Inicijativa za formiranje - kfbih.com · za okoli{ BiH. Ovim bi se dao signal Evropskoj uniji da se u BiH mijenja slika odnosa vlasti BiH, jedine evropske zemlje koja nema ministarstvo

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na 4. sjednici Odbora Udruènja za razvojokolinskog upravljanja Privredne/Gospodarskekomore FBiH, odrànoj 25. januara ove godine uTuzli, zauzet je generalan stav da se, preko insti-tucija sistema, pokrene inicijativa za izradu setazakona o okoli{u BiH, osnivanje agencije zaokoli{ BiH i formiranje ministarstva za okoli{ BiH.

OBRAZLO@ENJE

Pitanja globalnog okoli{a i resursa imajujasan utjecaj na ekonomski razvoj i predstavljajuvode}a pitanja me|unarodne politike. Institucio-nalna struktura Bosne i Hercegovine je takva dane postoje organi koji bi se bavili pitanjima izoblasti okoli{a na dràvnom nivou, nego supitanja iz ove oblasti u nadle`nosti entiteta, ~ije sukompetencije, uglavnom, ograni~ene posebno naplanu me|unarodnih procesa.

Aktivnosti vezane za bh. euroatlantske inte-gracije i postoje}i globalizacijski trendovi zahtije-vaju uspostavu integralnih sistema upravljanja usvim oblastima dru{tva, pa tako i u oblasti za{titeokoline. Zakonska legislativa postoji samo naentitetskom nivou, sa malo donesenih podzakon-skih akata, {to je ~ine nedostatnom da bi seza{titio okoli{ u BiH. Tu se, prije svega, misli napunu uspostavu i implementaciju na~elazaga|iva~ pla}a, {to se u BiH jo{ nije desilo.

Nepostojanje osnovnih podataka i okolinskihindikatora, vezano za uspostavu agencije zaokoli{ BiH, oteàva poduzimanje bilo kojih akcijai pobolj{anja u segmentu za{tite okoli{a. Sve to jeu ovom trenutku razdijeljeno kako po odgov-ornosti tako i po kapacitetima na vi{e nivoa(dràvni, entitetski, kantonalni i op}inski) i svojimpostoje}im kapacitetima ne doprinose primjenipostoje}e okolinske legislative, koja je osnovodrìvog razvoja BiH.

U skladu sa predstoje}im aktivnostima, vezan-im za izmjene i dopune Zakona o Vije}u ministaraBiH, koje su u jednoj fazi predloène, obra}amo

Vam se ovim prijedlogom da podrìte uspostavunovog ministarstva za okoli{ Bosne i Hercegovine.

Polazna osnova za uspostavu ovog ministarst-va, koje bi se bavilo problematikom okoline nadràvnom nivou, bile bi preporuke CARDS pro-jekta “Funkcionalni pregled sektora okoli{a uBosni i Hercegovini” - Zavr{ni izvje{taj (PAR -Public administration Review - Final report), ukojem se predvi|a postojanje sektora za za{tituokoline, te budu}e korake koje BiH preduzima upribliàvanju EU.

To apsolutno podrazumijeva i formiranjedràvnog ministarstva za okolinu, koje moè datidobre rezultate i stvoriti osnove za integralnoupravljanje okolinom u BiH, koja }e u skorojbudu}nosti biti dio integralnog okolinskog prosto-ra EU. Potrebno je, stoga, prije svega, izraditizakon o okoli{u BiH i druge bh. okolinske zakone,iz kojih bi se stvorili uvjeti za formiranje agencijeza okoli{ BiH.

Ovim bi se dao signal Evropskoj uniji da se uBiH mijenja slika odnosa vlasti BiH, jedineevropske zemlje koja nema ministarstvo za za{tituokoline na dràvnom nivou, prema sve ve}imopravdanim okolinskim zahtjevima.

Osnovni zadaci vezani za za{titu okoline BiH,koje bi obavljalo nadle`no ministarstvo, prikazani sukroz opis zadataka tri odsjeka (prema PAR-u), koji bise formirali u sklopu sektora za okoli{ budu}eg min-istarstva, kojeg kroz ovu inicijativu i predlaèmo, uznapomenu da prijedlog moè biti dopunjen i drugimodsjecima, a ovo udruènje je spremno da u tomeda svoj puni doprinos, pa ~ak i da definira prijedlogsistematizacije i opis radnih mjesta.

Udruènje za razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH

Inicijativa za formiranje ministarstva za okoli{ BiH

Udruènje za razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH je 12. marta 2007. godine uputiloprof. dr sci. Nikoli [piri}u, predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH, Inicijativu za formiranjeministarstva za okoli{ Bosne i Hercegovine, koju objavljujemo u cijelosti

PREDSJEDNIK Odbora Udruènjaza razvojokolinskog upravljanja

Goran Juri} s.r

PREDSJEDNICASKUP[TINE

Udruènja za razvojokolinskogupravljanja

Kadira Mo~evi} s.r.

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Pravilnikom o kategorizaciji auto-busnih stanica u Federaciji BiH (“Slu-`bene novine FBiH”, broj 35/00) pro-pisani su kriteriji za dodjelu odgovara-ju}eg broja osnovnih i dodatnih bodo-va, na osnovu kojih kantonalno min-istarstvo, u ~ijoj je nadle`nosti djelat-nost javnog prijevoza putnika, izdajerje{enje o kategorizaciji stanice. Kaopodloga za izdavanje rje{enja o kate-gorizaciji sluì nalaz tro~lane Komisijeza kategorizaciju autobusnih stanica,koju svojim rje{enjem imenuje federal-ni ministar prometa i komunikacija. Zaustanovljenu kategoriju stanice vezanesu i cijene stani~nih usluga koje pla-}aju prijevoznici. Oni su obavezni dakoriste postoje}e autobusne staniceukoliko imaju registrirane polaske iztih mjesta.

Pri utvr|ivanju kategorije nijerijedak slu~aj da se, iz ko zna kojihlokalnih ili drugih interesa, ne po{tujupropisani kriteriji. Tako je Privredna/-Gospodarska komora Federacije BiHnedavno upoznata sa dokumentira-nom ~injenicom da je jedna autobus-na stanica u Srednjobosanskom kan-tonu, ve} dvije godine, svrstana u I kat-egoriju. Nadle`na komisija joj je dodi-jelila 20 osnovnih i 13 dodatnih bodo-va, {to ju je svrstalo u I kategoriju, iakosporna autobusna stanica nema~ekaonicu za putnike (a nekada ju jeimala), prostor za garderobu, niti ga jeikada imala, radno vrijeme non-stop(00.00 - 24.00). Nikada nije imalamjenja~nicu, po{tu i banku, a ~esto nitelefon na koji putnici mogu dobitipotrebne informacije, jer je, navodno,isklju~en zbog nepla}enih ra~una.

Pravilnik o kategorizaciji autobus-nih stanica propisuje da stanica prvekategorije mora imati najmanje 34boda, {to je u ovom slu~aju, s obziromna navedeno, malo vjerovatno.

S obzirom na to da ima u skladusa zakonom izdato rje{enje od nad-le`nog organa, ova stanica od korisni-ka napla}uje usluge po cijenama kojevrijede za autobusne stanice prve kat-egorije. Pri svemu, ova autobusna sta-nica “zaboravlja” da podmiri obavezeprema prijevoznicima ~ije je karte pro-dala, {to je regulirano zakonom i me-|usobnim ugovorima.

Po{to ovo nije jedini slu~aj, pred-laèmo prijevoznicima u djelatnostijavnog prijevoza putnika da se zarje{avanje ovakvih problema obrateFederalnom ministarstvu prometa ikomunikacija u Mostaru, preko kan-tonalnog ministarstva koje je nadle`noza promet u kantonu.

U skladu sa novim zakonom, Gru-pacija javnog prijevoza putnika pri Ud-ruènju transporta i veza pri Privred-noj/Gospodarskoj komori Federacije BiHformirala je komisiju koja radi na pripre-mi prijedloga novog jedinstvenog cjen-ovnika stani~nih usluga u Federaciji BiH.Kada ovaj prijedlog bude gotov, bi}edostavljen Federalnom ministarstvuprometa i komunikacija radi zajedni~koganaliziranja i formuliranja zvani~nog pri-jedloga koji treba verificirati spomenutoresorno ministarstvo. Zato je va`no da,prije usvajanja novog cjenovnika, katego-rizacija autobusnih stanica bude ura|enakorektno kako bi i cjenovnik odraàvaostvarnu vrijednost pruène usluge.

F. \IKI]

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VIII

Broj 54

mart/oùjak 2007.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Grupacija javnog prijevoza putnika

Koliko se po{tuje Pravilniko kategorizaciji

autobusnih stanicaJedna autobusna stanica u Srednjobosanskom kantonu ve}dvije godine svrstana je u I kategoriju. Nema ~ekaonicu za put-nike, prostor za garderobu, radno vrijeme non-stop,mjenja~nicu, po{tu i banku, a telefon za informacije ~esto jeisklju~en zbog nepla}enih ra~una


Prijevoznici tereta iz FederacijeBiH su u vi{e navrata (na sastancimaOdbora Udruènja transporta i vezaP/GKFBiH, na Skup{tini Udruènja,press konferenciji itd) isticali vi{e~injenica koje predstavljaju smetnju zauspje{no poslovanje u ovoj djelatnosti.Me|u njima su najzna~ajnije:

A. Osiguranje i raspodjela dozvolaza prijevoz u inozemstvu i

B. Ostvarivanje povrata naknadeza kori{tenje cesta.

A. Stalne godi{nje tzv. CEMT dozv-ole i bilateralne dozvole za svaki poje-dini prijevoz, pored svih dosada{njihprimjedbi i nastojanja prijevoznika dase uvede pravilnija, logi~nija i trans-parentnija raspodjela, kao {to se toradi u drugim zemljama, i danas sedijele po sistemu koji je prihvatljivsamo za resorno ministarstvo. Naàlo-st, i u ovaj segment se umije{ala poli-tika, pa se u primarnoj raspodjeli, nanivou dràve, vr{i raspodjela u omjeru2 : 1, tj. FBiH dobiva 2/3, a RS 1/3 odukupnog broja, bez obzira na stvarnostanje transportnih kapaciteta u entite-tima, ostvareni nivo izvoza, realnepotrebe i sli~no. U FBiH taj se problemmultiplicira raspodjelom na 10 kan-tona bez ikakvih razumnih kriterija.Rezultat takvog stanja je da dozvoledobivaju i oni koji uop}e nemajupotrebe za njima, pa se tako razvilanezakonita trgovina sa bilateralnimdozvolama, te su se one prodavale ipo 300,00 KM. Dozvole koje se ras-pore|uju u redovnoj proceduri ko{taju

znatno vi{e nego u zemljama iz na{egokruènja, {to ukazuje na neopravdanostjecanje ekstraprofita Ministarstva.

Odre|eni broj dozvola se izuzimaiz redovne raspodjele, a njima raspo-laù “ovla{teni slu`benici Ministarstva”i dijele ih po diskrecionom pravu i posamo njima poznatim kriterijima. Nemoè se oteti utisku da u svemu tomeima i “{i}ardìjskog” pona{anja.

Nepravilan na~in distribuiranjadozvola kao najva`nijeg dokumentautje~e ne samo na prijevoznike nego ina proizvo|a~e, jer dovodi u pitanjenjihov transport. Nerijetko se doga|ada npr. CEMT dozvola bude dodijelje-na prijevozniku koji ima samo jednovozilo i ~ije je sjedi{te u op}ini u kojojuop}e ne postoji izvoz roba. Dok ve}iprijevoznici, koji imaju ugovorenznatan obim izvoza, zbog nedostatkadozvola, ne mogu pove}avati svojetransportne kapacitete iako to zahtije-va trì{te, pa su prinu|eni ustupati diougovorenog prijevoza onima kojiimaju dozvolu, mada pri tome morajuprevaliti i po 300 kilometara sa prazn-im vozilom da bi izvr{ili tako ustupljeniprijevoz. Zbog ove situacije, ~esto seuklju~uju prijevoznici iz drugih dràva,uglavnom iz okruènja, pa je {teta zasve subjekte iz BiH o~igledna.

Prijevoznici su obavezni dostavljatiizvje{taj o kori{tenju CEMT dozvola uprethodnom periodu. Parametri zaocjenu kvalitetnog kori{tenja dozvolasu ostvareni tona-kilometri, kao pro-dukt utovarenih tona robe i pre|enih

kilometara pod teretom. Na osnovuovih podataka moè se sagledatina~in kori{tenja dozvola, {to bi trebaobiti jedan od osnovnih kriterija za kas-niju raspodjelu. Naàlost, sa sig-urno{}u se moè tvrditi da se kvalita-tivno kori{tenje dozvola ne uzima kaoparametar za dodjelu novih dozvola ilinjihovo uskra}ivanje za kompanijekoje imaju lo{e kori{tenje.

Zato prijevoznici smatraju da treba:1. utvrditi minimalne kriterije kao

uvjet da se kompanija moè baviti pri-jevozom roba u inozemstvo, s obziromna broj i stanje transportnih kapacite-ta, educiranost voza~kog i drugogosoblja, te drugih relevantnih uvjeta;

2. podjelu dozvola vr{iti komisijski,transparentno i na jednom mjestu i tona temelju ta~no utvr|enih objektivnihkriterija koji bi posluìli komisiji zapravi~nu raspodjelu. U svakom slu~a-ju, isklju~iti bilo kakvo i bilo ~ije diskre-ciono pravo raspolaganja dozvolamai raspodjeli mimo komisije;

3. prilikom nove raspodjele uzima-ti u obzir i na~in kori{tenja dozvola uproteklom periodu;

4. ostvareni izvozni efekti pojedinihgradova i/ili regija mogu biti jedan odparametara za dodjelu dozvola pri-jevoznicima u toj regiji, a sasvimkorektnim podacima u vezi sa izvozomraspolaè kako Vanjskotrgovinskakomora BiH tako i Privredna/Gospo-darska komora Federacije BiH;

5. bilo bi sasvim logi~no da kom-pletna raspodjela bude preba~ena u ko-morski sistem, a da u komisiji za raspo-djelu bude i odgovaraju}i (ve}inski) brojpredstavnika transportnih kompanija;

6. da se rezultati raspodjele u sva-kom trenutku mogu pro~itati na webstranici Ministarstva, kao {to je slu~aj uve}ini drugih zemalja.

B. U vezi sa ~lanom 85. to~ka 1.Zakona o cestama u Federaciji BiH(“Slu`bene novine FBiH”, broj 06/02,od 14. 02. 2002. godine), doneseno

Prijevoznici tereta iz FBiH

Nezadovoljni postupcima resornog ministarstva i dijelom

zakonske regulativeS obzirom na situaciju u na{oj zemlji, cestovni prijevoz tereta }ejo{ dugo preovladavati kako zbog veli~ine transportnog trì{tatako i zbog asortimana roba za prijevoz, posjedovanja brzo pri-lagodljivih prijevoznih kapaciteta, nedovoljne obnovljenostièljezni~kog saobra}aja, te pogodnosti ovog vida prijevoza posistemu “od vrata do vrata”. Zbog toga ovoj djelatnosti, kaozna~ajnoj grani privrede, treba posvetiti pa`nju koju zasluùje

5

je Uputstvo o jedinstvenom na~inuobra~una za povrat sredstava nak-nade za ceste, koja se pla}a pri sva-kom registriranju vozila. Koliko nam jepoznato, do danas, i pored poku{aja,niko od prijevoznika nije uspio ostvar-iti povrat niti jedne KM po tom osnovu.Razlog za takav rezultat, po na{emmi{ljenju, je taj {to je Uputstvom pred-vi|eno prilaganje takve dokumentaci-je da je gotovo nemogu}e uop}e pod-nijeti valjan zahtjev.

Sredstva na ime naknade za kori-{tenje cesta, koja se upla}uju prilikomregistriranja vozila su znatna i iznosepreko 40% od ukupno potrebnih no-v~anih sredstava za registriranje vozi-la. Ova djelatnost je davala prijedlogena osnovu kojih bi se efikasno mogloprimijeniti spomenuto Uputstvo za sveprijevoznike koji ostvaruju takvo pravo.Naàlost, nije bilo pravih reakcija odresornog ministarstva. Umjesto o~eki-vanog rje{enja, kojim bi se efikasno

rije{ilo pitanje povrata, u me|uvre-menu je do{lo do pove}anja naknadeza ceste u apsolutnom iznosu od 15%.

Pojedine kompanije, koje se inte-nzivnije bave izvozom prijevozni~kihusluga, ostvaruju i do 92% inokilo-metara, odnosno svega oko 8%unutar BiH. Koliko bi bilo rastere-}enje ovakvih kompanija racional-nim rje{enjem povrata sasvim jejasno ve} na prvi pogled. Kada seima u vidu da kompanije iz ove dje-latnosti posluju na ~isto ekonomskimprincipima, uz puno napora i umje-{nosti, na granici rentabilnosti, da imje reproduktivna sposobnost na min-imumu, da se zanavljanje voznogparka vr{i uglavnom polovnim vozil-ima, {to se odraàva i na bezbjed-nost svih u~esnika u saobra}aju, on-da je o~igledno da sistemskim rje-{enjima, u koja spada i reguliranjespomenutog povrata, treba posvetitimaksimalnu pa`nju i regulativu defi-

nirati na na~in koji }e pomo}i privre-dnicima, a ne obratno.

Prijevoznici tereta, zbog svoje ori-jentiranosti uglavnom na izvozne po-slove, upu}eni su prvenstveno na rje-{avanje svojih problema preko Udru-ènja u Vanjskotrgovinskoj komoriBiH. Me|utim, kada se radi o rje{a-vanju problema koji su posljedicafederalnih propisa, daleko efikasnijerje{avanje bi bilo preko grupacije priPrivrednoj komori FBiH, koja, na-àlost, jo{ uvijek ne postoji. Jedan odzaklju~aka na nedavno odrànojgodi{njoj Skup{tini Udruènja trans-porta i veza pri P/GKFBiH bio je datreba formirati Grupaciju prijevozni-ka tereta, tako da se ~eka da pri-jevoznici tereta iskaù interes ipokrenu inicijativu za formiranjeovakve grupacije. Stru~ne slu`beP/GKFBiH im stoje na raspolaganju.

F. \IKI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Info dan

“Centar zakonkurentnostprivrede u EU”

U organizaciji Privredne/Gospodarske komo-re Federacije BiH i MICRO edukacije d.o.o.Sarajevo, u Sarajevu je, 20. marta, odrànInfo dan o temi “Centar za konkurentnostprivrede u Evropskoj uniji i trening centri zaprivredne djelatnosti u BiH”

“Centar je nastao kao proizvod zajedni~ke saradnjeKomore, koja trajno nastoji svojim djelovanjem potaknu-ti razvoj privrede, i MICRO edukacije BiH, ~lanice MICROGrupe, koja svojim kompetencijama, dugogodi{njimiskustvom i dosada{njim rezultatima kontinuirano dopri-nosi regionalnom razvoju djeluju}i na podru~ju BiH,Hrvatske, Srbije i Austrije”, kazao je Avdo Rapa, potpred-sjednik P/GKFBiH.

Prema njegovim rije~ima, cilj Centra je da omogu}isistemsku podr{ku nosiocima privrednog razvoja spodru~ja FBiH, u zahtjevnom razdoblju integrisanja u EU,a Komora }e u ovom procesu nastojati u {to ve}oj mjerianimirati subjekte za edukaciju i treninge.

Guverner Centralne banke BiH mr Kemal Kozari} jeovom prilikom ukazao na zna~aj konkurentnosti zemlje naglobalnom trì{tu, neophodnost postojanja dobrogposlovnog ambijenta, finansijske stabilnosti zemlje,funkcioniranja jedinstvenog ekonomskog prostora, za{titupotro{a~a, mobilnost radne snage, te na ukidanje suvi{nihadministrativnih prepreka za otpo~injanje biznisa.

“Bez pravog kontakta vlasti i privrednika ne moè sei}i naprijed”, zaklju~io je Kozari}, dodav{i kako bh. poli-ti~ari ~esto ne razumiju koliko je va`na konkurentnostzemlje kako zbog lak{eg plasmana proizvoda tako i zbogprivla~enja investicija u zemlju.

Predstavljeni su edukacijski programi trening centarakoji }e po~eti s radom u okviru Centra za konkurenstnostu EU, a specijalizirani za {est ciljanih industrija, kojepredstavljaju okosnicu razvoja bh. privrede.

“Za postizanje konkurentnosti privrede neophodno je da pre-duze}a, poduzetnici i investitori imaju adekvatnu poslovnu infra-strukturu, te se Centar razvija u smjeru da ovim subjektima pruàkontinuirano i kvalitetno informisanje, educiranje, savjetovanje isamu implementaciju poslovnih rje{enja”, naveo je ovom prilikompredsjednik Uprave MICRO grupa d.o.o. Mladen [imunac.

Prema njegovim rije~ima, tokom ove godine bi}eorganizirano {est trening centara za {est klju~nih industri-ja u razvoju privrede: poljoprivredne, prehrambene,gra|evinske i energetske djelatnosti, ekologije i za{titeokoli{a, djelatnosti prerade metala, te prerade drveta.

Kori{tenjem usluga koje pruà Centar za konkurentnostprivrede u EU preduze}a i drugi subjekti postiù niz pred-nosti, kao {to su besplatan pristup aktuelnim informacija-ma, povoljan pristup savremenim poslovnim znanjima ivje{tinama, zatim bolja trì{na pozicija i pripremljenost zarastu}u konkurenciju i sli~no.


Po osnovu me|udràvnog Sporaz-uma o deta{manu izme|u Bosne iHercegovine i SR Njema~ke, otprilike160 na{ih gra|evinskih preduze}auspje{no posluje i izvodi radove natrì{tu SR Njema~ke (samostalno ilipreko konzorcija).

U cilju ja~anja i razvijanja budu}esaradnje na realizaciji me|udràvnogSporazuma, predstavnici nadle`nihorgana BiH, zaduènih za pra}enje injegovu realizaciju, susreli su se sa pre-dstavnicima Bundesagentur für Arbeit,Stuttgart. Sastanak je odràn 01. martau prostorijama Arbeitsamta u Stuttga-rtu, a prisustvovali su bh. predstavnici:Enver Muratovi} iz Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH,Franjo Petri~evi} iz VTKBiH, [ekib Hu-sremovi} i Dènana Avdi} iz P/GKFBiHi Branimir Jazbec i Haris Operta izUdruènja bh. preduze}a koja rade uNjema~koj.

Ispred SR Njema~ke sastanku suprisustvovali: Sax - Agentura für Arbeit

(Stuttgart), Rudalski - Agentura für Ar-beit (Stuttgart), Volker Röhrich, Regio-naldirektion Baden - Württernberg.

S obzirom na to da je BiH jo{ uvi-jek zemlja sa visokim procentom neza-poslenih radno sposobnih lica, a imaprepoznatljiv imid` i kvalitet u gra|e-vinskoj djelatnosti, ocijenjeno je daovakav sporazum dvije zemlje dopri-nosi zadovoljenju obostranih interesa.

Na{ prioritet jeste njegovanje ipo{tivanje utvr|enih pravila poslovanjana{ih preduze}a i uspje{na realizacijame|udràvnog Sporazuma. Na ovajna~in je osigurana egzistencija i zbrin-javanje za oko 1.700 porodica u BiH.

U posljednje vrijeme na trì{tu SRNjema~ke su evidentne velike investici-je u gra|evinarstvu, {to ukazuje naotvaranje novih {ansi i mogu}nostisklapanja poslova za bh. gra|evinare.U tom smislu, zatraìli smo na sastankuu Stuttgartu, od predstavnika njema-~kih organa zaduènih za sprovo|enjeme|udràvnog Sporazuma, da podrè

prijenos dijela kontingenta deta{manaod Hrvatske na kori{tenje BiH.

Stav njema~kih organa je da od 13deta{iranih zemalja u Njema~koj, BiHu najve}em procentu koristi odobrenikontingent, po{tivaju}i na taj na~in cje-lokupnu proceduru i pravila me|u-dràvnog Sporazuma. Njema~ki inve-stitori zadovoljni su saradnjom sa na-{im preduze}ima. Upravo iz tih razlogadata je podr{ka na{im preduze}ima zapoja~ano angaòvanje kapaciteta ubudu}nosti. Izraèna je spremnost na-dle`nih njema~kih organa da u ciljuzadovoljenja obostranih interesa pod-rè prijenos dijela neiskori{tenog konti-ngenta deta{mana od Hrvatske Bosni iHercegovini, oko 1.000 dozvola, nana~in kako je to ura|eno sa Sloveni-jom. U tom smislu, sugerisano nam jeda ubrzamo pregovore sa Hrvatskomkako bi se {to prije obezbijedila proce-dura prijenosa kontingenta i opera-cionalizacije.

Bilo je rije~i i o pojedina~nim oper-ativnim aktivnostima koje prate spro-vo|enje Sporazuma o deta{manu, kao{to su: vrijeme trajanja dobijanja sa-glasnosti od Arbeitsamta, utjecaj dru-gih kontrolnih organa (Zoll, Finanzamt,Soka Bau) na dobijanje saglasnosti zarad, te o eventualnim mogu}nostimaunapre|enja saradnje i na ovom polju.

Na{ prioritetni cilj jeste da se ubrzaizdavanje saglasnosti od Arbeitsamtakako bi se sprije~ila eventualna ka-{njenja sa po~etkom radova, {to biimalo pozitivne efekte kako za poslo-vanje na{ih preduze}a tako i za nje-ma~ke investitore.

Iako je pravna procedura jednakaza sve zemlje, postoji spremnost slu`be uArbeitsamtu da se u~ini sve {to je, obje-ktivno, mogu}e o ovom pitanju. Usagla-{eno je da se u prioritet stave zahtjevi zapoja~anjem broja ljudi, zbog zavr{etkaposlova (auftockungi) i zahtjevi za produ-ènjem ugovora na mjesec dana zbogotklanjanja nedostataka ili zavr{avanjaposla. Ukoliko postoje bilo kakvi nedo-staci u zahtjevima i konkretnim ugov-orima, preduze}a }e biti telefonski ili pis-meno obavije{tena, kako bi ih upotpuni-

Na sastanku u Stuttgartu

Zeleno svjetlo za prijenos dijela kontingentadeta{mana od Republike Hrvatske u korist BiHU odnosu na 13 zemalja koje rade po osnovu deta{mana u SRNjema~koj, predstavnici njema~ke delegacije u Stuttgartu dajunajvi{e ocjene bh. gra|evinarima * Po~etkom juna 2007.godine najavljeno je odràvanje informativno-konsultativnogseminara za bh. preduze}a u Sarajevu

Djelo na{ih gra|evinara u Njema~koj “MZ Bau”, Zenica


la i na taj na~in sprije~ila proceduru do-bijanja odbijenice i ponovnog podno-{enja zahtjeva. Njema~ka strana je na-glasila da je zbog na{eg dosada{njeg insi-stiranja o ovom pitanju ve} ne{to ura-|e-no. Procedura uplate za podno{enje zaht-jeva i dobijanje broja zahtjeva u drugimpokrajinskim uredima za rad pre-thodi,uop}e, mogu}nosti za podno{enje zahtje-va, dok je u uredu u Stuttagrtu omogu}enobh. preduze}ima da to obave telefonom ina taj na~in skrate vrijeme izdavanjasaglasnosti za oko tri do ~etiri dana.

Zbog {to potpunije informiranosti iupu}enosti na{ih preduze}a sa pravima,obavezama i procedurom rada na trì{tuSR Njema~ke, ocijenili smo da bi biloefikasno organizirati seminar na kojembi prisustvovali svi nadle`ni or-gani kojiu~estvuju u sprovo|enju me-|udràvnogSporazuma (predstavnici Arbeitsamta,Zolla i dr). Podràna je inicijativa bh. del-egacije i najavljen je termin po~etkomjuna za odràvanje informativno-konsul-tativnog seminara bh. preduze}ima uSarajevu.

Sastanak sa predstavnicima Bun-desagentur für Arbeit, Stuttgart, je zavr-{en na obostrano zadovoljstvo susretomi usagla{enim stavovima za saradnju ubudu}nosti. Podr{ka bh. preduze-}imakoja izvode radove u SR Njema-~koj iizraèno zadovoljstvo saradnjom sanadle`nim bh. institucijama koje praterealizaciju me|udràvnog Sporazuma,svakako, su dale podsticaj za ja~anje irazvijanje jo{ bolje i kvalitetnije saradnjeu budu}nosti.

D`. AVDI]

Prezentacija je pripremljenaprema programu Me|unarodnoginstituta za zavarivanje (IIW) iEvropske federacije za zavarivanje(EWF), sa akcentom na usluge kojepruà Institut Go{a u dijelu obuka iobrazovanje kadrova iz oblastizavarivanja i u dijelu usluga labora-torijskih kontrola proizvoda, kao iusluga koje se mogu obezbijediti saTÜV SÜD Gruppe (TÜV SavaBayern), a odnose se na akreditacijui certifikaciju privrednih subjekata.

Prezentaciji su prisustvovali pred-stavnici bh. kompanija metalskog sekto-ra: “Mittal Steel” Zenica, “Energoinvest”VMC Sarajevo, “Metalno” Zenica, “UnisGinex” Gora`de, “Unametal” BosanskaKrupa, “Meta-lur{kog instituta KemalKapetanovi}” Zenica, zatim komora:ZE-DO kantona, Kantona Sarajevo iSBK; dekani visoko{kolslih ustanova saMa{inskog fakulteta Mostar i Tehni-~kogfakulteta Biha}, te Federalnog min-istarstva energetike, rudarstva i industri-je i Federalnog ministarstva okoli{a i tur-izma.

Mr Nafija [ehi} - Mu{i} iz P/GK-FBiH, koja je bila i medijator skupa,naglasila je:

“Koliko je zna~ajno zavarivan-je kao postupak govori podatakda danas gotovo i nema proizvo-da u ~iju izradu nije uklju~enozavarivanje. Rije~ je o vrlosloènoj tehnologiji, ~ije pozna-vanje zahtijeva {iroka op}a znan-ja kako iz oblasti metalurgije ima{instva tako i iz fizike, hemije,elektrotehnike i drugih pod-ru~ja,uklju~uju}i i tehnolo{ki razvoj sanovim dostignu}ima u samoj ob-lasti. Pri rje{avanju odre|enihzavariva~kih problema od stru~njakase traè i znanja iz uèg podru~jastruke, koja se sti~u prema posebnimspecijalisti~kim programima i edukaci-jama.”

Prof. dr Sead Pa{i}, predsjednikDru{tva za zavarivanje BiH, predsta-vio je hronolo{ki nastanak Dru{tva,obnavljanje rada i aktivnosti.

Marina Kutin, direktorica Insti-tuta Go{a i vo|a tima za prezentaci-ju, predo~ila je mogu}nosti Instituta,sa akcentom na stru~no-kadrovsku itehni~ku osposobljenost, organiza-cionu strukturu i reference.

Dajemo izvod iz prezentacijekoji se odnosi na obuku:

Centar za obuku zavariva~aDjelatnost Centra:• obuka i atestacija zavariva~a• prekvalifikacija metalskih rad-

nika u zavariva~eObuka zavariva~a vr{i se prema

doc.IAB-0089-22003/IIW-4452-4467-480-4481 za slijede}e postupke:

OBUKA ME\UNARODNIHIN@ENJERA ZA ZAVARIVANJETrajanje: 386 ~asova teorijskog

dijela + 60 ~asova prakti~noPrisutne su najvi{e interesirale

cijene obuke, te je dogovoreno dapredstavnici Instituta Go{a dostavecijene po pojedinim segmentimaobuke, a Komora }e proslijediti zain-teresiranim privrednim subjektima.

N. [. - M.

Prezentacija

Obuka i obrazovanje kadrovaiz oblasti zavarivanja

Privredna/Gospodarska komora FBiH i Dru{tvo za zavarivanjeBiH, u suradnji sa Institutom Go{a - Institutom za obavljanjenau~noistraìva~kih i razvojnih poslova iz Republike Srbije,organizirali su u Sarajevu 15. februara prezentaciju o obuci iobrazovanju kadrova iz oblasti zavarivanja

111 (REL)131/135 (MIG/MAG)141 (TIG)311 (G)POSTUPAK 111 Ru~no-eelektrolu~no zavarivanjeobloènom elektrodomTrajanje kursa 640 ~asovaPrakti~na nastava 530 ~asovaTeorijska nastava 64 ~asaTestovi (prakti~ni i teorijski) 46 ~asova

POSTUPAK 141TIG zavarivanje netopivomW elektrodomTrajanje kursa 346 ~asovaPrakti~na nastava 264 ~asaTeorijska nastava 58 ~asovaTestovi (prakti~ni i teorijski) 24 ~asa

POSTUPAK 311Gasno-aacetilensko zavarivanjeTrajanje kursa 252 ~asaPrakti~na nastava 194 ~asaTeorijska nastava 38 ~asovaTestovi (prakti~ni i teorijski) 20 ~asova

8

Pozitivnom trendu u industriji drve-ta doprinosi pobolj{anje dizajna pro-izvoda i predstavljanja na{ih proizvo-|a~a namje{taja na inosajmovima.

Proizvodnja rezane gra|e bilje i blagoopadanje ~etinja~a i porast proizvodnjebukove rezane gra|e. O~ekivan je porastprerade bukve zbog njenog ve}egkori{tenja u proizvodnji masivnih plo~akoje se koriste za proizvodnju namje{taja.

Treba pove}ati kapacitet proizvodnjefurnira, smanjiti izvoz furnirskih trupaca ina taj na~in pove}ati doma}u proizvodnju.

Ostvareni proizvodni rezultati u oblastidrvne industrije pokazuju da je proizvodn-ja namje{taja u 2006. godini pove}ana za35% u odnosu na 2005. godinu. Izvoz jeporastao za 26,8% u 2006. godini, a zao~ekivati je rast proizvodnje finalnihproizvoda u ovoj godini.

Najvi{i udio u porastu proizvodnje i izvozaiskazale su kompanije: Konjuh, Jadrina, Krivaja,Standard, Dallas, Palavra, Impregnacija,Kesten, Fis, Finvest, Nord Ent, HMM.

Drvna industrija u FBiH ostvarujedevizni suficit u vanjskotrgovinskoj razm-

jeni {to povoljno uti~e na privredni ambi-jent i rezultat poslovanja.

[umarstva i poduze}a drvne industrijetrebaju zajedni~kim naporima da rije{esnabdijevanje drvoprera|iva~a sirovinom,jer izvozna orijentacija doma}ih drvopre-ra|iva~a zahtijeva bezuslovno po{tovanjeugovorenih obaveza.

Veliki problem predstavlja carinskooptere}enje za repromaterijal koji seve}inom uvozi. Zato bi trebalo te iti uki-danju carina na uvoz repromaterijala kojinedostaje za industriju drveta.

Za certificiranje i akreditaciju proizvo-da koji se izvoze treba pripremiti projekatlaboratorija i institucija koje }e to raditi,~ime bi se rasteretila industrija drveta odvisokih tro{kova certificiranja u inozemstvu.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Drvna industrija

Proizvodnja namje{taja pove}ana za 35%Rezultati proizvodnje u drvnoj industriji od 2002. do 2006. u FBiH pokazu-ju pozitivne strukturne promjene. To je uticalo na pove}anje izvoza final-nih proizvoda od drveta, ve}e kori{tenje proizvodnih kapaciteta,pove}anje konkurentnosti proizvo|a~a

Proizvodnjadrveta i proizvoda

od drveta

Jed.mjere

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2006/2005.

%

Rezana gra|a~etinja~a

m³ 302.726 297.688 339.138 316.868 302.544 95

Rezana gra|ahrasta

m³ 351 1.362 1.419 1.805 2.071 115

Rezana gra|abukve

m³ 143.418 131.038 132.715 108.438 124.704 115

Ostala rezanagra|a

m³ 23.173 31.416 24.093 25.992 25.749 99

Furnir m³ 13.159 15.271 16.689 16.720 15.072 90

[perplo~e hilj./m² 731 588 561 465 444 95

Drvena ambalaà m³ 422 307 2.222 2.067 1.321 64

Gra|. stol. i elem.za ugra|ivanjeprozora i vrata

kom 128.750 102.825 83.066 82.877 75.756 91

Parket m² 196.689 207.163 199.179 182.311 163.554 90

Lamelirani parket m² 47.370 49.401 56.216 58.556 70.019 120

Zaposlenost u 2005. bila je 8.501, a u 2006. godini 8.521. Prosje~na neto plata u 2005. iznosila je 328,79 KM, a u 2006. godini 350,24 KM, {to predstavlja 6,5% vi{e.

Tabela 1: Proizvodnja i prerada drveta

Broj zaposlenih u 2005. iznosi 4.699 radnika, a u 2006. godini 5.019, {to predstavlja 6,8% vi{e. Prosje~na neto plata u 2005.iznosila je 330,51 KM, a u 2006. godini 368,69 KM, {to je vi{e za 11,5%. Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku.

Tabela 2: Proizvodnja namje{taja

Proizvodnjanamje{taja

Jed.mjere

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2006/2005.

%

Ku}ni namje{taj kom 135.497 132.049 162.871 185.887 196.516 106

Kuhinjskinamje{taj

kom 125.418 122.600 184.228 183.454 310.700 169

Stolice kom 261.203 255.927 495.841 647.144 894.857 131

Fotelje, dvosjedi,trosjedi

kom 42.197 35.253 47.788 50.367 34.261 68

3

3

3

3

3

2

3

2

2

.

2006/2005.


Tabela 3: Struktura izvoza po grupama proizvoda u FBiH

GRUPE PROIZVODA Jed.mjere

Vrijednostizvoza2005.

Vrijednostizvoza2006.

2006/2005.%

Struktura ostvarenogizvoza

Proizvodi {umarstva KM 47.818.912 70.723.487 148 10,7

Rezana gra|a KM 231.724.611 265.786.858 115 40,0

Plo~e i furnir KM 31.918.995 41.826.586 131 6,3

Parket i ostaloprofilirano drvo

KM 17.909.125 19.620.501 109 2,9

Gra|evinska stolarija KM 28.928.558 45.318.895 157 6,9

UKUPNO DRVO IPROIZVODI ODDRVETA

KM 371.798.143 458.938.703 123 69,0

NAMJE[TAJ KM 159.792.321 202.638.919 127 31,0

UKUPAN IZVOZ KM 532.538.784 661.579.506 124 100

Veliku stavku uvoza proizvoda oddrva ~ine razne vrste plo~a koje sekoriste u proizvodnji namje{taja, jernemamo doma}u proizvodnju plo~a.Plo~e se uvoze iz: Hrvatske, Slovenije,Austrije, Njema~ke, ê{ke, a gra-|evinska stolarija iz Slovenije, Hrva-tske, Srbije, Italije, Ma|arske.

Uvoz namje{taja, plo~a i gr-a|evinske stolarije je ukupno 87,3% odukupnog uvoza drvne industrije. Sta-gniranje uvoza namje{taja pove}avaizvoz namje{taja, {to je pozitivno.

Sa proizvo|a~ima namje{taja iizvozno-uvoznim poduze}ima Privred-na/Gospodarska komora FederacijeBiH zajedno sa Vanjskotrgovinskomkomorom BiH treba da pokrene pro-jekat izgradnje, odnosno investiranja uproizvodnju doma}ih plo~a i timeosigura potrebe u proizvodnji doma-}eg namje{taja.

Izvor: Vanjskotrgovinska komoraBiH

Izvoz namje{taja ~ini 31% ukupnogizvoza, {to je za 26,8% vi{e nego 2005.godine. U strukturi izvoza najvi{e se izvozionamje{taj za trpezarije i dnevne sobe, kuhin-je, stolicesjedi{ta, namje{taj za dnevne ispava}e sobe u: Njema~ku, Francusku,

Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru,Veliku Britaniju, SAD, Belgiju.

Izvoz rezane gra|e ~ini 40% izvoza, {to jeza 15% vi{e nego u 2005. godini, ali istovre-meno 3,5% manje u~e{}a u ukupnoj vrijed-nosnoj strukturi. Gra|a se izvozila u: Srbiju,

Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju, Austriju.Pove}an je izvoz plo~a i gra|evinske stolarije.

Izvoz proizvoda {umarstva ~inio je 10,7%ukupnog izvoza {to je 1,8% vi{e nego u 2005.godini. Izvoz je ostvaren u: Italiju, Sloveniju,Srbiju, Crnu Goru, Egipat, Austriju, Hrvatsku.

Grupe proizvoda Jed.mjere

Vrijednostuvoza2005.

Vrijednostuvoza2006.

2006/2005.%

Struktura ostvarenoguvozau %

Plo~e KM 74.845.694 81.265.802 109 37,3

Gra|evinska stolarija KM 13.845.253 10.995.751 79 5,0

UKUPNO DRVO IPROIZVODI ODDRVETA

KM 123.416.485 119.569.904 97 54,8

NAMJE[TAJ KM 98.126.361 98.149.969 100 45,0

UKUPAN UVOZ KM 221.578.441 217.797.078 98 100

Tabela 4: Struktura uvoza po grupama proizvoda


Tabela 5: Proizvodnja, prodaja i zalihe {umskih sortimenata

Jed.mjere

Proizvodnja2005.

Proizvodnja2006.

Prodaja2005.

Prodaja2006.

Zalihe2006.

Trupci ~etinja~a hilj./m³ 741 751 727 754 16

Trupci lista~a hilj./m³ 384 389 374 387 7

Jamsko drvo~etinja~a

hilj./m³ 87 71 65 61 4

Jamsko drvolista~a

hilj./m³ 14 4 10 5 0

Ostalo dugo drvo~etinja~a

hilj./m³ 69 122 71 127 14

Ostalo dugo drvolista~a

hilj./m³ 1 1 1 1 0

Prostorno drvo~etinja~a

hilj./m³ 39 52 56 76 2

Prostorno drvolista~a

hilj./m³ 9 41 9 40 -

Ogrijevno drvo~etinja~a

hilj./m³ 18 9 15 8 0

Ogrijevno drvolista~a

hilj./m³ 704 753 696 749 59

Ostalo gruboobra|eno drvo(uklju~uje cijepanedrvene motke,kolje, sitnotehni~ko drvo)

hilj./m³ 1 3 1 -

UKUPNOÊTINJAÂ

hilj./m³ 954 1005 934 1026 36

UKUPNO LISTAÂ hilj./m³ 1112 1187 1092 1182 66

UKUPNOÊTINJAÂ ILISTAÂ

hilj./m³ 2066 2193 2026 2207 102

Ukupna proizvodnja {umskih sorti-menata u 2006. u odnosu na 2005.godinu ve}a je za 127.000 m3 ili 6,1%.

Proizvodnja sortimenata od ~etin-ja~a ve}a je za 51.000 m3 (5,3%), dokje proizvodnja od lista~a ve}a za71.000 m3 ili (6,7%).

Ukupna prodaja {umskih sortime-nata u 2006. u odnosu na 2005. god-inu ve}a je za 181.000 m3 ili 8,9%.

Prodaja sortimenata od ~etinja~ave}a je za 92.000 m3 (9,8%), a proda-ja sortimenata od lista~a ve}a za90.000 m3 (8,2%).

Broj zaposlenih u {umarstvu u2005. godini iznosio je 6.211, a u2006. godini 5.954 radnika. Smanjenje indeks broja zaposlenih u FBiH u2006/2005. na 96.

Prosje~na neto plata u 2005. jebila 537,71 KM, a u 2006. godini584,48 KM, {to predstavlja 8,7% vi{e uodnosu na 2005. godinu.

[. ALIMANOVI]

Sastanak GrupacijeKrivaji potrebna brza i kvalitetna privatizacija

Na sastanaku Grupacije {umarstva i drvne industrije, 22. marta, ~lanicama seobratio Jago Lasi}, predsjednik P/GKFBiH, iznijev{i prijedloge i prioritetneaktivnosti (oblast porezne politike, carina ) koje je Komora poduzela, a koje }epredloìti Vladi FBiH za pobolj{anje stanja privrede i stvaranja povoljnijegposlovnog okruènja.

Krivaja je jedan od najve}ih izvoznika u oblasti drvne industrije. Zbog nagomi-lanih problema ne moè ispo{tovati ugovore prema inokupcima, rekao je direktorJusuf âhtarevi}. Rje{enje stanja u Krivaji je brza i kvalitetna privatizacija. Uputit }ese zvani~an stav Grupacije prema Vladi FBiH i resornom ministarstvu da se {to prijeurade izmjene i dopune Zakona o privatizaciji velikih sistema i daju na usvajanje.

Klaster prerade drveta i {umarstva Unsko-sanskog kantona, koji podràvaUSAID CCA, postigli su dobre rezultate u pogledu snabdijevanja sirovinom drvo-prera|iva~a. Napravljen je zajedni~ki prijedlog {umara i drvoprera|iva~a o na~inui uvjetima raspodjele sirovine, kao i na~in klasificiranja. Prioritet u snabdijevanjusirovinom imaju kompanije koje proizvode finalne proizvode. Sa njima se sklapaugovor o isporuci i dinamici isporuke trupaca, a oko 30 odsto sirovine ide na slo-bodnu prodaju.

Usvojen je Izvje{taj o radu Grupacije za 2006. godinu i Plan rada za 2007.godinu sa prijedlogom izmjena. [. A..

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3


U izlaganju na okruglom stolu otemi “Analiza zakonske regulative u fu-nkciji za{tite doma}e proizvodnje”, od-rànom u Sarajevu, [emsudin Me-h-medovi} je, pored ciljeva, prezentirao isnage, {anse, ali i slabosti BiH vezane zaplasman roba u zemlji i inostranstvu.

Prema njegovim rije~ima, {anseBiH su, prije svega, novi saziv Parla-mentarne skup{tine BiH, pobolj{anjespoljnotrgovinskog bilansa BiH, pre-govori sa Evropskom unijom, reforms-ki kurs koji je zauzela BiH, ali i spo-razumi o slobodnoj trgovini.

“Slabosti BiH su nepovoljan poli-ti~ki ambijent, neinformiranost faktorakoji donose odluke, izostanak ozbiljnihanaliza spoljnotrgovinskog bilansa, tekompliciran na~in odlu~ivanja”, kazaoje Mehmedovi}.

Dodao je da je neophodno stimu-lativnom carinskom i poreskom poli-tikom obezbijediti konkurentnost do-ma}ih proizvoda kako na doma}emtrì{tu tako i u regiji.

Zamjenik predsjedavaju}eg Komi-sije za vanjsku trgovinu i carine JerkoIvankovi}-Lijanovi} je napomenuo dadeficit ve} deset godina raste i da jeve} dostigao oko sedam milijardi KM,ali kako je siguran da }e se to promi-jeniti u narednom periodu.

“Sedam politi~kih stranaka su sepotpisivanjem programskih ciljeva zanaredne ~etiri godine obavezale da }esmanjiti nezaposlenost i vanjskotr-govinski deficit, te da }e pobolj{atistanje u bh. privredi.

Ovo je prva parlamentarna ve}inakoja je potpisala programske ciljeveBiH. Stranke trebaju napraviti ambijentda privrednici mogu realizirati te cil-jeve. Na taj na~in bi se smanjio van-

jskotrgovinski deficit, a samim tim ipunili prora~uni”, istakao je Ivankovi}.

Pomo}nik ministra vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH Sabrija[erifovi} je kazao da je jedan od prob-lema bh. privrede {to je 2006. godineuvoz robe u BiH bio dva puta ve}i odizvoza.

“Rezultat toga je visok trgovinskideficit, koji se u zadnje vrijeme kre}eoko 50 odsto od ukupnog brutoproizvoda BiH. Gotovo sav uvoz i izvozje vezan za Evropu, dok su ogromnatrì{ta na ostala ~etiri kontinenta zaBiH nepoznata”, istakao je [erifovi}.

Prema njegovim rije~ima, problemdoma}e privrede jeste i to {to BiHnema dovoljno roba za izvoz koje bina svjetskom trì{tu mogle bitikonkurentne koli~inom, kvalitetom,cijenama i asortimanom.

Skup je organizirala Komisija zavanjsku trgovinu i carine, s ciljem da sena jednom mjestu okupe predstavnicibh. privrede kako bi evidentirali prob-leme vezane za plasman roba u zemljii inostranstvu, te donijeli zajedni~kezaklju~ke na osnovu kojih }e Komisijanapraviti odre|ene prijedloge o izm-jenama i dopunama zakona koji setrenutno primjenjuju u poreskojpolitici BiH.

Za{tita doma}e proizvodnje

Nu`na stimulativna carinskai poreska politika

Konkurentnost bh. proizvodnje na trì{tu, pove}anje mogu}nostiizvoza, zapo{ljavanje, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita BiH,za{tita doma}e proizvodnje, smanjenje crnog trì{ta i sive ekonomi-je predstavljaju ciljeve koje BiH mora, izme|u ostalog, ostvariti unarednom periodu, izjavio je ~lan Komisije za vanjsku trgovinu icarine Parlamentarne skup{tine BiH [emsudin Mehmedovi}

Javne ponude

Hrvatski privatizacijski fondobjavio je javni poziv za prikupl-janje javnih ponuda za kupnjudionica dru{tva “@eljezara Split”d.d. Ka{tel Su}urac, koje su izdràvnog portfelja: HrvatskiZavod za mirovinsko osiguranje,Dràvna agencija za osiguranje{tednih uloga i sanaciju banaka,Hrvatske vode, Hrvatske èlje-znice, Croatia osiguranje, INAd.d. Zagreb i Fond, te javni pozivza prikupljanje ponuda za kupn-ju dionica dru{tva ADRIACHEMd.d. Ka{tel Su}urac koje suMinistarstva financija, Dràvneagencije za osiguranje {tednihuloga i sanaciju banaka (DAB),Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje (HZMO), Hrvatskogzavoda za zdravstveno osiguran-je (HZZO), Hrvatskog zavoda zazapo{ljavanje (HZZ), JVP Vo-dovod i kanalizacija iz Splita iFonda.

Vi{e pojedinosti, vezanih zapredmetne javne pozive, moè sedobiti na web stranici:

www.hfp.hr ili naTelefon: 00385 (0) 1 6346 113 00385 (0) 1 6346 378E-mail: [email protected]

Promocija izvoznih proizvoda iz BiHPrivredna komora Federacije BiH odràla je u Mostaru prezentaciju pro-

grama “Razvoj i promocija izvoznih proizvoda iz BiH”. Ovaj program serealizira u okviru projekta EU EXPRO koji podràva Evropska komisija.

Program obuhvata poduze}a iz sektora metalske, drvne i prehrambeneindustrije, namje{taja, IT sektora, te drugih poduze}a koja imaju mogu}nostplasiranja svojih proizvoda na inotrì{te.


CARDS projekat obuhvatao je nizaktivnosti na podr{ci projektima EU zao~uvanje okoli{a: Ja~anje svijesti ookoli{u, Pilot-projekat za recirklaù,Podr{ka okoli{noj lokalnoj inspekciji,Tehni~ka pomo} uspostavi okoli{nogfonda, Upravljanje kvalitetom voda nanivou rije~nih slivova BiH, Podr{kamonitoringu zraka, Tehni~ka pomo}za usagla{avanje sa EU Direktivama oprocjeni utjecaja na okoli{ i sli~no.

Zapaène su i aktivnosti: obuka zaindustriju kroz radionice i prezentacije,okolinski menad`ment, energetskiaudit, voda i otpadne vode i financijs-ka izvodivost.

Zna~ajne su i aktivnosti na Registruispu{tanja i transfera zaga|enja (PRTR).

Na konferenciji je predstavnik EUakcentirao potrebu za usagla{avan-jem okoli{ne legislative BiH sa zakoni-ma EU. Naglasio je potrebu za formi-

ranjem agencije ili drugog tijela zaokoli{ na nivou BiH. Evropska komisi-ja }e, prema njegovim rije~ima, nas-taviti da podràva razvoj okolinskogupravljanja u BiH, ali najve}a odgov-ornost je u ovoj zemlji. EU je spremnapomo}i tamo gdje su potrebna sredst-va za implementaciju kako u teh-ni~kom tako i financijskom smislu.

Mehmed Cero, pomo}nik minis-tra Federalnog ministarstva pros-tornog ure|enja, govorio je o zna~ajuizrade Strategije za{tite okoli{a u FBiH.

Ispred Eptise, skupu se obratioJuan Antonio Jiminez, istaknuv{i daEptisa ima veliko iskustvo u zemljamajugoisto~ne Evrope ne samo u oblastiokolinske problematike nego i trans-porta i sli~no. U okviru projekta POLI,koji je trajao dvije godine, Eptisa jesa~inila Studiju izvodljivosti moni-toringa Biha} I i Studiju izvodljivosti

bazena Neretva. Nada se i o~ekuje seda }e prisustvo Eptise biti zna~ajno una{oj zemlji i u budu}nosti.

Glavni koordinator projekta TriciaMarcouse je naglasila da okolinska poli-tika predstavlja “oru je” za odr ivi razvoj,jer se time trebaju izbalansirati i ekonom-ska i socijalna i okolinska pitanja.

U prvom dijelu konferencije - In-stitucionalno ja~anje, predstavljeni su:

* Glavne promjene u institucijama kojeupravljaju okoli{em - novi inspektorati BiH,

* Uloga PRTR u menad`mentuokoli{a BiH,

* Priru~nici LEAP-a, * Inkluzivni program obuke

(Program tehni~ke obuke za inspek-tore i minimum kriterija za inspekciju:razvoj trenera i materijala za trening).

U drugom dijelu konferencije -POLI, Integralni pristup okoli{u, pred-stavljeni su:

* Integralni pristup okoli{u (Potrebe zaodr ivim razvojem; LEAP - Lokalni akcioniplan za okoli{, kao instrument razvoja;Poslovni klubovi i Izgradnja veza izme|uadministrativnih jedinica),

* Posve}enost EU odr ivom razvoju BiH.N. [EHI] - MU[I]

Odràna zavr{na konferencija

Projekta EC CARDS POLIU Sarajevu je od 27. do 28. februara odràna tehni~ka obuka izavr{na konferencija EU CARDS “Podr{ka okolinskim lokalniminspekcijama” - POLI, s ciljem da se rezimiraju aktivnosti irezultati u protekle dvije godine

Kisele vode Bosne i Hercegovine pobijedile su u ~etiri odpet kategorija za najbolju kiselu vodu na svijetu, na takmi~enjuza najpitkiju vodu, odrànom u Berkli Springsu u SAD.

êtiri vrste iz Te{nja: “Esperanca”, “Te{anjski dijamant”,“Hana” i “Te{anjski kiseljak” progla{ene su za najbolje nasvijetu uz vodu Stounklir (Stone Clear) iz Tenesija.

@iri je procjenjivao vi{e od 100 voda iz 23 ameri~kedràve i 11 zemalja svijeta.

Za najukusniju vodu iz ~esme, po tre}i put u ~etirigodine, progla{ena je voda u gradu Monpeljeu u Ohaju.Voda iz Monpeljea je bila je pro-gla{ena za najpitkuju i2003. i 2006. godine.

@iri je ocjenjivao i najbolje pro~i{}enu vodu i najboljepakovanje. Naj~istiju vodu, prema rezultatima tog takmi~enja,piju stanovnici Rast Labsa iz Floride, dok je za najbolje upako-vanu vodu progla{ena voda “Akvadeko” iz Jermenije.

BH preduze}ima potrebno bolje okruènjeUred visokog predstavnika i specijalnog predstavnika

EU (OHR/EUSR) ocijenio je kako nedavni uspjeh bh. miner-

alne vode na takmi~enju koje je krajem pro{log mjesecaodràno u Berkley Springsu, zapadna Virginia, pokazuje dasu ovda{nja preduze}a sposobna da ispune najvi{eme|unarodne standarde proizvodnje i kvaliteta.

Glasnogovornik EUSR-a Eldar Suba{i} izjavio je, na kon-ferenciji za novinare, u Sarajevu da ono {to je tim preduze}imapotrebno da bi otvorili vi{e radnih mjesta i pomogli u podizan-ju ìvotnog standarda jeste bolje poslovno okruènje.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU ChristianSchwarz-Schilling nedavno je naglasio da razmjer stranihulaganja u BiH predstavlja samo dio onoga {to bi trebaobiti. Vlasti moraju usvojiti propise, za koje ve} postoji poli-ti~ki konsenzus, koji }e omogu}iti da doma}a preduze}abudu konkurentna.

Sve dok se ne usvoje klju~ne reforme, novac za pro{iren-je poslovanja i nova radna mjesta }e, umjesto u BiH, i}i sus-jedima BiH, a konkurentna preduze}a }e imati pred sobomteàk zadatak u svojim naporima da proizvode ove zemljeprezentiraju na svjetskim trì{tima, isti~u u OHR/EUSR-u.

U ~etiri kategorije

Kisele vode iz Te{nja najbolje na svijetu


BiH pro{le je godine ostvarila regionalni rekord upove}anju bruto dru{tvenog dohotka od {est posto, a timeje ukupni BDP-e po stanovniku u BiH dostigao 2.440ameri~ka dolara i po njemu je BiH u donjem dijelu popisazemalja diljem svijeta, objavljeno je u Izvje{taju Svjetskebanke.

Na tom je popisu ~ak i Albanija ispred BiH, jer je njezinbruto dru{tveni dohodak po stanovniku 2.850 dolara {to seti~e regije, u Srbiji bruto dru{tveni proizvod iznosi 3.280ameri~kih dolara, u Crnoj Gori je 3.600 dolara, a uHrvatskoj 8.060 dolara. Osim toga, hrvatski je brutodru{tveni proizvod po stanovniku gotovo dva puta ve}i odnovih ~lanica Evropske unije, Rumunije i Bugarske.

Prema podacima Centralne banke BiH, bruto dru{tvenidohodak po stanovniku u BiH je 1999. iznosio svega 1.427ameri~kih dolara da bi 2000. pao na mizernih 1.337

dolara, a dizanje je krenulo 2001. godine kada je bio1.397 dolara.

U 2002. je bio 1.614 ameri~kih dolara, a rast se nas-tavio 2003. godine kada je iznosio 2.024 dolara, pa 2004.godine 2.145 dolara, a 2005. ~ak 2.263 ameri~ka dolara.

Inflacija je u pro{loj godini u BiH narasla na sedamposto zbog uvo|enja PDV-a.

Godine 2005. bio je 3,7 posto, a prije toga od 2002. do2004. ispod jedan posto. BiH je, prema mjerilima Svjetskebanke, u gotovo svim pokazateljima na dnu ljestvice u regiji.

Primjerice, u BiH je potrebno 22 dana vi{e za registri-ranje firme nego u drugim zemljama regije. U Hrvatskoj jeza to potrebno 242 dana, a u BiH ~ak 467 dana, odnosnogodinu i ne{to vi{e od tri mjeseca.

Jedino u ~emu nije na dnu ljestvice je po proceduri dobi-vanja kredita kod komercijalnih banaka.

Prognoze

Bruto proizvod BiH

15,622 milijarde KMPrema prognozama Svjetske banke iz Va{ingtona,

objavljenim u studiji “BiH - obra~un s fiskalnim izazovi-ma i ja~anje perspektive za rast”, na{a zemlja je upro{loj godini ostvarila bruto doma}i proizvod (BDP) od15,622 milijarde KM, uz realnu stopu rasta od 5,3odsto i inflaciju od 6,1 odsto na godi{njem nivou.

Svjetska banka daje mogu}nost odstupanja do petodsto u zvani~nim podacima, koji se ne mogu o~ekivatiprije kraja prvog polugodi{ta 2007. godine. Najja~afinansijska institucija na svijetu ocjenjuje da je rastdoma}e proizvodnje od oko sedam odsto sasvim zado-voljavaju}i. Doma}a potra`nja stabilno je rasla natemelju sna`nog porasta pla}a i kreditiranja. Inflacija jeubrzana nakon uvo|enja PDV-a, ali je i njen rast manjiod predvi|anja, tako da se u BiH u ovoj godini, ako nedo|e do poreme}aja u energetici,predvi|a manji rastcijena nego lani.

Svjetska banka ocjenjuje da je privreda i daljeoptere}ena visokim nametima, iznad vlastitihmogu}nosti, zbog nerealne javne potro{nje na ogrom-nu dràvnu administraciju.

Traì se njeno smanjenje i zamrzavanje prijemanovih ~inovnika kako bi se smanjilo fiskalnooptere}enje privrede i javna potro{nja svela na razum-nu mjeru, posebno u FBiH.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Neto planirani prihodi4,14 milijardi KM

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je uprva dva mjeseca 2007. godine na Jedinstveni ra~unprikupila 713.868.949,37 KM. Kada se od ovog iznosaoduzme dio u iznosu od 97.934.451,65 KM, koliko jeUIO vratila poreskim obveznicima po osnovu povrataporeza na dodatu vrijednost (PDV) u januaru i februaru,ostaje neto iznos prikupljenih prihoda za raspodjelu uiznosu od 615.934.497,72 KM.

U prva dva mjeseca 2006. godine na Jedinstvenira~un je bilo prikupljeno 501.694.452,60 KM.

Neto planirani prihodi od indirektnih poreza zacijelu 2007. godinu iznose 4,14 milijardi KM.

Raspodjela prihoda s Jedinstvenog ra~una vr{i setako da se najprije odvajaju sredstva za minimalne rez-erve, odakle se poreskim obveznicima vra}aju sredstvapo osnovu povrata PDV-a i po tom je osnovu u prva dvamjeseca ove godine izdvojeno 10 odsto prikupljenih pri-hoda. Za finansiranje dràvnih institucija u januaru i feb-ruaru 2007. godine raspore|eno je 90.295.694 KM.

Istovremeno, u navedenom periodu Republici Srpskoj jepripalo 174.156.218,63 KM, Federaciji BiH 358.429.994,67KM, te Br~ko Distriktu BiH 19.600.147,11 KM.

Broj PDV obveznika, zaklju~no sa 31. decembrom2006. godine, iznosio je 39.309 obveznika. UIO BiH naJedinstveni ra~un prikuplja prihode po osnovu indirektnihporeza, u koje se ubrajaju PDV, carine, akcize i putarine.

Izvje{taj Svjetske banke

BiH sa 2.440 dolara ima najniìBDP-e u Evropi


- Prije nekoliko dana smo imaliposjetu predstavnika Moody’sa, me-|unarodne ku}e za procjenu kred-itnog rejtinga. Moji utisci, a {to sunam i oni potvrdili, mada }e zvani-~na potvrda do}i ne{to kasnije, jesteda }emo ostati na kreditnom rejtinguiz pro{le godine - kaè KemalKozari}.

[ta to zna~i za bh. ekonomiju idràvu uop}e?

- Nestabilna situacija oko refor-mi, posebno neuspjeh reforme poli-cije, utje~u na kreditni rejting. Naà-lost, politi~ari ~esto ne razumiju ko-liko je va`no imati dobar kreditnirejting. Na taj na~in novac na inoze-mnom trì{tu nam je jeftiniji, a povo-ljni me|unarodni krediti dostupniji.

Na investicije, poput auto-putana koridoru Vc i visinu kamatnih sto-pa to sna`no utje~e. Politi~ari zbogsvojih uskih ciljeva nisu postigli do-govore, te tako gubimo {ansu da po-tpi{emo SAA s EU.

Svi budèti u ovoj godini biljeèpove}anje javne potro{nje. Ho}e li todonijeti pove}anje cijena?

- To ne}e direktno utjecati na in-flaciju, ali je javna potro{nja veoma

visoka. S obzirom na to da }e bitipove}an i bruto dru{tveni proizvod,odnos izme|u njega i potro{nje ostat}e isti. Ali, to ide nau{trb kapitalnihulaganja i ekonomskog razvoja.

Vlasti ne prepoznaju tu mogu-}nost. Budèt planiraju prema ono-me koliko ima novca, zbog ~ega nedolazi do smanjenja optere}enja pri-vrede. Oko 600 miliona marakavi{ka prihoda moglo je biti dovoljnoda se rasterete porezi i doprinosi i dase ljudima koji rade da malo vi{epoticaja i prostora.

BiH se i dalje ~vrsto drì politikevalutnog odbora. Postoje mi{ljenjada bi se to trebalo promijeniti. Ima litakvih planova?

- O tome se manje govori uposljednje vrijeme upravo zbog toga{to se ovakav na~in odràvanjamakroekonomske stabilnosti poka-zao efikasnim i uspje{nim. To odrà-va stabilnim cijene i kurs valute.Istina, mi imamo ideje da se maloolabavi taj odbor i da mu se daju jo{neke dodatne funkcije, jer smatramoda smo spremni na neke noveodgovornosti. Stabilnost koja se timeosigurava naizrecivo je va`na.

Realni sektor treba biti mjestogdje se treba traìti prostor, uubrzanoj privatizaciji i javnim radovi-ma, reformi doprinosa i stvaranjuistih uvjeta u privredi. Niko se nijerazvio na inflaciji i {tampanju novca,to jednokratno daje korist, ali jeposlije te{ko zaustaviti negativneefekte.

Svjetska banka objavila jepodatak da je inflacija pro{le godineu BiH prelazila {est posto. O~ekujeteli u ovoj godini zna~ajniju inflaciju ipove}anje cijena?

- U podacima za januar ovegodine inflacija je 1,2 posto, jer sera~una u odnosu na isti mjesec pro{legodine. To potvr|uje na{ stav da }ese ona ove godine kretati u prosjekueurozone. Ne o~ekujemo inflatornapove}anja kao u pro{loj godini.

Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH

BiH ne}e dobiti novi kreditni rejting BiH ne}e dobiti bolji kreditni rejting zbog toga {to su reforms-ki procesi ostali blokirani, a odgo|eno potpisivanje Sporazumao stabilizaciji i pridruìvanju (SAA) s Evropskom unijom. Ovo jeizjavio guverner Centralne banke BiH mr Kemal Kozari} u raz-govoru za “Dnevni avaz”

U januaru inflacija 1,2 odstoGodi{nja stopa inflacije u januaru 2007. godine, u odnosu na isti mjesec

pro{le godine, u BiH iznosi 1,2 odsto. Ovo predstavlja zna~ajno smanjenjeu odnosu na inflatorne vrijednosti u toku 2006. godine, koje su se kretaleizme|u {est i osam odsto. Razlog za ovo smanjenje je eliminacija efekataPDV-a, ~ije je uvo|enje prouzrokovalo rast cijena na po~etku pro{le godine.

Centralna banka BiH je i prije uvo|enja nagla{avala da }e PDVprouzrokovati samo jednokratno pove}anje cijena i da nema razloga za pro-longirane inflatorne pritiske.

Ukoliko ne do|e do zna~ajnijih promjena cijena nafte, vrlo je vjerovatnoda }e tokom 2007. godine inflacija u BiH biti na nivou iz perioda prije 2006.godine i da }e biti pribli`na inflaciji u zoni eura, a ne{to nià nego u zeml-jama regiona.

Sarajevo osiguranje najve}eu FBiH

Napla}ene premije19,29 miliona eura

Prema informaciji Agencije zanadzor osiguravaju}ih dru{tavaFederacije BiH, najve}i trì{ni udjel upro{loj godini u FBiH zadràlo jeSarajevo osiguranje s 19,81 posto.Njegove napla}ene premije osiguran-ja iznosile su 19,29 miliona eura.Drugo po trì{nom udjelu je Croatiaosiguranje iz Ljubu{kog s udjelom od12,63 posto i napla}enim premijamaod 12,3 miliona eura. Iza njih sumostarsko Euroherc osiguranje sudjelom od 9,53 posto i sarajevskoTriglav osiguranje s udjelom od 9,41posto.


U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiHpokrivenost uvoza izvozom iznosila je55,5 posto. Ako posmatramo izvoz ujanuaru u odnosu na isti mjesecprethodne godine, mogu}e je primijeti-ti da je izvoz bio ve}i za 43,7 posto, auvoz za 55,3 posto.

Najve}e u~e{}e u izvozu u januaruostvareno je u podru~ju “prera|iva~kaindustrija”, u vrijednosti 400 miliona KM,{to ~ini 92,3 posto od ukupnog izvoza. Uokviru ovog podru~ja, najve}e u~e{}e uizvozu bilo je ostvareno u oblasti“proizvodnja metala” sa ukupnom vri-jedno{}u od 113,6 miliona KM, {toiznosi 26,2 posto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je uoblasti “proizvodnja proizvoda od meta-la, osim ma{ina i opreme”, sa ukupnomvrijedno{}u od 32,4 miliona KM, {toiznosi 7,5 posto od ukupnog izvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu BiH je ost-varila u podru~ju “prera|iva~kaindustrija”, sa ukupnom vrijedno{}uod 667,6 miliona KM, {to iznosi 85,4posto od ukupnog uvoza. U okviruovog podru~ja, najve}e u~e{}e uuvozu ostvareno je u oblasti proizvod-nja hrane i pi}a, sa ukupnom vrijed-no{}u od 96 miliona KM, {to iznosi12,3 posto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je uoblasti “proizvodnja koksa, naftnih

derivata i nuklearnog goriva”, sa ukup-nom vrijedno{}u od 79,6 miliona KM,{to iznosi 10,2 posto od ukupnog uvoza.

U pogledu geografske distribucijerobnog prometa sa inostranstvom, ujanuaru, BiH je najvi{e izvozila uHrvatsku, u vrijednosti 80,5 milionaKM, {to je 18,6 posto od ukupno ost-varenog izvoza. Od susjednih zemalja,zna~ajan izvoz u istom periodu ost-varen je u Srbiju i Crnu Goru, u vrijed-nosti 40,4 miliona KM, {to je 9,3 posto.

U istom posmatranom periodunajve}i rast uvoza zabiljeèn je koduvoza roba iz Italije u iznosu od 67,6posto, iz Slovenije 65,1 posto, Srbije iCrne Gore 59,2 posto, Njema~ke 38,7posto i iz Hrvatske od 27,7 posto. BiHje sa glavnim trgovinskim partnerimaimala odnos pokrivenosti uvoza izvo-zom sa Italijom 104,4 posto,Slovenijom 94,3 posto, Njema~kom64,7 posto, Hrvatskom 63,7 posto iSrbijom i Crnom Gorom 56,5 posto.

Agencija za statistiku BiH

Pokrivenost izvoza uvozomu januaru 55 posto

BiH je, u januaru, ostvarila ukupan robni promet sa inos-transtvom u vrijednosti 1,2 milijarde KM, od ~ega se na izvozodnosi 433,6 miliona KM ili 35,7 posto, a na uvoz 781,8 mi-liona KM ili 64,3 posto

Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH

U januaru 531.531 nezaposleno lice

Prema podacima entitetskih zavoda za zapo{lja-vanje i Zavoda za zapo{ljavanje Br~ko Distrikta BiH,krajem januara ove godine na evidencijama slu`biza zapo{ljavanje u BiH prijavljeno je 531.531 neza-posleno lice, {to je u odnosu na 31. decembar 2006.godine pove}anje za 6.692 lica ili 0,70 odsto

Od ukupnog broja lica koja traè zaposlenje, njih249.188 ili 46,88 odsto su ène, saop}eno je iz Agencije zarad i zapo{ljavanje BiH.

Broj registriranih nezaposlenih èna je ve}i za 2.307osoba ili 0,93 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Prvi put zaposlenje traì 137.383 ène ili 51,87 odsto odukupnog broja registriranih nezaposlenih èna u BiH.

Posmatrano prema kvalifikacijskoj strukturi evidentiranihnezaposlenih lica u BiH u januaru, najve}i broj neza-poslenih su lica sa tre}im stepenom obrazovanja, kvalifici-rani radnici (KV), 195.889 osoba ili 36,85 odsto, dok je

nezaposlenih sa niskim stepenom obrazovanja 35,86 odstoili 190.632 osobe.

Najmanji broj nezaposlenih lica je sa fakultetskim obra-zovanjem, vi{om i visokom stru~nom spremom (VSS i V[S),18.206 osoba ili 3,43 odsto. Od ukupnog broja registri-ranih nezaposlenih lica u januaru ove godine, novoprijavl-jenih lica koja traè posao je bilo 17.293, a broj licaizbrisanih sa evidencije sva tri zavoda za zapo{ljavanje je10.998.

Od ukupnog broja brisanih lica sa evidencije, 4.544 ili41,31 odsto je brisano sa evidencije po osnovu zapo{ljavanja.

U januaru su poslodavci zavodima i slu`bama zazapo{ljavanje u BiH prijavili 2.563 potrebe za zapo{ljavan-jem novih radnika, a istovremeno registrirano je 4.695 licakojima je prestao radni odnos.

U skladu sa vaè}im entitetskim zakonima i zakonomBr~ko Distrikta BiH, u januaru 2007. godine nov~anunaknadu je koristilo 9.131 lice ili 1,72 odsto od ukupnogbroja registriranih nezaposlenih osoba.

Od 31. januara 2006. godine do 31. januara 2007.godine broj registriranih nezaposlenih lica u BiH se pove}aoza 21.186 osoba ili 4,15 odsto. U Federaciji BiH se brojregistriranih nezaposlenih lica u ovom periodu pove}ao za18.312 ili 5,24 odsto. U Republici Srpskoj broj registriranihnezaposlenih osoba se pove}ao za 3.426 ili 2,40 odsto.

Prema podacima Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH, uBr~ko Distriktu BiH broj registriranih nezaposlenih osoba sesmanjio za 552 lica ili 2,99 odsto.


Klju~ni faktori visoke stope neza-poslenosti u Federaciji BiH, koja u2006. godini iznosi 47,6 odsto,odnosno pove}anja broja neza-poslenih na evidenciji Zavoda zazapo{ljavanje FBiH, su rad na crno iprijava na evidenciju zbog ostvarivan-ja prava na zdravstvenu za{titu.

Djelatnosti u kojima je najizrazitijirad na crno su gra|evinarstvo,poljoprivreda, usluge i drugo. Premaprocjenama Zavoda u FBiH, ima oko150.000 zaposlenih radnika na crno.

Prosje~an broj nezaposlenih u2006. godini iznosio je 355.102osobe i u odnosu na prosjek iz 2005.godine, kada je zabiljeèno 338.271osoba, ve}i je za 16.831 osobu ili4,98 odsto.

Istovremeno, prosje~na stopanezaposlenosti u FBiH 2006. iznosilaje 47,6 odsto i ima tendenciju rasta uodnosu na prethodne godine.

Broj nezaposlenih u FBiH od 2001.do 2006. godine pove}an je za82.142 osobe ili 30,09 odsto, apove}anje broja nezaposlenih osobaevidentirano je u svim kantonima.

Prema nekim istraìvanjima i proc-jenama Svjetske banke i Me|unaro-dnog monetarnog fonda, stopa neza-poslenosti iznosi od 17 do 23 odsto.Prema rezultatima Ankete o radnojsnazi, koju je u 2006. godini provelaAgencija za statistiku BiH, stopa neza-poslenosti u FBiH iznosi 32,4 odsto.

Jo{ jedan razlog za veliki broj evi-dentiranih nezaposlenih jeste ukupanbroj nezaposlenih osoba koje su iza{leiz obrazovnog sistema. Oko 48 odstonjih prvi put traè zaposlenje.

U {kolskoj 2005/2006. godinisrednju {kolu je zavr{ilo 28.865u~enika, a fakultete i vi{e {kole oko6.000 studenata.

U FBiH tokom 2006. godine pros-je~no za 11 mjeseci bilo je zaposleno389.304 radnika, {to je u odnosu naprosjek iz 2005. godine, koji iznosi

388.418 osoba, pove}anje za 886radnika, odnosno 0,23 odsto, ~ime jezadràn dostignuti nivo zaposlenosti.

Broj zaposlenih u 1991. godini nateritoriji koji je sada FBiH iznosio je631.020, tako da je nivo zaposlenostiu 2006. godini od 389.304 radnikadostigao 61,69 odsto nivoa iz 1991.godine.

Neke od karakteristika trì{ta radau BiH su nepostojanje sistemskihrje{enja za zaustavljanje rasta neza-poslenosti, nedostatak kvalitetnihmjera ekonomske politike, neposto-janje poticajne poreske politike ifiskalnih rastere}enja kod zapo{lja-vanja mladih i osoba sa invaliditetom,nedovoljna ulaganja, odnosno nizaknivo stranih investicija za otvaranjenovih radnih mjesta, te duga i sloènaadministrativno-birokratska procedurau otvaranju novih firmi.

Karakteristike trì{ta rada u BiH suslabo razvijeno poslovno imakroekonomsko okruènje, nedo-voljna proizvodnja u svim djelatnosti-ma privrede, posebno u radno-inten-zivnim djelatnostima, nedovoljanprivredni rast, veliki broj lica kojanakon izlaska iz procesa obrazovanjane nalaze posao, prijavljivanje na evi-denciju velikog broja radnika kojiostaju bez posla zbog ste~aja i likvi-dacije preduze}a, pove}an broj pri-javljivanja demobilisanih boraca, ali islaba pokretljivost radne snage.

Zavod za zapo{ljavanje FBiH

Prosje~na stopa nezaposlenosti u2006. godini 47,6 odsto

U 2006. godini se nastavila tendencija rada na crno iz ranijihgodina, {to potvr|uju i analize me|unarodnih organizacija iSvjetske banke

Zaposlenost najvi{e porasla u KSNajve}i porast broja zaposlenih, za 1.588 radnika ili 1,70 odsto, evidenti-

ran je u Kantonu Sarajevo, a najve}i pad zaposlenosti zabiljeèn je u Unsko-sanskom kantonu (USK), za 1.252 radnika ili 3,86 odsto.

Prosje~na stopa zaposlenosti radnosposobnog stanovni{tva u FBiH u 2006.godini iznosila je 24,69 odsto, a kre}e se od najniè, 15,68 odsto u USK, do34,45 odsto u KS.

Posmatrano po kantonima, evidentirano je pove}anje broja zaposlenih licau sedam kantona: u Posavskom, Tuzlanskom, Srednjobosanskom,Hercegova~ko-neretvanskom, Zapadno-hercegova~kom, Livanjskom kantonu,te u KS.

PonudaUnislasta Sarajevo posluje u

sastavu Orbico Grupe. Nudi sveoblike suradnje sa zainteresiranimstranama. U proizvodnom pro-gramu ima klupe za razli~ite nam-jene, razne vrste stalaka za elek-trokomponente, Pampers pelene,Gillete program, baterije, garder-obne ormare, registarske tablice,vrtne garniture, taburee. Materijalkoji se koristi za izradu navedenihproizvoda je kombinacija metal-drvo.

UNISLASTA d.d. ORBICOGROUP

Luànsko polje 771210 Ilidà - SarajevoTelefon: +387 33 624 605Faks: +387 33 624 640E-mail: [email protected]


Sarajevska berza Zavod za statistiku FBiH

Promet 36,8 miliona KMU tre}oj sedmici marta na Sarajevskoj berzi/burzi ostvaren je

promet od 36.829.670,56 KM. U sklopu 5.813 transakcija ukupno jeprometovano 2.176.839 dionica. Na zvani~noj kotaciji trgovalo se uiznosu od 1.798.226,61 KM, a prometovano je 45.557 dionica. Nazvani~noj kotaciji najve}i promet ostvaren je dionicama Bosnalijekad.d. Sarajevo u iznosu od 973.169,04 KM.

Kurs ovog fonda je iznosio 46,83 KM. U segmentu IF-ova trgova-lo se u iznosu od 5.847.986,86 KM, a prometovano je 319.076 dion-ica. Najve}i promet ostvaren je dionicama IF-a Big d.d. Sarajevo, uiznosu od 1.556.787,10 KM, s kojim se ujedno i najvi{e trgovalo ukoli~ini preko 74.000 dionica. Zadnji prosje~ni kurs ovog emitenta je20,98 KM. Index BIFX je nastavio rast za 373,53 indeksna poena na7.167,85, {to je u odnosu na prethodnu sedmicu porast od 5,49odsto. U segmentu redovnih emitenata najlikvidnija kompanija sanajveaim prometom je Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo, ~ijimdionicama je trgovano u iznosu od 3.464.344,59 KM. Zadnji pros-je~ni kurs ovog emitenta je 370,37 KM. Najvi{e se trgovalo dionica-ma emitenta Rudnik èljezne rude d.d. Vare{ u koli~ini preko 491.000dionica.

Vrijednost indeksa slobodnog trì{ta SASX-10 je u tre}oj sedmicimarta porasla za 157,96 indeksnih poena na 4.162,42 poena, {to uodnosu na trgovanje iz prethodne sedmice predstavlja porast od 3,94odsto.

Ovla{tene brokerske ku}eSarajevska berza/burza vrijednosnih papira saop}ila je da trgov-

anje na SASE mogu vr{iti samo njeni ~lanovi, odnosno 16 brokerskihku}a koje za to imaju ovla{tenje, s obzirom na to da se u posljednjevrijeme preko medija ogla{avaju usluge trgovanja dionicama naSarajevskoj berzi od privrednih dru{tava koja nisu ovla{tena za oveposlove.

U saop}enju se podsje}a da trgovanje na SASE moè vr{iti samo16 brokerskih ku}a koje za to imaju ovla{tenje: AA Kapital BrokersBiha}, AW Broker Sarajevo, Bond Invest Mostar, eBrokers Sarajevo,Eurohaus Sarajevo, Fima International Sarajevo, Hypo Alpe-Adria-Vrijednosnice Sarajevo, ICM Sarajevo, Kvantum Sarajevo, Market BullSarajevo, NBC Sarajevo, Palisaen Sarajevo, Pre-mium Broker Tuzla,Raiffeisen Brokers Sarajevo, SEE Investment Solutions Sarajevo i VGTBroker Visoko.

Iz SASE upozoravaju na to sve one koji koriste usluge posre-dovanja u trgovini vrijednosnim papirima da uzmu u obzir ove~injenice, te da se u slu~aju bilo kakvih dilema za informacije obrateSarajevskoj berzi.

Najve}i promet ostvario Raiffeisen Brokers

U pro{lom mjesecu najve}i promet ostvarila je brokerska ku}aRaiffeisen Brokers Sarajevo u iznosu od 44.244.212,10 KM. SlijedeAW Broker Sarajevo sa 43.242.446.26 KM i Eurohaus Sarajevo sa39.107.952,94 KM.

Prvo mjesto po broju zaklju~enih transakcija na trì{tu SASE zauz-ima Raiffeisen Brokers Sarajevo, zatim Eurohaus Sarajevo sa 5.943sklopljene transakcije i VGT Broker Visoko sa 4.295 transakcija.

Prosje~na neto plata u decembru

631,97 KMProsje~na mjese~na ispla}ena neto

plata po zaposlenom za decembar2006. godine u Federaciji BiH bila je631,97 KM.

Tokom decembra do{lo je do pove-}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene ne-to plate za 2,1 odsto.

Godi{nji prosjek ispla}ene mjese-~ne neto plate u FBiH u 2006. godini je603,21 KM, {to je za 8,19 odsto vi{e uodnosu na godi{nji prosjek ispla}enemjese~ne neto plate u FBiH u 2005.godini.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u decembru lani zabiljeèna je uKantonu Sarajevo i ona iznosi 815,62KM, zatim u Hercegova~ko-neretvan-skom kantonu 667,92 KM, a najniàprosje~na ispla}ena neto plata zabil-jeèna je u Zeni~ko-dobojskom kan-tonu (ZDK) i iznosi 507,97 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}ena brutoplata po zaposlenom za decembar2006. godine u FBiH iznosi 929,37 KM.

Godi{nji prosjek ispla}ene mjese-~ne bruto plate u FBiH u pro{loj godinije 887,07 KM.

Januarska potro{a~ka

korpa u FBiH 493,60 KM

Izdaci za prehranu i pi}e, premapotro{a~koj korpi koju objavljuje Fede-ralni zavod za statistiku, koja obuhvata53 prehrambena artikla, u januaru ovegodine iznosili su 493,60 KM.

Potro{a~ka korpa je u januaru bila za2,80 KM ili za 0,6 odsto vi{a u odnosu nadecembar 2006. godine, kada je iznosila490,80 KM.

Posmatrano po sjedi{tima kantona, zapotro{a~ku korpu je u pro{lom mjesecunajvi{e trebalo izdvojiti u [irokom Brijegu,547,58 KM, zatim u Mostaru 536,75 KM,Livnu 534,17 KM, dok je najjeftinijapotro{a~ka korpa bila u Gora`du u vri-jednosti od 462,47 KM.


Politi~ka pojednostavljenja trebalabi dovesti do revizije politika i njihovogpojednostavljenja, te smanjivanjaadministrativnih postupaka zapoljoprivrednike i nacionalne adminis-tracije.

CAP ~ini najve}i dio propisa EU.Stoga je pojednostavljenje CAP-ava`no za pojednostavljenje acquis-a,{to je me|u ciljevima Lisabonskestrategije. Predvi|ene mjere uklju~ujuuspostavu zajedni~ke organizacijetrì{ta (umjesto postoje}e 21 organi-zacije trì{ta), ukidanje veze izme|uproizvodnje i potpore, razvoj politikeruralnog razdoblja, te uvo|enje jed-nistvenog programiranja i finansijskogupravljanja.

Vije}e za poljoprivredu je postiglopoliti~ki sporazum o regulativi koja }edrasti~no promijeniti na~in na koji }ezajedni~ka politika u oblasti poljopri-vrede biti finansirana od 2007.godine. Dovo|enje razli~itih postoje}ihpravila pod jednu regulativu }e pojed-nostaviti finansiranje zajedni~ke poli-tike. Novi sistem }e oja~ati i modern-izirati upravljanje i kontrolu finansiran-ja zajedni~ke politike, te }e osnaìtibudètsku disciplinu. Tako|er }eunaprijediti mogu}nosti za povratnepravilno kori{tenog novca unutarEU. Nova regulativa stvara dva fondakoji }e primjenjivati ista pravila gdjegod je mogu}e: Evropski poljoprivred-ni garantni fond (EAGF) i Evropskipoljoprivredni fond za ruralni razvoj(EAFRD).

Mariann Fischer Boel, evropskikomesar za poljoprivredu i ruralnirazvoj, je istakla: “Ovo je dalji vaànkorak u stvaranju finansiranja zajed-ni~ke politike. Transparentniji je,efikasniji i sa mogu}no{}u boljegupravljanja. Na{a je obaveza osiguratida novac poreskih obveznika budekori{ten {to je mogu}e efikasnije, a otome se i radi u ovoj novoj regulativi.”

Nova regulativa postavlja pravilaza finansiranje zajedni~ke politike upoljoprivredi, objedinjavaju}i u jednojregulativi sva postoje}a pravila.Regulativa stvara dva nova fonda:Evropski poljoprivredni garantni fond(EAGF) i Evropski poljoprivredni fondza ruralni razvoj (EAFRD), koji }efunkcionisati pod jedinstvenim upravl-janjem i sistemom kontrole.

Upravljanje i kontrola su moderni-zovani i poja~ani. Jedinstven sistemkohezije, izabran za oba fonda, jepreuzeo dobru praksu koju je Komisijapostigla na polju EAGGF - odjela zagarancije. Uklju~i}e kori{tenje akrediti-ranih agencija za platni promet,akreditiranih koordiniraju}ih organa,

bolji sistem certifikacije ra~una,unaprije|en godi{nji obra~unski sis-tem, upotpunjen izjavom o ispravnostidirektora nacionalne agencije za plat-ni promet, godi{nje ra~unovodstvenoporavnanje ra~una, te godi{njeusagla{avanje poravnanja ra~una.

Sada regulativa uklju~uje oja~anapravila za budètsku disciplinu(prethodno je bila u posebnoj regula-tivi). Osnaèna je u smislu odre|ivan-ja finansijskog plafona u EU zakono-davstvu, te olak{ava utvr|ivanjeneregularno utro{enih sredstava u EU.

Prijedlog za ujedna~en pristup upovratu sredstava u slu~aju nepravil-nosti je fundamentalni dio ovog pri-jedloga Komisije. Pristup ujedna~enestope omogu}ava podjelu finansijskeodgovornosti podjednako izme|udràva ~lanica i Komisije u momentukada istekne normalan period zanaplatu.

Zna~ajno pojednostavljenje }e bitiu programima ruralnog razvoja. Zarazliku od aktuelne prakse, programiruralnog razvoja }e se dovesti podjedan jedinstveni fond (EAFRD) irukovodi}e se jedinstvenom regula-tivom po osnovu jedinstvenog sistemaprogramiranja, upravljanja i kontrole.

Regulativa se primjenjuje od 1.januara 2007. godine. Iako je pred-loèna u okviru finansijskih perspekti-va od 2007. do 2013. godine, njenotrajanje ne}e biti neophodno limitira-no do 2013. godine.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Common Agricultural Policy - CAP

Zajedni~ka politika u oblastipoljoprivrede

U Briselu se 3. i 4. oktobra odràva konferencija o pojednosta-vljenju Zajedni~ke poljoprivredne politike (CAP). O~ekuje se da }erezultati konferencije pomo}i pojednostavljenju CAP-a na poli-ti~kom i tehni~kom nivou. Tehni~ka pojednostavljenja trebala bise odraziti u pripremi zajedni~ke organizacije trì{ta, ~iji se pri-jedlog o~ekuje u decembru

Evropska unija


Trì{te je prenatrpano raznim vit-aminsko-mineralnim dodacima. Rekla-miraju se na sve strane, svaki put naj-novi-ji, najja~i oblik i svi su lako dostupni. Trebavoditi ra~una da predoziranje ovimpreparatima moè {tetiti. Ve}u opasnostod predoziranja susre}emo kod liposolu-bilnih vitamina (A, D, E i K), dakle, onih kojise tope u mastima, jer se oni duèzadr avaju u organizmu. Hidrosolubilnivitamini (C, vitamini B-kompleksa) se brzoizlu~uju urinom, pa je i manja {ansa odpredoziranja kod osoba koje su zdrave iimaju o~uvanu funkciju bubrega u cijelosti.

Evo pregleda opasnosti od pre-doziranja pojedinim vitaminima:

Vitamin A - predoziranje pove}ava ri-zik od lomova kostiju, glavobolje, povra-}anja, smetnji vida. Glavobolja i smetnjevida su i prvi simptom predoziranja.

Vitamin B6 - predoziranje dovodido periferne neuropatije, dakle, smet-nji u rukama i nogama, a velike dozemogu dovesti i do paralize.

Vitamin B1 - predoziranje moè izaz-vati lupanje srca, oboriti jako pritisak, iza-zvati glavobolju i kona~no konvulzije.

Vitamin B3 - u visokoj dozi moèdovesti do osipa na koì, glavobolje,dijareje i povra}anja.

Vitamin D - ukoliko se predozira utrudno}i moè dovesti do mentalne ifizi~ke retardacije novoro|en~eta.

Vitamin C - u visokoj dozi moèiritirati stomak i izazvati dijareju.

Kada su u pitanju predoziranjamineralima treba izdvojiti: kalcijum,kalijum i magnezijum.

Kod predoziranja ili duèg uzm-anja velikih doza kalcijuma (preko

1.200 mg dnevno) moè do}i do kar-diolo{ih tegoba, formiranja bu-bre`nih kamenaca, kao i stvaranjadepozita kalcija u tkivima. Kalij imareìm propisivanja i izdavanja kaolijek i njegovo predoziranje prekoOTC preparata je rijetko.

Dnevne koli~ine koje su potreb-ne bilo kojeg vitamina ili mineralase odre|uju prema tome da li se uzi-maju kao dodatak prehrani ili kaoterapija. Ameri~ko udruènje FDAdaje preporu~enu dnevnu dozu(RDA) za svaki od vitamina i miner-ala. Na svim vitaminsko-mineralnimpreparatima mora biti nazna~ensadràj pojedine komponente u pro-centima u odnosu na RDA.

Na ovo se uvijek treba obratitipa`nja i ne kombinovati vi{e pre-parata odjednom. Svakako se i okoupotrebe vitamina i minerala konsul-tujte sa va{im farmaceutom.

APOTEKA MY MEDICOMr ph. Maja KNE@EVI] -

]ERANI]

Pove}ana potra`nja za medom u Evropi

Njema~ka lider u potro{njiPotro{a~i u Evropskoj uniji potro{e oko 22 odsto ukupne svjetske proizvodnje meda. Potra`nja za medom se pove}ala zbog

trenda zdrave ishrane u EU. Evropa, me|utim, proizvodi samo oko polovinu od ukupne koli~ine meda i p~elinjeg voska kojikonzumira. Za izvoznike iz zemalja u razvoju, trì{te EU bi moglo biti jo{ “sla|e od meda”.

Ukupni uvoz meda u EU 2005. godine iznosio je 338 miliona eura za koli~inu od 271 hiljadu tona. Uvoz p~elinjeg voskadostigao je vrijednost od 22 miliona eura. Oko 60 odsto uvezenog voska je u ~vrstom stanju i treba se rafinirati prije primjeneu industriji.

Zemlje Latinske Amerike najve}i su snabdjeva~ Evrope medom u posljednjih nekoliko godina, a o~ekuje se i ve}i uvoz izKine koja je, ina~e, tokom proteklih godina konsolidovala svoju dominantnu poziciju u pogledu uvoza voska u EU.

Prema procjenama, oko 85 odsto ukupne koli~ine meda se kupuje za direktnu potro{nju. Segment direktne potro{nje senajvi{e odnosi na organski med, kojeg se u Evropi tro{i oko 6.500 tona ili dva odsto godi{nje. Vode}e trì{te meda u EU jeNjema~ka. Njema~ka je, generalno, lider u potro{nji organske hrane u EU i dosad najve}e trì{te za trgovinu medom (prepaki-ranje). Drugo po veli~ini trì{te je [panija, slijede Velika Britanija, Francuska i Italija.

Potro{nja p~elinjeg voska je, tako|er, u porastu. [panija je glavno i najstabilnije trì{te za vosak. Postoji potra`nja zaorganskim voskom, ali ~ini samo mali dio od ukupne potra`nje za p~elinjim voskom.

(Preneseno iz CBI News Bulletin 2007)

Iz apoteka

Mogu li i vitaminsko-mineralni suplementi biti i {tetni?

Neredovna i jednoli~naprehrana dovodi neminovnodo nedovoljnog unosa poje-dinih vitamina i minerala.Deficit jednog ili vi{e njihdovodi do raznih patolo{kihpromjena, u po~etku manjevidljivih, koje vremenommogu pre}i u ozbiljna stanja

Evropska unija

U okviru projekta ABC - DIHK (Asocijacija balkanskih privrednih komora), koji podràva Saveznakomora Njema~ke, a finansira Ministarstvo privrede i razvoja SR Njema~ke, u Privrednoj/Gospodarskojkomori Federacije BiH odrà}e se obuka u prehrambenoj industriji o temi HACCP, od 05. do 06. aprila.

Prvog dana obuke naglasak }e biti na hrani ìvotinjskog porijekla i u~esnici }e biti upoznati sa CodexAlimentarijus - me|unarodnim kodeksom za postupak koji obuhvata generalni princip higijene hrane.Tokom prvog dana obradi}e se i EU higijensko pakovanje, op}i principi i osnovni kriteriji za higijenuproizvoda (GHP), postupak proizvodnje (GMP), koraci za razvoj i op{ti principi HACCP sistema.

Drugi dan obuke }e biti sa naglaskom na hranu neìvotinjskog porijekla, vo}e, povr}e i pekarskeproizvode.

Cilj obuke je upoznati proizvo|a~e prehrambene industrije sa kori{tenjem uputa za dobru praksukoje mogu pomo}i prehrambenim proizvo|a~ima da kontroli{u opasnosti i pokaù da udovoljavajuzahtjevima. Upute moè primijeniti bilo koji sektor, posebno oni u kojima se rukovanje prehrambenimproizvodima obavlja u skladu s dobro poznatim postupcima koji su ~esto dio uobi~ajenog profesion-alnog obrazovanja operatora u navedenim sektorima.

HACCP

Obuka u prehrambenojindustriji

Documents

Inicijativa za formiranje - kfbih.com · za okoli{ BiH. Ovim bi se dao signal Evropskoj uniji da se u BiH mijenja slika odnosa vlasti BiH, jedine evropske zemlje koja nema ministarstvo