IDEA WSDC WIFI GRAD VLADA PRAVDE SARAJEVO KS novosti, FEBRUAR 2017. FMKS... · su se skrivali u pećini ... U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti ... Blago nama sa našim

0

IDEA WSDC WIFI MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Podizanje svijesti o značaju prepoznavanja,

prihvatanja i dijeljenja zajedničkog kulturnog

identiteta svih naroda u BiH, uprkos političkim i

drugim podjelama u bh. društvu koje nastoje da

prodube razlike između pripadnika različitih

etničkih, religijskih, entitetskih i drugih skupina.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Osnažiti mlade ljude da prepoznaju svoju ulogu u

aktivnoj promociji kulturnog nasljeđa svojih lokalnih

zajednica i povezivanju sa drugim zajednicama

kako bi se razvio osjećaj pripadnosti istom

identitetu

Na jedan novi, drugačiji način upoznati sve bh.

građane sa zanimljivostima kulturnog identiteta BiH

kroz pojedine lokalne zajednice

Koristiti dostupne besplatne online tehnologije i

platforme kako bi se projektni rezultati podijelili sa

što većim brojem učesnika bez kreiranja dodatnih

troškova i kako bi aktivnosti pomogle uspostavljanju

trajne održivosti kulturnog nasljeđa

Kreirati edukativnu bazu kulturnog nasljeđa

korištenjem materijala dobijenih direktno iz lokalnih

zajednica i povezati ih sa edukativnim sadržajima

koji se odnose na kulturno-historijski identitet BiH

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ

AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA”

AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno

naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih

zajednica”

O projektu 1

Uvodna riječ 2

Moj grad je najljepši grad na svijetu 3

Rijeke u BiH 6

Olimpijske ljepotice 8

Zapis o Bosni

11

Pjesmom da ti kažem 12

Izet Sarajlić - Sarajevo 13

Održane javne debate u školama – Kulturno

nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokalnih zajednica 14

Održane javne debate u školama– kulturno

nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica,

Srednja tehnička škola Tešanj 15

Održane javne debate u školama – kulturno

nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokanih zajednica,

Kšc Sv. Pavao Zenica

16

Održane javne debate u školama– ulturno

nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica,

Msš Donji Vakuf, Donji Vakuf

18

Održane javne debate u školama– ulturno

nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica

Behram-begova medresa,Tuzla

20

Kviskoteka 23

Umjesto kraja – priča o sevdahu 24

2

Debatne novosti uredili:

Amila Milavica

zajedno sa debatantima

iz cijele BiH

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja

leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i

zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju,

ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz

dugu i fascinantnu historiju. U njoj žive zajedno:

Anesa, Sanja i Helena puno poštovanje imaju jedna

prema drugoj bez obzira na razlike.

BIH je dugačko ime za zemlju koja se prostire

samo na 50000 km2. Sjeverni i centralni dio zemlje

zove se Bosna , a ime vjerojatno potiče od stare

indo-evropske riječi "bosana" što znači voda a koje

Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga

Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača,

kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje

zauzeli Otomanski osvajači.

Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da

znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće

lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih

pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. I po onome

starom klišeu "ljudi čine mjesto"- BiH može biti

ponosna na svoju gostoljubivost , te postupanje

prema gostu kao da je član porodice. A znamo da

se porodica nosi u srcu. U našoj maloj zemljici su

svi dobrodošli.

UVODNA RIJEČ



zajednica”

3

Riječi u slici...

Breza

Drvar

Visoko

Srednje škole iz cijele BiH, okupljene kroz

mrežu debatnih klubova, u sklopu Centra za

kulturu dijaloga rekli su nam zašto su gradovi iz

kojih dolaze najljepši. Ima li boljih ambasadora

bh. kulture od mladh ljudi?

Breza je od davnina poznata po uglju, ali intenzivniji

razvoj u oblasti rudarstva počinje dolaskom Austro-

Ugarske na ove prostore. Ponos joj su njeni rudari

koji 400 metara ispod zemlje rade a unatoč tome

kući se vračaju sa osmjehom.

Drvar je poznat po pobjedi partizana nad elitnom

njemačkom jedinicom padobranaca za vrijeme

Drugog svjetskog rata. Tito i njegovi hrabri partizani

su se skrivali u pećini (danas zvanoj Titova pećina).

Titova pećina je danas jedina turistička atrakcija u

uspavanom gradu Drvaru. Okolina Drvara je

neizmjerno lijepa, sa jednom od najvećih šuma u

zemlji. Vrhunac prirodne ljepote je izvor i kanjon

rijeke Une. Dobro nam došli.

Visoko je grad sa dugom tradicijom i bogatim

kulturno-historijskim naslijeđem, mjesto na kome

su se kroz historiju susretale i sudarale različite

kulture i civilizacije još od mlađeg kamenog doba.

Nekada centar srednjovjekovne bosanske države,

krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva,

administrativni centar Visočke nahije, danas

je moderan grad i željno iščekuje posjetioce

njegovih piramida i ostalih prirodnih čuda.

MOJ GRAD JE NAJLJEPŠI GRAD NA

SVIJETU

BREZA

DRVAR



zajednica”

VISOKO

4

Riječi u slici...

KONJIC

USORA

ZVORNIK

ODŽAK

Mnogi će za Konjic reći da je mali grad, ali koliko god on

površinom bio mali, njegova čar je nenadmašna. Legenda

koja kaže: na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je

malo naselje u koje je jedne večeri došao starac

preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne

sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno.

Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo

ognjište. Neretva protiče kroz naš grad i jedva čeka svoje

posjetitelje.

Usora bijaše oblast, što se steraše na dolnjoj Bosni i na

pritoku joj Usori, koja utiče iznad Dobora u Bosnu. Usora

širila se je s obiju strana dolnje Bosne od rječice Lišnice ili

Lješnice, Žepču na sjeveru, pa sve do utoka Bosne u

Savu. U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti

bosanskoj dobro poznati gradovi Tešanj, Doboj, Dobor i

Srebrenik. Po padu Bosne načiniše ugarsko-hrvatski kralji

od ostataka Usore banovinu Srebreničku. Usora se

spominje prvi put uz Bosnu g. 1225. Mali gradič a velikog

srca.

Bogata historija, rijeka Drina te njena zadivljujuća priroda

najvažnije su odlike Zvornika. Odmah na ulazu u grad

dočekat će vas kamena kapija koja datira iz srednjeg

vijeka. Kameni luk dočekuje i ispraća namjernike, ali i

prolaznike kroz Zvornik, te nagovještava bogatu historiju.

Zvornik je karakterističan i po Burinkama ili Zvornikušama,

odnosno zvorničkim lađama koje su prevozile ljude i robu.

Jedinstven doživljaj Zvornika pruža tvrđava koja se nalazi

na uzvišenju iznad grada i ponosno se diči svojim

građanima. Zvornik se ponosi i tzv. "slatkim morem",

odnosno jezerom koje je prva akumulacija na Drini. Na

obalama jezera su plaže koje vam pružaju jedinstven

osjećaj mira i ljepote.

U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj

strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak.

Iznikao je iz ruševine starog srednjovjekovnog

Doborgrada. Odžak je u svojoj tri stoljeća i dugoj povijesti

preživljavao rušenja, pomore, smrti i vojske, i sve preživio i

opstao. Blago nama sa našim Odžakom.

KONJIC

USORA

ZVORNIK



zajednica”

ODŽAK

5

Riječi u slici...

.

UGLJEVIK

ZENICA

GRAČANICA

BOSANSKA GRADIŠKA

Opština se nalazi na obodu nekadašnjeg

Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani

ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Opštine je

grad Ugljevik. Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji

se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije

oko stotinu godina. Prelijepo je živjeti u našem

gradu pa nas malo i obiđite.

Zenica je grad sa oko 130.000 stanovnika,

smješten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno

lijepom meandru teče kroz samo središte grada.

Mada je mnogi redovno poistovjećuju sa teškom

industrijom, a mi vrlo rado posjetimo naš teatar,

likovna stvaralaštva i druge raznovrsne djelatnosti

Imala je u srednjem vijeku značajnu ulogu, naročito

u osmanskom periodu, kada je bilo sjedište

kadiluka. Za austrougarske uprave Gračanica

postaje značajno trgovinsko i zanatsko sjedište,

Među značajnijim historijskim spomenicima su

pored grada Sokola, Ahmed-pašina ili Bijela

džamija, sahat kula iz istog perioda, medresa iz

devetnaestog vijeka. Sve te različitosti nalaze se u

našem gradu Gračanici.

Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom

dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj

se nalaze gradovi Stara Gradiška i Nova Gradiška.

Unatoč geografskim granicama u našem gradu

granice ne postoje.

Grafičar i kipar Ivan Ekert izradio je u Bosanskoj

Gradiški spomenik kralju Petru i spomenik

hrvatskom kralju Tomislavu.

UGLJEVIK

GRAČANICA

ZENICA



zajednica”

BOSANSKA GRADIŠKA

6

Una kroz slike

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i

Hercegovine. Ukupna dužina Une je oko 212 km.

Ušće je u mjestu Jasenovcu, gdje se ulijeva u

rijeku Savu. Danas je Una dio velikog blaga

prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, mjesto

bogatog turističkog prometa i održavanja

međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una-

Regata. Često mamac za oko turista ali i za njene

građane. Gornji tok ove rijeke dio je Nacionalnog

parka "Una.”

Rijeka Una biser Bosanske Krajine i Bosne, jedna

od najljepših rijeka Evrope sažeta u nevjerovatnom

kolažu boja, kaskada, brzaka, sedri i okoliša. Una je

Krajini ono što je Neretva Hercegovini – život, a

životna snaga Une poštovana je kroz historiju ovoga

tvog i mog regiona. Rijeka Una, je dobila ime od

starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu

živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova,

uzviknuli: „UNA“ što bi prevodu značilo “jedna” ili

“jedina“.

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI - UNA



zajednica”

7

Neretva kroz slike



zajednica”

Neretva svojim šumom teče 230 km i ulijeva se u

Jadransko more s istočne obale kao najveća

pritoka. Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Izvire u

planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim

dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog

tih odlika na njoj su

izgrađene hidroelektrane Jablanica,

Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina.

Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok,

Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji

Krupac, Dindolka, Bjelimićka

rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička

Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Dreža

nka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve

su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac,

Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska

Bijela, Buna, Bregava, Krupa. Tako male pritoke

uliše se u našu Neretvu da i nas i turiste očaraju,

pa da joj se uvijek rado vračamo.

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI – NERETVA

8

Trebević u slikama

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

TREBEVIĆ



zajednica”

Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i

Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva,

visoka јe 1627 metara i nadovezuјe se na

planinu Jahorinu. Sarajlije na svoj odmor od

Centra Grada idu na svoju obližnju planinu.

Trebević predstavlja značaјan turistički i

rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta

uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan

asfaltnim putem i žičarom koja će kako Sarajelije

kažu biti još malo u funkciji.

Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe

izgrađena kombinirana staza za bob i sankanje, i

tu su održana natjecanja u ovim disciplinama za

vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984.

Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe

telekomunikacijski toranj visine 60 m. Važan јe

telekomunikacijski čvor za Saraјevo i predaјnik

za nekoliko RTV postaja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Metar

https://hr.wikipedia.org/wiki/1975

9

Bjelašnica u slikama

Pećina Magara


BJELAŠNICA



zajednica”

Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i

Hercegovine, pripada dinarskom planinskom

sistemu. Susjedne planine su joj Igman sa

sjeverne strane, koji se praktično naslanja na

Bjelašnicu, te Treskavica i Visočica. Bjelašnica je

prekrivena snijegom od novembra do maja, a

nekada i u ljetnim mjesecima, i otud dolazi

objašnjenje za njeno ime. Visoravan omeđena

planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom

sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa

zapada, naziva se bjelašnički plato. Gledajući je iz

Sarajeva uvijek nas začara pa je često moramo i

obići.

Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija,

nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa

Bjelašnice (Preslici planina, na sjeverozapadnoj

padini brda Orlovca). Pećina Klokočevica ili

Klokotnica nalazi se na istočnim padinama

Bjelašnice, u blizini Babinog dola.

10

Igman u slikama


IGMAN



zajednica”

Igman je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini.

Nalazi se direktno na jugozapadu Sarajeva,

okružujući planinu Bjelašnicu i dio grada, Ilidžu.

Najviša tačka Igmana je visoka 1502 metra, čineći

je najmanjom od sarajevskih planina.

Igman je popularno odredište

za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih

Olimpijskih igara, bila je glavna planina korištena

za olimpijske događaje,

uz Jahorinu, Trebević i Bjelašnicu. Tako je ova

bosanska ljepotica okupljala ljude iz cijelog svijeta.

Igman je područje najniže zabilježene temperature

u regiji, −43°C. Kada je vrijeme pogodno, s

Igmana pruža se pogled sve do Crne

Gore i Jadranskog mora. Pa zar to nije ogromno

bogatstvo?

11

Meša Selimović o Mak Dizdaru:

Meša Selimović, veliki

bh. književnik o

Dizdaru je

svojevremeno rekao:

"Od Gorčina nastaje

čudo; rodio se pravi

pjesnik, izuzetne

vrijednosti, osobenog

izraza, samo svoj.

Maku je uspjelo ono

što je u poeziji najteže

i što uspijeva smo

rijetkima, da uspostavi

pravu, nenasilnu vezu

sa tradicijom, da

obnovi stari jezik

pronašavši u njemu

savremenost, da na

sadržajnu suštinu

srednjovjekovnih

zapisa nadogradi

misao i osjećaje

današnjeg čovjeka".

Mak Dizdar je bh. pjesnik rođen

17,10,1936. godine u

Hercegovini u Stocu.

Gimnazijsko obrazovanje završio

je u Sarajevu gdje se počeo

baviti novinarstvom kada izlazi i

njegova prva zbirka pjesama

"Vidovopoljska noć". To je snažno obilježilo Dizdarevu

poetiku i izravno motiviralo njegovu najpoznatiju zbirku

poezije "Kameni spavač" koja govori o tradiciji bosanskih

krstjana. On je pomno istraživao njihovu baštinu - epitafe na

stećcima i predanja. Skupljao je tekstove brojnih kamenih

natpisa na stećcima, darovnice, povelje i pisma. Pisao je i

tekstove vezane za pitanja i problematiku jezika, socijalnu

funkciju književnosti i pragmatičnost umjetnosti. Pogledajmo

šta naš Mak Dizdar zapisuje o Bosni.

ZAPIS O BOSNI

Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki

A kto je ta šta je ta da prostiš

Gdje li je ta

Odakle je

Kuda je

Ta Bosna

Rekti

A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:

Bosna da prostiš jedan zemlja imade

I posna i bosa da prostiš

I hladna i gladna

I k tomu još

Da prostiš

Prkosna

Od

Sna.

ZAPIS O BOSNI



zajednica”

12

Pjesma u slici...

Bosna moja

O mala zemljica

Svakom srcu predraga

Na Balkan nastanjena

A u centru njega, srcolika

I ako nije velika

Hiljadama godina prkosono je

stajala

Evo svoj inat tjera

Rijeke protiču ne presušuju

Cijelu sebe planinama ogradila

Eto sada u njoj žive svi

Grade različitosti

Od kultura svih

Vremenom nastanjeni ljudi

I uče djecu

Njihovu tradiciju da zavole

A onda svoju BIH da vole.

PJESMOM DA TI KAŽEM



zajednica”

13

Sarajevo u ilustraciji:

Izet Sarajlić je rođen 16.

marta 1930. u Doboju. Ime je

dobio po djedu s očeve

strane, koji je bio činovnik za

vrijeme Austro-Ugarske

monarhije. Djetinjstvo je

proveo u Trebinju i

Dubrovniku, a 1945. se

nastanjuje u Sarajevu, u

kojem će ostati sve do kraja

života, 2002. godine.

Sad nek spavaju svi naši i besmrtni.

Pod mostom, kraj “Druge Ženske” nabujala Miljacka

teče.

Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilidžu.

Naravno pod predpostavkom da ne pada kiša.

Dosadna duga sarajevska kiša.

Kako li je bilo Ćabrinoviću bez nje u tamnici!

Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada

zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo u

najmajskijem maju.

Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje nikad

Miljacka neće postati ni Gvadalkivir ni Sena.

Pa šta? Zbog toga zar manje će te voljeti

i mučiti manje kroz stradanja?

Zbog toga zar manja biće moja glad

za tobom i manje moje gorko pravo

da ne spavam kad svijetu prijete kuga ili rat

i kad jedine riječi postaju “ne zaboravi” i “zbogom”?

Uostalom, možda ovo i nije grad u kome ću umrijeti,

ali u svakom slučaju on je zaslužio jednog

neuporedivo vedrijeg mene,

ovaj grad u kome možda i nisam bio najsrećniji,

ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu

naći barem nekog od vas koje volim

i reći vam da sam tužan do očajanja.

U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav

a Jevtusenko siguno negdje u Gruziji.

U Parizu kako da zovem hitnu pomoć

kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona?

Ovde zovnem li i tople svoje sugrađanke,

i one čak znaće šta je to što me boli.

Jer ovo je grad u kome možda i nisam bio

najsrećniji,

ali u kome i kiša kad pada nije prosto kiša.

IZET SARAJLIĆ - SARAJEVO



zajednica”

14

Riheči u slici…

U prostorijama škola: MSŠ D.Vakuf, KŠC

Sveti Pavao, Zenica, Srednja tehnička

škola Tešanj, Behram-begova medesa

Tuzla, održane su javne debate na temu.

„Lokane zajednice o kulturnom nasljeđu

BiH“. Debata je okupila veliki broj

učenika i profesora, što je doprinijelo

njenoj kvaliteti te činjenici da debata

bude vrlo aktivna i da se čuju različita

mišljenja.

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA–

KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ

AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA



zajednica”

15

Ovog mjeseca 14.10.2017. naši Tešnjaci su bili kao i uvijek vrijedni.

Naime, u Srednjoj Tehničkoj školi Tešanj, održana je javna debata na temu;

“Tešanj brine o svom kulturnom nasljeđu.”

Prvo je medator debate uveo, prisutne o aktuelenosti problema , te koliko je

on bitan za BiH. Nakon medatora i njegovog uvodnog govora uslijedile su

prezntacije učenika na pomenutu temu.

Obzirom da je karakteristika debatanata njihova marljivost, bez ikakve

pauze poslije prezentacije, zauzeli su svoje pozicije i izložili jasne i čvrste

argumente i potkrepe. Osnovni argumenti prezentovani u debati bili su:

• Danas imamo velike investicije o učuvanju dobra

• Postoji duga tradicija Tešnjačke brige o kulturnoj baštini

• Da bi smo se o nečemu brinuli moramo znati da to postoji

• Loša ekonomska situacija stavlja kulturu na marginu propasti

Nakon izloženih navedenih argumenata uslijedila je javna diskusija.

Najznačajnija otvorena pitanja bila su:

• Kako riješiti problem kulturnih spomenika na privanom vlasništvu?

• Poimanje građana da je “golo preživljavanje” bitnije od kulture?

Svih 75 prisutnih na javnoj debati, zajedno su došli do zaključka da je javna

debata put ka rješavanju problema. Građane trebamo upoznati šta sve

spada u kulturunu baštinu i kako se o njoj brinuti.

U Tešnju kao I u ostalim gradovima BiH mora posojati arhiv i registar

kulturnih dobara.

VELIKOOOOOO BRAVO ZA NAŠE DEBATANTE!

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE

BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA

ŠKOLA TEŠANJ



zajednica”

16


BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA

ŠKOLA TEŠANJ – FOTOGRAFIJE



zajednica”

17

Naši marljivi debatanti iz KŠC “Sv.Pavao”, Zenica u prostorijama svoje škole su održali

javnu debatu na temu: “ Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti u

BiH.

Naime,14.02 .2017. godine debatanti su svoj dan započeli ranim jutrom i prisustvovali

javnoj debati.

Prvo su izložili svoje prezentacije o kulturnom nasljeđu lokalne zajednice, pa kako ih je

to uvelo u temu, debatanti su zauzeli svoje pozicijei iznjeli čvrste argumente i

potkrepe. Prisutni, njih 64, pažljivo su slušali borbu argumentima na tezu: “Očuvanje

kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti.”

Argumenti koji su debatanti izložili bili su:

• Očuvanje kulturnog nasljeđa pridonosi intelektualnom, moralnom I duhovnom

razvoju

• Poodica ima uticaj na budućnost očuvanja tradicije

• Poštovanje ljudskih prava garantira uspješniju budućnost, a očuvanje kulturnog

nasljeđa je jedno od osonvnih ljudskih prava

• Kulturno nasljeđe ne znači nužno pozitivanu stvar

• Kulturno nasljeđe ugrožava induvidualnost pojedinca

Nakon debate, prisutni su otvorili nejasna pitanja:

Da li je kultura ključna za ekonomski napredak zajednice?

Koliko je kulturno nasljeđe važno za pomirenje u lokalnoj zajednici?

Zaključili su da je kulturno nasljeđe bitno za svaki zajednicu ali se ne smije da kroz

ograničavajuće faktore ugrozuju induvidualna prava osobe.

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE

BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, KŠC SV. PAVAO,

ZENICA



zajednica”

18


BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA - KŠC SV PAVAO,

ZENICA – FOTOGRAFIJE



zajednica”

19

U MSŠ “Donji Vakuf” 10.02.2017. i 13.02.2017. započeli su dan prezentacijom “O

kulturnom nasljeđu u Donjem Vakufu.”

Nakon tako lijepog uvoda naravno da je uslijedila slavna debata na temu:” Vlast i

građani trebaju imati odgovorniji odnos prema kulturnoj baštini u Donjem Vakufu.

Argumenti afirmacijske ekipe bili su:

• Kulturna baština Donjeg Vakufa je nedovoljno očuvana uz obrazloženje da su mnogi

spomenici kulture u trošnom stanju, i da vlasti, ali i građani bi trebali imati jedan

drugačiji odnos prema vlastitoj kulturnoj baštini. Ovo stanje potrerijepili su iz

Publikacije o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa koju je izdalo Društvo za zaštitu kulturne

baštine Donji Vakuf u kojoj je opisano stanje spomenika kulture i tome šta je društvo

poduzelo po tom pitanju.

• Drugi argument odnosio se na to da bi se odgovornijim odnosom prema kulturnoj

baštini stvarala turstička mjesta, obazlažući to da je kulturno-vjerska manifestacija

Ajvatovica nedovoljno promovira njen kulturni značaj u smislu razvoja turizma.

• Argumenti Negacijske ekipe bili su:

• Prvi agument je Dovište Ajvatovica jedan je od pokazatelja postojanja kulturne

baštine u Donjem Vakufu,ali odnos građana i vlasti nije na odgovarajućem nivou

sobzirom na historijski značaj ove manifestacije. Vjerska i kulturna manifestacija

ovakvog značaja zaslužuje odgovorniji odnos kako vlasti tako i građana. Ova

manifestacija može biti značajna i s aspekta razvoja vjerskog turizma.

• Drugi argument Stećci u Donjem Vakufu kao simbol kulturne baštine zaslužuju

bolji tretman u smislu njihovog očuvanja.Stećci u Starom selu nedaleko od Donjeg

Vakufa su trošnom stanju, potkrepu nazalimo u Publikaciji Safeta Kršlaka,

predsjednika Udruženja, kao i u jednoj od knjiga Mule Hadžića

Nakon saslušane debate koju su prisutni pomno slušali otovorili su pitanja koja se tiču:

• Koliko građanai imaju informacija o stvarnom stanju spomenika kulture?

• Koliko je razvijena svjest građana o značaju donjovakufske kulturne baštine?

• Da li se dovoljno govori u školama o tome i koliko učenici obilaze spomenike kulture?

• Šta bi građani mogli doprinijeti većem stepenu zaštite istih i sl?

• Koji nivo vlasti bi trebao, osim lokalne, brinuti za kulturnu baštinu uopće?

Zaključili su a bi učenici o ovom pitanju trebali češće govoriti te da treba doći

do saradnje građana I vlasti na očuvanju kulturne baštine.


BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,

DONJI VAKUF



zajednica”

20



DONJI VAKUF – FOTOGRAFIJE



zajednica”

21

22.02.2017. u prostorijama škole pred 62 učenika Behram-begove medrese

u Tuzli održana je javna debata ne temu: "Tuzla je grad sa najbogatijem

kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.”

Uvod u debatu koja bi uslijedila bila je prezentacija o temi “Kulturno-

historijskog naslijeđa u Tuzli.”

Teza debate bila je: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim

naslijeđem u Bosni i Hercegovini.“

Argumenti koje su debatanti koristilu su:

• Tuzla ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe

• Kulturno historijsko naslijeđe Tuzle je bogato ali nije najbogatije u Bosni

Hercegovini

• Kulturno historijsko naslijeđe treba iskoristiti u svrhu Turizma

• Kulturno-historijsko naslijeđe treba čuvati

Nakon završene debate postavljalo se pitanje da li slabo finansiranje kulture u

Bosni i Hercegovini i loša promocija već finansiranih projekata od strane

državnih organa najviše ima utjecaja na očuvanje nasljeđa.

Kao tim zaključili su da treba više sa mladim ljudima raditi u svrhu promocije

kulturno historijskog naslijeđa i njenog očuvanja.

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH

KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,

BEHRAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA



zajednica”

22



BEHAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA – FOTOGRAFIJE



zajednica”

23

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 65. stranici

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Šta znači autohton?

2. Na kojoj rijeci se nalazi vodopad Kravice?

3. Stećci su?

4. Koje godine je nastala Baščaršija?

5. Nacionalni spomenik Plava voda se nalazi u?

6. U kojem periodu je izgrađena Vijećnica?

7. Koje godine je osnovan Zemaljski muzej?

8. Gradačac je poznat po?

9. Na kojoj rijeci su nastala Plivska jezera?

10. Koje godine je sagrađen Stari most u Mostaru?

11. Koliko godina je trajala gradnja Saborne crkve u

Sarajevu?

12. Gdje se nalazi džamija Ferhadija?

13. Ko je podigao grad Bobovac?

14. Koje godine je osnovana Gazi Husrev-begova

biblioteka?

15. Iz kog doba potiče arheološki spomenik

Mogorjelo?



zajednica”

24

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 67:

1. Starosjedilac,

koji od davnina

živi u nekom kraju

2. Trebižat

3. Kameni

nadgrobni

spomenici

4. 1462.

5. Travniku

6. U periodu vlasti

Austro-Ugarske

7. 1888.

8. Kuli Huein-

bega

Gradašćevića

9. Plivi

10. 1566.

11. Jedanaest

godina

12. U Banja Luci

13. Ban Stjepan II

Kotromanić

14. 1537.

15. Rimskog doba

Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni muzički izraz u Bosni i

Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim

slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ

sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u

turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u

bosanskom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara,

ljubavnih jada. Omer Pobrić, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću

definiciju ovog muzičkog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna

pjesma, pri čemu riječ "bosanska" geografski određuje autohtnost

sevdalinke, riječ "gradska" urbanost, a riječ "ljubavna" sadržajnu tematiku. "

Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma Bošnjaka, mada je

popularna širom Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji i Crnoj Gori,

te Makedoniji. Ne može se odrediti tačan vremenski period nastanka

sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala osmanskim osvajanjem

srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak

prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i

glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života

od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namjenjene

isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima,

veoma se poštovala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio kuće -

haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od

radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od

onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog

cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u

Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života

uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke.

Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se

generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno

izbrušen i formiran oblik.

UMJESTO KRAJA – PRIČA O SEVDAHU

TEZE ZA DEBATE:

- Sarajevo je centar kulture BiH?

- Očuvanje nacionalnog bogarstva je priroritet svake zemlje?

- Muzeji u BiH i nacionalni spomenici trebaju biti zaštićeni na

državnom nivou?



zajednica”

25

Debatne novosti, br. 2 februar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI GRAD VLADA PRAVDE SARAJEVO KS novosti, FEBRUAR 2017. FMKS... · su se skrivali u pećini ... U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti ... Blago nama sa našim