God. VI. Šibenik, u subotu 10. prosinca 1910. Br. 500

HRVATSKA RIEČ "više poštarski trošak - p L J i \ ~ - Z / n o z e m s t v o ™ godinu K 12

Pojedini bro, i 0 para. - Plativo i utuživo u oibeniku.

Bankrot u-Dalmacij i ! Otrag nekoUko dana čitasmo u Sloven-

resiKk ° , d U " : g d J C P i § e ° ^-nci ja lnim i v e-resijskim odnosajima izmedju linblianske « dalmatinskih blagajna. ! u ] 8 e I n s i t i r a . o l ^ o aa će Svezini« novci, u dalmatinske blagajne pas t i " ' ' ^ " S V e Z U " 1 S l 0 v e n s k ° g t e ž ^ a pL

Mi se na ovu pisaniju ne htjedosmo nau-m.ce osvrnuti, i to s više razloga: prvo, jer smo znah uzrok, koji je „Slovenski Narod« potakao, da onakova šta izbaci ; drugi, jer ddbro poznamo odnošaje, koji postoje izmedju „Slovenskog Naroda" i njegove stranke te „Sveze" i „Slovenske pučke stranke", a treće, jer smo htjeli čekati, što će na ovo ulvaraško dalmatinsko novinstvo.

I dočekasmo, Jedna utvaraška novina, koja ima zadaću,

da na sebe naprćuje odium za najgnjusnije podvale i najsramotnije izpade proti našem hrvatskom narodu, prihvatila je objeručke črčkariju ,,S1. Naroda", preniela ju i komentirala. U svojim komentima odkrila je pravo stanovište Utvare prama seoskim blagajnama i , razkrinkala sav egoizam, koji sačinjava čitav moral te stranke. Mješte da je na onu pisaniju „SI. Naroda", koja je uvredljiva po čitav naš narod te sačinjava atentat na njegov dobar glas i njegov kredit, utvaraško novinstvo odlučno ustalo i eneigično odbilo te podvale, ono ih prenaša sa primjesom takove nizkoće, perfidije i stranačkog egoizma, da to prevršuje sve granice. Mješte da to novinstvo sa jasnim i priručitim činjenicama dokaže neosnovanost i lažnost onih glasina ljubljanskog lista, koje su konačno turene u sviet samo tom namjerom, da bi kakogod slovensko seljačtvo nahuckale proti „Slovenskoj pučkoj stranci" i njezinim vodjama, to novinstvo ih ovako komentira :

„ . . . . dobar dio novaca iztrošen je po krčmama, mjesto da se uloži u livade i vinograde. A dosta i dosta težaka, mjesto da taj novac pametno potroše, počeli su njime trgovati, na čemu ih je ogromna većina izgubila".

„ . . . ali ne mislimo sa „S. Narodom", da je sve propalo, i da će slovenski težaci koji su uložili milijune u „Svezu" a ova u Dalmaciju, s v e t e m i l i j u n e i z g u b i t i . "

Dalje to novinstvo piše, da puk lako uzimlje, ali težko vraća ; da sa se pozamljenim novcima jedni gradili kuće i trgovali, pak na trgovini izgubili, a onda odakle će ovi zajam vratiti, ako mu se ovaj natrag zaište od jednoga maha ?

I ovim tonom ide dalje. Kakva je tendencija ovakovom uvijenom i perfidnom pisanju, razumjeti će svak, ako dobro izmjeri težinu one rieči „sve". Tu se jednostavno dopušta, da nije

sve""izgubljeno, ali da jest mnogo. " Priznaje se insolvencija Dalmacije i tim se težaku dalmatinskom pred vanjskim svietom hoće da ubije kredit. Sve je to napisano u brižnoj i zamišljenoj formi, da bi se tim na neupu-ćene dfelovalo.

No ta tobožnja lažna brižljivost prosta je himba Mi smo očekivali, da će utvaraško no-

« £ n l n a takav sramotan i po našeg težaka v.nstvo |na takav ^ ^ štetan način p ^ £ & d b r a n i

" " " " k o i ^ su mu davno 8 sačinjavali većinom T\» a i sad iu sačinjavaju. Jer poznato je, f A rodina i godina Utvaru sačinjavaju d a n f v e ć m o r n zloglasni seoski kamatari, ogromnom većinom g ^ n g _

i n p o ' g o l vremena i nemar vlade, f0dl 3.' J Jnie oskudno materijalno stanje na-skrivil današnje oskuan £ g , a v m š e g težaka. Ovkamato g . ^ ^ s u stupov. Utvare t j J u g , a č i t a v a i* «°«»*rlL^l osj ča!o dužnost, da

I z l a z i sriecLom i s i a b o t o m Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova.— Oglasi tiskaju se po 16 para petit redak ili po pogodbi, te se primaju samo oni, koji se unaprled plate. — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 20 para po petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se. — Rukopisi ne vraćaju

i^varenost stranke same t e r £ s e ^ u brani, nj.h njihov t a v a n . Osniva-

nu ovome, JJ\o je konac gospod-konac n j e seoskih blagajna - ^

s va kamatnika nad čitavim ' k o j i bezdušnog izrabljivan a o n u g ^ s e j Z ciele Dalmacije razasuse V

varošima i selima te od prostih sluga postadoše bogati gazde i veleposjednici. Ovi su skoro svi bili članovi Utvare, a pošto su seoske blagajne ugrožavale dalnji uspjeh njihovih „unosnih poslova", to je Utvara morala ustati u njihovu obranu. Pisanje „N. Jedinstva" na insinuacije „Si. Naroda" odgovara podpuno tome. Ono napada na seoske blagajne, voli, da ih „toliko", ne bi bilo, priznaje nekakvi bankrot Dalmacije, a to sve da bi blagajnama nanielo štete, i da bi se tim uzmogla povratiti ona stara „zlatna" vremena, kada je seljačtvom gospodario kamat-nik, a preko ovog Utvara. I sad će pisanje ,,N. Jedinstva" prenieti opet „SI. Narod" ne bi li izbio politički i stranački kapital protiv „Sveze" i „Slovenske pučke stranke", uznemirilo seljačtvo slovensko i tim indirekte ozloglasilo Dalmaciju.

To je svrha pisanja i „SI. Naroda" i ,,N. Jedinstva". Medjtitim ^čitava zgrada laži ovih dvaju novina papirnata je. Najlakše je dokazati, kako je smiešno, kada se netko boji za novac, u Dalmaciju uložen. Jer, ako je dalmatinski težak mogao uzdržati kroz vjekove sve one bezdušnike, ako je od bezdušnika mogao, radi svoje neupućenosti i prevelikog poštenja, stvoriti gazde sa punim klasama, ako je ovima mogao davati kamate od 50—200 po sto, onda će tim lakše moći vraćati učinjen dug kod seoskih blagajna, kad je postotak samo b visok. A što se u onim novinama podmeće, da je naš težak novce utaman trošio, po krčmama ih zapijao i slično, to je taman kao reći: dolje blagajne, živjeli kama-tnici!

Nadalje, ludorija je što vele, da ne bi težak mogao vratiti novac, kad bi mu od jednog maha zaiskan bio, jer mu ga odjedared nitko zatražiti ni ne može. To je prosta izmišljotina, koja ne ima ni truna istine u sebi.

„Naše Jedinstvo" konačno žalac zabada u svećenstvo. A znamo i zašto. Svećenstvo je, naime, najviše zazsluga steklo u akciji oko podizanja blagajna. Ono je medju prvima sudjelovalo u borbi proti kamatnicima, zato bi ga se htjelo kakogod od daljnjeg rada na tom polju odstraniti. A i zato se na njih nišani, jer su svećenici najbolja garancija, da se novac ne će dieliti narodu „; kapom i šakom", nego po razboru i prama potrebama, jer blagajne pozajmljuju težaku novac samo za najpreče potrebe. A te potrebe najbolje poznaje svećenik, koji je s narodom srastao, proniknuo mu u dušu, i svakom pojedincu znade i stanje i ćud. A svećenik takodjer znade, da je i najpreča potreba težakova otresti se duga, kojim je vezan kama-tniku. Baš zato, što su blagajne skoro svugdje listom odkupile zaduženog težaka od kamatničkih pandža, toliki pritajeni bies u Utvaraša. Moć se izmiče iz ruku

Ovo neka je odgovor onima, koji htjedoše dobar glas i vjeresiju Dalmacije kompromitovati samo u stranačke svrhe.

0 hrvatskim delegatima. nv. Zagreb, 8 prosinca.

Hrvatski delegati na peštanskom saboru podavaju u ovo zadnje doba vrlo tužnu sliku. Na broju ih ima 40, a u Pešti ih budne najviše 5, 6, 7—10. Ova desetorica, obično i manje, u ime hrv. delegacije daju izjave u peštanskom saboru i u ime cielog naroda, uzdržavaju nekakove „borbe" proti upadicama Magjara i — prave vrlo lošu figuru.

Ovo dana, kako vam je već poznato, iz-nielo se opet pitanje, da li Hrvati imaju pravo govoriti uviek hrvatski. Predsjednik Berzewiezy je proti tomu, uzprkos sasma oprečnoj izjavi grofa Khuena i Justha. Na to su delegati izpucali nekoliko govora, preko Š. Popovića dali jednu izjavu, a iza toga svi delegati, kad ih je i onako bilo koliko prsta na obim rukama, povratiše se u Hrvatsku, ostavivši kod Magjara 3—4 svoja druga.

Nego glasa se po Zagrebu, a to je već 1 u novine prodrlo, da hrv. delegati u Pešti, koji su onako čudno i izabrani bili, ne mogu nikako da se na okupu nadju. Ima stotina „raz

loga", koji im to zapriečuju, a svi se ti razlozi stapaju u jedno: nemar, nehaj za važne narodne stvari i respekt pred grofom Khuenom, kojem bi se zamjeriti mogli u ovakovom natezanju. Zato je najbolje ostati kod kuće. To delegati ne će da priznadu te zato oni — ona nekolicina u Pešti — daju i u tom pogledu službene izjave i razašilju ih novinama. Kolika se tomu važnost podaje, možete si zamisliti.

U Peštanskom saboru poznati Polony i Ugron posred govora Š. Popovića dovikuju: „Deak i EOtvos niesu priznali nikada Hrvatske narodom". Ovaj poklik prepuštaju Hrvati, onako, uz malo vike, dočim bi isti imao izazvati odlučan sukob. Ali da, dosta je njima sukoba sa Magjarima, ta izcrpili bi njima snage, da se proti braći u domovini uztrajnije bore i zalu-djuju narod sa nagodbom i zajednicom. Puštaju Badaja, da u „Pokretu" u Zagrebu piše polemični članak.

I dok se sve te stvari zbivaju, dok nam i jezik hoće da ukinu ondje, gdje je dozvoljen po nagodbi, od njih priznatoj, dotle u Pešti ostaje samo 3—4 delegata a ostali planduju kod kuće ili se bave bezplodnim polemikama.

Nemaju ti ljudi ni toliko ponosa, da se odrekli jedne u n o s n e časti, čije dužnosti niesu sposobni ili voljni izpunjavati.

Ovako je u Hrvatskoj, u toj novoj državi Danskoj!

Ban dr. Tomašić vodi pregovore mimo koaliciju. Pozvao je k sebi na politički razgovor dra M. Starčevića i dra A. Horvata. Htio bi da sa radikalnim elementima omogući konstituiranje sabora i proračun. No ovakovo rie-šenje je nemoguće, a tumač mu je u riečima dr. M. Starčevića, da oni ne će dopustiti nikakovu neustavnost. Kako izgleda dakle, položaj dra. Tomašića nije od najcvjetnijih.

Političke viesti. Iz bosanskog sabora . U sjednici bos.

sabora od sriede podpredsjednik dr. Mandić kritikovao je pisanje „Sarajevoer Tagblatta" i „Hrvatskog Dnevnika". Na to je izvjestitelj „Hrv. Dnevnika" počeo vikati na dra Mandića sa novinarske lože, uslied čega je nastala galama, koja je prestala, kada je dotični novinar bio odstranjen.

Namjestnik Coudanhove odstupa. Iz Beča se javlja, da bi češki namjestnik Cou-denhove radi bolesti mogao odstupiti sa svog mjesta, a u tom slučaju da bi ga nasliedio tršćanski namjestnik princ Hohenlohe.

Pol jac i i Česi. Opaža se neko osobito zbliženje izmedju Čeha i Poljaka. Oni će u pitanju kanala složno postupati, i ako taj sporazum ne će biti službeno objavljen, jer Poljaci ne žele preveć alarmirati njem. stranke. Bečko novinarstvo već zabrinulo ob ovome piše.

Kriza u Bienerthovom kabinetu. Uzprkos tomu, što je pitanje talij. univerze konačno predano pododboru od dvanaestorice, Bie-nerthova vlada ipak nije izišla iz stiske. Pred-loga, koji bi do nove godine morali biti riešeni, je sva sila, vrieme kratko, te bi trebalo brzog rada. Naprotiv u parlamentu se drže dugi govori, tako da sjednice traju do ponoći, što je novinare prisililo, da se predsjedniku obrate, jer da će oni odsele unapred u 6 sati večer prekidati izvješća. Svakim časom se šire to upornije viesti, da je Bienerthov položaj neodrživ, po gotovo sada kada se je „Poljski klub" izjavio proti ministru Bilinskomu. Pad ovog gotova stvar, a on će povući za sobom i pad drugih ministara : Schreinera, Dulembe, možda Weisskirchnera. Treba tomu zabilježiti, da je Fiedler u ime „Češkog kluba" izjavio, da Česi nisu promjenili svog stanovišta prama Bienerthovoj vladi. Svakako Bienerth je u takovoj situaciji, gdje pad može svaki čas nadoći osobito ako ga spcijaliste izdadu. Možda £e se još ovog puta izvući, ali je njegova vlada preveć toga naprtila na svoju dušu, a da bi mogla računati na dug život.

Nestalo Kosutovih novaca. Pod naslovom „Nestalo Kosutovih novaca" donaša „Das

Neuer Budapester Abendblatt" zanimiv članak, u kome se kaže : Prije šestnaest godina kad je umro Ljudevit Košut, namjeravalo se je pogrebni trošak namiriti pučkim prinosima. Počeo se je novac skupljati, te je skupljeno K. 164.000 S ovim novcem pošao je tadašnji zastupnik EotvOs u Turin, gdje je saznao, da pogrebni trošak za Košutov sprovod nosi turinska gradska obćina. No od tog doba nema ni traga o računima skupljena novca, prem je odbor bio opetovano puta već pozvan, da o skupljenom novcu položi račun. Dragutin EotvOs odgadjao je od tjedna do tjedna, da položi račun. Tek kad je grof Karolyi od njega zatražio razjašnjenje, odgovorio mu je Eotv&s, da je sa skupljenim novcem morao platiti u Turinu dugove za Kosutove sinove. Plačući je EOtvOs izjavio, da je morao gotovo izkupiti Košutovu lješinu, jer se inače ne bi mogao obaviti ukop. Grof Karolyi se je time zadovoljio, te se nadao da će Košut nova? kasnije vratiti. No to se nije do- ' godilo. Franjo Košut, koga su jučer interviewi-rali, izjavio je, da je ta viest neistinita. Viest ova pobudila je silnu senzaciju.

No EOtvos, koji je išao po ostanke L. Kossutha, dementira ova odkrića i popravlja ih u toliko, što je Kossuthovim sinovima on sam iz svojih sredstava dao 27000 K.

Položa j u Srbi j i . U razgovoru s urednikom „Politike" izjavio je ministar trgovine Pro-danović, koji pripada mladoj radikalnoj stranki, da nema nikakovih nesuglasica unutar kabineta i obiju radikalnih stranaka. Glede revizije poslovnika izbile su doduše u redovima mladora-dikalne stranke diferencije, što će se medjutim jamačno izravnati u skupštinskoj komisiji. I novela k tiskovnom zakonu donekle će se modificirati. Kabinet će riešiti koalicioni program, a istom će onda doći na red pitanje o rekonstrukciji kabineta. Zakon o novim porezima ne će vlada u obće iznieti pred skupštinu.

Češko - njemački pregovori . Dojduće sedmice započeti će češko-njemački pregovori u Beču. Treća sedmica ovog mjeseca imala bi biti rezervirana za nastavak pregovora n Pragu.

Ribarski zakoni pred parlamentom. V.

Zabrane uporabe mreža ko je stržu po dnu mora .

Po paragrafu 22 novoga zakona dozvoljeno je ribanje mrežama, koje stržu po dnu ali ne na dubini manjoj od 8 m. i to uvjetno u prvoj morskoj milji od obale. Paragraf 23 govori, da pomorska vlada može ustegnuti ovu dozvolu, dok paragraf 9 novice navodi na koje se položaje ova zabrana odnosi.

Nama se čini, da koli paragraf 22, toli onaj 23 i 24 u sebi su protuslovni. Mi novim ribarskim zakonom idemo zatim, da učuvamo što je moguće više tamanjivanje ribe i to u zametku. Mi svi znamo, da veći dio naših oboritih riba nepolažu ikre na morskim bracima, već uprav uz obalu i to baš na ovoj dubini, do koje je ribanje dozvoljeno. Mi velimo dozvoljeno stoga, što za nas vriedi ono « i n c o n d i z i o n a t a m e n t e " , kad ti opet svaki čas dolazi onaj blaženi „ q u a l o r a lo r i c h i e d e s s e l ' a p p r o v i g i o n a m e n t o de i m e r c a t i l o c a l i " . Mi pitamo koji je taj grad na našim obalama, u kome bilo ribe danomice na pretek ? Po ovom zakonu dakle svaki grad imati će pravo, da upotrebi ovu iznimku ili bolje ovu točku zakona, koja pobija paragraf.

Biti ćemo mi valjda tvrda srca, ali velimo, da će se uviek jadno nalaziti naše ribarstvo, dok se budemo mi obazirali na neke njegove špekulante, koji podpomagani od debelih kumova ovakovim načinom zatiru naše ribarstvo.

Zadar sam nam je u tome najboljim primjerom.

Mi zabranjujemo po paragrafu 5 novice za cielu godinu ribanje b u c a v i c o m i z e z e r o m , mi zabranjujemo po paragrafu 6 novtce ribanje za jedan dio godine m i g a v i c o m , f r u -ž a t o m , t r a m o t o m i k u k u l j o m , dakle

mrežama, koje se više manje upotrebljavaju i na otvorenijem moru, a da puštamo u samoj luci zadarskoj polaganje popona, i inih mreža, bacanje kamenja, lupanje vesala i t. d.

Nama se više svidja stari zakon u paragrafu 22 i 23 samo, kad bi se isti tačno vršili.

Kad smo na ovome nešto moramo reći. Svi znamo, da je mi g a v i c a umet našeg pomorskog ribanja, svi znamo, da ako nam je ribarstvo nazadovalo, da je tome najviše do-priniela migavica, koju mi moramo apsolutno dignuti Iz našeg mora, pa ipak što vidimo ? Vidimo da se ribanje migavicom dozvoljava od listopada do Uskrsa, a b u c a v i c o m , koja je manje štetna zabranjuje se po cielu godinu. Prostor nam nedostaje, da se danas upuštamo u potanko dokazivanje, koja je od ovih dvaju mreža štetnija, ali da smo mi viastni mi bi ograničili zabranu b u c a v i c e , a ukinuli samo Tibanje migavicom. Mi smo uvjereni, da su s nama složni svi oni, kojima leži na srcu naše ribarstvo, koji negledaju svoje privatne Interese, te se nadamo, da će i naši zastupnici poraditi oko toga, da se ova izmjena uzakoni.

Migavica je razprostranjena, reći će nam se, pa kako da je od jednom ukinemo. Polagano. Neka se pribroje sve migavice stare, a nove nek se nedozvoljavaju praviti, te mjesto da se dotacija odredjena za unapredjenje ribarstva sije amo tamo po par kruna, neka se počne s jednog kraja pokrajine pa napried, dok se sve stare migavice ne unište i zamjene novim modernim mrežama. Na neki način vlada bi imala izmjeniti ribarima nove modernije sprave za migavicu koju valja uništiti, ako želimo viditi jedan dan naše ribarstvo bar prividno u napretku.

Ribarski prekrša j i . Stara odredba 1884 bila je skroz nepra

vedna, u odmjerenju kazne, ama ni novi zakon nije joj vele utekao.

Nama se čini da mješati ribanje dinamitom, sa ribanjem mliečom, baliketom, ili uporabom ne dozvoljenih mreža, ili koje kakovim drugim manjim ribarskim prekršajem, da pod-mpošto ne ide, pa neide.

Ribanje dinamitom mora stati u zakonu 0 sebi, te kazan mora biti puno veća, nego li je u zakonu predvidjena.

Paragraf 28 uzimlje sve ribarske prekršaje skupa i udara kazan od 2 K, do 1000 K, a u slučaju neizplativosti najviši zatvor do 2 mjeseca.

Ribanje dinamitom nije prekršaj, nego je zločin, jer samo zločinci stoje u posjedu ovog materiala, stoga zločin mora biti i od pomorske vlasti kažnjen kao takav i nema se pod-nipošto mješati sa manjim i više puta nevinim ribarskim prekršajima,

Isprika, da sudu kašnje ostaju proste ruke, nevriedi, jer i danas sudska vlast ima proste ruke, pa ipak vidimo, da su rietki slučajevi, da sud opare [dinamitarda, kako zaslužuje. Mi mislimo, da kazan za ribanje dinamitom ne bi imala biti pretvorena u globu, jer to je iluzija, već jna zatvor: to od 1—5 godina, a osobito ako se zločinac povraća na zločin, te u njemu ogrezne.

Kazne za ostale ribarske prekršaje odobravamo, kako su u zakonu navedene.

Vlasti nad r ibanjem.

Novi ribarski zakon u ovom ne razlikuje se vele od odredbe stare. Kao stara naredba, tako ni novi zakon nekažu nam ništa, tko može da bude biran u centralno ribarsko povjerenstvo i u ono mjesnih ribarskih komisija.

Ne vredjajuć nikoga, mi vidimo danas, da u centralnoj ribarskoj komisiji nemamo jednog praktičnog ribara, a imamo 5 činovnika pomorske vlade. Nama se čini da ovako neide 1 da bi se u naredbi, koja se bavi ovim pitanjem, imalo baš istaknuti od koliko članova mdra sastajati centralna ribarska komisija, a od koliko mjestno ribarsko povjerenstvo, jer ostaviti samovolji predsjednika da on bira članove i njihov broj, to opet neide.

Mi mislimo da bi se centralna ribarska komisija Imala urediti poput pokrajinskih gospodarskih vieća, a mjestna ribarska povjerenstva poput uprava kotarskih gospodarskih zadruga t, j . imala bi biti neka samosvojna sloboda tiela, koja bi se razvijala samo po seb i : bez utjecaja ovog silnog aparata.

Centralno ribarsko povjerenstvo moralo bi se razdieliti na dvoje t. j . za Trst i Istru jedno, a za Dalmaciju drugo. U ovim povjerenstvima pomorska vlada bi imala pravo na dva svoja člana, dva zemaljski odbor, po je dnoga trgovačke komore, a dva „Ribarski Savez" ili „Zadružni Savez" ili pako ako oba budu imala pod svojim nadzorom ribarskih zadruga svaki po jednoga.

Mi se nadamo da će naši zastupnici za

govarati ove promjene po novo ukinute, jer je ovo jedini i naravni put, kojim moramo ići, ako želimo naše ribarstvo viditi upućeno novim pravcem.

S ovim ostavljamo ribarski zakon, a prihvati ćemo se u narednom broju osnove zakona za osjegnranje ribara u starosti i nemoći,

Zakonom kojim se stvara zaklada za zajmove ribarima, bavili smo se u svoje vrieme a sad velimo : kad vidimo onda ćemo vjerovati, a dotie ostajemo sumljivi. Tome, Našim zastupnicima svakako stavlj?mo na dušu da potraže i ovu osnovu, da ju živo podupru i nastoje da što prije postane svršenom činjenicom..

Iz hrvatskih zemalja. Biskup fra Paška l Bnconj ić . |

U četvrtak je preminuo obljubljeni mostarski biskup fra Paškal Buconjić. Bio je oduševljeni Hrvati pravi narodni s/ećenik te ostavlja u narodu neizbrisivu uspomenu.

Zahtjevi Bosne prigodom obnove bankovnog privilegi ja. Bosansko zemaljsko vi-eće upravilo je putem ministarstva financija na austrijsku i ugarsku vladu podnesak, koji sadržaje zahtjeve Bosne prigodom obnove bankovnog privilegija. Ovi su zahtjevi sliedeći: 1. Hrvatski jezik neka se jasno iztakne kod bankinog nadpisa i na banknotama; — 2. U generalnom vieću banke neka bude zastupana i Bosna i Hercegovina, vlada neka dozvoli da radi nadzora bankinog poslovnog djelovanja imenuje jednog posebnog svog delegata i da kod bankovne filijale u Sarajevu bude posebni dr-žavopravni položaj Bosne na izraz't; način iz-taknut. — 3. Od godišnjeg čistog dobitka neka se jedan dio izluči za Bosnu i Hercegovinu. — 4. Sve ustanove bankovnog statuta, koje se odnose na autonomne grane zemaljske uprave, neka se pri svakoj obuovi u Bosni i Hercegovini promulgiraju. — 5. Od kontingenta odredjenog za hipotekarne zajmove neka se za Bosnu odredi odgovarajuća svota, koja neka se prema sadanjim gospodarskim odnošajima u zemlji ustanovi sa 30 milijuna kruna.

„Hrvatska Za jednica" dementira viest, da izmedju Hrvata „Zajedničara" i Srba postoji nekakav pakt.

Oprovrgava se viest, da je dr. Bauer imenovan biskupom koadjutorom u Zagrebu. On još nije imenovan, ali su svi izgledi za njega povoljni.

„Monarhlčka l iga" u Trs tu . Primismo izvještaj rada ovog austrijskog propagandističkog družtva u Trstu. Isto je osnovano g. 1909. te ima i svoje glasilo „La Monarchia", uredji-vano po poznatom popu Vusiu. Prama izvještaju ima to društvo 494 člana, a medju ovima: nadvojvode, ministri, prinčevi, biskupi itd. „Rad" ovog družtva ne ograničuje se samo na Trst i okolicu, nego na cielu Istru, Friuli i — Dalmaciju ! Izvještaj veli, da je družtvo izradilo već velikih projekata, memoranduma i osnova na gospodarskom, industrialnom polju itd. čak i o drugim važnim i?di. Uprava se nada, da će broj članova u kratko biti podesetorostručen. Medjutim, dok izgleda da se ovo družtvo hoće da bori proti iredentizmu, ono sve svoje tiskanice tiska na — talijanskom! Pak da nije smiešno I

Za t rgovačke putnike. Trgovačko-obrt-nička komora zagrebačka javlja, da Austrijski Lloyd podjeljuje putnicima onih trgovačkih tvrdka iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koje svoju robu sa parobrodima spomenutog družtva od-premaju, 2 5 % popusta na podvoznim cienama.

O sazivu lirvatskog s a b o r a . U službenim „Narodnim Novinama" izašao je polu — ko-munike, u kojem se veli, da nema sumnje, e se sabor ne će uskoro sastati, jer moraju se izabrati novi delegati za Peštu, a drugo mora se riešiti pitanje proračuna. Konačno i „N. N." priznavaju, da nema više govora o sporazumu izmedju bana i koalicije nakon izjave dra Me-dakoviča, koji je rekao, da koalicija s banom ne će više pregovarati, i ako se on postavio na koaliciono stanovište te pitanje ukinuća pragmatike uputio bio takn, da se rieši bez povrede nagodbe.

Radi pripomoći družbi sv. Ćirila 1 Metoda, koju je iz zemaljskih sredstava podielio ban dr. Tomašić u iznosu od 5000 K. „Piccolo" je protiv njega donio veliki članak, koji vrvi denuncijanta. Istodobno pozivlje taj list čitavu latinsku rasu, da se složno i sjedinjeno obrani talijanstvo Trsta i Istre, koje S'aveni ugrožavaju.

P o b j e d a hrvatskih radnika. Pri izborima za predstojničtvo bolesničke blagajne za radnike c. i k. ratne mornarice u Puli, hrvatski radnici iznieše podpunu pobjedu.

Afere prof. Zanel le . Poznato je, da je Zanella imao ovo dana aferu sa riečkim guvernerom grofom Wickenburgom, koji mu je poslao svjedoke zato, što je Zanella bio rekao, da Wickenburg ne može biti guvernerom, jer

da s njim ima jednu neriešenu aferu. Zanella je medjutim ovo sve povukao, a to, kako '„Riečki Glasnik" javlja, iza kako su svjedoci grofa Wickenburga izjavili, da je Zanella diskvalificiran uslied brojnih odkrića, koje je isti „R. Glasnik" objelodanio. Medjutim je u peštanskom parlamentu grof ADponji interpelirao o sporu guvernera sa riečkim zastupstvom i napao guvernera, jer da ovaj hoće da pro-mieni kurz i da pogoduje Hrvatima. Khuen je na to odgovorio, da je ciela ova stvar sitnica, koja se dogadja svaki dan, a da se kurs ne mienja.

Franjevci u Bosni . Provincijal franjevaca u Bosni Dra A. Mišić objelodanio je u ,,Va-terlandu" izjavu proti raznim napadajima proti franjevcima, koji su izišli u istom listu. U tjo izjavi prosvjeduje proti tomu, da bi franjevci bili antidinastični, a što se tiče dra Štadlera, da ga franjevci visoko ciene, a dr. Štadler da je 13. juna 1910. u franjevačkom samostanu u Sarajevu rekao: „Franjevci su u Bosni i Hercegovini potrebiti i kad ih ne bi bilo, trebalo bi ih uvesti".

Iz grada i okolice. Skupština za reciprocitet zagrebačkog

sveučilišta. U četvrtak se je u „Grand Hotel Velebit" obdržavalo najavljena skupština za repro-citetzagr. sveučilišta. Predsjednik odbora pravnik Borović otvarajući skupštinu pozdravio je prisutne i iztakao u nekoliko rieči svrhu skupštine. Pošto je za predsjednika skupštine on isti izabran, zahvaljuje se na časti i daje rieč izvjestitelju. Gosp. J . Baričević u kratkim potezima iznosi tridesetpetgodišnji historijat djačke akcije za reciprocitet. Ova akcija je sad postala narodnom. Pripominje razne peripecije tog pitanja, obstrukciju u Beču, sadanje ponovne pregovore izmedju ministra Bienertha i južnih Slavena, od kojih se ne nada uspjehu. Prosvjeduje prof bečkoj vladi, koja'nam otim-Ije i uzkraćuje jedno pravo, koje svi narodi uživaju : naobrazovati se u svom jeziku. Završava umoljavajući skupštinu, da bi lzvolila prihvatiti rezolucije, koje će kasnije iznieti, iza kako se drugi govornici izredaju. Gosp. Rajević pravnik, iztiče, kako je i politički momenat po sriedi, radi kojeg vlada ne priznaje izpite u Zagrebu položene. Toga radi apelira na novinstvo, da bi ono uviek budnim držalo ovo pitanje. Pošto se nitko ne prijavljuje za rieč, izvjestitelj čita jednu rezoluciju i prosvjednu brzojavku ministarstvu bogoštovlja i nastave.

I. Današnja javna skupština, odobravajući rad zastupnika, Hrvata i Slovenaca, koji iztakoše u prvi red hrvatsko sveučilišno pitanje, pozivlje iste, da se energično opru svakom onom riešenju istog pitanja, koje ne bi bilo: podpuni recipro-bitet zagrebačkog sveučilišta i u ovoj poli monarhije.

II. Današnja javna skupština ogorčeno prosvjeduje proti zavlačenju sa priznanjem izpita, položenih na hrv. sveučilištu u Zagrebu te jednoglasno traži da se to pitanje već jednom rieši. Rezolucije su bile jednoglasno prihvaćene, nakon čega, pošto se nitko nije za rieč bio prijavio, skupština bi zaključena. Osim drugih odličnih gradjana, skupštinu su svojim prisustvom počastili načelnik dr. I, K r s t e l j i nar, zast. dr. M. D r i n k o v i ć J

Hrvatskom Sokolu darovaše gg. J . Žar-ković K. 2, R. Delfin i K. Novak po K. 1 da počaste uspomenu pokojne J . ud. Skočić. Uprava zahvaljuje.

Šegrtska škola. U ovu školu upisalo se je 30 učenika, što je najboljim dokazom, da je ova škola bila za Šibenik jedna prieka nužda, kojoj se je zauzimanjem našeg zastupnika Dr.a Dulibića, obćinske uprave i ostalih vlasti napokon doskočile. Pouka teče redovito, ali mnogi učenici niesu obskrbljeni svim potrebitim, na što upozorujemo njihove gospodare, jer su oni po zakonu dužni, da obskrbe svoje šegrte potrebitim učilima. Uzmemo li, da u pripravnom razredu ima i liepi broj nepismenih, tad je lako shvatiti, da će nastojanje nastavnika biti uzaludno, ako se momčići odmah ne obskrbe svim potrebitim za učenje.

O nestalom čovjeku. Javili smo, da je ne-nadno iz Šibenika nestalo staroga Krpana iz Knina. Po Šibeniku o tome raznosile se svakojake viesti. Natemelju dobijenih informacija, možemo javiti, da se sve do danas nije ništa o njemu znalo. Tek danas na podne nadjena je njegova ješina u Mandalini.

Iz Uredništva. Radi blagdana Gospe od Začeća, koji je bio u četvrtak, prisiljeni smo izdati list na po arka. Molimo predplatnike, da se uvaži.

Pokrajinske viesti. Družtvo srednjoškolskih profesora u

Dalmaci j i na predlog prof. Josipa Barača primilo je svojoj glavnoj godišnjoj skupštini u Zadru dne 1 novembra 1910 ovu rezoluciju:

„Družtvo srednjoškolskih profesora u kraljevini pozdravljava sa zadovoljstvom obćenitu akciju poduzetu, da se izposluje priznanje izpita i ri-goroza na sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, i izriče nadu, da pozvani faktori ne će u tom radu sve dotle šuštati, dok se ne izpuni ova vruća želja i kulturna potreba cjelokupnoga našega naroda".

O popravku katoličke crkve u Kninu. Pišu nam otale, da je način s kojim se katolička crkva popravlja sasma pogriešan i da ne će donieti nikakova ploda. Trošak od 40.000 K. biti će skoro u ludo bačen, a po tomu i doprinos naroda. Interesiraju se s toga katolici Knina, da bi uznastojali, e bi pozvana vlast promienila dosadanju osnovu popravaka.

O školskim prilikama. Drniš 4 prosinca. Na pučkoj učioni u našem Drnišu od bir ze-mana bile su tri učiteljske sile zaposlene. Ove godine g. Dobronić ravnajući učitelj izposlovao je dopust i to za cielu godinu. Školska vlast, kako smo čuli, na njegovo mjesto imenovala je bila M. Škovrlja iz Promine, nu pošto se je i ovome učitelju ovo mjesto izmaklo, bi imenovana učite'jica Tadin, koja se odmah| zahvali. Bilo kako bilo, evo su tri mjeseca, a iz-pražnjeno mjesto još se ne popunja. Sada u Drnišu, gdje bi po zakonu, prama broju djece, maralo biti najmanje pet učiteljskih sila, nema nego ko u najzabitnijem selu jedan učitelj i jedna učiteljica. Kako im mora biti težko, kakovom li se opet uspjehu mogu nadati, sami možete se pomisliti. Pitamo školsku vlast, kako može trpjeti ovakove abnormalnosti i hoće li već jednom zadovoljiti želji gradjana i obstoje-ćem zakonu ? — Nekoliko roditelja.

Iz srbskog t a b o r a . „Dubrovnik" saznaje, da će srbski dalmatinski zastupnici po novoj godini sazvati skupštinu svojih vidjenijih ljudi, na kojoj će se razpravljati o nesredjenim unutarnjim prilikama Srba.

Pogodnosti za dalmatinski cimenat. Pošto je u vieću za državne željeznice, kad se 5. o. m. pretresalo pitanje da se ukinu željezničke cienične pogodnosti za dalmatinsku proizvodnju cementa naprema cementnoj industriji u nnutraš-njosti Austrije vladin predstavnik izjavio, da nije uputno, da se taj promet oteščava zama-šitim cieničnim mjerama, i naviestio neznatne povišice po 3 helera na 100 kilograma, Vieće je primilo predlog, da se obilno popodmogne izvažanje dalmatinskoga cementa morem.

Razne viesti. Zastupnici svećenici na car. vieću u

Beču stvorili su jedan svećenički parlamentarni savez. Novine javljaju, da će oni kod predsjednika povest akciju, da se ukine imunitet za one govore, u kojima se napada vjera ili svećenstvo,

Otkriće velike revolucionarne organizaci je u Rusi j i . Prema viestima, što je „Times" dobio iz Petrograda, redarstvo je poduzelo po svim većim gradovima mnogobrojna uapše-nja. To se uapšenje dovodi u vezu sa otkrićem jedne velike revolucionarne organizacije, koja se je proširila po čitavoj Rusiji. Redarstvo je saznalo za tu organizaciju otvaranjem listova. Rezultate redarstvo do sada taji.

Naše brzo javke . Pov lake H r i b a r o v e a f e r e . Ljubl jana, 10. prosinca. — Ovdješnji zemalj

ski predsjednik namjerava pod vidom, da mu je dodijalo službovanje, zatražiti umirovljenje. Medjutim istina je, da mu je bilo dano razumjeti, e se od njega očekuje molba za umirovljenje, radi nepotvrdjenja Hribarova izbora.

Konferenc i ja koal ic i je . Zagreb, 9. prosinca. — Koalicija je bila

sazvala konferenciju predsjednika opozicionalnih stranaka, na kojoj se je imalo razpravljati o rad-dnom programu sabora i o stvorenju jednog opozicionog bloka. Na taj poziv odgovorio je predsjednik stranke prava, dr. A. Horvat, pismom, u kojem se veli, da stranka ne može prisustvovati toj zajedničkoj konferenciji bez zaključka saborskog kluba. Slično je od prilike .preko delegata izjavila i Starčevićeva stranka prava. No izgieda po neobvezatnim razgovorima, da njezino držanje prama koaliciji ne će biti opozicionalno.

Cdstup n a m jes tn ika Coudenhove. Prag, 10. prosinca. — Potvrdjuje se viest,

da će namjestnik Coudenhove u najkraće vrieme odstupiti.

Pol jac i i N iemci . B e č , 10. prosinca. — Diferencije izmedju

Poljaka i Niemaca radi pitanja kanala sve se više zaoštruju. Po svoj prilici u kratko će medju njima doći do preloma.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatel 1 odgovorni urednik: Josip Drezga.