119

Od 22.do 25. listopada 2003. odr‘anje na Plitvicama 4. me|unarodni sim-pozij informacijske i komunikacijsketehnologije i osiguranja (ICTI 2003) uorganizaciji tvrtke »Tectus« d.o.o. –nakladnika ~asopisa »Svijet osigura-nja« i Instituta za osiguranje, a podpokroviteljstvom Vlade Republike Hr-vatske, Ureda za internetizaciju i Hr-vatske gospodarske komore. Kao iprethodnih godina, u radu Simpozijasudjelovali su stru~njaci iz podru~jainformatike, komunikacija i razli~itihkorisni~kih slu‘bi, prete‘no iz podru-~ja osiguranja te ~lanovi uprava i me-nad‘menta. Zemlje sudionice ICTI2003. bile su Njema~ka, Austrija, ̂ e{-

Bo‘ena Kralj-Vrsalovi} i Filip Dujmovi}

^etvrti me|unarodni simpozij

Informacijskai komunikacijska tehnologijai osiguranje

ka, Poljska, Bugarska, Slovenija, BiH,Srbija i Crna Gora, Makedonija i Hrvat-ska.Simpozij je odr‘an pod ne{to izmije-

njenim nazivom u odnosu na prethod-ne godine jer je, kako je istaknuo orga-nizator i glavni urednik ~asopisa »Svi-jeta osiguranja« Nikola Milijevi}, ostva-ren bitan pomak u odabiru tema i pri-lago|avanje globalnom trendu premakojem informati~ki stru~njaci trebajunove tehnologije u~initi dostupnijim irazumljivijim upravama osiguravaju}ihdru{tava i aktivno se uklju~iti u defini-ranje poslovne strategije.Simpozij je otvorio predstojnik Ure-

da za internetizaciju Mladen Mauher. info

rma

cij

e i

os

vrti

120

U svom izlaganju osvrnuo se na eu-ropske integracije i razvoj projekatauz kori{tenje europskih znanja. Kaoviziju razvoja informatizacijske i ko-munikacijske tehnologije do 2010. go-dine naglasio je, izme|u ostalog, ci-ljeve i ure|enje virtualnog dru{tva teizgradnju ra~unalne mre‘e koja bi po-vezivala tijela dr‘avne uprave, omo-gu}uju}i ostvarivanje funkcija elektro-ni~ke vlade.Teme predavanja bile su koncipira-

ne na na~in da su se ve}inom me|u-sobno nadopunjavale. Glavni su na-glasci bili na pobolj{anju komunika-cije s klijentima i korisnicima, te naprimjeni novih tehnologija u prodaji iprovedbi osiguranja, kao i olak{ava-nju rada osiguravatelja na terenu. Sma-njenje cijena prijenosa podataka ~iniuporabu mobilnih ure|aja pristupa~-nijom {irokom krugu korisnika. Putemraznih personal digital assistant(PDA) ure|aja, mobilnih telefona i pri-jenosnih ra~unala te kori{tenjem inter-netskih aplikacija, informacije o profi-lu klijenata i njihovu postoje}em por-tfelju dostupne su na terenu, a priku-pljaju se iz raznih izvora, poput Callcentara ili sredi{njih informati~kih su-stava osiguravateljskih dru{tava.

Generalni direktor Oracle Hrvatskad.o.o. u uvodnom je predavanju govo-rio o strategiji razvoja informacijsketehnologije u svijetu i Hrvatskoj, spo-menuv{i da je oracle baza podatakanajzastupljenija u dr‘avnoj upravi teda je Oracle uklju~en u projekt inter-netizacije dr‘avne uprave, dok je ugospodarstvu najzastupljeniji u finan-cijskom sektoru.U okviru radnog dijela simpozija

prezentirane su sljede}e teme:Uloga Informati~kog tehnolo{kog

odjela u kontroli operativnih rizikaposlovanja. Autor Marko Korbar na-glasio je presudnu ulogu odjelainformati~ke tehnologije u kontrolioperativnih rizika i nu‘nost obavez-nog uklju~ivanja vrha tehni~kog me-nad‘menta u definiranju ukupne stra-tegije tvrtke i sudjelovanja u raduuprave i ocjenjivanju poslovanja tvr-tke. Jedan od prijedloga autora zamogu}e smanjenje zna~ajnih tro-{kova informati~ke tehnologije je re-organizacija informati~ko-tehnolo{-kog (IT) odjela, pretvaranjem u od-govorne i djelotvorne profitne centres dobro osmi{ljenim strategijama or-ganizacije i poslovanja informati~ko-komunikacijskog odjela. Tako|er je

Predstavnici HZMO-a na simpoziju

121

nagla{ena obveza razvoja Internet ioutsourcing strategije.Kroz temu »Kako unaprijediti odno-

se s kupcima i pove}ati tr‘i{ni udio« –ORACLE CRM izlagateljica Ana [ipu-{i}-Ple{e zorno je prikazala sada{njestanje i budu}i pojednostavljeniji pri-stup procesima i podacima kao pot-poru odlu~ivanju i upravljanju. U okvi-ru izlaganja spomenut je niz Oracleo-vih proizvoda i razvojnih projekata.Colin Wilks – (DELOITE TOUCHE)

Regionalni partner za financijski ser-vis u Sredi{njoj Europi govorio je otemi pod naslovom: Capital Risk Ma-nagement (Upravljanje rizicima kapi-tala) o mogu}im modelima osiguranjau [vicarskoj.Vedran Grb~i} dao je prikaz iskusta-

va Generali osiguranja u implementacijiIT sustava mati~nog dru{tva u Be~u, uznapomenu da se taj sustav koristi u tridru{tva u Austriji, Slova~koj, Ma|ar-skoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Nizozem-skoj, a u tijeku je implementacija u^e{koj i Poljskoj. Kroz uo~ene predno-sti centraliziranog sustava spomenutaje upotreba zajedni~kih alata za pra}e-nje korisni~kih zahtjeva i problema tenjihovog rje{avanja. Prednosti su da jeu svakom trenutku mogu}e sagleda-vanje svih zahtjeva i kvantifikacije re-zultata slu‘be zadu‘ene za podr{kukorisnicima. Tako|er je mogu}e pratititro{kove razvoja pojedinih aplikacija iorganizirati centralizirano rje{avanjepogre{aka. Iz zaklju~ka autora navodi-mo da su primjenom IT sustava na razi-ni Grupe u Generali osiguranju uo~enezna~ajne prednosti u sni‘avanju tro{-kova implementacije, smanjenju tro{-kova, odr‘avanju i IT kadrova, te boljisigurnosni sustav i standardizacija, dokse nedostaci o~ituju u manjoj fleksibil-nosti i tromosti sustava, ovisnost o cen-tralno odre|ivanim prioritetima.Kao najve}u prednost IT sustava au-

tor nagla{ava u~inak ostvaren prikup-ljanjem raznih znanja i iskustava izpodru~ja informacijske tehnologije spodru~ja ~itave Europe u nekolikocentara, ~ijom su primjenom postig-nuti mjerljivi u~inci u sni‘avanju tro{-kova poslovanja Grupe.Izet Jeli} iz »Sarajevo osiguranja«

d.d., BiH kroz temu kori{tenje infor-matike u procesu planiranja obraz-

lo‘io je nu‘nost uvo|enja integralnoginformacijskog sustava i podr{ke Sek-tora informatike u procesu planiranja,kao najva‘nijeg u procesu upravljanja.Skrenuo je pozornost na nu‘nost ko-ri{tenja jedinstvene tehnologije iz po-dru~ja planiranja i naveo definicije,osnovne oblike planiranja u osigura-vaju}im dru{tvima. Za izradu planovapredla‘e uklju~ivanje suradnika izrazli~itih sektora, slu‘bi i poslovnihjedinica i primjenu tehnike planiranjaprojekata gantogramom, jer se na tajna~in najbolje prikazuje me|usobnaovisnost i popis pojedina~nih i me|u-zavisnih aktivnosti s nositeljima i roko-vima. Budu}i da je planiranje vrlo za-htjevan proces, nemogu}e ga je zami-sliti bez informati~ke podr{ke s a‘ur-nim podacima koje slu‘ba plana i ana-lize koristi iz baze podataka kroz una-prijed definirane tablice za koje nisupotrebne nikakve ru~ne dorade. Zamenad‘ment dru{tva i stru~ne slu‘bepostoje tablice (izvje{}a) za pra}enjesvakog tro{ka koji nastaje u direkcijidru{tva i svim podru‘nicama, na te-melju kojih se mogu predvi|ati akcijei donositi odgovaraju}e odluke za rea-lizaciju plana. Iskustva »Sarajevo osi-

Priznanje HZMO-u za osvojeno II.mjesto za najbolju web stranicu u

osiguranju

122

guranja« primjenjiva su u svim srod-nim tvrtkama.Ivica Vrsaljko iznio je temu Ocjena

kvalitete dobavlja~a u informacijskojtehnologiji, a Slavko Vidovi} govorioje o arhitekturi sustava za upravljanjeproizvodnjom usluga temeljenoj naKMS aplikacijama.Iz podru~ja zdravstvenog osigu-

ranja prezentirane su dvije teme:Koncept integralnog rje{enja dodat-

nog i dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja – Triglav – zdravstvena zava-rovalnica d.d. iz Slovenije obrazlo‘ioje Zdenko Bo{njak, s naglaskom naautomatizaciji kontrolnih postupaka ibrzog rje{avanja zahtjeva za od{tetu,{to je u ovom konceptu klju~ni zada-tak integralnog sustava. U realizacijikoncepta integralnog rje{enja zdrav-stvenog osiguranja, na primjeru Tri-glava uspje{no je povezano obvezno iprivatno zdravstveno osiguranje, istak-nuta automatizirana kontrola ulaznihra~una i specifikacija zdravstvenihusluga, {to je omogu}ilo efikasnijukontrolu i smanjenje tro{kova po {tet-nim doga|ajima. Autor je naglasio dase projekt Triglava mo‘e s uspjehomaplicirati i u drugim sredinama.O novim tehni~kim rje{enjima kao

podlozi uvo|enju suvremenog poslo-vanja Hrvatskog zavoda za zdravstve-no osiguranje (HZZO) govorili su Hr-voje Jezid‘i} i Leda Lepri. U uvodu suistaknuli velike koli~ine podataka kojeHZZO treba godi{nje obraditi, pri-mjerice _ 5 mil. uputnica godi{nje, 13mil. kartica. U funkciji suvremeneobrade podataka u realnom vremenusudjeluje 119 lokacija – 90 ispostava.Na financijskim karticama prate se svitro{kovi po osiguraniku i uplate dopri-nosa. Leda Lepri istaknula je ciljevebudu}eg poslovanja i pribli‘avanjeeuropskim integracijama, razvoj stra-tegije edukacije, uvo|enje smart karti-ce s novim identifikacijskim brojem,pro{irenje projekata kori{tenjem In-terneta prilikom prijave na osiguranjei drugih usluga, razvoj projekta za pra-}enje ra~una i drugo. Nagla{ena je izna~ajna suradnja s FINA-om u raz-voju projekta izdavanja novih jedin-stvenih kartica za identifikaciju osigu-ranika.

Damir Gojmerac iz Financijskeagencije (FINA) nastavio je izlagati naprethodnu temu i prezentirao dostup-nost i povezivanje informacija kojeFINA omogu}ava svim velikim susta-vima i drugim korisnicima kao partneru poslovanju dr‘avnih institucija. Is-taknuo je da FINA kao glavni nositeljnove tehnologije obavlja 60% platnogprometa na 180 lokacija, te da je vode-}a outsourcing institucija. Za HZZO }eosigurati sigurno izdavanje ID kartica.Zna~ajnu ulogu FINA-e prikazao jekroz vo|enje velikog broja registara(ra~una, REGOS-a, godi{njih finan-cijskih izvje{}a, obveza po kreditima,koncesija i dr.) potrebnih za funkcio-niranje financijskog sustava na razinidr‘ave i za daljnji razvoj primjene in-tegriranog sustava u funkciji dostup-nosti i povezivanja informacija. Uzrazvoj novih projekata autor je istak-nuo izradu registra digitalnih certifika-ta u funkciji primjene Zakona o digital-nom potpisu i ovla{tenja za pristupinformacijama. U zaklju~ku ovog izla-ganja nagla{eno je da FINA ne pre-tendira na vlasni{tvo podataka, ve} naracionalizaciju onog {to korisnici ‘ele.Osvrt na razvoj informacijskog su-

stava u Hrvatskom zavodu za mirovin-sko osiguranje (HZMO) dao je mr. sc.Branko Slova~ek. U uvodu je naglasioda je u HZMO-u 80% poslovnih proce-sa informatizirano i da se 70% sredsta-va tro{i na odr‘avanje postoje}ih apli-kacija i teku}ih poslova, a 30% na raz-voj novih projekata te da se osnovnizahtjevi razvoja odnose na sigurnostinformacijskog i poslovnog sustava.Kao zahtjev najvi{e kategorije uz to~-nost i brzinu, izrazito je istaknuta po-treba sigurnosti poslovnog sustava uvezi s isplatom mirovinskih primanja idoplatka za djecu. Naglasio je da uzprojektiranje integracije elektroni~kihdokumenata u sustave papirnih i mi-krofilmskih arhiva (EDMS), njihovogtijeka u procesu ostvarivanja prava(workflow) i ICT povezivanja s ekster-nim sudionicima u okviru projekataRKMTDU, naro~ito pa‘ljivo treba pri-stupati za{titi tajnosti podataka i sigur-nosti baza podataka. U zaklju~ku jeistaknuo da se planirani inovacijskiciljevi u kompleksnim informacijskim

123

strukturama mirovinskog osiguranja idoplatka za djecu trebaju rje{avatikori{tenjem stru~nih znanja vlastitihinformati~kih stru~njaka i projektanataposlovnih procesa, uz prikladno uklju-~ivanje »outsourcinga« s njegovim si-nergijskim u~incima.Postavljanjem i realizacijom razvoj-

nih zadataka ‘eli se posti}i vi{i stu-panj uskla|enosti i mogu}eg o‘ivo-tvorenja strategija e-Croatia (ECR01) iHrvatska u 21. stolje}u (IKT02) u infor-macijskom sustavu mirovinskog osi-guranja generacijske solidarnosti idoplatka za djecu.Predstavnica Sredi{njeg registra

osiguranika (REGOS) Dora Tudori}-Ghemo izlo‘ila je temu Politika za{titeinformacijskog sustava REGOS-a, au-torice An|elke Bunete, naglasiv{i dase REGOS-ova sigurnosna politika te-melji na strategiji razvoja i analize ri-zika samog informacijskog sustavaREGOS-a, kao i na me|uovisnostima sostalim institucijama uklju~enim u in-formacijski sustav REGOS-a (HZMO,FINA, GZAOP). Primjenom ISO 17799standarda, sistemski su analizirani svidijelovi informacijskog sustava, defi-nirane procedure i radne upute. Istak-nuto je da nema provedbe sigurno-snog programa bez odgovorne osobe(primjerice voditelja sigurnosti) i re-dovite edukacije svih radnika, a po-sebno mre‘nih administratora kojiznaju prepoznati rizik i primijeniti po-trebne alate, aplikacije i ure|aje.

U okviru simpozija zanimljive pre-zentacije u vezi s mobilnom telefo-nijom odr‘ali su predstavnici VIPnet-aiz Zagreba, First In Ex iz Be~a i Raiffei-sen bank Austrija iz Zagreba ,a u vezis tehnologijom implementacije razli~i-tih rje{enja u osiguranju i drugim po-dru~jima prezentirale su tvrtke FjaOda Team iz Maribora, Combis, IBM,Deloite Touche, SAP d.o.o. – Hrvatska,Infodesign i Infotehna.I na kraju, ponovit }emo rije~i glav-

nog urednika ~asopisa »Svijet osigu-ranja«, Nikole Miljevi}a i mi{ljenje ve-}ine sudionika, da se organizacijomtakvog me|unarodnog simpozija dajedoprinos na putu prema Europi, a Hr-vatska se prilago|ava smjeru globali-zacije i otvaranju prema nama dostup-nim tr‘i{tima sa ‘eljom {to br‘e reali-zacije ciljeva zacrtanih u Prijedlogustrategije informatizacije Hrvatske iStrategiji Vlade – Hrvatska u 21. sto-lje}u.Nakon radnog dijela, za vrijeme

sve~ane ve~ere uru~ena su priznanjana najbolje WEB stranice u osigu-ranju.U konkurenciji 32 stranice koje su

prijavljene na natje~aj u kategorijamaOsiguravaju}a dru{tva, Mirovinskifondovi i Institucije tr‘i{ta osiguranja,HZMO je dobio drugu nagradu, i timepotvrdio svoje opredjeljenje za jo{bolji iskorak u kori{tenju Interneta iotvaranja prema svim na{im korisnici-ma.