Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,
proces i alati
Savjetodavna Regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbeNacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a
IzlagalaAnka Kekez Koštro
Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,
proces i alati
Savjetodavna Regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbe
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom
od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a
IzlagalaAnka Kekez Koštro
Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,
proces i alati
Faze procesa stvaranja javnih politika1. POSTAVLJANJE JAVNE POLITIKE
NA DNEVNI RED definiranje prioritetnih problema definiranje glavnih ciljeva politike
5. EVALUACIJA JAVNE POLITIKE I PROMJENAProcjena rezultataPrijedlozi za
nastavak, izmjene ili okončanje politike
4. IMPLEMENTACIJA JAVNE POLITIKE Administracija, koordinacija Monitoring (praćenje)
2. FORMULACIJA/RAZVOJ JAVNE POLITIKEIdentifikacija i procjena opcijaRazrada politike - izrada
instrumenta (propisa)Procjena učinka propisa
3. LEGITIMIRANJE JAVNE POLITIKEDonošenje političke
odluke Promocija i
prihvaćanje politike
Upravljanje procesom provedbe
SUSTAV
UPRAVLJANJE OKVIROM- MDOMS: STRATEGIJA, POKAZATELJI- ŽUPANIJE I JLS: LOKALNE STRATEGIJE/OP
ORGANIZACIJAUPRAVLJANJE MEĐUORGANIZACIJSKIM ODNOSIMA-KOORDINACIJA (vertikalna i horizontalna)-PARTNERSTVO I SURADNJA
POJEDINAC UPRAVLJANJE KONTAKTIMA NA NEPOSREDNOJ RAZINI PROVEDBE-Kapaciteti provoditelja i usluge-Suradnja s i povratna informacija osoba s invaliditetom
Vertikalna koordinacija
Koordinacijsko tijelo - osiguranje vertikalnih smjernica za provedbu politike o slijeđenju temeljnih ciljeva programa, strategije, regulative ( za resorna ministarstva, urede i uprave)
Koordinacija nositelja s drugim razinama vlasti: međunarodna razina I razina regionalnih i lokalnih samouprava
Veze vertikalnih struktura s vaninstitucionalnim pružateljima usluga
Snažne vertikalne međuorganizacijske veze vs. labavije, fleksibilnije, vertikalne veze
KOORDINATOR SU- NOSITELJI DIREKTNI PROVODITELJI
TIJELA SU-NOSITELJI NA
NACIONALNOJ RAZINI
JEDINICE PODRUČNE I
LOKALNE SAMOUPRAVE
TIJELO KOORDINATOR
PROVEDBE I PRAĆENJA
ODJELI ( MINISTARSTVA)AGENCIJE PODRUČNE ISPOSTAVEUSTANOVEJAVNA PODUZEĆAUDRUGEPOVJERENSTVA
ŽUPANIJSKI/LOKALNI UREDI -ODJELIUSTANOVEUDRUGETRGOVAČKA DRUŠTVA
Vertikalne veze u višerazinskoj implementaciji
Pomaganje u uklanjanju zapreka koje opterećuju efikasnu interakciju organizacija koje nisu u odnosu nadređenosti-podređenosti
Objedinjavanje različitih sektora, programa, projekata, inicijativa unutar jedne razine vlasti
Razne forme partnerstva s organizacijama civilnog društva i dionicima u zajednici
Korisnici kao tzv. iskustveni eksperti što ih čini kompetentnim sugovornicima i nezaobilaznim sudionicima u sustvaranju usluga
Horizontalna koordinacija
Donositelji odlukaTIJELO NOSITELJ KOORDINACIJE
DIREKTNI PROVODITELJI(SU) NOSITELJI MJERA
-ministarstva, uredi Vlade-subordinirana tijela provedbe( područni zavodi, uredi, centri)
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
VJERSKE ORGANIZACIJE
Međunarodni akteri
Specijalizirane vladine agencije
NADZORNE INSTITUCIJE
( Sudbena vlast, regulatorne agencije)
USTANOVE
Vertikalna i horizontalna koordinacija
STRUČNJACI( instituti, fakulteti)
Jedinice lokalne samouprave
MEĐUSEKTORSKA TIJELA
(Povjerenstva)
Interesne skupineSocijalni partneri
Mediji
Izravno pogođene društvene skupine
Regionalna samoupravaŽUPANIJE
MEDICINSKI MODEL
Prepoznajući invaliditet kao medicinsko stanje, medicinski model osobu s invaliditetom
percipira kao pacijenta čije je stanje često povezano s rizikom od
siromaštva.
Stoga se u ovom modelu politika prema osobama s invaliditetom
usmjerava na skrb za ranjivu društvenu skupinu te liječenje i rehabilitaciju pojedinca, što se
postiže primarno kroz instrumente socijalne i zdravstvene politike.
SOCIJALNI MODEL
Razumijevanju invaliditeta kroz oštećenje pojedinca dodaje i
socijalnu dimenziju pa se tako invaliditet shvaća i kroz postojanje
socijalnih barijera u vidu nedostupnosti fizičke okoline i
prepreka u realizaciji gospodarskih, socijalnih, građanskih i političkih
prava.
Rezultira javnim politikama koje su usmjerene na uklanjanje fizičkih i
socijalnih prepreka, što se postiže se djelovanjem u različitim sektorima
te instrumentima antidiskriminacijske politike i politike pristupačnosti fizičke
okoline i prijevoza.
MODEL LJUDSKIH
PRAVA
Na elemente užeg socijalnog modela nadograđuje i elemente
modela ljudskih prava koji naglasak stavlja na osnaživanje osoba s
invaliditetom za realizaciju prava i osobnih potencijala.
UZ mjere antidiskriminacijske politike obuhvaća instrumente
kojima se u obrazovnoj, kulturnoj, rekreacijskoj i sportskoj politici
potiče razvoj potencijala osoba s invaliditetom te promiče
sudjelovanje OSI u stvaranju javnih politika
Transformacija modela politike za osobe s invaliditetom
Izvor: Petek, A. Transformacija politike prema osobama s invaliditetom: analiza ciljeva u Anali Hrvatskog politološkog društva 2010. god VII, 101 -123
SUSTAV
ORGANIZACIJA
POJEDINAC
MEDICINSKI MODEL
SOCIJALNI MODEL
MODELLJUDSKIHPRAVA
Država zadržava monopolnad provedbom
Manipulacija
Tokenizam
Informativna razina uključenosti
Ko-produkcija
Država dijeli kompetencijuOdnos: upravitelj-izvođač
Istinsko partnerstvo
Odnos vlade i civilnog društva
Razvijena horizontalna koordinacija
Krute vertikalne veze
Fleksibilnevertikalne veze
RAZINE IM
PLEMEN
TACIJE
Transformacija implementacije politike prema OSI
Kekez Koštro, Anka, Kristina Urbanc i Ivona Salaj. 2013. „Implementacija kao operativno upravljanje: analiza transformacije implementacije hrvatske politike prema osobama s invaliditetom.“ Anali hrvatskog politološkog društva 2012. 9: 409- 439.
MODELI KREIRANJA POLITIKE PREMA OSI
AKTIVNOSTIOPERATIVNOGUPRAVLJANJA
MEDICINSKI MODELOsiguranje privole krozupravljanje dodjelominformacija i zadataka
UŽI SOCIJALNI MODELOsiguranje izvedbe krozupravljanje proizvodimadjelovanja (outputs)
ŠIRI SOCIJALNI MODELUpravljanje ishodima(outcomes) kao rezultatimazajedničkog djelovanja
SUSTAVUpravljanjepolicyprocesom
Osiguranje jasne podjeleodgovornosti i zadatakaunutar sustava državne skrbii zaštite koji čuvajukompetenciju za provedbupolitike.
Stvaranje okvira za upravljanjeizvedbom, decentralizaciju ipodugovaranje implementacijenedržavnim akterima.
Okvir za upravljanjeusmjeravanjem,strukturiranjem partnerskogdjelovanja i prizivanjemzajedničke odgovornostiprema korisnicima.
ORGANIZACIJAUpravljanjemeđuorganizacijskim odnosima
Fokus na osiguranje jasne iunificirane formulacijezadataka, potrebnihkompetencija i resursa.Čvrste veze vertikalnepovezanosti uz minimalnupažnju na horizontalnojkoordinaciji.
Usmjerenost na poticanjeprovedbe preuzetih aktivnosti iugovornih obveza.Fleksibilnije vertikalne veze uzintenzivnije manifestiranje izazovakoordinacije i uočavanje važnostihorizontalnih međuorganizacijskihodnosa.
Usmjerenost na ostvarenjepartnerstava i koherentnosti.Uspostava koordinacije uhorizontalnim i vertikalnimodnosima s ciljemobjedinjenog djelovanja svihaktera uključenih u provedbu.
POJEDINACUpravljanje(vanjskim iunutrašnjim)međuljudskimkontaktima
Dominacija profesionalneekspertize i fokus napoštivanju standardiziranihoperativnih procedura.Manipulativna i, eventualno,tokenistička razina korisničkeuključenosti.
Fokus na kontinuiranoj obuciproširene mreže provoditelja te nauspostavljanje i održavanjeuslužne orijentacije.Uvodi se korisnička perspektivana razini tzv. informiranogpristanka.
Profesionalizacija usluga,naglašavanje učenjastručnjaka od korisnika i razvojtzv. 'salutogeneze'.Institucionalizacija korisničkeperspektive na razinizajedničke inicijative iinicijative korisnika.
SUSTAV
ORGANIZACIJA
POJEDINAC
MEDICINSKI MODEL
SOCIJALNI MODEL
MODELLJUDSKIH PRAVA
RAZINE IM
PLEMEN
TACIJE
TRANSFORMACIJA IMPLEMENTACIJE POLITIKE PREMA OSI U HRVATSKOJ
Razina sustava: socijalni model s tendencijom razvoja okvira modela ljudskih prava
Razina organizacije: socijalni model
Razina pojedinca: ulazak u socijalni model
Implementacije hrvatske politike prema OSI
Kekez Koštro, Anka, Kristina Urbanc i Ivona Salaj. 2013. „Implementacija kao operativno upravljanje: analiza transformacije implementacije hrvatske politike prema osobama s invaliditetom.“ Anali hrvatskog politološkog društva 2012. 9: 409- 439.