impressum

Nakladnik: Srednja πkola Ambroza HaraËiÊa Mali Loπinj

Za nakladnika: Tomislav GospodnetiÊ, prof.

Urednica: Lidija Kosmos, prof.

Projekt: Njegovanje tradicije, istraæivanje i prezentiranje zaviËajnepovijesti Malog Loπinja. Projekt je zapoËeo 2005. godine u prigodiobiljeæavanja 150. godiπnjice osnutka Pomorske πkole u MalomLoπinju i 150. godiπnjice roenja profesora Ambroza HaraËiÊa.

U realizaciji projekta sudjelovali su Mladi povjesniËari Srednjeπkole Ambroza HaraËiÊa: Tanja ∆elap, Lea MuæiÊ, Manuela Kajkara,

Leona FuËek-Desanti, Anton BudiniÊ

©kolska godina: 2007. / 2008.

Voditeljica projekta: Lidija Kosmos, prof.

Prijevod na engleski: Julija ©uput, prof.

InformatiËka pomoÊ: Dinko Lubina, Davor StipiÊ, prof.

JeziËna pomoÊ: Kata MarkoviÊ, prof., Saπa Cappelli, prof.

Projekt financirali:Grad Mali Loπinj, Primorsko-goranska æupanija, TuristiËka zajednicagrada Malog Loπinja, Loπinjska plovidba turizam d.o.o., Jadranka

hoteli d.o.o., Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka

TOTAL DESIGN by EGOIST ARTZ & PARTZ™PRODUCER & ART DIRECTOR : MAJA BRISKI [ MajaBriski@gmail.com ]

COMPUTER MANIPULATOR : ZANETO PAULIN [ Zaneto@gmail.com ]TISAK : LABINSKA TISKARA [ labinska-tiskara@pu.t-com.hr ]

NAKLADA : 500 PRIMJERAKA

MALI LO©INJ - CENTAR ZNANOSTINA PRIJELAZU IZ 19.U 20. STOLJE∆E

Malo je poznato da je MaliLoπinj krajem 19. i poËetkom20. stoljeÊa bio istaknutoznanstveno srediπte na Jadranu.Izmeu 1880. i 1910.g. bujaoje izvanredno plodanznanstveno istraæivaËki rad, adobiveni su i vrijedniznanstveni rezultati. NajveÊuulogu u tom procesu imala sutri Ëovjeka: Eugen JelËiÊ(Gelcich, –elËiÊ) - astronom,matematiËar, fiziËar i nautiËar,Spiridon GopËeviÊ (LeoBrenner) - astronom, i AmbrozHaraËiÊ - meteorolog,klimatolog, geograf i biolog.

Druga polovica 19. stoljeÊaje vrijeme kada su u Europi isvijetu kraljevale znanosti -fizika, kemija, biologija. Vrijemeje to pionira prirodoslovacaDarwina i Mendeljejeva, vrijemeintenzivnog promatranja iistraæivanja prirode,eksperimentiranja i postavljanjanovih teorija. Ovaj rad oslikavapoloæaj Malog Loπinja u tovrijeme, komparira ga sasvjetskim zbivanjima i odgovarana pitanja koliko je naπ gradpratio, ili nije pratio tajnapredak?

Odgovor nalazimo uznanstvenim radovimaloπinjskih prirodoslovaca. Unjima su na zavidnoj struËnojrazini zastupljene vaæne

Ambroz HaraËiÊ i znanstveni æivotu Malom Loπinju krajem 19. stoljeÊa

znanstvene discipline:astronomija, meteorologija,klimatologija, geologija,botanika, nautika, kartografija,oceanografija, nautiËkaastronomija i navigacija.

Moæemo tvrditi da je MaliLoπinj na prijelazu iz 19. u 20.stoljeÊe iπao ukorak svremenom, pratio europska isvjetska prirodoznanstvenadostignuÊa, te imao izuzetnorazvijenu znanstvenu sredinu.

POVIJESNE PRILIKE U MALOM

LO©INJU NAKON USPOSTAVE

AUSTRIJSKE VLADAVINE

Velike promjene na Otokuuslijedile su veÊ na samompoËetku 19. stoljeÊa. NakonNapoleonovih ratova, naBeËkom kongresu, Austriji supripali bivπi MletaËki posjediu Jadranu, a s njima i Loπinj.Posjedovanjem jadranske obale,Austrija je zapoËela ostvarivati„Prodor na jug“ te intenzivnopoticati razvoj novosteËeneobale. Sedamdesetih godinajaËa mreæa æeljezniËkih pruga,a istoËni Jadran dobiva vaænomjesto u tom povezivanju(grade se pruge Zagreb-Rijeka,BeË-Trst, Trst-Pula).

U novim prilikama luke ibrodogradiliπta dobivaju svezapaæenije znaËenje. U takvojsituaciji i Mali Loπinj doæivljavasvoj „zlatni vijek“. Imao jesedam brodogradiliπta idvjestotinjak jedrenjaka. Vrsni

i πkolovani loπinjski pomorciplovili su svim morima svijeta.Pomorska orijentacija utjecalaje na imovinsko stanjestanovnika, pa je postao gradbogatstva i napretka.

Iako je loπinjsko brodarstvo70-ih godina 19. st. zapalo ukrizu zbog pojave parobroda,koje je uzrokovalo propadanjebrodogradiliπta, Loπinju su seotvorila nova vrata, vrataturizma, a put su mu odredilii neki od spomenutihznanstvenika. Svojimspoznajama spasili su Loπinj iodredili mu drugu orijentaciju.

ULOGA EUGENA JEL»I∆A U

RAZVOJU POMORSKE ZNANOSTI

Eugen JelËiÊ (potpisivao setalijanskom grafijom Gelcich,a u nekim se knjigama navodikao GelËiÊ ili –elËiÊ ) roen je1854. u Kotoru, a umro je 1915.godine u BeËu. NautiËku πkoluje zavrπio u Rijeci, a radnoiskustvo stjecao je u Puli,Kotoru, Trstu, BeËu. U MalomLoπinju je od 1881. do 1895.bio na funkciji ravnateljaNautiËke πkole. Osim πto je biovrstan profesor i pedagog, daoje velik doprinos istraæivaËkomradu na polju nautike. Pisao jeknjige, udæbenike, monografijei osvrte iz podruËja nautike.Napisao je 19 knjiga i viπe od90 struËnih radova, veÊinomna njemaËkom, talijanskom iπpanjolskom jeziku. Jedanaestknjiga objavio je za svogboravka u Malom Loπinju.

JelËiÊev doprinos razvojuMalog Loπinja u 19.st. sastojise u praÊenju novijih

dostignuÊa navigacije(pogotovo astronomskenavigacije), te zalaganju zaosuvremenjivanje programaPomorske πkole, sadræajaudæbenika, polaganja ispita iplovidbenog staæa kapetana.Svojim radom i djelovanjem,pomogao je u stvaranjuvrhunskog pomorskog kadra uMalom Loπinju. To je i proslavilotadaπnju „Nautiku“, koju suaustrijske vlasti osnovale joπ1855. godine.

Njegov prvi rad je objavljen1876., a njegovo najpoznatijedjelo udæbenik - „Corso diAstronomia Nautica“ objavljenoje 1880. godine. Kao profesornautike, brzo je prihvaÊao novemetode nautiËke znanosti.Dobio je nalog mornariËkesekcije carsko - kraljevskogministarstva rata da kaokoautor udæbenika „Handbuchder navigation“, napiπe dio oastronomskoj navigaciji.Udæbenik je izdan u Puli 1890.,a tiskan u BeËu. Bio je takokvalitetan da je joπ dugo nakon1. svjetskog rata koriπten unautiËkim πkolama.

JelËiÊev znanstveni rad,osim nautike, obuhvaÊao je ipodruËja matematike,magnetizma, astronomije,fiziËkog zemljopisa,oceanografije i ekonomskograzvoja brodarstva. Posebaninteres iskazivao je za povijest,pa je objavljivao i Ëlanke opovijesti navigacije.

Kao ravnatelj Pomorskeπkole, pokazao je zanimanjeza klimatoloπka i meteoroloπkamjerenja profesora Ambroza

HaraËiÊa, poticao ga u njegovuradu i zaloæio se u BeËu zanabavu meteoroloπkihinstrumenata. ZahvaljujuÊitome, 1883. je osnovanameteoroloπka postaja u MalomLoπinju. Njegovom iHaraËiÊevom zaslugom,meteoroloπka postaja bila je usastavni dio πkole i dobila jenaziv Meteoroloπki opservatorijCarsko Kraljevske Pomorskeπkole. JelËiÊ je postigao daPomorskoj πkoli pristiæumeteoroloπki telegrami i daLoπinjska postaja πalje svakidan telegrafsko izvjeπÊe u Trsti BeË.

Bio je inicijator i drugihznaËajnih znanstvenih idruπtvenih maloloπinjskihakcija. Osim meteoroloπkepostaje, uspostavljen jeAstronomski opservatorij C.K.Pomorske πkole, zaslugom kojegje 1883. zapoËelo oznaËavanjetoËnog vremena. Dva puta utjednu, pucanj iz malog topaispred πkole, oznaËavao jepodne. Opservatorij je odredio

i zemljopisni poloæaj, odnosnokoordinate Malog Loπinja.

JelËiÊ je zbog svojih struËnihkvaliteta dobivao sveodgovornije funkcije u πkolstvuaustrijske dræave, pa je iz tograzloga morao napustiti Loπinj.©kolskim nadzornikom cijelogKvarnera imenovan je 1893.g.Nakon toga, postaje voditeljnautiËkog odsjeka Pomorskeakademije u Trstu, nadzorniksvih nautiËkih πkola u Austriji,te ministar nastave u BeËu. Nakraju 1904.g. dobiva tituludvorskog savjetnika.

SPRIDON GOP»EVI∆

I NJEGOV ASTRONOMSKI RAD U

MALOM LO©INJU

Jedan od najkontroverznijihastronoma u povijesti oveznanosti, zasigurno je SpiridonGopËeviÊ, sin istoimenoga ocai brodovlasnika podrijetlom izBoke Kotorske. Rodio se u Trstu1855. g. u obiteljskoj palaËikoja se nalazila u srediπnjemdijelu grada zvanom Veliki kanal(Canalgrande).

JelËiÊ 1894. s veslaËima Nautice

Nakon 1. svjetskog rataizgubio mu se trag, pa je godinanjegove smrti nepoznata.

GopËeviÊa nije lako opisatikao osobu. Naime, tijekomæivota imao je razliËite interese.Bavio se politikom,novinarstvom, povijeπÊu,astronomijom. Najbolje ga semoæe opisati kao svestranaËovjeka i pustolova. Joπ u ranojmladosti umro mu je otac, azaslugom njegove majke poËeoje stjecati naobrazbu u BeËu.Nakon majËine smrti, prekinuoje studij i posvetio seizuËavanju povijesti,etnografije, geografije, nautike,vojnih znanosti i uËenju jezika(govorio ih je 13). Nakon toga,zapoËeo je uspjeπnu novinarsku

i spisateljsku karijeru, aeuropsku slavu postigaoizvjeπtavanjem iz ratnih æariπta.Novinarstvo je GopËeviÊnapustio 1893. i iste godine,sa suprugom koja je bila izbogate austrijske plemiÊkeobitelji, ishodovao je novËanupotporu austrijske vlade teotiπao iz BeËa. U Mali Loπinjdoπao je 1893. godine iosnovao zvjezdarnicu“Manora-Sternwarte”. Naime,izmeu Trsta, Pule, Opatije,Rijeke, Splita, Visa, Hvara iDubrovnika, Loπinj je smatraonajpovoljnijim mjestom zasvoja astronomska motrenja.

U to doba, preuzeo jepseudonim Leo Brenner iotpoËeo svoju astronomsku

Spiridon GopËeviÊ / Leo Brenner

karijeru. U vrlo kratkomvremenu, zahvaljujuÊi svojimopseænim promatranjimaMjeseca, Venere, Marsa,Jupitera i Saturna, postao jepoznat i veoma priznat uastronomskom svijetu. Njegovesu radove objavljivalinajpoznatiji astronomskiËasopisi onoga vremena, adopisivao se i s najznaËajnijimastronomima svoga vremena.Svoj vlastiti astronomskiËasopis „AstronomischeRundschau“, pokrenuo je 1899.Sve Ëlanke pisao je podpseudonimom, a u posljednjemje otkrio svoj identitet. OvajËasopis, koji je izlazio do 1909.,prvi je popularni astronomskiËasopis koji je izlazio napodruËju naπe zemlje, i toupravo u Malom Loπinju.

Zbog novËanih problema1909. prodao je zvjezdarnicu,napustio astronomiju i MaliLoπinj, te otiπao u Ameriku.Tamo se posvetio glazbi, alibez nekog veÊeg uspjeha.

Vratio se u Europuneposredno pred 1. svjetski rat.U Berlinu je ureivao vojnenovine i pisao politiËke Ëlanke.Kako su godine prolazile, odlaziu anonimnost. Tridesetih godinagubi mu se svaki trag. Danasje u povijesti astronomijenajpoznatiji po tome πto jejedan veliki mjeseËev krater ponjemu dobio ime „Brenner“.

PRIRODOZNANSTVENI RAD

PROFESORA AMBROZA HARA»I∆A

Ambroz HaraËiÊ roen je1855.g. u Malom Loπinju uobrtniËkoj obitelji. U najdraæem

mu Loπinju umro je 1916. Naotoku Loπinju zavrπio jetalijansku osnovnu πkolu,potom gimnaziju u Zadru. UGrazu i BeËu studirao jepraktiËnu filozofiju, matematikui kemiju. Po zavrπetku studija1878. dobio je nastavniËkomjesto u Trstu, a veÊ iduÊegodine premjeπten je uPomorsku πkolu u MalomLoπinju. Predavao jematematiku, fiziku (s osnovamakemije), geometriju, parnestrojeve, meteorologiju,oceanografiju i algebru.

Stupivπi na mjestonastavnika, zapoËeo jemeteoroloπka opaæanja, mjerioje atmosferski tlak, naoblaku ivjetrove. Zbog nedostatnihuvjeta u πkoli, opaæanja jeprovodio u vlastitoj kuÊi.ZahvaljujuÊi podrπci ravnateljaJelËiÊa, meteoroloπka postajapostaje sastavni dio πkole.Istovremeno s meteoroloπkimmjerenjima, zapoËeo jesistematsko istraæivanje floreLoπinja. Objavio je 1. dio, “Sullavegetazione dell´ isola diLussin” 1890., a 1891. godine2. dio. Uz istraæivanja marljivoje biljeæio narodna imenabiljaka, pa je 1894. godine uGlasniku Hrvatskognaravoslovnog druπtva objaviosvoj “Prilog za narodnubotaniËku nomenklaturu”.Tijekom 30 godina obiπao je209 lokaliteta kvarnerskogotoËja, skupljajuÊi biljkebiljeæio je podatke u herbarij,te je uspio opisati oko 1000vrsta. Njegov herbarij najveÊaje zbirka flore skupljena na

Mali Loπinj 1910.godine

jednom jadranskom otoku, adanas je sastavni dio Hrvatskogherbarija BotaniËkog zavoda uZagrebu i sadræi oko 4000listova. Njegovom zaslugom jepronaena endemiËna vrstapaprati ( Phyllitis hybrida) ibiljka reæuha (Cardaminemaritima) za koje se tadasmatralo da su izumrle. HaraËiÊje na Otoku primijetio posebnuvrstu luka koja se razlikovalaod tipiËnog oblika te vrste, tega je nazvao po otoku Loπinju(Allium ampeloprasum var.lussinense). Rezultate svojihznanstvenih zapaæanjaobjavljivao je u uglednimaustrijskim botaniËkimËasopisima.

ZnaËaj HaraËiÊevogznanstvenog poimanja je uËinjenici da se prirodoslovno-istraæivaËki rad treba odvijatiu najtjeπnjoj vezi sopservacijama na terenu. Svojeradove o flori i vegetacijiLoπinja zapoËinjao jegeografskim uvodima. Dobro jepoznavao geologiju Otoka,prouËavao je peÊine i ponore.Prikupljao je demografske

podatke, biljeæio etnografskezanimljivosti, obraivaoproblematiku gospodarskegeografije Otoka.

Godine 1897. HaraËiÊ jepremjeπten u Trst na Pomorskiodjel TrgovaËko-pomorskeakademije. U Trstu nastavljasvoj znanstveni rad, pasastavlja udæbenik za pomorskeπkole ''Geografska podjela biljai æivotinja'', koji je objavljen1901. godine.

U Mali Loπinj vratio se 1905.i iste godine objavio svojenajveÊe i najpoznatije djelo“L' isola di Lussin. Il suo climae la sua vegetazione”. Knjigapredstavlja njegovo æivotnodjelo i konaËni je rezultatnjegovih istraæivanja iprirodoznanstvenog rada.

HaraËiÊev rad je 1904.godine okrunjen najviπimpriznanjem dræave. Odlikovanje redom Viteza za zasluge urazvijanju prirodnih znanostikoje mu je dodijelio Austro-ugarski car Franjo Josip I.

OP∆I DRU©TVENI NAPREDAK

LO©INJA

Razvoj prirodnih znanosti u19. stoljeÊu dao je osnovu zaopÊi druπtveni napredak.Znanstveni rad, djelovanjeJelËiÊa, GopËeviÊa i HaraËiÊa,najbolji je dokaz kako suznanstvena istraæivanja utjecalana sveopÊi razvoj loπinjskezajednice i na nastanak novihdruπtvenih djelatnosti.

Kao karike u lancu, nizalesu se nove moguÊnosti razvojaLoπinja, Ëije se brodarstvonakon propasti jedrenjaka zbog

Ambroz HaraËiÊ

pojave parobroda naπlo u krizi.Sustavna meteoroloπkaopaæanja, te istraæivanjavegetacije Loπinja i susjednihotoka, dovela su do prvihznanstveno utemeljenihpostavki o klimi Loπinja.Saznanja o povoljnimklimatskim uvjetima i blagompodneblju razvijala su nadaljeideju o moguÊnosti oporavka ilijeËenja. Taj se lanacpovezanosti razvijao i dalje.ZapoËeto je poπumljavanje»ikata kako bi se zaπtitilo uvaluod neugodne bure i kako bi seizgradnjom hotela i kupaliπtastvorili joπ povoljniji uvjeti zaboravak i lijeËenje austrijskearistokracije. Potaknuto jeosnivanje TuristiËkog druπtvakoje bi svojim aktivnostimaorganiziralo dolazak i smjeπtajgostiju. To je nadalje rezultiraloimenovanjem Malog i VelogLoπinja klimatskim ljeËiliπtima,izgradnjom hotela, kupaliπta,sanatorija itd.

U svim karikama tograzvojnog lanca nalazimo naπeznanstvenike. Nisu se angaæirali

samo u znanstvenimistraæivanjima, nego su aktivnosudjelovali u svim segmentimadruπtvenog, gospodarskog ipolitiËkog æivota svojezajednice. JelËiÊ je, na primjer,1886. bio u pokretaËkomodboru za osnivanje TuristiËkogdruπtva, te postao njegovimpredsjednikom, a 1888. zajednos opÊinskim lijeËnikom sastavioje prvi turistiËki vodiË Loπinjau kojem, sluæeÊi se rezultatimaHaraËiÊevih istraæivanja, navodiklimatske faktore.

ReËeno je da je GopËeviÊizdavao astronomski Ëasopis,no on je objavljivao i vijesti izdrugih prirodnih znanosti, tekomentare aktualnih tema.Vodio je polemike u razliËitimËasopisima i objavljivao Ëlankeo brodarstvu, ali i onepolitiËkog, vojnog i putopisnogsadræaja.

Najaktivniji je bio HaraËiÊ.Zaslugom njegovihmeteoroloπkih opaæanja, tebioklimatoloπkih ispitivanja,Mali i Veli Loπinj proglaπeni su1892. zemaljskim zakonom

austrijske vlade u BeËu,klimatskim ljeËiliπtima ioporaviliπtima. Upravo to jeutrlo put zdravstvenom turizmu.Osim u akcijama poπumljavanja»ikata, gdje je bio nadgledniksadnje borova, bio je aktivniËlan TuristiËkog druπtva.Sudjelovao je u Narodnompreporodu koji je tada zahvatioIstru i otoke. Bio je Ëlan odboramjesne “Hrvatske Ëitaonice” i“Podruænice druæbe sv. ∆irila iMetoda”. Potpomagao jematerijalno i moralno svakuDruæbinu inicijativu okoosnivanja hrvatskih πkola,zabaviπta, knjiænica, Ëitaonica,druπtava i zadruga. Uz to jevodio i mjesnu Posujilnicu, tj.Druπtvo za πtednju i zajmove.O HaraËiÊevoj ulozi i njegovimaktivnostima na otocimaredovito je Ëlanke objavljivaopreporodni list “Naπa Sloga”.U istarskom Pokrainskom saboruu PoreËu postao je narodnizastupnik 1913.g.

ZAVR©ETAK PLODNOG

RAZDOBLJA

Plodno razdoblje trajalo jedo pribliæno 1910. Jedan odrazloga prekida tog razvoja susudbine znanstvenika, odnosnoprivremeno ili trajno napuπtanjeLoπinja. JelËiÊ je napustioLoπinj 1895., HaraËiÊ jeprivremeno sluæbovao u Trstuod 1897. do 1905., a GopËeviÊje 1909. napustio Loπinj jernije mogao viπe uzdræavatisvoju zvjezdarnicu. No njihovodlazak nije glavni razlogstagnacije razvoja Loπinja. Pravirazlog su politiËke prilike ucijeloj Europi, a posebnosituacija na Balkanu i rat kojise primicao. Tijekom 1.svjetskog rata dogodile su sesudbonosne promjene za cijeluHrvatsku, pa i za otok Loπinj.Po zavrπetku rata 1918.,propaπÊu austrougarske idolaskom talijanske vlasti,nastale su nove povijesneokolnosti u kojima je dokinutsvaki interes za razvoj naπegotoka.

Gradnja broda u Loπinjukrajem 19. stoljeÊa

ZAKLJU»AK

Na prijelazu iz 19. u 20.stoljeÊe Mali Loπinj je biosrediπte znanstvenog æivota igrad u kojem su triznanstvenika ostvarila rezultatena razini tadaπnjih svjetskihprirodoznanstvenih dostignuÊa.

Godine 1890. zabiljeæeno jeda je grad Mali Loπinj imao7537 stanovnika i bio jedan odnajveÊih jadranskih gradova.Istodobno, bio je i razvijen inapredan grad. Imao jetelegrafske veze i izvrsnuprometnu povezanost skopnom. Parobrodska linija izTrsta, prema jugu, vodila jepreko Loπinja.

U gradu su bile osnovnaπkola, te dvije srednje πkole(Pomorska πkola i ©kola zasrednje obrazovanje djevojaka),opÊina, carinarnica, luËki ured,poπta, banke, osiguravajuÊadruπtva, gospodarsko-trgovaËkadruπtva, parobrodarske agencije,bolnica, dvije ljekarne, pet

privatnih lijeËniËkih ordinacija,konzumna druπtva, zadruge,knjiænice i Ëitaonice, kulturno-zabavna i umjetniËka druπtva.

SljedeÊi podaci i usporedbedodatno potkrepljujudosadaπnje tvrdnje.

Prva elektriËna javnarasvjeta u Hrvatskojuspostavljena je u Daruvaru1907. VeÊ 1910. imao je i LoπinjelektriËnu rasvjetu.

Zagreb je tek 1903.g. dobiosvoju zvjezdarnicu iopservatorij, dok je Astronomskiopservatorij u Loπinju postojaoveÊ 1883., a Zvjezdarnica 1893.godine.

U Hrvatskoj je prvameteoroloπka postaja otvorenau Dubrovniku 1858., a u Loπinju1883. godine.

Sve ove okolnosti i podacinaæalost su malo poznati isamim Loπinjanima. VeÊina znaza spomenute znanstvenikesamo po imenima ulica ili ponazivu srednje πkole.

PeËat Nautice

• Arhiv Srednje πkole Ambroza HaraËiÊa uMalom Loπinju• Dræavni arhiv u Rijeci• Hrvatski herbarij BotaniËkog zavoda PMF-a u Zagrebu• Zbornik radova o prirodoslovcu AmbrozuHaraËiÊu (Hrvatsko prirodoslovno druπtvo,Zagreb, 1981.)• OtoËki ljetopis Cres-Loπinj 5, Izvori za povijestotoka Cresa i Loπinja (Mali Loπinj, 1984.)• Mato BoæiËeviÊ, Ambroz HaraËiÊ - najzasluænijiprofesor pomorske πkole u Malom Loπinju (OtoËkiljetopis 3, Mali Loπinj, 1980.)• Boris FranuπiÊ, Povijest navigacije u Hrvata(Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1994.)• Boris FranuπiÊ, Pregled struËnih radova EugenaJelËiÊa objavljenih za vrijeme njegova boravkau Malom Loπinju (OtoËki ljetopis 6, PomorstvoLoπinja i Cresa 2, M. Loπinj, 1985.)

• Ricordando Lussino I-VI(N. Hrieglich Mercanti, 1999.)• Ambroz HaraËiÊ, Otok Loπinj, njegova klimai vegetacija (OtoËki ljetopis 8, Mali Loπinj,1992.)• Tomislav MoroviÊ, Narodni preporod u Istrii akcija za otvaranje Hrvatske pomorske πkoleu Malom Loπinju (OtoËki ljetopis 2, Mali Loπinj,1975.)• Branko FuËiÊ, Apsyrtides (Narodno sveuËiliπte,Mali Loπinj, 1990.)• Dragutin Hirc, Na kvarnerskim otocima (Rijeka,2003.)• Dr. Branko Briski, Samoniklo jestivo i ljekovitobilje otoka Cresa i Loπinja (Zagreb, 1995.g.)• Julijano SokoliÊ, Loπinjski zapisi (KatedraËakavskog sabora, M. Loπinj, 1989.)• Cres - Loπinj, 100 godina turizma (TuristiËkisavez opÊine Cres-Loπinj, Zagreb, 1985.g.)

IZVORI & LITERATURA

Uskoro Êe proÊi tri desetljeÊaod vremena kad su se LoπinjaniHaraËiÊu oduæili organiziranjemsimpozija, te postavljanjemspomenika na »ikatu. Tada seobiljeæavala 125. godiπnjicanjegova roenja i osnutkaNautice.

Simpozij je te 1980. godineproπao u znaku otkrivanja dotada nepoznatih podataka omaloloπinjskim znanstvenicimai otvaranju novih tema.Sudionici su na kraju obeÊalinastaviti istraæivati, te pronaÊi

dokaze za teze koje su setijekom rasprava otvarale.

Javila se i zamisao oosnivanju spomen- zbirke, kaoo moguÊem zaËetku zaviËajnogmuzeja. No, to se naæalost nijedogodilo.

Ostvarenje te zadaÊe oËitoje prepuπteno nekim drugimgeneracijama. Ovaj uradak samoje mali prilog cilju - oËuvatipovijesnu i kulturnu baπtinugrada Loπinja, otkriti pomalozaboravljenu tradiciju i potaÊidruge na njeno oËuvanje.