BU—ENJE · Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti u ... Ono isto tako znaËi zavoljeti Isusa i shvatiti da On moæe postati stvarnost u naπem

1

POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADESRPANJ, KOLOVOZ I RUJAN 2013.

BU–ENJEI OBNOVA

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1977.

Kazalo

01. Buenje — naπa velika potreba

02. Puls buenja

03. RijeË — temelj buenja

04. SvjedoËanstvo i sluæba — plod probuenja

05. Posluπnost — plod probuenja

06. Priznanje i pokajanje — uvjeti za buenje

07. Jedinstvo — spona probuenja

08. Razboritost — zaπtita probuenja

09. Ishod buenja

10. Reforma — spremnost na rast i promjenu

11. Reforma — gajenje novih misli

12. Reforma — iscjeljenje poremeÊenih odnosa

13. ObeÊano probuenje — Boæja misija dovrπena

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

Srpanj kolovoz i rujan 2013.

Buenje i obnova

3

»injenice koje trebamo znatiPouke za ovo tromjeseËje temelje se na uvjerenju da Boæja rijeË nudi pre-

obraæavajuÊu silu i da je zajedniËko prouËavanje vaæan naËin upoznavanja s tomsilom. Svrha pouka za ovo tromjeseËje jest da mladim vjernicima crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmiπljanjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti usvakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmiπ-ljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i crkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 129. lipnja do 6. srpnja 2013.

Buenje — naπa velika potreba

“Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas iotvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa

mnom.” (Otkrivenje 3,20)

5

Subota, 29. lipnja

Studeno hladan ili pretjerano vruÊ?

UVODOtkrivenje 3,20

Zamislite da æivite u nekom gradu gdje je zrak Ëist, a dolina koja se otvarapred vama pruæa nezamislivo divan pogled. UoËljivi su slava i blagostanje, zahva-ljujuÊi izvozu triju glavnih proizvoda: sjajne crne vune, crne odjeÊe i frigijskogpraha koji se koristio za lijeËenje oËiju. Gdje se to nalazimo? U drevnom graduLaodiceji, Ëije ruπevine danas leæe u Turskoj. (The Seventh-day Adventist BibleDictionary, 2. izd., “Laodicea”, str. 658)

Ali Laodiceja je imala problem snabdijevanja vodom iz “vodotornja punjenogiz akvedukta” kojim je protjecala topla mineralna voda. (The Seventh-day Ad-ventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 7, str. 761) Jeste li Ëuli za mlako stanjeBoæje crkve u posljednjim danima opisano u Otkrivenju 3? Dakle, sve je topoteklo iz Laodiceje. Jeste li studeni ili vruÊi? Jeste li previπe skloni udobno-stima, apatiËni, samopouzdani, zadovoljni sobom i duhovno ravnoduπni? Kamosu nestali “goruÊa revnost za Boga i nemoguÊnost da ono πto ste spoznali oNjemu zadræite u sebi”? Da! Potrebno nam je probuenje!

Novozavjetna crkva se molila i bila je tako snaæno ispunjena Svetim Duhomda je to preobrazilo æivot tisuÊa ljudi koji su vijest o svom Spasitelju dijelilidalje drugima. Odakle je potjecalo to oduπevljenje? To je bila posljedica stvar-nog Isusa u njihovom æivotu. Probuenje nije samo otkrivanje neke nove istine.Ono isto tako znaËi zavoljeti Isusa i shvatiti da On moæe postati stvarnost unaπem svakodnevnom æivotu. Kad toga postanemo svjesni, oduπevljenje poËinjedjelovati i mi radosno dijelimo Njegovu ljubav s drugima.

“Trebamo vidjeti kako Sveti Duh ponovno silazi na Boæji narod i oæivljavaKristovo Tijelo nadnaravnom silom. To je jedina nada ËovjeËanstva.” (CharlesClarke, Pioneers of Revival, Logos International, 1971., str. 5) Isus æeli ispunitiËeænje naπega srca i probuditi u nama duboke duhovne teænje. On kaæe da Êenas, ako Ëujemo Njegov glas kad bude pokucao na vrata naπega srca, posaditipokraj sebe na nebeskom prijestolju (Otkrivenje 3,20.21)!

“Silazak Svetoga Duha na Crkvu oËekuje se kao neπto πto pripada buduÊno-sti; ali Crkva ima prednost da Ga dobije sada. Traæite Ga, molite se za Duha,vjerujte u Njega. Mi Ga moramo imati, a Nebo Ëeka da nam Ga podari.” (EllenG. White, Review and Herald, 19. oæujka 1895.)

Tatiana Green, Brisbane, Australija

Probuenje nije samo otkrivanje neke nove istine.

6

Nedjelja, 30. lipnja

Sagledati buenje na Boæji naËin

LOGOSMatej 25,1-13; 2. KorinÊanima 1,20; GalaÊanima 6,14.15; Koloπanima 1,13-

17; 1. Petrova 1,6.7; Otkrivenje 3,14-20

Boæji proraËun vremena je uvijek savrπen (Matej 25,1-13)Usporedba o deset djevica u Mateju 25,1-13 naglaπava “znaËaj pripreme za

Kristov dolazak i istiËe koliko je vaæno da budemo spremni”. (The Seventh-dayAdventist Bible Commentary, sv. 5, 2. izd., Review and Herald, str. 508) Opomena“Dakle: bdijte, jer ne znate ni dana ni Ëasa!” (Matej 25,13) Ëuje se u mnogimpropovijedima, i to je pouka koju Krist æeli da izvuËemo iz ove usporedbe. (Isto,str. 509) Povijesno gledano, KrπÊanska adventistiËka crkva je objavljivala inastavlja Ëekati veliki i slavni povratak naπeg Spasitelja. Poruka sadræana uSvetom pismu glasi da je Boæji proraËun vremena uvijek savrπen. On je oduvijekimao narod “spreman” za izlijevanje Njegovog Duha i voljan da slijedi Njegoveupute. Dok razmiπljamo o skorom dolasku ZaruËnika, moramo bdjeti da se nebismo naπli bez ognja Kristovog Duha. Probuenje i reforma su pred nama!

Sila s visine (Koloπanima 1,13-17)Sveto pismo nas neprestano uvjerava da mi, mada se borimo u velikoj sve-

mirskoj duhovnoj borbi, nismo ostavljeni da se branimo sami. Boæja sila spre-Ëava djelovanje svih Sotoninih plamenih strijela. Kad Bog progovori, neπto sedogaa. “I sve se u njemu dræi u redu.” (Koloπanima 1,17) Nema granice onomeπto Bog moæe uËiniti. Nema granice onome πto On moæe odluËiti kako bi vodioi opremio ljude koji su voljni sudjelovati u velikom pozivu na probuenje upu-Êenom Njegovom narodu, “jer u Njemu se sve dræi, zaπtiÊeno je i biva sprijeËenoda se raspadne i pretvori u kaos (vidi Djela 17,28). BuduÊi da je Krist Odræavateljsveg æivota, niπta u onome πto je stvorio nije neovisno o Njemu. Jedino u Njemui u Njegovoj rijeËi nalazimo objedinjujuÊe naËelo cjelokupnog æivota. (Hebrejima1,2.3) Koloπani, i svi ostali vjernici, Njegove su sluge koji se svakodnevno mo-raju pouzdati u Njega kad je u pitanju zaπtita, briga i odræavanje”, i probuenje.(Life Application New Testament Commentary, Wordsearch 9, Koloπanima 17)

PrihvaÊanje Boæjeg poziva (GalaÊanima 6,14.15; Otkrivenje 3,14-16)Stojimo na pragu neopisivih promjena. Moæemo izabrati: prihvatiti, poricati

i racionalizirati pojavu tih promjena, ili u njih sumnjati. ProtukrπÊansko dobau kojem æivimo ukazuje da Êemo se naÊi pred izazovima u pogledu svojihvjerovanja o Bogu, Crkvi i spasenju. On je odabrao nas — obiËne ljude — daradimo za Njega i govorimo o Njemu na neobiËne naËine. HoÊete li odluËiti bitihladni ili mlaki? “TipiËan laodicejski mlak krπÊanin zadovoljan je postojeÊimstanjem stvari i ponosi se malim napretkom koji je postigao. Gotovo ga jenemoguÊe uvjeriti u njegovu veliku potrebu i koliko je zapravo daleko od cilja

7

savrπenstva.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7., 2. izd., str.761)

HoÊete li odluËiti biti kao Pavao, koji je govorio krπÊanima u Galaciji: “A jasam daleko od toga da se iËim ponosim, osim kriæem Gospodina naπega IsusaKrista, po kome je meni razapet svijet i ja svijetu!” (GalaÊanima 6,14)? “Pavaose mogao hvaliti kriæem zbog onoga πto je taj kriæ ostvario u njegovom æivotu.”(Life Application New Testament Commentary, Wordsearch 9, GalaÊanima 6,14)Zasigurno, ono πto je za Pavla bilo znaËajno jest Ëinjenica da Ga je Bog preobra-zio, da se on od ubojice krπÊana pretvorio u krπÊanina — u doista novo stvore-nje (GalaÊanima 6,15).

Pouzdanje u Boæju rijeË (2. KorinÊanima 1,20; 1. Petrova 1,6.7)Ako je ikada bilo vrijeme da se vratimo Boæjoj rijeËi da bismo ostvarili

probuenje i obnovu, onda je to sada. Vjerovati u Njegova obeÊanja i hvatati seza njih od kljuËne je vaænosti da bismo iskusili Njegovu silu tijekom posljednjihdana zemaljske povijesti. On nam je veÊ ranije pruæao dokaze o sebi, te takoznamo da Êe to ponovno uËiniti. Sveto pismo dosljedno ukazuje na Boæju neis-crpnu ljubav i Njegovu namjeru za cijeli ljudski rod. Jeste li voljni biti dio onogaπto On æeli uËiniti za vas?

ODGOVORITE1. U prvom odjeljku danaπnje pouke Ëitamo da je Boæji proraËun vremena uvi-

jek savrπen. Sjetite se neke prigode kad ste osobno iskusili istinitost tetvrdnje. Kako vjerovanje u tu istinu moæe pomoÊi u procesu probuenja ireforme?

2. Na koje sve naËine ovisite o Bogu kad je rijeË o zaπtiti, brizi i odræavanju?3. Krist je preobrazio Pavla. Na koje je naËine Krist preobrazio vaπ æivot?4. Kako vi zamiπljate probuenje i reformu?5. ©to bi bilo potrebno vama, vaπoj obitelji i vaπoj crkvi da doæivite istinsko

buenje i obnovu?

Jean-Pierre Martinez, Sydney, Australija

Stojimo na pragu neopisivih promjena. Moæemo izabrati: prihvatiti,poricati i racionalizirati pojavu tih promjena, ili sumnjati u njih.

8

Ponedjeljak, 1. srpnja

Buenje i prvobitna poboænost

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 3,20

“Oæivljavanje prvobitne poboænosti meu nama najveÊa je i najhitnija od svihnaπih potreba. Traæiti to trebao bi biti naπ prvi posao. Mora postojati usrdannapor kako bi se dobio blagoslov od Gospodina, ne zato πto Bog nije voljan izlitisvoj blagoslov na nas, nego zato πto smo mi nepripremljeni da ga primimo. Naπnebeski Otac voljniji je podariti svog Svetog Duha onima koji Ga traæe negoli πtosu ovozemaljski roditelji spremni dati dobre darove svojoj djeci. Ali naπa jezadaÊa da uz priznanje, poniznost, pokajanje i usrdnu molitvu ispunimo uvjetepod kojima nas je Bog obeÊao obasuti svojim blagoslovima. Probuenje trebaoËekivati jedino kao odgovor na molitvu.” (Ellen G. White, Selected Messages,sv. 1, str. 121)

“Mora doÊi do probuenja i reforme pod vodstvom Svetoga Duha. Probuenjei reforma su dva razliËita pojma. Probuenje znaËi obnavljanje duhovnog æivota,oæivljavanje sila uma i srca, uskrsavanje iz duhovne smrti. Reforma znaËireorganizaciju, promjenu u zamislima i teorijama, navikama i praksi. ReformaÊe donijeti dobar rod pravednosti samo ako je povezana s oæivljavanjem odstrane Duha. Probuenje i reforma trebaju uËiniti posao koji im je namijenjen,i u izvrπenju te zadaÊe moraju biti zdruæeni.” (Review and Herald, 25. veljaËe1902.)

“Svaka Êe istinski obraÊena duπa dræati odnos prema Bogu i vjeËnim pred-metima najvaænijim u æivotu. ...

Prije no πto Boæji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem Êe narodu doÊi dotakvog buenja prvotne poboænosti kakve nije bilo od doba apostola. Na BoæjuÊe se djecu izliti Njegov Duh i sila. U to Êe se vrijeme mnogi odvojiti od Crkavau kojima je ljubav prema ovome svijetu zamijenila ljubav spram Boga i NjegoveRijeËi. Mnogi Êe propovjednici i ljudi radosno prihvatiti velike istine πto ih jeBog odluËio objaviti u to vrijeme kako bi se narod pripremio za drugi Gospodnjidolazak.” (Ellen G. White, Velika borba, izdanje 2010., str. 367)

ODGOVORITE1. ©to vas spreËava da se molite za istinsko probuenje u svom svakodnevnom

æivotu?2. Kako vam priznanje, poniznost, pokajanje i usrdna molitva mogu biti od

pomoÊi u æivotu i u vaπoj crkvi?

Nina Atcheson, Margate, Australija

Probuenje i reforma su dva razliËita pojma.

9

Utorak, 2. srpnja

Ukor iz ljubavi

DOKAZOtkrivenje 3,15.16

Ukor upuÊen Laodicejcima u Otkrivenju 3,15.16 iznimno je snaæan. Zapaziteda Bog koristi jezik koji za Laodicejce ima posebno znaËenje. Joπ dva grada ublizini Laodiceje imala su vlastite izvore vode. Hierapolis na sjeveru polagao jepravo na prirodne tople izvore, koji su se najËeπÊe koristili u ljeËiliπne svrhe.Na istoku je grad Kolosa bio poznat po izvorima hladne, Ëiste vode. Laodicejaje dovodila vodu iz jednih i drugih izvora, ali dok bi stigla do njih, voda jepostajala mlaka.

Metafora koju Isus koristi ne povezuje nuæno duhovnu revnost s tempera-turom, kako se to Ëesto shvaÊa. Kad bi bilo tako, znaËilo bi da im je On pre-poruËivao da budu duhovno hladni, πto je malo vjerojatno. Umjesto toga, umetafori se Laodiceja osuuje πto ne osigurava duhovno izljeËenje (topla voda)ili duhovno osvjeæenje (hladna voda) onima koji se nalaze u njezinom okruæe-nju. To je ukor zbog nepostojanja djelatnosti i nedostatka svjedoËenja. (LimitedNotes NET Bible, New English Translation, Otkrivenje 3,15)

Opomena u Otkrivenju 3,16: “Izbacit Êu te iz svojih usta” predstavlja vrloæivu sliku. RijeË “izbaciti” je doslovno znaËenje grËke rijeËi emeo, koja se pre-vodi i kao “ispljunuti”. Isus koristi rijeË “izbaciti” ili Ëak “izbljuvati” kako bisvom narodu prenio svu ozbiljnost neprilike u kojoj se nalazi. (Isto, Otkrivenje3,16)

Bitno je imati na umu da su Boæji ukori i stega uvijek u kontekstu odnosaljubavi, odnosa roditelj—dijete (vidi: Izreke 13,24; Otkrivenje 3,19). U Hebrejima12,7-11 Boæje discipliniranje neposredno se uporeuje sa stegom koju otacprimjenjuje na svojem djetetu. IstiËe se misao da bi trebalo, ako veÊ poπtujemosvoje zemaljske oËeve i njihovo discipliniranje, utoliko viπe prihvatiti stegu svognebeskog Oca i potËiniti joj se (Hebrejima 12,9). Taj odlomak u Poslanici Heb-rejima ukazuje da je ukoravanje zapravo znak sinovstva! To πto nas Bog ukorava,otkriva koliko nas voli i æeli nam ono najbolje.

Kakva je razlika izmeu mesara i kirurga? Mesar reæe da bi ubio, a kirurgreæe da bi izlijeËio. To je kljuË za razumijevanje Boæjeg ukora. Uvijek postojineka svrha, a ta svrha je uvijek za naπe dobro, “da bismo postali dionicimanjegove svetosti” (Hebrejima 12,10). Baπ kao πto nitko ne uæiva u podvrgavanjukirurπkom zahvatu, tako nitko ne uæiva ni u ukoravanju. A ipak, ako prihvatimoBoæji ukor, to Êe, prema Poslanici Hebrejima, proizvesti “plod pun mira — pra-vednost” (Hebrejima 12,11).

Kad je rijeË o Boæjem ukoru upuÊenom laodicejskom narodu iz ljubavi, nesmijemo zaboraviti Boæju uzviπenu æelju za nas: da budemo sliËni Njemu. Ukornije osuda niti odbacivanje. On uvijek vodi pokajanju kako bismo se povezali sasvojim Spasiteljem bliskije nego prije. “Pokajanje vas dovodi u bliæi odnos s

10

Njim i potpunije otkriva Njegov æivot preko vas.” (Dr. Larry Crabb, 66 LoveLetters, 2010., str. 319)

ODGOVORITE1. Koji su neki od razliËitih naËina na koje ljudi reagiraju na discipliniranje/

ukoravanje?2. Zaπto je vaæno da znamo da Boæje discipliniranje uvijek potjeËe iz Njegovog

oËinskog srca punog ljubavi?3. Postoji li neko podruËje u vaπem æivotu u kojem vidite sebe “u istim cipe-

lama” kakve su nosili Laodicejci?

Alisha Christie, Cooranbong, New South Wales, Australija

Ukor nije osuda niti odbacivanje. On uvijek vodi pokajanju kako bismose povezali sa svojim Spasiteljem bliskije nego prije.

11

Srijeda, 3. srpnja

VraÊanje na poËetak

PRIMJENAZaharija 3,1-5; GalaÊanima 6,14.15; Koloπanima 1,13-17; Otkrivenje 3,20

Nedavno sam postao roditelj Ëudesnog malog djeËaka. To iskustvo pomoglomi je da Golgotu sagledam iz oËinskog kuta promatranja. Bog Otac tako je silnoæelio odnos s nama da je dao svog jedinoroenog Sina kako bismo se mi mogliponovno povezati s Njim. Kad shvatimo da je Bog dao svog jedinog Sina da nasotkupi od Sotone, dobivamo neki pojam o tome kakvu nam vrijednost On pridaje.Ako zaboravimo koliko su Bog i Krist platili da bi nas otkupili, onda i sve ostaleistine, inaËe drage nama kao adventistiËkim krπÊanima, postaju bezvrijedne.

Ponekad smo u kuπnji da pomislimo kako, dok hodamo krπÊanskom stazom,bivamo sve bolji zahvaljujuÊi samima sebi. Mi saznajemo nove istine i pomiπlja-mo da nam vjerovanje u njih na neki naËin donosi kod Boga bodove. Ipak, Pavlovæivot nas uËi da πto bliæe pristupamo Bogu, to bolje shvaÊamo da niπta nemoæemo uËiniti da bismo spasili sami sebe (1. Timoteju 1,15.16). Pavao je istotako bio uvjeren da Êe ga Bog spasiti (2. Timoteju 4,8).

Dakle, kako da stvarno doæivimo probuenje?

Shvatite veliËinu cijene koju je Bog platio za naπe iskupljenje (Luka22,39—23,39). Provedite neko vrijeme razmiπljajuÊi o tome kako bi izgledalokad bi netko dao svoj æivot da bi vas spasio.

»itajte Boæje ljubavno pismo, Bibliju, i razgovarajte s Njim svakogadana (Psalam 32,8; 55,17; 119,11). Dopustite Mu da On radi u vama, mijenjajuÊivaπe misli i srce.

Shvatite da je svaka osoba s kojom doemo u dodir netko za kogaje Krist umro (Ivan 3,16). Svatko zasluæuje da dozna πto je Krist uËinio zanjega.

Shvatite da mi nikoga ne moæemo spasiti naπom snagom, veÊ jedinozahvaljujuÊi Isusovoj sili (2. KorinÊanima 12,10). Isus moæe raditi prekoSvetog Duha u naπu korist samo ako razumijemo koliko smo slabi.

Isus stoji na vratima vaπeg srca i kuca. Zar Ga neÊete pustiti da uedanas i svakoga dana? On Ëezne da vas ponovno oæivi.

ODGOVORITEKoje promiπljene korake trebate poduzeti u svom hodu ka Gospodinu, da bi

vas povezanost s Njim ponovno oæivila?

Damien Ridley, Lachlan, Tasmania, Australija

12

»etvrtak, 4. srpnja

Treba nam LijeËnik

MI©LJENJEMatej 9; Koloπanima 1,27; 2. Timoteju 3,1-5; Otkrivenje 3,1-18

“Njezini Ëlanovi su mlaki.” To je tipiËan odgovor na pitanje: “Koji problemima laodicejska crkva?” Ali kad Ëitate Otkrivenje 3,17, shvaÊate da je mlakostpokazatelj duboko ukorijenjene bolesti — samopravednosti. Upravo je samo-pravednost ono πto spreËava Boæju crkvu da doæivi probuenje. Probudimo se ipozovimo LijeËnika, Isusa Krista!

Krist nam kroz Evanelja daje dokaze o svojoj iscjeljujuÊoj sili za sve kojidolaze k Njemu. On kaæe: “Ne treba zdravima lijeËnik, nego bolesnima. ... Jerja nisam doπao da pozovem pravednike, nego greπnike.” (Matej 9,12) On je doπaoizlijeËiti sve ljude, ali svi ne shvaÊaju svoju potrebu za izljeËenjem. Da bismoiskusili oæivljujuÊu i preobraæavajuÊu Kristovu silu, moramo najprije priznati dasmo bolesni. To je izazov s kojim se Crkva suoËava. Mnogi vjernici su tolikoobuzeti sobom da ne uviaju svoje stanje. Rjeπenje je ponovno vraÊanje na prvuljubav (Otkrivenje 2,4).

Kad prouËavamo Bibliju i razmiπljamo o Kristovom æivotu, smrti i uskrsnu-Êu, naπi grijesi nam se ukazuju u oπtroj suprotnosti s Njegovim savrπenstvom.©to je uzviπenije naπe razumijevanje Krista, to skromnije mislimo o sebi. Kadsagledamo Njegovu slavu, poËinjemo uviati i svoju potrebu. Taj osjeÊaj potrebedovest Êe nas pravo Njemu da bi nas izlijeËio — svojom krvlju prolivenom nakriæu za svakog greπnika. Njegovim smo se “modricama izlijeËili” (1. Petrova2,24).

Isus kaæe: “Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvorivrata, uÊi Êu k njemu.” (Otkrivenje 3,19.20) On Ëeka da vas iscijeli. DopustiteMu da ue i izlijeËi vaπe samopravedno srce. Vratite se svojoj prvoj ljubavi i OnÊe vas preobraziti na svoju sliku. On Êe vas odjenuti u svoju haljinu pravedno-sti. On obeÊava: “Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na mome prijestolju...”(Otkrivenje 3,21)

ODGOVORITE1. U kom smislu je neprepoznavanje vlastitog greπnog stanja stvarni problem?2. Kakvu povezanost vidite izmeu laodicejske crkve i KrπÊanske adventistiËke

crkve danas? Ili izmeu Laodiceje i krπÊanstva opÊenito?3. Kako moæemo postupati kad je rijeË o samopravednosti u naπoj crkvi?

Emma Townend, Murwillumbah, New South Wales, Australija.

Kad sagledamo Njegovu slavu, poËinjemo uviati i svoju potrebu.

13

Petak, 4. srpnja

ProuËavanje pomoÊu suprotnosti

ISTRAÆIVANJEGalaÊanima 6,14

ZAKLJU»AKBog je izabrao nas — obiËne ljude — da radimo i govorimo za Njega na

neobiËne naËine. On nas nikada ne osuuje, ali On nas neprestano nastojidovesti do pokajanja i dublje povezanosti sa Spasiteljem. Probuenje je isto πtoi zavoljeti Isusa i shvatiti da On moæe biti stvarnost u naπem svakodnevnomæivotu. Do reforme — reorganizacije, promjene u zamislima i teorijama, navi-kama i praksi — dolazi kad se Sveti Duh izlije na Boæji narod nadnaravnomsnagom.

RAZMOTRITEu Naslikajte sliku koristeÊi crvenu, æutu i plavu boju. Osmislite je tako da se

boje uzajamno mijeπaju da bi se promijenile u sekundarne boje, a onda domutnih smeih nijansi. Pokaæite svoju sliku promatraËima koji se u torazumiju, i upitajte koji dijelovi slike privlaËe njihovu pozornost.

u Uzmite neukljuËeni elektriËni ventilator i okreÊite ga rukom. Koliko povjetarcamoæete izazvati ruËno? Nakon toga ukljuËite ventilator u struju. Koliko sezraka sada pokreÊe? Dio pouke za ponedjeljak govori o probuenju i refor-mi. Kako moæete ta dva pojma primijeniti na pokus s ventilatorom?

u Pronaite neki projekt u pisanom obliku koji ste iz nekih razloga odloæili.©to bi se trebalo dogoditi da on dobije upotrebljiv oblik? Odvojite neπtovremena i prilegnite na posao. ©to bi bilo da je taj projekt predstavljao vaπæivot ili æivot vama bliske osobe?

u Vratite se skladbi koju ste ostavili nedovrπenom. Odsvirajte to πto imatepred sobom. ©to bi trebalo uËiniti da skladba dobije zadovoljavajuÊi oblik zaizvoenje? Odvojite neko vrijeme da to uËinite. ©to bi bilo da je ta skladbavaπ æivot ili æivot voljene osobe?

u ProËitajte zabiljeπke koje ste unijeli u svoj dnevnik prije nekog vremena.Usporedite ih s onima koje sada upisujete. Potraæite dokaze o Boæjoj prisut-nosti u vaπem æivotu, koje ste moæda u meuvremenu zaboravili. PozoviteIsusa da vam pomogne kako biste Ga bolje vidjeli.

u ProËitajte “Narrative marvels at the cross-like shape of the laminin molecu-le” na http://www.snopes.com/glurge/laminin.asp. Autori iznose pet glavnihtoËaka u prilog svog glediπta. Koji su neki od alternativnih naËina za tuma-Ëenje tih iskaza koji upuÊuju na jednog uzviπenijeg Boga od onoga o kojemoni razmiπljaju?

14

POVEÆITEU Marku 5,1-20 jedan je Ëovjek ogrezao u zlu razgovarao osobno s Isusom

samo nekoliko minuta. Nije bio obuËen kako da svjedoËi. Isus ga je jednostavnoposlao, a sam je otiπao Ëamcem. Razmotrite πto je ostvareno tim kratkim raz-govorom.

Steve Case and Daniel Wysong, 7 Keys for Finding Jesus in the Book ofRevelation, http://www.adventistbookcenter.com/Detail.tpl?sku=9780985009700.

Gill Bahnsen, Auburn, Washington, SAD

15

Pouka 26. do 13. srpnja 2013.

Puls buenja

“Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati djeci svojojdobre darove, koliko Êe viπe Otac vaπ nebeski dati dobra

onima koji ga mole?” (Matej 7,11)

16

Subota, 6. srpnja

Sila molitve dovodi do probuenja

UVOD2. Ljetopisa 7,12.14; Djela 1,12-14; 2,42; 4,31

Biblija je puna izvjeπtaja o velikim probuenjima, i iz svakog od njih moæemosaznati koliko je za probuenje vaæna molitva. Probuenja su se u Staromzavjetu dogaala zahvaljujuÊi molitvama proroka, kraljeva i obiËnog naroda. UDjelima nalazimo da su prvi krπÊani provodili vrijeme u zajedniËkoj molitvi istoga su bili ispunjeni Svetim Duhom te su mogli propovijedati Evanelje mno-gim ljudima s velikom silom. Kroz molitvu i prouËavanja, velika probuenja usvakom naraπtaju krπÊana dovodila su do toga da je velik broj propovjednika,evanelista i laika propovijedao Evanelje u veÊem dijelu svijeta.

AdventistiËki krπÊani osobito cijene probuenje i reformu. Zapravo, “vodstvoGeneralne konferencije posvetilo se, sasvim javno, doæivljavanju osobnog isku-stva probuenja i reforme. ... Odgovor je bio izvanredan i vjerujem da to dugu-jemo sili Svetog Duha, a osim toga i radu i molitvama mnogih posveÊenih ljudi”.(Ted N. C. Wilson, Adventist World, “One Year Closer to the Kingdom”, www.adventistworld.org/issue.php?issue=2012-1001&page=8)

Moj suprug i ja molimo se za probuenje u maloj crkvi koju pohaamo. Svivjernici, ukljuËujuÊi naπeg pastora, su doseljenici i Ëini se da veÊina ljudi unaπoj druπtvenoj zajednici doista ne mari za Boga. Vjerujem da nas je Bog doveou to mjesto da mu prenesemo Njegovu Radosnu vijest o spasenju.

Kako mi osobno, i crkva kao cjelina, moæemo doæivjeti probuenje? Jedanod naËina je da svakog dana odvojimo posebno vrijeme za osobnu molitvu iprouËavanje Biblije. Moæemo polagati pravo na Boæje obeÊanje u 2. Ljetopisa7,14: “I ponizi se moj narod na koji je prizvano Ime moje, i pomole se, i potraæilice moje i okani se zlih putova, ja Êu ga tada usliπiti s neba i oprostiti mu grijehi izlijeËit Êu mu zemlju.”

Agnes A. Gallego, King’s Lynn, Norfolk, Ujedinjeno Kraljevstvo

Kako mi osobno, i crkva kao cjelina, moæemo doæivjeti probuenje?

17

Nedjelja, 7. srpnja

Skriveno blago i neπto ugodno Bogu

DOKAZ1. o Kraljevima 3,9

“Podaj svome sluzi pronicavo srce da moæe suditi tvom narodu, razlikovatidobro od zla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodom koji je tako velik!” (1.o Kraljevima 3,9) Ovo je bila molitva novog kralja koji je poπtovao naËin uprav-ljanja svojega oca. Novi kralj bio je Salomon, a njegov otac bio je kralj David.Salomonova molitva svidjela se Bogu, jer je traæio mudrost, a ne bogatstvo. Toje bila tajna koja se nalazila iza njegovog blaga, moÊi i slave (redci 10-13). Zbilja,bilo je to skriveno blago i neπto ugodno Bogu.

Gospodin se javio Salomonu u snu i rekao: “Traæi πto da ti dadem.” (1. oKraljevima 3,5) Kakve li ponude! Ta ponuda nas uËi da nam je Bog, Stvoriteljsvemira, voljan i sposoban dati sve πto nam srce æeli. Salomon je odgovorio:“Sada, o Jahve, Boæe moj, ti si uËinio kraljem slugu svoga na mjesto moga ocaDavida, a ja sam joπ sasvim mlad, te joπ ne znam vladati. Tvoj je sluga usrednaroda koji si izabrao; naroda brojnog, koji se ne da izbrojiti ni popisati. Podajsvome sluzi pronicavo srce da moæe suditi tvom narodu, razlikovati dobro odzla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodom koji je tako velik!” (1. o Kraljevi-ma 3,7-9) Razborito srce, ili mudrost, bila je Salomonova najveÊa prednost kaokralja.

Koliko vjerskih ili politiËkih voa danas traæi mudrost od Boga? SliËnostarom Izraelu, KrπÊanska adventistiËka crkva tvrdi da je Boæji izabrani narodkoji ima vaænu vijest da priopÊi svijetu. Naπim voama i vjernicima takoer jepotrebna mudrost. O Boæjoj dareæljivosti upravo svjedoËi mudrost koju je Ondao Salomonu (1. o Kraljevima 3,10-14), mudrost koju Êe i nama dati samo akoje zatraæimo.

Od Salomona uËimo da istinsko probuenje i reforma poËinju u srcu, za-hvaljujuÊi æelji da posjedujemo onu vrstu mudrosti koju nam samo Bog moæedati.

ODGOVORITE1. ©to bismo joπ trebali traæiti od Boga dok Ëekamo Kristov povratak?2. ©to je s danaπnjim druπtvom koje od crkvenih voa i vjernika crkve traæi da

imaju mudrost?

Reynaldo G. Salo, Pasay City, Filipini

O Boæjoj dareæljivosti svjedoËi i mudrost koju je On dao Salomonu.

18


Djelotvorna molitva

LOGOSPsalam 85,6; Matej 18,19.20; Marko 1,35; Luka 5,16; 9,18; 22,39-46; Djela

1,4.8; 2,42; 4,31; 12,1-16; Filipljanima 4,6; 2. Petrova 3,9.

Molitva i probuenje u Djelima (Djela 1,4.8; 2,42; 4,31)U Djelima Ëitamo o tome kako je Sveti Duh bio darovan ranim krπÊanima

kao odgovor na njihove molitve. Bilo je to ispunjenje Boæjeg obeÊanja: “Ali,primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci uJeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8) Mora daje to bilo veliËanstveno iskustvo kad se na njihovu molitvu zatresla zemlja:“Dok su molili, potrese se mjesto na kojemu bijahu skupljeni. Svi se napuniπeDuha Svetoga te neustraπivo poËeπe navjeπÊivati rijeË Boæju.” (Djela 4,31) Akoje to izlijevanje Svetoga Duha bilo tako moÊno, moæemo biti uvjereni da Êe idrugo izlijevanje biti bar isto tako snaæno. Zar se onda ne bismo trebali molitii traæiti da se Sveti Duh izlije u naπim danima?

Isusov molitveni æivot (Marko 1,35; Luka 5,16; 9,18)Isusov molitveni æivot pokazuje da je molitva razgovor s naπim nebeskim

Ocem. U Markovom i Lukinom Evanelju nalazimo da je Ëak i Boæjem Sinu bilopotrebno tiho mjesto na kojem se molio u samoÊi.

Za πto se Isus molio? U Mateju 26,36-44 Ëitamo da se On molio Bogu da nedopusti da Boæji Sin umre ako je ikako moguÊe. Ali istodobno se molio i dabude OËeva volja. U Luki 22,32 doznajemo kako Isus govori ©imunu Petru da seOn moli da Petrova vjera ne posustane. A u Ivanu 17,20 saznajemo da se Isusmolio: “Ne molim samo za njih [za uËenike] nego i za one koji Êe po njihovojrijeËi vjerovati u me.” Kako je samo naπ Spasitelj pun ljubavi! On se molio zanas Ëak i kad se suoËio sa smrÊu.

ZajedniËka molitva (Matej 18,19.20; Luka 22,39-46; Djela 12,1-16)Zaπto se trebamo moliti zajedno? Molitva je jedna od najbitnijih pomoÊnih

sredstava u crkvi. Zbog Ëega se onda ne molimo ËeπÊe? U Mateju 18,19 nalazimoIsusovo obeÊanje u vezi sa zajedniËkom molitvom: “Ako dvojica od vas na zemljijednoduπno zamole πto mu drago, dat Êe im Otac moj nebeski.” Kako je divnoznati da je Bog usred nas kad se zajedno molimo. On je voljan Ëiniti Ëuda zanas kad doemo k Njemu u molitvi.

Boæja volja (Filipljanima 4,6; 2. Petrova 3,9)Kao dijete koje je odrastalo u krπÊanskom domu, nauËio sam se moliti vrlo

rano. Ali nisam znao djeluje li molitva ili ne. Majka mi je govorila da Êe me Bogusliπati kad se molim. Ali nikada mi nije rekla da Bog moæe odgovoriti s DA, NEili »EKAJ. Jednoga dana traæio sam od Boga neπto πto nikada nisam dobio. To

19

me je nauËilo da Bog stvarno zna πto je za mene najbolje. On nas poziva da“iznesemo svoje potrebe Bogu proπnjom i molitvom” (Filipljanima 4,6). Ali nikadanemojmo zaboraviti da On najbolje zna πto nam je potrebno.

Molitva djeluje! (Psalam 85,6)“Za vrijeme jednog posjeta Londonu u Engleskoj, Dwight L. Moody je pozvan

da govori na jutarnjem i veËernjem bogosluæju u jednoj velikoj crkvi. Iako jecrkva na jutarnjem bogosluæju bila prepuna, ljudi kao da nisu reagirali. Moodyje rekao: ‘Djelovali su kao da su od kamena ili leda.’ Uhvatio je sebe kako æaliπto je uopÊe obeÊao da Êe ponovno govoriti iste veËeri.

Na veËernjem bogosluæju crkva je ponovno bila puna, ali opet bez oËitezainteresiranosti, sve do otprilike polovine propovijedi kad se sve poËelo mije-njati. Na kraju poruke Moody je uputio poziv i odgovor je bio spontan. Ljudi suustajali u skupinama i dolazili naprijed. Moody se okrenuo pastoru domaÊinui proπaptao: ‘©to ovo znaËi?’

Reakcija je bila tako neodoljiva da je Moody pomislio da ljudi nisu razumjelinjegov poziv. Obazrivo je najavio joπ jedan sastanak nakon bogosluæja, i svi onikoji su iziπli naprijed ostali su. Bio je to poËetak istinskog buenja. Moodyjevopitanje: ‘©to ovo znaËi?’ dobilo je svoj odgovor kad je otkrio da se jedan vjernikinvalid veÊ dvije godine moli da Bog poπalje Moodyja njegovoj crkvi u Londonu.”(George E. Knowles, A World To Love, Review and Herald, 1990., str. 224)

Kakva Ëudesna priËa o probuenju! Bog radi na tajanstvene naËine. Pomo-limo se zajedno s psalmistom: “Zar nas neÊeπ opet oæiviti, da se narod tvojraduje u tebi?” (Psalam 85,7)

John P. Gallego, Jr., King’s Lynn, Norfolk, Ujedinjeno Kraljevstvo

Molitva je jedna od najbitnijih pomagala u crkvi.

20

Utorak, 9. srpnja

Nuænost i prednost

SVJEDO»ANSTVOMatej 26,36-42

Krist je njegovao svoj molitveni æivot Ëak i kad se na kriæu suoËio s agoni-jom: “‘OËe moj! Ako je moguÊe da me mimoie ovaj kaleæ! Ali neka ne budemoja, nego tvoja volja!’ ...

Triput je izustio ovu molitvu. Triput je ljudska priroda ustuknula predposljednjom, najveÊom ærtvom. Ali sada se pred Otkupiteljem svijeta pojavilapovijest ljudskoga roda. Vidio je da Êe prekrπitelji Zakona morati poginuti akobudu prepuπteni sami sebi. Vidio je Ëovjekovu bespomoÊnost. Vidio je silu gri-jeha. Pred Njim su se pojavljivale nesreÊe i æalosti osuenog svijeta. Gledao jesudbinu koja oËekuje Ëovjeka i donio je odluku: spasit Êe ga po svaku cijenu.Prihvatio je svoje krπtenje krvlju, da bi kroz Njega milijuni onih koji su osuenina smrt mogli dobiti vjeËni æivot.” (Isusov æivot, str. 572)

“Ako je Spasitelj ljudi, Boæji Sin, osjeÊao potrebu za molitvom, koliko viπebi slabi i grjeπni smrtnici morali biti svjesni potrebe za stalnom usrdnommolitvom.

Naπ nebeski Otac Ëeka da izlije na nas obilje svojih blagoslova. Naπa jeprednost da moæemo obilno piti s izvora beskrajne ljubavi. Nije li onda Ëudnoπto se tako malo molimo!” (Put Kristu, izdanje 2010., str. 81)

“Postoji potreba za molitvom — ozbiljnom, neprestanom molitvom. NaπSpasitelj je ostavio dragocjena obeÊanja za molitelja koji se iskreno kaje. TakavËovjek neÊe uzalud traæiti Njegovo lice. Isus nas je i vlastitim primjerom pouËiokoliko je molitva potrebna. On sâm, VeliËanstvo Neba, Ëesto je provodio ËitavunoÊ razgovarajuÊi sa svojim Ocem. Ako se Otkupitelj svijeta nije osjeÊao tolikoËistim, toliko mudrim ili toliko svetim da ne mora potraæiti pomoÊ od Boga,nama kao slabim zabludjelim smrtnicima daleko je potrebnija ta boæanska po-moÊ. U pokajanju i vjeri svaki Êe istinski krπÊanin Ëesto potraæiti ‘prijestoljemilosti da primimo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ.’ (Hebrejima4,16)” (Signs of the Times, 26. sijeËnja 1882.)

ODGOVORITE1. Kako nam molitva moæe pomoÊi da ostvarimo bolji odnos s Bogom?2. Zaπto nam je molitva prijeko potrebna kad Bog veÊ zna πto nam treba?3. ProËitajte Matej 17,20.21. Na koji naËin naπe molitve mogu premjeπtati pla-

nine?

John Dom S. Andalecio, Morong, Bataan, Filipini

“Nije li onda Ëudno πto se tako malo molimo!”

21

Srijeda, 10. srpnja

Puls nam treba za tjelesni æivot, a molitva za duhovni

PRIMJENAFilipljanima 4,6

Tijekom stoljeÊa mogli su se vidjeti Ëudesni rezultati pojedinaËne i zajedni-Ëke molitve. Iako ima viπe od sedam milijardi ljudi na svijetu, naπ nebeski OtacËuje molbe svakog svog djeteta i odgovara na njih. Baπ kao πto moramo imatipuls da bismo ostali tjelesno æivi, moramo odræavati stalnu vezu s Bogom dabismo ostali duhovno æivi. Probuenje i reforma mogu se postiÊi i odræavati kadsu utemeljeni na neprekidnoj i usrdnoj molitvi. Iako nema krutih i Ëvrstihpravila o tome kako ostvariti uspjeπan molitveni æivot, evo nekoliko savjetakako unaprijediti svoje razgovore s Bogom:

Odredite posebno vrijeme za molitvu i neka vam molitva bude neπtonajpreËe. U uæurbanosti suvremenog naËina æivota nije lako odvojiti posebnovrijeme za molitvu. Tako nam je lako skrenuti misli na neπto drugo. Ipak, trebalibismo pravilno postaviti prioritete, tako da se molitve Bogu na poËetku i nakraju dana nau na vrhu naπeg popisa. »ak i kad se probudimo usred noÊi,dobro je da se pomolimo jer je tada tiho i mirno.

Molite se za izlijevanje Svetoga Duha. Kad se uznio na Nebo, Isus jeposlao Utjeπitelja da bude s nama. Ali izlijevanje Svetoga Duha primamo jedinoako Ga usrdno traæimo i molimo se za to.

Dok se molite zbog nekog ozbiljnog problema, odredite i post. Postpomaæe da razbistrimo um i usmjerimo pozornost. Bolje je postiti tijekomsubotnjih sati jer se tada ne bavimo tjelesnim radom i nismo uæurbani.

Vjerujte da Êe Bog usliπati vaπu molitvu. Uzaludno je ako se molimo,a ne vjerujemo da Êe Bog odgovoriti na naπe molitve. Mada neki moæda misle daodgovor na njihove molitve uvelike kasni, Bog ne zna za odlaganje, jer je NjegovproraËun vremena savrπen. On uvijek odgovara, Ëak i ako Njegov odgovor moædanije u skladu s onim πto smo traæili. Uvijek imajte na umu da, bez obzira kakavje Njegov odgovor, Bog zna πto je za nas najbolje.

ODGOVORITE1. Postoji li tako neπto kao molitva da nam bude ugodno i udobno? Objasnite

svoj odgovor.2. Objasnite vaænost molitve kad je rijeË o probuenju i reformi.

Bongga L. Agno, Muntinlupa City, Filipini

22


Moje orue i moja jedina nada

MI©LJENJEDjela 1,14

Molitva je moÊno orue koje Bog koristi za ostvarivanje neËega velikog unaπem æivotu. Inicijativa i Ëeænja naπe crkve jest da doæivimo probuenje ireformu. Jedan od naËina da se taj cilj postigne je usrdna i iskrena molitva.

Molitva je za nas od æivotnog znaËaja. Iz Biblije doznajemo: “Sve πto svjerom zamolite, dobit Êete.” (Matej 21,22) A u 1. Ivanovoj 5,14 Ëitamo: “Ovo jesinovsko pouzdanje koje imamo u nj da nas usliπava ako πto molimo po njego-voj volji.” U molitvi koju nazivamo Gospodnjom molitvom, ili OËenaπem, Isusnas uËi kako da razgovaramo s Bogom i traæimo Njegovu pomoÊ da se odupremogrijehu (vidi Matej 6,8-13). PomoÊu molitve moæemo traæiti Svetog Duha kako binam pomogao da prilikom kuπnje naËinimo pravi izbor. Kad se molimo, to je kaoda stavljamo na sebe cjelokupni oklop.

Molitva ipak nije samo naπa posljednja moguÊnost da pronaemo izlaz. Kadse molimo, mi zapravo govorimo da imamo nadu u svojega Spasitelja i svognebeskog Oca. Kad izgleda da nema drugog puta, molite se. Kad sve izgledanemoguÊe, molite se. Kad ne moæete pronaÊi odgovore na svoja pitanja, molitese. Kad hoÊete skinuti svoje terete, molite se. »ak i kad mislite da se ne znatemoliti, uhvatit Êete sebe kako izraæavate iskrenu æelju.

“Molitva je iskrena æelja duπe,NeizreËena ili neizgovorena,Uzlet skrivenog plamenaKoji treperi u grudima...”

(“Prayer Is the Soul’s Sincere Desire”, James Montgomery, www.hymnsite.com/lyrics /umh492.sht)

Da, molitva je moÊni kljuË uspjeha. Ona moæe biti neπto najznaËajnije odsvega πto posjedujemo u æivotu, zato πto sila dolazi od Boga! ©to se viπe molimo,to se viπe oslobaa Njegova sila. A upravo Njegovom silom doæivljavamo pro-buenje i reformu.

Brenda Joan A. Damocles, Caloocan City, Filipini

Molitva je moÊni kljuË uspjeha.

23

Petak, 12. srpnja

Dobivate ono πto traæite

ISTRAÆIVANJE1. Ivanova 5,14.15

ZAKLJU»AKMolitva i prouËavanje Biblije su prijeko potrebni za probuenje. Bitno je

moliti se za mudrost, da mi sami budemo mudri, a isto tako voe AdventistiËkecrkve. Poput rane Crkve u Djelima apostolskim, trebamo se moliti za izlijevanjepreobraæavajuÊe sile Svetoga Duha. Isus nam je ostavio primjer moleÊi se dabude Boæja volja, i da vjera Njegovih uËenika bude ojaËana. Moliti se zajedno sostalim vjernicima od æivotnog je znaËaja, baπ kao i davati vaænost vremenu zamolitvu. Bog je obeÊao da Êe usliπati molitve koje Mu se upuÊuju u vjeri.

RAZMOTRITEu Odsluπajte jednu ili viπe pjesama u obliku molitava za probuenje: “Revive

us” — Dan Adler, “Revival” — Robin Mark; “Revive us, o Lord” — Carman,Steve Camp. Isplanirajte da jednu od pjesama prati znakovni jezik, pokretikoji je tumaËe rijeËi.

u Napravite plakat, kolaæ ili neki drugi vizualni prikaz da biste ilustrirali 2.Ljetopisa 7,14. Pokaæite svoj rad prijateljima i promatrajte njihove reakcije.

u Predstavite probuenja opisana u povijesti Izraela. Navedite kljuËne osobe iznaËajne dogaaje u vezi sa svakim od tih probuenja.

u Zamislite da ste kuÊa ili vrt koje treba osvjeæiti. Napiπite pismo ili sastavitemonolog iz kojeg se vidi πto bi biljka mogla reÊi vrtlaru.

u Navedite korake koje biste mogli poduzeti u cilju oæivljavanja prijateljstva iliozbiljne ljubavne veze. Usporedite te korake s onim πto je potrebno uËinitida bi se iskusilo duhovno probuenje.

u Zamolite prijatelja da se tijekom sljedeÊeg mjeseca redovito sastaju s vamada biste se molili za posebne potrebe spomenute u pouci za ovaj tjedan.

POVEÆITEEllen G. White, Put Kristu, 11. poglavlje “Prednosti molitve”; Djela apostolska,

4. poglavlje, “Pedesetnica”; 5. poglavlje “Dar Duha” (moæe se skinuti s interneta— Ellen G. White Writings app).

E. M. Bounds, Power through Prayer, Prayer and Praying Men, Purpose inPrayer, The Essentials of Prayer, The Necessity of Prayer, The Reality of Prayer,The Weapon of Prayer (moæe se besplatno skinuti sa OliveTree.com, takoerdostupno kao tiskana kompilacija ili Kindle book).

Mary Barret, Helping Your Church to Grow Through Prayer, www.adventistbo-okcenter.com/Detail.tpl?sku=1906381054.

Sharon Wright, Silver Springs, Maryland, SAD

24


RijeË — temelj buenja

“Parnicu moju brani, po svom obeÊanju poæivi me.”(Psalam 119,154)

25

Subota, 13. srpnja

Nauk o probuenju

UVODPsalam 34,4; Jakov 1,25

Niπta nije doraslo Boæjoj rijeËi.Ona donosi oæivljavanje,Srce pjeva o pokajanju, vjeri, pouzdanju,Ona daje hrabrostOnima πto æive u strahu,Podiæe pogled najkrhkijeg ka Otkupitelju.U RijeËi se ogleda Boæja stvaralaËka moÊ.Ne zna to svatko,Ali ona ukorava i priprema sve koji su je voljni primiti.Ni samog Isusa niπta nije moglo odvratiti od nje.Koristio je Svete spise svakoga dana.Oduπevljavao se njima jer su govorili o Njemu.Oni koji Ëitaju RijeË nalaze u njoj spokoj.Onima Ëija se vjera oslanja na NjegaDaju se ËistoÊa, mir i oprost grijeha.Kapetan je vjerovao Njegovoj rijeËi,I Isus nije morao otiÊi u kapetanov dom da bi usliπao njegovu molbu.ZahvaljujuÊi RijeËi izlijeËen je kapetanov sluga.Bila je potrebna samo jedna rijeË — “Doi!”Da Petar ostavi svoje prijatelje, uËenike.U vjeri je hodao po vodi upravljajuÊi se prema glasu svojega Spasitelja.U ribnjaku Bethesdi leæao je oduzet Ëovjek;Nije mogao bez tue pomoÊi uÊi u ribnjak.Ali Isus mu je rekao πto da uËini,I on je uzeo svoju leæaljku — i otiπao.RijeËi u toj Knjizi nisu samo za Ëitanje,One se moraju temeljito prouËavati.Sprovodite ih u djelo svakoga dana,I to Êe izazvati probuenje u meni i vama.

Kristi Rich, Bozeman, Montana, SAD

RijeËi u toj Knjizi nisu samo za Ëitanje.

26

Nedjelja, 14. srpnja

Usred svih tih oglasa

LOGOSPsalam 19,1; 33,6.9; 34,8; Matej 8,5-10; 14,22-33; Luka 18,8; 14,22-33; Ivan

4,13.14; Hebrejima 4,12: Jakov 1,21-25

Æivot sav od uzbuenja (Ivan 4,13.14)“Æe je iznad svega; udovolji svojoj æei!” Ukoliko vjerujete ovoj reklami za

sprite, silno Êete æivnuti Ëim popijete to piÊe. To je obeÊanje koje traje dokpijete iz njihove limenke. Mi smo jednostavno oguglali na sve oglase kojima nasbombardiraju. Ali opasno je kad to prenosimo i na svoj odnos s Bogom. Dræimoli do Boga samo kad idemo u crkvu?

Reklamna industrija prodaje tvrdnju da vam je odreeni proizvod prijekopotreban da biste preæivjeli. Dr. Seuss je opisao taj fenomen kao neπto za πtomislite da vam je neizostavno potrebno. (Theodor Seuss Geisel, The Lorax,Random House, 1971.) PreËesto Boga promatramo kao joπ jedno trepÊuÊe svje-tlo koje nam pokuπava prodati najnoviju sjajnu tvrdnju. Provoenje vremena sBoæjom rijeËju Ëesto je zagluπeno ostalim reklamama tako da propuπtamo ËutiNjegov glas tih poput πapta blagog lahora (vidi 1. o Kraljevima 19,12).

Umjesto da gledam reklamu na televizoru, ja Ëujem od prijatelja koliko jeneki proizvod dobar. To mi privuËe pozornost jer vjerujem svom prijatelju. Psal-mi su Davidovo osobno svjedoËanstvo da Boæja rijeË doista moæe biti uzbudljiva.Jedna reklama o automatiziranom vanjskom defibrilatoru kaæe da defibrilatorima sposobnost da spasi æivot. Ipak, on moæe djelovati samo ako ga skinete sazida i prislonite na osobu koja je u nevolji. Kad u naπem æivotu primijenimoBoæju rijeË, ona zbilja postaje moÊna. Ali ako se nikad ne primijeni, to vodi ucinizam.

Boæja rijeË kao stalna sila (Psalam 19,1; 33,6.9; Hebrejima 4,12)Dirigent orkestra ima moÊ da djeluje na glazbenike ispred sebe. On ima

sposobnost da proizvede divnu glazbenu izvedbu za sluπatelje. Mi Boga vidimobaπ kao dirigenta orkestra ovog svijeta, i na Njegovu RijeË otpoËinje stvaralaËkiproces. Utjeπno je za nas πto znamo da On, ako moæe nadzirati opipljivo, onoπto vidimo, moæe nadzirati i ono πto mi ne moæemo vidjeti, kao πto je praπtanjei kao πto su rjeπenja æivotnih problema. Upravo to Ëini raspravu o stvaranjunasuprot evoluciji tako æestokom. Ako Bog ne moæe nadzirati materijalne stvarikoje vidimo, moæe li On stvarno nadzirati ono πto ne vidimo?

Neke pjesme zahvalnosti Bogu koriste vjeru koja se oslanja na “osjeÊaje”.Ali πto se dogaa kad ti osjeÊaji nestanu? ©to se dogaa kad se probudite i neosjeÊate se kao krπÊanin? Neke osobe se poËinju zabavljati, a onda naglo raski-nu iz istog razloga: “Jednostavno viπe ne osjeÊam da je volim pa sam prekinuos njom.” Boæja rijeË je stalna sila koja nije zasnovana na naπim osjeÊajima.

27

Nova definicija vjere (Matej 8,5-10; 14,22-33; Luka 18,8)“HoÊe li naÊi ... pouzdanja na zemlji?” (Luka 18,8) Uh! Ovdje Krist govori

ljudima koji su se smatrali Njegovim sljedbenicima, i koristi priËu da bi iz njeizvukao duboku duhovnu pouku. Jedna udovica odlazila je k sucu traæeÊi prav-du, ali je bezboæni sudac odbijao udovoljiti njezinom zahtjevu. Ipak, ona nijeodustajala. Rezultat je bio da je dobila ono πto je traæila. Kad ispadne da æivotnije onakav kako su ga reklamirali, jesmo li u iskuπenju traæiti povrat novca?Zanimljivo je da se u ovoj usporedbi upornost poistovjeÊuje s vjerom.

Ali, inzistira li Krist ovdje na samoj upornosti? Nije li u pitaju upornost kojaje usmjerena na pravu osobu? Spomenuta gospoa vjerovala je da bi sudacmogao ispuniti njezin zahtjev. Kad je stotnik doπao Kristu i zatraæio izljeËenjesvoje kÊeri, on je doπao Kristu vjerujuÊi jedino u Njegovu rijeË. Njemu je to bilodovoljno. Krist je u toj prigodi izrekao oπtru kritiku: “Tolike vjere ne naoh niu koga u Izraelu.”

Petar je hodao po vodi zato πto je svoju vjeru usmjerio na Isusa. Ali kad su“reklame” u obliku vjetra i valova skrenule njegovu pozornost s Isusa, on jepoËeo tonuti.

Kad bismo trebali ispisati novu definiciju vjere zasnovanu na prethodnimodlomcima, moglo bi se lako reÊi: “Vjera je uporno uzdanje u Kristovu RijeË —Bibliju.”

Samo vi to uËinite! (Psalam 34,8; Jakov 1,21-25)Bog æeli da se pouzdamo u Njegovu RijeË kao πto se planinar koji silazi niz

liticu uzda u svoje uæe. Kad sam se uËio spuπtati pomoÊu uæeta, bojao sam seda ono neÊe izdræati moju teæinu. Mnogi krπÊani se boje da Êe njihovo duhovnouæe iznevjeriti. Jakov 1,21-25 nas uËi da trebamo biti izvrπioci rijeËi, a ne samozaboravni sluπatelji. Vi moæete vjerovati da Êe uæe izdræati vaπu teæinu, ali dabiste to provjerili, morate se spuπtati niz liticu pomoÊu tog uæeta. A to iziskujevjeru.

Krist nas poziva da imamo povjerenja u Njega. Neka to ne bude vjera vaπihroditelja, uËitelja ili propovjednika. Krist traæi od vas samih da “kuπate i viditekako dobar je Jahve”. (Psalam 34,9)

ODGOVORITE1. Kako su reklame promijenile vaπa glediπta o odnosima i Bogu?2. Opiπite neko iskustvo kad niste mogli vjerovati svojim osjeÊajima.3. Ako vjerujete da je Gospodnja RijeË bitna, kako postupate kad je ona u

pitanju?

Jonathan Geraci, Lethbridge, Alberta, Kanada

©to se dogaa kad se probudite i ne osjeÊate se kao krπÊanin?

28


Sveto pismo — naπa zaπtita

SVJEDO»ANSTVOIvan 5,39

“Svaki stav koji u pogledu istine naπi ljudi zauzmu, mora izdræati kritikunajveÊih umova; sam vrh najveÊih ljudi ovog svijeta bit Êe doveden u doticaj sistinom, pa bi otuda svaki stav koji zauzmemo trebalo kritiËki ispitati i provje-riti Svetim pismom. Danas kao da smo nezapaæeni, ali to neÊe uvijek biti tako.ZahvaljujuÊi razvoju dogaaja izbit Êemo na Ëelo, i ako povjesniËari ili najveÊiljudi svijeta budu u prilici podrobno kritizirati naπe teorije istine, oni Êe tosvakako uËiniti.

Kao pojedinci moramo svatko za sebe znati πto je istina, i biti spremniiznijeti razlog nade koju gajimo, ponizno i u strahu Boæjem; ne oholo, hvalisavoi samozadovoljno, nego u Kristovom duhu. Pribliæavamo se vremenu kad Êesvatko od nas pojedinaËno morati obrazloæiti πto vjerujemo. Vjerske zablude semnoæe i prepliÊu sa sotonskom silom da bi ljudi bili obmanuti. Gotovo da inema nekog uËenja Biblije koje nije poricano.” (Ellen G. White, Evangelism, str.69)

“Neka nam Bog pomogne da budemo istraæivaËi Biblije. Sve dok sami nesagledate razlog za to i za izraz ‘tako govori Gospodin’ u Svetom pismu, nemojtese pouzdati ni u jednog æivog Ëovjeka da vam tumaËi Bibliju. A kad to shvatite,sami Êete spoznati istinu i znat Êete da je to Boæja istina. ReÊi Êete: ‘ProËitaosam, shvatio sam, moje vlastito srce se na nju oslanja i to je istina koju mi Boggovori u svojoj RijeËi.’ Upravo je to ono πto trebamo biti — pojedinaËni krπÊani.Trebamo imati pojedinaËno, osobno iskustvo. ...

Neka nam Bog pomogne da spoznamo istinu, i ako ste sagledali Boæju istinu,idite ravno prema svjetlosti, ostavljajuÊi zapreke iza sebe. Ne dajte da vam klonuruke, veÊ stecite æivo iskustvo sami za sebe te Êe vam lice zasjati od Boæje slave.Vi ste hodali s Njim i On vas je uzdigao. Borili ste se s Njim, molili ste Ga, i Onvas je obasjao svojom svjetloπÊu.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 78)

ODGOVORITE1. Kako primjenjujete naËelo da istinu Boæje rijeËi treba stavljati iznad ljud-

skih pogleda?2. Opiπite neku situaciju kad ste upotrijebili Boæju rijeË da vas vodi u donoπe-

nju neke odluke.

Bethany Geraci, Lethbridge, Alberta, Kanada

Trebamo imati pojedinaËno, osobno iskustvo.

29

Utorak, 16. srpnja

Ne samo jedna knjiga viπe

DOKAZJakov 1,21-25; 1. Petrova 1,22.23

Dok sam svirao violinu, vjeæbao sam svakoga dana po 30 minuta, i kad bihpogrijeπio u nekom taktu, poËinjao bih pjesmu iznova sve dok je nisam toËnoodsvirao. Nakon vjeæbanja tijekom tjedna i kad bih osjetio da mi veÊ dobro ide,svirao bih i pred svojim uËiteljem. Na kraju mnogih pjesama koje sam veæbao,uËitelj bi mi rekao: “Bilo je skoro savrπeno.” Zatim bi mi dao upute kako dasviram joπ bolje i rekao da ponovno odsviram pjesme. Tek kad bih pred njimskoro savrπeno odsvirao neku pjesmu, bili smo spremni prijeÊi na neku novu.

Jakov 1,21-25 govori o tome kako mi moæemo postati savrπeni ËitanjemBoæje rijeËi. Ali najprije moramo odbaciti “svaku prljavπtinu, zadnji ostatakzloÊe, i ponizno prihvatiti u vas usaenu RijeË koja moæe spasiti vaπe duπe”(redak 21). Svia mi se kako Jakov govori o primanju usaene rijeËi s poniznoπ-Êu. RijeË poniznost podrazumijeva blag duh. Mi dolazimo Bogu u duhu blagostii prihvaÊamo ono πto On æeli uËiniti za nas. Ovi redci stavljaju pred nas izazovda priemo sve bliæe Bogu tako πto Êemo odbaciti svaku zlobu, a 1. Petrova1,22.23 ukazuje na rezultate takvog postupanja. Zapazite posebno redak 23 gdjePetar usporeuje æivot prije i poslije ponovnog roenja. On tvrdi da oni koji sunanovo roeni Boæjom rijeËju imaju sjeme koje ne moæe istrunuti. DrukËijereËeno, dok Ëitaju Boæju rijeË, oni bivaju promijenjeni i osposobljeni da Ëvrstostoje u istini RijeËi.

Biblija nije samo joπ jedna knjiga viπe. To je knjiga sastavljena od rijeËi kojeimaju silu da promijene srce i dovode duπe bliæe Kristu. Osobno probuenje sene moæe dogoditi samo sluπanjem krπÊanske glazbe, sjajnih propovijedi ili od-laæenjem na krπÊanske izlete. Mada sve to moæe biti katalizator za nadahnutoosobno probuenje, jedini naËin da Ëovjek istinski iskusi duhovno buenje jestda provodi vrijeme ËitajuÊi Boæju rijeË.

Nikada ne bih nauËio svirati violinu da sam samo sluπao nekoga tko to zna.Morao sam vjeæbati svakoga dana. Tek kad krπÊani budu provodili vrijeme sBoæjom rijeËju svakoga dana, i posvetili se æivljenju promijenjenim æivotom,doÊi Êe do osobnog probuenja.

Jason King, Faith, Juæna Dakota, SAD

Nikada ne bih nauËio svirati violinu da sam samo sluπao nekoga tko tozna.

30

Srijeda, 17. srpnja

VraÊanje temeljima

PRIMJENATimoteju 3,16; Jakov 1,21-25

Karijera Vincea Lombardija ukljuËivala je Veliki pehar, titulu trenera godineNLF i mjesto u dvorani slavnih. A ipak, prvog dana treninga u svakoj predsezoni,on bi dræao loptu i obraÊao se svom timu rijeËima: “Gospodo, ovo je nogometnalopta.”

Tekst za danas vraÊa nas temeljima: “Svako je Pismo od Boga nadahnuto ikorisno za pouku, za karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti.” (2.Timoteju 3,16) Ukor? Uh! Popravljanje? Dvostruko uh! Moæda nam je popravlja-nje potrebno ËeπÊe nego πto to shvaÊamo.

Pri kupnji neke opreme, uz nju dobivate i upute za uporabu. Kompjutorskiprogrami instaliraju se prema izriËitim uputama. Korisnici iPhonea oslanjaju sena “Siri”. Ma πto vi æeljeli uËiniti, “Siri” Êe pomoÊi — dati vam upute, zakazatisastanak, Ëak vas i podsjetiti da majci poπaljete roendansku Ëestitku.

Negdje 1930-ih godina greπka pilota izazvala je kobnu zrakoplovnu nesreÊu— kormilo visine nije bilo podeπeno prije uzlijetanja. Kad je istraga dovrπena,skupina pilota sastavila je Ëetiri popisa za provjeru — prilikom uzlijetanja, zavrijeme leta, prije i poslije prizemljenja. “Ti popisi namijenjeni pilotu i kopilotuosiguravali su da se niπta ne zaboravi.” (John Schamel, “How the Pilot’s Check-list Came About”, www.atchistory.org/History/checklst.htm) Jesmo li toliko za-okupljeni “uputama” ovog svijeta da se zanemarujemo pridræavati onoga πto jenajvrednije? Druga Timoteju 3,16 veli da je Pismo “korisno za pouku, za kara-nje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti”. Jednostavno reËeno, Biblija jeizvjeπtaj o Isusu i o tome kako moæemo postati sliËni Njemu. ©to viπe budemoËitali o Njemu i Ëinili ono πto Pismo kaæe (Jakov 1,22), postajat Êemo sve sliËnijiIsusu.

Charles Sheldon u svojoj knjizi In His Steps (Njegovim tragom) opisujejednu crkvenu zajednicu kojoj je pastor postavio sljedeÊi izazov: “Ne Ëinite niπtaa da se najprije ne upitate: ‘©to bi Isus uËinio?’ Kad postavi sebi takvo pitanje,svatko Êe slijediti Isusa toËno onako kako zna da treba, bez obzira na poslje-dice.” (Charles M. Sheldon, www.tumblr.com/tagged/charles-sheldon?before=1322523423)

©to bi Ëinio Isus? Vratimo se danas “temeljima” i saznajmo odgovor na topitanje.

ODGOVORITEKad biste odluËili prihvatiti izazov “©to bi Isus uËinio?” u svakoj prilici,

kako bi se vaπ æivot izmijenio?

Twyla Geraci, Belgrade, Montana, SAD

31


Buenje na temelju RijeËi

MI©LJENJEMatej 24,12-14; Ivan 5,39.40; Jakov 1,21-25

Dok sam prouËavao razna πtiva za ovu pouku, postalo je oËito da probuenjeznaËi obnavljanje duhovne snage. A ako naπu duhovnu snagu treba probuditi, tomora znaËiti da je ona mrtva, da umire, ili da joj bar nedostaje odreena mjerazdravlja!

Kako dolazi do toga?Ponekad Ëujemo odgovor da na Bibliju pada praπina zato πto jednostavno

stoji na polici za knjige. To nije netoËan odgovor, ali da li sámo Ëitanje biblijskihredaka svakog tjedna donosi probuenje? Isus kaæe: “Vi istraæujete Pisma ukojima mislite da ima æivot vjeËni. I upravo ona svjedoËe za me. Ali vi neÊete dadoete k meni da primite æivot.” (Ivan 5,39.40) Ono πto me je posebno iznena-dilo u tim redcima jest da Isus kaæe za farizeje da Ëitaju Njegovu RijeË kolikoi drugi ljudi, ako ne i viπe. To nas upozorava da postoji fina razlika izmeusámog Ëitanja Biblije i stvarnog æivljenja po Boæjoj rijeËi u naπem svakodnevnomæivotu, i nastojanja da se ona utka u naπ karakter. Jakov je priliËno izravan upogledu ovog pitanja: “Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zava-ravaju sami sebe!” (vidi Jakov 1,21-25)

Joπ jedan aspekt duhovnog probuenja odraæava Boæju ljubav. “Razmahat Êese bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti. Ali tko ustraje do konca, bit Êespaπen. Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu,svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,12-14) Kakose ponaπamo prema Ëlanovima obitelji, prijateljima, susjedima, suradnicima?Zapazio sam postupni ali stalni rast crkve kad ljudi, osim toga πto provodevrijeme u Ëitanju Biblije, nau naËina da pomognu onima koji se nalaze unjihovom neposrednom okruæenju.

Probuenje je proces koji se obnavlja svakoga dana. Ostvariv uz ustrajnoËitanje Boæje rijeËi, on Êe probuditi naπu savjest i izmijeniti nam srce. Takomjesna crkva doæivljava buenje i reformu — jedna po jedna osoba. ©to svijetbiva hladniji, to nam je potrebnija Kristova ljubav u srcu. Naπi domovi i crkvepostat Êe tada mjesta koja Êe privlaËiti ljude. Probuenje osigurava savrπenupriliku da se propovijeda o Kristu.

ODGOVORITEKako moæemo Ëitati Bibliju i ne upasti u zamku da neπto Ëinimo pogreπno,

poput farizeja?

Jeremy Wiedemann, Bozeman, Montana, SAD

Probuenje je proces koji se obnavlja svakoga dana.

32

Petak, 19. srpnja

Hranjenje Boæjom rijeËju potiËe na djelovanje

ISTRAÆIVANJE2. Ljetopisa 7,14

ZAKLJU»AKMiris domaÊih Ëokoladnih kolaËiÊa golica vam nozdrve, a predivna aroma

budi vaπa osjetila. Vi Ëeznete za slatkiπima, a pri samoj pomisli na njih dolazivam slina na usta. Prvi zalogaj stvara u vama potrebu da i dalje jedete, sve dokse potpuno ne zadovoljite. »itanje Boæje rijeËi umnogome djeluje na isti naËin.Nije dovoljno samo prelistavati stranice. Uzimanje Boæje rijeËi srcem donosiiskustvo promjene æivota i veliko zadovoljstvo. Kad jedemo Ëokoladne kolaËiÊe,Ëesto ih dijelimo s nekim drugim. Tako je dobro πto i na taj naËin πirimo ljubav.Ali kako da dostignemo tu promjenu koja mijenja naπ æivot? To je svakodnevnipostupak koji podrazumijeva da Ëitamo ono πto On kaæe, a potom i Ëinimo onoπto On nalaæe. To ne Ëinimo zbog pravila, ili zato πto je to ispravno; kad istinskizavolimo Isusa, onda to jednostavno Ëinimo zato πto Ga volimo.

RAZMOTRITEu Odvojite neko vrijeme prije doruËka da doista istraæujete Boæju rijeË. ©to

vam Bog pokuπava reÊi? ©to On æeli da uËinite? Molite se za snagu daslijedite Njegov plan za vas.

u Priredite logorsku vatru na obali mora ili jezera kako biste i na taj naËindosegnuli druge ljude.

u NaËinite fotografije leptira, ili promatrajte njihove slike, da bi vas to podsje-tilo da vam Isus daje krila da poletite.

u NauËite napamet ili napiπite neku pjesmu o ustrajnosti i predaji Bogu.u Skladajte pjesmu o primjeni Boæje rijeËi u naπem æivotu.u Naslikajte sliku koja pokazuje moÊ Boæje rijeËi. Upotrijebite æive boje.

POVEÆITEKoloπanima 3,17; Filipljanima 2,13; Jakov 2,26.Ellen G. White, Put Kristu, izdanje 2010., str. 76—79.

Ashley Trecartin, Whitesboro, New York, SAD

33


SvjedoËanstvo i sluæba —plod probuenja

“Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, paÊete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u

Samariji i sve do kraja Zemlje.” (Djela 1,8)

34

Subota, 20. srpnja

Promjena srca

UVODMatej 28,19.20

Na koledæu sam uvelike zamrzio matematiku, posebice algebru, geometrijui trigonometriju. U poËetku sam bio voljan prilagoditi se i bolje se upoznati sasvakim od tih predmeta. Ali obeshrabrio me je stav predavaËa koji mi je zbogstalnih primjedbi djelovao odbojno.

To je u meni stvorilo osjeÊaj da nisam dobar u tim predmetima i poËeo samkriviti sebe zbog vlastite nesposobnosti. SreÊom, u jednom trenutku sam ipakdobio drugog predavaËa za jedan od tih predmeta. On je bio prijateljski raspolo-æen, a njegove ohrabrujuÊe primjedbe ponovno su u meni potaknule zanimanjeza taj straπan predmet. Uskoro sam poËeo gledati na matematiku potpunorazliËito, i u sebi sam osjetio velike moguÊnosti kad je rijeË o tom predmetu.Uhvatio sam sebe kako æelim rijeπiti svaki problem koji se ticao matematike, ito zahvaljujuÊi nastavniku koji me je ohrabrio.

Ovo iskustvo odraæava smisao probuenja. Probuenje je nov naËin gledanjana neπto, posebno uz obnovljenu snagu. Mi doæivljavamo istinsko probuenjekad prihvatimo Krista kao svojega Spasitelja i kad drugima govorimo o Njemu.Da, probuenje vodi k svjedoËenju i sluæbi.

NaËin na koji sam ja izgradio novo stajaliπte o matematici dok sam bio nakoledæu, isti je naËin na koji mi moæemo iskusiti probuenje u svom duhovnomæivotu. Je li vam potrebno probuenje? Ovog tjedna Êemo saznati kako svje-doËenje i sluæba mogu obnoviti naπ æivot s Kristom. Otkriti Êemo i istraæiti boljenaËine svjedoËenja i sluæbe, tako da Êemo na kraju ovog tjedna postati bliskijisa svojim Spasiteljem.

Ovo je u skladu s nalogom koji je Krist dao uËenicima da proπire Evaneljedo krajeva Zemlje. “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ihu ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio!Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,19.20) Naπa poukaza ovaj tjedan postavit Êe temelj za uËeniπtvo zasnovano na svjedoËenju i sluæbi.

Bob Collins, Nairobi, Kenija

Probuenje vodi svjedoËenju i sluæbi.

35


Sila vaπega svjedoËanstva

DOKAZEfeæanima 3; 1. Ivanova 1,1-4

Staza uËeniπtva puna je kamenja o koje se Ëovjek moæe spotaknuti i kojimnas Sotona nastoji odvratiti od sluæbe. Ali za krπÊane koji doæivljavaju duhovnoprobuenje, svjedoËenje drugima je jedan od naËina da poraze Sotonu. RijeËihvale Bogu s naπih usana jesu sigurno sredstvo da se Sotona onemoguÊi, zatoπto je on alergiËan na proslavljanje Boga. “Boæanska snaga je i naπa; govorimoo hrabrosti, snazi i vjeri. »itajte treÊe poglavlje Poslanice Efeæanima. Dræite sedanih uputa. Dajite æivo svjedoËanstvo o Bogu u svim okolnostima.” (Ellen G.White, Testimonies to Ministers and Gospel Workers, str. 391) Cijelo treÊe po-glavlje Poslanice Efeæanima puno je hvale Bogu, ali naroËito redci 20 i 21. Takvahvala “lako izvire iz obraÊenog srca... U tom trenutku apostol je sav obuzetosjeÊajem Boæje neopisive sile i Njegove bezgraniËne ljubavi prema Ëovjeku”.(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, 1. izd, str. 1018)

Kao i Pavao, kad iskusimo istinsko probuenje mi jedva Ëekamo izrazitisvoju radost u povodu preobraæaja koji se dogodio u naπem æivotu. Njegov pri-mjer nas hrabri da drugima posvjedoËimo o Onome koji je tu promjenu omogu-Êio. Kad drugima govorimo rijeËima i djelima πto je Krist uËinio za nas, oni Êebiti skloniji da Ga prihvate kao svojega Spasitelja. Njihova æelja moæda neÊedjelovati kao neposredna reakcija, ali ako nastavimo svakodnevno svjedoËiti, onÊe promatrajuÊi kako mi rastemo u Kristu i sami biti potaknuti da sliËnopostupaju. I obrnuto, krπÊani koji se æale i uglavnom izgledaju nesretni, mogutime udaljiti ljude od Spasitelja. Ljudima se tada nameÊe pitanje: “»emu krπÊan-stvo, ako nam ne moæe pomoÊi da se uzdignemo iznad onoga πto nas muËi?”

Drugi apostoli su takoer osobno svjedoËili o Kristu i Evanelju. Zahvaljuju-Êi tome uslijedilo je osnivanje novih crkava. Ivan piπe sljedeÊe u svojim uputa-ma ranoj Crkvi: “©to bijaπe od poËetka, πto smo Ëuli, πto smo svojim oËimavidjeli, πto smo promatrali i πto su naπe ruke opipale o RijeËi æivota ... tonavjeπÊujemo i vama, da i vi imate s nama zajedniπtvo.” (1. Ivanova 1,1-3) U bîti,objavljivanje Evanelja doprinosi da naπa radost u Kristu bude potpuna.

ODGOVORITERazmislite o tome kako æivite i πto govorite o Bogu. Smatrate li da svojim

rijeËima i postupcima prikazujete Krista privlaËnim? Ili vaπe ponaπanje spreËavaljude da vide Krista u vama?

Beatrice Odhiambo, Homa Bay, Kenija

Objavljivanje Evanelja doprinosi da naπa radost u Kristu bude potpu-na.

36


SvjedoËanstvo i sluæba

LOGOSMatej 25,31-46; Ivan 6,1-11; Djela 2 i 8

KonaËni sud (Matej 25,31-46)Gospodin oËekuje da gledamo dalje od osobnih interesa, kako bismo Rado-

snu vijest podijelili s ostalima koji Ga ne poznaju, jer svjedoËenje bi trebalo bitipraÊeno πto je ËeπÊe moguÊe sluæenjem drugima. Krist nas uËi u Mateju 25,31-46 kako baπ svjedoËenje i sluæba idu zajedno.

Ali mnogi ljudi nerado priskaËu u pomoÊ onima koji æive u neimaπtini. Takvismatraju da bi siromaπni ljudi, kad ne bi troπili novac na alkohol i duhan, imaliviπe novca za ono πto im je stvarno potrebno. U usporedbi o ovcama i jarcima,Isus nas uËi da naπa pomoÊ drugima treba biti bezuvjetna. (Dakako, u procesupomaganja zadovoljavanja potreba drugih, dobro je ako im uspijemo pomoÊiprekinuti s loπim navikama.) Sve πto Ëinimo da bismo zadovoljili duhovne itjelesne potrebe naπih bliænjih smatrat Êe se kao da smo to uËinili samomKristu. ©toviπe, to da li pomaæemo ili ne pomaæemo drugima odreuje kakoÊemo proÊi na sudu.

“Najbolji dokaz da je neka osoba postala Boæje dijete upravo je to πto ËiniBoæja djela...” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, 2. izd.,Review and Herald, 1980., str. 512)

PrihvaÊanje PomoÊnika (Djela 2)Dok hodamo stazom svjedoËenja i sluæbe, Krist nas ne ostavlja same. On je

s nama na svakom koraku koji naËinimo na tom putu. Prema tome, doksvjedoËimo i sluæimo, imajmo na umu da nas Njegov Sveti Duh podræava.

Na dan Pedesetnice Sveti Duh se izlio na apostole na silan naËin. Tako suoni bili osposobljeni da ostanu jedinstveni i da svjedoËe za Krista. Rezultat jebio da su oni, prema biblijskom izvjeπtaju, samo u jednom danu krstili pribliænotri tisuÊe ljudi (Djela 2,41).

Mi ne moæemo uËinkovito svjedoËiti niti obavljati krπÊansku sluæbu ukolikoSveti Duh, naπ pomoÊnik i Voa, ne boravi u nama. Ipak, moramo imati na umuda “Sveti Duh u krπÊaninu nije trajno posjedovanje, steËeno jednom za svagdapri novoroenju. Naprotiv, to mora biti trajan proces, koji se obnavlja svakogadana (1. KorinÊanima 9,27), uz dalje i dublje podËinjavanje poticajima Duha...”(Handbook of Seventh-day Adventist Theology, Review and Herald, 2000., str.136)

Razgranavanje vjere (Ivan 6,1-11)Moæete li zamisliti kakvu su vjeru morali imati uËenici da bi posluπali Kri-

stove upute i nahranili pet tisuÊa ljudi, osim æena i djece, s pet kruhova i dvijeribe? UËenicima je bilo naloæeno da postupaju s vjerom, imajuÊi na umu da rade

37

u ime Krista, naËelnika vjere. “Vjera je jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokazza one stvarnosti kojih ne vidimo.” (Hebrejima 11,1)

“Vjera nije apstraktno vjerovanje da dokaz postoji, nego postojana uvjere-nost, zasnovana na povjerenju da Êe Bog ispuniti svoja obeÊanja.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, 2. izd., Review and Herald, 1980., str.471) Vjera nas jaËa, pomaæuÊi nam da rastemo u Kristu. Vjera nam daje snaguda svjedoËimo i sluæimo u Njegovo ime.

Nastavimo Njegovim stopama (Djela 8)Neprestano πirenje Evanelja nakon Kristovog uzaπaπÊa bilo je od golemog

znaËaja i za uËenike i za samog Krista. Zbog valova progonstva koje je uslijedilonakon Isusovog povratka na Nebo, mnogi krπÊani su bili rasuti πirom Judeje iSamarije. Niti apostoli nisu bili poπteeni. Ipak, bitno je zapaziti da su usrednemira apostoli ostali sjedinjeni u duhu i da su nastavili svjedoËiti u vjeri. Filip,Petar i Ivan prolazili su kroz razne dijelove Samarije, objavljujuÊi Krista i isto-dobno iscjeljujuÊi bolesne i istjerujuÊi demone.

I mi se suoËavamo s izazovima dok svjedoËimo za Krista i sluæimo drugima.Dakle, vaæno je da ostanemo ujedinjeni u Njemu i da traæimo prisutnost Njego-vog Svetog Duha. Mi ne moæemo æivjeti bez Njegove prisutnosti, jer “izvjeπtaj oPedesetnici naglaπava Ëinjenicu da Crkva nije ljudska tvorevina, veÊ svoje po-stojanje duguje Boæjoj sili.

Crkva je, stoga, vrsta zajednice koju ne mogu proizvesti ljudska biÊa. Onoπto se dogaa meu vjernicima crkve, duh zajedniπtva u kojem uæivaju, jestneπto πto se moæe objasniti jedino Boæjom prisutnoπÊu.” (Richard Rice, TheReign of God, 2. izd., Andrews University Press, 2009., str. 209)

ODGOVORITE1. Na osnovi danaπnje pouke, mislite li da je vaπ æivot ispunjen Duhom? Zaπto

da, ili zaπto ne?2. Koje su neke od sitnica u kojima trebamo pokazati vjeru dok svjedoËimo u

svom svakodnevnom æivotu? Kako nam vjera u tim æivotnim podruËjimamoæe pomoÊi da imamo vjeru u mnogo veÊim stvarima?

3. Meu vjernicima crkve danas postoje mnoge druπtveno-gospodarske, zemljo-pisne i kulturalne razlike. ©to nas onda stvarno sjedinjuje u Kristu?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Krist nas ne ostavlja same dok hodamo stazom svjedoËenja i sluæbe.

38

Utorak, 23. srpnja

SvjedoËenje poËinje u domu

SVJEDO»ANSTVOMarko 16,5

Oproπtajni nalog i obeÊanje koje je Krist dao svojim uËenicima neposrednopred svoje uzaπaπÊe vrijedi za sve krπÊane u svim vremenima. Ellen G. Whitezapisala je o tome sljedeÊe:

“To je bio jedini razgovor koji je Isus imao s mnoπtvom vjernika nakon svoguskrsnuÊa. Doπao je i rekao im govoreÊi: ‘Dana mi je sva vlast, nebeska i ze-maljska.’ ...

Prije no πto je ostavio svoje uËenike Krist je jasno prikazao narav svojegakraljevstva. Podsjetio ih je na ono πto im je ranije govorio o njemu. Izjavio jeda Njegova namjera nije bila da na ovom svijetu uspostavi zemaljsko, veÊ duhov-no kraljevstvo.” (Isusov æivot, str. 676.677)

Upravo su upute koje im je Krist dao pokretale uËenike da svjedoËe u tompodruËju i dalje. Sigurnost im je pruæao Onaj koji je otjelotvorenje Evanelja.“Krist je zapovjedio svojim uËenicima da, poËevπi od Jeruzalema, izvrπe posaokoji im je prepustio. Jeruzalem je bio pozornica na kojoj se odigralo NjegovozaËuujuÊe poniæenje za ljudski rod. Tu je On patio, bio odbaËen i osuen.Judeja je bila Isusov rodni kraj. Tu je, odjeven u ljudsku prirodu, hodao meuljudima, a malo je bilo onih koji su primjeÊivali koliko je Nebo bilo blizu Zemljedok je Isus bio meu njima. Djelo apostola moralo je otpoËeti u Jeruzalemu.”(Isto, str. 677)

Mi takoer u svom svjedoËenju moramo poÊi od doma, od samog korijenagdje smo odgajani, od roditelja, braÊe i sestara, naπih prijatelja i najbliæih ro-aka. Potrebno je da im primjerom pokaæemo da istinski vjerujemo u vijest kojuobjavljujemo.

“Spasiteljev nalog obuhvaÊa sve vjernike. On do kraja vremena obuhvaÊa svekoji vjeruju u Krista. Sudbonosna je pogreπka misliti da djelo spaπavanja duπaovisi samo o rukopoloæenom propovjedniku. Evanelje je povjereno svima kojidobiju nadahnuÊe s Neba. Svi koji primaju Kristov æivot odreeni su da rade naspaπavanju svojih bliænjih. Crkva je osnovana za takav rad i svi koji preuzimajuna sebe sveti zavjet obvezuju se da postanu Kristovi suradnici.” (Isto, str. 679)

ODGOVORITEKako moæemo svladati izazove s kojima se suoËavamo pri svjedoËenju i

sluæbi u neprijateljskom okruæenju?

Dorothy Awuor, Homa Bay, Kenija

“Sudbonosna je pogreπka misliti da djelo spaπavanja duπa ovisi samo orukopoloæenom propovjedniku.”

39

Srijeda, 24. srpnja

Kako razvijati vjeru

PRIMJENADjela 20,35

Na satovima iz predmeta taktike strateπkog menadæmenta, nauËio sam da jeosobno brendiranje od bitnog znaËaja, zato πto pomaæe da odredite sebe i svojevrijednosti, πto Êe vam zauzvrat pomoÊi da poveÊate svoj utjecaj i sposobnostvoe. Kad prihvatimo Krista kao svojega Spasitelja i Prijatelja, trebamo se ponovnobrendirati. U svom oproπtajnom govoru starjeπinama crkve u Efezu, Pavao ih jepoticao da se brinu o vjernicima crkve. Sam Krist bio je poznat po tome πto jelijeËio bolesne i brinuo se o siromaπnima. I doista, da bi naπa vjera rasla,svjedoËenje i sluæba moraju iÊi ruku pod ruku. Naπa osobnost, naπa snaga islabosti, i naπe podnoπenje rizika koji se pritom javljaju, odredit Êe koliko Êemodobro postupiti kad æivot postane teæak. Otuda je potrebno da krπÊani, voeniSvetim Duhom, poduzmu mjere koje Êe im pomoÊi da ponovno brendiraju sebekao krπÊane. SljedeÊe toËke bit Êe od koristi ako se primjenjuju uz molitvu.

Procjena vlastite osobnosti i autentiËnost. Procjenjujte sebe da bisteznali tko ste i koje darove posjedujete, πto Êe vam pomoÊi da budete dobarsvjedok i sluga u Kristovom djelu. Uvidite πto vam je jaËa strana i napravite planda se pozabavite svojim slabostima.

Trebate znati πto vjerujete, i uz pomoÊ Svetog Duha æivjeti u skladus tim. Biblija nas uËi πto da vjerujemo i na koga da se oslonimo kad traæimopomoÊ da Ëinimo ono πto je pravo. U apostolsko doba Pavao i njegovi suradniciæivjeli su prema svojim vjerovanjima zahvaljujuÊi sili Svetog Duha koji je bora-vio u njima. Bez obzira na kuπnje koje nas snalaze dok svjedoËimo, trebalibismo se hrabro dræati svojih krπÊanskih vrijednosti.

Budite dosljedni, pouzdani i iskreni. Dr. Martin Luther King je rekao:“Ako je Ëovjek pozvan za ËistaËa ulica, trebao bi Ëistiti ulice, baπ kao πto jeMichelangelo slikao, ili Beethoven skladao, ili Shakespeare pisao. Trebao bitako dobro Ëistiti ulice da i nebeske vojske i ljudi na Zemlji zastanu i kaæu:‘Ovdje je æivio veliki ËistaË ulica koji je dobro obavljao svoj posao.’” (http://thinkexist.com/quotation/if_a_man_is_called_to_be_a_street_sweeper-he/339724.html) Dok svjedoËimo za Krista, trebamo biti najbolji πto moæemo idavati sve od sebe.

ODGOVORITE1. ©to biste joπ mogli dodati navedenom popisu, πto bi vam pomoglo da rastete

u vjeri?2. Bismo li trebali biti nagraeni za svoje svjedoËenje i sluæbu? Ako je tako,

kakva bi to bila nagrada? Ako nije, zaπto?

Samson Odhiambo, Kapsabet, Kenija

40


Na dan suda

MI©LJENJEMatej 25,34-36

Kad sam uπao u vlak da bih dospio do svog ureda, odjednom sam se trgnuood iznenaenja. Jedna mlada dama dirigirala je putnicima koji su otpjevali nizpjesama u slavu Gospodina. Zatim je neki mladiÊ Ëitao biblijske retke, a ondaje drugi mladiÊ uputio kratku ohrabrujuÊu poruku. Kasnije sam saznao da totroje ljudi tako radi svakog jutra tijekom tjedna. Osobno smatram da je toiskustvo djelovalo podmlaujuÊe. PromatrajuÊi lica drugih ljudi, mogao samzapaziti da su i oni uæivali u tome. Umjesto da razgovaraju o ratovima u svijetu,o politici ili poslu, ova skupina posveÊivala je svoje vrijeme objavljivanju Rado-sne vijesti. Kasnije sam saznao da se mnogi nastoje voziti baπ u tom vagonu,jer nalaze da svjedoËanstvo ovo troje ljudi djeluje blagotvorno.

To iskustvo me podsjeÊa da smo svi mi Kristovi veleposlanici i da bismostoga trebali sudjelovati u unapreivanju Njegovog djela. Mi moæemo svjedoËitibilo kad i bilo gdje, na bezbroj razliËitih naËina. Bog Êe nam uvijek osiguratiprilike i sredstva da nam to omoguÊi. Na radnim mjestima, u πkolskim usta-novama, u druπtvenoj zajednici i u naπim obiteljima praktiËna misija i sluæbatrebali bi biti dio naπeg svakodnevnog æivota.

PraktiËnoj misiji i sluæbi prethode bogosluæje, prouËavanje i zajedniπtvo.“KrπÊanski æivot nikada nije bio zamiπljen kao æivot unutar vlastite osobnosti,veÊ se treba izlijevati na druge u obliku svjedoËenja i sluæbe. Veliki nalog izMateja 28 stavlja pred krπÊane zadaÊu da budu dovoljno zreli i nose svijetuRadosnu vijest o oprostu, kako bi svi mogli upoznati otkupljujuÊu Boæju milost.Znak da æivimo po Duhu i da kao krπÊani rastemo jest æivot sveobuhvatnogsvjedoËenja...” (Seventh-day Adventist Believe, 2. izd., Pacific Press, str. 161)

U sljedeÊem tjednu budite svjedok gdje god da ste i πto god radili. Malimdjelima ljubaznosti i sluæbe moæete doprinijeti mijenjanju ovoga svijeta.

ODGOVORITE1. Koji su neki od naËina na koje vi osobno moæete svjedoËiti?2. Kako nam Sveti Duh pomaæe u naπim naporima da svjedoËimo?

Andy Mwanzia, Machakos, Kenija

“KrπÊaski æivot nikada nije bio zamiπljen kao æivot unutar vlastiteosobnosti...”

41

Petak, 26. srpnja

Mi smo svjedoci

ISTRAÆIVANJEMatej 25,31-40

ZAKLJU»AKSve zapoËinje probuenjem, spoznajom da nam je potrebna promjena u æivo-

tu i voljom da uËinimo neπto u vezi s tim. PrihvaÊate Krista kao svojega Spasi-telja i pristupate krπtenju. »estitamo! Vi ste sada svjedok za Isusa i krπÊanstvo!Vaπa djela, postupci i rijeËi svjedoËe o vaπoj vjeri. Prvo mjesto za vjeæbanjesposobnosti za svjedoËenje jest dom. Ali vi niste sami. Sveti Duh vam dajehrabrosti da zakoraËite u vjeri dok obavljate sluæbu za druge, jer upravo je toistinsko svjedoËenje.

RAZMOTRITEu Napiπite æivotopis iz kuta gledanja jedne od “ovaca” iz Mateja 25.u Pronaite slike ljudi koji sluæe drugima. Napravite plakat od tih slika i obje-

site ga u svojoj crkvi.u Sluπajte pesmu “If We Are the Body” iz albuma Casting Crownsa The Altar

and the Body, ili Ëitajte tekst pjesme na www.azlyrics.com/lyrics/casting-crowns /ifwearethebody.html.

u Ispecite kruh, kolaËiÊe, kifle i sliËno i ponudite svima u svojoj crkvi —samohranim roditeljima, starijim vjernicima i svima koji su vjerojatno “glad-niji” ljubaznosti i druæenja nego hrane.

u Napravite paketiÊe hrane sa skupinom prijatelja i odnesite ih u domove zabeskuÊnike u svom kraju.

u Na nekom seoskom imanju ili u zooloπkom vrtu, ili na internetu, prouËiterazliËite znaËajke ovaca i jaraca da biste shvatili zaπto ih je Isus upotrijebiokao primjer u usporedbi u Mateju 25.

u Pomozite starijem susjedu da oboji ili popravi svoju kuÊu.u Odvojite nesebiËno od svoje odjeÊe ono πto nije sasvim iznoπeno i odnesite

u neku dobrotvornu organizaciju koja prima takve donacije.u Okupite skupinu svojih prijatelja da biste oËistili smeÊe pored puta ili u

parkovima.

POVEÆITEIzreke 3,27.28; 11,24.25; Hebrejima 13,2.3.16; Jakov 1,27; 2,14-16.Ellen G. White, KrπÊanska sluæba, 1. poglavlje, “Boæji poziv na sluæbu”. Tu

knjigu moæete naÊi online, na nekoliko jezika, na https://egwwritings.org/.


42

Pouka 527. srpnja do 3. kolovoza 2013.

Posluπnost — plod probuenja

“Naπe borbeno oruæje nije tjelesno. Naprotiv, ono jeboæanski jako za ruπenje utvrda. Mi obaramo mudrovanja

i svaku oholost koja se diæe protiv priznanja Boga, izarobljujemo svaki razum na pokoravanje Kristu.”

(2. KorinÊanima 10,4.5)

43

Subota, 27. srpnja

Probueno srce

UVODIvan 8,27-29

“Tada Isus reËe: ‘Kad podignete Sina »ovjeËjega, tada Êete saznati da JaJesam i da niπta od sebe ne Ëinim; veÊ da govorim ono πto me Otac nauËi. Onajkoji me posla sa mnom je. On me ne ostavlja sama, jer ja uvijek Ëinim πto jenjemu ugodno.” (Ivan 8,28.29)

U svojim ranim tinejdæerskim godinama uvijek sam se osjeÊala zbunjeno upogledu svrhe svojega postojanja. Zaπto? Zato πto nikada nisam bila sigurna ubilo πto, nego sam se jednostavno predavala uobiËajenom tijeku æivota. Nisambila nesretna, daleko od toga! Naprotiv, odisala sam ljubavlju i ljubaznoπÊu. Bilasam krajnje prijateljski nastrojena i od pomoÊi kad god sam to mogla biti. Aipak sam neprestano osjeÊala kao da mi neπto nedostaje. Tako sam poËela ËitatiBibliju i sluπati krπÊansku glazbu. Biblija je bila sjajna. Otkrila sam tako mnogoskupocjenih dragulja koji su mi ispunili srce radoπÊu. Kad god bih je Ëitala,molila sam se: “Boæe, hoÊu Ëiniti Tvoju volju!”

Sluπanje krπÊanske glazbe i prouËavanje Svetog pisma posijalo je sjemeprobuenja u mom æivotu. Poruke u pjesmama i u Bibliji bile su tako snaæne iplijenile su mi srce. Sve su govorile o milosti, nadi i Isusovoj ljubavi i moÊi. Prviputa u æivotu pronaπla sam smisao. Nakon dosta tjedana briæljivog prouËavanja,duboko u svom srcu osjetila sam da sam pronaπla Isusa. Viπe nisam bila sme-tena i izgubljena. I poËela sam postavljati pitanja Bogu o tome kako bih Mumogla biti posluπna i bolje slijediti Njegove zapovijedi. ZahvaljujuÊi tom isku-stvu nauËila sam posebnu pouku: jedino kroz Isusa mogu doæivjeti probuenje.Jedino kroz Njegovu RijeË moj æivot se moæe promijeniti. ZahvaljujuÊi takvojpovezanosti s Kristom poËela sam vrπiti Njegovu volju i æivjeti æivot predanostiNjemu. Umjesto da pitam Boga “Zaπto?”, poËela sam postavljati pitanje: “Isuse,kako mogu Ëiniti Tvoju volju i druge ljude privuÊi Tebi?“

Sada je sasvim nestalo moje zbunjenosti. »eænja koju sam nekad nosila usebi konaËno je zadovoljena. Stoga, πto Ëekate? ProuËavajte Boæju rijeË i joπdanas iskusite probuenje!

Heather Hyde, Guanaja, Bay Islands, Honduras

»eænja koju sam nekad nosila u sebi konaËno je zadovoljena.

44


Tko si i πto si?

LOGOS2. Ljetopisa 7,14

To smo mi? (2. Ljetopisa 7,1.3.14)U znak posveÊenja Hrama koji je sagradio Salomon, Bog je spustio oganj s

neba da spali ærtvu koju su Mu Izraelci prinijeli. Prisutni su kleknuli i poklonilise Bogu, odajuÊi Mu zahvalnost. Kasnije, kad se narod vratio svojim domovima,Bog se tijekom noÊi javio Salomonu i rekao: “... I ponizi se moj narod na kojije prizvano Ime moje, i pomole se, i potraæe lice moje i okani se zlih putova, jaÊu ga tada usliπati s neba i oprostiti mu grijeh i izlijeËit Êu mu zemlju.” (2.Ljetopisa 7,14) Taj redak nam toliko toga kazuje o nama samima i o tome πtobi æivot trebao biti: 1) Mi smo Boæji narod. 2) Nazvani smo Njegovim imenom.3) Ako se ponizimo, ako Ga potraæimo i posluπamo, On Êe nas Ëuti i oprostitinam grijehe.

©to Bog oËekuje od nas? (2. Ljetopisa 7,14; Psalam 51,19)Bog kaæe da trebamo biti ponizni, a naπe srce treba biti skruπeno. U biblij-

ska vremena se poniznost povezivala sa skromnim druπtvenim i gospodarskimstanjem. U novozavjetno doba je grËko-rimski svijet gledao na poniznost kao naznak slabosti, pa Ëak i kao na karakternu manu. (T. J. Jenney, Eerdmans Dic-tionary of the Bible. Willian B. Eerdmans Publishing Company, 2000., str. 617)Ali to nije sluËaj kad Bog primjenjuje taj izraz na svoj narod. Vrlina je poniznohodati s Bogom. David nam daje izvrstan opis toga πto znaËi biti ponizan: “ÆrtvaBogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Boæe, neÊeπ prezreti.” (Psalam51,19) Takvo je srce spremno i voljno posluπati Boga.

Osim πto trebamo biti ponizni, Bog oËekuje i da se molimo. Za molitvu sekaæe da je razgovor s Bogom te da nas ona povezuje u bliski uzajamni odnosutemeljen na Kristovim zaslugama. (Isto, str. 1077) Prema tome, mi moæemosmjelo doÊi Bogu preko Krista, Ëak do Njegovog prijestolja: “Dakle, pristupajmos pouzdanjem k prijestolju milosti da primimo milosre i naemo milost zapravodobnu pomoÊ!” (Hebrejima 4,16) Bez takve molitve nemoguÊe je biti poslu-πan Bogu.

Traæenje Gospodnjeg lica predstavlja joπ jednu aktivnost koja doprinosiposluπnosti. RijeË traæiti ukazuje na æelju, nastojanje ili pogonsku silu izasamog Ëina traganja. (G. Johannes Botterweck i Helmer Ringgren, TheologicalDictionary od the Old Testament, sv. 2., William B. Eerdmans Publishing, 1979.,str. 229—241) Takvo traganje spada u naπu odgovornost. Ono je naπ izbor. Niπtane moæe zaustaviti osobu koja usrdno traæi Boæju prisutnost. “Traæit Êete me inaÊi me jer Êete me traæiti svim srcem svojim.” (Jeremija 29,13)

»etvrto πto se oËekuje od nas prema 2. Ljetopisa 7,14 jest da se odvratimood svojih zlih putova. U Izaiji 55,7 piπe: “Nek bezboænik put svoj ostavi, a

45

zlikovac naume svoje. Nek se vrati Gospodu, koji Êe mu se smilovati, k Bogunaπem, jer je velikoduπan u praπtanju.” Kad to uËinimo, okreÊemo se æivotuposluπnosti.

©to Bog obeÊava zauzvrat? (2. Ljetopisa 7,14)Kad se ponizimo pred Bogom, kad traæimo Njegovo lice i napustimo svoje

greπne putove, Bog Êe nas usliπati. Prorok kaæe: “Ne, nije ruka Jahvina prekrat-ka da spasi, niti mu je uho otvrdlo da ne bi Ëuo, nego su opaËine vaπe jazotvorile izmeu vas i Boga vaπega. Vaπi su grijesi lice njegovo zastrli, i on vasviπe ne sluπa.” (Izaija 59,1.2) Kad iskreno nastojimo posluπati Boga, On Êeodgovoriti na naπe molitve.

Bog Êe nam isto tako oprostiti grijehe kad se ponizimo pred Njim. Danielovamolitva je savrπeni primjer kako se moæemo poniziti pred Bogom. “Gospode,Ëuj! Gospode, oprosti! Gospode, posluπaj i Ëini! Ne oklijevaj — zbog sebe, Boæemoj, jer se tvojim imenom zove grad tvoj i narod tvoj!” (Daniel 9,19) U Novomzavjetu Ëitamo: “Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostitÊe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9) To obeÊa-nje se nije izmijenilo. Bog poznaje svako srce. Srce koje se iskreno kaje dobitÊe oproπtaj i bit Êe oËiπÊeno!

Bog nam obeÊava joπ jedno kad smo Mu posluπni, naime da se neÊe odreÊinas: “NeÊe te viπe zvati Ostavljenom ni zemlju tvoju Opustoπenom, nego Êe tezvati Moja milina, a zemlju tvoju Udata, jer ti si milje Jahvino, i zemlja Êe tvojaimat supruga. Kao πto se mladiÊ æeni djevicom, tvoj Êe se graditelj tobom oæe-niti; i kao πto se æenik raduje nevjesti, tvoj Êe se Bog tebi radovati.” (Izaija62,4.5)

ODGOVORITE1. Kako biste opisali svoj odnos s Bogom?2. Na koje naËine moæete otpoËeti put probuenja u vlastitom srcu i u crkvi?3. Posvetite neko vrijeme razmiπljanju o svom osobnom odnosu s Bogom kad

je rijeË o posluπnosti? Zamolite Ga da vam pokaæe gdje moæete uËiniti bolje,i zatraæite da vam u tome pomogne.

Michael Butler, Othello, Washington, SAD

Bog poznaje svako srce. Srce koje se iskreno kaje dobit Êe oprost i bitÊe oËiπÊeno!

46


Posluπnost na djelu

SVJEDO»ANSTVOIvan 8,27-29; Filipljanima 2,5-8

“Bog s pravom zahtijeva ljubav i posluπnost svih svojih stvorenja.” (Djelaapostolska, str. 266)

“Samo ako osluhnemo, Boæja stvorena djela pruæit Êe nam dragocjene poukeo posluπnosti i pouzdanju. Od zvijezda koje u svom kretanju kroz svemir vje-kovima slijede namijenjenu im stazu, pa sve do siÊuπnog atoma, sve se u prirodipokorava Stvoriteljevoj volji. Bog se brine o svemu πto je stvorio i On sve odr-æava.” (Christian Education, str. 54)

“Bog je objavio svoju volju i za Ëovjeka je nerazumno sumnjati u ono πto jesiπlo s Njegovih usana. Nakon πto je progovorila BeskonaËna Mudrost, nemasumnjivih pitanja koja bi Ëovjek trebao rijeπiti, nema kolebljivih moguÊnostikojima bi se trebao prilagoditi. Sve πto se od njega oËekuje jest otvoreno, ozbilj-no slaganje s objavljenom Boæjom voljom. Posluπnost je najuzviπeniji nalograzuma kao i savjesti.” (Djela apostolska, str. 319)

Pokoravanje Stvoriteljevoj volji jasan je znak da smo doπli do razumijevanjada jedino On zna πto je za nas najbolje i da Mu moæemo povjeriti voenje naπegæivota, Ëak i kad ne moæemo shvatiti Njegov naËin razmiπljanja. Moæemo bitisigurni da Êe nas On uvijek voditi onako kako je za nas najbolje.

“Tako i æivotodavna snaga Svetog Duha koja dolazi od Spasitelja proæimaduπu, obnavlja pobude i osjeÊaje te misli pokorava Boæjoj volji osposobljavajuÊiprimatelja da donese dragocjeni plod svetih djela.” (Isto, str. 179)

»udesno djelo odvija se u naπem æivotu kad ga potËinimo Bogu i poËnemoæivjeti u posluπnosti Njemu. Ali utjecaj æivota podreenog Kristu nije ograniËensamo na pojedinca. Rezultati se mogu vidjeti u Ëitavom podruËju utjecaja odre-ene osobe.

ODGOVORITE1. Kako nas posluπnost Kristu nadahnjuje da budemo posluπni i Boæjoj rijeËi?2. U kojim ste podruËjima svojega æivota dovodili u pitanje Boæje vodstvo?3. Koje posebne odluke moæete donijeti danas, kojima biste Boga postavili na

kormilo svojega æivota?

Edward J. Bryan, Atlanta, Georgia, SAD

Moæemo biti sigurni da Êe nas Bog uvijek voditi onako kako je za nasnajbolje.

47

Utorak, 30. srpnja

Probuenje, Sveti Duh i velika borba

DOKAZDjela 1; 2,41; 7; 8; 9

Smatra se da su Djela apostolska nastavak Evanelja po Luki. Srediπnjatema Djela nalazi se u poglavlju 1,4-8. Tijekom svojih posljednjih trenutaka naZemlji, Krist se sastao sa svojim uËenicima. Rekao im je da Ëekaju dar koji imje Bog obeÊao — krπtenje Svetim Duhom. “Ali, primit Êete snagu poπto DuhSveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, uSamariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8) Prije nego πto postanu svjedocicijelome svijetu, uËenicima je naloæeno da Ëekaju na probuenje Svetim Duhomu svom æivotu. Tek kad iskuse izlijevanje Duha, moÊi Êe objaviti Evaneljesvijetu. Istinsko probuenje ovisi o djelovanju Svetog Duha u naπem æivotu. Pozavrπetku Kristove zemaljske sluæbe, On je obeÊao silazak Svetog Duha. Nepo-sredno nakon toga Ëitamo o Kristovom uzaπaπÊu na Nebo (redci 9-11).

Kad Sveti Duh bude doπao, dogodit Êe se snaæno probuenje. Petar je odræaopropovijed koja je pokrenula srca mnogih. U samo jednom danu bilo je krπtenooko tri tisuÊe ljudi (Djela 2,41). Istinsko probuenje vodi do iskrenog obraÊenja.Kako je rana crkva rasla, progonstvo se poveÊavalo. U Djelima, poglavlja 7, 8 i9, svjedoci smo velike borbe koja se odvija na uæasne naËine. Sotona napadaBoæji narod i Stjepan umire kao muËenik. U meuvremenu Savao progoni crkvuu Jeruzalemu. Ali Krist na kraju izlazi kao pobjednik. Savao postaje Pavao,jedan od Kristovih najveÊih propovjednika. Evanelje se brzo razvijalo zahvalju-juÊi Pavlovom propovijedanju, usprkos progonima s kojima se suoËavao.

Upravo se to dogaa u æivotu svakog iskrenog vjernika. Kad doe do istinskogobraÊenja, Sotona Êe smisliti mnogo vjeπtih naËina da nas kuπa. Mi se nalazimousred velike borbe izmeu neprijatelja i Krista. Naπa pobjeda je sigurna akoostanemo vjerni svom Spasitelju.

ODGOVORITE1. Koje su neke od svakodnevnih kuπnji koje vas navode da sumnjate u Kristo-

vu pobjedu u vaπem æivotu?2. Kako svakodnevno provoenje vremena u molitvi, prouËavanju Biblije i du-

bokom razmiπljanju pomaæe vama osobno na putu probuenja i reforme?

Abraham Velazquez, Collegedale, Tennessee, SAD

Naπa pobjeda je sigurna ako ostanemo vjerni svom Spasitelju.

48

Srijeda, 31. srpnja

Posluπnost Boæjoj volji

PRIMJENAMatej 1,18-24; 3,17; Luka 1,25-56

Jedini naËin da iskusimo probuenje i reformu putem Duhom usmjeravaneposluπnosti jest da se izriËito pouzdamo u Boga i da priznamo da mi nemamouvijek sve odgovore. Navodimo nekoliko primjera ljudi koji su upravo takopostupali:

1. Josip i Marija. Zamislite da vaπa izabranica doe k vama uoËi samogvjenËanja i kaæe vam da je trudna. Oboje pomiπljate: Stani malo! To je nemo-guÊe! Nismo imali spolni odnos! Josip misli da dijete nije njegovo i da ga jeMarija izdala. Kasnije mu se javlja aneo i obavjeπtava ga da se ne treba dvou-miti da uzme Mariju za æenu, zato πto je dijete zaËeto po Svetom Duhu. Morada se Josip sad potpuno zbunio. Ipak, ostao je vjeran Bogu i posluπao Njegovenaloge.

Kad se aneo prvi put pojavio pred Marijom da podijeli s njom Boæji plan,ona se neprestano Ëudila kako je to moguÊe. Ali usprkos pitanjima koja su jojse nametala, prihvatila je Boæji plan: “Evo sluæbenice Gospodnje”, odgovorila je,“neka mi bude po rijeËi tvojoj!” (Luka 1,38)

Kako je s vama? Pokoravate li se Boæjoj volji? Usudite se biti poput Josipai Marije, Ëak i kad Bog od vas traæi neπto naizgled nemoguÊe. Posljedica vaπeposluπnosti ogledat Êe se u tome πto Êe Bog uËiniti da u vaπem srcu uzrasteplod probuenja.

2. Isus. Isusov æivot bio je æivot odricanja i boli. Ljudi su osporavali Nje-govo boæanstvo. Sotona je pokuπavao sprijeËiti Njegovo poslanje, a farizeji su Gamrzili. Usprkos svemu protivljenju, On je ostajao vjeran Bogu. On je uvijek æeliougoditi svojem nebeskom Ocu. Nije Ëudo πto u Mateju 3,17 nalazimo rijeËi kojeje izgovorio sam Bog: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.” Boguje bilo drago πto je Isusov jedini cilj u æivotu bio da Ëini volju svojega Oca, a kaorezultat Isusove posluπnosti Bog je otvorio nebo i dopustio svom Svetom Duhuda sie na Isusa. Kakvog li blagoslova i prednosti! I vi moæete doæivjeti istoprobuenje Duhom kao i Isus. Vi se moæete vratiti svojoj prvoj ljubavi. Bezobzira gdje ste, nikada nije kasno da promijenite svoj æivot! Sve πto trebateuËiniti jest da se pouzdate u Boga i Njegovu RijeË.

Heather Hyde, Guanaja, Bay Islands, Honduras

Nikada nije kasno da promijenite svoj æivot!

49

»etvrtak, 1. kolovoza

Probuenje Duhom

MI©LJENJE2. KorinÊanima 10,2-5

Mnogi druπtveni pokreti uËinili su da svijet postane drukËiji. Neki su imaliloπ utjecaj, dok su drugi otpoËeli uz sjajne namjere, ali su na kraju izgubiliravnoteæu. Ali istinsko buenje i reforma nisu neki druπtveni pokret, i njihovoblagotvorno djelovanje nadilazi sve druge pokuπaje promjene. Takvo je djeloSvetoga Duha koji nas pokreÊe na posluπnost Bogu iz ljubavi. Nije rijeË o tomeda samo budemo posluπni. Bitno je i zaπto smo posluπni. Ljudi koji slijedeKrista iz ljubavi koja je plod posveÊenja Svetim Duhom æivjet Êe u suglasju saBoæjom rijeËju. Oni Êe biti usmjereni na Krista zato πto je On najuzviπenijiprimjer ljubavi. Njegova ljubav prema ËovjeËanstvu navela Ga je da posluπa ipretrpi smrt na kriæu. Ljubav vodi k posluπnosti. Stoga nas Biblija i uËi da seljubav prema Bogu ogleda u tome πto Êemo Mu biti posluπni.

Ali mnogi krπÊani nemaju pravu ravnoteæu. Oni ne vole Boga koliko bi tre-balo i oslanjaju se na vlastitu snagu da Ga posluπaju. Oni se usredotoËuju naZakon, umjesto na Zakonodavca. No jedini naËin da doæivimo istinsko probue-nje i reformu nije usmjeravanje na ono πto mi Ëinimo, nego na Krista i Njegovuærtvu.

Kad Sveti Duh ue u naπ æivot, kao πto je uπao u Kristov, i kad neprestanodopuπtamo Duhu da djeluje u nama, bit Êemo probueni i preobraæeni. Moramosamo donijeti odluku i æeljeti da Sveti Duh radi u naπem æivotu. Duhom voenaposluπnost javlja se kad se usmjerimo na Krista i Njegovu ærtvu. To znaËi vjero-vati u Njegovu preobraæavajuÊu moÊ da u nama proizvede probuenje i reformu.Jedino πto je potrebno jest da pozovemo Boga u svoje srce da bi nas On mogaooæiviti i preobraziti. Jeste li Ga spremni pozvati da to uËini za vas? On Ëeka daMu odgovorite!

ODGOVORITE1. Kako izgledaju probuenje i reforma u vaπem æivotu? Dopuπtate li Bogu da

obavi cjelokupan posao, ili samo dio posla? Postoji li neπto u vaπem hodanjus Bogom πto je posljedica navike ili straha da ne budete izgubljeni? Molitese da vam Bog podari pravu pobudu za posluπnost Njemu?

2. Imate li dovoljno vjere u Kristovu silu i Njegovu ærtvu da biste se pouzdaliu Njega i kad je rijeË o putu preobraæaja? Ako to nije sluËaj, molite Mu seda vam podari vjeru. On Êe vam pomoÊi da vjerujete.

Maria Reyes, Miami, Florida, SAD

Duhom voena posluπnost javlja se kad se usmjerimo na Krista i Njegovuærtvu.

50

Petak, 2. kolovoza

To je nuænost

ISTRAÆIVANJEPonovljeni zakon 4,30.31

ZAKLJU»AKToliko o tome da naπ æivot postaje Ëist i jasan kad traæimo Isusovo lice. Dio

koji ostaje nejasan i maglovit bit Êe u redu zato πto smo povezani s Njim. Naπivlastiti napori da budemo posluπni doæivjet Êe neuspjeh. Ali Bog nam praπta iushiÊeno nas prima. Naπa povezanost s Kristom omoguÊuje Svetom Duhu danas osposobi za æivot i rad u skladu s Boæjom nakanom. Posljedice toga osje-Êaju se u naπem æivotu i proteæu se na æivot drugih.

RAZMOTRITEu Iznesite πto Oswald Chambers kaæe o posluπnosti, naπoj volji, Boæjoj ulozi

i naπem odnosu s Njim u My Utmost for His Highest, naroËito u tekstovimaza 6. lipnja, 10. i 20. listopada, 2. studenoga i 11. veljaËe; na utmost.org.

u Dio ste glazbenog sastava i dirigent staje pred vas i poËinje izvedba. Kakoorkestar zvuËi kad netko od glazbenika svira u drugom kljuËu ili u rasko-raku s ostalim glazbenicima? ImajuÊi na umu ovaj primjer, koja su to razli-Ëita mjesta u naπem æivotu kad je posluπnost prijeko potrebna da bi naπodnos s Kristom mogao djelovati?

u Napuπite balon svojim dahom. Dobro ga veæite da ostane napuhan. Napunitedrugi balon toplim zrakom. (Jednostavne upute kako to uËiniti i tehnikasigurnog letenja: www.grc.nasa.gov/WWW/k-2/TRC/Aeronautics/Hot_Air_ Ballo-on.html.) Koji balon moæe letjeti najduæe i na najveÊoj visini i zaπto? Uspore-dite to s odnosom posluπnosti prema Kristu.

u Proπetajte s nekolicinom prijatelja. Izaberite osobu koju Êete slijediti i po-deπavati korak prema njoj. SvaËije lijevo stopalo dodiruje tlo u isti mah kaoi lijevo stopalo voe, zatim desno, pa opet lijevo, i tako dalje. Koliko dalekoi koliko dugo skupina moæe iÊi ukorak s voom? ©to je svim a potrebno dabi bili uspjeπni? Usporedite to s jednodnevnim hodanjem s Kristom.

u Razmislite o svojim prisnim odnosima. Na koji naËin poniznost i/ili ponosutjeËu na kakvoÊu tih odnosa? Kako su poniznost i/ili ponos povezani suzajamnom posluπnoπÊu ili podËinjavanjem u bliskom odnosu? Usporeditesvoje odgovore kad je u pitanju posluπnost Kristu.

POVEÆITEIvan 14,23-25; Jakov 1,22-27; 2. Ivanova 1,3-6.Ellen G. White, Testimonies, sv. 3, str. 368—370; Isusov æivot, str. 554; Put

Kristu, poglavlje “Kristovi sljedbenici”, str. 48—56.

Gill Bahnson, Auburn, Washington, SAD

51

Pouka 63. do 10. kolovoza 2013.

Priznanje i pokajanje —uvjeti za buenje

“Tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijedai odriËe ih se, milost nalazi.” (Izreke 28,13)

52

Subota, 3. kolovoza

“Boæe, iznevjerio sam Te”

UVOD2. Samuelova 11 i 12; Psalam 51

Bio jednom jedan Ëovjek, predsjednik moÊne dræave. Vladao je tom zemljommnogo godina. Njegovi podanici poπtovali su ga i cijenili. Bog je volio tog pred-sjednika i dao mu je da zavlada nad svim korumpiranim zemljama u tom dijelusvijeta. BuduÊi da je predsjednik volio Boga, Bog ga je mogao blagosloviti mno-gim vojnicima, izvanrednom palaËom punom slugu i predivnom obitelji.

Jednoga dana predsjednik je zapazio lijepu æenu koja se tuπirala u kuÊi donjegove palaËe. Smjesta je naloæio jednom sluzi da se raspita tko je ona. Slugamu je ispriËao da se zove Emily, da je æena odanog predsjednikovog vojnikaHarrisa. Poæuda je brzo obuzela predsjednikovo srce te je naredio sluzi da muodmah dovede Emily. Te noÊi je ovaj poboæni Ëovjek spavao s Emily.

Nije proπlo mnogo vremena, a poæuda se pretvorila u zlouporabu, a zloupo-raba u ubojstvo. Predsjednik je rekao svom vrhovnom vojnom zapovjedniku dastavi Harrisa u prvi borbeni red, iako su tamo postavljani samo iskusni borci.Dan poslije bitke zapovjednik je izvijestio predsjednika da je Harris poginuo uborbi.

ZvuËi li vam ova priËa poznato? To je suvremena inaËica izvjeπtaja o Davidui Bat-©ebi. U toj priËi kralj kojega je Bog postavio da vlada Njegovim narodomËini neπto πto veÊina nas smatra neoprostivim. Ipak, u 1. Samuelovoj 12 sa-znajemo da se David pokajao za svoje grijehe i da mu je Bog oprostio. Dakako,Bog nije mogao ukloniti posljedice Davidovih grijeha. Bog zna za svaki grijehkoji uËinimo. No On nam je voljan oprostiti kad ponizno priznamo i pokajemose. On zna da zadræavanje krivnje i boli u sebi moæe samo uniπtiti æivot. Stoganas poziva da Mu iznesemo svoj sluËaj. Neka vas ovog tjedna Sveti Duh vodi dokprouËavate o bîti i ljepoti pokajanja — iscjeljujuÊoj moÊi priznanja.

Nikki Valentine, Barrie, Ontario, Kanada

Bog nam je voljan oprostiti kad ponizno priznamo i pokajemo se.

53

Nedjelja, 4. kolovoza

Lijek za Ëovjekovo stanje: uvjeriti ga da je greπan!

DOKAZPsalam 51,19; Hebrejima 4,12

Ako su ponizan duh i raskajano srce prinosi u kojima Gospodin uæiva, zaπtose mi tako Ëesto borimo protiv svoje ohole, licemjerne ljudske naravi? OswaldChambers bavi se upravo tim pitanjem kad piπe kako je “uvjerenost da je greπanneπto najrjee πto pogaa Ëovjeka”. (Heartlight, www.heartlight.org/cgi-shl/my_utmost/utm.cgi?1207) Nedostaje li naπem naraπtaju to djelovanje poniznostikoje uvjerenje, priznanje i pokajanje imaju na naπ kolektivni karakter?

“Uvjeriti” znaËi “dokazati ili proglasiti krivim za neki prijestup... ili proizve-sti osjeÊaj krivnje”. (http://dictionary.reference.com/browse/convict) Translitera-cijom s grËkog dobiva se elegcho, πto se prevodi rijeËju “uvjeriti”. (BibleStudy-Tools.com, www.biblestudytools.com./lexicons/greek/nas/elegcho.html) Ta se rijeËkroz Novi zavjet tumaËi na vrlo razliËite naËine: “Ako ti brat sagrijeπi, poi tega ukori nasamo.” (Matej 18,15) “I ne budite sudionici u besplodnim djelimatame, veÊ ih radije razotkrivajte!” (Efeæanima 5,11) “Krivce ukori pred svima, dai ostali imaju strah!” “Zato ih strogo karaj, da budu zdravi u vjeri.” (1. Timoteju5,20; Titu 1,13) “Tko Êe mi od vas dokazati neki grijeh?” (Ivan 8,46) Bez obzirana toËno znaËenje izraza, uvijek nalazimo da Sveti Duh vrπi svoj posao uvjerava-nja u grijeh, na njeæan i uporan naËin.

Jedan primjer djelovanja Svetog Duha da nas uvjeri u grijeh nalazi se uIvanu 8,1-9. Isus je zatraæio da oni koji su optuæili æenu ispitaju svoje srce ipronau vlastite grijehe. Trenuci izmeu stiskanja kamena samopravednimrukama i povlaËenja poniznim korakom upravo priËaju priËu o uvjerenosti ugrijeh. To djelo ima silu da nas zaustavi na naπem putu i vrati nas Gospodinuda bismo se usuglasili s Njegovom voljom.

Naæalost, suvremeno druπtvo tvrdi da to djelo uvjeravanja u grijeh nijepotrebno. Robert Schuller kaæe: “Mislim da niπta nije uËinjeno u Isusovo ime ilipod zastavom krπÊanstva, a da se nije pokazalo destruktivnijim za ljudskuosobnost ... od Ëesto sirove, prostaËke i nekrπÊanske strategije u pokuπaju dase ljudima nametne svijest o njihovom izgubljenom i greπnom stanju.” (WillianBlaylock, Richard Stengel, “Religion. Apostle of Sunny Throughts”, Time, 18.oæujka 1985.) To da je svijest o naπem greπnom stanju destruktivna, jest kaokad bi se spoznaja o izljeËivoj bolesti smatrala destruktivnom. Pavao u Hebrejima4,12 govori o uvjeravajuÊoj sili Svetog Duha. Takva vrsta uvjeravanja je zapravonuæna bol, Ëija je svrha da nas navede na priznanje i pokajanje. To je jedini lijekza Ëovjekovo stanje.

Amie Regester, Greenbrier, Arkanzas

To je jedini lijek za Ëovjekovo stanje.

54

Ponedjeljak, 5. kolovoza

OËiπÊenje duπe

LOGOSPsalam 51,1-10; Otkrivenje 3,14-20; Jakov 2,17

Istinsko pokajanje (Psalam 51,1-10; Matej 27,1-5)Svi znaju πto je proljetno ËiπÊenje. To je vrijeme kad bacamo ono πto ne

koristimo, ili dajemo stvari nekoj dobrotvornoj organizaciji. Pritom temeljitooËistimo kuÊu iznutra i izvana. Pokajanje i priznanje su vrijeme ËiπÊenja duπe.Oboje je potrebno prije nego πto se dogodi probuenje i reforma u Ëovjekovomæivotu ili u crkvi. Najprije mora doÊi do griænje savjesti i poboænog æaljenja zbogπtete nanesene drugima i sebi, nakon Ëega Êe uslijediti potpuni preokret nabolje(vidi Ezekiel 14,6; 2. KorinÊanima 7,10). »ovjek takoer mora priznati svojegrijehe. Priznanje je poput metle, grablja, usisivaËa koji uklanja prljavπtinu ismeÊe iz naπeg srca (1. Ivanova 1,9).

Istinsko kajanje dovest Êe do istinskog priznanja (Psalam 51,1-10). Isto takolaæno kajanje vodi laænom priznanju (Matej 27,1-5; Joπua 7,18-21). Juda i Akanpriznali su tek kad su bili otkriveni, a ne zato πto su istinski æalili zbog uËinje-nog grijeha (vidi Isusov æivot, str. 596 i 597 te Patrijarsi i proroci, str. 413)

Razlika izmeu istinskog pokajanja i priznanja (Levitski zakonik5,5; Izreke 28,13; Luka 19,8; Ivan 16,8-11; Djela 19,18.19; 2.KorinÊanima 7,9-11; Otkrivenje 3,14-20)

Je li to πto se netko loπe osjeÊa zbog grijeha isto πto i pokajanje? ZnaËi lireÊi da smo pogrijeπili isto πto i priznati krivnju? Kakvu ulogu ima Sveti Duhu pokajanju i priznanju? »itajte Ivan 16,8-11. Biblija spominje crkvu u Laodicejikao mlaku (Otkrivenje 3,14-20). Njezina sluæba Bogu bila je mrtva, hladna iformalna. ©to ju je uËinilo takvom? ©to nas Ëini takvima? “Vrhunac hvalisanjaLaodicejaca vidio se u tome πto su smatrali da njihovo stanje ne moæe biti bolje.Takvo samozadovoljstvo je kobno, jer Sveti Duh nikada ne ulazi tamo gdje se neosjeÊa potreba za Njegovom prisutnoπÊu, a bez Njegove prisutnosti nemoguÊe jeæivjeti novim æivotom.” (The Seventh-day Adventist Bible commentary, sv. 7, 2.izd., str. 762)

Kad se okrenemo od Boga i kad On ne æivi u naπem srcu, mi postajemomlaki. ©to Êe biti potrebno da se probuenje i reforma ostvare u naπim crkvama,domovima, πkolama i u naπem osobnom æivotu? Da bi Sveti Duh mogao æivjetiu naπem srcu kako bi preobrazio naπ æivot, moramo se prethodno pokajati ipriznati grijehe.

“Istinsko pokajanje podrazumijeva korjenitu promjenu stajaliπta u odnosuna grijeh i Boga. Upravo milostiva Boæja dobrota vodi ljude pokajanju (Rimlja-nima 2,4), djelujuÊi u njima da æele i uËine kao πto Mu je ugodno (Filipljanima2,13). Pokajanju prethodi rad Svetoga Duha da bi Ëovjeka uvjerio da je greπan,

55

i utisnuo u srce greπnika svijest o Boæjoj beskrajnoj pravednosti i greπnikovomizgubljenom stanju...” (The Seventh-day Bible Dictionary, str. 933)

Kad priznajemo grijehe, “moramo posebno priznati svaki grijeh (Levitskizakonik 5,5), i to treba biti praÊeno pokajanjem (Matej 3,2.6.8; Djela 2,28; usporediPsalam 38,18), popravljanjem πtete, ako je potrebno i moguÊe (Levitski zakonik6,4; Luka 19,8) i reformom (1. o Kraljevima 8,35; Izreke 28,13; Izaija 55,7; Djela19,18.19).” (Isto, str. 234)

Kako se moæe znati da je neka osoba istinski pokajnik? (Matej7,15-21; Hebrejima 1,16; Jakov 2,17)

Istinsko kajanje i priznanje uvijek dovode do promjene. Oni koji tvrde da suBoæja djeca, ali Ëije se srce nije promijenilo, πto postaje oËito na osnovi naËinana koji se ophode prema drugima i ponaπaju u drugim podruËjima æivota, neÊebiti spaπeni. Oni Ëesto æude za dobitkom i vlaπÊu (vidi The Seventh-day BibleCommentary, sv. 5, 2. izd., str. 357).

“Vjera u Boga mora pratiti djela, ili Êe djela biti samo forma. ToËno je davjera ‘ako nema djelâ, mrtva je u samoj sebi’ (Jakov 2,17), ali je podjednakotoËno da su djela, ukoliko nisu praÊena iskrenom i æivom vjerom, takoer ‘mrtva’(Hebrejima 11,6). Oni koji ne poznaju Boæju volju neÊe niti biti odgovorni u tompogledu (Luka 12,47.48), ali oni koji su Ëuli Boæji glas kako govori njihovomsrcu, a ipak su uporno postupali po vlastitom izboru, neÊe imati izgovora zasvoj grijeh (vidi Ivan 15,22) i u opasnosti su da postanu drski.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, 2. izd., str. 358)

Ali istodobno ne smijemo zaboraviti da mi nismo suci. Kad je rijeË o ljudskompokajanju i priznanju, jedino Bog ima konaËno pravo i sposobnost utvrditi tkoje iskren a tko nije. Naπa je duænost da provjeravamo jesmo li sami ispravni predBogom.

ODGOVORITE1. »ime je Sveti Duh sprijeËen da u vaπ æivot donese probuenje i reformu?2. Koji od vaπih postupaka i stavova pokazuju da vam je prijeko potrebno

ËiπÊenje duπe?3. Kako vi moæda pokuπavate pokriti svoje grijehe?4. Zaπto je bitno imati na umu da jedino Bog ima pravo i sposobnost procijeniti

tko je iskren, a tko nije, kad je rijeË o pokajanju i priznanju?5. OsjeÊate li potrebu za prisutnoπÊu Svetoga Duha? Ako ne, zaπto?

Angela Gilfillan, St. Catherine’s, Jamajka

Istinsko kajanje i priznanje uvijek dovode do promjene.

56

Utorak, 6. kolovoza

Æelim biti bjelji od snijega

SVJEDO»ANSTVOPsalam 34,18

“U pokajanje je ukljuËeno æaljenje zbog grijeha i odvajanje od njega. MineÊemo odbaciti grijeh ako ne uvidimo njegovu pokvarenost; ali sve dok se naπesrce ne odrekne grijeha, neÊe biti nikakve stvarne promjene u naπemu æivotu.”(Put Kristu, Zagreb 2010., str. 17)

“Davidova molitva nakon njegova pada pokazuje kako izgleda pravo æaljenjezbog grijeha. Njegovo je kajanje bilo iskreno i duboko. U molitvi se nije trudioumanjiti svoju krivnju i nije izraæavao æelju za izbjegavanjem kazne koja mu jeprijetila. David je uvidio veliËinu svojega prijestupa, shvatio je da je ukaljaosvoju duπu, gnuπao se svojega grijeha. Nije se molio samo za oprost, veÊ i zaËiπÊenje srca. »eznuo je za radoπÊu svetosti, za obnavljanjem sklada i zajednices Bogom. Njegova duπa progovorila je ovako: ... ‘Smiluj mi se, Boæe, po milosrusvome, po velikom smilovanju izbriπi moje bezakonje!... Bezakonje svojepriznajem, grijeh je moj svagda preda mnom... Poπkropi me izopom da se oËistim,operi me, i bit Êu bjelji od snijega!... »isto srce stvori mi, Boæe, i duh postojanobnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga Svetog Duha ne uzmi odmene! Vrati mi radost svoga spasenja i uËvrsti me duhom spremnim!... Oslobodime od krvi prolivene, Boæe, Boæe Spasitelju moj! Nek mi jezik kliËe pravednostiTvojoj!’ (Psalam 51,1-14)

Ovakvo kajanje nadmaπuje naπu silu; mi ga ne moæemo postiÊi, veÊ dobitijedino od Krista, koji se uzdignuo u visine i dao darove ljudima.” (Isto, str. 18—20)

“Priznanje javnih ili tajnih grijeha mora biti iskreno i jasno izraæeno. Onose od greπnika ne smije iznuivati. Ono se ne smije izraæavati olako i nepro-miπljeno, i ne smije se nasilno traæiti od onih koji nisu doboko svjesni odvratnenaravi grijeha. Priznanje koje je poteklo iz dubine duπe naÊi Êe svoj put dobeskrajno saæaljivog Boga. Psalmist kaæe: ‘Blizu je Jahve onima koji su skrπenasrca, a klonule duπe spasava.’” (Psalam 34,19) (Isto, str. 31)

ODGOVORITE1. Imate li neki skriveni grijeh koji nitko ne zna osim Boga? Kako vam Bog

moæe pomoÊi u tom pogledu?2. Promatrajte osobe iz Biblije: Samsona, faraona, Judu i Petra. Razmotrite

grijehe koje su poËinili protiv Boga i je li njihovo pokajanje bilo iskreno ililaæno.

Stephanie Valentine, Barrie, Ontario, Kanada

“Nije se molio samo za oprost, veÊ i za ËiπÊenje srca.”

57

Srijeda, 7. kolovoza

“Oæivi nas, o Gospodine”

PRIMJENAPsalam 32,1-8; Izaija 1,16-19; Djela 2,38; 24,16; 2. KorinÊanima 7,9; 1. Ivanova

1,9Moja majka je sestri i meni Ëesto priËala dogodovπtine iz svojega djetinjstva.

Jedna od njezinih priËa ostavila je na mene dubok dojam. U njezinom gradu biloje djece koja su morala nositi posude s vodom, naramke drva i torbe s namir-nicama na glavi, πto je bio dio njihovih svakodnevnih duænosti. »esto sam sepitala kako su mogli hodati s tako teπkim teretom. Kakvog li optereÊenja!

Zamislite da svakoga dana u svom æivotu hodate s teretom grijeha, ne znajuÊiπto da uËinite ili od koga da zatraæite pomoÊ. Kako bi to bilo muËno! SreÊom,mi ne moramo svoje breme nositi sami. U daljnjem tekstu prikazana su trikoraka koja Êe vam pomoÊi da ostvarite duhovno probuenje:

Primite Svetoga Duha u svoj æivot. Pokajanje se ne postiæe vlastitimzaslugama. To je prije Boæji dar. U Djelima 2,38 Ëitamo da Êemo, ako se pokaje-mo za svoje grijehe i krstimo se, primiti Svetoga Duha.

Oslonite se na Svetoga Duha. Da bismo bili iskreni pokajnici, moramose osloniti na vodstvo Svetoga Duha. 2. KorinÊanima 7,9-11 opisuje pokajanjekao æaljenje zbog grijeha na poboæan naËin. Kad se pokajemo, oslobaamo sesvojih tereta i pokazujemo revnost za Boæje djelo.

Budite iskreni. “Budu l’ vam grijesi kao grimiz, pobijeljet Êe poput snijega;kao purpur budu li crveni, postat Êe kao vuna.” (Izaija 1,18) Nije vaæno kad, gdjei kako smo zgrijeπili. Bog kaæe da trebamo doÊi! I kad to uËinimo iskrena srca,On Êe nas oprati od grijeha i neÊe ih se viπe sjeÊati (1. Ivanova 1,9).

ZahvaljujuÊi priznanju, bivamo iscijeljeni (Psalam 32,1-7). U Djelima 24,16Pavao je pisao da on uvijek nastoji imati Ëistu savjest pred Bogom i ljudima.Kako je s vama? Moæete li se pohvaliti Ëistim srcem? U Psalmu 32,1.2 Davidpiπe: “Blaæen onaj kome je grijeh otpuπten kome je zloËin pokriven! BlagoËovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju, i u Ëijem duhu nema prijevare!” Kako jeizvanredno πto moæemo doÊi ka Gospodinu da bismo primili praπtanje i iscje-ljenje istinskim kajanjem i priznanjem.

ODGOVORITE1. Kako moæemo dokazati svijetu da smo se istinski pokajali?2. U kom smislu je pokajanje svakodnevni proces?

Claudia Shaw-Martin, Barrie, Ontario, Kanada

Kako je s vama? Moæete li se pohvaliti Ëistim srcem?

58


IscjeljujuÊa sila

MI©LJENJESuci 16,28-30; Psalam 51; Matej 26,69-75

David je autor jednog od najomiljenijih psalama, Psalma 51. U toj pjesmi opriznanju i pokajanju on izraæava æaljenje zbog grijeha koje je poËinio premaBat-©ebi i njezinom muæu. Zauzvrat Bog otklanja njegovu krivnju i bol koji suga toliko rastrzali.

Samson je bio dobro poznat po svojoj tjelesnoj snazi i ludostima koje jeËinio koristeÊi je. Ipak, u Sucima 16,28-30 Ëitamo kako mu je Bog u posljednjimtrenucima æivota ponovno dao nevjerojatnu snagu. Usprkos ludostima iz ranijihgodina, u posljednjim trenucima svojega æivota iskoristio je tu snagu “da seiskupi zbog izgubljenih prilika. Moæda je ruganje koje je pripisivalo pobjeduFilisteja neznaboæaËkom boæanstvu Dagonu pokrenulo njegovu duπu da osvetiime izrelskog Boga, kome je i on sam nanio takvu sramotu.” (The Seventh’dayAdventist Bible commentary, sv. 5, 2. izd., str. 399)

A onda je tu i Petar, ribar koga je Krist odabrao da bude jedan od NjegovihuËenika. Sjetite se kako mu je Isus najavio da Êe se tri puta odreÊi svojegaSpasitelja. Sjetite se koliko je Petar bio siguran da on to neÊe uËiniti! Najzad,sjetite se kako je Petar plakao kad se stvarno odrekao Krista (Matej 26,69-75).Postoji stih jedne pjesme koji kaæe: “Suze su rijeËi koje srce ne moæe izraziti.”(www.searchquotes.com/quotes/author/Loretta_Lynn) Da, Petrove suze bile supriznanje za koje on nije mogao naÊi odgovarajuÊe rijeËi.

Krivica je mrlja nastala zbog grijeha. Kristovo praπtanje je sredstvo zaotklanjanje mrlja. David, Samson, Petar i mnogi drugi ljudi u Bibliji uËe nas daje Bog pravedan i milostiv prema nama kad priznajemo svoje grijehe i kajemose. On je tu kad od Njega zatraæimo oprost. On Ëeka da izbriπe naπe grijehe iotkloni naπu tugu. On nam je spreman pruæiti svoju milost. I kad budemo bilispremni priznati svoje grijehe i pokajati se duπom a ne umom, iskusit Êemoutjehu Svetog Duha. Tada Êemo znati da je Bog blizu i da je radostan πto smoGa prihvatili kao prisnog Prijatelja. Kako je predivan okus Njegove iscjeljujuÊesile!

ODGOVORITE1. Zaπto je Bogu tako lako oprostiti nama, a nama tako teπko oprostiti drugi-

ma?2. Kako moæemo praπtati drugima isto tako lako kao πto Bog opraπta nama?

Eugenie Valentine, Barrie, Ontario, Kanada

Kako je predivan okus Njegove iscjeljujuÊe sile!

59

Petak, 9. kolovoza

Posljednja prepreka

ISTRAÆIVANJERimljanima 10,10; 2. KorinÊanima 7,8-11

ZAKLJU»AKBog uklanja prepreke koje ograniËavaju naπ odnos s Njim isto tako lako kao

πto sunce razgoni jutarnju maglu. Pokajanjem i priznanjem mi prihvaÊamo onoπto je Bog ostvario za nas. Viπe se ne moramo oslanjati na osobnu pretpostav-ljenu nevinost ili ponaπanje. Uviamo da je naπa pravda kao prljava haljina, a ipriznali smo svoju krivnju shvaÊajuÊi da bez Boæje milosti niπta ne moæe rijeπitiproblem. Kad se oslobodimo ponosa i samopravednosti, zahvaljujuÊi priznanjui pokajanju, savlaujemo posljednju prepreku koja odgaa naπ povratak Bogu.

RAZMOTRITEu Ilustrirajte Boæje praπtanje tako πto Êete uzeti vrË vode, jestivu boju i sredstvo

za bjeljenje. Dodajte crvenu boju (naπi grijesi) u vodu i neutralizirajte bojuupotrebom klornog bjelila koji predstavlja Boæju moÊ da oËisti.

u Napiπite molitvu u obliku pjesme kojom izraæavate svoje priznanje i pokaja-nje.

u Pronaite deset biblijskih dogaaja koji ilustriraju priznanje i pokajanje, aizvrπili su snaæan utjecaj na vaπ æivot. Poredajte dogaaje polazeÊi od onihkoji su imali najveÊi utjecaj na vas.

u Pjevajte omiljene pjesme koje slave Boæju neograniËenu milost u kontekstupriznanja i pokajanja.

u Naslikajte neko poznato biblijsko priznanje, kao πto je Davidovo priznanjenjegovog grijeha ili Danielovo priznanje grijeha njegovog naroda.

u Potraæite u prirodi ilustracije za slobodu i osjeÊaj razrjeπenja kad se ljudipokajanjem i priznanjem rasterete od krivnje i srama.

u Razgovarajte s prijateljem ili nekim crkvenim voom o tome kako su pokaja-nje i priznanje omoguÊili njihovo osobno duhovno putovanje.

POVEÆITE1. o Kraljevima 8,22-61; Izaija 59; Filipljanima 3,4-14.Ellen G. White, Put Kristu, poglavlja 2—5.Edward Heppenstall, Salvation Unlimited, Review and Herald Publishing

Association, 1974., poglavlje 5.

Dan Solis, College Place, Washington, SAD.

60

Sedma pouka10. do 17. kolovoza 2013.

Jedinstvo — spona probuenja

“Zato vas molim, ja suæanj u Gospodinu, da æivitedostojno poziva kojim ste pozvani: sa svakom vrstomponiznosti i krotkosti, sa strpljenjem podnosite jednidruge s ljubavlju! Nastojte saËuvati jedinstvo Duha,

povezani mirom.” (Efeæanima 4,1-3)

61

Subota, 10. kolovoza

Sjedinjeni u Kristu

UVODPsalam 133

“Idu li dvojica zajedno da se ne dogovore?” (Amos 3,3) Jesmo li mi kaoCrkva ujedinjeni kao jedno tijelo? Moramo li Ëak u svemu biti suglasni? Boæjacrkva i u Starom i u Novom zavjetu suoËavala se s istim pitanjima koja i mimoramo postaviti.

Razjedinjenost u crkvi slabi naπe svjedoËanstvo svijetu. Kad dou u naπucrkvu, vide li posjetitelji meu nama meusobne nesporazume? Postoji samojedan put k Bogu, a to je preko Isusa Krista (Ivan 14,6). Ako se svi vjernici Boæjecrkve pribliæavaju Bogu, onda Êe se, takoer, bez ikakvog napora pribliæavati ijedni drugima.

Kao Boæja djeca pozvani smo da budemo “svjetlo svijetu” — kao grad kojileæi na gori i ne moæe se sakriti (Matej 5,14). Jedinstvenost naπe crkve svjedoËida je Bog naπ Voa i da Mu sluæimo u duhu i istini.

Postoji priËa o jatu ptica koje su letjele preko polja. BuduÊi da su veÊ dugoputovale, neke su se poËele æaliti na glad. Primijetivπi polje riæe, voa jata jerekao da bi sve mogle sletjeti na to riæino polje i najesti se za dugi put koji jejoπ pred njima. Kad su se najele skoro do sitosti, na njih je pala golema mreæa.U daljini su ptice mogle vidjeti lovca koji se pribliæava s oruæjem u ruci.UspaniËene, pokuπale su letjeti, ali ih je mreæa spreËavala da pobjegnu. MirnopromatrajuÊi nered i razjedinjenost, vodeÊa ptica je glasno i odluËno progovorilakako bi privukla njihovu pozornost: “Moramo zajedno raditi na bjegu. To Êe bitijedini naËin da uspijemo. Sve moramo istodobno mahati krilima, i sve letjeti uistom smjeru. Slijedite mene kao vou.” Tada su sve zajedno, svaka ptica u jatu,poËele zamahivati krilima. Usprkos mreæi koja ih je pokrivala, podigle su sevisoko prema nebu leteÊi u istom ritmu sve do odrediπta. (Panchatantra, prijevodsa sanskrta)

Sva Boæja djeca koja budu dospjela u nebeski dom naÊi Êe se sjedinjena uKristu. Ovog tjedna nauËit Êemo kako da sruπimo prepreke koje nas katkadodvajaju, tako da moæemo doÊi do jedinstva koje Krist oËekuje za svoju crkvu.

Wilhemina Koomson, Princeton, New Jersey, SAD

UspaniËene, pokuπale su letjeti, ali ih je mreæa spreËavala da pobjegnu.

62


Stojimo ujedinjeni

LOGOSMatej 18,1-5; Ivan 10,30; 17; Djela 1,14; 2,1-4; 4,32.33; 12,5-12; 1. KorinÊani-

ma 12,12-26; Filipljanima 2,1-11; 1. Ivanova 1,4

Jedinstvo — zaπto? (Ivan 10,30; Filipljanima 2,1-11; 1. Ivanova 1,4)Pojam jedinstva nije nastao na Zemlji, s ljudskim rodom. On je otpoËeo na

Nebu. Isus je rekao: “Ja i Otac jedno smo.” (Ivan 10,30) Jedinstvo nije neπto πtomoæemo zanemarivati ili “ostvarivati” odlaæenjem u crkvu. Poziv na jedinstvodolazi od Boga, a vrsta jedinstva koju On traæi oliËena je u odnosu izmeu BogaOca i Isusa. Pavao je poticao Filipljane da mu uËine potpunom radost: “Buditesloæni, imajte istu ljubav, isto srce i jednu te istu misao!” (Filipljanima 2,2)Zatim im kaæe: “Teæite meu sobom za onim za Ëim treba da teæite u KristuIsusu!” (Filipljanima 2,5)

Naπ Spasitelj oËekuje da budemo ujedinjeni s Njim i sa svojim bliænjima,vjernicima crkve. Kako se moæemo nazivati krπÊanima, a ne oponaπati Krista?Ako naπim crkvama nedostaju jedinstvo i ljubav, ne moæemo tvrditi da volimoBoga. Ivan je pitao vjernike rane Crkve kako mogu govoriti da vole Boga, a ipakmrziti svojega brata. Odgovor? Ako mrzimo bilo koga, ne volimo niti Boga.

Jedinstvo — usliπana molitva (Ivan 17)Isusova molitva koju imamo zapisanu, molitva za Njegove uËenike, sadræi

misao o jedinstvu. To ukazuje na vaænost ovog predmeta. Isus je traæio od Boga:“Da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u namabudu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17,21)

“Darovi su bili razliËiti (1. KorinÊanima 12), ali moralo je postojati jedinstvoduha, ciljeva i vjerovanja. Nisu se trebali boriti za prvenstvo — problem koji jedonedavno muËio Dvanaestoricu (Luka 22,24-30). Jedinstvo koje je proistjecaloiz zdruæenog æivota krπÊana trebalo je uvjeriti svijet u boæansko podrijetlo krπ-Êanske crkve.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, 2. izd., str.1053)

Oni koji su sjedinjeni s Kristom i Ocem bit Êe ujedinjeni i s drugim ljudimasjedinjenim s Kristom i Ocem. Svako podruËje naπeg svakodnevnog æivota, a nesamo naπa vjerska aktivnost ili sluæba kao pojedinaca, moraju biti u skladu sKristom i Ocem. Tek tada Êe biti dostignuto jedinstvo i Bog Êe moÊi odgovoritina molitvu koju Mu je za nas uputio vlastiti Sin.

Jedinstvo — rana Crkva (Djela 1,14; 2,1-4; 4,32-33)Knjiga Djela apostolska otkriva rezultate Isusove molitve za uËenike. Kad se

Isus vratio na Nebo, uËenici su marljivo i neprestano traæili Boga u molitvi. Krozcijelu knjigu Djela apostolskih oËituju se rezultati takve molitve u potpunosti,zajedno s blagoslovima koje je Bog izlijevao na svoju crkvu. »ak i kad su nicali

63

problemi, rana crkva je mogla pronaÊi rjeπenja i nastaviti s radom na πirenjuEvanelja. Molitva ih je odræavala na pravoj stazi. U Djelima 6,1-7 Ëitamo da“poËeπe mrmljati Helenisti na Hebreje da se njihove udovice zapostavljaju usvakidaπnjoj pomoÊi” (redak 1). A onda, umjesto da sami nastoje razrijeπiti topitanje, uËenici su imenovali akone za tu svrhu. Ovo je uËenicima omoguÊiloda se posvete svojoj pravoj sluæbi. Rjeπenje se svidjelo svoj skupπtini (redak 5).Poπto su izabrali akone, “RijeË se Boæja πirila bez prestanka, a broj uËenika uJeruzalemu silno rastao” (redak 7). Dakle, vidimo kako jedinstvo rjeπava proble-me i pomaæe crkvi da se usmjeri na objavljivanje Evanelja. Jedinstvo je omogu-Êilo da se Evanelje πiri poput poæara.

Jedinstvo — preobraæavajuÊa sila (Matej 18,1-5; Djela 4,32.33;12,5-12; 1. KorinÊanima 12,12-26)

Jedinstvo nije samo pojam. To je neπto opipljivo, neπto stvarno, neπto πtopreobraæava æivot pojedinca i njegove okoline. UËenici nisu razumjeli znaËenjejedinstva i koliko je ono bitno za uspjeπno πirenje Evanelja. U Mateju 18 pitalisu Isusa tko je najveÊi u nebeskom kraljevstvu — pitanje Ëiji bi odgovor sigurnoizazvao razjedinjenost. U svom sebiËnom srcu svaki je uËenik æelio biti veÊi odonog pored sebe. Oni nisu imali osjeÊaj za jedinstvo niti potrebu za tim. Isusje uputio najneoËekivaniji odgovor. Pozvao je k sebi dijete i rekao: “Dakle:najveÊi je u kraljevstvu nebeskom onaj koji se ponizi kao ovo malo dijete.”(Matej 18,4)

Koliko Êe uËenici biti drukËiji nekoliko godina kasnije! Tekst u Djelima4,32.33 pokazuje kako su bili jedno srce i jedna duπa, sasvim usredotoËeni nasvoje poslanje. Ta preobrazba prenosila se i na ostale vjernike. Tako je crkvabila jedinstvena. Kad je Petar baËen u tamnicu, vjernici su se ujedinili u molitvi.Takva molitva donosi silu i mijenja æivot. A takvo jedinstvo snaæi crkvu Ëija jeglava Krist.

ODGOVORITE1. Koliko ste se voljni u potpunosti potËiniti Bogu i biti jedno s Njim? ©to vas

spreËava da to uËinite?2. Kako moæete postiÊi da jedinstvo s Bogom postane stvarnost u vaπem æivo-

tu?

Juan Antialon, Rahway, New Jersey, SAD

Jedinstvo je neπto opipljivo, neπto stvarno, neπto πto preobraæava æivotpojedinca i njegove okoline.

64


Svi za jednoga, jedan za sve

SVJEDO»ANSTVOIvan 17,20-23

U danaπnjem svijetu rijeË jedinstvo jedva da se i koristi. OpÊi trend u svijetujest da ljudi postupaju po vlastitom nahoenju, u vrijeme koje im odgovara i navlastiti naËin. Ali Bog poziva svoj narod da bude sjedinjen. Ellen G. White piπeo tom pozivu:

“Kod ovih prvih uËenika vidjela se velika raznolikost. Trebali su postatiuËitelji svijeta, a tvorili su πiroku lepezu karaktera. Da bi mogli uspjeπno vrπitiposao na koji su bili pozvani, ovi ljudi, razliËitih osobina i æivotnih navika,morali su doÊi do jedinstva osjeÊaja, misli i postupaka. Krist je namjeravaopostiÊi ovo jedinstvo. Zbog toga ih je nastojao ujediniti sa sobom. Breme svojegrada s njima izrazio je u molitvi Ocu: “Da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, umeni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno… da svijet upozna da sime ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio.” (Ivan 17,21.23)” (Djelaapostolska, str. 14)

“Doæivjet Êe svoje kuπnje, svoje æalosti, svoje podvojenosti u miπljenju; alidokle god je Krist prebivao u srcu, nije moglo biti nikakvih razmirica. NjegovaÊe ih ljubav povesti da imaju ljubav jedan prema drugome; UËiteljeve poukedovest Êe do usklaivanja svih razlika, dovodeÊi apostole u jedinstvo, sve dokne budu bili jedne misli i jednog rasuivanja. Krist je veliko srediπte, i oni Êese pribliæiti jedan drugome u istoj mjeri u kojoj se pribliæe srediπtu.” (Isusovæivot, str. 233)

ODGOVORITE1. Prvi uËenici potekli su iz raznih druπtvenih sredina. Razlikovali su se po

godinama, zanimanju i kulturi. A ipak su bili ujedinjeni u nakani. Kako semi moæemo sjediniti s onima koji su razliËiti od nas?

2. Kakav utjecaj, prema Kristovom oËekivanju, treba imati krπÊansko jedinstvona svijet koji ne vjeruje (Ivan 17,21.23)? Zaπto je krπÊansko jedinstvo takoneodoljiv Ëimbenik da se dopre do nevjernika? Kako vi osobno moæete is-koristiti jedinstvenu krπÊansku zajednicu da biste objavljivali Evanelje?

3. Na koje naËine nas Trojstvo uËi jedinstvu?4. U Ëemu je vaπa crkva jaka kad je rijeË o izraæavanju jedinstva? U kojim bi

podruËjima valjalo osnaæiti jedinstvo?

Marsha Dupiton, Brooklyn, New York, SAD

Krist je veliko srediπte.

65

Utorak, 13. kolovoza

Znakovi povezanosti

DOKAZDjela 19; Efeæanima 4,1-6; Otkrivenje 2,1-7

U Bibliji su izvorne rijeËi za “crkvu” i “jedinstvo” sliËne. Ekklesia se Ëestoprevodi kao “crkva” a doslovno znaËi “skupina graana pozvana da se okupizbog ostvarivanja politiËkih ciljeva”. (Bruce Metzger, Michael Coogan, OxfordGuide to the Bible, 1993., str. 121) Sama rijeË jedinstvo obiËno se ne koristi niu Starom zavjetu (hebrejski: yachad) ni u Novom zavjetu (grËki: henotes); alipojam o tome da se bude jedno upotrebljava se mnogo puta. (James Strong,Exhaustive Concordance of the Bible, Hendrickson Publishers, 1988., str.29.49.749.1090) RijeË jedno “znaËi jedinstvenost ili nepodijeljenu cjelinu”. IzPonovljenog zakona 6,4 vidimo da u Bogu (Trojstvu) nema proturjeËnosti. (Ox-ford Guide to the Bible, str. 561) Zapazite da sama definicija jedinstva pod-razumijeva da razliËiti dijelovi Ëine jednu cjelinu (kao Trojstvo), umjesto cjelinekoja postoji od poËetka. Kako ljudi s razlikama mogu Ëiniti cjelinu izmeu Ëijihdijelova nema proturjeËnosti, i koja se konaËno neÊe raspasti na mnogo dijelo-va?

To je bio problem u Efezu, gradu koji je znaËajan i u rimskoj povijesti i zaπirenje krπÊanstva. Efez je imao dobar poloæaj za razvoj trgovine, i bio poznatpo svojim umjetnicima, filozofima i intelektualcima, kao i po Artemidinom hra-mu koji je bio jedno od sedam svjetskih Ëuda. (Isto, str. 189) Efeæani su seponosili svojim hramom. Zbog novca πto su ga zraivali prodajom svetih predmetaneki ljudi su ustali protiv Pavla kad je govorio protiv oboæavanja idola. Vezanoststanovnika Efeza za prihod kao i kulturne/religijske razlike izmeu Grka (ne-znaboæaca) i Hebreja oteæavali su efeπkoj crkvi da bude jedinstvena. ©toviπe,mnogi krπÊani u Efezu imali su nepotpuno razumijevanje o Evanelju (Djela 19).To πto su bili bez pravog temelja spreËavalo je istinsko jedinstvo s Kristovomeklezijom.

Da bi doπlo do probuenja i da bi postojalo jedinstvo, moramo se odvojiti odnekih stvari u svom æivotu. Najzad, moramo odræavati snaænom uzajamnu ljubav(1. KorinÊanima 13,13) i ostati vjerni Bogu, svojoj prvoj ljubavi (Otkrivenje 2,4).On je izvor koji nas objedinjuje kao crkvu.

ODGOVORITE1. Jeste li vezani za neπto πto bi vas moglo sprijeËiti da se poveæete s Kristovom

eklezijom?2. Kako ljubav utjeËe na jedinstvo? Kako bi subota mogla utjecati na ljubav?

Kako bi ljubav i subota mogle proizvesti probuenje?

Pierre Etienne, Howard University, District of Columbia, SAD

66


Ujedinjeni u sluæbi

PRIMJENAMarko 3,25; Rimljanima 15,5.6; 1. KorinÊanima 1,10

Prije mnogo godina jedno je dijete iz nekog afriËkog plemena zalutalo uvisokoj travi i izgubilo se u dæungli. Pleme je traæilo malog djeËaka cijeli dan,ali ga nisu mogi pronaÊi. SljedeÊeg dana svi Ëlanovi plemena uhvatili su se zaruke i tako hodali zajedno kroz travu. To im je pomoglo da nau dijete, ali zbogniskih noÊnih temperatura ono nije preæivjelo. U duπevnoj boli i suzama, majkaje uzviknula: “Kamo sreÊe da smo se ranije uhvatili za ruke!”

Tuæno je vidjeti kako smo, usprkos tome πto nas Bog u svojoj RijeËi potiËena jedinstvo i uzajamnu pomirbu, ipak nesloæni i Ëesto ogovaramo braÊu isestre iza njihovih lea. Isus je rekao da Crkva, ukoliko se ne ujedini u namjerii misiji baπ kao apostoli u vrijeme Pedesetnice (Djela 1,1-4), neÊe uspjeti ispu-niti svoju misiju pripremanja svijeta za Njegov drugi dolazak (Marko 3,25). Kaoi prilikom Pedesetnice, jedinstvo je bitan zahtjev za izlijevanje Svetoga Duha naBoæju crkvu u ovim posljednjim danima zemaljske povijesti.

Nije sve izgubljeno. Ima mnogo toga πto moæemo uËiniti da bismo stvorilijedinstvo meu vjernicima crkve. Evo nekih prijedloga koje moæete iskuπati:

Ujedinite se u sluæbi. Jakov 1,27 kaæe da “Ëista religija” podrazumijevasluæenje drugima. Promotrite situaciju u svom susjedstvu i u gradu. Na kojepotrebe nailazite? Izdvojite jednu ili dvije od tih potreba i potrudite se zajednos crkvom da ih zadovoljite.

Ujedinite se u molitvi. Rana Crkva je bila zajednica molitve (Djela 2,42;12,5.12). Ohrabrite vjernike svoje crkve da osnuju molitvene skupine i da semole jedni za druge.

Ujedinite se druæenjem. Vjernici crkve nakon Pedesetnice okupljali su seu hramu i u svojim domovima da bi prouËavali i jeli zajedno (Djela 2,46).Organizirajte izlete, πetnje u prirodi, domjenke ili bilo koja dogaanja koja po-tiËu vjernike crkve da razgovaraju, da se raduju i uæivaju u meusobnom dru-æenju.

ODGOVORITE1. Zaπto mislite da je tako teπko postiÊi jedinstvo u crkvi?2. Koji problemi su uzrok razjedinjenosti u vaπoj crkvi?3. NaËinite popis aktivnosti ili stavova koji bi, po vaπem miπljenju, pomogli

crkvi da bude jedinstvenija. Kako se te aktivnosti i stavovi mogu promicati?

Saul Gonzalez, Santo Domingo, Dominikanska Republika

“Kamo sreÊe da smo se ranije uhvatili za ruke!”

67


»eænja za sjedinjenjem

MI©LJENJEIvan 13,34.35; 17,9-11

Centar za istraæivanje Pew objavio je u veljaËi 2012. godine studiju podnaslovom “Porast broja mjeπovitih brakova”. Jedan od rezultata studije uklju-Ëuje statistiËki podatak da “je oko 15% od svih novosklopljenih brakova u Sjedi-njenim Dræavama 2010. godine bilo izmeu supruænika razliËitih rasa ili etniË-kih skupina, πto je viπe nego dvostruko u odnosu na stopu 1980. godine (6,7%)”(Pew Research Center, “The Rise of Intermarriage”, www.pewsocialtrends.org/2012/02/16/the-rise-of-intermarriage)

Mnogo toga je u druπtvu 21. stoljeÊa razliËito u odnosu na ranija stoljeÊa.Javlja se novi pojam rasnog identiteta. Djeca iz mjeπovitih brakova razliËitodefiniraju rasne identitete, mijeπajuÊi osobne prioritete i subjektivnost vlastiteidentifikacije, umjesto da se samo oslanjaju na genetiËki make-up. Na taj naËinse postiæe novi tip jedinstva.

AdventistiËka crkva je blagoslovljena po tome πto je ona svjetska zajednicavjere gdje je razliËitost utkana i u njezin demografski sastav. Mi slavimo sve-obuhvatnu narav zemljopisne rasprostranjenosti naπe denominacije na okup-ljanjima kao πto su zasjedanja Generalne konferencije. A ipak, vrlo Ëesto sedobar dio naπeg bogosluæbenog iskustva odreuje raznolikoπÊu etniËkih mje-snih crkava. Naravno, ponekad postoji jeziËna prepreka, pa etniËke crkve sluæekao uËinkovit most za evangeliziranje njihovih zajednica. Ali ta jeziËna preprekane umanjuje potrebu da naπa cijela obitelj vjere bude ujedinjena. Ne moæemodosegnuti jedinstvo za koje se Krist molio ako postojimo samo kao zasebnientiteti. Trebamo pronaÊi naËine za interakciju i suradnju.

Ali sjedinjenje raznih etniËkih skupina u Boæjoj crkvi treba biti viπe negosamo izvanjske naravi. Mi moæemo biti zajedno na bogosluæju povremeno, subo-tu ili dvije, ali pitanje je æelimo li doista biti zajedno s drugima koji nam nisusliËni. Moæda se njihovi obiËaji i prioriteti razlikuju od naπih i stvaraju namosjeÊaj neugodnosti. Koliko smo voljni nadiÊi te razlike i usprkos njima voljetijedni druge?

Da bi se postiglo istinsko jedinstvo, svatko od nas treba doæivjeti istinskoobraÊenje srca. Takvo obraÊenje je djelo Svetoga Duha. Jedino Êe se onda kultu-ra Neba moÊi odslikavati na Zemlji.

Josephine A. Elia, Princeton, New Jersey, SAD

Trebamo pronaÊi naËine za interakciju i suradnju.

68

Petak, 16. kolovoza

Stojimo ujedinjeni

ISTRAÆIVANJE1. Petrova 3,8.9

ZAKLJU»AKPrilikom Pedesetnice Sveti Duh je ujedinio Crkvu kako bi mogla ispuniti

Kristovu misiju u svijetu. Vjernici crkve ostavili su po strani svoje razliËitostida bi πirili Evanelje. Borba za prevlast prestala je zahvaljujuÊi svjetlosti Kristo-vog naloga da se dopre do izgubljenih. Da su se Njegovi prvi sljedbenici otimaliza vlast, djelo bi bilo blokirano od samog poËetka. Umjesto toga, poπto ih jeSveti Duh uvjerio da trebaju umrijeti sebi, oni su se ujedinili u namjeri i misiji.Gdje nema jedinstva, ne moæe doÊi do probuenja. Tamo gdje vladaju ljubomora,zavist i natjecanje za premoÊ, sila Svetog Duha biva zadræana. Koliko je ondabitno da sruπimo prepreke koje nas odvajaju da bismo mogli ostvariti jedinstvokakvo Krist æeli za svoju crkvu.

RAZMOTRITE• »itajte Psalam 133. Dok Ëitate, zapazite kako psalmist opisuje jedinstvo.

Koje biste slike i usporedbe vi upotrijebili da opiπete vrstu jedinstva kojeBoæji narod, po Njegovoj æelji, treba imati?

• Napiπite molitvu kao akrostih na rijeË jedinstvo.• Nacrtajte sliku koja ilustrira kako vam izgleda jedinstvo u srcu i πto ono

znaËi za vas. Razmislite kako biste svoj crteæ objasnili nekom prijatelju.• Zamislite kako bi vaπ omiljeni glazbeni instrument zvuËao kad bi mu ne-

dostajao neki dio. Usporedite to s jedinstvom ili razjedinjenoπÊu u crkvi.• Razgovarajte s dvojicom voa u svojoj crkvi da biste uvidjeli πto misle o

vaænosti jedinstva unutar vaπe zajednice. Kako vas njihovi odgovori nadah-njuju da pomognete svojoj crkvi da se ujedini?

• Promatrajte sebe kao jednu od osoba za koje se Krist moli u Ivanu 17,20-24, i razmislite o tome kako da pomognete svojoj crkvi da dostigne onuvrstu jedinstva za koju se Isus molio.

• Promatrajte cvijet ili sliku cvijeta. Razgledajte svaki njegov dio i utvrditekako svaki od tih dijelova doprinosi izgledu Ëitavog cvijeta. Usporedite to scrkvom. Kako svaki dio i/ili osoba u crkvi doprinosi crkvi kao cjelini?

POVEÆITEMalahija 2,10; Matej 5,9; Hebrejima 12,14.Ellen G. White, Djela apostolska, str. 13.14.©to adventisti vjeruju; Biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina, “Crkva kao

tijelo”, str. 138; “Crkva kao obitelj”, str. 140.

Greta Daalman, Frederick, Maryland, SAD

69

Osma pouka17. do 24. kolovoza 2013.

Razboritost — zaπtita probuenja

“Gle, naredbe tvoje ljubim, o Jahve: po dobroti svojojpoæivi me. Sræ je rijeËi tvoje istina, vjeËan je sud pravde

tvoje.” (Psalam 119,159.160)

70


UVODMatej 7,13-23; Luka 11,39.40

Indonezija po svom ustavu nije islamska zemlja. A ipak 85% indoneæanskogstanovniπta Ëine muslimani. (“Language Studies Indonesia”, Population andpeople, www.languagestudiesindonesia. com/about_indonesia/) Svakog tjedna uIndoneziji mnogi gledatelji prate televizijske programe koje vode razni krπÊan-ski evanelisti. Tijekom tih emisija gledatelji se pozivaju na sudjelovanje,iznoπenje svojih problema i molitvu s nekim. Ponekad evanelist spomene daon ili ona “osjeÊaju” da je netko od onih koji prate program u svom domubolestan. Tada se evanelist moli i kaæe da je ta osoba izlijeËena silom SvetogaDuha.

Glavna privlaËna moÊ tih evanelista je njihova navodna sposobost da Ëinetakva Ëuda. Ali Isus nas podsjeÊa: “NeÊe svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Go-spodine!’ uÊi u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji vrπi volju moga nebeskogOca.” (Matej 7,21)

Moramo biti vrlo obazrivi kad su u pitanju ta prijevarna izljeËenja. Mnogiljudi Êe u posljednje vrijeme Ëiniti Ëuda, ukljuËujuÊi i Ëuda iscjeljivanja (Matej7,22). Mnogi Êe tvrditi da njihova moÊ potjeËe od Svetoga Duha. Ali moramo bitiobazrivi i dræati se savjeta: “ProroËke govore ne prezirite, nego sve provjeravajte,πto je dobro, zadræavajte. Uklanjajte se svakom zlu.” (1. Solunjanima 5,20-22) Mine æelimo da nam se Isus obrati rijeËima: “Tada Êu im kazati: ‘Nikad vas nisampoznavao.’” (Matej 7,23)

Ovog tjedna saznat Êemo kako da se saËuvamo od prijevarnih “buenja” kojeSotona stavlja na naπ put. Dok prouËavate, molite se za mudrost da razaznateistinu o tome.

Daniel Saputra, Palembang, South Sumatra, Indonezija

Moramo biti vrlo obazrivi kad su u pitanju prijevarna izljeËenja.

71


ZnaËajke istinskog probuenja

DOKAZMatej 9,6-8; 24,11.12; Djela 2,22; GalaÊanima 5,19-26; 2. Solunjanima 2,9-12

Prije nego πto se uznio na Nebo, Isus je svojim uËenicima obeÊao da Êeprimiti silu kad Sveti Duh bude siπao na njih (Djela 1,8). Dok su Ëekali taj dar,zdruæili su se u molitvi (Djela 1,14). Potom, na dan Pedesetnice, svi se “napu-niπe Duha Svetoga te neustraπivo poËeπe navjeπÊivati rijeË Boæju” (Djela 4,31).Ishod je bio da se pribliæno tri tisuÊe ljudi krstilo. Nakon toga uËenici su senastavili posveÊivati zajedniπtvu, molitvi i “lomljenju kruha” (Djela 2,41.42).Boæja rijeË se i dalje πirila i broj uËenika se uvelike umnoæavao (Djela 6,7).Njihovo iskustvo otkriva obiljeæja istinskog probuenja: molitva i proËavanjeBoæje rijeËi, prihvaÊanje Kristovog nauka, oËuvanje svesrdne predanosti objav-ljivanju Evanelja, a sve je to postalo moguÊe zato πto su prihvatili Boæji darSvetoga Duha.

ZahvaljujuÊi vodstvu Svetoga Duha, molitva i prouËavanje Biblije pomaæunam da razumijemo svoju potrebu za Bogom koji nam daruje pravednost, mi-lost, mudrost i snagu. Naπi duhovni spremnici se tako ponovno pune i mi dobi-vamo silu da drugima prikaæemo Isusov predivan karakter. Dok marljivo traga-mo za istinom kroz prouËavanje Biblije, Sveti Duh nam pomaæe da shvatimoBoæju volju i potiËe nas da Radosnu vijest podijelimo s drugima. Istinsko pro-buenje u vezi je s poveÊanim zanimanjem za prouËavanje Biblije podrazumijevai silnu æelju da se Evanelje objavljuje rijeËima i djelima sluæbe.

Isus nas podsjeÊa: “Ustat Êe mnogi laæni proroci i mnoge Êe zavesti.” (Matej24,11.12) Laæni propovjednici prevarit Êe mnoge. Zlo Êe se proπiriti i potpunoobuzeti mnoge ljude. “Ustat Êe mnogi laæni proroci i mnoge Êe zavesti. Razma-hat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” (Matej 24,11.12)

Sotona koristi laæne Ëudesne znakove, Ëuda i pojavljivanja da bi obmanuoljude (2. Solunjanima 2,10-12). Bog, naravno, moæe Ëiniti Ëuda i Ëini ih (Djela2,22). Ipak, glavni cilj probuenja nije koriπtenje Ëuda, nego razvoj predivnogKristovog karaktera u naπem æivotu (GalaÊanima 5,22.23) i Ëeænja da drugimagovorimo o Njemu. ©to viπe volimo Isusa, to Êe veÊa biti naπa æelja da objavimoNjegovu ljubav; i πto viπe dijelimo s drugima Njegovu ljubav, to Êemo Ga viπevoljeti.

ODGOVORITEZaπto ne moæemo temeljiti svoju vjeru samo na znakovima i Ëudima?

Yonata Bastian, Jurong, Singapur

©to viπe volimo Isusa, to Êe veÊa biti naπa æelja da objavimo Njegovuljubav.

72


Snaæan temelj za duhovno probuenje

LOGOS2. Ljetopisa 34; Psalam 119,25.28.105; Matej 7,21-23; 1. KorinÊanima 12;

GalaÊanima 5,16.22-25; 2. Timoteju 3,14-16

Probuenje koje je spasilo narod (2. Ljetopisa 34; 2. Timoteju3,14-16)

Izraelci su doæivjeli nekoliko probuenja, a jedno od njih dogodilo se uvrijeme kralja Joπije. Kad mu je bilo πesnaest godina poËeo je traæiti Boga i,usprkos tome πto je bio povezan s bezboænim kraljevima, odluËio je u svojemkraljevstvu ponovno oæivjeti istinsko bogoπtovlje. Sa svojih dvadeset godina ot-poËeo je iskorjenjivati idolopoklonstvo u Izraelu. U tu svrhu popravio je “DomJahve, njegova Boga” (2. Ljetopisa 34,8). Dok je radio na tome, sveÊenik Hilkijaotkrio je knjigu Gospodjih zakona koje je Bog dao Izraelu preko Mojsija. Kad jeproËitao knjigu narodu, Joπija se zavjetovao Gospodinu. I svi drugi zavjetovalisu se da Êe sluæiti Bogu.

StoljeÊima kasnije apostol Pavao je pisao Timoteju da su Sveta pisma bila“napisana da pokaæu ljudima kako se mogu spasiti od svojih grijeha. Ima mnogotakozvanih ‘svetih spisa’ u svijetu, ali jedino Biblija sigurno ukazuje na putËovjekovog izbavljenja. ... Samo Biblija otkriva kako ljudi mogu raskinuti okovegreπnih navika i naÊi oprost kod Boga. Sukladno tome, Ëovjekova prva duænosttrebala bi biti da za sebe stekne razumijevanje Biblije.” (The Seventh-day Ad-ventist Bible Commentary, sv. 7, 2. izd, str. 344)

Izbjegavajte laæna duhovna probuenja (Matej 7,21-23)Mnoge su danas obmanuli samozvani crkveni voe koji koriste svoje tako-

zvane darove “jezika”, proroπtva, iscjeljivanja i Ëudesa da izazovu probuenja.Laæna duhovna probuenja oduvijek su postojala. Isus o njima govori u Mateju7,21-23: “NeÊe svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’ uÊi u kraljevstvonebesko, nego onaj koji vrπi volju moga nebeskog Oca. Mnogi Êe mi reÊi u onajdan reÊi: ‘Gospodine, Gospodine, zar nismo pomoÊu tvoga imena prorokovali,pomoÊu tvoga imena izgonili zle duhove, pomoÊu tvoga imena Ëudesa Ëinili?’Tada Êu im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!’”»injenica da Isus kaæe da ih nikada nije znao “dokaz je da njihova uËenja i Ëudanisu u skladu s Boæjom voljom, niti su proizvod Njegove sile”. (Isto, sv. 5, 2.izd., str. 359)

“OËito je na temelju Pisma da Ëinjenje Ëuda nije samo po sebi dovoljnouvjerljiv dokaz da je na djelu boæanska sila. NajveÊe Ëudo danas i u vjeËnostijest æivot preobraæen na boæansku sliku.” (Isto)

73

Ono πto je nuæno za duhovno probuenje (1. KorinÊanima 12;GalaÊanima 5,16.22-25)

Boæjom miloπÊu Sveti Duh oprema vjernike odreenim darovima za izgra-dnju i jaËanje crkve — Kristovog tijela. U 1. KorinÊanima 12 Ëitamo o nekim odtih darova (vidi i Rimljanima 12; Efeæanima 4; 1. Petrova 4,10.11). “Duhovnidarovi koje Sveti Duh daje svakoj osobi jesu posebne sposobnosti koje trebaupotrijebiti za potrebe tijela vjernika. ... Darovi su mnogi i ljudi imaju razliËitedarove; neki imaju viπe od jednog dara, ali nijedan dar nije veÊi od drugog. Sviduhovni darovi potjeËu od Svetog Duha i svrha im je izgradnja Kristovog tijela— Crkve.” (Life Application Study Bible, Tyndale House, 1991., str. 2081)

Ostalo πto je prijeko potrebno za duhovno buenje jesu plodovi SvetogaDuha (vidi GalaÊanima 5,16.22-25; Rimljanima 5,3-5; 1. Timoteju 6,11; 2. Timo-teju 3,10). “Iako je krπÊanski æivot pravo poduzetniπtvo (donoπenje roda), topoduzetniπtvo bit Êe prazno i besmisleno ako nije pokrenuto bivanjem. A toznaËi biti preobraæen prebivanjem Boæjeg Duha u nama. Prva zadaÊa SvetogDuha jest da nas osvjedoËi u grijeh; potom nam daje pobjedu nad grijehom i,konaËno, ispunjava nas darom Ëudesnijim od svih — plodom Duha koji je jed-nom rijeËju Kristov um.” (Richard O’Fill, The Fruit of the Spirit, Pacific Press,2009., str. 14)

Temelj duhovnog probuenja (Psalam 119,25.28.105; 2. Timoteju3,14-16)

Kad je rijeË o duhovnom buenju, nijedan temelj nije jaËi od Biblije — BoæjerijeËi. Bez nje ne moæe doÊi do duhovnog probuenja. Isus nam daje savrπeniprimjer æivota utemeljenog na toj RijeËi. Njegov æivot bio je usredotoËen na njui pomoÊu nje suoËavao se sa svakom kuπnjom (Matej 4,1-10).

I u Starom i u Novom zavjetu vidimo da je Boæja rijeË uËila Boæji narodmnogim divnim istinama. Danas se te iste istine o pokajanju i Boæjoj namjerida obnovi svoj narod mogu Ëuti i Ëitati skoro svuda u svijetu. Moramo doÊiBoæjoj rijeËi poput ovaca koje traæe hranu na zelenim paπnjacima (Psalam 23).Dobro je sluπati druge ljude kako objaπnjavaju rijeËi iz Biblije ili propovijedajuna temelju nje. Ali te dvije aktivnosti nikada ne bi trebale zamijeniti samostalnoËitanje i prouËavanje Biblije.

Biblija nam daje naËela obiteljskog æivota i naËela kako poπteno raditi svojposao. Biblija isto tako postavlja mjerilo o odnosu s naπim Stvoriteljem i Spa-siteljem. Kad iskreno prouËavamo Bibliju da bismo se pribliæili Bogu, iskusitÊemo istinsko duhovno probuenje.

ODGOVORITE1. ©to vas spreËava da rastete u duhovnom smislu?2. Koje mjesto Biblija trenutno zauzima u vaπem æivotu? »itate li je iz navike,

ili nalazite vrijeme i tiho mjesto kako biste dopustili da Boæja rijeË doistapostane dio vaπeg æivota.

Victor Joe Sinaga, Palembang, Indonezija

74


»uvajte se, ima ih posvuda

SVJEDO»ANSTVOPsalam 119,105; Matej 24,11-13.24; 2. Solunjanima 2,9-12

“»ovjek koji svoju vjeru zasniva na Ëudima uvidjet Êe da Sotona moæe,nekom vrstom prijevare, Ëiniti Ëudesa koja Êe djelovati kao istinska Ëuda.”(Selected Messsages, sv. 2, str. 52)

“Zli aneli su nam za petama u svakom trenutku. ... Oni poduzimaju novekorake i Ëine Ëudesa pred naπim oËima. ...

Neki Êe pasti u kuπnju da ta Ëuda prihvate kao da dolaze od Boga. BolesniÊe biti iscjeljivani pred naπim oËima. Dogaat Êe se velika Ëuda. Jesmo li sprem-ni za kuπnje koje nas oËekuju kada Sotona svoja laæna Ëuda bude prikazivao ujoπ veÊoj sili? NeÊe li mnogi biti iznenaeni i uhvaÊeni u tu zamku? OdstupajuÊiod jasnih propisa i Boæjih zapovijedi i prahvaÊajuÊi ljudske izmiπljotine, mnogise i nesvjesno pripremaju da prihvate ta laæna Ëuda. Sada je vrijeme da senaoruæamo za borbu koja nam uskoro predstoji. Vjera u Boæju rijeË, kad se onaprouËava uz molitvu i praktiËno primjenjuje, bit Êe naπa zaπtita od Sotonine silei uËinit Êe nas pobjednicima krvlju Kristovom.” (Testimonies for the Church, sv.1, str. 302)

“Kad su ljudi liπeni Boæjeg Svetog Duha, oni ne mogu cijeniti propovijedanjeRijeËi; ali kad sila Duha dodirne njihovo srce, onda propovijedi neÊe biti bezuËinka. Voeni uËenjima Boæje rijeËi, uz oËitovanje Njegovog Duha i uz zdravioprez, oni koji prisustvuju naπim sastancima steÊi Êe dragocjeno iskustvo i,vrativπi se svom domu, bit Êe pripremljeni da vrπe zdrav utjecaj.” (SelectedMessages, sv. 1, str. 121)

“Mora doÊi do probuenja i reforme pod vodstvom Svetoga Duha. Probuenjei reforma su dvije razliËite stvari. Probuenje znaËi obnavljanje duhovnog æivota,oæivljavanje sila uma i srca, uskrsavanje iz duhovne smrti. Reforma znaËireorganizaciju, promjenu u zamislima i teorijama, navikama i praksi. ReformaÊe donijeti dobar rod pravednosti samo ako je povezana s oæivljavanjem odSvetoga Duha. Probuenje i reforma trebaju obaviti posao koji im je namijenjeni u izvrπenju te zadaÊe moraju biti zdruæeni.” (Selected Messages, sv. 1, str. 128)

Gomgom Simatupang, Jakarta, Indonezija

“Mora doÊi do probuenja i reforme pod vodstvom Svetoga Duha.”

75


Probudi se, reformiraj se, popravi se

PRIMJENAPsalam 139,23

Nije uvijek lako ostvariti probuenje i reformu u naπem duhovnom æivotu.Kad sam poæelio svakodnevno prouËavati Bibliju, shvatio sam da je to teπko, jermi je cilj bio jedino prouËavati svakoga dana. Ali promijenio sam svoj prvobitnicilj i ukljuËio sljedeÊe — nazvao sam to “planom probuenja”:

Provjeravajte sebe. Zamolite Boga da vam ukaæe na podruËja vaπeg æivotakojima je potrebno poboljπanje. Moæda je to vaπa loπa navika da uvijek kasniteu crkvu, ili to πto ne Ëinite niπta da biste pomogli ljudima u nevolji. Napravitepopis i zatraæite od Boga da vam pomogne da se odluËite odakle poËeti i utvrditena Ëemu biste, uz Njegovu pomoÊ, trebali poraditi. Neka vaπa molitva budePsalam 139,23.

Budite praktiËni. U jednom trenutku u svom æivotu odluËio sam slijeditiplan Ëitanja Biblije redom. Ali to je potrajalo svega nekoliko dana. ZamoliteBoga da vam ukaæe na neπto πto Êe prilikom prouËavanja odgovoriti na vaπepotrebe. ProuËavanje neËega πto vam je potrebno ili πto vas zanima pomoÊi Êevam da odræite svoj svakodnevni molitveni æivot. »ak Êete i tada najvjerojatnijeimati propuste. Pokuπajte se tada sjetiti onoga πto je Pavao napisao: “Sve moguu onome koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,13)

Stvorite povoljno okruæenje. Ja dræim Bibliju pokraj laptopa u svojemuredu. To me podsjeÊa da je Ëitam prije nego πto otpoËnem raditi. Takoer ËitamBibliju na tablet raËunalu dok se autobusom vozim kuÊi u veËernjim satima.Danas postoje aplikacije Biblije za bilo koju vrstu elektroniËkog ureaja kojimoæda imate.

Budite dobar primjer. Skloniji smo vidjeti ono negativno kod drugih ljudinegoli ono πto je negativno u nama samima. Stoga se pobrinite za vlastitonapredovanje i pazite da ne kritizirate druge. Svakako je uvijek dobro razgova-rati s drugima na prijateljski naËin, bez prijeteÊeg tona o onome πto je za vasdjelotvorno kad je rijeË o probuenju i reformi.

Na kraju, ne zaboravite da je put probuenja i reforme neprekidno napredo-vanje. Zavrπnica je Kristov povratak. Uvijek traæite da vas On vodi.

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno da prepoznate podruËja u svojem duhovnom æivotu u kojima

je potrebno poboljπanje?2. ©to bismo trebali reÊi ili uËiniti kad nas ljudi u crkvi kritiziraju, Ëak i ako

sami ne pruæaju dobar primjer?

Osvald Taroreh, Cibubur, Indonezija

76


Besplatno ulje za pomazanje

MI©LJENJEPsalam 119,25.28.49.50.67.81.105.116.130.154; Matej 24,1-13.24

Jedne noÊi gledao sam program na nekom krπÊanskom televizijskom kanalu.Govorio je poznati pastor iz neke karizmatiËne crkve. Tijekom programa ne-prestano je isticao kako je njegovo ulje za pomazanje Ëudotvorno. Tvrdio je dato ulje moæe spasiti ljude od bolesti i drugih problema. Neki ljudi iz gledaliπtadali su svoja svjedoËanstva o tome kako im je ulje pomoglo. Dok sam sluπao,u glavi su mi se rojila mnoga pitanja. Æelio sam Ëuti πto on ima reÊi o Isusu,ali on Ga uopÊe nije spomenuo.

Kako je program tekao, sve viπe su me zbunjivale neke od pastorovih izjava.Rekao je da krπÊani ne mogu imati problema i da su oni uvijek obasipaniblagoslovima i uspjehom. Ipak, 2. Timoteju 3,12 kaæe da Êe svi koji hoÊe pobo-æno æivjeti u Kristu Isusu biti progonjeni. Prema tome, naπa patnja je samodokaz da smo sjedinjeni s Isusom.

Mnogi ljudi su oduπevljeni tim pastorom i njegovim uljem te se silno æelepridruæiti njegovoj crkvi. Oni su umorni i istroπeni i misle da je ono πto on nudinajbræe i najlakπe rjeπenje za njihove probleme. Jednog BoæiÊa otpoËeo je svojusluæbu najavom da Êe svakom sluπatelju pokloniti boËicu svojega ulja zapomazanje. Isus je doπao na ovaj svijet kao Djeteπce da bi mogao biti naπSpasitelj. On je otpoËeo svoju sluæbu navodeÊi Boæje rijeËi kad Ga je Luciferkuπao u pustinji (Matej 4,1-11). Ne dopustimo da nas prevari ulje ovoga svijeta.Umjesto toga, potraæimo i naimo iscjeljenje u ljekovitom ulju Boæje rijeËi, kojuje izgovorio i po njoj æivio naπ Spasitelj, Boæji Sin.

ODGOVORITE1. Zaπto tako mnogo ljudi slijedi laæna uËenja?2. ©to moæemo saznati o Kristovom spasenju na temelju Ëuda koja je Ëinio?3. Na osnovi Ëega moæemo reÊi da ono πto izgleda kao Ëudo doista potjeËe od

Boga?

Fritz i Joice Manurung, Jakarta, Indonezija

Kako je program tekao, sve viπe su me zbunjivale neke od pastorovihizjava.

77

Petak, 23. kolovoza

Ne propustite priliku

ISTRAÆIVANJEIvan 3,5-8

ZAKLJU»AKIako se krπÊanski æivot sastoji iz djelovanja, ono Êe biti uËinkovito samo ako

je pokrenuto Boæjim Duhom koji boravi u nama. Postoje razliËite vrste plodova,ali njih razdjeljuje isti Duh. Biblija je Bogom nadahnuta i moæe nas uËinitimudrim za spasenje vjerom u Isusa Krista; ona je korisna za uËenje, ukorava-nje, popravljanje i obuËavanje u pravednosti. Ali buduÊi da æivimo Duhom, idimou korak s Njim. Brinite jedino o vlastitom napredovanju i pazite da ne kritiziratedruge. Uvijek traæite vodstvo Svetoga Duha.

RAZMOTRITEu Stavite polaroidne naoËale za sunce, izaite van i pogledajte u stakla nekih

automobila. Koliki je dio unutraπnjosti automobila vidljiv sa sunËanimnaoËalama, a koliki bez njih? Kad svjetlost pri kraju dana oslabi, staviteæute sigurnosne naoËale i ponovite pokus. UoËite razlike u onome πto vidite.Kako nam to pomaæe da razumijemo pojam razaznavanja?

u ProuËite dijagram “OptiËke staze od leÊa preko ogledala do vizira” (http://imaging.nikon.com/history/basics/01/01.htm). Kod digitalnih kamera jenapajanje strujom jako bitno. Navedite πto je moguÊe viπe posebnih dijelovaza napajani sustav digitalnih jednookih kamera: senzori, mehanika, infor-mativni ekran, kompjutor ugraen u kameru, dopunski svjetlosni izvori...Sada razmislite o svemu ovome u svjetlu 1. KorinÊanima 12.

u ProËitajte uputu za uporabu automobila, motocikla ili bicikla i propise zavoænju u mjestu gdje æivite. Koliko Êete dobro voziti svoje vozilo ako zapam-tite upute? ©to je potrebno da bi se nekamo putovalo? Kakvu ulogu igrajuupute za uporabu i upute za voænju pri putovanju? Usporedite to s ËitanjemBiblije i potrebom da se slijede njezine upute.

u Zviædite ili objesite negdje sustav cjevËica koje na povjetarcu proizvodezvukove. Sluπajte glazbu i razmiπljajte o tome kako se ta aktivnost uklapau ono πto Ëitamo u Ivanu 3,5-8.

u Kupite rezanog cvijeÊa i podijelite ga u tri jednake skupine. Jednu skupinustavite u vodu. Ostala dva buketa stavite u vaze bez vode. Nakon dva satausporedite svjeæinu cvjetova u razliËitim vazama. Dodajte vodu u drugu vazu.UoËite kojom Êe brzinom ti cvjetovi oæivjeti. Dodajte vodu i u treÊu vazu kadutvrdite da druga skupina izgleda bolje. ©to se dogaa s treÊim buketomcvijeÊa? Usporedite djelovanje vode s naËinom na koji razboritost i SvetiDuh djeluju u æivotu krπÊanina.


78

Deveta pouka24. do 31. kolovoza 2013.

Ishod buenja

“Jer svi — i posvetitelj i posveÊeni — imaju jednoga Oca.Zbog toga se ne stidi nazvati ih ‘braÊom’.”

(Hebrejima 2,11)

79


Æelio bih da si...

UVODHebrejima 2,11

“ObeÊavam da Êu se promijeniti! Samo mi daj priliku!” Koliko su puta tekratke reËenice produæile neki odnos na izdisaju? Ja sam izgovarao ove rijeËikad moja djevojka viπe nije mogla podnijeti kako sve ide. U oËajanju, jedva bihih izgovorio, nadajuÊi se da Êe one doprijeti do njezinog srca. I to je viπe putapomoglo. Ali nakon uzdaha olakπanja, nastavljao sam raditi po svome sve dokse naπa veza najzad nije okonËala.

Zabavljanje prethodi braku. Isusov drugi dolazak opisan je kao svadba.“ZaruËnik dolazi! Iziite mu u susret!” (Matej 25,6) Ali znate li kako je Isusopisao naπ odnos s Njim u ovo vrijeme? “Poznam tvoja djela: niti si studen nitivruÊ! Oh kad bi bio studen ili vruÊ!” (Otkrivenje 3,15) On nije mogao biti odre-eniji. Danas su mnogi krπÊani negdje na sredini. Imamo popis svjetovnih pje-sama na svojem ipodu i u njima vulgarnosti ovoga svijeta. Ali sedmog danapjevamo pjesme hvale Bogu i dræimo propovijedi. Naπ naËin æivota ne razlikujese mnogo od osobe pokraj nas. Ne volimo strπati. Æelimo se ponaπati kao dasmo samci, a istodobno mislimo da smo u vezi s Isusom.

Koliko ste se promijenili otkad ste se susreli s Kristom? Prijatelj mi jejednom rekao neπto πto me je stvarno zapanjilo: “Gledam unatrag i zakljuËujemda viπe nisam ista osoba kakva sam bio juËer ili prije dva dana, zato πto svakogdana rastem u Kristu.”

To zasigurno nije bio moj sluËaj u proπloj godini. Zapravo, moj odnos sKristom priliËno stagnira u posljednje vrijeme. Moæda je vrijeme da vi i ja podu-zmemo sljedeÊi korak: reformu. Mi vjerujemo u Isusa, ali sada Mu moramopotËiniti ona podruËja svog æivota u koja Mu nismo dopuπtali uÊi, podruËja ukojima smo æeljeli postupati kao da smo samci (vidi Otkrivenje 3,20).

Redak za danas glasi: “Jer svi — i posvetitelj i posveÊeni — imaju jednogaOca.” (Hebrejima 2,11) ©to se isprijeËilo na putu izmeu vas i Boga? Razmisliteo tome dok prouËavate pouku za ovaj tjedan. Imajte na umu da rijeËi sadræaneu ovoj pouci same po sebi nemaju moÊ da vas promijene. Jedino Boæja rijeËmoæe to uËiniti. Stoga Ëitajte biblijske retke! I molite se da ovog tjedna ta RijeËoæivi vaπ odnos s Isusom.

Max Giron, Rossville, Maryland, SAD

Koliko ste se promijenili otkad ste se susreli s Kristom?

80


Iskusiti buenje, uskrsnuÊe i reformu

LOGOSIzreke 20,27; Rimljanima 6,5; 1. KorinÊanima 15,17.31; 2. KorinÊanima 5,17;

GalaÊanima 2,20; Efeæanima 4,22-24; Koloπanima 1,25.26; Otkrivenje 3,15-20

Svjetla se gase i gusta tiπina spuπta se na sluπatelje. Na pozornici se palesvjetla i srce vam snaæno udara. Elegantni obris pjevaËa lagano se uspravlja dokpoËinje glazbeni uvod za njegovu najpopularniju pjesmu. On eksplozivno stupau akciju i njegov glas dotiËe vaπe srce. Kao da se neka nova energija i neki noviæivot kreÊe arenom. Ne moæete Ëuti svoje misli dok njegova glazba trese publi-ku. On je tako pun æivota; Ëak i njegova sjenka odiπe æivotom.

Nekoliko dana kasnije, sjedeÊi u mnogo manjem i ne tako æivahnom slu-πateljstvu, vi se borite sa snom. Netko veÊ trideset minuta govori jednoliËnimglasom, i da nije nekih ljudi odjevenih u crveno, a nema niti mrtvaËkog san-duka, pomislili biste da ste na sprovodu. Gledate unaokolo. Oni koji ne spavajuzabavljaju se nekom video igricom. Oni s otvorenim Biblijama nisu okrenulistranicu od uvodnog retka. »udite se zaπto je tako mnogo ljudi nezainteresi-rano. A onda se pitate: Je li krπÊanstvo otiπlo s Kristom u grob i je li propustilouskrsnuti s Njim.

Buenje (1. KorinÊanima 15,17.31; Otkrivenje 3,15-20)Mnogi ljudi tvrde da se Pavlovo “svakodnevno umiranje” odnosi na potpuno

probuenje. Ali nije dovoljno dræati se samo onoga “nemoj”, voditi raËuna ozdravoj prehrani i uzdræavati se od lakomislenih zabava. “A ako Krist nije uskr-snuo, bez ikakve je vrijednosti vaπa vjera; vi ste joπ u svojim grijesima.” (1.KorinÊanima 15,17) Ako samo sudjelujemo u Njegovoj smrti, crkva se pretvarau pogreb. To moæda objaπnjava zaπto mnogi napuπtaju crkvu. Kristova smrtdovodi nas do groba i umiranja sebi. Ali budi li nas Njegovo uskrsnuÊe na noviæivot u Njemu? ©to znaËi biti mlak? Mnogi od nas su samo hladni leπevi kojiæive u grobu, odvojeni od svijeta.

UskrsnuÊe (Izreke 20,27; Rimljanima 6,5; Koloπanima 1,25.26)UskrsnuÊe znaËi da neka osoba postaje ponovno cjelovita. To je Krist koji

boravi u nama, traga za naπim unutraπnjim biÊem i Ëisti nas ognjem SvetogaDuha. Nakon pada ËovjeËanstvo je izgubilo prirodnu naklonost prema Duhu.Zato Gospodin i æeli zapaliti fitilj naπeg duha kroz Njegovo uskrsnuÊe. Kad Gapotpuno prihvatite, On ne nastavlja kucati na vaπa vrata. Umjesto toga On ulazi,sjeda kraj vas za stol i dodaje vam hranu. Kad uskrsnete, æivot viπe nikada nemoæe biti isti, zato πto ste sada s Kristom i On vas svakodnevno preobraæava.

81

Reforma (2. KorinÊanima 5,17; GalaÊanima 2,20; Efeæanima 4,22-24)Kad ste razapeti s Kristom i kad ste ustali iz groba grijeha, slijedi reforma.

Ona se sastoji u svakodnevnom umiranju i uskrsavanju. Bog neprestano radi nanama i neÊe se zaustaviti sve dok ne zavrπi posao. Njegov um je sada naπ um,i privlaËi nas ono πto je vjeËno. Naπe naklonosti i misli usmjereni su na nebeskapoimanja i zamisli. Ljudi ovoga svijeta nisu nam viπe stranci. Umjesto toga onisu braÊa i sestre koji oËekuju doznati koga mi to znamo. Mi imamo duænostukazati na Krista svim ljudima. Sve πto kaæemo ili uËinimo postaje naπa misija.Svaki dan je neka vrsta avanture, jer πto ne znate gdje Êe vas Duh odvesti ilikoga Êe staviti na vaπ put. Ljudi Êe uoËiti da vi svojom prisutnoπÊu Ëinite taj diosvijeta boljim mjestom. Reforma kao rezultat probuenja konaËno postaje stvar-na.

Da, æivot je pozornica, a publika je svemir — aneli i ljudski rod. Svijet mislida ste vi umjetnik izvoaË, ali vi ste samo u pozadini da biste istaknuli Njega— Mesiju.

ODGOVORITE1. Potraæite filmove, slike i pjesme o Kristovoj sluæbi i uskrsnuÊu. Gdje je

naglasak? Zaπto?2. Kako planirate iskusiti uskrsnuli æivot?3. »itajte Ivan 11,1-44. Zamislite da ste Lazar. Kako biste æivjeli nakon svojega

uskrsnuÊa? Kako vam vaπ odgovor pomaæe shvatiti da danas trebate æivjetiæivotom reforme?

Krantzy Boursiquot, Orlando, Florida, SAD

Æivot je pozornica, a publika je svemir.

82


“Nosite bremena jedan drugoga”

SVJEDO»ANSTVOGalaÊanima 6,2

“Isprva je crkvu u Efezu obiljeæavala djetinja jednostavnost i gorljivost. Vjer-nici su ozbiljno nastojali posluπati svaku Boæju rijeË i njihov je æivot oËitovaoozbiljnu, iskrenu ljubav prema Kristu. S radoπÊu su vrπili Boæju volju jer je unjihovim srcima trajno nastavao Spasitelj. BuduÊi da su bili ispunjeni ljubavljuprema svojem Otkupitelju, njihov je najvaæniji cilj bio zadobiti duπe za Njega.Nisu razmiπljali o tome da gomilaju dragocjeno blago Kristove milosti. OsjeÊalisu vaænost svojeg poziva i pod teretom vijesti ‘Na zemlji mir ljudima dobrevolje’, gorjeli su æeljom da odnesu Radosnu vijest o spasenju u najudaljenijekrajeve Zemlje. I svijet je spoznao da su bili s Isusom. ZahvaljujuÊi BoæjemSinu, greπni su ljudi, koji su se pokajali, dobili oprost, bili oËiπÊeni i posveÊeni,postali Boæji suradnici.” (Djela apostolska, str. 364.365)

Kad ste prvi put zavoljeli Isusa, æeljeli ste prije svega govoriti drugima oNjegovoj dobroti. Bili ste poput novoroenËeta i svakoj osobi s kojom ste do-lazili u dodir gugutali ste: “Isus te voli!” Ali bebe krπÊani rastu i odjednom uvideda su rastrzane izmeu legalizma i slobode, a oslobaajuÊa moÊ Kristove ljubavikao da nije viπe tako djelotvorna kakva je nekada bila.

“Ali nakon nekog vremena prvobitna revnost vjernika i njihova ljubav premaBogu i prema bliænjima poËele su nestajati. HladnoÊa se i neosjetno uvlaËila ucrkvu. Pojavile su se nesuglasice, i oËi mnogih nisu viπe gledale u Isusa kao uZaËetnika i Zavrπitelja vjere. Mnoπtvo ljudi koji su savjesnom primjenom istineu æivotu vjernika mogli biti osvjedoËeni i obraÊeni, ostali su neopomenuti.”(Testimonies for the Church, sv. 6, str. 422)

Kad izgubimo iz vida πto doista znaËi biti krπÊanin, naπ hod s Bogom jeugroæen, a isto tako i hod naπe braÊe i sestara. Bog nas poziva na reformu, nesamo zbog nas nego i zbog naπe krπÊanske obitelji. “Nosite bremena jedandrugoga, te Êete tako ispuniti zakon Kristov!” (GalaÊanima 6,2)

ODGOVORITE1. ©to je uzrok opadanja revnosti vjernika? Kako moæemo pomoÊi novim vjer-

nicima da saËuvaju plamen ljubavi za Krista?2. Razmislite o praktiËnim naËinima noπenja tereta braÊe i sestara u Kristu.

Garrison Karl Hayes, Atlanta, Georgia, SAD

Bog nas poziva na reformu ... zbog naπe krπÊanske obitelji.

83


Proljetno ËiπÊenje

DOKAZ2. Ljetopisa 34

Kralj Joπija stupio je na prijestolje kad mu je bilo osam godina (2. Ljetopisa34,1). Mora da je bio izloæen snaænom pritisku dok je rastao, kako bi zadræaopostojeÊe stanje. Ipak, kad je napunio πesnaest godina, odluËio se suprotstavitipostojeÊem stanju tako πto Êe slijediti Boæju volju (2. Ljetopisa 34,3). Poπto jeJudeja joπ uvijek bila pod vlaπÊu Asirije, “Joπija se vraÊanjem Jahvi ... udaljavaood nametnute ovisnosti o Asiriji i njezinim bogovima.” (D. R. W. Wood i I.Howard Marshall, New Bible Dictionary, 3. izd., InterVarsity Press, 1996., str.614) Isto tako, Joπija je doπao na vlast u vrijeme politiËkih nemira jer je njegovotac bio ubijen (2. o Kraljevima 33,24.25). Ipak, usprkos strahu od asirskevojske i od ubojstva, on je odluËio slijediti Boga.

Joπijino osobno duhovno buenje oËitovalo se u vidljivim aktivnostima kadje poËeo Ëistiti Judeju od laæne religije. Umjesto da reformu ograniËi samo nasebe, on je stupio u akciju i uniπtio idole na Ëitavom svom podruËju. Takosaznajemo da nas probuenje navodi da promijenimo svoje navike, uklonimoidole iz srca i doemo bliæe Gospodinu.

©est godina nakon πto je Joπija poËeo uniπtavati idole, otpoËeo je popravljatii Boæji hram (2. Ljetopisa 34,8). U tom razdoblju je sveÊenik po imenu Hilkijapronaπao “Knjigu Zakona Jahvina” (2. Ljetopisa 34,14). Kad ju je proËitao, Jo-πija je okupio sve ugledne ljude u Judinoj zemlji kako bi i oni Ëuli Gospodnjezapovijedi. To je dovelo do reforme u cijelom narodu, obnove kakva nije vienau Judi stotinama godina.

Tijekom cijelog Joπijinog æivota Judejci su se dræali Boæjih zapovijedi (2.Ljetopisa 34,33). “Iako je umro sa svojih 39 godina, Joπija je zapamÊen kaoJudin najveÊi kralj.” (Holman Illustrated Bible Dictionary, Holman Bible Pub-lishers, 2003., str. 956) Njegovo srce udaralo je u ritmu pulsa reforme, pruæajuÊinam primjer koji bismo i danas trebali slijediti. Poimo njegovim tragom i pro-mijenimo svijet.

ODGOVORITE1. ©to nas Joπijino iskustvo uËi o ulozi koju imaju ljudi na vlasti kad je rijeË

o duhovnosti Boæjeg naroda?2. ©to na temelju Joπijinog iskustva moæemo nauËiti o ulozi Biblije u provoe-

nju reforme?

D. Luke Gonzalez, Riverside, California, SAD

Njegovo srce udaralo je u ritmu pulsa reforme.

84


Krenite! Dopustite da Bog radi!

PRIMJENA2. Ljetopisa 20

“Nikakva kuπnja veÊa od ljudske snage nije vas zadesila. Bog je vjeran i neÊedopustiti da budete kuπani preko vaπih snaga, nego Êe vam zajedno s kuπnjomdati sretan ishod, da je moæete podnijeti.” (1. KorinÊanima 10,13)

Bog nam æeli pomoÊi na putu reforme. On nas ne ostavlja da se sami borimo.Ali postoji neπto πto mi moramo uËiniti da bi nam On mogao pomoÊi. U daljnjemtekstu su naËini na koje moæemo krenuti i dopustiti da Bog radi.

Traæite Boæje vodstvo (2. Ljetopisa 20,3-12). Amonci i Moapci su doπli dase zajedno bore protiv Joπafata i Izraelaca. Koliko se Ëesto i mi suoËavamo snaizgled nesavladivim neprilikama? Joπafat se suoËio s takvom okolnoπÊu i,sasvim prirodno, bio je uplaπen. Ali Sveto pismo kaæe da on “stade traæiti Jahvu,te oglasi post po svoj Judeji” (redak 3). Moramo najprije uvidjeti da ne postojiniπta u naπem æivotu πto Bog ne bi mogao prihvatiti. Zatim trebamo odluËnozatraæiti Njegovo vodstvo kako bi nas proveo kroz takve neprilike.

»ekajte da Ëujete Boæji glas (2. Ljetopisa 20,13). Æivimo u nestrpljivomdruπtvu. Ne æelimo Ëekati na bilo πto, ukljuËujuÊi Boga. Kad su Joπafat i Izraelcizatraæili Gospodnje vodstvo, Sveto pismo kaæe da su se “skupili da traæe Jahvu”.Kad traæimo da nas Bog vodi, trebamo Ëekati na Njegov odgovor. On Êe doÊitoËno na vrijeme.

Neka Bog vodi vaπe bitke (2. Ljetopisa 20,15-17). Joπafat i Izraelci sustrpljivo Ëekali da Bog odgovori. Pritom je Bog uËinio mnogo viπe nego πto suoËekivali. On je obznanio i Joπafatu i Izraelcima da Êe se On boriti u njihovojbitci. Koliko bi nam samo æivot bio lakπi kad bismo jednostavno prepustili Boguda vodi naπe svakodnevne borbe protiv grijeha? Pozovimo se na obeÊanje izRimljanima 8,31: “Ako je Bog za nas, tko Êe biti protiv nas?“

ODGOVORITE1. ©to znaËi Ëekati Gospodina? ZnaËi li to doslovno stajati pred oltarom dok

neπto ne “Ëujemo”, ili to znaËi biti aktivan dok Ëekamo? Objasnite svojodgovor.

2. Kako znamo da smo Ëuli Gospodnji glas? Kako nam Bog govori?

Charles Cammack, Fort Wayne, Indiana, SAD

On Êe doÊi toËno na vrijeme.

85


Borba za reforme

MI©LJENJE2. Ljetopisa 20,15

IzljeËenje od bolesti nastale zbog pogreπne prehrane podrazumijeva borbuprotiv samoga sebe. Znam to dobro, jer sam vodila takvu borbu i joπ je uvijekvodim. Pokuπavam ne gledati u hrani neprijatelja, a niti sredstvo za “utjehu”.Pokuπavam ne zavidjeti “lijepim” djevojkama. Pokuπavam ne mrziti ono πtovidim kad se pogledam u ogledalo. Nastojim ponovno zadobiti nadzor nad svojimumom i osloboditi se prokletstva koje je Sotona bacio na mene.

Reforma je isto tako borba protiv samog sebe. Ona znaËi promjenu onoga πtoje uËinjeno pogreπno ili loπe, i dovoenje u bolje stanje. Ona obuhvaÊa misli,navike i naËin æivljenja koji je bio loπ i mora se preobraziti nabolje. Ja doæivlja-vam reformu u svom oporavku od bolesti zbog nepravilne prehrane — moj tjele-sni izgled i prehrambene navike bili su uæasni i moraju se preoblikovati u neπtodobro. Ali to je u emocionalnom pogledu muËna borba koja iziskuje promjenunegativne slike o sebi, a ona je godinama poput gnojne rane koje se teπkoosloboditi. »esto sam se osjetila usamljenom u toj borbi i pitala se hoÊu li ikadadoæivjeti pobjedu.

Kralj Joπafat se moæda isto tako osjeÊao dok su neprijatelji nastupali protivJude. Priznao je Bogu da su Izraelci nemoÊni da im se suprotstave. Tako on“stade traæiti Jahvu”, izjavljujuÊi: “... niti mi znamo πto da radimo, nego su namoËi uprte u te” (2. Ljetopisa 20,3.12). Usprkos strahu, Joπafat se pouzdao uBoga. Od njega kao kralja oËekivalo se da vlada prilikama i da pokazuje nepo-kolebljivu hrabrost, ali je on ponizno priznao nesigurnost i slabost. Baπ zbog tihtrenutaka ranjivosti Bog je Joπafatu i Izraelcima rekao da se ne plaπe: “... jer ovonije vaπ rat, nego Boæji” (redak 15).

U borbi koja ukljuËuje reformu misli i navika moæda se osjeÊate kao Joπafat— uplaπeni, nemoÊni, nesigurni. Moæda mislite da nitko ne razumije kolikopatite i koliko se nastojite promijeniti. Moæda se osjeÊate kao da ste sami uborbi protiv sebe. Dobro to znam, jer sam se i ja tako osjeÊala. Ali umjesto dadopustimo takvim osjeÊajima da nas obuzmu, moæemo potraæiti Gospodina ipouzdati se u Njega. Bitka je Boæja, a ne naπa. Jedino kad dopustimo da Onvodi, moæemo zadobiti pobjedu nad sobom i steÊi iskustvo reforme.

ODGOVORITEOtkrivenje nam nudi nekoliko obeÊanja u vezi s reformom. »itajte Otkrivenje

2,7.11.17.26-28; 3,5.12.21. ©to ovi tekstovi znaËe vama osobno?

Chelsy Calumpiano, San Antonio, Texas, SAD

Bitka je Boæja, a ne naπa.

86

Petak, 30. kolovoza

Zapaæate li neku razliku?

ISTRAÆIVANJE2. KorinÊanima 7,8-12

ZAKLJU»AKKao i svaki drugi blizak odnos, krπÊanski æivot iziskuje promjenu koja se

Ëesto naziva reformom. Takva promjena je stvarna i vrijedna truda jedino ako vidoista dopustite da ona uËini vaπ æivot drukËijim. Doæivljavanje sile KristovoguskrsnuÊa vodi k preobrazbi i svakodnevnom rastu. Kralj Joπija je poveo Judej-ce u promjenu ponaπanja koja su svjedoËila o njihovom udaljavanju od Boga. UIzraelu je kralj Joπafat traæio Boga i priËekao da Bog odnese obeÊanu pobjedu.Ovi i drugi biblijski primjeri osiguravaju nam sredstva za provoenje reforme uvlastitom æivotu.

RAZMOTRITEu Potraæite rijeË reforma u nekoliko razliËitih izvora. Odaberite svoju defini-

ciju i zabiljeæite je na ukrasnom papiru ili ljepljivom papiriÊu za biljeπke.Postavite je na neko mjesto gdje Êete je Ëesto viati.

u Navedite pojedinosti po kojima vaπ odnos s Isusom nalikuje, ili bi trebaonalikovati, na zabavljanje. Onda navedite pojedinosti po kojima je taj odnos,ili bi trebalo biti, poput braka.

u Sastavite akrostih nalaæenjem rijeËi ili izraza u pouci za ovaj tjedan, kojipoËinje svakim slovom rijeËi reforma.

u Napravite popis ili zbirku pjesama koje se odnose na promjenu i preobrazbuu krπÊanskom æivotu. Tijekom sljedeÊeg tjedna sluπajte jednu ili viπe pjesa-ma svakoga dana, uz molitvu.

u Usporedite osobnu promjenu/reformu sa zajedniËkom promjenom/reformomcijele crkve. ©to je potrebno da bi se ostvarilo i jedno i drugo?

u Zatraæite od petorice prijatelja koji su u braku da vam navedu dvije promjenekoje su morali uËiniti u svojem odnosu sa supruænikom. Razmotrite kako bise te promjene mogle povezati s duhovnom reformom.

u ProËitajte usporedbu o Izraelu koja se nalazi u Ezekielu 16. Napiπite su-vremenu usporedbu koja izraæava Boæju æelju da Mu se predamo svim srcem.

POVEÆITEBrother Lawrence, The practice of the Presence of God.Don C. Schneider, One Heart Rejoicing: The Difference Jesus Makes.

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

87

Deseta pouka31. kolovoza do 7. rujna 2013.

Reforma — spremnost na rasti promjenu

“Time daje veÊu milost. Zato veli: ‘Bog se protivi oholima,a poniznima daje milost.’ Prema tome, pokorite se Bogu!Oduprite se avlu, pa Êe pobjeÊi od vas!” (Jakov 4,6.7)

88


Æeljeti i Ëiniti

UVODFilipljanima 2,13.14

Na koliko ste bogosluæja bili u svom æivotu i koliko ste propovijedi odslu-πali? Koliko vas je tih bogosluæja i propovijedi dirnulo do suza? SjeÊam seposebnog duhovnog odmora od prije dvije godine. Propovijedi su bile najdir-ljivije od svih koje sam ikada Ëula. Neki od mojih prijatelja takoer suprisustvovali tom dogaaju i Sveti Duh ih je isto tako pokrenuo. Kad se tajboravak zavrπio i viπe se nismo mogli sastajati tako Ëesto koliko smo æeljeli,odluËili smo odræavati konferenciju pomoÊu kompjutora svakog Ëetvrtka uveËerda bismo se zajedno molili. Tom prilikom Ëesto smo se molili kao u lancu —prva osoba molila se sa drugu, druga za treÊu, i tako dalje. To iskustvo ne samoda nas je uzajamno zbliæilo, nego se svatko od nas joπ viπe pribliæio Bogu.

Ali naπ lanac molitve trajao je samo nekoliko mjeseci. Vjerojatno ste i viimali sliËna iskustva. »esto se, kad doe do buenja, neπto u nama pokrene.Neko vrijeme smo puni revnosti, ali onda revnost poËinje splaπnjavati. Zaπto seto dogaa? Smatram da to dolazi otuda πto zaboravljamo da uz probuenje moraiÊi i reforma. Uzmimo za primjer Isusove uËenike. Oni su provodili mnogo vre-mena s Njim, ali ponekad su postupali tako kao da Ga nikada nisu sreli (vidiMatej 20,20-28). Njihov karakter promijenio se tek kad su iskusili reformu, tekkad su se u potpunosti predali Njemu. Ako traæimo Isusa, On nas ispunjavasvojom prisutnoπÊu i daje nam silu preko Svetoga Duha. Kad su uËenici potra-æili Krista svim svojim srcem, On im je poslao Svetoga Duha da promijeninjihova srca i da im dade snagu za propovijedanje Evanelja. Oni su prihvatiliono πto im je ponueno i to su podijelili sa svijetom. Upotrijebili su darove kojeim je Bog dao, tako da bi i drugi ljudi mogli saznati za Kristovo spasenje iljubav.

I danas Bog radi u nama da Ëinimo ono πto Mu je ugodno. Imajte to na umutijekom ovog tjedna dok budete prouËavali o spremnosti za rast i promjenu.Imajte to na umu i dok prouËavate o reformi — duhovnoj promjeni koja nam jesvima potrebna.

Ivona VratariÊ, Cerna, Hrvatska

Kad traæimo Isusa, On nas ispunjava svojom prisutnoπÊu.

89

Nedjelja, 1. rujna

Trebate voljeti Samarijance

DOKAZLuka 9,51-56

Samarijanci su za Hebreje bili “πizmatiËna skupina”. Taj narod boravio jesjeverno od Judeje i juæno od Galileje, u neprijateljskoj napetosti s hebrejskimsusjedima. “Isusov stav prema tom prezrenom narodu bio je potpuno suprotanstavovima onog vremena.” (Walter A. Elwel, Tyndale Bible Dictionary, TyndaleHouse, 2001., str. 1154) Samarijanski hram bio je sagraen na brdu Gerizimu(vjerojatno u 5. stoljeÊu prije Krista) i postao je srediπte samarijanskog bogoslu-æja. Netrpeljivost izmeu Samarijanaca i Hebreja nastavila se i u novozavjetnomrazdoblju (Ivan 4)...” (Isto, str. 654) Kao i u suvremenim uvjetima etniËkih,religijskih ili politiËkih napetosti, svaka strana bila je sigurna da je njezinaozlojeenost opravdana. Gnjev ih je spreËavao da s Boæjega glediπta i u skladus Njegovom voljom gledaju na meusobne odnose. Razina njihovog uzajamnogprijezira oËitovala se kad su neki Hebreji bijesno napali Isusa nazivajuÊi gaSamarijaninom opsjednutim demonima (Ivan 8,48). Ipak, Isus nije dopustio daGa njihovo neprijateljstvo omete. U jednom trenutku On je Ëak nastojao misliHebreja i Samarijanaca usmjeriti k Nebu, priËajuÊi im usporedbu u kojoj Sa-marijanac pokazuje pravu narav Boæjega zakona (Luka 10,25-37).

Shvatiti kulturalni kontekst ovog dogaaja znaËi razumjeti koliko je iznoπe-nje takve usporedbe zapravo moglo djelovati zapaljivo. Kao kad bi danas nekiutjecajan Ëovjek æidovskom vjerskom uËitelju ispriËao priËu u kojoj je glavnijunak Palestinac.

Bog uvijek moæe pogoditi u samu sræ problema i pokazati nam kakav nasduh pokreÊe. Mi trebamo samo biti voljni promijeniti svoje usmjerenje. ReakcijauËenika na uvredu otkrila je njihovu potrebu za reformom i rastom. Trebali suspremno napustiti sve πto je bilo u neskladu s Boæjim kraljevstvom i πto samimtim izaziva rasprave i razdor. Koliko smo mi voljni dopustiti Svetom Duhu danam pokaæe kada trebamo promijeniti smjer?

ODGOVORITE1. Koliko ste voljni dopustiti Bogu da vas odvoji od bilo Ëega πto vas spreËava

da rastete?2. Koje se opasnosti za djelotvorno krπÊansko svjedoËenje kriju u pretjeranom

izraæavanju poboænosti i netrpeljivosti prema drukËijem miπljenju?

Megan Hendrickson, Berat, Albanija

Bog moæe pogoditi u samu sræ problema.

90

Ponedjeljak, 2. rujna

Promjena iziskuje vrijeme

LOGOSLuka 9,51-56; Filipljanima 2,12-15; 1. Ivanova 2,1-9

Prvi koraci (1. Ivanova 2,1-9)U æivotu svake mlade ptice postoji trenutak kad ona odlijeÊe iz gnijezda.

Danima ona promatra svoje roditelje kako dolijeÊu i odlijeÊu. Na kraju ona viπene moæe suzbijati nagon za letenjem. I tako ona sama raπiri krila. HoÊe lipoletjeti, ili Êe pasti na zemlju? Neke ptice ne uspijevaju, dok su druge uspje-πne. Ima trenutaka kad svi mi prije padnemo nego da se vinemo u visinu. AliBog nas podiæe kao Otac pun ljubavi koji svoju djecu uËi da stalno pokuπavaju.©to viπe vremena budemo provodili s Njim, to Êemo biti voljniji rasti i mijenjatise. I tada Êemo Mu viπe nalikovati, jer smo nauËili neπto Ëemu nas samo Onmoæe nauËiti.

Doprijeti do drugih (Luka 9,1-6)Prije nego πto Êe otiÊi u Jeruzalem, Isus je poslao Dvanaestoricu da sami

objavljuju Evanelje o Boæjem kraljevstvu u selima i gradovima. Tako su oniodleteli iz gnijezda, da bi ojaËali svoja krila i rasli u Kristu. “To je djelovalouËinkovito. ... Nagnalo je uËenike da se oslone na Boæju silu, a ne na vlastitemoguÊnosti. Oni nisu nosili neke vanjske znakove autoriteta, osim unutraπnjesile koju im je dao Krist.” (WORDsearch9, Life Application Concise New Tes-tament Commentary on Luke 9,3.4)

Odbacivanje uËi poπtovanju (Luka 9,51-56)Po povratku uËenika s misionarskog putovanja pribliæilo se vrijeme da Isus

ode u Jeruzalem kako bi mogao biti uzet na Nebo (Luka 9,51). A da bi stigaou Jeruzalem, trebao je putovati kroz Samariju. Tako je unaprijed poslao gla-snike da Mu tamo pripreme mjesto za odmor od puta. Ali u Samariji Mu nitkonije bio spreman poæeljeti dobrodoπlicu jer je bio samo u prolazu i nije namjera-vao ondje boraviti. To je razljutilo Jakova i Ivana pa su upitali Isusa æeli li daoni prizovu oganj s neba na Samarijance. Isus to nije odobrio i ukorio je tudvojicu uËenika. On je poπtovao pravo Samarijanaca da Mu uskrate mjesto zaodmor.

Pravo da biramo je Boæji dar koji On posebno poπtuje. Isus se nikada nenameÊe drugima. Umjesto toga, On je ljubazan i strpljiv. Upravo ta ljubaznost istrpljivost potiËu reformu i rast u Kristu.

Nema sigurnijeg dokaza da nas vodi loπ duh nego kad æelimo povrijediti iliuniπtiti one koji nam se suprotstavljaju, ili kad nastojimo da netko silom pri-hvati Isusa kao svojega Spasitelja. Jakov i Ivan propustili su shvatiti da je Isusdoπao spasiti sve ljude. S druge strane, Isus je razumio zaπto su Ga Samarijanciodbacili i imao je saæaljenja prema njima.

91

Æetva (Djela 8,4-8; 14-17)Kad se Isus vratio na Nebo i kad je kamenovanje Stjepana rasprπilo prve

uËenike, Filip je otiπao u Samariju. Tamo je lijeËio bolesne i istjerivao demone,i ljudi su se radovali. Sluπali su njegovu vijest i prihvaÊali je.

Kad su Petar i Ivan Ëuli za to, otiπli su u Samariju da poloæe ruke na novevjernike. Jedva moæemo i zamisliti πto je u tom trenutku prolazilo Ivanu krozglavu. Onaj isti Ëovjek koji je nekada poæelio uniπtiti dio Samarije jer nijedopustila Isusu da tu prenoÊi, sada dolazi u Samariju propovijedati Evanelje.»uo je Isusa kako priËa usporedbu o milostivom Samarijancu. Vidio je kakoIsus iscjeljuje jednoga Samarijanca od gube. Tako su nauËili da se Samarijancizapravo i ne razlikuju od njih samih. Ljubav koju je Spasitelj pokazao premaonima koji su Ga nekada mrzili sruπila je prepreke i izmirila neprijatelje.

Rast (Filipljanima 2,12-16)Poput vrtlara koji sije sitno sjeme i brine se o razvoju biljËica, Bog nas

oblikuje da bismo postali divni krπÊani. Promjena nam je prijeko potrebna dabismo rasli. Ako sjeme ne proklija i ako ne raste, ono Êe istrunuti. Bog nas volitakve kakvi jesmo, ali Njegova je ljubav prevelika da bi nas ostavio tamo gdjejesmo. Postoje trenuci u æivotu kad ne znamo kamo iÊi ili πto raditi. U takvimprigodama trebamo se prisjetiti kako nas je Bog vodio u proπlosti i onda sepouzdati u Njega da nas vodi i u buduÊnosti. Najgore πto moæemo uËiniti jestda samo sjedimo i Ëekamo. »esto Êe izgledati kao da nas je Bog ostavio, ali nebismo trebali oËajavati. Briæni roditelji znaju da, usprkos svojoj velikoj ljubaviprema djeci, moraju dopustiti da ona æive vlastitim æivotom. Djeca moraju rastisama. Bog Êe uvijek biti uz nas, ali on neÊe umjesto nas æivjeti naπ æivot. Jedinoistinska ljubav moæe pustiti Ëovjeka i imati vjere da Êe vam se osoba koju volitevratiti.

ODGOVORITE1. Kako moæete vidjeti Boæju dragu ruku na djelu u vaπem æivotu? Kako vas On

podiæe kad padnete?2. Opiπite sebe kakvi ste bili prije pet godina. Moæete li sada vidjeti stazu

kojom ste, po Boæjoj volji, trebali krenuti? Koliko ste porasli od tada?

Ivica FranËeski, Maruπevec, Hrvatska

Bog nas voli takve kakvi jesmo, ali Njegova je ljubav prevelika da bi nasostavio tamo gdje jesmo.

92

Utorak, 3. rujna

Savjetnik, Onaj koji posveÊuje, VodiË i Svjedok

SVJEDO»ANSTVOJoπua 24,15; Djela 3,1-8

“ObeÊanje Svetog Duha nije ograniËeno ni na jednu dob ni rasu. Krist jeobjavio da Êe boæanski utjecaj Njegovog Duha biti s Njegovim sljedbenicima dokraja. Branitelj od Pedesetnice do danaπnjeg dana pomaæe svakome tko sepotpuno pokori Gospodinu i posveti Njegovoj sluæbi. Svima koji prihvate Kristakao svojeg osobnog Spasitelja Sveti Duh dolazi kao savjetnik, posvetitelj, vodiËi svjedok. ©to tjeπnje æive s Bogom, vjernici jasnije i snaænije svjedoËe o ljubavisvojeg Otkupitelja i Njegovoj spasiteljskoj milosti.” (Djela apostolska, str. 31)

“Oni koji su na Pedesetnicu bili obdareni silom odozgo, nisu time biliosloboeni od daljnjih kuπnji i nevolja. Dok su svjedoËili za istinu i pravednost,neprijatelj istine Ëesto ih je napadao nastojeÊi im oteti steËeno krπÊanskoiskustvo. Bili su poticani da svim svojim snagama dobivenim od Boga nastojedostiÊi mjeru rasta visine muπkaraca i æena u Kristu Isusu. Svakodnevno su semolili za novu zalihu milosti da bi se mogli sve viπe uzdizati prema savrπenstvu.Pod djelovanjem Svetog Duha Ëak su i najslabiji, oslanjajuÊi se na vjeru u Boga,nauËili kako poboljπati povjerene im snage i postati posveÊeni, proËiπÊeni ioplemenjeni. Kad su se u poniznosti pokorili preobraæavajuÊem djelovanju Sve-tog Duha, primili su puninu Boæanstva i bili oblikovani u boæansku sliku. ...

Ako se ispunjenje obeÊanja ne ostvaruje kao πto bi moglo, onda je to zatoπto se obeÊanje ne cijeni kako bi trebalo. Kad bi htjeli, svi bi mogli biti ispu-njeni Duhom. Gdje god se potrebi za Svetim Duhom obraÊa mala pozornost,tamo je uoËljiva duhovna suπa, duhovna tama, duhovno opadanje i smrt. Kadgod manje vaæne stvari zaokupljaju pozornost, nedostaje boæanska snaga po-trebna za rast i napredak Crkve — a koja sa sobom donosi sve ostale blagoslove— premda je ponuena u neograniËenom obilju.” (Isto, str. 31.32)

ODGOVORITE1. Kako moæete steÊi dublje krπÊansko iskustvo?2. ©to je najpotrebnije da bi neka osoba promijenila svoj karakter?

Jasmina Cesar, –urevac, Hrvatska

“Kad bi htjeli, svi bi mogli biti ispunjeni Duhom.”

93

Srijeda, 4. rujna

Odluka o promjeni

PRIMJENAJoπua 24,14-25

Jasno nam je da svakoga dana pravimo mnoge izbore. Neki od tih izboravaæniji su od drugih, i povremeno smo svi u prilici donijeti stvarno vaænu odluku.©to Êu studirati kao glavni predmet? Koji Êu posao izabrati? S kim Êu se oæe-niti, ili za koga Êu se udati? Knjiga Shada Helmstettera Choices (Izbori) dubokozadire u ta pitanja:

“U samo jednom danu moæemo se suoËiti s tisuÊu malih izbora. I svi subitni. ... Krajnji rezultat vaπeg æivota na Zemlji uvijek Êe biti zbroj odluka kojeste ovdje donosili. ... Ako hoÊete znati kakvi su vam bili izbori, pogledajte sebei æivot kojim ste æivjeli. Ono πto vidite jesu odluke koje ste donosili.” (Dr. ShadHelmstetter, Choices, http://lifelessonshome.com/quotes-about-making-choices-by-dr-shad-helmstetter/)

Naπi izbori odreuju tko smo i kakvi Êemo postati. Oni odreuju ne samonaπ æivot na Zemlji, nego i moguÊnost naπeg vjeËnog æivota. Bog je u Sihemunaloæio Joπui Nunovu da prenese Njegovom narodu da se odluËi — ili Êe sluæitiistinskom Bogu, ili laænim bogovima kojima su se klanjali njihovi preci u Egip-tu. Oni su izabrali Boga, ali su se kasnije odluËili klanjati laænim bogovima. Taodluka ih je na koncu navela da odbace i Isusa.

Ako æelite postati novi stvor i rasti u Isusu, odluËit Êete slijediti Njega. Evonekih koraka koje moæete poduzeti, a koji Êe vam pomoÊi da tako uËinite:

Duboko razmiπljajte o svojem æivotu. Briæljivo razmislite o æivotu kojimæivite. Nije savrπen, zar ne? Pronaite prazninu koju samo Bog moæe ispuniti.Prepoznajte svoju glad za Njim (Luka 15,17.18).

Molite se. Ako nerado kreÊete k Isusu, molite se Bogu da vam u tomepomogne. Dopustite Mu da radi u vama i On Êe vam pomoÊi da postanete voljni(Filipljanima 2,13).

Naite vremena za Boga. Svakoga dana tijekom tri do Ëetiri tjedna naitevremena za molitvu i prouËavanje Biblije. Tako Êe se u vama stvoriti navika daprovodite te dvije aktivnosti. Ako provodite vrijeme s Bogom, to Êe vas uËinitivoljnima i spremnima za promjenu.

ODGOVORITE1. Kako su vaπi nekadaπnji izbori oblikovali vaπ karakter?2. U kojim podruËjima æivota se vaπ karakter treba mijenjati? Molite se Bogu

da vam pomogne kako biste ostvarili te promjene.

Jana Krautberger, Velenje, Slovenija

94

»etvrtak, 5. rujna

ProtraÊena ljubav

MI©LJENJELuka 15,11-21

Oæivljavanje je buenje iz duhovnog drijemeæa, obnavljanje æivota SvetimDuhom i shvaÊanje da se nalazimo u jadnom stanju. Ono ukljuËuje i æaljenjezbog grijeha i æelju da obnovimo svoj duhovni æivot. Reforma podrazumijevakretanje i promjenu. Probuenje i reforma ne nastaju sami od sebe. I jedno idrugo obuhvaÊa spremnost da suraujemo s Bogom i da Mu potËinimo svojuvolju.

Izgubljeni sin bio je nezahvalan, samovoljan i uputio se u pogreπnom smje-ru. Bio je opijen vlastitim æeljama. Zamiπljao je da Êe sreÊa i sloboda doÊi kaoishod bilo Ëega πto poæeli uËiniti. Jedva je Ëekao da pobjegne od odgovornostii onoga πto se od njega oËekivalo. “U veÊini sluËajeva sin bi to dobivao nakonoËeve smrti, mada su oËevi ponekad odluËivali i ranije podijeliti nasljedstvodjeci i odustati od upravljanja imanjem. Ono πto je neobiËno jest Ëinjenica daje mlai sin pokrenuo pitanje podjele imanja. To je ukazivalo na drsko nepo-πtovanje oËevog autoriteta, nepoπtovanje glave obitelji.” (WORDsearch 9., Lifeapplication Concise New Testament Commentary on Luke 15,11.12)

Tek kad je rasuo sve svoje nasljedstvo i ostao sam, izgubljeni sin se osvije-stio. I tada je razumio koliko mu je otac plemenit. KonaËno je shvatio ne samoπto je uËinio i kakav je postao, nego i koliko je nemoÊan da spasi sam sebe.Priznao je da se ogrijeπio o oca i da ne zasluæuje nazvati se njegovim sinom. Toje za njega bio poËetak promjene i probuenja. Bio je voljan obratiti se ocu zapomoÊ, a otac je bio viπe nego voljan da ga ponovno prihvati kao sina. Kad jeugledao sina kako ide putem, potrËao mu je u susret, zagrlio ga i poljubio. Sinje gorko zaplakao pred ocem, πto je bio znak usrdne molbe. Tada je otac pokriosramotne dronjke svojega sina svojim ogrtaËem, vratio mu prvobitni poloæaj uobitelji tako πto mu je dao obuÊu za bose noge, ponovno mu poklonio povjerenjedajuÊi mu prsten s peËatom. Zadovoljio je njegove potrebe i utolio njegovu gladpripremivπi mu gozbu.

Probuenje i reforma prikazuju potpunu sliku istinskog pokajanja. Pokaja-nje je neπto viπe od samog æaljenja. Ono podrazumijeva i povratak. Kad spo-znamo svoju veliku potrebu i postanemo voljni da se ponizno vratimo svomnebeskom Ocu, On Êe nam potrËati u susret πirom otvorenih ruku. On je viπenego voljan nazvati nas svojom voljenom djecom.

ODGOVORITEKakvu ulogu mi igramo u vlastitom buenju i reformi?

Kristofer Hendrickson, Berat, Albanija

95

Petak, 6. rujna

Stavimo Boga u srediπte svega

ISTRAÆIVANJEJakov 4,8

ZAKLJU»AKVeÊina ljudi je Ëula izreku: “Oni su kao dva zrna graπka u istoj mahuni.” Na

isti naËin probuenje i reforma idu zajedno. Revnovanje za Krista posljedica jepromatranja kako drugi oduπevljeno æive za Krista. I mi jednostavno ne moæemoa da ne budemo obuzeti tim istim uzbuenjem. Ipak, predanost ne moæe potra-jati ako se svede samo na to. Neki ljudi govore: “Pa ja nisam dovoljno dobar.UËinio sam to i to.” Ali Bog nas podiæe kad padnemo. Kad zatraæimo pomoÊ,Sveti Duh mijenja naπ karakter i Ëini da se pokajemo. Kad mi rastemo u Kristu,i drugi rastu jer im pomaæu naπa ljubaznost, razumijevanje i strpljivost, πto nakraju krajeva sve potjeËe od Boga i Svetog Duha. Kako mi to Ëinimo? Tako πtoBoga stavljamo u srediπte svega πto radimo.

RAZMOTRITEu Snimite video-prikaz o nekome tko je svoj æivot predao Kristu.u Promatrajte ptice. Zapiπite tri neobiËnosti koje ste zapazili kod njih, a πto

vas podsjeÊa na Kristovu strpljivost, Njegovu ljubav i dobrotu.u Zapiπite u svoj dnevnik πto za vas znaËe buenje i reforma. UkljuËite i to

kako vas je Bog izmijenio.u Sluπajte na svom ipodu neku pjesmu koja vas povezuje s Bogom.u Suraujte s nekim tko se bori za svoju vjeru. Doprite do te osobe i vjeæbajte

se da budete puni poπtovanja i ljubavi.

POVEÆITERimljanima 12,1.2, 2. Petrova 2,3-9Seventh-day Adventist Believe, “Repentance”, str. 134.135.

Ashley Trecartin, Whitesboro, New York, SAD

96

Jedanaesta pouka7. do 14. rujna 2013.

Reforma — gajenje novih misli

“Dakle, ako ste uskrsnuli s Kristom, traæite ono πto jegore, gdje se nalazi Krist sjedeÊi Bogu s desne strane!

SvraÊajte misao na ono πto je gore, ne na ono πto je nazemlji.” (Koloπanima 3,1.2)

97

Subota, 7. rujna

Promjena koja nam je potrebna

UVOD1. KorinÊanima 13,11

Promatrala sam svoju djevojËicu kako mijenja naËin miπljenja dok je rasla— od bebe, preko godina djetinjstva, do tinejdæerskih godina. Iako na koledæunisam studirala psihologiju, neπto mi govori da je sposobnost da mislimo irazmiπljamo sastavni dio naπeg æivota. Kad mi kÊi joπ nije imala godinu dana,gledala bi prazno u razne predmete i razvlaËila usne u πirok osmijeh bez vidlji-vog razloga. Kad je napunila prvu godinu æivota, osmjehivala se, smijala se ihihotala. Zatim su uslijedili njezini prvi nesigurni koraci praÊeni padanjem,uËenje govora i njezin prvi dan u πkoli.

Joπ uvijek me Ëudi πto je moja kÊi tijekom razvoja prestajala poneπto Ëiniti.Bilo je igraËaka za koje se viπe nije zanimala i knjiga koje viπe nije Ëitala zatoπto je smatrala da je nadiπla odreeno razdoblje æivota. »ak se i njezino ponaπa-nje znaËajno mijenjalo. Neπto joj je u srcu govorilo da se od nje viπe ne oËekujeda misli, razumije i postupa na odreeni naËin u odreenom trenutku svojegaæivota. Razvila je u sebi æiv i znatiæeljan um potpuno razliËit od onog koji jeimala prije deset godina.

Sve me je ovo umnogome pouËilo o naπem duhovnom rastu i promjenamakoje idu uz njega. Kad postanemo krπÊani, doæivljavamo promjenu uma kojaprirodno dovodi do promjene u stavovima i postupcima. Kao buduÊi graaniNeba na putu za Nebo, viπe se ne æelimo dræati nekadaπnjeg miπljenja, niti Ëinitiπtoπta od onoga πto smo prije Ëinili. Umjesto toga, mislimo i radimo na naËinkoji je u skladu s Boæjim vrijednostima.

Kad prihvatimo Krista kao svojega Spasitelja, naπe misli, rijeËi i postupcisvjedoËit Êe o Njemu. Prije primanja Krista mi govorimo i razmiπljamo kaodijete, ali kad u Njemu uzrastemo, mi odbacujemo ono πto je djetinjasto (1.KorinÊanima 13,11). Takav rast i njegova povezanost s reformom predmet jenaπeg prouËavanje ovog tjedna.

Jane George, Upper Hill, Nairobi, Kenija

Kao buduÊi graani Neba, na putu za Nebo viπe se ne æelimo dræatinekadaπnjeg miπljenja, niti Ëiniti πtoπta od onoga πto smo prije Ëinili.

98

Nedjelja, 8. rujna

Kristovim stopama

LOGOSIvan 14,15-17; Djela 2; Rimljanima 12,2; 2. KorinÊanima 3,17.18; 10,3-5;

Filipljanima 4,4-8

©to Bog æeli da se dogodi dok se mi preobraæavamo (2.KorinÊanima 3,17.18)

Bog nam je dao moÊ izbora. Prema tome, bitno je shvatiti da na naπ æivotutjeËu odluke koje donosimo. Bog æeli da pravimo dobre izbore kako bismomogli razviti kristoliki karakter. Kao naπ nebeski Otac, Bog nam osigurava sveπto nam je potrebno za æivot u ovom svijetu. Prije nego πto prihvatimo Kristakao svojega Spasitelja, ne moæemo vidjeti stvari onako kako ih Bog vidi. Ali kadprihvatimo Krista, Njegovog Sina, kao svojega Spasitelja, Sveti Duh boravi unama pomaæuÊi nam da æivimo prema Boæjim naËelima. Onda Êemo moÊi pravitiizbore koji su u skladu s Boæjim oËekivanjima. “Preobraæavamo se u tu istusliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha.” (2. KorinÊanima3,18)

Tako doznajemo da je preobrazba neprestani proces koji nam pomaæe dapostanemo sliËni Kristu. On je povezan s naπim naËinom razmiπljanja svakogadana.

U suglasju s Kristom (Filipljanima 4,8)Kad Sveti Duh boravi u naπem srcu, mi postajemo novo stvorenje i gajimo

nove misli. Te misli utjeËu na naπe ponaπanje tako da ljudi oko nas mogu vidjetida imamo novo srce. Pavao nas stoga savjetuje: “Sve πto je Ëestito, πto je diËno,πto je pravedno, πto je nevino, πto je ljubazno, πto je na dobru glasu, i sve πtoje kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadræaj vaπih misli.” (Filipljanima 4,8)Pavao nabraja sve pozitivno πto proizlazi iz reformiranog i preobraæenog uma.Sveto pismo nas podsjeÊa da mislimo o onome πto istiËe naπu osobnost kaoreformiranih krπÊana. Bog æeli da mi kao Njegovi prijatelji njegujemo istinu,poπtenje, pravdu, ËistoÊu i ljubav. Sve to u skladu je s Kristovim mislima.

Sila da gajimo nove misli (Ivan 14,15-17; Djela 2)Krist je uvjeravao svoje uËenike da ih nikada neÊe ostaviti same, da Êe im

po povratku na Nebo poslati PomoÊnika. Tako je Sveti Duh siπao na njih na danPedesetnice. Otada Sveti Duh pomaæe svim krπÊanima tijekom stoljeÊa, a nasta-vit Êe to Ëiniti i dalje.

Svijet ima mnogo toga za ponuditi πto je suprotno Boæjim naËelima. Ali Kristnam je dao obeÊanje da Êe, zahvaljujuÊi tome πto Sveti Duh boravi u nama, Onuvijek biti s nama kao naπ VodiË. Kao rezultat toga moÊi Êemo se usmjeriti naono πto je nebesko i na Boæji plan za nas. “Traæite ono πto je gore, gdje se nalazi

99

Krist sjedeÊi Bogu s desne strane. SvraÊajte misao na ono πto je gore, ne πtoje na zemlji.” (Koloπanima 3,1.2)

Ustati u obranu vjere (2. KorinÊanima 10,3-5)»injenica da æivimo u svijetu utonulom u grijeh ne znaËi da mi moramo

sudjelovati u njegovim greπnim putovima. Dok rastemo u Kristu, nauËit Êemomisliti i postupati sasvim drukËije u odnosu na naËin na koji veÊina ljudi æivi.Sveti Duh nam daje snagu da plivamo protiv struje ovoga svijeta. “Iako, naime,æivimo u tijelu, ne borimo se na tjelesan naËin. ... Mi obaramo mudrovanja isvaku oholost koja se diæe protiv priznanja Boga i zarobljujemo svaki razum dase pokorava Kristu.” (2. KorinÊanima 10,3.5)

Bog æeli da Mu budemo posluπni i sliËni Kristu u svemu πto govorimo iËinimo. Ovo je moguÊno jedino ako smo voljni dopustiti Svetom Duhu da æiviu nama.

ODGOVORITE1. Kako Êe preobraæeni pojedinci preobraziti svoje mjesne crkve, KrπÊansku

adventistiËku crkvu u cjelini i cijeli svijet? Vidi Izaija 58, Mihej 6,8 i Matej25,31-46.

2. ZnaËi li razmiπljanje na nov naËin da moramo napustiti sve πto smo Ëiniliprije promjene, ukljuËujuÊi i stare prijatelje? Objasnite svoj odgovor.

3. Kako nam Sveti Duh pomaæe da mislimo nove misli?

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija

Sveti Duh nam daje snagu da plivamo protiv struje ovoga svijeta.

100


Jeste li spremni za promjenu?

SVJEDO»ANSTVOLuka 19,1-10; 2. KorinÊanima 3,18

Izvjeπtaj o Zakeju uËi nas da imamo jednog vrlo bliskog i osobnog Spasiteljakoji je voljan ukljuËiti se u naπ æivot i koji æeli da napustimo stari naËin æivlje-nja te postanemo sliËni Njemu. Ellen G. White piπe: “Zakej je bio zaprepaπten,zapanjen i zanijemio zbog Kristove ljubavi i ljubaznosti u kojoj se spustio donjega tako nedostojnog. Sad su ljubav i vjernost prema novopronaenom UËi-telju otpeËatile njegove usne. On Êe javno izreÊi svoje priznanje i kajanje.”(Isusov æivot, str. 452)

Reforma iziskuje da napustimo svoju greπnu narav, πto je sliËno zmiji kojaostavlja svoj svlak. Zmija skida svoju koπuljicu da bi mogla rasti. Mi moramoskinuti svoje greπno ja kako bismo mogli rasti u Kristu. Ne trebamo se brinutiπto Êemo kad odluËimo slijediti Spasitelja i kad izgubimo neke od svojih prijatelja.Takav je bio sluËaj s carinikom Zakejom.

“Meu carinicima je postojao savez, tako da su mogli ugnjetavati narod ipodupirati jedni druge u svojim nepoπtenim djelima. U svom otimanju sprovodilisu ono πto je gotovo postao sveopÊi obiËaj. »ak i sveÊenici i rabini koji su ihprezirali nosili su krivnju bogaÊenja nepoπtenim postupcima pod plaπtom svogsvetog poziva. Meutim, Ëim se Zakej podËinio utjecaju Svetoga Duha, odbacioje svaki postupak suprotan Ëestitosti.” (Isto, str. 452.453)

SliËno Zakeju, ne moæemo traæiti promjenu misli ako ne dopustimo da naπimæivotom upravljaju te nove misli. “Nijedno pokajanje nije pravo ako ne izazovepromjenu æivota. Kristova pravda nije ogrtaË kojim Êe se pokrivati nepriznati ineostavljeni grijesi; to je æivotno naËelo koje preobraæava karakter i upravljaponaπanjem. Svetost je potpuna pripadnost Bogu; to je potpuno predanje srcai æivota nebeskim naËelima.” (Isto, str. 453)

“Svaka obraÊena duπa, kao i Zakej, objavit Êe ulazak Krista u svoje srce timeπto Êe napustiti nepraviËne postupke koji su obiljeæavali njezin æivot.” (Isto, str.453)

ODGOVORITE1. Moæemo li promijeniti svoje misli ako ne napustimo stari naËin æivljenja?

Objasnite svoj odgovor.2. Po Ëemu smo mi sliËni Zakeju?

Rose Oguttu, Dagoretti, Nairobi, Kenija

“Nijedno pokajanje nije pravo ako ne izazove promjenu æivota.”

101

Utorak, 10. rujna

Mi smo svjetlost u svijetu

DOKAZIvan 1,9

George Whitefield (1714.—1770.) bio je sveÊenik iz Engleske koji je propo-vijedao u engleskim kolonijama koje su kasnije postale Sjedinjene Dræave. Zala-gao se za obnovu krπÊanstva i taj njegov pokret poznat je kao Veliko probue-nje. ZahvaljujuÊi silini i uvjerljivosti postao je poznat svojim suvremenicima ikasnijim naraπtajima. Njegove propovijedi postale su klasika.

Za razliku od pokreta iz 18. stoljeÊa poznatog kao prosvjetiteljstvo, koji jezagovarao da razum moæe pomoÊi ljudskom rodu da razumije svijet, Velikoprobuenje isticalo je da je Isus svjetlost svijeta i da Boæja rijeË objaπnjavastvarnost.

Danas joπ uvijek postoji bezbroj vjerovanja koja polariziraju svijet. Ako sene budemo dræali Isusa, naÊi Êemo se na putu propasti. Mjerilo naπe krπÊanskevjere je u Bibliji. Boæja rijeË ukazuje nam na naπ pravi izvor duhovne svjetlosti.“Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakog Ëovjeka doe na ovaj svijet. ... I RijeËtijelom postala i nastanila se meu nama. I mi smo promatrali slavu njegovu,slavu koju je imao kao Jedinoroenac od Oca.” (Ivan 1,9.14)

Kad doæivimo reformu, mi postajemo zrake tog boæanskog izvora svjetlosti.Tako moæemo tu istu svjetlost dijeliti s ostalim svijetom. Krist, istinski izvorsvjetlosti, moæe nam podariti silu preko Svetog Duha da odsjajujemo tu svjetlostnaËinom razmiπljanja i postupanja. Prisutnost boæanske svjetlosti u naπem æivotutrebala bi biti oËita najprije u naπem umu, a onda i u naπim odnosima. Kristkaæe: “Ja sam svjetlo svijeta. Tko mene slijedi sigurno neÊe iÊi po tami, negoÊe imati svjetlo koje vodi u æivot.” (Ivan 8,12)

Baπ kao πto je propovijedanje Georgea Whitefielda to uËinilo u 18. stoljeÊu,i naπ novi naËin razmiπljanja i æivljenja trebao bi revolucionarizirati svijet. To jebît naπe reforme u 21. stoljeÊu.

ODGOVORITE1. S obzirom na tako mnogo religijskih vjerovanja u naπem svijetu, kako moæe-

te biti sigurni da ne skreÊete u odnosu na pravi izvor svjetlosti?2. Kako biste opisali osobu koja je iskusila reformu i ima nove misli?3. Opiπite vaænost Svetog Duha u vaπoj ulozi veleposlanika za Krista.

Florence Kurema, Kakamega Town, Kenija

Ako se ne budemo dræali Isusa, naÊi Êemo se na putu propasti.

102

Srijeda, 11. rujna

Nove misli u akciji

PRIMJENAKoloπanima 3,1-17

Jedan od razloga πto ljudi teæe steÊi sveuËiliπne titule jest stjecanje znanjai struËnosti u odreenim podruËjima. Kao svojim uËenicima, Krist nam darujeznanje koje nam treba pomoÊi da budemo Njegovi uËenici. Kad Ga prihvatimokao svojega Spasitelja, Njegov Sveti Duh nam pomaæe da æivimo na takav naËinda to doprinosi razvijanju karaktera sliËnog Njegovom. Premda æivimo u greπnomsvijetu, Bog æeli da promijenimo svoj naËin ramiπljanja i postupanja. On æeli dase usredotoËimo na Njegovo kraljevstvo. I dok to Ëinimo, smjelo se suoËavamos muËnim zadaÊama i dogaajima koji obiljeæavaju naπ put. Kako reÊi svijetu dadoista gajimo nove misli?

Neprestano rastite u Kristu. Prije nego πto smo prihvatili Krista, mi smogajili greπne misli koje su Ëesto vodile ka greπnim postupcima. Ali kad smoprihvatili Krista, naπe misli su se okrenule Njemu, a naπe ponaπanje se promi-jenilo u skladu s tim. Umjesto da se prema nekim ljudima ponaπamo s prijezi-rom, mi se uËimo brinuti o njima. Mi trampimo nestrpljivost za strpljivost,hladno srce za ljubazno srce i oholost za poniznost.

Oprostite i zaboravite. Kad praπtamo u potpunosti, poËinjemo iznova.Praπtanje pomaæe da se oslobodimo gorËine koju smo nekada osjeÊali jedniprema drugima. Ono nam pomaæe da se udruæimo kao braÊa i sestre u Kristu,ujedinjeni Njegovom ljubavlju.

Stavite poboænu ljubav iznad svega. Takva ljubav treba pokrenuti svevaπe misli i postupke. Takva ljubav je toliko duboka i πiroka da nas privlaËijedne drugima. I kad prihvatimo sve spomenute savjete, naπe nove misli pomoÊiÊe nam da svagda imamo na umu da bi sve πto Ëinimo trebalo proslavljati naπegSveviπnjeg Boga.

ODGOVORITE1. Za koji vam je od spomenutih koraka potrebna pomoÊ kako biste se usmje-

rili na Boæje kraljevstvo? Kako biste posavjetovali nekoga tko se bori ujednom od ta tri podruËja?

2. Zaπto bi nas krπÊane u onome πto radimo morala pokretati ljubav?

George Otieno, Kendu Bay, Kenija

Praπtanje pomaæe da se oslobodimo gorËine koju smo nekada osjeÊalijedni prema drugima.

103

»etvrtak, 12. rujna

Trodimenzionalno miπljenje

MI©LJENJEIvan 10,10

Prije dva desetljeÊa moja je majka bila teπka puπaËica i ovisnica o nikotinu.Za samo jedan dan ona bi slistila nekoliko kutija cigareta. Nije primjeÊivala dajoj se zbog toga tjelesno zdravlje naruπava. Iako u to vrijeme nismo pohaalicrkvu, bilo mi je mrsko to πto moja pajka puπi. U svom srcu sam tiho izgovaraoæelju da veÊ jednom prestane s tim.

A onda je jednoga dana, naoko sluËajno, u naπ dom doπlo πestoro mladiÊa.Oni su bili vjernici KrπÊanske adventistiËke crkve koji su tijekom tjedna molitveposjeÊivali ljude. Otpjevali bi neku duhovnu pjesmu, pomolili se i proËitali namredak iz Biblije. SljedeÊe subote je moja majka otiπla u crkvu i odluËila sekrstiti.

Molitva mi je bila usliπana jer je ona, kad je prihvatila Krista, prekinula spuπenjem. Na osnovi tog iskustva nauËio sam da Bog æeli da promijenimo svojemisli i razmiπljamo na nov naËin. Kao Njegova djeca moramo Mu biti vjerni usvojemu umu i u tijelu, zato πto postoji tijesna povezanost izmeu uma i tijela.Oba dijela moraju biti zdrava da bismo se u potpunosti reformirali. Isus je rekaoda je doπao kako bismo æivjeli æivotom u punini (vidi Ivan 10,10).

Kako je moja majka promijenila svoj um, poËela je gajiti i nove misli. Zdravljejoj se popravilo i danas je jedna od odanih vjernica mjesne crkve. Ona predsjedai sastancima savjeta skupine za ovisnike o drogama koji prolaze kroz postupakizljeËenja. ©to se mene tiËe, ja to nazivam reformom. Vidio sam kako promjenauma i srca moæe znaËiti i promjenu æivljenja. Naπ nebeski Otac æeli dapromijenimo svoj naËin razmiπljanja da bismo mogli promijeniti svoje ponaπa-nje i æivjeti uravnoteæeno u umu, tijelu i duπi.

ODGOVORITE1. Trebaju li vaπe tjelesne æelje ili vaπe misli upravljati vaπe ponaπanje? Objasnite

svoj odgovor.2. Koja je razlika izmeu miπljenja na nov naËin i zadræavanja starog naËina

razmiπljanja?

Jackline Achieng, Nairobi, Kenija

Kako je moja majka promijenila svoj um, poËela je gajiti i nove misli.

104

Petak, 13. rujna

Mnogo buke oko odrastanja

ISTRAÆIVANJE1. KorinÊanima 13,11

ZAKLJU»AKMi poËinjemo kao novoroenËad, a potom sazrijevamo i postajemo odrasli.

Naπe cijelo tijelo raste, i iznutra i izvana. Naπ um se mijenja i naπe usmjerenjese mijenja. Mi doæivljavamo promjenu u svakom pogledu. Odrastanje da bismopostali sliËni Kristu takoer proizvodi promjenu uma. Zapravo, to odrastanjeznaËi obraÊenje. Ono je vidljivo kad se dogodi, a ipak je neπto πto ne moæemosami ostvariti. Baπ kao πto nam roditelji, uËitelji i prijatelji pomaæu da posta-nemo odrasli ljudi, Sveti Duh nam pomaæe da postanemo zreli u Kristu. On nampomaæe da svoje zanimanje preusmjerimo sa svjetovnih zadovoljstava na radostu Kristu.

RAZMOTRITEu Istraæite na internetu temu o razvoju djeteta. Poveæite razne faze s fazama

krπÊanskog rasta.u Pomozite u jednom od djeËjih odjela u svojoj crkvi. Kako se djeca odnose

prema vama? Usporedite to s naËinom na koji se vi odnosite prema Bogudanas i s naËinom na koji ste se odnosili prema Njemu kad ste postalikrπÊanin.

u Otpjevajte ili odsvirajte neku himnu o duhovnom rastu. Ili je sastavite iskladajte sami.

u Napravite kolaæ na kompjutoru koristeÊi slike s interneta, ili na papiru sizrescima iz Ëasopisa da prikaæete razne faze krπÊanskog æivljenja.

u Proπetajte prirodom i promatrajte drveÊe, biljke i æivotinje u njihovoj tre-nutnom æivotnom razdoblju.

u Napiπite sastav na temu “Rasti ili ne rasti, pitanje je sad”

POVEÆITERimljanima 8,14-16; Koloπanima 2,6-15.Isusov æivot, poglavlje 61, “Zakej”; Put u bolji æivot, poglavlje “PomoÊ u

svakodnevnom æivljenju” (dostupno na internetu na razliËitim jezicima: https://egwwritings.org/.)

Poklonikovo putovanje (The Pilgrim’s Progress) od Johna Bunyana


105

Dvanaesta pouka14. do 21. rujna 2013.

Reforma — iscjeljenjeporemeÊenih odnosa

“Jer ako smo izmireni s Bogom smrÊu njegova Sina doksmo joπ bili neprijatelji, mnogo Êemo se sigurnije, veÊizmireni, spasiti njegovim æivotom.” (Rimljanima 5,10)

106

Subota, 14. rujna

“Rehidrirana”

UVODIvan 4,1-30

Podesila je poloæaj ruku dok je prolazeÊi kroz grad pridræavala teπku posuduza vodu. Nije voljela iÊi po vodu. To ju je stalno podsjeÊalo da je najniæa odnajniæih i da je stalno prezirana. Sve su æene bile sumnjiËave prema njoj,pripisujuÊi joj da je nemoralna. Svaki muπkarac bio je svjestan njezine ranji-vosti. Ali ovisila je o tom selu s nezdravim odnosima, beznadno ovisna omuπkarcima da priskrbi za æivot, i beznadno ovisna o svojoj svakodnevnoj po-trebi za vodom.

Glasovi su se prolamali kroz zrak. Muπkarci Æidovi iπli su putem prema njoj,uz smijeh i πalu. Gledala je ravno pred sebe, svjesna da je promatraju. Bilo jeoËito zaπto sama ide na izvor po najveÊoj vruÊini u danu.

Proπli su pored nje i ona je nastavila hodati u razmjerno ugodnoj tiπini. OËis joj bile usmjerene prema izvoru. VeÊ je bila blizu. Ali srce joj se ponovnosteglo kad je spazila ljudsko biÊe. »ovjek... sam. Ponadala se da je Æidov kao ioni malo prije. To bi znaËilo da joj se neÊe niti obratiti.

On se ipak okrenuo prema njoj, uz topao i πiroki osmijeh. Nije to bio osmi-jeh one vrste koji govori: “Znam ja kakva si ti æena!” I ona se Njemu nasmijeπila.Zatim je progovorio: “Molim te, hoÊeπ li mi dati malo vode?” Æidov govori æeniSamarijanki, i Ëak je moli za pomoÊ! Moæda je i to neki prognanik. Ona Mu jeradosno dala vodu da ugasi æe. Ali On je s joπ veÊim uæivanjem ugasio njezinuæe.

Doπla je na izvor optereÊena Ëitavom zbrkom poremeÊenih odnosa, zarob-ljena svojim grijesima i poloæajem. Doπla je prezrena i odbaËena od onih koji susmatrali da su pravedniji od nje. Doπla je obuzeta muËnim sjeÊanjima, teπkimæaljenjem i uæasnim osjeÊajem usamljenosti. Ali nekoliko trenutaka s Isusompreokrenulo je njezin æivot. Nekoliko gutljaja Njegove æive vode skliznulo je niznjezino grlo æedno ljubavi, oæivljujuÊi svaki djeliÊ njezinog biÊa. On je njeænogovorio o njezinom greπnom stanju. Ukazao joj je poπtovanje koje nikada nijeiskusila i uputio ju je na nadu za koju nije znala. I premda nije traæila oprost,znala je da joj je oproπteno, da je oprana i da je sada Ëista te da nadalje moraæivjeti sasvim novim æivotom. Ona je jednostavno morala to iskustvo podijelitisa svakim, Ëak i s onima koji su je prezirali!

OtrËala je natrag u grad, i ljubav za kojom je Ëeznula cijelog svojega æivotaprelijevala se poput vode iz njezinog plemenitog srca.

Karen Holford, Auchtermuchty, ©kotska

Ukazao joj je poπtovanje koje nikada nije iskusila.

107

Nedjelja, 15. rujna

Uspravno i vodoravno izljeËenje

DOKAZMatej 18,15-17; 22,39; Djela 15,36-41; Efeæanima 4,32; Filipljanima 2,3-11

Izgleda da mi u danaπnjem svijetu povlaËimo crtu razdvajanja izmeu naπeg“vjerskog æivota” i “svakodnevnog æivota”. Naπ “vjerski æivot” ukljuËuje odlazaku crkvu, molitvu, Ëitanje Biblije i sliËno, dok naπ “svakodnevni æivot” obuhvaÊasve ostalo. Mi pitamo ljude: “Kakav je vaπ vjerski æivot?” Ili poËinjemo reËeniceizrazom: “Duhovno govoreÊi...” Ali to je strano biblijskom pogledu na svijet. Oddeset zapovijedi, Ëetiri govore o naπem odnosu s Bogom, dok se ostalih πest tiËunaπih odnosa s drugima.

Promatrajte Adama i Evu. »im je njihov odnos s Bogom bio naruπen, odmahje poËeo trpjeti i odnos izmeu njih dvoje (Postanak 3,12). Otuda je sasvimprikladno razgovarati o temi odnosa u okviru predmeta o probuenju i reformi.Iako Biblija nije tipiËan “priruËnik o odnosima”, ona ipak sadræi mnogo primjerao iscjeljenju poremeÊenih odnosa. Zapravo, cijela Biblija govori toËno o tome —o pomirenju i obnovi odnosa izmeu Boga i ljudskog roda. Biblija takoer nudinaËela koja nam korisno mogu ukazati na dobar smjer.

Apostol Pavao je napisao crkvama viπe poslanica, u kojima je rijeË o rjeπava-nju problema odnosa. On je poticao vjernike tih crkava da budu puni ljubavi,ponizni, i da ne osuuju jedni druge. Ali ni sâm Pavao nije bio imun na trvenja.U Djelima 15,36-41 Ëitamo o neslaganju izmeu njega i Barnabe. ©to se tiËeizvorne rijeËi za “neslaganje” u retku 39, Ëitamo da ta “rijeË u grËkom jezikuglasi paroxysmos, iz koje dobivamo “paroksizam”... Ona sadræi nagovjeπtajeuzavrelih osjeÊaja, crvenog i izobliËenog lica, glasne rasprave, rijeËi koje je boljeniti ne izgovoriti. Æalostan prizor.” (Tom Wright, Acts for Everyone, Part 2,Westminster John Knox Press, 2008., str. 53.) Mada ne znamo toËno kako se todogodilo, izgleda da je problem bio rijeπen i da je na kraju Pavao visoko cijenioIvana zvanog Marka (Koloπanima 4,10.11; 2. Timoteju 4,11).

Evo nekoliko biblijskih naËela koja mogu biti od pomoÊi kad doe do suko-ba: Trebate voljeti tu osobu (Matej 22,39; Marko 12,31; Ivan 13,34; Filipljanima2,2). Pobijedite svoj ponos (Efeæanima 2,8.9; 4,2; Filipljanima 2,3-11). Kad iskrs-nu problemi, razgovarajte (Matej 18,15-17; Efeæanima 4,26; Jakov 1,19). Opro-stite (Matej 18,21-35; Efeæanima 4,32).

ODGOVORITE1. Kako naπ “uspravni” odnos s Bogom utjeËe na naπe “vodoravne” odnose? Je

li moguÊe imati jedno bez drugog?2. Kakve veze imaju probuenje i reforma s odnosima?

Filip Bajic, Glasgow, ©kotska

Ni sâm Pavao nije bio imun na trvenja.

108


IscjeljujuÊa moÊ intravenozne ljubavi

LOGOSMatej 18,15-17; Luka 23,32-34; Ivan 13,35; Djela 15,36-40; Rimljanima 2,1-

4; 1. KorinÊanima 3,5-11; 12; 13; 2. KorinÊanima 10,12-15; Efeæanima 4,26-32;Koloπanima 4,10.11; 2. Timoteju 4,11; Filemonu 1-25

LijeËenje raskinutih prijateljstava (Ivan 13,35; Djela 15,36-40;Koloπanima 4,10.11; 2. Timoteju 4,11)

U poËetku Bog je stvorio savrπenog Ëovjeka i smjestio ga u savrπeni svijet.Bog je provodio vrijeme s njim. Ali Ëak i u savrπenstvu Edena bilo je neËega πto“nije bilo dobro” (Postanak 2,18). Kad poËnemo shvaÊati da nije dobro biti sam,poËinjemo shvaÊati i potrebe ljudskog srca. Dok smo djeca, a i kao odrasli, midoæivljavamo bol kad nas napuste ljudi koji nam mnogo znaËe. Moæemo nauËitikako da zalijeËimo neke od tih rana tako πto Êemo uvijek biti tu jedan zadrugog. Prijateljstva se lijeËe kad radimo zajedno s Bogom, kad se meusobnoizbavljamo iz usamljenosti. To Ëinimo kad sudjelujemo u tuzi i radosti jednidrugih (Rimljanima 12,15), kad praπtamo jedan drugome, kad se meusobnotjeπimo i kad podupiremo jedni druge u borbama (GalaÊanima 6,2).

LijeËenje naruπenih odnosa (Filemonu 1-25)Ljudi su povrijeeni kad se zbog nas u odnosima jave neravnoteæa ili

nejednakost. U Boæjim oËima mi smo svi jednaki — muπko i æensko, rob igospodar, mladi i stari. Kad smo na visokom poloæaju u druπtvu, Ëesto ne ra-zumijemo bol i ogorËenje koje izazivamo kod drugih. KrπÊani se bore za jedna-kost meu svim ljudima, potaknuti æeljom da postupaju pravedno, da vole mi-losre i smjerno hode s bliænjima i Bogom (vidi Mihej 6,8).

Boæje idealno rjeπenje za taj problem opisan je u Rimljanima 12,3.10.16. Akose prema svakome koga upoznamo ponaπamo tako kao da je on vaæniji od nas,bez obzira na godine, spol ili sposobnosti, razvit Êe se zdravo poπtovanje imoguÊa πtetna neravnoteæa u odnosima neÊe moÊi opstati.

LijeËenje ponosa i ljubomore (1. KorinÊanima 3,5-11; 12; 2.KorinÊanima 10,12-15)

Ponos i ljubomora stvaraju bol i poremeÊaj u odnosima. Upravo su Sotoninponos i ljubomora prema Bogu poremetili savrπene odnose na Nebu. Danasponos stvara podjele i izoliranost, a ljubomora nastavlja uniπtavati odnose. Spa-sila nas je Isusova spremnost da se potpuno ponizi. Njegov stav u kojemu su seogledali njeænost, ljubav i pokornost osposobili su Ga da se rodi u siromaπtvu,da æivi s nama u znoju, krvi, suzama i prljavπtini ljudske naravi, i da na krajuumre najgorom smrÊu. Takva poniznost je spasonosna.

Pavlova slika crkve kao tijela snaæna je i praktiËna. Svaki dio tijela je bitan,Ëak i oni nevidljivi i sasvim obiËni dijelovi. Nijedan dio tijela se ne moæe razvijati

109

bez ostalih. Moramo upotrijebiti sve svoje darove da sluæimo i budemo na blag-oslov jedni drugima i da jaËamo jedni druge. Ponos ne moæe opstati u odnosimaproæetima ljubavlju i nesebiËnoπÊu. Jedino na πto moæemo doista biti ponosnijest naËin na koji nas je Krist sve doveo u blisko prijateljstvo s Bogom.

LijeËenje povrijeenosti praπtanjem (Luka 23,32-34; Rimljanima2,1-4; 5,8-11; 2. KorinÊanima 5,20.21)

Praπtanje je najveÊi dar koji nam je Bog dao da bismo obnovili odnose s Njimi drugima. Zato πto nam On opraπta, moæemo iskusiti Ëudo koje se oËituje utome πto nas On potpuno prihvaÊa, kao i silu Njegovog praπtanja koja nas Ëisti.Kad shvatimo koliko nam je oproπteno, poËet Êemo i sami nuditi oprost drugi-ma, Ëak i ako su nam oni pokuπali upropastiti æivot. Jedno od najsnaænijihsvjedoËanstava za Boga koje svijet moæe dobiti jest obnavljanje naruπenog od-nosa pomirbom i praπtanjem.

Obnovljeni odnosi (Matej 18,15-17; Ivan 4,1-42; 8,1-11; Luka 19,1-10)U Mateju 18,15-17 Isus je opisao naËin, pun poπtovanja i briænosti, da se

greπnici vrate Njemu i dragoj obitelji vjernika. Ali prije nego πto to uËinimo jedniza druge, trebamo ispitati vlastiti æivot Boæjim oËima, i postaviti sebi nekapitanja o vlastitoj greπnosti (Matej 7,4.5).

Isus je dao nekoliko primjera okrepljujuÊih razgovora s greπnicima, kakvi subili æena uhvaÊena u preljubu, æena na zdencu i Zakej. Ti razgovori nas uËekako da razgovaramo s onima koje volimo i koji se bore s grijehom. Sve πtoËinimo ili kaæemo u takvim prigodama mora izraæavati Boæju ljubav, prihvaÊanje,poπtovanje, ohrabrenje, izazov i podrπku za osobu o kojoj je rijeË. Naπe rijeËi ipostupci moraju potjecati iz poboæne ljubavi za tu osobu, kako bi on ili onapoæeljeli bliskiji odnos s Bogom i drugim ljudima.

IscjeljujuÊa moÊ ljubavi (1. KorinÊanima 13)Odnosi se obnavljaju prema Boæjem idealu kad iscjeljujuÊu silu Boæje ljubavi

usmjerimo prema ranjenom srcu. A to moæemo uËiniti jedino kad se savrπenaBoæja ljubav izlijeva u naπe srce. ProËitajte 1. KorinÊanima 13,4-8, zamjenjujuÊirijeË ljubav rijeËju Bog, i neka Njegova ljubav proæme naπe srce kao πto vodanatapa spuævu. Zatim uzmite tu strpljivu, njeænu ljubav, punu poπtovanja, kojapraπta, koja je sigurna i puna nade i izraæavajte je u svakom od svojih odnosa.Boæja ljubav je kao intravenozna spasonosna otopina, a mi smo poput potkoæneinjekcije koja osigurava da obnavljajuÊa sila Njegove ljubavi dopre do oËajnih,usamljenih, nesretnih i bolnih, gdje je i najpotrebnija.

ODGOVORITE1. S kojim ste se borbama opisanim u ovoj pouci najËeπÊe suoËavali u svojim

odnosima? Kako Boæja naËela mogu preobraziti te odnose?2. Koji je od vaπih bliskih odnosa najpotrebnije izlijeËiti? Koji je bio najveÊi

uzrok boli i skrhanosti u tom odnosu? ©to ste nauËili u danaπnjem prouËa-vanju, a pomoÊi Êe vam u obnovi tog odnosa?

Bernie Holford, Auchtermuchty, ©kotska

110

Utorak, 17. rujna

OkrepljujuÊe praπtanje: put kojim se napreduje

SVJEDO»ANSTVOMatej 18,21-35

“Nemojte onima koji su pogrijeπili dati povoda da se obeshrabre. ... Nekaosjeti Ëvrst stisak bratske ruke, neka Ëuje πapat: ‘Hajde da se pomolimo!’ BogÊe i vama i njemu pokloniti bogato iskustvo. Molitva nas sjedinjuje meusobnoi s Bogom.” (Isusove usporedbe, str. 164.165)

“Nitko nikad nije bio vraÊen s pogreπnog puta osudom i prijekorom, ali sumnogi tako bili odgurnuti od Krista i navedeni da zatvore svoja srca za svakodokazivanje. Njeæan duh i obzirno, privlaËno ponaπanje mogu spasiti zalutalogai pokriti mnoπtvo grijeha. Otkrivanje Krista u vaπemu karakteru moÊi Êe preo-braziti sve s kojima dolazite u dodir. Neka se Krist svakoga dana vidi u vama paÊe preko vas otkrivati stvaralaËku silu svoje rijeËi — blag, uvjerljiv i snaæanutjecaj koji Êe preobraziti duπe u ljepotu Gospodina, naπega Boga.” (Isusovgovor na Gori, str. 171.172)

“Njegova braÊa su ostala nepomiËna, zapanjena i nijema od straha. Josip,njihov brat, vladar je Egipta kome su zavidjeli i koga bi ubili, ali su ga naposljet-ku prodali kao roba. Sjetili su se svih proπlih zlostavljanja. SjeÊali su se kakosu prezirali njegove snove i radili na spreËavanju njihovih ispunjenja. Ipak, onisu igrali ulogu u ostvarivanju njegovih snova, a sada su u cijelosti bili u njego-vim rukama, a on Êe se, nema sumnje, osvetiti za nepravdu koju je pretrpio.

VideÊi njihovu zbunjenost, on je ljubazno rekao: ‘Primaknite se k meni!’ Akad su se primakli, on je nastavio: ‘Ja sam Josip, vaπ brat; onaj koga ste prodaliu Egipat. Ali se nemojte uznemiravati i prekoravati πto ste me ovamo prodali; jerBog je onaj koji me pred vama poslao da vas odræi u æivotu.’ SmatrajuÊi da suveÊ dosta patili zbog svoje surovosti prema njemu, on je plemenito pokuπaoukloniti njihov strah i ublaæiti gorËinu njihovih samoprijekora. ... ‘Potom zagrlibrata Benjamina te zaplaka; a plakao je i Benjamin obisnuvπi mu se oko vrata.Izljubi zatim svu svoju braÊu, u naruËju im se rasplaka.’ Oni su ponizno priznalisvoj grijeh i preklinjali ga za oprost. Njih je dugo muËila briga i griænja savjesti,a sada su se radovali πto je joπ uvijek bio æiv.” (Patrijarsi i proroci, str. 185.186)

Elizabeth Iheoma, Dumbarton, ©kotska

“Njih je dugo muËila briga i griænja savjesti, a sada su se radovali πtoje joπ uvijek bio æiv.”

111

Srijeda, 18. rujna

Raditi tako da svi budu zadovoljni

PRIMJENAMatej 6,12.14; 18,15-20; Rimljanima 12,20

Popravljanje naruπenih odnosa u samom je srediπtu Kristove misije. Bog jeprikazao izvanredne naËine za izljeËenje i obnavljanje poremeÊenih odnosa. Mimoæemo obnoviti svoje odnose sluæeÊi se Njegovim smjernicama.

Akcija. 1) To πto nastojite da popravite poremeÊene odnose odreuje vaskao Boæje dijete (Matej 5,9). 2) RaπËistite πto ste zapravo doæivjeli (Matej 18,15).3) Potraæite osobu koja vas je uvrijedila, njeæno objaπnjavajuÊi πto vas brine.Isus stavlja odgovornost na vas — da ih potraæite (Matej 5,23.24; 18,15).

Okruæenje. 1) Privatnost je vaæna zbog stvaranja konteksta poπtovanja ukojem Êe se odvijati lijeËenje i razgovor. U poËetku o pogreπci trebaju rasprav-ljati samo dvije strane. To je prva razina. Postoje tri moguÊe razine za rjeπavanjesukoba: jedan prema jedan, jedan prema dva ili tri, i jedan prema viπe njih. 2)Ako se postigne rjeπenje, dobili ste prijatelja. U protivnom: 3) Primijenite drugurazinu ukljuËivanjem jednog ili dvojice. Ukoliko ni to ne uspije: 4) PrimijenitetreÊu razinu ukljuËivanjem crkve. 5) »etvrti korak je postupiti prema osobi kojase odbija izmiriti kao prema nekome kome je stvarno potrebno da upozna Kri-sta. Kako se ponaπamo prema onima koji ne poznaju Krista? Da li ih odbacuje-mo? Naravno da ne. Umjesto toga pruæamo im ono πto im je potrebno. Ako imje potrebno uho koje sluπa, mi ih sluπamo. Ako ih neπto muËi, molimo se zanjih. Ako im treba hrana, hranimo ih. SluæeÊi im kao ljudima u potrazi zaBogom najprije Êemo ih pridobiti (Rimljanima 12,17-20).

Stav. Kristova metoda obeÊava rjeπenje u kojem svi dobivaju. Vi pobjeujetezato πto ste zadobili prijatelja. To je pobjeda i za ljudski rod. A isto tako i zaBoæje kraljevstvo. Ostaje samo da se sve to primijeni. Oprostite da biste i vimogli primiti oprost (Matej 6,12.14).

ODGOVORITE1. ©to nas sljedeÊi redci joπ uËe o obnavljanju odnosa? Matej 18,15-35; Luka

17,3; Jakov 5,20.2. Koliko je bitno da obnovimo svoj odnos s Bogom, baπ kao i naruπene odnose

jedan s drugim?

Obinnaya Iheoma, Dumbarton, ©kotska

Kristova metoda obeÊava rjeπenje u kojem svi dobivaju.

112


U Ëemu je bît?

MI©LJENJERimljanima 5,8-11; Efeæanima 4,26-32

Sukobi na planu odnosa gotovo su neizbjeæni. Svi smo razliËiti i lako semoæemo sudariti na ovaj ili onaj naËin. Ali iako nitko ne uæiva u sukobu niti teæida do njega doe, sukob nije nuæno πtetan za odnose. “Ako se sukobima vjeπtoupravlja, oni mogu Ëak i zbliæiti ljude. Sudaranje ih potiËe da osluπnu potrebejedni drugih, miπljenja, sagledavanja, nade i osjeÊaje.” (Karen Holford, “Disa-greeing Without Falling Apart”, The Journal: A Schepherdess InternationalResource for Ministry Spouses, str. 16)

“Ako dopustimo Svetom Duhu da nas vodi, moæemo rjeπavati sukobe nazdrav naËin, πto Êe nas osposobiti “da gradimo, prosvjeÊujemo, jaËamo i istinskiveliËamo Boæju dobrotu u drugima.” (Tommy Nelson, The Book of Romance:What Solomon Says About Love, Sex and Intimacy, Thomas Nelson Publishers,1998., str. 140)

Kad iskrsnu sukobi, trebali bismo ih pokuπati rijeπiti tako da obje straneosjete da im je oproπteno i da su prihvaÊene.

— Ali u Ëemu je kvaka? Ako je meni nanesena nepravda, zaπto bih nasto-jao to ispraviti? Krist kaæe da smo svi mi sastavni dijelovi Njegovog tijela (1.KorinÊanima 12). Od svih nas oËekuje se da radimo zajedno na Boæju slavu,prihvaÊajuÊi jedan drugog kao jedinstvenog i potrebnog u Kristu (1. KorinÊa-nima 3,5-11). Mi nemamo vlast da sudimo drugima, buduÊi da smo greπnici kaoi svi ostali (Rimljanima 2,1-4). Ako doemo u sukob s nekim Boæjim djetetom,trebali bismo raditi na pomirenju.

— Ali zaπto? Imam mnogo prijatelja. ©to ako izgubim jednog? Nije rijeË ovama. RijeË je o Bogu. RijeË je o Kristovom savrπenom primjeru postupanja snama “dok smo joπ bili greπnici” (Rimljanima 5,8). On nam je potpuno i radooprostio joπ kad smo bili na vrhuncu pobune protiv Njega. To je divan primjerkako i mi trebamo praπtati jedni drugima (Efeæanima 4,32). Ali ako nas netkopovrijedi, trebali bismo traæiti od Boga da nam pomogne oprostiti i popravitiodnos, jer je Krist upravo to uËinio za nas. “Ali gdje grijeh postade veÊim, tu semilost izli u preizobilju.” (Rimljanima 5,20)

“Sukob je neizbjeæan, rjeπenje sukoba nije automatsko. Ne dogaa se svremenom ili sluËajno... Ono se dogaa namjerno.” (Isto, str. 132.133)

ODGOVORITEKakve uvrede najteæe praπtate? Kako moæete s tim iziÊi na kraj?

Taylor Bajic, Glasgow, ©kotska

Nije rijeË o vama. RijeË je o Bogu.

113

Petak, 20. rujna

Kakve to zamrπene mreæe pletemo

ISTRAÆIVANJELuka 6,31

ZAKLJU»AKSvi mi æivimo u naruπenim odnosima, nastalim djelimice zbog napuπtenosti,

neravnopravnosti, ljubomore i ponosa. Odnos iznad svakog drugog jest odnoskoji imamo s Bogom. On dolazi k nama i obraÊa nam se njeæno i s poπtovanjem.Ako prihvatimo Njegovo prijateljstvo, Njegov Duh nas ispunjava i mi onda moæemooprostiti drugima. Krist u nama olakπava iscjeljenje naπih poremeÊenih odnosa.

RAZMOTRITEu Napravite umjetniËko djelo likovnom tehnikom koju najviπe volite. UoËite i

prikaæite kako ste se osjeÊali pri gubitku nekog odnosa koji vam je bio drag.u Da biste uredno izmirili stanje na tekuÊem raËunu, banka i vi trebate biti

poπteni, a sustavi trebaju ispraviti bilo koju pogreπku obje strane. Otklanjanjepogreπaka iziskuje daljnju komunikaciju izmeu vas i banke. Usporeditepostupanje s bankom i postupanje u sluËaju naruπenog odnosa.

u Sluπajte pjesme “Slow Fade” (Casting Crowns); “I Will Never Go” (Twila Paris);“Arise, My Love” (Michael Card). Sve tri naÊi Êete na You Tubeu.

u Uzmite dvije duæine konopca. Uvrtanjem spojite kraj jednog s krajem drugogkonopca. Koliko je lako razdvojiti ih? Sada veæite ista dva kraja koristeÊijaki Ëvor. Pokuπajte ih sada razdvojiti. Presijecite dva spojena dijela konopcana dvije duæine, po Ëvoru ili negdje u blizini Ëvora. Ako presijeËete po srediniËvora, vjerojatno Êete dobiti nekoliko dijelova, dok ste prethodno imali jednuduæinu naËinjenu iz dva dijela. Ili jedan dio bude kraÊi nego πto je bio, adrugi neπto duæi. Ponovno spojite oba dijela. I πto sada imate? Jednu spojenuduæinu konopca, ali je ona kraÊa nego πto je prethodno bila. Usporedite tos lijeËenjem poremeÊenih odnosa.

u Sjetite se nedavne prepirke koju ste imali s nekim. Jeste li mislili samo nasebe i zaπto? ©to je bilo u osnovi vaπe ozlojeenosti? Kako ste pokazalinedostatak vjere? Jeste li bili nepoπteni i zahtijevali da sve bude po vaπem?Jeste li izigravali ærtvu? U Ëemu ste bili prkosni ili ste poricali neπto πto jebilo oËito? Kako moæete pravilno postaviti stvari?

u Sjetite se prilike kad ste usvojili æivotinju kojoj je bila potrebna posebnanjega. ©to ste Ëinili i poveæite to s popravljanjem naruπenog odnosa?

POVEÆITESande, Ken i Tom Raabe, Peacemaking for Families: A Biblical Guide to

Managing Conflict in Your Home, Tyndale House, 2002.


114

Trinaesta pouka21. do 28. rujna 2013.

ObeÊano probuenje —Boæja misija dovrπena

“Prema tome, strpite se, braÊo, do dolaska Gospodnjega!Pazite! Poljodjelac iπËekuje skupocjen rod od zemlje,strpljivo ËekajuÊi na nj, dok ne primi ‘ranu’ i ‘kasnu’kiπu’. Strpite se i vi i uËvrstite svoja srca, jer je blizu

dolazak Gospodnji!” (Jakov 5,7.8)

115

Subota, 21. rujna

Kad neuspjeh nije opcija

UVODOtkrivenje 19-21

Ne samo da se bojim neuspjeha, ja ga se uæasavam. Dok sam rasla, æeljelasam biti u πkolskom odboru, ali bih se skamenila pri samoj pomisli da trebasudjelovati u izborima. Nisam bila uznemirena dok sam govorila pred ljudima iliizraæavala svoje ideje. Ali ono πto me je uvijek koËilo bio je strah da Êu izgubiti.Ako izgubim, hoÊe li ljudi misliti da nisam dovoljno dobra?

Tek sam se u osmom razredu konaËno suoËila sa svojim strahovima i odluËilase kandidirati za predstavnicu razreda. Viπe puta tijekom tjedna skoro da samodustala, a da ne spominjem koliko puta sam osjetila muËninu u æelucu zboguznemirenosti. Ipak, nakon iscrpljujuÊeg tjedna, koliko je trajala kampanja,prebrojeni su glasovi i na moje veliko iznenaenje bila sam jednoglasno izabra-na! Sve bi svakako bilo dojmljivije da sam imala nekog protukandidata.

Da, ma koliko to Ëudno djelovalo, bila sam prestraπena da Êu izgubiti Ëak ikad su me uvjeravali u pobjedu. Zapravo, pobijedila sam i prije prebrojavanjaglasova, ali sam se ipak bojala jer nisam vjerovala rezultatima koji su mi biliobeÊani od samog poËetka. Biblija nam daje iznenaujuÊi vrhunac — konaËnirezultat u sukobu imeu dobra i zla. Upozorenje unaprijed: Isus pobjeuje i OnÊe “potpuno i brzo ostvariti rijeË na Zemlji” (Rimljanima 9,28).

Mada mi je u mojoj epskoj kampanji bila obeÊana pobjeda, ipak sam trebalapoduzeti odreene korake u svrhu pripreme. Trebala sam popuniti odgovarajuÊepapire, odluËiti πto Êu raditi na tom poloæaju i iznijeti svoje zamisli razredu. KaokrπÊanima dano nam je vrijeme da se pripremimo pomoÊu probuenja i reforme.A to ukljuËuje i pouËavanje drugih kako da vjeËnost provode s Bogom. Predsobom vidimo izazovnu misiju sadræanu u Kristovom nalogu: “Zato idite i uËinitesve narode uËenicima mojim!” (Matej 28.19) Ali dok se suoËavamo s tim izazo-vom, opremljeni silom Svetog Duha, ne zaboravimo da je Krist veÊ ostvariopobjedu i da nas svakoga dana privlaËi bliæe k sebi, da s Njim budemo svuvjeËnost.

Angela Brown, Ñaña, Lima, Peru

Mada mi je u mojoj epskoj kampanji bila obeÊana pobjeda, ipak samtrebala poduzeti odreene korake u svrhu pripreme.

116

Nedjelja, 22. rujna

Boæja obeÊanja nikada ne iznevjeruju

LOGOSPonovljeni zakon 6,6-9; Izaija 53,4-7; Joel 1,1-15; 3,1.2; Luka 4,16; Djela

1,14; 2,1-4

Bog je obeÊao probuenje (Joel 3,1.2)Jedan od najveÊih dogaaja koji se moæe dogoditi u krπÊanskoj crkvi jest

probuenje, jedinstveni Ëin Ëija je svrha poticanje duhovnih kvaliteta u crkvi dabi mogla dovrπiti svoje poslanje. ObeÊanje o probuenju dano je u vrijeme Joela,kad je bilo uobiËajeno da se odstupi od pravog Boga i oboæavaju idoli.

Danas se dogaa isto. Neki od nas polaæu nadu u novac, akademske titule,lijekove i nedopuπtene droge da bi postigli uspjeh za kojim Ëeznu. Ako takopostupamo, odgurnut Êemo od sebe Jedinog koji doista moæe preobraziti naπæivot. U vrijeme proroka Joela Bog je pozivao na probuenje. Taj poziv je najvaæ-niji i dobro poznati dio Joelove knjige. Ipak, do probuenja nije doπlo sluËajno,nego je to dio procesa πto Êe ga dovrπiti Njegov narod.

Proces probuenja (Joel 1,1-15)Probuenje Êe se ostvariti kad Boæji narod, zahvaljujuÊi vodstvu Svetog Duha,

bude otkrio kontekst probuenja i njegove zahtjeve:

“»ujte ovi, starci, poËujte svi æitelji zemlje” (redak 2). Da bi doπlo doprobuenja u naπem æivotu, trebamo prije svega Ëuti. ©to bismo trebali Ëuti usvijetu koji je postao tako materijalistiËki usmjeren? Odgovor je jednostavan:ono πto kaæe Bog, Boæju rijeË! S obzirom da nam Biblija govori o Boæjoj volji zanaπ æivot, moramo je prouËavati i razmiπljati o njoj svakoga dana.

“Recite ovo svojim sinovima, vaπi sinovi svojim sinovima, a njihovisinovi potonjem koljenu” (redak 3). Da bi se dogodilo probuenje, roditelji,bake i djede, tetke, ujne i svi drugi trebaju uËiti djecu u svojoj obitelji o Bogu.»itajte Ponovljeni zakon 6,6-9. Govoriti o Bogu podrazumijeva i naËin ponaπa-nja, jer djela Ëesto govore glasnije od rijeËi. Postupamo li onako kako bi Bogæelio? Jesu li naπi postupci u skladu s onim πto drugima govorimo o Bogu?Ovog tjedna imat Êete mnogo prilika da nekoga pouËite o Bogu onim πto govoritei Ëinite.

“Probudite se, pijanice, i plaËite!” (redak 5). Duhovno stanje stanovnikaJeruzalema bilo je na tako niskoj razini da ih je Bog usporedio s pijancima kojeje trebalo trgnuti iz njihove otupjelosti. Danas su mnogi od nas uspavani zbogjednoliËnosti æivota i ne shvaÊaju da im nedostaje vjera. Razmislite o svojemæivotu. ©to vas to uljuljkuje u opijenost i otupjelost? Molite se Gospodinu davam pomogne da se probudite.

117

“SveÊenici, opaπite kostrijet i tuæite! Sluæbenici ærtvenika, nariËi-te!” (redak 13). Ovaj redak se bolje moæe razumjeti u svjetlu retka 9, gdje sespominje: “Nestade prinosnice i ljevanice iz Doma Jahvina. Tuæe sveÊenici, slugeJahvine.” Preko ærtava koje su se prinosile u svetiπtu Izraelci su mogli neπtonauËiti o Mesiji koji Êe biti ærtvovan za grijehe svijeta (Izaija 53,4.7). Zamislitekako je Bogu moralo biti muËno gledati kako Njegov narod zaboravlja na ærtvukoju Êe On prinijeti zbog njih.

Krist je umro za nas. On je platio cijenu za naπe grijehe. On je naπ Spasitelj.Kako Ëesto mislite o ærtvi koju je On dao za vas? Ono πto je On uËinio za nastrebalo bi nas pokrenuti da æivimo æivotom zahvalnosti i vjerne sluæbe.

“Naredite sveti post, proglasite zbor sveËani; starjeπine, saberitesve stanovnike zemlje u kuÊu Jahve, Boga svojeg. Zavapite Jahvi...”(redak 14) Ovo su posljednji zahtjevi za probuenje. Trebali bismo ih se doslje-dno dræati kao πto su to Ëinili Krist i Njegovi uËenici (Luka 4,16; Djela 1,14; 2,1-40). Ono πto se dogaalo u Djelima 1 i 2 smatra se poËetkom ispunjenja obe-Êanja danog u Knjizi proroka Joela. Bog je spreman uËiniti svoj dio. On jed-nostavno Ëeka da Mu dopustimo da radi kroz nas.

ODGOVORITE1. Vjerujete li da probuenje moæe za vas postati stvarnost? Ako ne, zaπto?2. Kako se u svojem æivotu pripremate za izlijevanje Svetoga Duha?

Joseph S. Sánchez Moreno G., Ñaña, Lima, Peru

Kako Ëesto mislite o ærtvi koju je On dao za vas?

118


Nada na sretni zavrπetak

SVJEDO»ANSTVOFilipljanima 1,6

Svi mi Ëeznemo da doæivimo istinsko probuenje. Ali suoËeni s neprijatelje-vim napadima i veliËinom zla koje danas vidimo, moæda strahujemo da jeprobuenje nemoguÊe. Boæja obeÊanja pruæaju nam nadu u sretan zavrπetakkoji nadilazi ono πto moæemo zamisliti.

“Nema granice korisnosti onih koji svoje ja ostave po strani, naËine mjestaza djelovanje Svetoga Duha na srce i æive æivotom potpuno posveÊenim Bogu...”(Counsels to Parents, Teachers and Students, str. 409.410)

“Krist se zavjetovao da bude naπ Zamjenik i Jamac i On nikoga neÊezanemariti. ... On koji je svojim posredovanjem svakom Ëovjeku osigurao bes-krajnu zalihu moralne snage neÊe propustiti priliku da tu snagu upotrijebi unaπu korist.

Sve sotonske Ëete nemaju snage da svladaju jednu duπu koja se s jed-nostavnim povjerenjem osloni na Krista. ‘Umornome snagu vraÊa, jaËa nemoÊ-noga.’ (Izaija 40,29)” (Isusove usporedbe, str. 101)

“U Njemu imamo potpunu i beskrajnu ærtvu, moÊnog Spasitelja koji moæe upotpunosti spasit sve one koji dolaze Bogu preko Njega. U svojoj ljubavi On jedoπao otkriti Oca, pomiriti Ëovjeka s Bogom i od njega uËiniti novo stvorenjeobnovljeno na sliku Onoga koji ga je stvorio.” (Selected Messages, sv. 1, str.321)

“Prije no πto Boæji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem Êe narodu doÊido takvog buenja prvotne poboænosti kakve nije bilo od doba apostola. NaBoæju Êe se djecu izliti Njegov Duh i sila.” (Velika borba, str. 367)

Bog osigurava sve πto je potrebno da bi dovrπio svoje djelo u nama. Jedinaosoba koja moæe sprijeËiti da budete onakvi kakve vas Bog æeli ste upravo visami.

ODGOVORITE1. Kako znamo da Êe Bog dovrπiti svoje djelo u nama? Kako nam ta spoznaja

moæe pomoÊi da se suoËimo s napadima neprijatelja?2. Kakvu ulogu u procesu probuenja imamo mi?3. ©to predstavlja najveÊu prepreku s kojom se suoËavamo kad je rijeË o

probuenju?

Samuel Antonio Andrade Zúñiga, Lima, Peru

“U Njemu imamo potpunu i beskrajnu ærtvu, moÊnog Spasitelja...”

119

Utorak, 24. rujna

Snaæan kao dinamit

DOKAZDjela 1,8

Knjiga Djela apostolska mogla bi se isto tako nazvati Djela Svetoga Duha, jerje u Djelima 1,8 Isus dao sljedeÊe obeÊanje svojim uËenicima: “Ali, primit Êetesnagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svojJudeji, u Samariji i sve do kraja zemlje.” GrËka rijeË dunamis, prevedena kao“snaga” odnosi se na “nadnaravnu snagu, a primaju je oni na koje sie SvetiDuh. ... To je sila za svjedoËenje: ona daje 1) snagu iznutra, 2) snagu zaobjavljivanje Evanelja, 3) snagu da druge vodimo Bogu. ... To Duhom danosvjedoËanstvo trebalo je biti znak koji odlikuje krπÊansku crkvu.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 6, str. 124) RijeË “dinamit” ilisnaæan eksploziv potjeËe od iste grËke rijeËi dunamis. To nam daje naslutitikoliko je Sveti Duh doista moÊan.

U Djelima 1,15 kaæe se da je u to vrijeme bilo pribliæno 120 uËenika. “Kakoje u Palestini bilo oko 4.000.000 Æidova, to znaËi da je jedan krπÊanin dolaziona 30.000 stanovnika.” (William Barcley, The Acts of the Apostles, WestminsterPress, 1976., str. 15) S koliko su se velikim izazovom suoËavali prvi uËenici!Bilo ih je tako malo, nisu imali tehnologiju kakvu imamo mi danas, ali silomSvetoga Duha oni su kao dinamitom osvojili svijet Evaneljem — i ishod je bioËudesan (Djela 2,47)!

Je li taj uspjeh bio namijenjen samo tim krπÊanima? U Djelima 1,8 nalazimoodgovor: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi bitisvjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja Zemlje.” StatistiËkigledano, kad bi bilo svijeta i vijeka, godine 2114. dolazit Êe 1 adventist na 300ljudi. (Bert Haloviak, “The Adventist Church Today”, Dialogue, http.//dialogue.adventist. org/articles/17_3_haloviak_e.htm) Tehnologija Êe nastaviti poboljπavatinaπu sposobnost da πirimo Evanelje. Ipak, sigurno je da neÊemo biti uspjeπnisve dok ne budemo imali obeÊanu dunamis te ako sami nismo probueni ireformirani. Ima ljudi blizu i daleko kojima je potrebna ljubav, a tu ljubav moæedati samo netko tko je doæivio Boga u vlastitom æivotu.

ODGOVORITEDunamis, snaga koju je Isus obeÊao, na raspolaganju je svima nama. Jeste

li voljni prihvatiti Njegovu snagu danas kako biste i druge poveli Kristu?

Rubén Casabona Alfaro, Ñaña, Lima, Peru

Je li taj uspjeh bio namijenjen samo krπÊanima u prvom stoljeÊu poslijeKrista?

120

Srijeda, 25. rujna

Ustani i svijetli!

PRIMJENAIzaija 60,1.2

Posljednje rijeËi koje je Isus uputio svojim uËenicima bile su: “Primit Êetesnagu” i bit Êete mi svjedoci (Djela 1,8). Tako je On saæeto opisao razlog postoja-nja svoje crkve. Mi smo dobili obeÊanje i na raspolaganju su nam sva potrebnasredstva. Pitanje glasi: “Kako moæemo dopustiti Svetom Duhu da nas upotrijebi?“

1. Jedan od naËina na koje nas Sveti Duh moæe upotrijebiti nalazi se u Izaiji60,1.2: “Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista slava Jahvina,a zemlju, evo, tmina pokriva i mrklina narode!” Bog nas je postavio kao svjetlau ovom mraËnom svijetu tako da preko naπih dobrih djela ostali saznaju ospasenju (Matej 5,14-16). Takva dobra djela mogu se ostvarivati samo zahvalju-juÊi boravku Svetog Duha u nama i preko duhovnih darova kojima nas je obda-rio.

2. Joπ jedan naËin na koji nas Sveti Duh koristi da potakne buenje ireformu jest obuËavanje drugih da obasjaju svijet Evaneljem. Sâm Isus pripre-mio je svoje uËenike da pouËe svijet o spasenju preko njihovog promijenjenogæivota, preko propovijedi i osobnog svjedoËanstva. Kasnije je izabrao joπ 72uËenika i poslao ih u parovima (Luka 10,1), dajuÊi im vlast da lijeËe bolesti ipropovijedaju Evanelje.

Krist nas poziva da pouËavamo druge probuenju i reformi. Stavite svoj æivotu Isusove ruke tako da vas On moæe oæiviti i preobraziti snagom Svetoga Duha.Tada Êete i vi moÊi propovijedati Radosnu vijest o spasenju. Kad stupite u odnoss Njim, i vi Êete ustati i svijetliti.

ODGOVORITE1. NaËin na koji ulaæemo svoje vrijeme vodi nas k probuenju i reformi, ili nas

od njih udaljuje. Kako danas moæete provoditi vrijeme s Bogom da bisteprimili Njegovu svjetlost?

2. ©to trebate Ëiniti za svoje najbliæe i ostale u svojoj zajednici? Razmislite oskromnim naËinima da danas svijetlite onima koji vas okruæuju.

Katty Richard Alarcón, Lima, Peru

Stavite svoj æivot u Isusove ruke.

121


Kapi koje preobraæavaju

MI©LJENJEJakov 5,18

Uvijek sam uæivao u igri na kiπi. Naæalost, æivio sam u kraju gdje skoronikada nije padala kiπa, a i kad bi pala, palo bi je samo toliko da orosi liπÊe nadrveÊu. Jedne godine sam za πkolske praznike imao priliku sa bratom otiÊi udrugu zemlju zbog uËenja novog jezika. Imao sam osam godina, a praznici sumi bili mjeseci napornog uËenja. U jednom telefonskom razgovoru roditelji sunam rekli neπto πto nikada ne bismo oËekivali. U naπem gradu pala je jaka kiπa.Nadoπla je bujica pa je veÊi dio grada poplavljen. “Velike kapi kiπe padale sudugo!” — rekli su nam. “Posvuda je bilo velikih lokvi!” Kako je moguÊe da kiπapadne toËno onda kad nisam tamo? — pitao sam se.

Ovaj dogaaj odraæava æivot kojim mnogi od nas danas æive. Mnogi od nasodrasli su u crkvi i uvijek su æeljeli vidjeti kiπu Boæje sile. Ali duboko u srcupomiπljali smo da je to nemoguÊe. Postoji skupina ljudi koji su, znajuÊi kakoje teπko biti svjedok neËeg tako velikog, odluËili napustiti temelje. Tako suizgubili priliku da vide snaæno oËitovanje sile Svetog Duha. U koju skupinu vispadate?

Probuenje i reforma su od najveÊe vaænosti za æivljenje krπÊanskim æivo-tom. Dok ovo Ëitate, ljudi se krπtavaju i prisustvuju bogosluæjima probuenja ievangelizacijama πirom svijeta. Crkva se budi djelovanjem Svetoga Duha. Ali πtonam joπ nedostaje?

Kako vi sudjelujete u tom velikom pokretu? Tu gdje ste, zatraæite od Oca davas probudi i reformira. Baπ kao πto sam sanjao igru na kiπi kad sam bio dijete,i dalje æelim osjetiti moÊne kapi Kristove ljubavi koja se izlijeva na moj æivot.Neka Bog blagoslovi svakoga od nas!

ODGOVORITE1. ©to vas zadræava da prihvatite duhovnu promjenu koja vam je potrebna?2. Kako se moæemo pripremiti da primimo pljuskove blagoslova koje izlijeva

Sveti Duh?

Max Choque Ortega, Ñaña, Lima, Peru

Zatraæite od Oca da vas probudi i reformira.

122

Petak, 27. rujna

Osloboeni i pomlaeni

ISTRAÆIVANJEMalahija 4,2

ZAKLJU»ITEOsloboeni grijeha i njegovih posljedica, konaËno smo slobodni da se vinemo

prema onome πto nam je Bog prvobitno namijenio. Grijeh donosi straπno pro-kletstvo koje onesposobljava i uniπtava. Bog je obeÊao da Êe za svu vjeËnostizbrisati prokletstvo i njegov uzrok. Kad Njegova sila i vijest, oËitovani na Gol-goti, nau svoj put do naπeg srca, neizbjeæno dolazi do probuenja. Tada sepreobraæavamo, um nam se obnavlja i oslobaamo se greπnih ponaπanja i sta-vova koji utvruju krivnju, nemir i stid.

RAZMOTRITEu Posjetite neki pustinjski predio ili park s mnogo liπÊa neposredno nakon

obilne kiπe. Promatrajte kako kiπa obnavlja zelenilo. Zatim tu sliku o obnoviprimijenite na svoj duhovni æivot.

u Skladajte pjesmu zasnovanu na temama duhovnog osloboenja, osobne ob-nove, emocionalnog pomlaivanja i boæanskog osvjeæenja.

u Razgovarajte s prijateljima o zamislima, praksi i strategiji koje bi olakπaleosobno duhovno buenje u vaπem æivotu.

u Sjetite se trenutka kad ste se osjeÊali posebno blizu Bogu. UoËite okolnosti,vrijeme i osobe koje su doprinijele tim iskustvima.

u Oblikujte od gline ili nacrtajte plamen, simbol probuenja.u Fotografirajte prizore i iskustva Ëime bi se ilustriralo neπto mrtvo πto proiz-

vodi æivot, æivot koji se bori da opstane, ili æivot u svom najblistavijemizrazu.

POVEÆITEIzaija 60; Mihej 7,18-20; Sefanija 3,9-20; 2. KorinÊanima 5,17-21; Otkrivenje

22,17.Ellen G. White, Put Kristu, poglavlja 7 i 13.Edward Heppenstall, Salvation Unlimited, poglavlje 8, Review and Herald

Publishing Association, 1974.

Dan Solis, College Place, Washington, SAD

123

NaruËite prekopovjerenika zaliteraturu u svojojmjesnoj crkvi iliizravno kod nakladnikawww.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

124

01 P 2. Petrova 1,21 Od samog poËetka02 U Ivan 14,16.17 Kristovo obeÊanje o Svetom Duhu03 S Luka 24,49 Sila Svetog Duha04 » Djela 2,1.2 Pedesetnica05 P Ivan 16,8 ZadaÊa Svetog Duha06 S Ivan 16,7 Branitelj sliËan Kristu

07 N Matej 28,20 Kristov predstavnik08 P Hoπea 14,6 Kao rosa, kiπa i sunËano svjetlo09 U 1. KorinÊanima 2,10 Rasvjetljava Pismo10 S Ivan 16,13 UËitelj istine11 » Psalam 48,15 Vjerni VodiË12 P Izaija 30,21 Naπ osobni VodiË13 S Hebrejima 3,7.8 Smireni, tihi glas

14 N Levitski zakonik 22,9 Sila koja oplemenjuje i posveÊuje15 P 1. Ivanova 3,24 Oblikuje po boæanskom uzoru16 U Djela 3,19 Donosi osvjeæenje17 S Psalam 51,12 Sila koja Ëisti i oæivljava18 » Habakuk 2,4 Prima se samo vjerom19 P 2. Solunjanima 2,13 Za sve koji vjeruju20 S Izaija 59,19 Viπe od snage smrtnika

21 N Ivan 17,20.21 Donosi sklad22 P Efeæanima 4,1-3 Jedinstvo u raznolikosti23 U Rimljanima 8,5 Darovan pod uvjetom24 S Matej 10,8 Davanje i primanje25 » Matej 25,4 Ulje za naπe svjetiljke26 P Matej 12,31 Grijeh koji Bog ne moæe oprostiti27 S Efeæanima 4,30 Æaloste Ga naπe sumnje

28 N Levitski zakonik 11,44 Za one koji traæe29 P Djela 4,33 Sila Pedesetnice30 U Luka 11,13 Traæite Ga!31 S Zaharija 10,1 Kasna kiπa

JUTARNJI STIHOVI — SRPANJ 2013.Duh milosti

125

01 » Hebrejima 2,4 »udo02 P 1. KorinÊanima 4,9 »udesna promjena03 S Efeæanima 4,23.24 Obnova srca

04 N Izaija 27,3 Potrebno je vrijeme05 P 1. KorinÊanima 2,2 OdluËnost je kljuË06 U Djela 16,31 Da se osjeti u domu07 S Izaija 43,12 Da i svijet sazna08 » Ivan 6,35 Odræava duhovni æivot09 P Izlazak 34,6 Otkriva Boæji karakter10 S Matej 5,48 Savrπeni veÊ sada?

11 N Titu 2,7.8 Sve bolji utjecaj12 P 1. Ivanova 3,3 Srce postaje Ëisto13 U 2. KorinÊanima 3,18 Promijenjeni gledanjem14 S 1. Petrova 3,8 Za one najbeznadnije15 » 2. Petrova 1,4 Dionici Kristove naravi16 P 1. Petrova 1,14.15 Oblikuje karakter17 S Ivan 13,34.35 Otkriva se ljubavlju

18 N 2. KorinÊanima 2,14.15 Æivotodavno ozraËje19 P Ivan 16,24 »eka naπ zahtjev20 U Job 5,17 Umiruje i oplemenjuje21 S Koloπanima 2,6 Uvijek naprijed i prema Nebu22 » KorinÊanima 12,9 Dostatna milost23 P Otkrivenje 22,11 Dok traje vrijeme milosti24 S Otkrivenje 22,12 Nagrada

25 N 1. Solunjanima 5,23 ObuhvaÊa cijelu osobu26 P Koloπanima 3,10 Na Boæju sliku27 U Izaija 43,10 Kristovi predstavnici28 S Izreke 3,6 Svakog dana, na svakom mjestu29 » Luka 3,4.5 Djelo reforme30 P Luka 12,8 Priprema za Nebo31 S Psalam 84,3 »eænja za Nebom i domom

JUTARNJI STIHOVI — KOLOVOZ 2013.PreobraæavajuÊa milost

126

01 N 1. Ivanova 4,14 ©to smo vidjeli i Ëuli02 P Filipljanima 2,13 Snaga da posluπamo03 U 1. KorinÊanima 10,13 Protivite se Sotoni04 S Ivan 16,33 »ini nas pobjednicima05 » Izreke 16,32 Vladanje sobom06 P Luka 10,19 Aneoska pomoÊ07 S 1. Ljetopisa 29,12 Naπ um

08 N Efeæanima 6,10 Naπa snaga i naπa sigurnost09 P 2. Timoteju 2,1 Dovoljna za sve10 U Ponovljeni zakon 33,25 Za danaπnje potrebe11 S 2. Samuelova 22,33 Daje neograniËenu snagu12 » Efeæanima 6,24 KrπÊani koji vole dostojni su ljubavi13 P Jeremija 42,3 Pokazuje put14 S Rimljanima 4,16 Za onoga koji vjeruje

15 N Hebrejima 6,12 Snaga u obeÊanjima16 P 1. KorinÊanima 2,5 Ne u svjetovnom sjaju17 U 2. Petrova 1,2.3 Umnoæeni blagoslovi18 S Psalam 71,5 Mladima je potrebna pozornost19 » 1. Petrova 5,6 Za skromne i ponizne20 P Izreke 12,26 Da se moæemo pokazati21 S Izaija 58,8 Izvor pozitivnog utjecaja

22 N Hebrejima 12,1.2 U æivotnoj utrci23 P Psalam 145,11 Neka govore o Tvojoj sili24 U 2. KorinÊanima 6,7 Sila koja moæe uzdrmati svijet25 S Efeæanima 3,20 Znak krπÊanstva26 » Psalam 31,20 Neodoljiva27 P Titu 3,7 Baπtinici besamrtnosti28 S Izreke 10,22 Nepobjedivi

29 N Rimljanima 8,35-37 Viπe nego pobjednici30 P 2. Timoteju 1,12 On moæe

JUTARNJI STIHOVI — RUJAN 2013.Sila milosti

127

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

128

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 7.

07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.13. Psalam 15.

14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.

21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.27. Psalam 27.

28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.

04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.

11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.



RUJAN


08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.

15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.

22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.

29. Psalam 82.30. Psalam 83.

129

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-120

07. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-150

14. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-24

21. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-8

28. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-13

08. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-35

15. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-12

22. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-6

29. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-25

04. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-47

11. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-4

18. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-27

25. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

130

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZI U RUJNU 2013.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

131

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZI U RUJNU 2013.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

132

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 3/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Mirjana –eriÊ • Izvornik: Revival and Reformation • Lektura i prijelom:

Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 3/2013 • Printed in Croatia

133

Uni

jeC

rkve

Skup

ine

Vjer

nika

Stan

ovni

ka

Aust

rijs

ka u

nija

499

3.97

18.

420.

000

Bug

arsk

a un

ija12

321

87.

431

7.47

6.00

0»

eπko

-slo

vaËk

a un

ija18

445

9.68

815

.660

.000

Fran

cusk

o-be

lgijs

ka u

nija

149

2715

.254

76.0

71.0

00Ta

lijan

ska

unija

109

239.

518

61.2

61.0

00Sj

ever

nonj

emaË

ka u

nija

345

1619

.628

47.2

45.0

00Po

rtug

alsk

a un

ija97

269.

249

10.7

82.0

00R

umun

jska

uni

ja1.

092

258

66.8

6721

.848

.000

Juæn

onje

maË

ka u

nija

220

1415

.420

34.5

10.0

00©p

anjo

lska

uni

ja10

840

16.3

3847

.043

.000

©vic

arsk

a un

ija50

54.

377

7.92

6.00

0

Uku

pno

2.52

668

117

7.74

138

8.24

2.00

0

MIS

IJS

KI

PR

OJE

KT

ID

arov

i tr

inae

ste

subo

te u

ovo

m t

rom

jese

Ëju

pom

oÊi

Êeos

tvar

enju

pro

jek

ata

u I

nte

reu

rops

koj

divi

ziji

:

1.

Izgr

adn

ja m

isij

skog

cen

tra

i cr

kve

za

imig

ran

te p

okra

jL

isab

ona

u P

ortu

galu

.

2.

Eva

nge

lizi

ran

ja m

eu

stu

den

tim

a n

a n

ajve

Êim

sveu

Ëili

πtim

a u

»eπ

koj

i S

lova

Ëkoj

.

3.

Izgr

adn

ja c

rkve

za

Rom

e u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

DJE

»JI

PR

OJE

KT:

Izg

radn

ja z

grad

e za

su

botn

joπk

olsk

abo

gosl

uæj

a za

rom

sku

dje

cu u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

Viπ

e: w

ww

.Adv

enti

stM

issi

on.o

rgS

redo

zem

no

mor

e

Atl

an

tski

oce

an

MA

–A

RS

KA

MO

LD

AV

IJA

SL

OV

EN

IJA

SR

BIJ

A

BO

SN

A I

HE

RC

EG

O-

VIN

A

HR

VAT

SK

A CR

NA

GO

RA

MA

KE

DO

NIJ

A

AL

BA

NIJ

A

GR

»K

AT

UR

SK

A

UK

RA

JIN

A

MA

RO

KO

©PA

NJO

LS

KA

PO

RT

UG

AL

FRA

NC

US

KA

Par

iz

Mad

rid

Lis

abon

Ber

n

Pra

g

ITA

LIJ

A

©V

ICA

RS

KA

AU

ST

RIJ

A

SL

OVA

»K

A

»E

©K

A

RU

MU

NJS

KA

BU

GA

RS

KA

Sof

ija

Bu

ku

reπt

Bra

tisl

ava

BeË

LU

KS

EM

BU

RG

Rim

MA

LTA

1

2

3

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

IRS

KA

EN

GL

ES

KA

Ber

lin

NJE

MA

»K

AB

EL

GIJ

A

NIZ

OZ

EM

SK

A

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

Documents

BU—ENJE · Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti u ... Ono isto tako znaËi zavoljeti Isusa i shvatiti da On moæe postati stvarnost u naπem