Iluzija o Posedovanju

8/17/2019 Iluzija o Posedovanju

1/64

Iluzija o POSEDOVANJU

„Posedovati" nešto - šta to zapravo znači? Šta znači učiniti nešto „svojim"? Ako stojite naulici u Njujorku, uperite prst prema ogromnom neoderu i ka!ete „#a zgrada je moja$ %a je

posedujem", vi ste ili veoma ogati, ili ste u zaludi, ili ste la!ov$U svakom slučaju, pričate priču u kom su se misaoni oblik „ja" i misaoni oblik „zgrada"stopili u jedno. To je način na koji funkcioniše mentalni koncept o posedovanju. Ako sesvi sla!u s vašom pričom, postoja&e potpisani papiri koji to potvr'uju$ (i ste ogati$ Ako se

niko ne sla!e s vama, posla&e vas psi)ijatru$ *ivite u zaludi, ili la!ete, a da se tome nemo!ete odupreti$ +vde je va!no uočiti da priča i misaoni olici koji je sačinjavaju, ez ozirana to da li se ljudi sla!u s njima ili ne, nemaju nikakve veze s time ko ste vi$ ak iako se ljudisla!u s pričom, u krajnjem slučaju to je samo privid$ nogi ljudi ne s)vate sve do trenutkadok ne završe na samrtnoj postelji, kad sve spoljašnje stvari nestanu, da nijedna stvar nikadnije odre'ivala ono što su oni zapravo$ Pri suočavanju sa smr&u ceo koncept o posedovanju se

poka!e kao krajnje eznačajan$ . poslednjim trenucima !ivota oni s)vate da, dok su tokomsvoji) !ivota te!ili da upotpune see, ono za čim su zapravo tragali, nji)ovo /i&e, oduvek je

ilo tu, ali je u velikoj meri ilo skriveno nji)ovim identi0ikovanjem sa stvarima, što ukrajnjem slučaju znači identi0ikovanjem s nji)ovim umovima$

„Blago siromašnima duom", rekao je !sus, „jer je njiovo carstvo nebesko."ta znači biti „siromašan duom"# Bez unutrašnjeg tereta, bez identifikacija. $iti sastvarima, niti s bilo kakvim mentalnim tvorevinama koje u sebi sadr%e do%ivljajsopstvenog „ja". A šta je „carstvo neesko"? %ednostavna, ali produljena radost Postojanja,koju pronalazite u trenutku kada se osloodite identi0ikacija i postanete „siromašni du)om"$1z tog je razloga odricanje svi) olika posedovanja stara du)ovna praksa i na 1stoku i na2apadu$ +dricanjem se, me'utim, ne osloa'ate ega automatski$ +n &e pokušati da osigurasvoj opstanak tako što &e potra!iti nešto drugo s čim &e se identi0ikovati$ 1denti0ikova&e se, na

primer, sa umišljenom slikom koju imate o sei kao o nekome ko je prerastao svakointeresovanje za materijalne stvari i samim tim je superioran u odnosu na druge, i više

produ)ovljen od nji)$ Postoje ljudi koji su se odrekli svega što su posedovali, ali nji)ov ego jeve&i nego kod pojedini) milionera$ Ako eliminišete jednu vrstu identi0ikacije, ego urzo


2/64

prona'e drugu$ . krajnjem slučaju, nije va!no s čim se identi0ikujete sve dok to posedujeodre'eni identitet$

&ntikonzumerizam ili pokret protiv privatnog vlasništva još je jedan od misaonioblika, još jedna mentalna pozicija koja mo%e da zameni identifikaciju s posedovanjem.

'roz njega mo%ete da poka%ete da ste u pravu, a da drugi greše. 3asnije &emo videti dataj čin dokazivanja da ste u pravu dok svi drugi greše predstavlja jedan od osnovni) principa po kojima egoični um 0unkcioniše, jedan od najosnovniji) olika nesvesnosti$ 4rugim rečima,sadr!aj ega mo!e se menjati, ali struktura urna koja ga odr!ava u !ivotu ne mo!e$%edna od nesvesni) pretpostavki je ta da &e sam čin identi0ikovanja s predmetom kroz

prividno posedovanje istog, očita čvrstina i istrajnost materijalnog predmeta ispuniti vašdo!ivljaj see još ve&om čvrstinom i istrajnoš&u$ +vo se poseno odnosi na gra'evine i nazemljišta, jer su to jedini olici za koje mislite da i) mo!ete posedovati, a koji se ne moguuništiti$ Apsurd posedovanja ponekad je najočigledniji u primeru posedovanja zemlje$ .vreme kada su 5vropljani naseljavali 6evernu Ameriku, domorodačka plemena nisu mogla das)vate koncept o posedovanju$

2og toga su i izguili zemlju kada su i) 5vropljani naterali da potpišu papire koji su za nji) ili u istoj meri nes)vatljivi$ +ni su ose&ali da je nji)ovo mesto na toj zemlji, ali da ta zemljane pripada njima$

(go često izjednačava posedovanje s )ostojanjem* posedujem, dakle postojim. 1 što više posedujem, sve sam postojaniji$ (go se rani pore+enjem. $ačin na koji vas drugi videpreobrazi se u način na koji sami sebe vidite. 3ada i svi !iveli u ogromnim ku&ama i ili

ogati, vaša ogromna ku&a i vaše ogatstvo ne i više mogli da jačaju vaš do!ivljaj see$ogli iste onda da se preselite i u oičnu koliu, da se odreknete svog ogatstva i povratitesvoj identitet tako što &ete see videti i smatrati du)ovnijim od ostali)$ Način na koji vasdrugi vide postaje ogledalo koje vam pokazuje ko ste i kakvi ste$ 5gov do!ivljaj o sopstvenojvrednosti oavezno je povezan s vrednoš&u koju drugi misle da posedujete$ Potreni su vamdrugi da i vam dali vaše „ja", i ako !ivite u društvu koje u velikoj meri izjednačavasopstvenu vrednost s onim šta posedujete i količinom toga, ako niste u stanju da prozrete kroztu kolektivnu omanu, i&ete osu'eni da ostatak svog !ivota provedete jure&i za stvarima s

uzaludnom nadom da &ete na taj način prona&i sopstvenu vrednost i upotpuniti do!ivljajsopstvenog „ja"$


3/64

'ako da se oslobodite vezivanja za stvari# $e vredi ni da pokušate To je nemogu-e.ezivanje za stvari nestane samo od sebe onog trenutka kada prestanete da svoj smisaotra%ite u njima.. me'uvremenu, udite svesni sopstvenog vezivanja za stvari$ Ponekad niste ni svesni da ste

vezani za odre'eni predmet, tj$ da ste se identi0ikovali s njim, sve dok ga ne izguite ili dok sene pojavi pretnja da &ete ga izguiti$ Ako se uznemirite, potresete i slično, to znači da ste sevezali za taj predmet$ Ako ste svesni činjenice da ste se identi0ikovali s predmetom, samaidenti0ikacija nije više potpuna$,/a sam svest koja je svesna da postoji vezivanje." To je početak transformacije svesti.

0(1/($/(2 )3T4(B& 5& 6( !7& !(

5go se identi0ikuje s posedovanjem, ali njegovo zadovoljenje time je relativno plitko i kratkogveka$ 6kriven unutra, ostaje duoko usa'eni ose&aj nezadovoljstva, nepotpunosti, „nedo-

voljnog"$ „%oš uvek nemam dovoljno" zapravo su reči kojima ego !eli da ka!e „%oš nisamispunjen$"3ao što smo i videli, posedovanje, koncept o vlasništvu, predstavlja tvorevinu ega, koja treada mu pru!i čvrstinu i trajnost i da ga istakne, da ga učini posenim$ Pošto niste u stanju da

prona'ete see u posedovanju, postoji još jedan sna!an nagon u njegovoj sr!i, a koji jesadr!an u strukturi ega potrea da se ima više, koju tako'e mo!emo nazvati„!eljenje"$ $ijedan ego ne mo%e da opstane du%i period vremena bez potrebe da ima više.6toga %eljenje odr%ava ego u %ivotu više nego što to radi posedovanje. (go %eli da %eliviše nego što %eli da poseduje. Površno zadovoljstvo posedovanja uvek se smenjuje s jošve&om !eljom$ #o je psi)ološka potrea za tim da se ima više, da se ima više predmeta skojima se mo!e identi0ikovati$ #o je zavisnička potrea, a ne istinska$

. pojedinim slučajevima, psi)ološka potrea da se ima više ili ose&anje nedovoljnosti, koji suveoma karakteristični za ego, prenesu se na 0izički nivo i time u neuta!ivu glad$ /ulimičaričesto teraju see da povrate kako i nastavili da jedu$ Nji)ov um je gladan, a ne telo$ +vaj

poreme&aj u is)rani i&e izlečen ukoliko ooleli, umesto da se identi0ikuju s umom, do'u ukontakt sa svojim telom i time osete pravu potreu svog tela pre nego nadripotree egoičnoguma$


4/64

Pojedini egoi znaju šta !ele i idu prema svom cilju s nemilosrdnom i okrutnom odlučnoš&u -4!ingis 3an, 6taljin, 7itler, da narojim samo neke od ljudi koji su ili ve&i od !ivota$5nergija koja le!i u središtu nji)ovi) !elja, me'utim, stvara suprotnu energiju jednakogintenziteta, koja na kraju vodi ka nji)ovoj propasti$ . me'uvremenu, unesre&e i see i ostale

ili, u slučaju „ve&i) od !ivota", stvore pakao na zemlji$ (e&ina ega ima kontradiktorne !elje$*ele različite stvari u različito vreme ili čak i ne znaju šta !ele osim da to nije sadašnjitrenutak$ Nemir, nespokoj, dosada, uznemirenost, nezadovoljstvo, sve su to rezultatineispunjeni) !elja$ 6talna !elja je strukturalna, te nijedna količina sadr!aja ne mo!e da ostvaridugotrajno ispunjenje sve dok je ta mentalna tvorevina prisutna$ !ntenzivno %eljenje kojenema poseban cilj često se mo%e prona-i kod ega koji su još uvek u razvoju, što je slučajs tinejd%erima, od koji odre+eni broj konstantno ose-a negativnost i nezadovoljstvo.

8izička potrea za )ranom, vodom, skrovištem, ode&om i osnovnom ute)om trealo i da selako zadovoljava kod svi) ljudi da nije dealansa u sredstvima, koji je rezultat sulude igrae!ljive potree da se ima više, po)lepnosti ega$ +n pronalazi kolektivni izraz u

ekonomskim strukturama ovog sveta, poput ogromni) korporacija, koje su zapravo egoičnientiteti koji se takmiče jedni s drugima u tome ko &e imati više$ 2aslepljeni su pro0itom$ 1 sapsolutnom okrutnoš&u pokušavaju da do'u do njega$ Priroda, !ivotinje, pa čak i ljudi inji)ovi poslodavci nisu ništa više do rojke na zaključnom računu, e!ivotni predmeti kojitrea da se iskoriste, a potom odace$

7isaoni oblici „mene" i „moje", „više od", „ja %elim", „meni je potrebno", „moram daimam" i „nije dovoljno" ne odnose se na sadr%aj ega nego na njegovu strukturu.6adr%aj podle%e promeni.6ve dok te misaone olike ne prepoznate kod see, sve dok i) niste svesni, verova&ete svemušto ka!u, i&ete osu'eni da ispoljavate nesvesne misli, osu'eni da tragate, a da ne pronalazite,

jer sve dok ti misaoni olici delaju, nijedan predmet, mesto, osoa ili stanje ne&e vaszadovoljiti$ 6ve dok egoična struktura postoji, nijedan vas sadr!aj ne&e zadovoljiti$ /ez ozirana to šta posedujete ili doijate, ne&ete iti sre&ni$ .vek &ete iti u potrazi za nečim štooe&ava ve&e ispunjenje, za onim što garantuje da &e dopuniti vaš nepotpuni do!ivljaj see iispuniti ose&aj praznine koji ose&ate u sei$

Grlena čakra: Centar moći i su!ine

2

BY ATMA ON 23. TRAVNJA 2016.RAZNO

Grlena ili vratna čakra je centar či!enja i centar "#!i$ %re&ite kreativn#%ti ik#"'nikacije$ #&(#v#rna je )a %a&r*aj i "ani+e%tacij'. Nala)i %e ' ,#&r'čj' 3. vratn#(kraljeka.

- t#" ,#&r'čj' ,#činje"# i)ra*avati #n# t# ,#%t#ji ' &r'(i" čakra"a. -k#lik# &r'(ečakre ni%' 'reene i #či!ene$ t# %e #&ra*ava kr#) #v' čakr'. /#k kr#) na% ne %ije či%ta%vjetl#%t$ k#"'nicira"# %tare )a"jere$ ,r#jicira"# krivnj' ili %e rani"# i #,rav&ava"#$ a&a t#(a ni%"# %vje%ni.

http://atma.hr/grlena-cakra-centar-moci-i-sudbine/#commentshttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/alternativa/alternativa-ostalo/http://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/alternativa/alternativa-ostalo/http://atma.hr/grlena-cakra-centar-moci-i-sudbine/#comments


5/64

Gla% je či%ti kanal )a ener(ij' k#ji t#čn# i #tv#ren# ka*e tk# %"# i na k#je" %t',nj'ra)v#ja %e nala)i"#. G#v#ri"# ,re"a i%tini k#ja je ' na"a. Trea iti %vje%tan &a lj'&i k#jii"aj' ,#tre' ,'n# ,ričati i"aj' ,#tek#!a %a %,#ln#" čakr#"$ a ne %a (rlen#".

a& %e ta čakra #tv#ri$ ,#činje"# i)ra*avati &r'(ačije ener(ije i "#*e %e (#&iti &a na%

%tari ,rijatelji ,#činj' na,'tati jer #%je!aj' te ,r#"jene$ n# te n#ve ener(ije ,#čn',rivlačiti n#ve ,rijatelje %ličniji ener(ija.

#tren# je #,a*ati i (#v#r tijela$ jer je i t# način k#"'nikacije$ k#ji ' ,'n# %l'čajeva ka*evie #& riječi. #&%vije%t %e #&a)iva a't#"at%ki i ne#vi%n# # i)(#v#ren#j la*i. -%lije&la(anja$ ,#&%vije%t ,#krene *ivčan' ener(ij' k#ja %e #&ra*ava kretnj#" k#j' nije "#('!e'%kla&iti %a i)(#v#ren#" i)jav#".

Va*an &i# k#"'nikacije je i 45-ANJ7. Biti ar %l'alac )nači &a ka& #%#a (#v#ri vini%te ' %v#je" 8l"'$ ne anali)irate t# va" #na (#v#ri. Tek ka& ,re%tane (#v#riti vi"#*ete %a*eti &a vi&ite &a li %te ra)'"jeli i )ati" &ati %v#je "iljenje$ ,rin#%$ 'vi&. Za

r# %l'anje$ "#ra"# iti ' %tanj' %tr,ljiv#%ti i %"iren#%ti. Zat# je n'*n# &a %e #či%te%ve tri 9ni*e: čakre$ jer %a"# tak# "#*ete ,#%ti!i ja%n#!' (rlene čakre i r# %l'ati.

eta čakra na" ,#ka)'je &a #%#na %na(a le*i ' nai" "i%li"a i &jeli"a. Zat# i trea,#četi #%vjetavati. Mi%li #ičn# ne"aj' i)v#r ' (rlen#j čakri$ ve! ' &r'(i" čakra"a i )at# je t' čakr' ,#tren# (le&ati ,rven%tven# ka# in%tr'"ent )a reali)acij'. 4a #%vjetavanje""i%li "#*e"# iti %vje%ni i nji#v#( 'činka i i"a"# "#('!n#%t "ijenjanja. ;"a"# "#!i)#ra$ %ve #lje ra)'"ije"# ener(et%ke ,#%lje&ice nai "i%li$ 'vjerenja$ &jel#vanja$ t#na% ,ri%iljava &a ,#%tane"# ,#teni ka&a la*i %ei i &r'(i"a #t,a&aj'.

#",letn# i%cjeljivanje na %vi" ra)ina"a nae( ,#%t#janja )atjeva i%kren#%t ,re"a %ei.

;4R7NO4T


6/64

- ,re&nje" &ijel' i)ra*ava"# e"#tivn' %na(' k#"'nikacije i vi)'ali)acije te je)ične%,#%#n#%ti. ;)ra*ava ,re')i"anje #&(#v#rn#%ti )a %ee i )a %v#j ne'%,je ,re%taje"#kriviti &r'(e. Zna"# &a %"# %,#%#ni %a"i #%tvariti #n# t# "#ra"# i t# *eli"#. T' je i%re&ite nai %n#va.

Za&nja %trana čakre ' k#j#j %e nala)i i ,r#+e%i#naln# %re&ite na&)ire &i%anje. rek# nje)na"# #%jetiti %ee ' &r'tv'$ ,#%l' ili )ani"anj' i nai" a"icija"a. ;)ra*ava"# v#lj' ilj'av ,re"a %v#je" ra&' ili %v#ji" )a&a!a"a. T# je %re&ite kr#) k#je ,rev#&i"# "i%li$i&eje i k#nce,te &r'(i i!a i i) &r'(i &i"en)ija i a%,ekata na% %a"i. rek# nje %"# 'ticaj' %a vii" na&an'!e". -ka)'je kakve ,re&*e i"a"# # *iv#t' i kak#,riva!a"# t# t# na" %e (aa. a& je )a&nji &i# čakre #tv#ren &aje na" %na(' &ane(ativne #%je!aje tran%+#r"ira"# ' ,#)itivne.

a&a je ,eta čakra #tv#rena #%je!a"# %e '%,jeni$ )av#ljni % ra" i ra& je je&na #&nai )a&a!a. Nae )vanje na" je i i)a)#v i i%,'njenje. a& cvate$ &aje"# #& %ee %venaj#lje$ ,r#+e%i#naln# %"# '%,jeni i i"a"# )a i%,'njenje %v#ji ciljeva ,#t,#r' cijel#(

'niver)'"a.

a&a je )atv#rena #%je!a"# %e tek# i )a('en#.

- vrije"e #& 6. 10. (#&ine ,#činje %e i)ra*avati &r'tveni i&entitet ' na#j kreativn#%tii &ijete ' k#"'nikaciji ,r#vjerava %v#je ra)'"ijevanje %vijeta. #&',ri"# t' kreativn#%te) %'enja i &ijete ,a*ljiv# ,#%l'aj"# i ,#ten# % nji" ra)(#varaj"#.

Peta čakra opskrbljuje:

Na (lavi? '%ta$ )'e$ je)ik$ čelj'%ti$ ra&'$ krajnike$ 'i

- (lavi? i,#tala"'% Vrat i ' nje"' vratne kraljeke$ titnjač'


7/64

,r#av'. Ci)ički ra%te"#$ ,rila(#ava"# %e tjele%n#j r)ini$ ',#treljava"# i č'va"#ener(ij'. ;"a"# r# ra)vijena ,l'!a$ %rce i n#r"aln' tjele%n' te",erat'r'.

-k#lik# ,eta čakra ,rek#"jern# &jel'je i ne,re%tan# (#v#ri"#$ 'ka)'je na t# &a i treali'ravn#te*iti ne%tatn' &r'(' čakr' jer i" t# ne ,riliči=D

Ak# ,retjeran# na&)ire"# &r'(e lj'&e i (aajeD Ak# %"# %e vrl# ran# ' &jetinj%tv' #&l'čili )a net# t# na" je nijel#

kata%tr#+alne ,#%lje&ice ali ra&i"# i jer i "#ra"#$ jer

#& na% )atijevaj'$ it&. Zatv#ri je i ,revelika 'ka. Ne "#*e"# %avla&ati e"#ci#naln' %it'acij' i nae"# %e ' #vi%n#%ti > rana$

&r#(a$ lijek#vi$ ci(arete$ alk##l$ #&n#%i$ %,#rt$ %ek%

4ve #le%ti %' ,#ve)ane %a E. čakr#"$ jer i)#r je 'klj'čen ' %vaki &etalj *iv#ta i ' %vak'#le%t. #nkretne #le%ti %'? #le%ti titnjače$ k#ja % #r"#n#" tir#k%in 'tječe na ra%t$%tanični "eta#li)a"$ #k%i&acij%ki ,r#ce%i ' tijel'$ %a(#rijevanje ranjivi tvari i %,#ln#%a)rijevanje. Te(#e %a titnjač#"$ i"'nitet#"$ #%jetljiv#%t na in+ekcije? i%cr,ljen#%t$ če%te,rela&e$ te(#e %a &i%anje"$ a%t"a$ #l#vi i ',ale (rla i (la%nica$ #tekle *lije)&e navrat'$ ('itak (la%a$ ri,av#%t$ (#v#rne %"etnje$ ',ale (rla


8/64

B#jana Ben#vi! H l

Priča o borbi Orla i Zmije u svjetlu HO

PRIČA

Orao se ne bori sa zmijom na zemlji. On je podiže u nebo i mijenja poprište bitke, a zatimoslobađa zmiju u nebu.

Zmija nema izdržljivosti, nema snage i nema ravnoteže u zraku. Ona je nemoćna, slaba i ranjiva

a za razliku od toga na zemlji je snažna, mudra i smrtonosna.

Vodi svoju bitku u duhovnom svijetu molitvom a kada si u duhovnom svijetu, Bog preuzima tvoje

bitke.

Nemoj se boriti sa neprijateljom u njegovoj zoni komfora, promijeni poprište bitke poput Orla i

dopusti Bogu da preuzme odgovornost putem svoje iskrene molitve. Osigurat ćeš čistu pobjedu.

Moli bez prestanka.

PARALELE SA HO

Poimi iz priče:Orao - Naša Svijest

Zmije - Sjećanja, podatci, uspomene, programi...Zemlja - Naša uplitanja u problemima, reakcije, očekivanja, želje...

Iskrena molitva - Svjesni odabir da čistimo, čišćenje...

Bog preuzima tvoje bitke & Osigurat ćeš čistu pobjedu. - Ti čistiš ali samo bog može izbrisati

(transmutirati) sjećanja

Tri Ho'oponopono pravila:

1. Uzmi 100% odgovornost - Orao podiže zmiju u zrak (Naša Svijest odabire ne reagirati i ne

uplitati se u problem, situaciju...)

2. Čisti - Iskrena molitva (Svjesna odluka i primjena HO alata : Hvala, Volim te)3. Bez očekivanja - Dopustiti Bogu da preuzme našu bitku (Otpusti i dopusti Bogu da izbriše

sjećanja kako bi bili u stanju Nule)

Na kraju:

Moli bez prestanka - Čisti neprestano

Hvalasmile emotikon ... Volim teheart emotikon ...

O"ojite #ola sata i za$tićeni ste "a mjese%a:Ja#anski liječnik o!jasnio kako s#riječiti rak&

2

BY ATMA ON 22. TRAVNJA 2016.5;J7OV; ;Z R;RO/7$ Z/RAV5J7

Samo jedna šetnja kroz ove predjele “okupati” će vas imunitetom, pomoći da

spriječite ili liječite najteže bolesti, kao i druga kronična oboljenja

etaj'!i '"#" are" je&n#" ' %v#" *iv#t'$ %vatk# je '*iva# ' lje,#ta"a ,rir#&e. T# jera)l#( )at# neki lj'&i iraj' *ivjeti ' '"a"a ili ,#re& nji$ i )at# &r'(i lj'&i ,'t'j'ti%'!e kil#"etara kak# i etali ,# %,ecijalni" '"a"a i ,ra'"a"a.

http://blog.vecernji.hr/bojana-benovic/grlena-cakra-4456http://atma.hr/odvojite-pola-sata-i-zasticeni-ste-dva-mjeseca-japanski-lijecnik-objasnio-kako-sprijeciti-rak/#commentshttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/zdravlje/lijekovi-iz-prirode/http://atma.hr/category/zdravlje/zdravlje-opcenito/http://blog.vecernji.hr/bojana-benovic/grlena-cakra-4456http://atma.hr/odvojite-pola-sata-i-zasticeni-ste-dva-mjeseca-japanski-lijecnik-objasnio-kako-sprijeciti-rak/#commentshttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/zdravlje/lijekovi-iz-prirode/http://atma.hr/category/zdravlje/zdravlje-opcenito/


9/64

Me'ti"$ )nan%tvenici i) Ja,ana %' #tkrili &a je tra&icija k#ja %e na)iva 4inrin Y#k' ili:k',anje ' '"iI i &alje jaka$ a )at# je t# tak#$ ra)l#)i %' i#ke"ij%ke ,rir#&e.

Nai"e$ i%tra*ivači %' '%tan#vili &a #ravak ' '"i ,#,ravlja ,rir#&ni i"'nitet$ k#ji jeva*an )a %,rječavanje raka ka# i &r'(i kr#nični #le%ti.

ak# %e t# (aaF

a&a %' )nan%tvenici te%tirali lj'&e ,rije i ,#%lije &v#%atne etnje '"#"$ ,r#nali %' k#&%vi$ #%i" k#& je&ne #%#e$ E0 i vie TK)rnaca


10/64

)rane, uspostavlja ravnote!u 0lore u crevima i :evakuiše; toksične materije koje su štetne zazdravlje$

Ništa vam ne&e olje očistiti telo nego glina, opet zavisi koja< 9lina je je0tina ali e0ikasna, poenta je što ljudi ni ne znaju kako da je koriste ili se ni ne sete< +ni koji su je proali rade to svaki drugi

dan<

9de kupiti glinu? 3oju izarati?

9linu je najpo!eljnije kupovati u iljnim apotekama$ Proizvodi se u vidu granula ili u pra)u$Postoji više vrsta gline zelena, crvena, !uta, siva i ela$ 1pak, zelena glina se najčeš&e koristi$

3ako se glina koristi?

9lina se pije, pomešana sa vodom ili za spoljnu upotreu =najčeš&e u vidu maski, kupki i ologa>$

Priprema se u staklenoj čaši, a meša drvenom kašikom$ . pola čaše dodajte jednu malu kašikugline$ +stavite da odstoji -@ sata =mo!e i du!e>$ .jutro na prazan stomak promešajte tečnost i

popijte$ Pijte samo vodu =naročito na početku>, sačekajte da glina padne na dno čaše$ . toku ovekure glinom, potreno je pove&ati unos vode čime se urzava proces odstranjivanja štetni)materija iz organizma$ 3onzumiranje gline ne i smelo da traje du!e od tri sedmice$

4ejstvo gline je izuzetno jako, aktivno, telo mora da reaguje na nju, pa se nekada mo!e učiniti dase stanje pogoršava umesto oratno$ 1pak, neop)odno je posavetovati se sa lekarom pre odluke oupotrei gline u cilju lečenja$ =+prez se poseno preporučuje ukoliko imate visok krvni pritisak,

patite od astme ili alergija>

9lina i lepota

9lina se koristi i kao prirodno sredstvo za negu ko!e lice i tela$ (eoma je e0ikasna za lečenje promena na ko!i i za njenu regeneraciju$ 9lina se mo!e upotreljavati u oliku maski ili kupki$3ao kupka lako se apsoruje, ima izuzetno lagotvorno dejstvo na čitav organizam jer relaksira,otklanja umor i stres, a ko!a postaje zdrava, gipka, meka i elastična$ 3upke sa glinom ula!avajunapetost miši&a, smanjuju se olovi u zgloovima$

3upka

. toplu vodu za kupanje dodajte glinu u pra)u$ +stanite u kadi oko @ minuta$ 4a i ravnomernodelovala na čitavo telo, nama!ite celo telo glinom i ostavite je dok ne počne da se suši$ 2atim je

potreno da uklonite i najmanji trag gline sa ko!e =du!im tuširanjem mlakom vodom>$ +va kupkaopušta, osloa'a od toksina i doprinosi lepoti ko!e$

aska

aska sa glinom koristi se za duinsko čiš&enje lica glinu pomešajte sa malo )ladne vode,nanesite na lice =izegavati područje oko očiju i usana>$ Posle B minuta isperite mlakom vodom$

1pak, ova maska najviše pogoduje masnoj ko!i, suvu ko!u lica mo!e dodatno da isuši$


11/64

Pakovanje za kosu

Pomešajte glinu u pra)u sa maslinovim, ademovim ili uljem pšenični) klica$ Nanesite na kosu iostavite da deluje-@ minuta$ Potom je potreno doro isprati$ 3osa &e iti sjajna, čista i meka$

(a!no Posle svakog pojedinačnog koriš&enja, glinu acite, pokupila je sve toksine sa vašeg tela ine koristite je ponovo$

Pilin' ( maska s meom i as#irinom: )o*ali%a će čuesno zasijati&

0

BY ATMA ON 21. TRAVNJA 2016.5J7OTA

Je%te li )nali &a je #ični a%,irin #&ličan k#)"etički ,re,aratF 5jek#vite "a%ke )a lice %a%,irin#" ra%tv#reni" ' v#&i$ ') revn' ',#ra' 4"anj'je l'čenje l#jni *lije)&a> 4'*ava ,#re na lic'> 4,rječava 'ra%tanje &lačica> 4"anj'je ',alne ,r#ce%e na lic'> 4,rječava %tvaranje akni i ,riti!a

Revit# či!enje lica % a%,irin#" %"anj'je crvenil# i ra)ličite ',alne na&ra*aje$ v#&i ,#%t',n#( ne%tanka akni$ ,##ljava %e ten i ela%tičn#%t k#*eL

Aspirin aske se preporučuju:

> Za ,r#le"atičn' k#*'? ,riti!i$ akne$ "ite%eri> Za "a%n' k#*'? %'*ava ,#re i n#r"ali)ira ra& l#jni *lije)&a> Za %tarij' k#*'? vra!a ela%tičn#%t i )&rav ten

!aske s aspirino ne preporučuju se:

> tr'&nica"a> jilja"a> O%#a"a %kl#ni" aler(ija"a Ak# na lic' ,#%t#je #tv#rene rane i ,#%jek#tine

http://atma.hr/piling-maska-s-medom-i-aspirinom-koza-lica-ce-cudesno-zasijati/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/stil/ljepota/http://uspesnazena.com/lepota-i-zdravlje/aspirin-za-cistu-sjajnu-i-zdravu-kozu-lica-cudesne-maske-za-lice-sa-aspirinom/http://atma.hr/piling-maska-s-medom-i-aspirinom-koza-lica-ce-cudesno-zasijati/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/stil/ljepota/http://uspesnazena.com/lepota-i-zdravlje/aspirin-za-cistu-sjajnu-i-zdravu-kozu-lica-cudesne-maske-za-lice-sa-aspirinom/


12/64

rije ne(# t# i%,r#ate &jel#vanje ,ilin( "a%ke % a%,irin#" na lic'$ te%tirajte je na'n'tranj#j %trani na&laktice. Ak# tijek#" &ana nije l# ne(ativne reakcije > "#*ete je %l##&n# ,ri"ijeniti na lic'.

ilin( "a%ka % a%,irin#"

"astoj#i:

1K2 talete a%,irina


13/64

Što sam ivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je !ivot pru!ao isve jasnije sam s)vatao gde trea tra!iti prave izvore radosti i smisla$

$aučio sam da biti voljen ne znači ništa, a da je voleti sve, da je sposobnost da ose-amo,ono što daje vrednost i lepotu našem postojanju. 9de god i se na zemlji pojavilo ono što

se mo!e nazvati sre&om, ilo je satkano od emocija$ $ovac nije ništa, ni mo- nije ništa.7nogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesre-ni. 1epota nije ništa, video sam lepemuškarce i lepe %ene koji su bili nesre-ni uprkos svojoj lepoti. Ni zdravlje nije sveC svako

je zdrav ko se tako ose&aC ilo je olesnika puni) volje za !ivotom koji su je negovali dosamog kraja i ilo je zdravi) koji su venuli mučeni stra)om od patnje$

Ali sre&a je uvek ila tamo gde je neko umeo da voli i !ivi za svoja ose&anjaC ako i) je negovao, ako i) nije gazio i nije i) potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo$

1epota ne pru%a radost onome ko je poseduje, ve- onome ko ume da je voli ida joj se divi.

&utor2 8erman 8esse


14/64

Vr/unska njemačka znanst"eni%a: 0Postojanje1o'a ne isključuje znanst"ene teorije2

0

BY ATMA ON 1P. TRAVNJA 2016.ZNANO4T

Znanstvenici su i sami dokazali da je uvjet za nastanak života na Zemlji ispunjavanje

niza preduvjeta koje je svemir morao naštimati. Zar nije logično da postoji netko tko

je te preduvjete naštimao, pitala se arbara

#)nata ,r#+e%#rica te#rij%ke 8)ike na 4ve'čilit' ' /ar"%ta&t' ' Nje"ačk#j$ Barara/r#%%el$ navela je &a vjer'je &a je B#( %tv#ri# %ve"ir.

:;"ala %a" 13 (#&ina ka&a %a" #&l'čila &a *eli" ,#%tati )nan%tvenica. Ta&a %a",#k'ala čitati 7in%tein#v' te#rij' relativiteta. -*ivala %a" ' čitanj' )nan%tvene+anta%tike$ a "#ja na%tavnica "ate"atike i 8)ike "i je ila il. Mi%li" &a je )nan#%tnet# +anta%tičn# i &a je ra)'"ijevanje ,rir#&e vrl# na(ra'j'!eI$ rekla je /r#%%el#va.

Ona ka*e &a )ak#ni ,rir#&e ,#%t#je #& ,#%tanka %ve"ira$ a )a )ak#ne 8)ike tvr&i &a ne#%likavaj' ' ,#t,'n#%ti )ak#ne ,rir#&e.

:Zak#ni 8)ike %' i&eali)acija$ ,ret,#%tavka k#ja ra&i r#$ ali je #(raničena ' %"i%l'vali&n#%ti. ri"jerice$ Net#n#vi )ak#ni i"aj' #(raničenja ' kvantn#" %vijet' "a&a '%vak#&nevni" 'vjeti"a ra&e %a%vi" r#. /akle$ ,#t# %' )ak#ni ,rir#&e ' nek' r'k',ret,#%tavke$ ne %"ije"# a)irati "iljenje # %vijet' na te"elj' nji. ;%t# tak# "#ra"#na,raviti ra)lik' i)"e' )nan%tveni )aklj'čaka i 8l#)#+%ki te#rija. Na ,ri"jer$ "n#(ilj'&i ka*' &a je ne,#%t#janje B#(a )nan%tveni )aklj'čak. Me'ti"$ t# je %a"# 8l#)#+%kainter,retacijaI$ nav#&i /r#%%el#va.

/r#%%el#va tvr&i &a$ iak# )nan%tvenici vjer'j' &a je %ve"ir na%ta# Veliki" ,ra%k#" ,rije13 "ilijar&i (#&ina$ #na vjer'je &a je %ve"ir )aje&n# %a )ak#ni"a ,rir#&e %tv#ri# B#(.

:Znan%tvenici %' i %a"i ka)ali &a je 'vjet )a na%tanak *iv#ta na Ze"lji i%,'njavanjeni)a ,re&'vjeta k#je je %ve"ir "#ra# nati"ati. Zar nije l#(ičn# &a ,#%t#ji netk# tk# je te,re&'vjete nati"a#FI$ ,itala %e Barara.

Naravn#$ #na tvr&i i &a %a"# nati"avanje nije ka) &a B#( ,#%t#ji jer nije na )nan#%ti&a t# )aklj'či$ ve! je t# vrl# 'vjerljiva 8l#)#+%ka inter,retacija nati"avanja.

/r#%%el#va tak#er tvr&i &a ne vjer'je ' "#('!n#%t ,#%t#janja vie %ve"ira$ iak# nei%klj'č'je t' "#('!n#%t. Ona %"atra &a je ,#%t#janje vie %ve"ira %a"# alternativavjer#vanj' ' B#(a jer ak# B#( ne ,#%t#ji$ #n&a %' )ak#ni ,rir#&e najvia %ila ''niver)'"'.

;,ak$ na ,itanje &a li i "#(la ka)ati &a B#( ,#%t#ji$ /r#%%el#va je rekla &a B#( nije,re&"et )nan%tveni i%tra*ivanja niti "ate"atičk#( ka)ivanja ,a %e l#(ički" ,'te"tak# net# ne "#*e ka)ati.

http://atma.hr/vrhunska-njemacka-znanstvenica-uzdrmala-javnost-ovo-je-dokaz-da-bog-postoji/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/duhovnost/znanost/http://atma.hr/vrhunska-njemacka-znanstvenica-uzdrmala-javnost-ovo-je-dokaz-da-bog-postoji/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/duhovnost/znanost/


15/64

/r#%%el#va ka*e &a ,#%t#je tri 8l#)#+%ka ,itanja k#ja &aj' ar ra)l#( )a ,#%t#janjeB#(a?

1= Zat# ,#%t#je )ak#ni ,rir#&eF #t# ,#%t#je neki )ak#ni ,# k#ji"a %e %tvari (aaj'$%a%vi" je l#(ičn# &a je netk# te )ak#ne %tv#ri#.

2= Zat# nai '"#vi "#(' ra)'"jeti #ve )ak#neF Očit# je &a je B#( *eli# &a ira)'"ije"#.

3= Zat# je *iv#t ' %ve"ir' "#('!F #)nat# je &a i)vje%ne vrije&n#%ti "#raj' iti '%k#nati"ane &a i na%ta# *iv#t ' %ve"ir'. Ojanjenje i) "ate"atičk#( k'ta je &a ,#%t#ji"n#tv# %ve"ira % ra)ličiti" vrije&n#%ti"a$ ali tei%tičk# #janjenje je "n#(# l#(ičnije.

/r#%%el#va je &ala k#"entar i na akin(#v' :te#rij' %ve(aI$ k#ja 'je&inj'je četiri#%n#vne %ile ,rir#&e. Ona je rekla &a je takva te#rija ,revie :re&'kci#ni%tičkaI i &aelektr#"a(neti)a" i (ravitacija ne "#(' iti #%n#vne %ile ,rir#&e jer #ne ne i ni

,#%t#jale e) )ak#na %ve"ira.

Ona je &ala i &a te#rija ev#l'cije ne "#ra iti k#ntra&ikt#rna % ,#%t#janje" B#(a.

:injenica je &a %av *iv#t i"a )aje&ničk# ,#rijekl# i &a je vre"en#" ev#l'ira#. Te#rijaev#l'cije je %a"# "eani)a" "ijenjanja vr%ta kr#) vrije"e. riva!anje te te#rije ne"#ra )načiti &a B#( ne ,#%t#jiI$ )aklj'čila je )nan%tvenica.

RAK NIKADA NIJE PRVA BOLEST, PRIJE NJEGA SE JAVLJA OVO: Drevna metoda

spriječavanja…

Kineska metoda izbacivanja kamenja iz žuči kroz debelo crevo popularna je u Aziji i veruje se dasprečava razvoj karcinoma.

breast cancer cellsKod Kineza je poznat narodni lek koji je pomogao mnogima da izbace kamen iz žuči na lakši i

manje opasan način.

Kineski lekar dr Lai Čiu Nan preporučuje potpuno prirodnu metodu uklanjanja kamenja iz žuči,

koji su vrlo opasni – osim što uzrokuju bol, oni dovode do žutice, pa čak i raka, prenosi Stil.

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji dobiju rak su uglavnom imali kamen u žuči pre toga.

“Rak nikad nije prva bolest koja se javlja”, kaže dr Lai, navodeći da, obično, ima puno drugihproblema koji dovode do raka. Prema njegovom istraživanju, obično ljudi koji obolevaju od raka,su imali kamenje u žuči.

Jedan od simptoma kamenja u žuči jeste osećaj jake sitosti nakon obroka. Imate osećaj kao da

ne možete da svarite hranu. Ukoliko stvari postanu ozbiljnije, javlja se i bol u jetri. Ako mislite da

imate kamen u žuči, najbolje bi bilo da primenite ovu drevnu kinesku metodu.

Smatra se da je ova kineska metoda takođe dobra i za jačanje jetre, pošto su jetra i žučni mehur

usko povezani.

Kako izbaciti kamen iz žuči kroz stolicu:

1. Prvih pet dana unosite četiri čaše soka od jabuke svakog dana ili pojedite bar 4-5 jabuka. Sokod jabuke omekšava kamen žuči. Tokom tih 5 dana možete normalno da jedete.


16/64

2. Šestog dana nemojte večerati.

3. Tog dana u 18h uzmite kašičicu epsom soli (magnezijum sulfata) sa čašom tople vode.

4. U 20h učinite isto to. Magnezijum sulfat otvara žučni mehur.

5. U 22h popijte 5-6 kašika maslinovog ili susamovog ulja, sa isto toliko sveže isceđenog soka od

limuna.

6. Dobro pomešajte i popijte. Ulje će podmazati kamenje i olakšati njihov prolazak.

Sledećeg jutra, u vašoj stolici bi trebalo da se nađe zeleno kamenje, koje obično pluta.

Čak i ako nemate simptome kamenja u žuči, ne bi bilo loše da probate ovu prirodnu terapiju jer

čišćenje žučne kese ne može da škodi.Q

Stribor Marković za Samoniklo jestivo bilje

16. travnja u 23:21 · Zagreb ·

Kome smo zavidni u životu ? Helena, kćer Zeusa i Lede (premda u grčkom kupleraju nije manjkalo drugih

mogućnosti očinstva i majčinstva), bila je najljepša od najljepših žena koje će ikada hodati smrtnim zemljama.

Njena ljepota nije joj donijela sreću : prošla je kroz dolinu smrti i prije udaje, pred gomilom prosaca odabrao ju jeMenelaj i nikada nećemo znati da li ga je doista voljela. Tko zna, možda i protiv njene volje Paris ju je odveo u

Troju i izazvao najpoznatiji rat u povijesti ljudskog roda. Kažu kako je Helena kao omen i kao kontrapunkt svoje

teške sudbine nosila u rukama buket prelijepih velikih žutih cvjetova. Neke legende kažu kako su izrasli iz suza

njene tuge i prije no je tuga njenog života bila završena. I to je bila njena jedina radost : Paris, kojeg je možda

voljela, ubijen je, veliki bogovi presložiše političku slagalicu a ona sama vratila se Menelaju. Kažu kako međunjima ne bijaše više ljubavi, samo ju je njena ljepota spasila po drugi put da ju ne ubije. Rođeni sinovi izbaciše je

nakon očeve smrti i na Rodosu objesi ju Poluksa o drvo, nju kćer najmoćnijeg Boga. Imala je kraljeve, kraljevstva izlato, bila je najljepša od svih žena što će ikada živjeti. Zadnje što je pamtila bio je buket velikih žutih cvjetova koje

je trijumfalno nosila s Parisom u Troju. Istinska vrijednost bilu su cvjetovi a ne varljivo bogatstvo hramova ikraljevstva, ne prolazne zaljubljenosti i ushiti.

Žuti cvjetovi do dana današnjeg nose njeno ime, Inula helenium kojeg mi zovemo oman. Impozantna je biljka koja

lako dostigne i prestigne visinu čovjeka. Biljka nastala iz suza jedne kraljice i božice voli tlo natopljeno suzama

prirode. Kako bi upila ljudske suze, ima prelijepe mekane dlačice na naličju listova, mekan poput svilenih ubrisa, a

sami listovi doista imaju oblike jedne velike zelene suze. Biljka s kojom ju najviše ljudi brkaju, naočitim kolotočom(Telekia speciosa) nema toliko mekanih dlakica a list ima daleko sretniji oblik srca ; kao biljka koja nije izrasla iz

tuge jedne božice raste slobodna po rubovima bukovih brdskih šuma, mjesto gdje jedan oman, neće rasti - to mu

je mjesto odiozno jer mrak šume podsjeća na mrak Heleninog života. Cvjetovi omana, divna sunca tipična za

obitelj Asteraceae kojem pripadaju, uvijek će nas sjetiit jedne jedine Helenine sreće.

Biljka nastala iz suza duboke životne gorčine nije mogla pobjeći od svojeg eteričnog kalupa : glavni aktivnisastojci, seskviterpenski laktoni (alantolakton i izoalantolakton) gorke su tvari dvojakog djelovanja - olakšavaju i

potiču iskašljavanje ali i stimuliraju rad probave i rad žuči. Biljka ima i karakterističan miris eteričnog ulja, dubok,

zemljan, vrlo egzotičan i pomalo sjetan. Ti su gorki spojevi umreženi s neobičnim i rijetkim epoksi spojevima u

tkanje inulina, toliko karakterističnog polisaharida obitelji Asteraceae. Inulin je hranitelj naših dobrih bakterija udebelom crijevu, inulin bifidobakterije pretvaraju u butiričnu kiselinu ; naše stanice epitela uzimaju ju i to ih čini

manje propusnima za (ponekad) i neke gadarijice koje pojedemo. I time oman završi ciklus tuge Heleninog života

koje je previše njih puštala u svoj život, onih koji joj nisu donijeli sreću.

Helenin oman u međuvremenu je bio zabava : rimljani su ga uzdizali na tron fitoterapije. Koristio se nakonprežderavanja u dekadentnim obiteljima a obični ljudi koristili su ga za osvježavanje zuba i daha. U

srednjevjekovnoj Engleskoj omanov korijen koji raste duž vode grickao se da zaštiti ljude od loših para močvarnih

voda kada bi se vozili čamcima. U cijeloj Europi bomboni od omana koristili su se kod kašlja i tek će bombonisladića preteći oman u popularnosti.

https://web.facebook.com/stribor.markovic?fref=nfhttps://web.facebook.com/stribor.markovic?fref=nfhttps://web.facebook.com/groups/283058785146643/permalink/921206504665198/https://web.facebook.com/groups/283058785146643/permalink/921206504665198/https://web.facebook.com/pages/Zagreb-Croatia/116619061681465https://web.facebook.com/stribor.markovic?fref=nfhttps://web.facebook.com/groups/283058785146643/permalink/921206504665198/https://web.facebook.com/groups/283058785146643/permalink/921206504665198/https://web.facebook.com/pages/Zagreb-Croatia/116619061681465


17/64

U međuvremenu, otupljeni površnošću konzumerizma, zaboravili smo na tugu Helene. Oman je zaboravljena

biljka, a sve druge biljke pluća : bršljan, sljez, trputac podbjel, jaglac… sve se one mogu sakriti u drugi red iza

omana. Najsnažniji čistač pluća, izbacit će sluz kada prestajemo pušiti ; pomoći će plućima kod opstruktivne

bolesti pluća ili kada tijekom infekcija imamo osjećaj da smo puni « šlajma » a on nikako da se pokrene. Tu i tamo jedino ga dostižu sladić kada želimo suprotno, smiriti dosadni kašalj ; i divizma, kada posao omana želimo obaviti

s malo manje inicijalne snage. Stari Kinezi rekoše kako je tuga dio elementa metala kojem pripadaju i pluća. Kao

sve « metalno », tuga je moćna. Ona će pokrenuti sve, izbaciti gorčinu žuči, zatrpan probavni sustav, pa je nekoć

čak korišten u smjesama i protiv crva u crijevima. Ali snagu takve tuge ima samo oman ; rijetko koja druga biljka

kašlja bude toliko žestoki « čistač ».Doza u kojoj se koristi je oko jedne jušne žlice koja se kuha 10tak minuta u 2-3 dcl vode, i tako se pije 2-3 puta

dnevno. Bude li nekom u početku presnažan okus ili djelovanje, može se smanjiti na čajnu žličicu.

Malo je biljaka nastalo iz iskonske tuge jedne žene kojoj je zavidio cijeli stari svijet. Tuga je najpozitivnija emocija

od svih, lišena nepotrebnih objašnjavanja i nalazi se čak i daleko iznad osjećaja ljubavi ; jer svake godineotkrivamo koliko smo bili naivni što smo podrazumijevali pod ljubavi. Tuga nam pomaže da osjetimo koliko nam

nedostaje baš ona ljubav za koju samo imamo « feeling » kako bi izgledala. Ona čini nepotrebnima kraljevstva i

kraljeve i njihova bogatstva ; sve one lažne proroke i potrebe koje cijeli svijet drže izbezumljenima. I iznad svega

ona nam daje smisao. Kada se spoji osjećaj tuge i smisla nastaje sveti trenutak.

Krenite u potragu za omanom, osjetite kroz njegov korijen gorčinu vlastitog života ; pred njegovim impresivnimstasom dopustite si da budete tužni - tužni ste jedino i samo jedino zbog toga jer vam svijeti želi ukrasti smisao,

poput gramzivih demona. A sve se može ukrasti, čak i ljubav, ali smisao se ukrasti ne može. I Helena je u zadnjoj

slici tijekom vješanja osjetila jedini smisao svog života - ostavila nam je u nasljeđe oman i ja pamtim Helenu po

Inula helenium, a ne po Troji. Za oman, i propast Troje imala je smisao.

Tu i tamo isplati se za to nakašljati.

1/a'a"a3'ita: Uzizanje u trenutku smrti

0

BY A.. BAT;V7/ANTA 4AM; RAB-A/A ON 1S. TRAVNJA 2016.V7/4O ZNANJ7

Postoje razne $rste trans#endentalista poznati% kao &o'iji ( hatha-yogiji,

dhyana-yogiji i bhakti-yogiji ( i s$i oni zaslužuju biti prenijeti u du%o$ni s$ijet)

*iječ &o'a znači +po$ezati se,- a susta$ &o'e naijenjen je da na oo'u.i

po$ezi$anje s trans#endentalni s$ijeto) "$i so i iz$orno po$ezani s

Bo'o- ali se sada nalazio pod utje#aje aterijalne za'a/enosti) Potrebno

je probuditi s$oju du%o$nu s$ijest i 0$ratiti se1 u du%o$nu realnost- a taj pro#es

po$ezi$anja nazi$a se yoga)

/r'(# )načenje riječi #(a je 9,l'%I. Tren'tn# na" ne%taje B#(. a&a nai" *iv#ti"a

&a"# B#(a$ lj'&%ki #lik *iv#ta !e ,#%tati %avren. - tren'tk' %"rti ,#tren# je )avriti,r#ce% '%avravanja. Tijek#" *iv#ta ,#tren# je %lije&iti ,r#ce% ,rili*avanja %avren%tv'kak# i%"# ' tren'tk' %"rti$ ka&a '&e"# ,ri"#rani na,'%titi "aterijaln# tijel#$ %,#)nalit# %avren%tv#.

pra!ana"kale manasa #calena b$akt!a !ukto !oga"balena caiva

b$ruvor mad$!e pranam aves!a sam!ak sa tam param purusam upaiti div!am

+Onaj ko u trenutku srti uzdi'ne s$oj ži$otni da% ize/u obr$a i s $eliko se

predanoš.u sje.a "$e$išnje' 2ospodina- si'urno .e dosti.i "$e$išnju

Božansku Osobu),


18/64

a# t# %t'&ent %t'&ira četiri ili ,et (#&ina i na kraj' ,#la*e i%,it i ija &i,l#"'$ ak# %etijek#" *iv#ta %,re"a"# )a i%,it ' tren'tk' %"rti i ak# (a ,#l#*i"#$ #ti!i !e"# ' &'#vni%vijet. ijeli na *iv#t it !e ,r#vjeren ' tren'tk' %"rti.

!am !am vapi smaran b$avam t!ajat! ante kalevaram

tam tam evaiti kaunte!a sada tad"b$ava"b$avita$

+Koje' 'od stanja da se neko sje.a kada napušta tijelo- to stanje .e

neizosta$no dosti.i),


19/64

&'#vni" ,laneta"a "#*e %e %te!i čitanje" ve&%ke knji*evn#%ti. %ogi ,#)naje %ve te#,i%e i e) ,#"#!i %ve"ir%ki r#va "#*e #ti!i na il# k#j' ,lanet'$ ,# %v#j#j v#lji.'t#vanje ,# %ve"ir' "eanički" %re&%tvi"a nije ,riva!en ,r#ce% )a ')&i)anje na vie,lanete. Materijalni" %re&%tvi"a U %ve"ir%ki" r#vi"a$ ' %ve"ir%ki" #&ijeli"a it&. U"#*&a nek#licina lj'&i "#*e ') ,'n# vre"ena$ tr'&a i n#vca %ti!i "aterijalne ,lanete$

ali t# je vrl# ne'an i ne,raktičan ,r#ce%. - %vak#" %l'čaj'$ "eanički" %re&%tvi"anije "#('!e ')&i!i %e i)na& "aterijaln#( %ve"ira.

O,!e ,riva!eni ,r#ce% ,ren#enja na vie ,lanete je ,ri"jena %i%te"a "e&itativne #(eili %i%te"a jnane. Me'ti"$ %i%te" b$akti"!oge ne i treal# ,ri"jenjivati ra&i ')&i)anjana il# k#j' "aterijaln' ,lanet'$ jer %eb$akti"!ogiji ne )ani"aj' ni )a je&n' ,lanet' '"aterijaln#" %vijet'$ )naj'!i &a na %vak#j #& nji nei)je*n# ,#%t#ji raanje$ %tar#%t$#le%t i %"rt. Na vii" ,laneta"a *iv#t "#*e trajati &'*e ne(# na Ze"lji$ ali je %"rt i,aknei)je*na.

9Materijalni" %ve"ir#"I #)načava"# ,lanete na k#ji"a ,#%t#ji r#enje$ %tar#%t$ #le%t i

%"rt$ a 9&'#vni" %ve"ir#"I ,lanete na k#ji"a ne ,#%t#ji r#enje$ %tar#%t$ #le%t i %"rt.Oni k#ji %' "'&ri %e ne ,#k'avaj' ')&i!i ni na je&n' ,lanet' ' "aterijaln#" %ve"ir'.Ak# č#vek ,#k'a #ti!i na vie ,lanete "eanički" %re&%tvi"a$ %i('rn# !e r)# '"rijeti$ jer tijel# ne "#*e ,#&nijeti velike ,r#"jene ' at"#%+eri. -k#lik#$ "e'ti"$ ,#k'a #ti!i navie ,lanete ,#"#!' %i%te"a #(e$ it !e #&(#varaj'!e tijel#. T# "#*e"# vi&jeti i naZe"lji$ jer )na"# &a ne "#*e"# *ivjeti ' v#&i$ niti v#&ene *iv#tinje "#(' *ivjeti nak#,n'. a# t# na" je čak i na #v#j ,laneti ,#trena ,#%ena vr%ta tijela kak# i%"#*ivjeli na #&reen#" "je%t'$ ,#%ena vr%ta tijela na" je ne#,#&na i )a *iv#t na &r'(i",laneta"a.

Na vii" ,lanetarna tijela traj' ,'n# &'*e ne(# na Ze"lji$ jer je e%t "je%eci na Ze"lji je&nak# je&n#" &an' na vii" ,laneta"a. Tak# Ve&e #,i%'j' &a *iv#t na vii" ,lanetarnatraje ,rek# &e%et ti%'!a (#&ina. A i ,#re& tak# &'(#( *iv#ta$ %"rt e %vak#(a. ak iak# *ivi"# &va&e%et ti%'!a ili ,e&e%et ti%'!a ili "n#(# "ilij'na (#&ina$ ' "aterijaln#"%vijet' %' %ve (#&ine #&r#jane i %"rt je t'.

ak# i)je!i %"rt

ak# #n&a i)je!i %"rtF T#"e na% ,#'čava Ba(ava&K(ita.

na ja!ate mri!ate va kadacin na!am b$utva b$avita vana b$u!a$

ajo nit!a$ šašvato #!am parano na $an!ate $an!amane šarire

+Duša se nikada ne ra/a niti uire) 6ije nastala- ne nastaje i ne.e nastati)

6ero/ena je- $ječna- u$ek postoje.a i pr$obitna) 6ije ubijena kad je tijelo

ubijeno),


20/64

Ja%tv# ili &'a je %i!'na &'#vna i%kra. 4avren%tv# #(e je ,renijeti t' &'#vn' i%kr' vra (lave. Y#(i k#ji t# ,#%ti(ne "#*e ,# %v#j#j *elji #ti!i na il# k#j' ,lanet' '"aterijaln#" %vijet'. Ak# je )nati*eljan kak# i)(le&a Mje%ec$ "#*e %e ,reaciti ta"#$ iliak# *eli "#*e #ti!i na vie ,lanete$ ka# t# na Ze"lji "#*e"# #ti!i ' Nj'j#rk$ ana&' iline(&je &r'(&je. a# t# %v'&a na Ze"lji va*e i%ti carin%ki ,r#,i%i$ na %vi" "aterijalni"

,laneta"a &jel'j' i%ti ,rinci,i raanja$ %tar#%ti$ #le%ti i %"rti.

'm it! ekaksaram bra$ma? ' tren'tk' %"rti #(i "#*e i)(#varati om$ omkaru$ %a*eti#lik tran%cen&entaln#( )v'ka. Ak# #(i i)(#vara taj )v'k i i%t#vre"en# %e %e!a B#(a$Vin'a (mam anusmaran)$ %ti*e najvii cilj. r#ce% #(e )nači '%re&%re&iti '" naVin'a. ;",er%#nali%ti )a"iljaj' #&reeni #lik 4vevinje( G#%,#&ina$ ali (a ,er%#nali%tine )a"iljaj'$ ve! )ai%ta vi&e. Bil# &a č#vek )a"ilja B#(a ili Ga %tvarn# vi&i$ %v#j '""#ra '%re&%re&iti na #%#ni #lik B#(a.

anan!a"ceta$ satatam !o mam smarati nit!asa$

tas!a$am sulab$a$ part$a nit!a"!uktas!a !ogina$

+Onaj koji se u$ijek bez odstupanja sje.a !ene- lako !e ože dosti.i jer

neprestano predano služi),


21/64

"#(' *ivjeti vječn' anandu$ la*en%tv#$ jer ta"# taj &i# ne%taje. #vjek "#*e nek#vrije"e iti %a" ' %#i i '*ivati ' čitanj' knji(a ili ra)"iljanj'$ ali ne "#*e (#&ina"ane,reki&n# #%tati ' t#j %#i$ ,#%en# ne cijel' vječn#%t. Zat# !e #naj k#ji %e %t#,i# %e)lični" ,#%t#janje" 4vevinje( %i('rn# ,#n#v# ,a%ti ' "aterijalni %vijet &a i %e %neki" &r'*i#. T# ka*e ri"a&KBa(avata".

A%tr#na'ti "#(' ,'t#vati ti%'!a"a "ilja$ ali ak# ne "#(' %letiti na nek' ,lanet'$ ,#n#v#!e %e vratiti na Ze"lj'. - %vak#" %l'čaj'$ ar i" je #&"#r ,#trean. - e)ličn#"a%,ekt'$ #&"#r je nei)vje%tan. Zat# ri"a&KBa(avata" ka*e &a i ,#re& tak# ,'n# tr'&a$ka& i",er%#nali%t 'e ' &'#vni %vijet i ije e)lični #lik$ "#ra %e vratiti ' "aterijalni%vet jer nije %l'*i# 4vevinje( % lj'avlj' i ,re&an#!'. 4ve k %"# na Ze"lji$ "#ra"#'čiti kak# v#ljetii %l'*iti B#(a. Ak# t# na'či"#$ "#!i !e"# #ti!i na &'#vne ,lanete.#l#*aj i",er%#nali%te ' &'#vn#" %vet' je ,rivre"en$ jer !e (a '%a"ljen#%t natjerati &a,#k'a '%,#%taviti #&n#%e % &r'(i"a. #t# %e ne &r'*i #%#n# %a 4vevinji"G#%,#&in#"$ ,#n#v# !e %e vratiti ' "aterijalni %vijet &a i %e &r'*i# % '%l#vljeni" *ivi"i!i"a.

Zat# je #& ,re%'&n#( )načaja %vatiti ,rir#&' %v#( ,rav#( ,#l#*aja. Mi *eli"# vječn#%t$,#t,'n# )nanje i )av#lj%tv#. a& %"# &'(# vre"ena %a"i ' e)ličn#" bra$maj!otiju$ne "#*e"# '*ivati$ i )at# ,riva!a"# )av#lj%tv# k#je na" n'&i "aterijalni %vijet. Ali '%vje%n#%ti B#(a '*iva %e ' ,rav#" )av#lj%tv'.

Oičn# %e %"atra &a je ' "aterijaln#" %vijet' najve!e )av#lj%tv# %ek%. T# je i)#,ačeni#&ra) %ek%'aln#( )av#lj%tva ' &'#vn#" %vijet'$ )av#lj%tva &r'*enja % B#(#". Ali$ne trea "i%liti &a je t# %ek%'aln# '*ivanje ,#,'t %ek%'aln#( '*ivanja ' "aterijaln#"%vijet'. Ne$ #n# %e ra)lik'je. a& %ek% ne i ,#%t#ja# ' &'#vn#" %vijet'$ ne i ,#%t#ja#ni #v&je. Ov&e je t# %a"# i)#,ačeni #&ra) &'#vn#( )av#lj%tva k#je( i"a"# ' ra)"jeni#&n#%a % B#(#".

Ve&%ka knji*evn#%t #,i%'je &'#vne ,lanete. - "aterijaln#" %vijet' %"# %e navikli naraanje$ %"rt i %ve &r'(e vr%te ,atnji. Materijali%tički )nan%tvenici ,r#nali %' r#jne,#(#&n#%ti )a #%jetiln# '*ivanje i ra)aranje$ ali ni%' ,r#nali rjeenje )a ,r#le"e %tar#%ti$#le%ti i %"rti. Ne "#(' na,raviti %tr#j k#ji !e %,riječiti %"rt$ %tar#%t i #le%t. M#*e"#%tv#riti net# t# !e 'r)ati %"rt$ ali ne i net# t# !e je %,rječiti.

;nteli(entni lj'&i %e$ "e'ti"$ ne )ani"aj' )a četiri ije&e "aterijaln#( *iv#ta$ ve! )a')&i)anje na &'#vne ,lanete. Onaj k#ji je ne,re%tan# ' )an#%' (nit!a"!uktas!a !ogina$) ne #ra!a ,a*nj' ni na ta &r'(#. On je 'vek ' )an#%'. -" "' je 'vek i%,'njen%a"# tran%cen&entalni" "i%li"a (anan!a"ceta$ satatam) i ' tren'tk' %"rti ,rir#&n# iva,reačen ' tran%cen&entaln# ,reivalite.


22/64

a%to ne mo-ete oprostiti.

•

Do!ar an&

Za mnoge na duhovnom ili metafizičkom putu jedna odnajtežih stvari je oprostiti.

S"i ste #ro$li kroz mno'a *i"otna iskust"a i mno'a o ti/ iskusta"a su !ila "rlo ne'ati"na 4ako i/ mo*emo tako naz"ati56 No !ez o!zira naiskust"o7 !ilo ono #oziti"no ili ne'ati"no7 čo"jek mo*e #uno naučiti6

No "a$e Ni*e Ja #romatra s"e $to činite i #otiče a se osjećate 'rozno zast"ari koje su #rema "a$em mi$ljenju #o're$ne6

Svi ste vi na putu učenja, na putu rasta.

I ako činite 're$ke7 koje s"atko o "as čini7 taa morate naučiti ne kri"itise i ne kreirati ener'iju koju "a$e Ni*e Ja mo*e u#otrije!iti #roti" "as6

Jer vaše je Niže Ja okrutno i s Nižim Ja se teško boriti.

Ako u se!i nosite ne$to iz #ro$losti za $to si niste o#rostili7 "rijeme je asjenete i na#ra"ite listu st"ari s kojima se morate suočiti ili iz'o"arajtea8irma%ije kojima ćete očistiti tu ener'iju6

.no'o ljui #ro"oe sate7 ane7 tjene i 'oine ne o#ra$tajući si jermisle a su učinili ne$to #o're$no6 No niste učinili ni$ta #o're$no6 9o je

http://sretniljudi.com/zasto-ne-mozete-oprostiti/http://sretniljudi.com/zasto-ne-mozete-oprostiti/


23/64

samo !ila oluka koju ste onijeli i kao $to sam #rije rekao7 jenoeukati"no iskust"o6 Alat za učenje6

Va$e Ni*e Ja će "am reći a se mrzite i a si ne mo*ete o#rostiti6 I u

onome trenutku kaa to iz'o"orite7 te misli #ostaju ener'ija koja ako nijeot#u$tena #ostaje !olest7 #ostaje nemir6 9o je riječ iz koje nastaje !olest4is3ease3 nisi u miru56

prostiti sebi mora biti najvažnija stvar na vašem duhovnomputu, metafizičkom putu.

O#rost ot#u$ta ener'iju6 Ot#u$ta ener'iju koju ste st"orili z!o'nemo'ućnosti o#rosta6

Oso!a koja me kanalizira jenom je imala klijenta koji nije mo'aoo#rostiti i ta je ener'ija s "remenom #ostala artritis u njenim rukama ino'ama s"e o točke kaa se "i$e nije mo'la niti o!uti z!o' o'romne !olikoju je osjećala6 I ako ne !i #o#ila ta!letu #roti" !olo"a ne !i se mo'lao!uti6

S"e je !ilo jako !olno za nju ali nije mo'la o#rostiti6 S"e $to je tre!alaučiniti je o#rostiti sestri6 No to nije mo'la učiniti i s"aki #uta kaa !i !ilau ener'iji .ar'aret 4oso!e koja me kanalizira57 činilo se kao a joj je jo$

'ore6 Jer ener'ija .ar'aret je is%jeljujuća i "rlo sna*na6 I sto'a s"aki #utakaa !i ta oso!a !ila u !lizini .ar'aret !ilo !i joj jo$ 'ore6 Jer ono $to seza#ra"o o'aalo je a joj je njena ener'ija ukazi"ala na o!ojnost7 !ijesi 8rustra%iju koju je ta *ena osjećala i koja se #oku$a"ala oslo!oiti7 noona je jenosta"no nije #u$tala6 I na kraju je umrla7 izre$etana artritisomkoji je za"r$io ne samo u njenim rukama i no'ama ne'o i u %ijelom tijelu6

I ta oso!a će se e"entualno #ono"no inkarnirati7 ako tako oa!ere6 Vjerojatno će onijeti tak"u oluku jer u na$em s"ijetu ne #ostoji nitkotko "as u tome s#rječa"a6

Niže Ja ne odlazi u naš svijet. Samo !iše Ja.

Ni*e Ja nema nikak"u "last u na$em s"ijetu i tek !ez Ni*e' Ja mo*ete "ijeti istinu i tek taa mo*ete "ijeti $to se o'oilo i za$to6 I sto'a je "rlo "a*no o#rostiti za s"e $to ste učinili6

Doz"olite si !iti slo!oni7 oz"olite si slo!ou o s"e'a $to si o saaniste o#rostili i $to o#terećuje "a$ um6 Ako je #otre!no #o#ričajte s

nekim7 s tera#eutom7 sa"jetnikom6 Ne #renosite tu ener'iju u sljeećuinkarna%iju7 osim ako je to ne$to za $to ćete se olučiti6


24/64

"ko želite, napišite poruku sami sebi# $ praštam si za ono štose dogodilo. Nema dobrog, nema lošeg. Samo učenje%.&

+"ala&

;.aitre


25/64

Sun%e ne mo*emo u"reiti6 Ono sija s"ima #ojenako ali ako čo"ek oseća

a'resi"nost #rema njemu 4a to se e$a"a kaa osuujemo o%a57 ona !ora"ak

na sun%u mo*e o"esti o oz!iljni/ !olesti6

Vratimo se Va$oj !olesti6 S"aka !olest je #ozi" su!ine a se #romenimo6

.no'i ljui su se izlečili o najte*i/ o!olenja #romeni"$i s"oje #re!i"ali$te7

is/ranu7 #osao7 način *i"ota6 St"ar je u sleećem: s#olja$nje #romene su

#oma'ale čo"eku a realno izmeni s"oj karakter6

Ualja"anje o s"o' s#olja$nje' ja0 sa nje'o"m stra/o"ima i !ri'ama7

mno'im ljuima je omo'ućilo a učine čuesa6 U s"akom slučaju7 tre!a te*iti7

#oku$a"ati7 a #ut će #reći onaj koji /oa6

S6N6 =azare" 3 Iskust"o #re*i"lja"anja F

Preveo: A.M.

Ošo 7 Značenje ži$otaH13H20160 #""ent%

http://www.bebamur.com/blog/oso-znacenje-zivotahttp://www.bebamur.com/blog/oso-znacenje-zivota#commentshttp://www.bebamur.com/blog/oso-znacenje-zivotahttp://www.bebamur.com/blog/oso-znacenje-zivota#comments


26/64

@iv#t' %a"#"e ,# %ei$ ne%taje %"i%a#.

Je&in# je )načajan ak# %i %,#%#an &a #t,eva k#j' ,e%"' ' večn#%ti.

Ak# #t,'%ti "al# B#*an%k#( "iri%a$ "al# večn#%ti.

Ak# %i %,#%#an &a %e ,retv#ri ' cvet l#t#%a$ e%"rtn#( i večn#(.

Ak# na'či &a ,#%tane či%ta lj'av.

Ak# %i %,#%#an &a 'lje,a #v# ,#%t#janje.

Ak# "#*e &a ,#%tane la(#%l#v #v#( ,#%t#janja.

4a"# ta&a *iv#t ija na )načaj'D ' %',r#tn#" ne"a %"i%a#.

On je ka# ,latn# ele #je$ "#*e &a kreira ,# nje"' čitav#( *iv#ta$ ili &a '"re%l#"ljen nje(#v#" te*in#".

Ali )#( če(aF Na%likaj net# na nje"'L Ti %v#" *iv#t' &aje )načenje$ #n# ti nije&at#.

/ata ti je 4l##&a.

/ata ti je kreativn#%t.

/at ti je *iv#t.

/at# ti je %ve t# je ,#tren# &a "' ,ri,ie nek# )načenje.

4ervirani %' ti %vi #%n#vni %a%t#jci )a nje(#v# )načenje.

Ali )načenje ti nije &at#$ ti (a %ervira .

Ti %a" ,#%taje %tvaralac.

A ka&a ti %a" ,#%tane %tvaralac$ 'če%tv'je ' B#('$ ,#%taje &e# B#(a.

rev#&? Jelena /anil#vi!

PRITISNITE OVU TAČKU I DRŽITE TAČNO 60 SEKUNDI.

ONO ŠTO ĆETE ONDA OSETITI U VAŠEM TELU ĆE VAS

OSTAVITI BEZ KOMENTARA!


27/64

Možda ste čuli za akupresuru, metodu koju su još ranije praktikovali Kinezi, a i dan danas ih

koriste ljudi kako bi se oslobodili bola na različitim dijelovima tijela.

Prema mnogim studijama, pritiskanjem akupresurnih tačaka pravilno, možete iskusiti pozitivne

rezultate u odnosu na bol i nelagodnost. Najbolja stvar kod akupresure i refleksologije je što

možete sami sebi pomoći.

Akupresura i refreksologija

U refleksologiji i akupresuri restorativna masaža pritiska u određenim dijelovima šake i stopala,

olakšavaju optimalno zdravlje i ublažavaju bol. Akupresura ne samo što pomaže da se riješite

bola, već i u mučnina, vrtoglavica i mnogih drugih stvari.

Lupanje srca

Možda ćete nekad iskusiti da vam srce odjednom počinje ubrzano kucati. To može biti rezultat

anksioznosti i nervoze.

Liječenje kroz akupunkturu

Lupanje srca je zastaršujuće iskustvo koje inače nije štetno, ali može biti tretirano metodom

akupunkture, samo što će jedina razlika biti to što ćete umjesto igle koristiti vaše prste.


28/64

More mira

Tačka akupresure nalazi se u centru grudne kosti i naziva se “more mira”, stoga, pritisnite ovu

tačku palcem 1-2 minuta i dišite polako.

Prednosti “moru mira”

Za liječenje nervoze, probleme u grudima, lupanje srca, astme, kašlja, anksioznosti i nekoliko

problema sa grudima kao što su nedovoljno laktacije i mastitis.

Tačka trećeg oka

To je još jedna tačka mirovanja i nalazi se između obrva. Stoga, imenovana je kao treće oko.

Benefiti tačke trećeg oka

Na kontinuirano pritiskanje tačke, svi poremećaji spavanja, nesanica, glavobolja, problemi s

očima, vrtoglavica, zapušenje nosa, nestaće.

Aktivirajte ovu tačku

Da bi aktivirali tačku trećeg oka, potrebno je da zatvorite oči i sjednete u opuštenu poziciju.

Stimulišite ovu tačku srednjim prstom i dlanovima, pritisnite tačku 1 minut i dišite duboko.

Stomak

Mnogi refleksolozi preferiraju ovu tačku zato što pomaže da se stvori pokret koji poboljšava

proces disanja i daje osjećaj olakšanja.

Podlaktica

Ovo je klasično mjesto za refleksologiju i akupunkturu. Stres i anksioznost zapušavaju protok

energije u tijelu koje bi ova tačka mogla da popravi. Pomaže da se energija kreće u pravom

smjeru, pomažu vašem mentalnom fokusu i smanjuje stres.

Dlan

Onog trenutka kada pritisnete ovu tačku, osjetićete kako stres isparava. Nalazi se na jednoj od

najvažnijih meridijana (energetski kanal) koji utiče na srce, jetru i pankreas. Vjeruje se da se


29/64

mnogo stresa zadržava u jetri. Takođe je odlična tačka za liječenje glavobolje, nesanice, bolova u

stomaku, probavnih smetnji – od kojih svi mogu biti posljedica stresa.

Dokoljenica

Ako osećate stres u gornjem dijelu tijela, masiranje ovog mjesta je savršeno.

Stopalo

Pritisak na ovu tačku može da pomogne opterećenom i stresnom umu. Neki refleksolozi vjeruju

da je ovo najbolji meridijan za liječenje pankraesa, u centru stopala.

Najvažniji savjet koji trebate da imate na umu

Najvažniji dio polazi iz disanja. Potrebno je ravnomjerno i duboko da dišete. To će opustiti cijelo

tijelo i um.

9ijelo kao #rijenosnik si'nala DUE: Po'leajo če'a !oluje$ ( i saznat će$ 9)O si&

0

BY ATMA ON 1S. TRAVNJA 2016.RAZNO$ Z/RAV5J7

Nai %' *iv#ti ,riče. #neka&$ "e'ti"$ %v#je ,riče ne ,re,#)naje"# k %e #&vijaj' ,re&na"a. re"&a katka&a "a(l#vit# na%l'ti"# &a je naa ,riča je&in%tvena$ vrije&nara)"iljanja. M#*&a i%"# r# ,#%t',ili ka&a i%"# "e&itirali # %v#" *iv#tn#" ,'t' i,#vre"en# %i ,#%tavljali ,itanja ka# t# %'? :Tk# %a"F #ja je "#ja %vraF akvi" ,'te"*eli i!i "#je %rceFI te ,a*ljiv# #%l'n'li #n# t# %e i) t#( %,#k#ja i tiine % vre"en#",#javi.

*er svaki je život jedinstvena priča, istkana od brojni$ podpriča, zapleta, tokova i

vremena. +eć i nejasna slutnja naše priče omogućit će nam da više budemo stvaraoci, a

manje žrtve vlastitoga života. J#n aatKZinn

Kopleksan so spoj du%a i aterije

a i ka&a je riječ # ,#&r'čji"a *iv#ta )a k#je "i%li"# &a ni%' ,#& na#" k#ntr#l#". a#t# %' n,r. ra)ne "anje i ve!e ne)(#&e$ ne%re!e i #le%ti$ čij' ,#jav' i ')r#ke (#t#v# ',ravil' ,ri,i%'je"# Vi#j %ili$ 'vjereni &a ,r#tiv t#(a ne "#*e"# nita. Ne ra)"iljaj'!i &a%"# ka# lj'&%ka i!a k#",lek%an %,#j &'a i "aterije i &a i%t#vre"en# *ivi"# na "n#(#ra)ina ,#%t#janja$ #&n#%n#? tjele%n#j$ e"#ci#naln#j$ "entaln#j i &'#vn#j$ a te ra)ine"e'%#n# %e &ir'j'$ ,r#*i"lj'$ ,#tič' i &jel'j' je&na na &r'('$ #(le&aj'!i %e i"ani+e%tiraj'!i ' #n#"e t# na)iva"# %v#j#" %tvarn#!'.

http://atma.hr/tijelo-kao-prijenosnik-signala-duse-pogledaj-od-cega-bolujes-i-saznat-ces-tko-si/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/alternativa/alternativa-ostalo/http://atma.hr/category/zdravlje/zdravlje-opcenito/http://atma.hr/tijelo-kao-prijenosnik-signala-duse-pogledaj-od-cega-bolujes-i-saznat-ces-tko-si/#respondhttp://atma.hr/author/atmahr/http://atma.hr/category/alternativa/alternativa-ostalo/http://atma.hr/category/zdravlje/zdravlje-opcenito/


30/64

5j'&%k# tijel# je vrl# #%jetljiv in%tr'"ent$ k#ji %vak#" %v#j#" %tanic#" ,ren#%i ,#r'kenae &'eD %i",t#"i$ k#ji %e na nje"' ,#javlj'j'$ #ičn# %' #&ra) nae 'n'tarnjeneravn#te*e i nera)rijeeni e"#tivni i &r'(i k#nWikata$ k#ji če%t# ni %a"i ni%"#%vje%ni.

3čenje iz $lastita iskust$a

O%#n# %a" te"i # k#j#j ,ie" ila ,riv'čena vrl# &avn#$ ,#k'avaj'!i ra)'"jeti t# %e(aa %a "n#" i "#ji" tijel#"$ k#je "e #& najraniji &ana :#a%i,al#I r#jni"&ija(n#)a"a i ,r#(n#)a"a # t#"e k#lik# "i j# *iv#ta ,re#%taje$ a ta ,r#(n#)a %e ' je&n#j +a)i kretala #& &vije (#&ine %ve(a nek#lik# %ati. ak# "i ' t# vrije"e nije ila%t',na nikakva literat'ra na t' te"'$ ,rve nevjete k#rake ra&ila %a" ,#t,'n#int'itivn#$ %lije&e!i ,'ki na(#n )a ,re*ivljavanje" i 'če!i i) ,#k'aja i ,#(reaka.

Te#ret%k# )nanje$ ##(a!en# i i%k'%tv#" ' ra&' % &r'(i" lj'&i"a$ l# je ka%nije$ ka&%a" ve! #&avn# ila i)van ti ,rvi )ačarani kr'(#va. 4 vre"en#" %a" na'čila vjer#vati

%v#" tijel' i vie %l'ati nje(#ve %i(nale$ %vativi &a #n# nije tek )atv#r ' k#je"' je%tijenjena "#ja &'a$ ve! č'&e%an ra"$ 'n'tar k#je(a #na "#*e ra%ti i ra)vijati %e. A)aje&n# % nj#" i %vijet k#ji čini "#j' %vak#&nevic'. Tak# je %a %vaki" #& na%. t#vie$ tak# je i %a %vaki" &jeli!e" ,#%t#janja$ '&'!i &a je nevi&ljivi" niti"a %ve "e'%#n#,#ve)an# i 'tječe je&n# na &r'(#.

Kako je s$e to po$ezano?

Znan%tvena i%tra*ivanja$ raena tijek#" ,#%lje&nji nek#lik# &ecenija$ nijela %' cijeli ni)n#vi #tkri!a na te"' lj'&%ki e"#cija$ #&n#%a i)"e' &'a i tijela te 'tjecajatra'"at%ki (aaja i %it'acija na "#)ak #%#e$ a ti"e i na nje)in# #,!e ,%i#8)ičk#

%tanje


31/64

(#v#ri i ,ie$ ,#,'t ra)ine na"jere$ ra)ine i)v#rn#(a i!a it&. 4vaka naa "i%a#$ e"#cija$,#vre&a$ 'n'tarnji ili vanj%ki k#nWikt "#(' %e #čitati na %vak#j #& ti ra)inaD 8)ičk# tijel#$na k#je"' %e ra)ne #le%ti "ani+e%tiraj'$ %a"# je ,#)#rnica na k#j#j %e #&i(ravaj',#je&ini ,ri)#ri nai 'n'tarnji &ra"a. Je&nak# tak# te %' &ra"e )a,i%ane i ' nai"%tanica"a$ ' nae"' (enet%k#" k#&' > #tk'&a (#& &a krene"#$ &jel'je"# i na %ve

&r'(e ra)ine i a%,ekte %ee.

4v#ji" %i",t#"i"a tijel# na" #tkriva ra)ne ,riče$ k#je le*e ' nji#v#j ,#)a&ini. Nji#v(#v#r i)nena'j'!e je lak# ra)'"jetiD ',ita"# li %e %a"# ' če"' na% #&reeni %i",t#"%,rečava i na t# na% ,ri"#rava$ vrl# r)# !e"# !i 'n'tarnje(a k#nWikta k#ji le*i 'nje(#v#j ,#)a&ini. O%vjetavanje t#( k#nWikta i ,riva!anje nje(#va ,#%t#janja$ ,rvi jek#rak ' nje(#v' ra)rjeavanj'$ a ti"e i ' ,revla&avanj' %i",t#"a$ k#ji na% je na nj',#)#ri#.

Od pr$i% dana8

#%t#ji "n#(# te#rija # t#"e ka&a %vije%t '&'!e(a i!a 'la)i ' %taničn' %tr'kt'r'$ ali ,#%v#j ,rilici neka vr%ta %vje%ne ,erce,cije ili inteli(encije$ k#ja ',ravlja cijeli" ,r#ce%#"$,ri%'tna je ve! ' tren'tk' )ače!a. Be) #)ira na t# na)ivali t' ener(ij' &'#"$ vi#"%il#" ili *iv#tn#" %il#"$ #na je #čit# ne#&v#jiv# ,#ve)ana % tijel#".

-r)# nak#n )ače!a ,#činj' %e #lik#vati (lava i kralje*nica '&'!e(a &jeteta$ a ,#t#" i#%tatak k#%t'ra$ t# ','!'je na t# &a k#%ti ,re&%tavljaj' ,rvi i",'l% )a 'tjel#vljenje"&'e ili$ riječi"a R#erta 4t. J#na


32/64

Mek# tkiv#


33/64

k#načn# vi&i"#$ ,rivati"#$ ,r#ra&i"# i ,r#"ijeni"# #n# t# je ,#tren#. Tek na tajnačin "#*e !i ,#t,'n#( i%cjeljenja. O%vrne"# li %e 'natra( na vrije"e k#je je,ret#&il# ,#javi %i",t#"a te "#*e"# li taj itak #%tvariti na )&raviji način. Na ,ri"jer$ ivanje,a*nje$ nje(e$ i)je(avanje k#nWikta % #%##" k#j' *ivljava"# "#!nij#" #& %ee$i)je(avanje #&(#v#rn#%ti ' %it'aciji k#j#j %e ne #%je!a"# ra%li"a

Ljudi su sloje$ita bi.a

Mn#(# je ,ri%t',a ,#)a&ini #le%ti #& k#ji ##lijeva"# i %vaki #& nji #'va!a tek neki#& nji#vi a%,ekata. #re& t#(a$ lj'&i %' %l#jevita i!a k#ja ne "#*e"# :%ve%ti ' la&iceIte je %vaki ,#k'aj %la(anja #&reeni crta i nji#vi ')r#ka


34/64

Krenimo o/ najje/nostavnijih, gotovo svako/nevnih smetnji kao %to s ra&ne in0ek(ije, pa!ni pro(esi i

s!1 kro& koje se mani0estiraj potisnti kon0!ikti1

In0ek(ija počinje trentk ka/ &ročnik 2virs, 'a(i! i s!13 nai4e na p!o/no t!o1 Sk!onost nekog organa

pa!ama &nanstvena me/i(ina o'ično o'ja%njava njegovom ro4enom s!a'o%5, /ok 5e sk!oniji

psihosomatskome način ra&mi%!janja to /ovesti ve& s priro/om psihičkoga kon0!ikta1

Pro/rijev%i tije!o, &ročnik stvara pa!no -ari%te6 oko njega se skp!ja tkivna vo/a i prave otek!ine,

čime oso'a postaje svjesna njegova postojanja1 Sočen s !je&om, organi&am se počinje 'oriti protiv

njega, %to je često pra5eno povi%enom temperatrom, koja pre/stav!ja nek vrst katar&e1 Ako je riječ

o kon0!ikt manjeg opsega, &ročnik 5e ptem gnoja, materija!i&iranoga pro/kta 'or'e i&me4 njega i

o'ram'enih snaga, napstiti tije!o promijenjen neopasnom o'!ik, ostav!jaj5i o se'i in0orma(ij

o'!ik t&v1 7spe(i0ičnog8 i!i 7nespe(i0ičnog8 imniteta8, %to &nači /a kro& 'o!est istrenirane i ojačane

o'ram'ene snage '/5nosti mog spe(i0ično reagirati na s!ične napa/aje1

Ne spije !i organi&am po'ije/iti &ročnika, je/an o/ mog5ih isho/a je 9 smrt1 Ne po'ije/i !i pak

nije/na snaga, i&me4 &ročnika i o'ram'enih snaga spostav!ja se kompromis te &ročnik ostaje

tije!, nai&g!e/ miran, a!i spreman aktivirati se nekoj s!je/e5oj 7prik!a/noj8 sita(iji1 Drgim riječima,

nerije%eni kon0!ikt i /a!je '!okira energij oso'e1 Ra&nim vrstama !ijekova popt npr1 anti'iotika

pro'!em se osnovi ne rje%ava ve5 samo jo% /'!je tiskje, sve /ok je/nom ne 'kne o'!ik neke

&natno komp!eksnije 'o!esti, koj vi%e ne5e 'iti mog5e ignorirati1 o!je 'i 'i!o pitati se koji svoj

2ntarnji i;i!i vanjski3 kon0!ikt ne vi/imo, i&'jegavamo, ne pri&najemo1 Do/atne in0orma(ije o priro/i

kon0!ikta i njegovoj po&a/ini mog pr-iti pitanja ve&ana & 0nk(ij 7osjet!jivog8 organa i!i po/rčja

tije!a1

2la$a

tom svijet pre-ivje!i i ostavi!i svoj trag, va-no je per(ipirati ga na pravi!an način, me4so'no sk!a/iti

ra&ne sprotnosti i kretati se primjerenim kora(ima, vo/e5i pritom račna o se'i, /rgima, sita(iji i

nekim va-nim /hovnim &akonima1 Ko!iko vi/imo;čjemo se'e i /rge, pre/ čime &atvaramo oči;%i,

%to nam je nego/no, %to -e!imo vi/jeti;čti po/ svak (ijen 2a %to pak i&'jegavamo3, koristimo !i svoj

vi/;s!h;njh= na pravi!an način, tj1 /a 'ismo spo&na!i istin koja !e-i i&a privi/a pro'!ema s kojima se

ssre5emo.

Kosa


35/64

>e/an o/ čovjekovih najve5ih krasa je kosa, koja se mnogim tra/i(ijama smatra!a sim'o!om

s!o'o/e i sna-na /ha, os!o'o4enog imperativa koje postav!ja oko!ina1 Što npr1 potre'a &a

mijenjanjem 'oje kose govori o prihva5anj i po%tivanj svoje istinske priro/e te s!o'o/i -iv!jenja

sk!a/ s njom. Čime smo pritom rkovo4eni. Kakv (ijen &a to p!a5amo.

Zubi

'i s popt vrata i&me4 nas i vanjskoga svijeta, popt 0i!tera koji o/!čje %to propstiti a %to ne1

"ni s or-je kojim &ahva5amo, gri&emo i sitnjjemo hran 2a!i i stvarnost s kojom /o!a&imo /o/ir3,

kako 'ismo je !ak%e progta!i i pro'avi!i1 Da 'i mog!i vr%iti svoj !og, potre'na im je po/r%ka,

sigrnost priro/ne ko!ijevke 9 če!jsti i &'noga mesa, tj1 osnovno povjerenje -ivot1 'i pripa/aj

čvrstome tkiv, /ak!e, po/rčj sre/i%nje energije na%ega 'i5a 9 koga;%to -e!imo;tre'amo napasti, %to

pak 7pstiti8 i kako se osje5amo;nosimo s tim 2stojimo !i i&a toga i!i se mo-/a &'og svojih agresivnih

poriva osje5amo to!iko krivima /a se ne s/imo ni pok%ati &agristi ne%to, a kamo!i napraviti korak

/a!je3.

2rlo

Popt tek5ine, hrane i &raka, neopho/nih &a na%e pre-iv!javanje, kro& gr!o pro!a&i i na%a stvarnost6

osim toga, & njegov pomo5 komni(iramo s vanjskim svijetom1 Ko!iko pta smo ne%to mora!i

7progtati8, osje5amo !i /a imamo pravo 'iti t, re5i ono %to mis!imo i osje5amo nekoj sita(iji.

Kosti i or'ani za kretanje

Kao %to m i samo ime ka-e, K"Š#ANI SUS#A$ i SUS#A$ "RE po/r-avaj tije!o

i omog5j m /a se kre5e1

Kra!je-ni(a je na mnogo načina najva-niji /io tije!a6 kro& nj vo/i sre/i%nji pt na%ega -ivčanog

sstava, opskr'e krv!j i /hovnom energijom1 Svojim o'!ikom, na!ik /vostrkom s!ov S, omog5je

nam i pokret!jivost i spravno /r-anje, rkama hvatamo, /r-imo i stvaramo materija!nom

svijet,nogama koračamo kro& -ivot, &/je!i(om to kretanje o'!ikjemo, ko!jenima se saginjemopri&naj5i atoritet i mo5 $i%e si!e1 Dr-anje i kretanje vanjskome svijet o/govara onom ntarnjem,

o/ra-avaj5i ga /os!ovno i!i se pak tr/e5i poka&ati sprotno o/ onoga kako se stvarno osje5amo1

Postpamo !i sk!a/ sa svojim vjerenjima. Što nas o'eshra'rje, a %to potiče. I/emo !i !inijom

manjeg otpora, s4jemo !i se po/&imati ri&ike 2priro/ne i!i pak po/ svak (ijen3. Kakav je na%

o/nos prema $i%oj si!i, na koje načine se tr/imo osigrati !j'av '!i-njih 2npr1 /omina(ijom;kontro!om

i!i pak pristaj5i i na mnogo toga %to nam ne o/govara3.

Koža


36/64

Najve5i na% organ, koji na% ntra%njost o/vaja o/ vanjskoga svijeta i pove&je je s njim, je K"?A1

Njome po/v!ačimo grani( prema /rgima, a!i i komni(iramo s njima, na njoj se o/ra-ava 2i kro& nj

se /je!je na3 sve %to se /oga4a ispo/ nje&inih s!ojeva1 Upravo na toj činjeni(i 'a&iraj se mnogi

/ijagnostički postp(i i terapije a!ternativne me/i(ine o/ iris /ijagnostike /o re0!eksoterapije,

akpnktre;akpresre i s!1 Ko!iko po&najemo i pri&najemo v!astite i t4e grani(e, na koji način

kontaktiramo sa svijetom, &atvaramo !i se neki svoj ok!op i!i se pak otvaramo 'e& ikakve mjere, %to to

-e!i i&i5i i pro'iti van, %to nas &aista 7svr'i8, prepo&najemo !i svoje če-nje i strasti, pri&najemo !i svoje

agresivne porive.

Or'ani za disanje

#im pitanjima /o!a&imo po/rčje organi &a /isanje1 U njihov sre/i%t s p!5a, /rgi ve!iki organ

kojim komni(iramo sa svijetom '/5i /a svi /i%emo isti &rak i to ne mo-emo i&'je5i, čak ni ka/a je

riječ o !j/ima koje /o-iv!javamo svojim 7neprijate!jima81 U tom smis! s p!5a pove&ana s

to!eran(ijom i !j'av!j prema '!i-njima, 'e& o'&ira na njihov spo!, na(ij i 'oj ko-e1 Stari s


37/64

os!%kjemo !i priro/ne ritmove svog ntarnjeg 'i5a i!i ga pak gramo smjer koji smo &amis!i!i,

smatraj5i /a je tako 'o!je.

Proba$a

"sim /isanja, česti(e vanjskoga svijeta &imamo se'e i pro'av!janjem, prera4j5i ih i asimi!iraj5i

ono %to nam je vrije/no te i&'a(j5i ono %to nam ne tre'a1 U tvarnom i sim'o!ičnom smis!, hrane5i

se energijom vanjskoga svijeta i koriste5i je, kako 'ismo i mi mog!i svijet ne%to /ati1 Sstavom

pro'avnih organa pro'av!jamo svoj stvarnost, ntarnj i vanjsk, vijek i&nova se i&gra4j5i i

i&mjenjj5i svoj svijet sa svijetom /rgih !j/i1 Ra&m!jivo je stoga /a mnogi &nanstveni(i (rijeva

smatraj na%im /rgim mo&gom koji, pore/ osta!oga, kontro!ira i na% o'ram'eni sstav1 Na koji način

&imamo hran 20i&ičk i on koja /o!a&i o'!ik in0orma(ija, tisaka3, pro-/iremo !i je i!i p%tamo /a

po!ako k!i&i gr!o 'ri-!jivo pro-vakana. Što ne mo-emo progtati, %to ne mo-emo pro'aviti, %to pak

samo p%tamo /a pro4e i ne pitaj5i se je !i to &a nas /o'ro i!i ne. Što nas !jti, %to rast-je.

Če&nemo !i &a nekim rajskim 'eskon0!iktnim svijetom kojem 5emo 'iti sigrni, &a%ti5eni i vo!jeni a /a

pritom sami ne moramo ni%ta činiti ni /ati.

;etra

>etra je &anim!jiv organ1 Apsor'iraj5i hranjive tvari i& krvi te proči%5j5i i raspore4j5i va-ne tvari

kao %to s masno5e i 'je!ančevine, ona nam /os!ov(e /aje i o/r-ava -ivot1 Pore/ toga, pretvaraj5i-ivotinjske i 'i!jne 'je!ančevine, koje &imamo hranom, !j/ske, p5je na makroko&mički

evo!(ijski ra&vitak o/ 'i!jnoga (arstva prema čovječjem, o/ra-avaj5i ga svako/nevno na

mikroko&mičkoj ra&ini1 Kro& t svoj !og pove&ana je s re!igio&nom stranom 2!at1 re!igio, re!igare 9

pove&ati3 čovjekova -ivota1 Po&nato je /a s mnogi stari naro/i 2popt


38/64

(je!inom nas i na% -ivot6 kao skp posv/a ra&'a(anih česti(a 'e& nje ne 'ismo ni mog!i

postojati1Us4jemo !i se &aista otvoriti sr(e, vo!jeti se'e i /rge 'e& o'&ira na ri&ik mog5e povre/e i!i

g'itka. Ko!iko po&najemo se'e i svoje potre'e i -e!je, s/imo !i se -ivjeti sk!a/ s njima i!i ih pak

potiskjemo, p!a%e5i se /a 'i nas mog!i o/'a(iti oni /o kojih nam je sta!o. Kako se nosimo s

ograničenjima koja nam name5e -ivot. Kako se nosimo s kon0!iktima pove&anim s time 9 7p(amo8 !i i

i/emo g!avom kro& &i/ i!i se pak pov!ačimo 2kao %to se sim'o!ično /oga4a s!čaj visokog i!i niskog

krvnog t!aka3.

Da 'ismo mog!i vi/jeti, prihvatiti i !j'iti /rgo !j/sko 'i5e, tre'amo prvo načiti vi/jeti, prihvatiti i !j'iti

se'e1 Usprkos tome %to nismo vijek onakvi kakvi 'ismo htje!i 'iti1 U& agape, neoso'n !j'av prema

'!i-njem, postoji i spe(i0ičnija vrsta !j'avi 9 0i!ia, koja se o/nosi na konkretno !j/sko 'i5e sa svim

njegovim vr!inama i manama1

Bubrezi

're&i s (entra!ne 0i!ter stani(e te o/vajaj &a organi&am va-ne tvari o/ onih koje tre'a i&!čiti1 No

jo% je 'itnija njihova 0nk(ija 9 osmo&a, čijim se prin(ipom &a/r-avaj -ivotno va-ne so!i o kojima je

ovisna kise!oB!-nata ravnote-a1 Riječ je o ravnote-i i&me4 ve5 spomentih prin(ipa Cina i Canga1

Stoga s ''re&i pove&ani s po/rčjem partnerstva sa so'om i /rgom oso'om1 Kakve pro'!eme

imamo svome partnerskom o/nos. Ustrajemo !i na okriv!javanj partnera i!i pak pok%avamo

njegov pona%anj otkriti o/ra& v!astitih ntarnjih kon0!ikata. $rtimo !i i /a!je negativne 0i!move i&

pro%!osti, mjesto /a vi/imo %to mo-emo činiti sa/a.

!je%ur

Kako je &a/a5a mjehra /a kro& rin propsti tvari koje s i&!čene i& ''rega, on je vr!o osjet!jiv na

psihičke pritiske te na njih reagira prisi!nim otp%tanjem i!i pak stiskanjem, &atvaranjem1 Umijemo !i se

prepstiti i!i se 'ojimo toga. Pre&imamo !i kri&nim sita(ijama o/govornost &a se'e i svoje

postpke i!i je pre'a(jemo na /rge. Kojih se po/rčja 2i o'ra&a(a pove&anih s njima3 čvrsto /r-imo

prem/a smo svjesni /a to vi%e nema smis!a, g/je se osje5amo po/ pritiskom, &'og čega p!ačemo

se'i.

"polni or'ani


39/64

ranka *akelić

I, konačno, spo!ni organi s, kao %to im i ime ka-e, pove&ani sa spo!om i svim pro'!emima koje imamo

sa so'om smis! -iv!jenja m%kom i!i -enskom tije!1 Pore/ toga, oni s pove&ani s ra&inom !j'avi

na&vanom erosom, tj1 !j'avnom če-njom, po-/om te nagonom &a -ivotom i stvaranjem, o/nosno

p!o/nosti, ne samo smis! ra4anja /je(e ve5 i /je!a svoga /ha1 o!esti ve&ane & jajnike, materni(

i!i prostat rječito govore o '!oka/ama i smetnjama na tom p!an1

@nogim !j/ima se ra&mi%!janja o pove&anosti /ha i tije!a mog činiti g!po%5 i!i pak &anim!jivom

pretpostavkom, koja nema mnogo ve&e sa stvarno%5, a jo% manje s njihovim s!čajem1 natno

je/nostavnije je o/!ke o tome %to činiti, ka/a je riječ o konkretnom o'o!jenj, prepstiti strčnja(ima,

na/i /a 5e se smetnje skoro pov5i i sve 5e opet 'iti kao prije1 I tako svaki pt ka/a se pojavi neki

pro'!em, tj1 simptom1

U m!a4im go/inama se pos!je/i(e takva stava jo% ne mog vi/jeti tako jasno kao ka/ vrijeme čini

svoje1 U na%oj (ivi!i&a(iji smatra se norma!nim /a !j/i ko/ k5e imaj (ije!e !jekarne i /a, pogotovo

sre/njim i!i starijim go/inama, pate o/ pro'!ema popt onih s kra!je-ni(om, t!akom, !o%im vi/om it/1

Neke opera(ije, popt npr1 o/stranjenja materni(e, smatraj se gotovo rtinskima1 No, mora !i /oista

'iti tako. Nije !i /a!eko je/nostavnije -ivjeti sk!a/ s priro/nim &akonima i čiti i& pro'!ema koje -ivot

2i na%e tije!o3 pre/ nas /onosi. I kro& njih se mijenjati, rasti i /oprinijeti stvaranj 'o!jega svijeta &a

se'e i &a /rge1


40/64

Ksilitol – idealan zaslađivač iz

čiste prirode

"p5e je po&nato /a namirni(e s pre/&nakom

7'ije!o8 2'ije!i %e5er, 'ije!o 'ra%no, 'ije!a ri-a3 nikako ne 'i tre'a!o kon&mirati ako -e!ite sačvati

vita!nost, &/rav!je i vitkost1

Najve5i pro'!em prehrane mo/ernog čovjeka je &apravo 'ije!i %e5er koji se krije gotovo svim

namirni(ama koje mo-ete prona5i spermarketima B krh, pe(ivima, tjestenini, sokovima i

prera4enoj hrani1

Upravo je taj %e5er kriva( &a 'rojne 'o!esti /ana%nji(e popt /ija'etesa, koji, na-a!ost, sve če%5e

poga4a i one najm!a4e1

Čak se i stani(e raka njime hrane1

/5i /a /anas postoje 'rojne o/!ične &amjene, popt stevije, me/a te ječmenog i ri-inog s!a/a,

koje s je/nako s!atke, a sto s i &/rave B &a%to njima ne 'iste /a!i pre/nost.

@e4 njima pose'no mjesto &a&ima je/an &as!a4ivač1 Riječ je o ksilitolu i!i brezinom šećeru1

"vaj priro/ni %e5er koji kemijskom strktrom pripa/a me4 a!koho!ne %e5ere 2ne 'rinite se 9

nema činak a!koho!a i ne i&a&iva ovisnost3 samo oksom i i&g!e/om po/sje5a na o'ičan %e5er,

a!i t svaka s!ičnost prestaje1

Ksi!ito! ima /vapt manje ka!orija, ni&ak g!ikemijski in/eks, /o'ro opskr'!jje organi&am

energijom, čva &'e, kosti, ko- i pro'avni sstav1


41/64

Zašto reći DA ksilitolu

>este !i &na!i /a &/rava &amjena &a %e5er mo-e smanjiti ri&ik o/ oštećenja zuba &a čak BFG.

re&in %e5er /os!ovno i&g!a/njje %tetne 'akterije stima, jer se one nemaj čime hraniti

2njihovo je 7gorivo8 g!ko&a, a!i ne i ksi!ito!31

Ko/ /je(e ovaj &as!a4ivač smanjje i pojav upale uha1

"sim toga, potiče ra/ 7/o'rih8 'akterija (rijevima pa se smatra i pre'iotikom1

Ima i antig!jivično /je!ovanje1

I/ea!an je &a one koji se 'ore s kandidom jer sprečava prianjanje ove g!jivi(e &a stijenke (rijeva

2riječ je o g!jivi(i koja mo-e os!a'iti imnosni sstav i tako gro&iti &/rav!je (ije!og organi&ma31

Ako ste &re!ijim go/inama, potre'a ksi!ito!a mo-e vam pomo5i i očvanj &/rav!ja kostij1

/5i /a potiče apsorp(ij ka!(ija i& pro'avnog sstava, /o'ro je sre/stvo 'or'i

protiv osteoporoze1

Neka s istra-ivanja poka&a!a i /a potiče proi&vo/nj kolagena, pri/onose5i tako m!a/o!ikomi&g!e/ ko-e1

ahva!jj5i &/ravstvenim pre/nostima, mog ga koristiti i tr/ni(e, /ija'etičari i preti!e oso'e1

Ksi!ito! sa/r-i gotovo /vapt manje ka!orija o/ 'ije!og %e5era1

Glikemijski indeks, koji pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na razinu

glukoze u krvi i lučenje inzulina, kod ksilitola je vrlo nizak (GI običnog šećera je 68, dok je kod

ksilitola samo 7!

#o &nači /a ksi!ito! ne po/i-e 'r&o ra&in %e5era krvi %to ga čini i/ea!nim &as!a4ivačem &a

/ija'etičare, a!i i &a sporta%e kojima /-e vrijeme osigrava potre'n energij1

Dobrobiti brezinog šećera:

• pri/onosi mr%av!jenj• ne po/i-e ra&in %e5era krvi• ne sa/r-i 0rkto&• po'o!j%ava &/rav!je &'a i prevenira karijes

• sprečava ra&voj i /je!ovanje 7!o%ih8 'akterija stima• potiče ra/ 7/o'rih8 'akterija (rijevima


42/64

• opskr'!jje energijom• sporava nastanak osteoporo&e• potiče proi&vo/nj ko!agena• '!a-ava simptome /ija'etesa te smanjje masno5 po/rčj strka• ima antig!jivično /je!ovanje

Dobivanje ksilitola i kako ga koristiti

"va &/ravija a!ternativa &a %e5er /o'iva se i& 're&ine kore, a /a se pritom sta'!o ne mora sje5i1

Do'iva se s!ično kao i javorov sirp, &are&ivanjem kore1

Drve5e na &are&anim mjestima isp%ta sok koji se -!je'ovima sakp!ja pos/e1

Ksi!ito! se mo-e /o'iti i i& &o'i, 'o'i(a i!i %e5erne trske1 Na!a&i se i nekom vo5 2jago/e, %!jive,

ma!ine3 i povr5 2(vjetača31

#ako4er, i na%e ga tije!o proi&vo/i ma!im ko!ičinama1

Ksi!ito! mo-ete /o/avati napitke popt čaja i kave te s!asti(e je/nakom omjer kao i 'ije!i

%e5er 2H:H31

Ne preporčje se /o/avati ga tijesta s kvas(em jer sprečava /i&anje tijesta1

Kako organi&m ipak tre'a neko kratko vrijeme /a se navikne na ksi!ito!, postpno ga vo/ite

prehran1 @o-e imati '!ago !aksativno /je!ovanje, pa ksi!ito! nemojte &imati preve!ikim

ko!ičinama1

Ksi!ito! ne smijete /avati k5nim !j'im(ima, oso'ito ne psima1

Jod - potisnuto znanje koje vam može promijeniti život

Gabriela Segura, M.D.

Sott.net

Čet, 03 Pro 2015 15:45 UTC

S obzirom na vrlo toksično stanje u kojem se većina ljudi nalazi, životnu okolinu

koja se mijenja velikom brzinom, te nevjerojatnu sposobnost koju jod ima u

jačanju zdravlja i poboljšavanju života, odlučila sam napisati sljedeći sažetak o

suplementiranju jodom kao uvod u temu. Informacije koje ovdje donosim temelje

se na preliminarnom istraživanju o kojem možete čitati u ovojforumskoj diskusiji o

jodu, te u knjigama Jod: Zašto vam je potreban, zašto bez njega ne možete

živjeti (5. izdanje) od dr. Brownsteina, i Jodna krizaod Lynne Farrow.

http://alternativa-webshop.com/zdrava-hrana/prirodni-zasladivaci/secer-od-breze.htmlhttp://alternativa-webshop.com/zdrava-hrana/prirodni-zasladivaci/secer-od-breze.htmlhttp://hr.sott.net/article/4775-Jod-potisnuto-znanje-koje-vam-moze-promijeniti-zivothttp://hr.sott.net/article/4775-Jod-potisnuto-znanje-koje-vam-moze-promijeniti-zivothttp://cassiopaea.org/forum/index.php/topic,13371.0.htmlhttp://cassiopaea.org/forum/index.php/topic,13371.0.htmlhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.lynnefarrow.net/book.htmlhttp://alternativa-webshop.com/zdrava-hrana/prirodni-zasladivaci/secer-od-breze.htmlhttp://hr.sott.net/article/4775-Jod-potisnuto-znanje-koje-vam-moze-promijeniti-zivothttp://hr.sott.net/article/4775-Jod-potisnuto-znanje-koje-vam-moze-promijeniti-zivothttp://cassiopaea.org/forum/index.php/topic,13371.0.htmlhttp://cassiopaea.org/forum/index.php/topic,13371.0.htmlhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.lynnefarrow.net/book.html


43/64

Jod ima potencijal transformirati vaše zdravlje.

Jod jeesencijalni mikroelement. To znači da je potreban svakoj stanici svake

osobe. Evolucionarni biolozi smatraju da je konzumiranje ribe i plodova mora, a

time i apsorpcija joda, odigralo važnu ulogu u razvoju i evolociji ljudskogmozga.Uz to, jod ima odlične antibakterijske, antiparazitske, antigljivične i

antivirusne sposobnosti, te također djeluje protiv raka.

Nažalost, udanašnjem modernom svijetu nedostatak joda dosegao je

pandemijske razmjereuslijed njegovog istiskivanjatoksinima poput bromida,

pesticida i raznih prehrambenih aditiva. Uz to, moderno poljodjeljstvo dovelo je

do nedostatka joda i drugih minerala u tlu. Usjevi koji rastu na takvom tlu bit će i

sami siromašni jodom.

Način života i ishrane također može dovesti do jodne deficijencije u tijelu. Ljudi

koji konzumiraju puno pekarskih proizvoda (kruh, tjestenine i sl.) koji sadrže

visoke razine bromida su naročito ugroženi. Kao i vegeterijanci, te oni koji ne vole

uzimati plodove mora, alge ili morsku sol.

Prema dr. Brownsteinu, autoru knjige Jod: Zašto vam je potreban, zašto bez njega

ne možete živjeti, otprilike jedna trećina svjetske populacije živi u regijamaoskudnim jodom. On i drugi istraživači su testirali tisuće ljudi, i dobili konzistentne

rezultate:otprilike 96% pacijenata imalo je nizak nivo joda. Svjetska

zdravstvena organizacija priznaje nedostatak joda kao glavni uzrok mentalne

retardacije koja se može spriječiti. Nedostatak joda je identificiran kao značajni

zdravstveni problem u 129 zemalja, a čak 72% svjetskog stanovništva pati od

poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda.

http://www.sott.net/article/307495-Iodine-deficiency-linked-to-thyroid-and-breast-cancer-fibrocystic-breast-disease-infertility-obesity-mental-retardation-halide-toxemiahttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.sott.net/article/307495-Iodine-deficiency-linked-to-thyroid-and-breast-cancer-fibrocystic-breast-disease-infertility-obesity-mental-retardation-halide-toxemiahttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htmhttp://www.drbrownstein.com/Iodine-Why-You-Need-It-p/iodine.htm


44/64

U SAD-u se jod dodaje u sol kako bi pomogao spriječiti gušavost. No, kao što znamo, te

dodane količine imaju slab učinak u spriječavanju ili neutraliziranju mnogih drugih oblika

bolesti.

Ovo je lista bolesti koje su povezane s nedostatkom joda:

• rak dojke

• rak štitnjače

• rak jajnika

• rak maternice

• rak prostate

• autoimune bolesti štitnjače

• hipotiroidizam

• fibrocistične promjene u dojkama

• poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje

• kronični umor

• fibromijalgija

K tome, jod se koristi za liječenje sljedećih oboljenja:

• poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje


45/64

• ateroskleroza

• bolesti dojki

•

Dupuytrenova kontraktura

• pretjerano lučenje na sluzokoži

• fibrocistične dojke

• gušavost

• hemoroidi

• glavobolje i migrene

• fibromijalgija

• kronični umor

• hipertenzija

• infekcije

• keloidoza

• bolesti jetre

• nefrotični sindrom

• bolesti jajnika

• kamenac pljuvačke žlijezde

• Peyronijeva bolest

• bolesti prostate

• ciste lojnica

• bolesti štitnjače

• vaginalne infekcije


46/64

• sifilis

• maternični fibroidi

•

trovanje teškim metalima (živa, olovo, arsen)

• šarlah

• bronhitis i upala pluća

• pretilost

• depresija

• bol u dojkama

• ekcem

• genito-urinarne bolesti

• reumatizam

• upala krajnika

• trbušni bolovi

• zamagljeno razmišljanje

�

Documents

Iluzija o Posedovanju