0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Obrazovati za kulturu poštivanja ljudskih

prava i ranjivih grupa u kojoj se ljudska

prava ne samo formalno priznaju nego i

poštuju i štite čime se ojačava proces

uspostavljanja trajnog mira, povjerenja i

tolerancije.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Obrazovati mlade za temeljne principe

zaštite ljudskih prava

Senzibilizirati internetski prostor i društvene

mreže za debatu bez uporabe govora

mržnje

Ojačati najširu javnost za prepoznavanje i

najsuptilnijih oblika kršenja ljudskih prava

.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “DEBATOM DO LJUDSKIH PRAVA”

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

O projektu 1

Uvod 2

Ljudska prava u društvu 3

Ljudska prava iz debatantske perspektive 4

Pjesmom da ti kažem 5

Ljudska prava u javnom prostoru 6

Ko je bio Abraham Lincoln? 7

Za nas mlade najvažnija ljudska prava

su… 8

Promovisanje ljudskih prava među

srednjoškolcima 9

Moje ljudsko pravo nije važnije od tvog

ljudskog prava 10

Motivacijska priča o ljudksim pravima u

školama 11

Kviskoteka 12

Radionica o ljudskim pravima 13

Debatologija 14

Umjesto kraja – debata u mom životu 15

2

Debatne novosti uredili:

Amila Milavica

zajedno sa debatantima

iz cijele BiH

Ljudska prava kao što i sama riječ kaže su

suština postojanja čovjeka i svako pravo za

sobom povlači i odgovornost čovjeka kao

stvorenja.

Da bi naša prava bila ispoštovana prvo

moramo poznavati naše odgovornosti, jer

ukoliko ne poznajemo naše odgovornosti ne

možemo ni poštovati prava drugih osoba.

"Gdje, naposljetku, počinju univerzalna

ljudska prava? U malim mjestima, blizu

doma - toliko neposrednim i toliko malim da

se ne mogu vidjeti ni na jednoj karti svijeta.

Ipak, ona su svijet pojedinačne osobe;

susjedstvo u kojem živi; škola ili koledž koji

pohađa; tvornica, farma, ili ured gdje radi.

Takva su mjesta gdje svaki muškarac, žena,

i dijete traže jednaku pravdu, jednaku

mogućnost, jednako dostojanstvo bez

diskriminacije. Osim ako ta prava nemaju

značenje tamo, ona će imati malo značenja

bilo gdje. Bez udruženog građanskog

djelovanja da ih se podrži blizu doma, uzalud

ćemo tražiti progres u širem svijetu."

Eleanor Roosevelt

UVODNA RIJEČ

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

3

Stav mladih o ljudskim

pravima u BiH

Moj stav o ljudskim

pravima u društvu u BiH

je da se ljudska prava

ne poštuju potpuno.

Međutim, svakodnevno

je stepen poštivanja

ljudskih prava u

porastu-

"Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u

dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom

i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u

duhu bratstva." - tako počinje 1. Član Opšte

deklaracije o ljudskim pravima.

To znači da svi mi od trenutka rođenja imamo

određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima.

Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku i ona su

neotuđiva. Samim tim svi bi trebalo da su upoznati sa

pravima koja posjeduju, a ponajviše trebamo

informisati tinejdžere u srednjoškolskom uzrastu.

Srednjoškolce treba informisati jer se oni susreću sa

raznim problemima u to razdoblju, kao npr.: profesori

koji krše zakon i traže nova od učenika, ili nasilne

kolege koje im otuđuju novac, i razne druge materijalne

stvari i to trebamo učiniti mnogim zabavnim i ne tako

dosadnim predavanjima , raznim kvizovima, u kojima

oni pokazuju koliko su upoznati sa svojim, (ljudskim)

pravima.

Predavanja bi trebalo da održe predavači koji su stručni

za to, tačnije osobe čije je zanimanje usko povezano

sa unaprijeđenjem i proučavanjem ljudskih prava i tada

bi predavanja bila efikasnija.Ali nikakav problem nebi

predstavljalo ni da se profesori koji svakodnevno

borave sa učenicima malo aktiviraju, poneki čas

osvoje za razgovor sa učenicima, te da ih upute na to

koja su to njihova ljudska i moralna prava, kako da ih

koriste i sl. Ali učenicima treba skrenuti pažnju na to da

ni u kojem slučaju svoja prava ne smiju

zloupotrebljavati, i da ih trebaju koristiti samo kada su

im potrebna.

LJUDSKA PRAVA U DRUŠTVU

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

4

VAŽNO

Osnovane 24. oktobra 1945.

Univerzalna deklaracija o

ljudskim pravima izglasana

u UN-u 10. decembra 1948.

godine

Sastoji se od 30 članova i od

1948. do danas prevedena je

na 375 jezika i predstavlja

najprevođeniji dokument

Ljudska prava se shvaćaju kao

jednaka i neotuđiva prava koja

su zajamčena svim ljudima

jednako zato što su ljudska

bića, bez obzira na njihovu

nacionalnost, rasu, etničku

pripadnost, spol,

vjeroispovijest ili društveni

status. Postavlja se i pitanje

tko, kako i kada mlade ljude

danas uči o ljudskim pravima,

o nenasilnom ponašanju i

rješavanju sukoba?

Tko i s kojim resursima mlade educira o toj temi?

Pri edukaciji neizmjerno važnu ulogu u ima odgojno-

obrazovni sustav. Činjenica je da mnogo

srednjoškolaca ni ne razmišlja o temeljnim ljudskim

pravima i vrijednostima koje počivaju u jednakosti svih

ljudskih bića, jer je mali broj programa koji se bave tim

temama. Taj problem se može riješiti organiziranjem

raznim edukacijskim programima u srednjim školama

kao primarno rješenje za zaštitu ljudskih prava.

Međutim u našim školama nedostaje takvih programa

te učenici nisu dovoljno educirani o toj temi te samim

time nisu ni svjesni ukoliko dođe do njihovog kršenja.

Dalje, kršenje tih istih prava može dovesti do velikih

problema. Svaki debatant može utjecati na to na način

da inicira razne aktivnosti, primarno u svom debatnom

klubu.Te aktivnosti će osigurati edukaciju o ljudskim

pravima i zaštiti istih. Mogu se organizirati debate,

razne radionice, prezentacije i drugi načini

promoviranja tolerancije i mira.

Ana Beljo

Srednja medicinska škola, KŠC Sarajevo

LJUDSKA PRAVA IZ DEBATANTSKE

PERSPEKTIVE

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

5

Pjesma u slici...

Tražim srce koje će me voljeti

Odlutam tako ponekad

Lahko u san

Eh, tad se zamišljam

Radim li na sebi?

A da li volim druge?

Ne mislim tek tako svoje srce

dat’

Cijenu poštovanja ,

I slično tom, dobijemo ako

volimo

Jer nije život velika filozofija

A ti dobiješ onoliko koliko daješ.

PJESMOM DA TI KAŽEM

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

6

Važno da ne zaboravimo iz ovog

teksta

Važno je znati cijeniti

tuđa ljudska prava, da

bismo stvorili

preduvjete za zdravu

lokalnu zajednicu!

"Teško je zamisliti da ne

postoji preklapanje u

artikulacijama [temeljnih] prava

ponuđenih od različitih

zajednica u jednom društvu:

takvo radikalno razdvajanje

bilo bi znak veoma temeljnog

sloma u društvenoj koheziji, i

čini se nevjerovanim da bi bilo

koji sistem sudske kontrole

mogao djelovati u kontekstu

takvog temeljnog neslaganja.

U stvarnosti, mora postojati

stepen preklapanja između

različitih zajednica.„

Wojciech Sadurski

Bez obzira na mjesto u kome živimo i djelujemo,

iznimno je važno znati poznavati ljudska prava ljudi u

našoj okolini, kao i vlastita prava! Tijekom procesa

socijalizacije i druženja sa drugima, poznavanje prava

je temelj za komunikaciju koja znači međusobno

poštivanje i uvažavanje.

Isto važi i za općeniito zdrav, miran i lijep suživot.

Naša je obaveza poštivanje ljudskih prava – u domu, u

lokalnoj zajednici, na javnom mjestu, te generalno da

doprinesemo Bosni i Hercegovini kao državi na glasu

jedne od onih zemalja u kojima se vodi računa o

stanovnicima, gdje se drži do njihovih prava i

sigurnosti. Sve to počinje od pojedinca. Mi prije svega

moramo znati postupati sa našim kolegama,

prijateljima, sugrađanima itd. Važno je znati ukazati

poštovanje čak i strancima na javnom mjestu, da

bismo tako živjeli u miru i harmoniji.

LJUDSKA PRAVA U JAVNOM PROSTORU

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

7

RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO

ZABORAVITI O LJUDSKIM PRAVIMA

„Ameriku nikada neće

uništiti izvana. Ukoliko

propadnemo i izgubimo

svoje slobode to će biti

samo zato što smo već

uništili sami sebe.“

„Uvijek imaj na umu da je

tvoja osobna odlučnost da

uspiješ daleko važnija od

bilo čije druge odlučnosti.“

„Svijet nikada nije imao

dobro definiranu riječ

sloboda.“

Abraham Lincoln

Izvor:

http://www.buro247.hr/kultur

a/prijedlozi/11624.html

Svima nam je poznato ropstvo. Rabljenje ljudi uzimajući ih

kao robote koji su tu stvoreni samo da su potlačeni

nadređenom. Gdje su bila njihova prava, kakav je bio njihov

živor i ko se suprotstavio vlasti i otvoreno zalagao za

ukidanje ropstva Abraham Lincoln rođen je 12. veljače 1809. godine, u Kentuckyju. U

ranom djetinjstvu otac mu se uspio obogatiti, ali već 1816. godine,

zbog neispravnih papira o vlasništvu, izgubio je sve. Preselili su se

na slobodno područje, u Indianu i krenuli iz početka. Nažalost, 1818.

godine izgubio je majku. Sestra Sarah se brinula o njemu, ali ne

zadugo jer je i ona vrlo mlada umrla na porodu u dvadesetoj godini

života. Otac mu se ponovno oženio i Abraham je s pomajkom bio u

prisnim odnosima. Vrlo često su se selili tako da je ostao vrlo slabog

obrazovanja. Zaposlio se 1831. godine kao splavar na Mississippiju

i po prvi put osjetio snažnu empatiju prema Afroamerikancima te se

zarekao kako će se jednog dana boriti protiv ropstva i

obespravljenosti. Već sljedeće godine započeo je političku karijeru,

a na političku scenu Illinoisa došao je 1834. godine. Prvo je radio

kao pravnik, zatim je izabran u skupštinu, pa u Pravnu komoru da bi

ga već kao uspješnog odvjetnika postavili kao predstavnika u okrug

Sangamon. U Kongres SAD-a izabran je 1846. godine. Svugdje se

zalagao za ukidanje ropstva. Poznati njegov govor na tu temu bio je

1854. godine, a njime se oštro i energično suprotstavio

dopuštenom ropstvu u sjeverozapadnom dijelu zemlje.Te, po njemu

značajne godine sudjelovao je u osnivanju Republikanske stranke i

6. studenog 1860. godine izabran je za predsjednika SAD-a.

Vrhovni sud donio je 1857. godine odluku po kojoj Afroamerikanci

nisu građani SAD-a i nisu zaštićeni Ustavom SAD-a. To je bilo

pogubno za one hrabre borce za ljudska prava poput Lincolna. On

se pozvao na Deklaraciju o nezavisnosti po kojoj su svi ljudi jednaki

i gdje svima, od Boga pripadaju neotuđiva prava na život i slobodu.

U tom izuzetno burnom periodu života, Lincoln se oženio 4.

studenog 1842. godine, s Mary Todd iz bogate robovlasničke obitelji

s kojom je dobio četiri sina (Roberta, Edwarda, Williea i Thomasa)

od kojih je na životu ostao samo Robert. Izgubivši djecu, a i

supruga, neutješna Abrahamova supruga završila je u umobolnici.

Lincoln nije uspio dugo obnašati dužnost predsjednika jer se

konzervativni Jug odmah pobunio i sedam južnih država napustilo je

Uniju te s Jeffersonom Davisom na čelu, 1861. godine započelo

građanski rat. Rat je završio 1865. godine pobjedom Unije i

oslobađanjem Afroamerikanaca od ropstva. Lincoln je ponovno

izabran za predsjednika 1864. godine, ali već sljedeće godine, 15.

travnja 1865., ubijen je u kazalištu, u Washingtonu.

KO JE BIO ABRAHAM LINCOLN?

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

8

Slika govori više od hiljadu riječi...

ZA NAS MLADE NAJVAŽNIJA LJUDSKA PRAVA SU...

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

Koja su ljudska prava najvažnija za nas mlade?

Ovako nam počinje prvi članak Opće deklaracije

o ljudskim pravima: "Sva se ljudska bića rađaju

slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.

Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju

jedna prema drugima postupati u duhu

bratstva." To znači da svi mi od trenutka

rođenja posjedujemo određena prava koja se

nazivaju ljudskim pravima. Ne mogu nikome biti

oduzeta pa naravno ni nama mladima.

Osnovnim ljudskim pravima pripadaju:

dostojanstvo čovjeka

pravo na razvoj osobe

jednakost pred zakonom i ravnopravnost

sloboda religije i rasuđivanja, sloboda učenja

sloboda mišljenja

sloboda tiska i informacija

sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja,

sloboda kretanja

sloboda izbora zanimanja i sloboda rada

nepovredivost stana, jamstvo privatnog

vlasništva, jamstvo prava na nasljedstvo

pravo na azil i peticiju.

Koje je za vas mlade debatante i one koji to

nisu najbitnije ljudsko pravo

IZVOR:http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=

2289

9

Riječi velikog Nelsona Mendele

Vrijeme moramo

mudro koristiti i

biti svjesni da je

vrijeme uvijek

zrelo da se čini

dobro.

Neka bude rada,

hljeba, vode i soli

za svakoga!

Ja sanjam o Africi

koja je u miru sa

samom sobom.

Neka sloboda

vlada! Sunce nije

nikada zašlo

iznad nekog

većeg ljudskog

postignuća.

Kao što je već poznato, ljudska prava su

zapravo ideja da sva ljudska bića imaju svoja

univerzalna prirodna prava, bez obzira na

„određujće“ faktore poput pola, nacionalne

pripadnosti i slično. Kroz burnu istoriju ova

prava se znatno mijenjaju, a ni dan danas

nisu univerzalno određena za sve ljude na

planeti. Među srednjoškolcima, ova prava

nisu jasna tema. Zaslijepljeni nametnutim

stavovima okoline, mladi ljudi nisu u

mogućnosti sebi da razgraniče šta njih

odvaja od drugih ljudi, kao ni da shvate da je

to zapravo ništa.

Ne posvećuje se dovoljno pažnje ujedinjavanju mladih ljudi u jednu

funkcionalnu zajednicu, koja se ne obazire ni na kakve predrasude i

faktore bitisanja. Nevladine organizacije redovno organizuju govore o

tome da nam ukažu da su ova prava za sve nas ista. Ali ja mislim da govor

nije poenta. U školama, kako i u lokalnim zajednicama, treba organizovati

druženja. Jer kroz druženje se zapravo shvati koliko smo svi isti, i koliko

smo svi ljudi. To se može gledati i sa biološke strane: ista vrsta može da

se reprodukuje međusobno.

A svaki čovjek je jedinka iste vrste homo sapiensa, a to ne određuju ni boja, ni

nacija, ni državljanstvo, ni pol. Kao što sam već pomenula, druženja su idealan

i zapravo jedini realan način da bi se ovo stanje poboljšalo. Ovaj kamp je jedan

primjer za to. Cilj je spojiti mlade ljude iz različitih krajeva i kultura i pokazati im

da su svi oni jednaki. Svi imaju pravo da vole, da osjećaju, da žive slobodno i

uživaju. To je ono što se treba pokazati svim mladim ljudima, ne bi li se

oslobodili okova koje nam istorija kroz ratove i nesuglasice nameće. Moja vizija

je da jednog dana, nadam se uskoro sve krene od nule ponovo. Čist papir,

nova olovka kojom ćemo pisati nova, nadam se i bolja iskustva. Da se ne

osvrćemo na ono što je bilo, da živimo sad i da vjerujemo u sutra. Kada se to

desi, i kada se takav način razmišljanja stavi u mentalitet okoline, tada ćemo sa

sigurnošću moći reći da smo ljudi i da imamo svi svoja prava. Kada istorija

počne da se gradi na prijateljstvu, ne na ugnjetavanju slabijeg, tada ćemo biti

slobodni. Svi problemi koji se dešavaju ekološki, ekonomski i socijalni jesu

zapravo posljedica hijerarhijskog odnosa jaki-slabi. Jednog dana, kada čovjek

shvati da je najveći neprijatelj sam sebi, i da niko nije opasan po njega, koliko

on sam po sebe, tada će da počne naš razvitak u bolje sutra.

Nedežda Drašković,

JU SŠC, Istočno Sarajevo.

PROMOVISANJE LJUDSKIH PRAVA MEĐU

SREDNJŠKOLCIMA

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

10

Mi srednjoškolci, poručujemo osnovcima...

Među prvim

dokumentima koji

su govorili o

prirodnim pravima

jest „Magna

Charta

Libertatum" iz

1215., te „Habeas-

Corpus-Akte” iz

1679. godine.

Također, filozof iz

XVII. stoljeća,

John Locke,

utvrdio je prirodna

ljudska prava koja

su i danas na

snazi, tj. pravo na

život, slobodu i

privatno

vlasništvo, te

svrha i obveza

svake države jeste

da štiti ta prirodna

ljudska prava.

O ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini se jako

malo govori, pogotovo kada su srednjoškolci u

pitanju. Pomalo to zvuči i ironično jer ideja o

ljudskim pravima zapravo potekla iz škole prirodnog

prava koja se razvila pod utjecajem prosvjetiteljskih

filozofa XVIII. stoljeća.

Naravno, ideja o ravnopravnosti svih ljudi mnogo je

starija. Tako je u afričkoj filozofiji vidljivo duboko

poštovanje ljudskog bića, a u grčkoj filozofiji (prije

2000 godina) razvila se ideja o ravnopravnosti svih

ljudi – ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom

čovjeku.

Ta tradicija prirodnog prava doživjela je svoj daljnji razvoj u ranom kršćanstvu

i drugim religijama. Ipak, ideja ljudskih prava tada nije imala mnogo

zajedničkog s političkom stvarnošću, radilo se tek o filozofskim razmatranjima

koja su u svijet politike i prava bile prenesene postupno, tek početkom novog

doba.

Među prvim dokumentima koji su govorili o prirodnim pravima jest „Magna

Charta Libertatum" iz 1215., te „Habeas-Corpus-Akte” iz 1679. godine.

Također, filozof iz XVII. stoljeća, John Locke, utvrdio je prirodna ljudska prava

koja su i danas na snazi, tj. pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo, te

svrha i obveza svake države jeste da štiti ta prirodna ljudska prava. Ali, koliko

njih to doista radi? Kolikom broju ljudi su prekršena njihova prava? To zapravo

nitko ne zna zbog nedovoljne informisanosti građana o njihovim pravima.

Mnogi će ih znati nabrojati, ali ih neće znati najbolje razjasniti. Tako i u

srednjoškolskom obrazovanju nigdje u planu i programu nema teme o

ljudskim pravima, a trebala bi. Neinformiranost srednjoškolaca o ljudskim

pravima veliki je problem. Kako se njima oduzimaju prava, tako će i oni sutra

nekom drugom oduzeti pravo, nenamjerno i nesvjesno jer nisu dovoljno

upućeni. Stoga bi se trebalo na satu razredništva uvesti predavanja o ljudskim

pravima, praviti plakati o osnovnim ljudskim pravima te tako podignuti svijest o

važnosti istih. Kako bi se precizno utvrdilo što su ljudska prava, sastavljena je

„Opća deklaracija o ljudskim pravima“, lista ljudskih prava u 30 članaka, koja

je usvojena 10.12.1948. godine od strane Ujedinjenih naroda.

Srednjoškolci trebaju znati da je 1776. godine donešen dokument pod

nazivom „Virginia Bill of Rights" gdje su sljedeća prava proglašena neotuđivim

ljudskim pravim i od tada čine jezgru ljudskih prava: pravo na život, slobodu i

privatno vlasništvo; slobodna okupljanja i sloboda tiska; slobodna kretanja i

pravo na peticiju; pravo na pravnu zaštitu; glasačko pravo.

Dilara Muharemović

Katolički školski centar „Don Bosco“ Žepće

MOJE LJUDSKO PRAVO NIJE VAŽNIJE OD TVOG

LJUDSKOG PRAVA

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

11

Razmislimo...

O ljudskim pravima informisani smo kroz

čitavo svoje školovaje. Šta su to ljudska

prava? Ljudska prava se odnose na

pravnu, filozofsku i političku ideju prema

kojoj svako ljudsko biće samim činom

rođenja, bez obzira na svoj spol,

porijeklo ili državljanstvo, stiče određena

neotuđiva prava. Pored toga što se

neprestano govori o važnosti njihovog

očuvanja, ona se i neprestano krše.

Mnogobrojni su aspekti ugrozavanja

ljudskih prava, U našoj školi između

ostalih najviše se krše prava na

privatnost.

Naša privatnost osim što može biti ugrožena od drugih ugrožena

je i od nas samih. Danas veliki broj ljudi na internetu objavljuje

mnogo informacija o sebi koje ugrožavaju njihovu privatnost

svjesno ili nesvjesno. S druge strane dešava se da objavljujemo i

razne događaje i snimke koje sežu u privatnost drugih osoba. Na

ovaj način mi nesvjesno ugrožavamo privatnost drugih ljudi.

Također postavljanjem snimaka drugih na društvene mreže je

zakonom kažnjivo. Na primjer za snimanje i postavljanje snimka

nasilja zakonom su propisane jednake kazne kao i za vršenje

nasilja nad tom određenom osobom. O ovakvim problemima

treba više i slobodnije da se govori u javnosti.

Mi u našem debatnom klubu upravo to i radimo. Prije svega

informišemo se o ljutdkim pravima uopšte o njihovom poštovanju i

kršenju u našoj školi, državi i regiji. Svoje znanje kroz javne

debate prenosimo na druge prvenstveno naše vršnjake

srednjoškolce i tako ih upoznajemo šta su to ljudsaka prava koja

su , koja se najviše krše te o značaju zaštite ljudskih prava

također.

Mislim da naš debatni klub treba biti uzor drugim sekcijama i

klubovima da na isti ili sličan način pokušaju da se bore za

očuvanje ljudskih prava.

Kanita Kurić, MSŠ, Donj Vakuf

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA U

ŠKOLAMA

12

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 81. stranici

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Šta je demokratija?

2. Koje godine je rođen Mahatma Gandhi?

3. Ko je dobio Nobelovu nagradu za mir 2009.

godine?

4. Kada je donijeta Opća deklaracija o pravima

čovjeka?

5. Debata je?

6. Ombudsman je?

7. Šta je sud?

8. “Hrabri ljudi se ne boje oprostiti kako bi se

postigao mir” rekao je?

9. Koji član Opće deklaracije govori o proizvoljnom

hapšenju?

10. "Oko za oko će samo dovesti do toga da cijeli

svijet postane slijep” rekao je?

11. Koji član Opće deklaracije govori o slobodi

kretanja?

12. Koje godine je rođen Nelson Mandela?

13. Pravo na život je?

14. Koji član Opće deklaracije govori o pravu na

školovanje?

15. Sloboda govora ili?

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

13

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

važnosti ljudskih

prava.

IZVOR:

https://www.googl

e.com.sg/url?sa=

IZVOR:

https://www.mreza

-mira.net/wp-

content/uploads/Da

n-ljudskih-prava-

radionice.doc.

Radionica : JA IMAM PRAVO

Tema: Nenasilno rješavanje sukoba

Ciljevi:

-Promovisati solidarnost i poštovanje i odgovornost

-Vježbanje vještina za rješavanje sukoba bez pobjeđenih i pobjednika

-Razvijanje empatije, te sticanje znanja i razvijanje nivoa svijesti o mirnom

rješavanju konflikta

Tok realizacije:

Uvodni dio (10min.)

VJEŽBA: TI IMAŠ ONO ŠTO JA TREBAM

Učenici se podijele u „trojke“. Osoba A, osoba B i osoba C. Učenik C je

posmatrač(opserver) koji vodi brigu da se vježba radi po pravilima. Osoba

B treba, koristeći se svim svojim umijećima dobiti od osobe A nešto što

ona ima. Nakon jednog kruga uloge se mijenjaju, tako da se i osoba A i C

zalaže za ono što želi.

Slijedi razgovor o tome kada i koliko je teško nekome reći NE, te šta je

sukob i kako misle da se rješava sukob.

Rješavanje sukoba (15min)

Metoda bez poraženih i pobjednika

Upoznati učenike sa šest koraka rješavanja problema:

1. Definisanje problema

2. Traženje mogućih rješenja

3. Vrednovanje tih rješenja

4. Odluka o najboljem rješenju

5. Odluka o načinu provedbe

6. Provjera uspješnosti rješenja

Šest koraka su istaknuti na tabli. Ponavlja se vježba sa osobom A, B i C,

gdje sad osoba C pomaže u rješavanju sukoba upozoravajući na korake

rješavanja problema.

VJEŽBA ( 15 minuta)

Nekoliko puta ponoviti vježbu sa osobom A, B i C

Razgovor: da li je sukob uspješno riješen na ovaj način? Koliko je

saradnja bitna? Koliko je važno da slušamo sagovornika?....

Zaključno(10 min)

Svaki učesnik daje prijedlog za nenasilno rješavanje sukoba

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O

LJUDSKIM PRAVIMA

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

14

U februaru smo razgovarali o ljudskim

pravima, i naši debatanti su vrijedno kreirali

zanimljive argumente ZA I PROTIV sljedećih

teza:

1. Na Balkanu su ugrožena ljudska

prava i sloboda medija?

2. Starije osobe su izloženije

diskriminaciji od mladih?

3. Da li BiH mora implementirati odluke

Evropskog suda za ljudska prava.

4. Napadi na aktiviste koji se bore za

ljudska prava trebaju biti najstrožije

kažnjeni?

P R I D R UŽ I T E S E N A ŠO J D E B A T O L O G I J I !

Riječi u slici

DEBATOLOGIJA

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

15

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 89:

1. Oblik vlasti u

kojem sve

odluke neke

države donosi

izravno ili

neizravno

većina njenih

građana kroz

poštene izbore

2. 1948.

3. Barack Obama

4. 10.12.1948.

5. Argumentovana

rasprava

6. Institucija koja

brani povrede

ljudskih prava

7. Sud je

društveno-

politička

ustanova koja

pruža zaštitu

ljudskih prava

8. Nelson

Mandela

9. Član 9

10. Mahatma

Gandhi

11. Član 13.

12. 1918.

13.Poštovanje ljud

skog života kao

središte

zaštite ljudskih

prava

14. Član 26.

15. Sloboda

izražavanja

UMJESTO KRAJA – DEBATA U MOM ŽIVOTU

TEZE ZA DEBATE:

1. Debata je najbolji način razvijanja kritičkog mišljenja ?

2. Debata u BiH treba biti obavezni predmet u školama?

3. Debata je najznačajnija vannastavna aktivnost?

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

Pored dobrih ocjena i vladanja, za srednjoškolce je

veoma značajan i dar govora. Jedan od načina

razvijanja sposobnosti kritičkog mišljenja i govora

je debata. Debata ili raspravase temelji se na

iznošenju misli koje se tumače, obrazlažu i

prosuđuje na osnovi istinitih činjenica i

argumenata. Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose

se citati, dokumenti, statistički podatci,

općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosni

sudovi.

Rasprava se pokreće oko neke postavljene teze ili

tvrdnje, pa se sudionici odlučuju za ili protiv

obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje.

Debata nam pomaže kako bi razvili svoje

govorničke sposobnosti, samopouzdanje, pomaže

nam pri učenju razlike između svađanja i

argumentiranja. Prikupljajući materijal za razne

debatne teze, saznajemo neke podatke koji nam

mogu pomoći pri daljnjem školovanju,

poboljšavamo svoju sposobnost komuniciranja, te

upotrebe maternjeg jezika, te također u nekim

formatima engleskog jezika.

16

Debatne novosti, br. 2 februar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH izvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts