SVEU ILI TE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARA DIN EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

Smjer: EKONOMIKA PODUZETNI TVA

IRSKAINDIVIDUALNI PROJEKT

SEMINAR IZ KOLEGIJA: OSNOVE GOSPODARSTVA HRVATSKE Prof. dr. sc. Vladimir avrak

Luka Toma i Broj indeksa: 39041/10-R Vara din, svibanj 2011.

Sadr aj1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................... 1 2. RAZVOJNI RESURSI ................................................................................................................. 3 2.1. PRIRODNA BOGATSTVA.................................................................................................... 3 2.2 LJUDSKI POTENCIJALI ........................................................................................................ 3 2.3. TEHNOLOGIJA U IRSKOJ ................................................................................................... 4 2.4. KAPITAL ........................................................................................................................... 5 3. STRUKTURALNI ELEMENTI ...................................................................................................... 6 3.1. POLITI KA STRUKTURA .................................................................................................... 6 3.2. EKONOMSKA STRUKTURA ................................................................................................ 6 3.3. INSTITUCIONALNA STRUKTURA ........................................................................................ 8 4. OSTVARENI REZULTATI ......................................................................................................... 10 5. NACIONALNI CILJEVI IRSKE ................................................................................................... 12 6. NACIONALNE STRATEGIJE I POLITIKE .................................................................................... 13 7. PROCJENA BUDU IH KRETANJA ............................................................................................ 15 8. LITERATURA.......................................................................................................................... 16

1. OSNOVNI PODACIRepublika Irska je po dr avnom ure enju parlamentarna republika. Povr ina Irske je 70.285 km2. Prema posljednjem popisu stanovni tva iz 2006. godine Irska ima 4.234.925 stanovnika, to je porast za 8% od prethodnog popisa. Gusto a naseljenosti iznosi 60,25 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavni grad Irske je Dublin, a slu beni jezici u Irskoj su irski i engleski jezik. Nov ana jedinica u Irskoj je euro. Irska obuhva a ju ni i zapadni dio istoimenog otoka u Britanskom oto ju na krajnjem zapadnom rubu Europe. Sjeverni dio otoka, tj. Sjeverna Irska pripada Velikoj Britaniji. Najve i dio Irske, ak oko tri etvrtine, je ravni arski. Prostrana, blago valovita nizina s nizom niskih uzvisina zauzima sredi nje dijelove otoka. Prosje na visina ravni arskog dijela iznosi 150 metara. Irska ima razvedenu obalu. Njezin zapadni dio uz Atlantski ocean razvedeniji je od isto nog i jugoisto nog. Tu se nalaze svi veliki zaljevi. Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sun anih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i sna nih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima ve u koli inu godi njih padalina od isto nog. Rijeke imaju spor tok i teku irokim i plitkim dolinama. Najve a irska rijeka je Shannon. Glavni grad Irske je Dublin (irski: Baile tha Cliath). Dublin je ekonomsko, administrativno i kulturno sredi te Irske. Grad ima oko 510.000 stanovnika. Nalazi se na isto noj obali Irskog otoka uz iroku dolinu rijeke Liffey. Dublin je najva niji irski grad jo od doba srednjeg vijeka. Ostali ve i gradovi su Cork, Galway te Limerick. Stanovni tvo Republike Irske se zna ajno pove alo posljednjih godina. Najvi e utjecaja na taj porast imale su este imigracije. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za ivot, te privukla mnoge strance, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetlje a iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj ro enih je i vi e nego dvostruki od broja umrlih, to je prili no neobi no za zapadnoeuropsku zemlju. Irsko stanovni tvo je po nacionalnoj pripadnosti vrlo homogeno i ine ga gotovo isklju ivo Irci i vrlo malo stranaca. Za ve inu stanovni tva materinski jezik je engleski, a irskim se jezikom slu i svega 2% pu anstva, i to prije svega u zapadnim dijelovima zemlje. Unato tome, irski je slu beni jezik u zemlji, i sve od 1922. godine je obvezatan predmet u ve ini kola. Dr ava podupire razvoj i o uvanje naseljenosti na podru jima gdje se govori irski (Gaeltach).

1

Zbog specifi nog demografskog razvoja vi e Iraca ivi u inozemstvu nego u domovini, i to oko 16 milijuna, od ega oko 13 milijuna u SAD-u i oko 1 milijun u Kanadi. Irci su ve inom katolici, i to oko 92%. Od drugih vjerskih opredjeljena prisutni su anglikanci i prezbiterijanci. Irsko stanovni tvo je najkoncentriranije na irem podru ju Dublina gdje ivi tre ina stanovni tva. Za selo su zna ajna manja pokrajinska sredi ta i raspr ena naselja koja sve vi e postaju podru ja iseljavanja. U sljede oj tablici prikazani su neki od parametara koji se ti u irskog stanovni tva prema podacima iz 2000. godine: PARAMETRI Natalitet Mortalitet Prirodni prira taj Mortalitet dojen adi Prosje ni godi nji porast stanovni tva O ekivano trajanje ivota - M O ekivano trajanje ivota Udio stanovni tva mla eg od 15 godina Udio stanovni tva starijeg od 60 godina Udio gradskog stanovni tva VRIJEDNOST 14,5 8,1 6,4 5,6 1,1% 74,1 godina 79,7 godina 21,9% 15,2% 58%

2

2. RAZVOJNI RESURSI

2.1. PRIRODNA BOGATSTVA U Irskoj se nalaze zna ajna nalazi ta olovne i cinkove rude. Prema proizvodnji cinka od 236.000 tona, Irska je 8. u svijetu. Glavni rudnici su Navan, Tynagh, Ballinalack i Tipperary. Va an energetski izvor je treset koji podmiruje 12% ukupnih energetskih potreba stanovni tva, a koristi se i u termoelektranama. Treseta se godi nje proizvede oko 5 milijuna tona. Zemni plin se crpi ve inom na ju noj obali, na nalazi tima Kinsale Head i Ballycotton. Dosad su prona ene i ve e koli ine nafte u zavali Porcupine na zapadnoj obali, no nedostaje im odgovaraju a tehnologija za njeno komercijalno iskori tavanje. Instalirana snaga svih irskih elektrana iznosi 3910 MW, od toga 93% elektri ne energije stvaraju termoelektrane, a ostalo hidroelektrane na rijeci Shannon. Irska ima samo 344.000 hektara uma koje zauzimaju tek 4,9% ukupne povr ine Irske. To su ve inom umjetni nasadi brzorastu ih etinja a. U dr avnom je vlasni tvu oko 78% uma. U ribarstvu i preradi ribe potpuno je ili djelomi no zaposleno oko 16.000 ljudi. Godi nji ulov ribe u Irskoj iznosi 330.000 tona ribe, od ega dominiraju sku e, sle evi i bakalari. Glavna ribolovna podru ja su uz zapadnu obalu otoka. Va an je i uzgoj ribe, osobito lososa, a u slatkim vodama dominira uzgoj pastrva. Irska ima 953.000 hektara njiva i trajnih nasada koji zauzimaju 13,6% od ukupne povr ine zemlje te 4,69 milijuna hektara travnjaka i pa njaka koji zauzimaju 66,7% od ukupne povr ine zemlje. Prevladavaju imanja srednjih veli ina. Najplodnija poljoprivredna podru ja su u ni im dijelovima na istoku i jugoistoku otoka, dok se oko ve ih gradova prote u prostrani staklenici. U srednjoj Irskoj dominira mesno govedarstvo, na jugu i jugozapadu mlije no govedarstvo, a u brdovitim dijelovima otoka dominira ov arstvo. Irska proizvodi 5,2 milijuna tona mlijeka. Glavne kulture su je am kojeg se proizvodi 1,13 milijuna tona te p enica, zob i krumpir. 2.2 LJUDSKI POTENCIJALI Glavna odlika ljudskih potencijala, odnosno stanovni tva Irske, je njihovo znanje. Irska je zemlja s visokom stopom visokoobrazovanih ljudi. Irska je u svijetu poznata po visokoj kvaliteti obrazovanja koja je izgra ena na vrstim temeljima izvrsnosti. Ti podaci rezultat su kontinuiranog ulaganja u sustav kolstva i obrazovanja. Oko 60% u enika u Irskoj odlu uje se krenuti na vi a u ili ta. Zbog toga, Irska je zemlja dinami nog i obrazovanog stanovni tva koje je ostavilo trag u svojoj zemlji i u mnogim stranim kompanijama. Odgovornost za obrazovanje u Irskoj le i unutar Odjela za obrazovanje i vje tine3

(Department of Education and Skills) koji vodi obrazovnu politiku, nastavne programe i nacionalne ispite. Irski obrazovni sustav tradicionalno je podijeljen na tri osnovne razine: primarni (8 godina), sekundarni (5 ili 6 godina) i visoka u ili ta koja nude iroki spektar mogu nosti od post-sekundarnih te ajeva za stru nu i tehni ku obuku te najvi e poslijediplomske razine stru nosti. U Irskoj je danas sve vi e prisutan trend cjelo ivotnog u enja koje postaje dostupno svim tvrtkama koje odlu e dalje ulagati u usavr avanje svojih zaposlenika. Prema podacima Sredi njeg ureda za statistiku Irske (Central Statistics Office Ireland) prosje ne tjedne pla e zaposlenih po sektorima prema podacima iz 2007. godine su: SEKTOR Javni sektor (bez zdravstvenih djelatnika) Prodaja i usluge Banke i osiguravaju a dru tva PROSJEK PROSJE NA TJEDNA PLA A 921 709 829 817

Zbog u inkovitog ulaganja u ljudske resurse, Irska je jedno od glavnih odredi ta ameri kih tehnolo kih kompanija koje smje taju svoje podru nice za europsko tr i te na prostoru Irske. To je znak da je Irska zemlja koja nudi visokokvalitetne stru njake priznate u svijetu. 2.3. TEHNOLOGIJA U IRSKOJ Od 1994. godine, broj tehnolo kih tvrtki u Irskoj pove ao se za preko 250 posto. Broj irskih tehnolo kih tvrtki je naglo porastao od procijenjenih 450 u 1994. godini, do 1200 u 2001. godini. Vidljiv je dramati an rast sektora tehnologije i rast investicija u tehnologije. Tehnolo ki sektor u Irskoj je do ivio veliki rast, osobito od 1998. Mnogi veliki europski ulaga i su spoznali prenosti mogu eg ulaganja u tehnologiju u Irskoj. U Irskoj prevladava softver umjesto hardvera. Veliki broj start-up programa djeluju u pojedinim pod-sektorima kao to su sigurnost pla anja, be i na infrastruktura i sl. Irska je shva ena kao vitalno tr i te za ulaganja u tehnologiju. Irska je najve i izvoznik softvera u svijetu, ak je ispred SAD-a. Irska ima 70 posto vi e diplomiranih ljudi iz podru ja znanosti i in enjerstva po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja u OECD-u. Iako Irska obuhva a otprilike jedan posto stanovni tva EU-a, prima 33 % ameri kih ulaganja u informati ku tehnologiju u Europi. Popis high-tech poduze a zastupljenih u Irskoj je najve i u

4

odnosu na ostale europske zemlje. U Irskoj svoje podru nice imaju tvrtke poput Motorole, Sonny Ericssona, Lucenta, Nortela, Analog Devicesa, Xilinxa, Microsofta. 2.4. KAPITAL U pro losti, Irska je bila vrlo siroma na zemlja. Najve i kapital Irske bio je u vidu poljoprivrednih zemlji ta i proizvoda. Nakon njenog ekonomskog procvata, u Irsku je pristiglo mno tvo stranog kapitala. Tu se prvenstveno misli na kapital iz SAD-a koji je prenijet ve inom iz velikih korporacija koja se bave tehnologijom. Financijski gledano, tempo rasta bankarstva u Irskoj triput je ve i no u ve ini zemalja EU-a. Takav razvojni potencijal privla i strane investitore koji poku avaju ste i vrsto upori te na tom tr i tu. Pri e o uspjesima potvr uju injenicu da je strani kapital i dalje dobrodo ao u bankarskom sektoru poslovanja s gra anstvom u Irskoj.

5

3. STRUKTURALNI ELEMENTI

3.1. POLITI KA STRUKTURA Republika Irska je parlamentarna, demokratska republika i lanica Europske unije. Bira ko pravo imaju svi irski dr avljani stariji od 18 godina. Izvr na vlast se sastoji od 15 ministara, uklju uju i i premijera i podpredsjednika Vlade. Zakonodavna vlast je povjerena u Oireachtasu, dvodomnom nacionalnom parlamentu, koji se sastoji od Zastupni kog doma i Senata. Zastupni ki dom ima 166 lanova koji se biraju na op im izborima, svakih 5 godina. Senat ima 60 lanova od kojih 11 bira predsjednik, estorica se biraju na sveu ili tima, a preostala 43 iz pet skupina kandidata koji predstavljaju razli ite interese (kultura, poljoprivreda, poslodavci, industrija te javna uprava). Iako postoji veliki broj politi kih stranaka u dr avi, politi kom scenom desetlje ima dominiraju stranke Fianna Fail i Fine Gael, koje zauzimaju tradicionalno sredi te u politi koj strukturi. Laburisti ka stranka, tre a politi ka stranka po veli ini u Irskoj, bila je na vlasti kada je koalirala s jednom od dvije glavne stranke. U 2011. godini na izborima do sada vode e opozicijske stranke odnijele su povijesnu pobjedu. Fine Gael je osvojila 76 mjesta u parlamentu, od ukupno 166, a Laburisti ka stranka 37, dok je stranka Fianna Fail, koja je do sada imala 78 zastupnika, osvojila samo 20 mjesta. Predsjednika Irske biraju dr avljani Irske svakih sedam godina, a maksimalno za predsjednika se mo e biti izabran dva puta. Predsjedni tvo je vi e ceremonijalna stvar jer predsjednik Irske ima ograni ene odgovornosti, dok stvarnu vlast dr i Vlada. Predsjedni ko slu beno sjedi te je ras an Uachtarin u Dublinu. Trenutna irska predsjednica je Mary McAleese, koja je na taj polo aj do la 11. studenog 1997 i trenutno je pri kraju svog drugog mandata. Irski premijer je elnik stranke Fine Gael, Enda Kenny. Za njega je glasalo 117 zastupnika, a 27 bilo protiv. Na bitnoj funkciji ministra financija je Michael Noonan, dok je lider Laburisti ke stranke Eamon Gilmore zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova i trgovine. 3.2. EKONOMSKA STRUKTURA Irska je u vrijeme ulaska u EU bila relativno gospodarski nerazvijena zemlja, ali sa jakom poljoprivredom. Zahvaljuju i ekononomskoj politici iz 1998. godine, koja se temelji na implementaciji pogodnosti lanstva u EU, lanstvu u EMU, pro irenju EU i ukidanju trgovinskih barijera, irska ekonomija postala je jedna od najproduktivnijih na svijetu. Na taj je na in irska ekonomija kroz proteklo desetlje e do ivjela dinami nu transformaciju, od relativno agrarne zemlje sa slabo razvijenom industrijom, slabim ekonomskim rastom, visokom stopom6

nezaposlenosti i emigracijom, u visoko tehnolo ki razvijenu zemlju s izvozno orijentiranom industrijom. Irska je postala zemlja s najve om stopom ekonomskog rasta u EU (godi nja stopa rasta irskog GDP-a prosje no je, u razdoblju od 1995. do 2001. g., iznosila 9,4%, to je znatno vi e od prosje ne godi nje stope rasta GDP-a u tom razdoblju na nivou itave EU, koja je iznosila 2,6%). Direktna strana ulaganja jedan su od glavnih temelja irskog ekonomskog uzleta. Zbog znatnih poreznih olak ica i kvalitetno kolovane radne snage, sve ve i broj stranih kompanija (naro ito elektronskih) otvara svoje pogone u Irskoj (Microsoft, Compaq, Siemens, HP i dr.). U pogledu prava i obaveza, strani investitori potpuno su izjedna eni s doma ima. Zakonom nije ograni ena prisutnost stranog kapitala u vlasni tvu kompanija ili nekretnina. Irska privla i strani kapital zahvaljuju i politi koj i ekonomskoj stabilnosti, zadovoljavaju em nivou tehnologije i infrastrukture, kao i znanju engleskog jezika. Me utim, irska ekonomija se tokom 2001. g. suo ila sa drasti nim smanjenjem direktnih stranih ulaganja - za 60% u odnosu na rekordnu 2000. g.. Kao glavni razlog smanjenja navodi se ekonomska situacija u svijetu (nakon teroristi kih napada na SAD). IDA (Industrial Development Agency Agencija za industrijski razvoj) je vladina agencija ustanovljena jo 1969. godine koja je identificirala glavne sektore za poticanje ulaganja ulaganja u Irsku (elektronika, farmaceutska industrija, telekomunikacije, uslu ne delatnosti) pri emu je promoviran pristup tzv. low tax high spend country uz najni e korporativne porezne stope u EU. Rezultat takve strategije bila je injenica da je u Irsku do lo 1200 stranih kompanija koje su otvorile 140 000 radnih mjesta (od ega je 7% stranih dr avljana), kao i udio od 51%, odnosno 47 milijardi eura godi nje u ukupnom izvozu Irske. Tako er, Irska ostvaruje prihod od tro kova tih kompanija od pribli no 14 milijardi eura godi nje, kao i prinos od godi njih uplata za poreze od 2 milijarde eura. Prosje na stopa povratka ulo enog kapitala u Irskoj iznosi ak 27% godi nje (pet puta vi e nego u ostalim europskim zemljama, lanicama EU). Predstoje i izazov Irske je usmjeravanje na proizvodnju visoke tehnologije, posebno digitalne opreme. Uzev i u obzir visoku cijenu radne snage, tvorni ka proizvodnja bit e usmjerena na isto no-europske zemlje. U strukturi bruto doma eg proizvoda poljoprivreda sudjeluje s 4,5%, industrija i s 45,6%, a usluge s 49,9%.

7

Sektor poljoprivrede u Irskoj ini oko 4.5% GDP-a (2001.) i bilje i oko 15% prihoda ostvarenog izvozom te upo ljava oko 7% ukupne radne snage. Politika poljoprivredne proizvodnje temelji se na osnovnim na elima EU i njene op e poljoprivredne politike (CAP) zasnovane na zna ajnoj pomo i za razvoj. Vi e od 50% irske poljoprivredne proizvodnje namijenjeno je izvozu. U posljednjih dvadesetak godina intenzivno se unapre uje proizvodnja i prerada ribe. Oko 90 % proizvodnje se izvozi. Industrijski sektor Irske ini 45,6% GDP-a i zapo ljava oko 28% ukupne radne snage. Dana nja sofisticirana irska industrija predstavlja lanac predstavni tva svjetskih multinacionalnih kompanija. Stopa rasta industrijske proizvodnje u 2001. godini iznosila je ak 6,5%. Osnovni makroekonomski pokazatelji Irske od 2006.-2009. godineMakroekonomski pokazatelji BDP (milijarde USD) BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde USD) Uvoz robe (milijarde USD) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2006. 221,9 52 470 5,4 177,1 155,2 4,0 4,4

2007. 259,7 60 537 6,0 210,1 183,6 4,9 4,6

2008. 267,3 61 868 - 3,0 223,3 195,5 4,1 6,0

2009. 221,6 52 147 - 1,9 194,8 161,4 -4,5 11,9

- 0,9

24,6

-19,9

-9,8

Izvor: Economist Intelligence Unit 3.3. INSTITUCIONALNA STRUKTURA Kako je Irska lanica EU-a, za nju vrijedi monetarna politika EU. Irska tako ima svoje

predstavnike u Vije u EU-a i u Europskom parlamentu. Monetarne poslove vodi guverner Irske koji je i lan Europske sredi nje banke (ECD). Zakonodavna vlast je povjerena dvodomnom nacionalnom parlamentu. Sudska struktura je slo ena. Sudstvo Republike Irske sastoji se od

8

Vrhovnog suda, Kaznenog suda, Visokog suda, Oblasnog suda i Okru nog suda. Visoki sud i Vrhovni sud imaju ovlast da, putem sudske kontrole, utvr uju zakonitost obavljanja aktivnosti drugih institucija dr ave u skladu s ustavom. Irska ima jedno od najliberalnijih zakonodavstava u osnivanju trgova kih dru tava ili podru nica usmjerenih privla enju stranih investitora, uklju ivo i najni a davanja na dobit u EU od svega 12,5%. Kao lanica EU-a, Irska je u zajedni koj carinskoj uniji s ostalim lanicama i za nadzor uvoza vrijedi zajedni ka carinska politika EU i zajedni ka carinska tarifa. U potpunosti se primjenjuje slobodan uvoz roba i usluga. Carinska unija jedan je od temelja EU i va an je element djelovanja na jedinstvenom tr i tu.. Navedena zajedni ka pravila, uz zajedni ku carinsku tarifu, obuhva aju i aspekte trgovinske politike (preferencijalna trgovina, kontrola zdravlja i okoli a, zajedni ka poljoprivredna politika i sl.). Porez na dobit je najni i u Europi i iznosi 12,5%. Irska primjenjuje progresivnu ljestvicu od 20% do 42%, a porezna godina je kalendarska godina. Za davanja na pla e poslodavac u Irskoj u iva zna ajno rastere enje. Minimalni promet, koji zahtijeva obaveznu registraciju za poreznog obveznika je 25.000 eura za usluge i 51.000 eura za proizvode.

9

4. OSTVARENI REZULTATIIrska je zemlja velike ekonomske i politi ke povijesti. 19. stolje e je u Irskoj obilje eno agrarnom krizom, gladi i iseljavanjem, koje je vi e nego prepolovilo broj irskog stanovni tva. Razdoblje od 1930.-1960. je razdoblje strategije za tite i supstitucije uvoza. Iako je to razdoblje rezultiralo pove anjem zaposlenosti u industriji, nije se uspio rije iti temeljni razvojni problem. Stoga je Irska odlu ila, u kasnim 1950-a i ranim 1960-a da prekine politiku protekcionizma i po ela se orijentirati na izvoz i suradnju s drugim zemljama. Irska je krenula u modernizaciju gospodarstva kako bi privukla to vi e ulaganja u zemlju. Nakon dva stolje a virtualne stagnacije, Irska je postigla relativno jak ekonomski i demografski rast. Tu je izazvalo dramati nu strukturnu prilagodbu gospodarstva. 1960. godine, udio zaposlenih u poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu iznosio je gotovo 37 %. Do 1987, taj udio je pao na 14 posto, to odra ava brzi rast produktivnosti. Razdoblje nakon 1960. godine donosi vidljiv porast ivotnog standarda i o ekivanja. Od 1988. godine, u razdoblju od deset godina, irsko je gospodarsko pro lo kroz dramati nu transformaciju. Od relativno agrarne zemlje sa slabo razvijenijom industrijom, niskim gospodarskim rastom, vrlo visokom stopom nezaposlenosti i kontinuiranim iseljavanjem u velikom broju visoko obrazovanih stanovnika u SAD i Veliku Britaniju, Irska se u kratkom vremenu pretvorila u visoko, tehnolo ki razvijeno dru tvo s primarno izvozno orijentiranim gospodarstvom. U razdoblju od 1995. do 2001. godine godi nja stopa rasta irskog GDP-a u prosjeku je iznosila 9,4%. U isto vrijeme, prosje na godi nja stopa rasta na razini Europske unije iznosila je 2,6%. Nakon dvadeset godina gospodarskog uzleta, u Irskoj su se ve koncem 2007. godine po eli pojavljivati gospodarski pokazatelji koji su upu ivali na zavr etak tog dugogodi njeg pozitivnog ciklusa i ulazak u neizvjesno razdoblje slabije gospodarske aktivnosti. Porast nezaposlenosti, negativna stopa inflacije u 2009. godini i dug dr ave uzrokovali su deficit platne bilance za 2009. godinu koji je bio 24,6 milijardi eura to predstavlja pove anje za 11,9 milijardi eura u odnosu na 2008. godinu. Krajem prosinca 2009. godine Centralni statisti ki ured u Dublinu je objavio da je Irska iza la iz duboke recesije u tre em tromjese ju u kojem je njezin BDP porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjese je. Nekad uspje no gospodarstvo, koje je zbog brzog uzleta dobilo nadimak keltski tigar, prvo je u eurozoni potonulo u duboku recesiju u prvoj polovici 2008. godine. Uvrije ena definicija recesije uklju uje najmanje dva uzastopna tromjese ja pada aktivnosti u gospodarstvu, to zna i da je Irska tehni ki iza la iz recesije. Krhki tromjese ni rast od 0,3 posto

10

prva je naznaka da se izmu eno irsko gospodarstvo nalazi na putu oporavka nakon duboke svjetske krize.

Na ovoj slici prikazani su trendovi u promjenama GDP-a Irske. Vidljivo je da je trend usporavanja gospodarskog rasta u Irskoj zapo eo znatno ranije nego u drugim zemljama. Irski BDP po inje padati u prvom tromjese ju 2007. godine, dok je u ostalim zemljama EU-a trend gospodarskog pada zapo eo u prvom promjese ju 2008. godine. Isto tako, za razliku od drugih zemalja, financijska kriza jedva utje e na pad izvoza robe i usluga koji u Irskoj relativno blag i iznosi -4,5 %, dok je primjerice u SAD-u pad izvoza -14,7%, a u Velikoj Britaniji -17,3%. Kriza u Irskoj je najvi e vidljiva u kolapsu investicija koji je do prvog kvartala 2009. godine pao za 42,9%. Pad ulaganja u Irskoj bio je daleko najve i od bilo koje zemlje OECD-a, osim Islanda, gdje je zbog sloma financijskog sustava pad ulaganja iznosio oko 60%.

11

5. NACIONALNI CILJEVI IRSKE

Prema Nacionalnom razvojnom planu (The National Development Plan), Irska ima 4 temeljna nacionalna cilja. To su: 1. nastaviti gospodarski rast i ostvarivati rast zaposlenosti 2. oja ati i pobolj ati irsku me unarodnu konkurentnost 3. poticati ujedna eni regionalni razvoj 4. promicati ve u socijalnu osvije tenost Ovi ciljevi se provode kroz 3 inter-regionalna operativna programa: 1. gospodarske i socijalne infrastrukture 2. zapo ljavanje i razvoj ljudskih potencijala 3. proizvodni sektor; zatim kroz 2 regionalna operativna programa koji pokrivaju lokalnu infrastrukturu i poduze a, poljoprivredu i ruralni razvoj, brigu o djeci i socijalnu uklju enost; i kroz program CAP-a koji predstavlja plan ruralnog razvoja. Nacionalni razvojni plan je izra en od strane irske Vlade i Europske komisije prema 4 na ela: 1. siroma tvo 2. jednake mogu nosti 3. okoli 4. ruralni razvoj. Za razliku od prethodnih planova, Nacionalni razvojni plan nije primarno dizajniran da izvu e sredstva iz EU fondova, jer je ve ina financirana iz dr avnog prora una (oko 90%). Ipak, iz EU fondova biti e financirano 6 milijardi eura, i to 3,8 milijardi iz strukturnih i kohezijskih programa, a 2,2 milijarde eura u sklopu Zajedni ke poljoprivredne politike (CAP-a).

12

6. NACIONALNE STRATEGIJE I POLITIKE

Irska Vlada objavila je svoj strategijski plan za gospodarstvo pod naslovom Building Ireland's Smart Economy: A Framework for Sustainable Economic Renewal 2009-2014. Klju ni dio plana predstavlja utemeljenje Investicijskog fonda Irske, koji ima osniva ki kapital vrijedan 500 milijuna eura, a namijenjen je privla enju inovacijske industrije i poticanju istra ivanja i razvoja. Kapital e biti podijeljen na pet fondova, a svaki fond e imati izme u 75 i 150 milijuna eura na raspolaganju. Temeljni ciljevi nacionalne strategije su osiguravanje gospodarskog rasta te pove anje kvalitete ivljenja irskih gra ana. Ti ciljevi nastojat e se posti i mnogim reformama u kolstvu, javnoj upravi i poreznoj politici kao i investicijama u klju ne sfere gospodarstva kao to su promet, financijski sustav, okoli i sl. Strategijski plan e biti financiran iz fondova EU-a kao i iz dr avnog prora una. Irska Vlada smatra da je znanje klju ni izvor konkurentske prednosti u dana njem razvijenim gospodarstvima i to je jedan od razloga za to Vlada nastoji pove ati produktivnost i u inkovitosti kroz bolju uporabu znanja svojih gra ana. Klju ni pokreta gospodarskog u inka i odr ivosti je produktivnost te pametno iskori tavanje raspolo ivih resursa, kombiniraju i ih na nove na ine i stvaranje novih vrijednosti. To zna i nove vje tine, nove na ine rada i otvorenost za promjenu u svim sektorima gospodarstva. Jedna od bitnijih stavki Vladine nacionalne strategije jesu ulaganja u istra ivanje i razvoj. To se odnosi na poticanje multinacionalnih kompanija kako bi locirale svoje kapacitete u Irskoj. Irska planira zadr ati visoki udio stranih tvrtki koje sa sobom donose nova radna mjesta i utje u na pozitivna kretanja GDP-a. Iako je prisutan pad BDP-a i rast nezaposlenosti u razdoblju 2008.-2010., predvi a se povratak na pozitivan i stabilan gospodarski rast u kasnijim godinama strategijskog plana. To se planira posti i vra anjem stabilnosti i reda u javnim financijama. U Irskoj je prisutna velika razlika izme u dr avnih prihoda i izdataka. Vlada e stoga nastojati smanjiti javnu potro nju i to prvenstveno u tedama u administraciji. Provest e se reforma pla a u javnim slu bama i smanjiti broj zaposlenih. Planira se restrukturirati sustav visokog obrazovanja. Podr at e se spajanje visoko kolskih ustanova u saveze koji e unaprijediti rezultate kroz u inkovitiju koncentraciju znanja i investicija. Pratit e se potrebe na tr i tu rada i nagla avati tra ene vje tine i sposobnosti.13

Prioritet e se dati fleksibilnom u enju koje podrazumijeva u enje ljudi koji su u radnom odnosu. Vlada e osigurati najboljim mladim znanstvenicima da dovedu svoje ideje do razvoja i pomo i im kod plasiranja svojih ideja na tr i te. Isto tako, ulagat e se u informacijsku tehnologiju u kolama u suradnji s brojnim tehnolo kim kompanijama u zemlji. Osigurat e se povoljniji porezni tretman za one koji ula u u start-up tvrtke koji se fokusiraju na novim tehnologijama i proizvodima. Tu e biti izuze e od poreza na dobit koji se pojavljuje u prve tri godine rada. Predvi en je plan smanjenja poreza za ograni ene dionice te povrat u slu aju oduzetih dionica. Prioritet infrastrukturnih ulaganja imat e promet. Planira se izgraditi 5 glavnih inter-urbanih autocesta koje e omogu iti razvoj slabije razvijenih regija. Svrha ulaganja u gradnju autocesta je smanjivanje i ujedna avanje regionalnih razlika. Strategija prometa se odnosi i na eljeno pove anje kapaciteta u javnom prijevozu. Planirana je i temeljita reforma nacionalnog bankovnog sektora od strane Irske sredi nje banke. Procjenjuje se da e spa avanje zajmodavaca stajati Irsku 70 milijardi eura. Dio tog kapitala bit e namaknut iz 35 milijardi eura vrijednog paketa za banke koji je sastavni dio ogromne me unarodne pomo i Irskoj ukupne vrijednosti 85 milijardi eura. Sredstva su pro le godine stavili na raspolaganje Europska unija i Me unarodni monetarni fond. Zajedno s ostalim razvijenim gospodarstvima, Irska se suo ava s novim izazovima u o uvanju prirodnih resursa i za titi okoli a. Zato irska Vlada razvija koncepciju odr ivog gospodarstva koje karakterizira sposobnost prilagodbe novim uvjetima koji se ti u klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Irska nastoji implementirati tzv. nove zelene poslove koji e se odmaknuti od energije bazirane na fosilnim gorivima. Planirana su ulaganja u obnovljive izvore energije i ekolo ki osvije tenu proizvodnju. Poticat e se ekolo ka svijet gra ana te strogo ka njavati namjerno zaga ivanje okoli a. Jedan od budu ih strate kih poteza irske ekonomije i vladinih institucija bit e direktna ulaganja u zemlje kandidate za ulazak EU. Prema dosada njim podacima od stane Entierprise Ireland (EI), 62 irske firme djeluju u isto noj Europi, uklju uju i Rusiju, to predstavlja 1,5 milijardi eura indirektnih ulaganja ili 12 000 radnih mesta. Me u najzna ajnijim irskim ulaga ima su: AIB, CRH, Telecom, Kerry Group, Kingspan, Heiton Group, Grafton Recruitment. Oko 600 irskih firmi ostvaruje godi nji izvoz u iznosu od 1,3 milijarde eura u isto nu Europu, a istovremeno iz te regije uvozi robu u iznosu od 900 milijuna eura.

14

7. PROCJENA BUDU IH KRETANJA

Irsko gospodarstvo je posljednjih godina pro ivjelo te ke trenutke krize. Gospodarski uzlet s po etka stolje a zamijenili su gospodarski pad i pove anje deficita krajem 2009. godine. Poslije dva desetlje a ekonomskog rasta, nove tvornice postaju san, a nedostatak novca i posla postaju realnost irske ekonomije. Stoga smatram da opravak ne e biti iznenadan, nego je ve a vjerojatnost da gospodarski oporavak bude postupan. Gospodarski oporavak Irske temelji se na uspje nosti provo enja novih reformi koje e potaknuti rast ekonomskog sektora. Glavna odgovornost le i na aktualnoj vlasti koja treba odabrati pravu strategiju za izlazak iz recesije. Jedan od bitnijih elemenata za ponovni gospodarski uzlet su investicije. Glavnina investicija koja se o ekuju u Irskoj su ona iz SAD-a. Velike ameri ke kompanije su u pro losti donijele dvije tre ine ukupnih investicija u zemlju i bile su bitni pokreta irske ekonomije. Ukoliko e se u narednom periodu pove ati strana ulaganja u Irsku, tada se o ekuje br i oporavak. Ako se o ekivane investicije ne pojave, tada e Irska do ivjeti rast nezaposlenosti budu i da strane tvrtke osiguravaju oko 350.000 radnih mjesta. Smanjenje broja radnih mjesta imat e direktan utjecaj na GDP i kvalitetu ivota u Irskoj. Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture u Irskoj kroz kvalitetu obrazovnog sustava doprinijet e razvoju ekonomije. Razvoj informati kog dru tva pridonijet e ja anju gospodarstva. Ulaganje u mre u visokoobrazovanih mladih stru njaka pomo i e Irskoj da u narednim godinama ostvari pomak na ekonomskom planu. Smatram da e Irska, uz postoje e resurse i razvijeno dru tvo, u narednim godinama ostvariti gospodarski rast. Isto tako, mislim da e taj rast biti manji od prija njeg kada su strana ulaganja bila nositelj razvoja nacionalnoga gospodarstva. Iako danas Irsku svrstavamo me u zemlje koje su do ivjele veliki gospodarski pad kao to su Gr ka i Portugal, u sljede em razdoblju o ekujem da e Irska znati iskoristiti svoje potencijale i da e ponovo stati uz bok razvijenim gospodarstvima svijeta.

15

8. LITERATURA

1. Natek K., Natek M.: DR AVE SVIJETA 2000, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003. 2. http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/irska/ 3. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2116.html 4. http://www.altassets.net/private-equity-knowledge-bank/country-focus/article/nz3584.html 5. http://www.suvremena.hr/7715.aspx 6. http://www.economist.com/node/17510252 7. http://socialisteconomicbulletin.blogspot.com/2009/07/ireland-scale-of-economic-downturnin.html 8. http://www.ndp.ie/viewdoc.asp?fn=%2Fdocuments%2Foverview%2Fobjectives-andstrategy.htm&mn=ovex&nID=1&UserLang=EN&css=1 9. http://www.traveldocs.com/ie/economy.htm 10. http://hr.wikipedia.org/wiki/Irska

16