INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA VUKOVARSKO …...Definicija i podjela kartografije Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom ... ostalih

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Nikolina Ernečić

INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Diplomski rad

Zagreb, 2017.

I. Autor

Ime i prezime: Nikolina Ernečić

Datum i mjesto rođenja: 4. prosinca 1992., Zagreb, Republika Hrvatska

II. Diplomski rad

Naslov: Interaktivna turistička karta

Vukovarsko-srijemske županije

Mentori: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš,

doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Voditelji: doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić,

Krunoslav Šoštarić, inž.

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 28. listopada 2016.

Datum obrane: 8. rujna 2017.

Sastav povjerenstva pred kojim je

branjen diplomski rad:

prof. dr. sc. Stanislav Frangeš,

doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić,

izv. prof. dr. sc. Robert Župan

Zahvala

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i voditeljici Vesni Petrić-Poslončec,

doc. dr. sc. na pristupačnosti, strpljenju i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada.

Veliko hvala cijeloj mojoj obitelji na potpori koju su mi pružali tijekom studija, a najveće

hvala dragim ljudima (posebice sestri Ivani, majci Mirjani i prijatelju Josipu) te kolegama

Cinestarovcima koji su bili uz mene u vrlo teškim životnim trenucima te me svojim trudom,

dobrom voljom i savjetima potaknuli na izradu ovog rada kojim je završeno jedno posebno

poglavlje u mom životu.

Ocu Đuri - zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Interaktivna turistička karta Vukovarsko-srijemske županije

Sažetak

S obzirom da je turizam usko vezan za prostor, očita je potreba za realizacijom kartografskog

prikaza njegove pojave. U ovom radu dan je pregled postojećih interaktivnih turističkih karata

u Hrvatskoj uz isticanje njihovih prednosti i nedostataka. Isto tako, u praktičnom dijelu,

prikazan je postupak izrade interaktivne turističke karte Vukovarsko-srijemske županije te u

konačnici analiza izrađene karte i njezinih mogućnosti.

Ključne riječi: kartografija, interaktivna turistička karta, Vukovarsko-srijemska županija

Interactive Tourist Map of Vukovar-Srijem County

Abstract

Given that tourism is closely linked to space, it is clear that implementation of the

cartographic representation of its occurrence is needed. In this paper, an overview of the

interactive touristic maps in Croatia is given with an emphasis on their advantages and

disadvantages. Furthermore, in the practical part, the process of making an Interactive Tourist

Map of Vukovar-Srijem County is shown as well as the analysis of the maced map and its

potential.

Key words: cartography, interactive tourist map, Vukovar-Srijem County

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 7

2. Teorijska podloga o kartografiji ............................................................................................. 7

2.1. Osnovni pojmovi kartografije .......................................................................................... 8

2.1.1. Definicija i podjela kartografije ................................................................................ 8

2.1.2. Kartografski prikazi .................................................................................................. 8

2.2. Digitalna kartografija i digitalna karta ............................................................................. 9

2.2.1. Razvoj digitalne kartografije ..................................................................................... 9

2.2.2. Prednosti i nedostaci digitalne kartografije ............................................................. 10

2.2.3. Digitalna karta ......................................................................................................... 11

2.2.4. Interaktivna karta .................................................................................................... 12

3. Tematska kartografija u turizmu .......................................................................................... 15

3.1. Podjela turističkih karata ............................................................................................... 15

3.1.1. Interpretativno-deskriptivne karte fenomena turizma ............................................. 16

3.1.2. Karte za programiranje i razvoj turizma ................................................................. 16

3.2. Utjecaj suvremenih tehnologija na turističke karte, njihova daljnja perspektiva i

primjena u turizmu ................................................................................................................ 16

3.3. Pregled postojećih interaktivnih turističkih web-karti ................................................... 17

3.3.1. Interaktivne turističke karte u Hrvatskoj ................................................................. 17

3.3.2. Analiza pregleda postojećih interaktivnih turističkih karti u Hrvatskoj ................. 37

4. Vukovarsko-srijemska županija ........................................................................................... 38

4.1. Opći podaci .................................................................................................................... 38

4.2. Povijesna i prirodna obilježja županije .......................................................................... 39

4.3. Turistička ponuda županije ............................................................................................ 39

4.4. Osvrt na postojeću interaktivnu turističku kartu ............................................................ 41

5. Izrada interaktivne turističke karte Vukovarsko-srijemske županije ................................... 42

5.1. Prikupljanje i priprema podataka ................................................................................... 42

5.2. Obrada podataka ............................................................................................................ 42

Korištena programska podrška ......................................................................................... 42

a) Quantum GIS (QGIS) .................................................................................................. 42

b) SAGA GIS .................................................................................................................... 46

5.3. Priprema interaktivne karte za objavu na Internetu ....................................................... 47

5.4. Analiza mogućnosti izrađene interaktivne karte ........................................................... 49

6. Zaključak .............................................................................................................................. 50

Popis korištene literature .......................................................................................................... 51

Popis korištenih internetskih izvora ......................................................................................... 52

Popis slika ................................................................................................................................ 54

Popis tablica ............................................................................................................................. 55

Prilozi ....................................................................................................................................... 56

7

1. Uvod

Razvojem računalne tehnologije napredovale su i mogućnosti rukovanja i uporabe prostornih

podataka. Njezinom primjenom u kartografiji, doneseno je i niz pozitivnih rješenja koja su

unaprijedila i ubrzala proces izrade karata. Današnji interaktivni prikazi omogućuju

korisnicima sudjelovanje u oblikovanju kartografskog prikaza, pružajući im različite

stupnjeve interakcije.

Karta je sredstvo za prijenos informacija, a kada se oblikuje prema potrebama i zahtjevima

korisnika, postaje neizostavno sredstvo za snalaženje u prostoru. Kao takva, karta je značajno

mjesto zauzela u uporabi za turističke svrhe jer korisniku omogućuje pristup velikom broju

informacija te olakšava izbor odredišta i planiranje budućeg putovanja.

Činjenica da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske, za

sobom povlači potrebu za što boljom prezentacijom bogatog turističkog sadržaja.

Iako se najznačajnije turističke regije odnose na primorski prostor Hrvatske, sve se više potiče

na turistički razvoj kontinentalnog dijela Hrvatske. Raznim projektima ukazuje se na važnost

razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj. Pravi primjer takvog projekta je „Strategija razvoja

turizma u Vukovarsko-srijemskoj županiji“ (URL 1), koji predstavlja okvirni razvojni

dokument u kojem su navedena strateška opredjeljenja razvoja turizma županije, s namjerom

otvaranja procesa strateškog planiranja turizma za gradove i općine.

Cijeli koncept razvoja turizma baziran je na činjenici da je Vukovarsko-srijemska županija po

prirodi i karakteristikama izričito ruralni prostor, na osnovi čega treba graditi cjelokupnu

sliku prostora kao turističkog odredišta. Pretpostavkom da turizam svojim višestrukim

efektima potiče ukupni društveno-ekonomski razvoj, potaknuta je i ideja da turizam i na

ruralnom prostoru izazove iste efekte te da ide u prilog razvoju ukupnog ruralnog prostora.

U skladu sa spomenutim idejama, cilj ovog rada je izraditi interaktivnu turističku kartu

Vukovarsko-srijemske županije koja će u usporedbi s postojećom biti sadržajnija te će

korisnicima omogućiti pristup velikom broju dodatnih informacija s određenom razinom

interaktivnosti.

Uz to, bit će predočeno stanje turističke infrastrukture u Hrvatskoj na temelju osvrta na

postojeće interaktivne turističke karte čija je dostupnost vrlo često dobar pokazatelj na

atraktivnost pojedinih turističkih regija.

2. Teorijska podloga o kartografiji

Kao podloga za bolje razumijevanje i shvaćanje nadolazećih pojmova te samog sadržaja rada,

u ovom poglavlju bit će ukratko pojašnjeni osnovni pojmovi kartografije i karte općenito. Uz

to, bit će dan i kratak osvrt na suvremenu kartografiju u turizmu, kao i na utjecaj novih

tehnologija na razvoj turističkih karata te na njihovu daljnju perspektivu.

8

2.1. Osnovni pojmovi kartografije

2.1.1. Definicija i podjela kartografije

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom

prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome

se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada

i položajna određenost u datom sustavu (Frangeš, 2008a).

Prema definiciji Međunarodnog kartografskog društva: Kartografija je disciplina koja se bavi

zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata.

Ovisno o kriteriju podjele, kartografija se dijeli na nekoliko različitih načina

- prema objektu prikaza - topografska i tematska kartografija;

Topografska kartografija je dio kartografije koji proučava načine zasnivanja, izrade,

upotrebe i održavanja topografskih karata.

Tematska kartografija se bavi zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem

tematskih karata i sadržaja vezanih uz njih.

- prema namjeni - civilna i vojna kartografija,

- prema metodama izrade - klasična i digitalna kartografija (Frangeš, 2008a).

2.1.2. Kartografski prikazi

Kartografski prikazi podrazumijevaju karte i kartama srodne prikaze. Pojam “karte“

oblikovan je kroz brojne definicije.

Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski prikaz površine

Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata povezanih s tim

objektima (Frangeš, 2008a).

Međunarodno kartografsko društvo kartu opisuje kao kodiranu sliku geografske stvarnosti

koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a

upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti.

Dvije su važne funkcije karte:

- karta kao medij pohranjivanja informacija potrebnih čovječanstvu,

- karta kao slika svijeta koja nam pomaže razumjeti prostorne obrasce, odnose i

složenost okoliša u kojem živimo (URL 2).

Temeljna podjela geografskih karata je na topografske i tematske karte (Frangeš, 2008a).

Primjenom digitalne tehnologije u kartografiji pojavilo se mnogo kartografskih proizvoda koji

izlaze izvan uobičajenih okvira karte kao trajnog produkta na papiru.

9

Postoje realni i virtualni kartografski prikazi. Odlučujuće karakteristike koje razlikuju realne

od virtualnih kartografskih prikaza su vidljivost i opipljivost.

Konvencionalni kartografski proizvodi, koji imaju čvrstu, stalno opipljivu realnost i izravno

su vidljivi kao kartografske slike, nazivaju se realnim kartografskim prikazima i mogu se

podijeliti u karte i kartama srodne prikaze. Uz iscrtane karte postoje atlasi kao zbirke karata i

zidne karte ili posteri, a kartama srodni prikazi mogu biti dvodimenzionalni i

trodimenzionalni.

Ostali kartografski proizvodi kojima nedostaje jedna ili obje karakteristike nazivaju se

virtualnim kartografskim prikazima (Frangeš, 2008a).

2.2. Digitalna kartografija i digitalna karta

2.2.1. Razvoj digitalne kartografije

Pod digitalnom kartografijom podrazumijeva se primjena računalne tehnologije u kartografiji.

Prvi prijedlog o primjeni računalne tehnologije u kartografiji iznesen je na Kartografskoj

konferenciji u Chicagu 1958. godine. Glavni cilj konferencije bila je racionalizacija izrade

karata te da se u tu svrhu konvencionalne tehnike zamijene računalno podržanim, nakon čega

dolazi do postupnog razvoja računalno podržanih metoda u kartografiji (Grünreich, 1992).

U prvom razdoblju govorilo se o “automatizaciji“ u kartografiji jer se očekivalo da će se

razmjerno brzo moći potpuno automatizirati proces izrade karata (Štefanović, 1973).

S vremenom se uvidjelo da u procesu izrade karata različitih mjerila ima mnogo procesa (npr.

kartografska generalizacija) za koje je potrebno još mnogo vremena da dosegnu razinu

potpune automatizacije. Stoga se umjesto automatizacije u kartografiji sve više počeo

upotrebljavati termin „računalno podržane kartografije“ (Aalders, 1977).

Clarke (1990) sve češće ističe “računalnu kartografiju“. Računalna kartografija sadrži skup

metoda i tehnika za izradu karata suvremenom kompjutorskom tehnologijom (Frančula,

2004).

Primjena računalne tehnologije u kartografiji usko je povezana s izumom digitalizatora i

plotera početkom 1960-ih. Digitalizator je nužan da bi se sadržaj karte iz grafičkog oblika

pretvorio u digitalan, a ploter da bi se iz digitalnog oblika ponovo prešlo u grafički oblik.

Računalna kartografija je, zapravo, dio računalne grafike, odnosno primjene računalne

tehnologije u izradi raznovrsnih grafičkih prikaza (Frančula, 2004).

Pojedini autori upotrebljavaju termin digitalna kartografija, iz kojeg je uočljivo da se svi

procesi odvijaju u digitalnom obliku (Grünreich, 1993b).

10

2.2.2. Prednosti i nedostaci digitalne kartografije

Dugotrajan i složen proces izrade karata često dovodi do toga da su mnoge karte u trenutku

tiskanja već zastarjele. Stoga je razvojem suvremenih tehnologija te njihovom primjenom u

kartografiji doneseno niz pozitivnih rješenja koja su znatno unaprijedila proces izrade karata.

Isto tako, u današnje vrijeme postoji potreba za ispunjavanjem sve većih zahtjeva raznovrsnih

karata, koje s dosadašnjim metodama izrade karata nije moguće zadovoljiti. Iz tog razloga

računalna tehnologija nalazi u kartografiji značajno područje, a prednosti novih tehnologija su

višestruke:

- brža izrada i obnavljanje sadržaja karata,

- smanjenje cijene izrade karata (slika 1),

- poboljšanje uvjeta rada i kvalitete rada u kartografiji,

- rješavanje vrlo kompleksnih i nekoć 'nerješivih' kartografskih zadataka te

- opća potražnja podataka u digitalnom obliku.

Slika 1. Odnos cijena (1) računalne i (2) tradicionalne izrade karata (Frančula, 2004)

Prednosti digitalne kartografije postaju još izraženije masovnijom upotrebom Interneta.

Mnoštvo kartografskih podataka danas se može naći u slobodnom i dostupnom obliku zajedno

s brojnim kartografskim programima, što otvara mogućnost izrade raznih karata sve većem

broju kartografskih nestručnjaka. Uz to, veliki broj takvih karata objavljeno je i na Internetu.

Kako besplatno ili jeftino dostupni geopodaci često nisu dovoljno kvalitetni, a razni programi

i web-servisi za izradu online karata još nisu dosegli zadovoljavajuću razinu pouzdanosti i

točnosti, prednosti digitalne kartografije za sobom povlače i par negativnih efekata:

- izrada karata od strane kartografskih nestručnjaka i

- porast potrebne količine znanja i tehničkih umijeća kartografa.

11

Iz svega navedenog, lako je zaključiti da se trend 'modernih' karta vrlo brzo počeo širiti i

usvajati među korisnicima te da su suvremene karte uglavnom u digitalnom obliku za razliku

od tradicionalnih analognih karata otisnutih na papiru.

2.2.3. Digitalna karta

Prema geodetsko-geoinformatičkom rječniku DGU-a: „Digitalna karta je karta na nositelju

pogodnom za računalnu obradu u vektorskom ili rasterskom zapisu sa svim naredbama i

atributima potrebnim za analogni prikaz karte na zaslonu ili ploteru prema kartografskom

ključu, uključujući tekst na karti“ (URL 3).

Upotreba računala utjecala je na svojevrsnu promjenu ili dopunu funkcija analognih karata:

- digitalna baza podataka zamjenjuje tiskanu kartu kao medij za pohranu geografskih

informacija te

- kartografska vizualizacija na različitim medijima zamjenjuje ulogu tiskane karte.

Dakle, digitalnu kartu bismo najjednostavnije mogli definirati kao svaku kartografsku

vizualizaciju u digitalnom formatu koju je moguće prikazati na zaslonu elektroničkog uređaja

ili otisnuti na neki medij.

S obzirom na složenost neki autori razlikuju digitalne i elektroničke karte:

- digitalna karta - prikaz u vektorskom i/ili rasterskom formatu pohranjen na nosioce

pogodne za računalnu obradu. Sadrži softver i sve atribute za prikaz na ekranu

monitora ili crtanje ploterom uključujući potpunu signaturizaciju, nazive i opis karte;

- elektronička karta - interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje

informacija koji se sastoji od jedne ili više karata pohranjenih u rasterskom ili

vektorskom formatu i baze podataka s opisnim podacima o pojedinim objektima.

Sadrži i softver za pretraživanje i pokazivanje karata i opisnih podataka na ekranu

osobnog računala ili radne stanice. Osim karata i teksta elektronička karta sadrži zvuk

i pokretne i nepokretne slike (URL 2).

Elektroničke karte izrađuju se za posebne namjene. Elektronička karta u obliku plana

grada služi za brzo pronalaženje potrebnih informacija, npr. određene ulice, hotela ili

kazališta. Na elektroničkim kartama sitnih mjerila brzo se može pronaći određeno

naselje i dobiti opsežne opisne, zvučne i slikovne informacije. Elektroničke karte često

se primjenjuju za planiranje putovanja i traženje najkraćeg ili najbržeg puta između

dva mjesta (Frančula, 2004).

Prednosti i nedostaci digitalnih karata prikazani su u tablici 1.

12

Tablica 1. Prednosti i nedostaci digitalnih karata (URL 2)

Prednosti

brzo pretraživanje,

mogućnost odabira slojeva s određenim

tematskim sadržajima,

mogućnost povećavanja i smanjivanja

dijelova karte (tzv. zoomiranje),

mogućnost pomicanja karte i prikaza

prema želji korisnika (tzv. pan),

korištenje funkcija hiperveza i

integriranih multimedijalnih sadržaja

povezanih s podacima na karti (slika,

zvuk, video, animacija),

dostupnost digitalne karte na Internetu,

povezanost digitalne karte s bazom

podataka.

Nedostaci

problem rukovanja kartom na

terenima,

limitirana veličina prikaza (veličina

zaslona),

limitirano prikazivanje detalja zbog

rezolucije ekrana.

Kartografski prikazi u tom modernom tehnološkom okruženju izvrsna su podloga za

prezentaciju sadržaja vezanog uz prostor. Karte su najbolji način za prikaz prostornih odnosa,

a Internet omogućuje kartama dostupnost kakvu tiskane karte nikada nisu imale (Tutić i

Tanfara, 2007).

Upravo iz tih razloga, Internet je postao glavni medij za prijenos karte putem računalne

mreže. Paralelno s razvojem trenda web-karti, razvijaju se i interaktivne karte.

2.2.4. Interaktivna karta

Karte se često primjenjuju kao sučelja za druge informacije na webu. Promatrajući korisnike

prema njihovom interesu može se razlikovati više skupina.

Tako postoje korisnici, koji za prikaz neke teme posjeduju velik interes uz visoku razinu

motivacije i želje za interaktivnim sudjelovanjem. Pritom je interaktivna multivarijantna karta

pogodno rješenje za prezentaciju zahtjevnih tematskih sadržaja (Frangeš, 2008a).

Kako se razvija tehnologija Interneta, tako se razvijaju i načini na koje se karte mogu

isporučiti i upotrijebiti.

Potražnja za internetskim aplikacijama koje omogućuju pretraživanje velikih baza podataka

(oglasnik, tel. imenik), te prometnim i vremenskim podacima i najrazličitijim turističkim

13

informacijama je u porastu. Nekad se govorilo o prelasku iz tradicionalnih ili klasičnih

metoda izrade karata na digitalnu izradu karte koja je izvođena i još uvijek se izvodi na

računalu, a sada se takva koncepcija proširuje na tzv. tele-kartografiju koja ima sljedeće

osobine:

- prijenos na daljinu,

- isporuka na zahtjev,

- interaktivnost,

- mogućnost izbora informacija prikazanih na računalnoj karti (Frangeš i Župan, 2004).

Web-karte mogu biti statične i dinamične. Obje skupine uključuju karte koje se mogu samo

pregledavati (view only) i interaktivne karte (clickable). Pregled i opis pojedinih skupina

prikazuje tablica 2.

Statične karte (view only) nemaju mogućnost interakcije s korisnikom već su nepokretan

prikaz na zaslonu.

Statične karte mogu biti i interaktivne. “Klikom“ na pojedino mjesto iniciraju se određene

operacije, npr. pridruživanje dodatnih informacija, zumiranje i sl. Na interaktivnoj karti

moguće je postaviti i poveznice na nekom dijelu karte koje vode prema dodatnom sadržaju,

slikama, drugim kartama. Moguće je integrirati i multimedijske sadržaje poput zvuka, slike,

videa, animacije (Župan, 2012).

Web ima mogućnost prikaza dinamičnih procesa putem animacije. Tipičan je primjer globus

koji se okreće ili kretanje oblaka na meteorološkim kartama. Kao i kod statičnih karata, mogu

se izdvojiti one koje pružaju samo mogućnost gledanja (view only) i one koje pružaju

mogućnost interakcije s korisnikom.

Tablica 2. Klasifikacija web-karata (URL 2)

Samo mogućnost gledanja (view only)

Interaktivno sučelje i/ili sadržaj

(clickable)

Sta

tičn

e

- Analogne karte pretvorene

skeniranjem u digitalni oblik.

- Velika gustoća informacija (često

nečitljive).

- Poželjne za prikaz raritetnih karata

koje bi inače korisnicima bile teško

dostupne.

- Korisnik ima mogućnost

pokretanja svojevrsnih radnji

pritiskom na kartu (ili neki njezin

dio) ili pak prelaskom

pokazivačem (mišem) preko

karte. Ta aktivnost u pravilu

donosi neke nove informacije.

14

Din

am

ičn

e

- Sadržaj vizualiziraju putem

animacija.

- Korisne su za prikazivanje

određenog tematskog sadržaja i

procesa koji imaju vremensko

obilježje (meteorologija, npr.

karte naoblake i kretanja zračnih

masa - opću geografsku podlogu

čini satelitska karta, a animacijom

je prikazano kretanje naoblake u

određenom vremenskom

razdoblju).

- Ne susreću se često na Internetu

ili u drugim medijima.

- Za njihovu izradu koriste se

tehnologije Java, JavaScript ili

pak »virtual environments« u

VRML-u ili QuickTimeVR-u.

- Posebno su pogodne za

vizualizaciju trodimenzionalnih

podataka jer nude mogućnost

definiranja putanje, kao i odluka o

smjeru i visinama.

Što se tiče interakcije s korisnikom, pažnju treba posebno obratiti prema jednostavnoj

interakciji. Sve funkcije na takvoj karti kao što su uvećanje, smanjenje, pomicanje i sl.,

trebaju biti podržane uz njihovu jednostavnu i intuitivnu upotrebu, kao i dodatne informacije

o pojedinom kartografskom objektu na zahtjev korisnika. Korisnik mora imati mogućnost

mijenjanja i odabira prikazanih objekata, te uvida u njihova svojstva. Aplikacija treba biti

usmjerena i oblikovana prema profilu korisnika i prema njihovim interesima (Frangeš i

Župan, 2004).

Svaka skupina karata ima svoje prednosti i nedostatke. Najistaknutije prednosti interaktivnih

internetskih karata su:

- jednostavnost,

- dostupnost,

- brzina pretraživanja,

- ekonomičnost,

- povezanost velike količine podataka.

S druge strane, nedostaci takvih karata su:

- neažurnost podataka,

- pouzdanost Interneta i infrastrukture web servera još uvijek nije idealna,

- brzina prijenosa podataka i kvaliteta podataka,

- dostupnost određenih informacija.

15

3. Tematska kartografija u turizmu

Tematska kartografija se bavi zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem tematskih

karata i sadržaja vezanih uz njih. Za tematske je karte karakteristično da se mogu izraditi za

bilo koju temu i sadržaj koji se odnose na prostor (Frangeš, 2008b).

„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog

mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s tim boravkom nije povezana

nikakva njihova privredna djelatnost“ (Grgić, 2013).

Budući da se turizam “negdje“ odvija, odnosno njegova pojava je usko vezana za prostor,

izazvana je i posebna pažnja promatrača koji ga izučavaju s različitih stanovišta, pa tako i

kartografskog. Javlja se potreba za kartografskim prikazom različitih turističkih sadržaja.

Tematska kartografija u turizmu podrazumijeva turističke karte koje čine zasebni dio

tematskih karata izrađenih za turističke svrhe.

3.1. Podjela turističkih karata

S obzirom na raznolikost potražnje i zahtjeva širokog kruga korisnika, sadržaji turističkih

karti mogu biti vrlo različiti, što daje prostora za izdvajanje određenih kategorija koje imaju

ista, odnosno slična obilježja.

Postoje tri velike kategorije turističkih karata (Frangeš, 2008):

1. Interpretativno-deskriptivne

karte fenomena turizma

2. Karte za programiranje i

razvoj turizma

3. Karte kao instrument

turizma za trenutnu

turističku upotrebu

- autokarte

- planovi grada i naselja

- planinarske i izletničke

karte

- karte udaljenosti

↓

16

3.1.1. Interpretativno-deskriptivne karte fenomena turizma

Često prate studije o turizmu određenih područja i mogu biti u najrazličitijim mjerilima. Kada

su takve karte u sitnim mjerilima slične su kartogramu. Gotovo svaka studija o turizmu sadrži

takve karte. Postoje čak i karte koje nisu vezane za pojedine studije, a odnose se na vrlo široka

područja. Interpretativno-deskriptivne karte sadrže faktore unapređenja turizma, efekte koje

turizam čini na to područje, postojanje cestovnih i smještajnih infrastruktura, prepreke i

ostalo. S obzirom na mjerilo u kojem su izvedeni, prikazi koji se odnose na fenomen turizma

neće biti osobito korisni i vrijedni za onoga koji sudjeluje u turizmu (Frangeš, 2008).

3.1.2. Karte za programiranje i razvoj turizma

Obično ih realiziraju javne ustanove, udružene i privatne razvojne službe, a pošto su to često

sredstva rada za internu upotrebu, a ne za javnost, mogu se smatrati pravim tematskim

kartama, kao i prethodne. Njihov sadržaj je širi, a ovisi naravno o ciljevima izvoditelja i o

područjima koje obuhvaćaju (Frangeš, 2008).

3.1.3. Karte kao instrument turizma za trenutnu turističku upotrebu

Kod ove skupine karata potrebno je napraviti razlike, jer svaka karta koja je definirana

“turističkom“ nije to u stvari. Često se radi samo o sredstvima korisnim turistima, a ne o

kartama koje bi se smatrale turističkim. Do turističkih karata došlo se putem evolucije koja je

bila paralelna razvoju turizma, a posebice načinu putovanja koji je uvijek bio najočitiji

pokazatelj turizma.

Stoga najveći dio karata koje se smatraju “turističkim kartama“ su ustvari:

- autokarte,

- planovi gradova i naselja,

- planinarske i izletničke karte,

- karte udaljenosti (Frangeš, 2008).

3.2. Utjecaj suvremenih tehnologija na turističke karte, njihova daljnja

perspektiva i primjena u turizmu

Zahvaljujući brzom razvoju tehnologija Interneta, web-karte su postale temelj “revolucije“

kartografskih proizvoda. Sukladno tome, promijenio se i čitav koncept turističkih karata.

Turističke karte više nisu ograničene na tradicionalne papirnate medije koji su ograničavali

njihov sadržaj koji je korisnicama služio za dobivanje “sirovih“ informacija, bez mogućnosti

ikakve međusobne interakcije.

Broj turističkih web-karata naglo je narastao zahvaljujući sve širem krugu korisnika Interneta,

a time i veće potražnje za dobivanjem turističkih informacija u tom obliku.

17

Kada se uzmu u obzir sve pogodnosti i prednosti višenamjenske web-kartografije, postaje

jasno da tradicionalni kartografski proizvodi polako odlaze u “zaborav“.

Sadržaj karte postaje središte pozornosti prilikom izrade. Sadržaj karte mora zadovoljiti

potrebe turista u svim pogledima. Jednostavnost interakcije, količina informacija, dostupnost,

ažurnost i pouzdanost karte postali su ključni faktori kvalitete među korisnicima.

Pri održavanju, važno je kontinuirano provođenje ažuriranja i aktualiziranja podataka. Isto

tako, od sve je veće važnosti i provođenje tehničkih inovacija u korisničkim aplikacijama koje

trebaju biti usmjerene i oblikovane prema profilu korisnika i njihovim zahtjevima.

Kako navode Minić (2010) i Longley i dr. (2005) - primjena geoinformacijskih sustava i

kartografije u turizmu podrazumijeva više različitih procesa:

- prikupljanje, manipulaciju i čuvanje informacija vezanih za prostor na kojem se

provodi inventarizacija turističkih i rekreativnih resursa,

- istraživanje uvjeta, putem digitalnih interaktivnih karata, a u procesu identifikacije

najpogodnijih lokacija za razvoj turističke djelatnosti,

- integraciju baza podataka prilikom analize trendova u intenzitetu posljedica turističke

aktivnosti u prostoru,

- utvrđivanje tura i pravaca turističkih kretanja,

- prostornu analizu veza i odnosa koji postoje između različitih turističkih i rekreativnih

resursa,

- prostorno djelovanje potencijalnih utjecaja turizma na dano područje proučavanja.

3.3. Pregled postojećih interaktivnih turističkih web-karti

Kod primjene interaktivnih karata posebno se ističe turizam. Na službenim web-stranicama

županija, gradova, općina, država, turističkih ureda i turističkih destinacija često se mogu naći

interaktivne karte tih područja s popratnim turističkim informacijama.

Svrha im je informirati korisnike o turističkim atrakcijama i destinacijama, ugostiteljstvu,

smještajnim objektima i sl., što posjetitelju olakšava planiranje i organizaciju putovanja te

omogućuje lakše snalaženje na nepoznatom području.

3.3.1. Interaktivne turističke karte u Hrvatskoj

Turizam je gospodarska uslužna djelatnost od nacionalnog interesa za cijelu Hrvatsku.

Tako se u Hrvatskoj izdvajaju tri velike turističke regije, od kojih svaka razvija svoju ponudu

koja karakterizira njeno okružje:

- panonsko-peripanonska,

- gorska i

- primorska turistička regija.

18

U nastavku će biti dan pregled postojećih interaktivnih karti u Hrvatkoj, sistematiziran

maksimalno pojednostavljujući po turističkim regijama Hrvatske - kontinentalnoj i

primorskoj.

S obzirom na opseg pregleda, detaljnije će biti analizirane one karte koje se posebno ističu

svojim mogućnostima, odnosno bolji te lošiji primjerci unutar regije.

a) Kontinentalna Hrvatska

Kontinentalni turizam je nešto manje razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih

smještajnih kapaciteta, skijališta i zimovališta. Najposjećeniji kontinentalni grad je Zagreb

koji bi svojom turističkom važnošću mogao činiti zasebnu turističku regiju.

Što se tiče karte Zagreba, postoji više internetskih stranica koje nude svoju verziju

interaktivne karte. Iako niti jedna nije strogo definirana kao turistička, najbolji primjer karte

za turističku upotrebu je Interaktivna karta Zagreba (slika 2) (URL 4).

Slika 2. Isječak interaktivne karte Zagreba (1) (URL 4)

19

Tablica 3. Analiza interaktivne karte Zagreba

Izdavač Internetska stranica http://www.karta-zagreba.com/

Podloga Google Maps

Interaktivnost

Povećavanje/smanjivanje prikaza Da

Pomicanje prikaza Da

Uključivanje/isključivanje slojeva Da

Prednosti

- Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je odgovarajuća signatura

koja svojim uzorkom podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Unutar pojedine kategorije objekata postoje podkategorije

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom objekta i

mogućnošću klika na opširniji pregled s dodatnim informacijama i

poveznicom na internetsku stranicu objekta

- Mogućnost pretraživanja po ulicama/tvrtkama

- Vizualna privlačnost

Nedostaci - Bez fotografija

- Kategorizacija objekata ima prostora za poboljšanje s obzirom na

potrebe korisnika orijentirane prema turizmu

Sličnu razinu usluge pruža i Interaktivna karta Zagreba (slika 3) u sklopu internetske stranice

http://mojzagreb.info/ (URL 5).

20

Slika 3. Isječak interaktivne karte Zagreba (2) (URL 5)

Očita prednost te karte u odnosu na prethodnu je detaljnija kategorizacija objekata. Uz to,

nekim objektima dodana je i fotografija te kratak opis. Internetska poveznica nije pridružena

svakom objektu. Isto tako, signaturama pojedinih kategorija nije dana posebna pozornost - ne

razlikuju se niti po boji niti po uzorku.

Što se tiče gorskog dijela Hrvatske, ističe se Interaktivna karta Gorskog kotara (slika 4) koja

je u vlasništvu privatne tvrtke.

21

Slika 4. Isječak interaktivne karte Gorskog kotara (URL 6)

Tablica 4. Analiza interaktivne karte Gorskog kotara

Izdavač Privatna agencija Pilard d.o.o.

Podloga Open Street Map

Interaktivnost




Prednosti - Raznolikost tematskih skupina objekata - kategorija objekata

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom objekta


Nedostaci - Signature pojedinih kategorija objekata razlikuju se samo po uzorku,

ali ne i po boji

- Bez dodatnog opisa i poveznice na internetsku stranicu objekta

22

Primjer dobrog rješenja prikaza turističke ponude unutar županije ima Turistička zajednica

Krapinsko-zagorske županije koja u sklopu svoje internetske stranice (URL 7) nudi

Interaktivnu kartu Krapinsko-zagorske županije (slika 5).

Slika 5. Isječak interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije (URL 7)

Tablica 5. Analiza interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije

Izdavač Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti

- Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je odgovarajuća signatura koja

svojim uzorkom i bojom podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom objekta, opisom

objekta i popratnim informacijama te mogućnošću klika na internetsku

stranicu s detaljnim informacijama i poveznicom za preusmjerenje na

internetsku stranicu objekta

- Mogućnost pregleda prema lokaciji

- Vizualna privlačanost

Nedostaci - Bez popratnih fotografija objekata

23

Slično rješenje pronašla je i lokalna internetska stranica http://www.uzagorju.com (URL 8) sa

svojom Interaktivnom kartom Zagorja (slika 6).

Slika 6. Isječak interaktivne karte Hrvatskog zagorja (URL 8)

Karta ima slične mogućnosti kao i karta Krapinsko-zagorske županije, jedino što obuhvaća

informacije šireg prostora, odnosno cijelog Hrvatskog zagorja. Očita prednost je mogućnost

uključivanja i isključivanja slojeva, pri čemu je svakom sloju - kategoriji objekta pridružena

odgovarajuća signatura, te mogućnost odabira grada.

Nešto šire područje obuhvaćeno turističkom kartom pruža i Interaktivna karta Baranje (slika

7).

24

Slika 7. Isječak interaktivne karte Baranje (URL 9)

Tablica 6. Analiza interaktivne karte Baranje

Izdavač Turistička zajednica Baranje

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom, opisom i

fotografijom objekta

- Mogućnost odabira odredišta

Nedostaci - Pojedinim objektima nije pridružen dodatan opis nego samo naziv

objekta

- Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je signatura koja se razlikuje

samo bojom

25

Po kvaliteti i razini interakcije, najistaknutija karta koja pruža turističke informacije s

područja cijele županije je Interaktivna karta Požeško-slavonske županije (slika 8).

Slika 8. Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 10)

Tablica 7. Analiza interaktivne karte Požeško-slavonske županije

Izdavač Turistička zajednica Požeško-slavonske županije

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je odgovarajuća signatura koja

uzorkom podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Klikom na pojedini objekt otvara se iskočni prozor s nazivom objekta,

opisom objekta, fotografijom, poveznicom na internetsku stranicu objekta

te uputama za dolazak na lokaciju objekta

- Mogućnost odabira planinarskih i biciklističkih ruta s opcijom

preuzimanja ruta u .gpx formatu

- Mogućnost pretraživanja objekata po aktivnostima od interesa


26

Na razini općine, solidno rješenje našla je Turistička zajednica općine Tuhelj s Interaktivnom

kartom općine Tuhelj (slika 9).

Slika 9. Isječak interaktivne karte općine Tuhelj (URL 11)

Tablica 8. Analiza interaktivne karte općine Tuhelj

Izdavač Turistička zajednica općine Tuhelj

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je odgovarajuća signatura koja se

razlikuje bojom i uzorkom koji podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Legenda o signaturama pojedinih objekata s mogućnošću

uključivanja/isključivanja slojeva

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s fotografijom i opisom


Nedostaci - Nije svakom objektu dodan opis nego samo direktna poveznica na

internetsku stranicu objekta

27

Jedan od boljih primjera karte na razini grada pruža Turistička zajednica Grada Sveti Ivan

Zelina s Interaktivnom kartom Grada Sv. Ivan Zelina (slika 10).

Slika 10. Isječak interaktivne karte Grada Sv. Ivan Zelina (URL 12)

Tablica 9. Analiza interaktivne karte Grada Sv. Ivan Zelina

Izdavač Turistička zajednica Grada Sv. Ivan Zelina

Podloga Google Maps

Interaktivnost





se razlikuje uzorkom koji podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Legenda o signaturama pojedinih objekata s mogućnošću

uključivanja/isključivanja slojeva

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s fotografijom i opisom


Nedostaci - Nije svakom objektu pridružena fotografija i poveznica na internetsku

stranicu s detaljnijim informacijama

28

S druge strane, nešto lošiji primjer što se tiče karte na razini grada je Interaktivna karta Grada

Ivanca (slika 11).

Slika 11. Isječak interaktivne karte Grada Ivanca (URL 13)

Tablica 10. Analiza interaktivne karte Grada Ivanca

Izdavač Turistička zajednica Grada Ivanca

Podloga Open Street Map/Google Maps

Interaktivnost



Uključivanje/isključivanje slojeva Ne

Prednosti - Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je signatura koja se razlikuje

bojom i uzorkom koji podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom objekta

Nedostaci - Nemogućnost uključivanja/isključivanja pojedinih kategorija objekata -

velika gustoća informacija

- Bez dodatnih opisa, fotografija i internetskih poveznica

29

Vrlo slična rješenja imaju i sljedeće interaktivne karte:

Tablica 11. Popis ostalih interaktivnih karti kontinentalne Hrvatske

Županije: Interaktivna karta Brodsko-posavske županije (URL 14)

Interaktivna karta Osječko-baranjske županije (URL 9)

Interaktivna karta Vukovarsko-srijemske županije (URL 15)

Regije: Interaktivna karta Savsko sutlanska dolina i brigi (URL 16)

Općine: Interaktivna karta općine Krašić (URL 17)

Interaktivna karta općine Nedelišće (URL 18)

Gradovi: Interaktivna karta Grada Iloka (URL 19)

Interaktivna karta Grada Jastrebarskog (URL 20)

Interaktivna karta Grada Križevaca (URL 21)

Interaktivna karta Grada Vinkovaca (URL 22)

30

b) Primorska Hrvatska

Primorska turistička regija daleko je najvažnija regija budući da se u njoj nalazi 85%

turističkih mjesta Hrvatske.

U sklopu te regije izdvajaju se:

- istarska,

- kvarnerska,

- sjevernodalmatinska,

- srednjodalmatinska i

- južnodalmatinska turistička regija.

Iako ne postoji kvalitetna turistička karta koja obuhvaća područje cijele Istre, internetska

stranica http://www.coloursofistria.com/ s Interaktivnom kartom sjeverozapadne Istre (slika

12) pruža poprilično dobro rješenje, no samo za područje sjeverozapadne Istre.

Slika 12. Isječak interaktivne karte sjeverozapadne Istre (URL 23)

Tablica 12. Analiza interaktivne karte sjeverozapadne Istre

Izdavač Lokalna internetska stranica http://www.coloursofistria.com/

Podloga Google Maps

Interaktivnost




31

Prednosti - Objekti su kategorizirani u skupine prilagođene turističkoj upotrebi

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom objekta, opisom i

fotografijom objekta te poveznicom na internetsku stranicu objekta

- Vizualna jednostavnost

Nedostaci - Signaturama pojedinih kategorija nije posvećena posebna pozornost

Dobar primjer karte ima i Turistička zajednica Grada Opatije na svojoj internetskoj stranici -

Interaktivna karta Grada Opatije (slika 13).

Slika 13. Isječak interaktivne karte Grada Opatije (URL 24)

Tablica 13. Analiza interaktivne karte Grada Opatije

Izdavač Turistička zajednica Grada Opatije

Podloga Google Maps

Interaktivnost





32

se razlikuje bojom te uzorkom koji podsjeća na njegovu stvarnu pojavu

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom, opisom i

fotografijom objekta te povezanicom na internetsku stranicu objekta


Nedostaci - Pojedinim objektima nije pridružena poveznica na internetsku stranicu -

objekti nisu obrađeni na istoj razini

Interaktivna karta otoka Paga (slika 14) je primjer kvalitetne karte orijentirane na potrebe

turista.

Slika 14. Isječak interaktivne karte otoka Paga (URL 25)

Tablica 14. Analiza interaktivne karte otoka Paga

Izdavač Internetska stranica http://www.map.novalja.info/

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Kategorijama objekata pridružene su odgovarajuće signature koje

uzorkom podsjećaju na njegovu stvarnu pojavu

- Kategorije objekata su orijentirane prema potrebama prosječnog turista

33

- Mogućnost odabira destinacije i jezika

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom, fotografijom i


Nedostaci - Objekti nisu jednoliko obrađeni

Interaktivna karta otoka Visa (slika 15) također je primjer dobre karte usmjerene k potrebama

turista.

Slika 15. Isječak interaktivne karte otoka Visa (URL 26)

Tablica 15. Analiza interaktivne karte otoka Visa

Izdavač Internetska stranica http://www.tz-vis.hr/imap/

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Kategorijama objekata pridružene su odgovarajuće signature koje

uzorkom podsjećaju na njegovu stvarnu pojavu

- Široki spektar raznovrsnih kategorija objekata

- Mogućnost odabira jezika

- Klikom na pojedini objekt otvara se prozor s nazivom, opisom,

fotografijom i poveznicom na internetsku stranicu objekta

34

Nedostaci - Objekti nisu jednoliko obrađeni - pojedinim objektima nedostaje

fotografija ili opis

Slično kao i prethodne, Interaktivna karta otoka Vira (slika 16) pruža sličnu interaktivnosti i

razine dostupnih informacija.

Slika 16. Isječak interaktivne karte otoka Vira (URL 27)

35

Interaktivna karta otoka Komiže (slika 17) također je primjer dobre turističke karte. Jedini

nedostatak u odnosu na prethodne je nemogućnost uključivanja i isključivanja slojeva.

Slika 17. Isječak interaktivne karte otoka Komiže (URL 28)

Iako je jedno od važnijih turističkih odredišta, Interaktivna karta Grada Splita se svojom

kvalitetom ne ističe u odnosu na ostale. Iako pruža mogućnost uključivanja i isključivanja

tematskih slojeva, nema značajnije prednosti kojom bi se Grad Split istaknuo kao važnije

turističko središte.

Slika 18. Isječak interaktivne karte Grada Splita (URL 29)

36

Kao jedno od najvažnijih turističkih destinacija primorske Hrvatske, interaktivne karte

Dubrovnika mogu se pronaći na većem broju lokalnih internetskih stranica. Svojom

kvalitetom najviše se ističe Interaktivna karta Grada Dubrovnika na internetskoj stranici

Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Svojim mogućnostima ne razlikuje se znatno od prethodnih primjera, ali jedna od većih

prednosti je opsežan opis pojedinih objekata uz popratnu fotografiju.

Slika 19. Isječak interaktivne karte Grada Dubrovnika (URL 30)

37

Popis preostalih interaktivnih turističkih karti primorske Hrvatske dan je u tablici 16.

Tablica 16. Popis ostalih interaktivnih karti primorske Hrvatske

3.3.2. Analiza pregleda postojećih interaktivnih turističkih karti u Hrvatskoj

Nakon detaljnog pregleda postojećih karti, dobiven je uvid u kvalitetu pružanja informacija

turističke ponude putem interaktivnih karti. Kako je pregled izvršen po turističkim regijama

Hrvatske, od kojih je primorska regija daleko najvažnija, pokazalo se da njena važnost nije

previše utjecala na dostupnost i kvalitetu turističkih karata.

Uspoređujući primjere interaktivnih turističkih karti iz područja kontinentalne i primorske

Hrvatske, uočeno je da kontinentalni dio pruža znatno kvalitetnije karte: po ažurnosti, razini

interakcije, bogatstvu sadržaja te vizualnoj privlačnosti.

Kao najbolji primjer ističe se Interaktivna karta Požeško-slavonske županije, koja se za

razliku od ostalih uistinu može svrstati u turističke karte, budući da pruža informacije na

razini potrebnoj prosječnom turistu.

Svojom kvalitetom ne zaostaje mnogo niti Interaktivna karta Krapinsko-zagorske županije.

Obje karte izdane su kao proizvod turističkih zajednica spomenutih županija, što bi mogao

biti ključan faktor njihove uspješnosti.

Činjenica da kontinentalni dio Hrvatske pruža kvalitetnije turističke karte može se pripisati

utjecaju rastućeg trenda razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj.

Otoci: Interaktivna karta Mljeta (URL 32)

Interaktivna karta Pelješca (URL 33)

Općine: Interaktivna karta Baške Vode (URL 34)

Gradovi: Interaktivna karta Grada Biograd na Moru (URL 35)

Interaktivna karta Grada Makarske (URL 31)

38

4. Vukovarsko-srijemska županija

4.1. Opći podaci

Vukovarsko-srijemska županija najistočnija je hrvatska županija te se nalazi na prostoru

istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Graniči s Osječko-baranjskom županijom na sjeveru, a sa zapadne strane graniči s Brodsko-

posavskom županijom. Na istoku graniči s Republikom Srbijom, dok na jugu graniči s

Bosnom i Hercegovinom.

Leži u međurječju, između Dunava i Save. Tim područjem prolaze važni riječni i kopneni

putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te

od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru (URL 36).

Slika 20. Smještaj Vukovarsko-srijemske županije

Tablica 17. Opći podaci i grb Vukovarsko-srijemske županije

Sjedište županije Vukovar

Površina 2 454 km2

Broj stanovnika (2011.) 179 521 stanovnika

Gustoća stanovništva 73.15 stan./km2

Gradovi

Vukovar

Vinkovci

Ilok

Županja

Otok

Broj općina 26

Broj naselja 85

39

4.2. Povijesna i prirodna obilježja županije

Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljujući izvanredno

plodnom tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom

prometnom položaju to je područje naseljeno od davnina. Prošlo je više od jednog tisućljeća

kako ondje Hrvati grade svoj narodni život i običaje. Ondje se dotiču i sučeljavaju civilizacije

zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga.

Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a južnije

prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke

utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. Na gustoću

naseljavanja utjecale su i mnogobrojne hrastove šume nikle u nekad močvarama bogatom

području južnog dijela Županije.

Prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci, šume. Vukovarsko-srijemska županija ima

najplodnije oranice, a najplodnija je zemlja crnica na vukovarskom ravnjaku.

Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina tog podneblja

omogućavaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su ukrupnjivane i

meliorirane, što omogućuje strojnu obradu i visoke prinose.

Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje veliki prerađivački

kapaciteti za primarne poljoprivredne proizvode, skladišta, mlinovi, silosi, hladnjače i

tvornice.

Veliko bogatstvo čine sačuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su

poznate šume hrasta lužnjaka. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska

područja: Lože, kod Županje, i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja

(URL 36).

4.3. Turistička ponuda županije

Kako je Vukovarsko-srijemska županija po prirodi i karakteristikama izričito ruralni prostor,

tako se stvara i cjelokupna slika prostora kao turističkog odredišta.

40

Internetska stranica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije turističku ponudu

kategorizirala je na sljedeći način:

- kulturni i povijesni turizam,

- etno,

- gastronomija,

- biciklizam,

- rekreacija,

- aktivnosti na vodi,

- lov,

- tematske rute,

- priroda,

- manifestacije.

41

4.4. Osvrt na postojeću interaktivnu turističku kartu

Interaktivna karta Vukovarsko-srijemske županije dana je na slici 21.

Slika 21. Isječak interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije (URL 15)

Tablica 18. Analiza interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije

Izdavač Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije

Podloga Google Maps

Interaktivnost




Prednosti - Pojedinoj kategoriji objekata pridružena je odgovarajuća signatura koja se

razlikuje bojom

- Klikom na određeni objekt otvara se prozor s nazivom objekta i


- Mogućnost odabira mjesta unutar kojeg se pretražuju objekti

Nedostaci - Pojedinim objektima nije pridružen dodatan opis, fotografija ili internetska

poveznica nego samo naziv objekta

- Kategorizacija turističkih objekata ima prostora za poboljšanje

42

5. Izrada interaktivne turističke karte Vukovarsko-srijemske županije

5.1. Prikupljanje i priprema podataka

Nakon pregleda i analize postojećih interaktivnih turističkih karata, dobiven je uvid u

kvalitetu pružanja turističkih informacija putem web-karata za područje Republike Hrvatske,

kao i za područje Vukovarsko-srijemske županije.

Sljedeći korak bio je istraživanje dostupnih web-servisa koji nude slobodne podatke za izradu

tematske karte te odabir programske podrške.

S internetske stranice Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, preuzeti su podaci

o objektima od interesa za prikaz na turističkoj karti, koji su potom upisani u Microsoft Excel

tablicu.

Granice države, isto kao i županija preuzete su sa stranice http://www.data.osm-hr.org/. To su

aktualni 'slobodni' kartografski podaci o granicama Republike Hrvatske koji su dostupni za

uporabu i daljnje korištenje.

5.2. Obrada podataka

Korištena programska podrška

a) Quantum GIS (QGIS):

QGIS je korisnički orijentiran GIS otvorenog koda za upravljanje, uređivanje, analiziranje i

vizualizaciju geopodataka.

Glavne značajke QGIS-a su:

- izravno pregledavanje vektorskih i rasterskih podataka u različitim formatima i

projekcijama,

- kartiranje i interaktivno istraživanje prostornih podataka,

- stvaranje, uređivanje i izvoz prostornih podataka,

- izvođenje prostornih analiza.

Kreiranjem novog projekta najprije je bilo potrebno postaviti službeni položajni referentni

koordinatni sustav Republike Hrvatske - HTRS96/TM (slika 22).

Slika 22. Postavljanje koordinatnog sustava projekta

43

Uslijedio je 'uvoz' granica države i županija u QGIS dodavanjem novog vektorskog sloja

(slika 23). Time su dobivene granice županija za cijelu Hrvatsku, od kojih je trebalo odvojiti

područje od interesa, odnosno Vukovarsko-srijemsku županiju i granice susjednih županija

(slika 24).

Slika 23. Učitane granice Republike Hrvatske

Slika 24. Uređivanje susjednih granica Vukovarsko-srijemske županije

Jedna od prednosti QGIS-a je struktura dodataka (engl. plugins) koja omogućava lako

dodavanje novih funkcija i značajki programu.

Pomoću dodatka QuickOSM preuzet je veći broj podataka s OpenStreetMapa u projekt

QGIS-a u obliku .shp datoteke, uz mogućnost filtriranja podataka (slika 25). S obzirom da

QuickOSM dodatak ima mogućnost izvođenja prostornih analiza, preuzeti su željeni podaci

44

koji spadaju u područje Vukovarsko-srijemske županije, čime je izbjegnuto "ručno"

pročišćavanje podataka na željenom području.

Slika 25. Unos podataka pomoću QuickOSM dodatka

Nakon što su učitani objekti od interesa, na prikazu je dobivena velika gustoća podataka (slika

26), koji je trebalo prilagoditi zahtjevima kvalitete tematske karte - čitljivosti i preglednosti.

Slika 26. Prikaz učitanih podataka od interesa

Da bi se prikaz, a u konačnici interaktivna turistička karta, mogao prilagoditi zahtjevima

kvalitete, najprije je trebalo provesti klasifikaciju objekata po tematskim skupinama (tablica

19).

45

Tablica 19. Klasifikacija turističkih objekata po tematskim skupinama

Tematske skupine:

Gradovi i općine:

Gradovi

Općine

Smještajni objekti

Gastronomska ponuda

Kulturni i povijesni turizam

Seoski turizam

Tematske turističke rute:

Cesta zlatne niti

Iločka vinska cesta

Put voćne kapi

Sport i rekreacija:

Bazeni i kupališta

Sportski objekti

Prometnice

Hidrografija

Sljedeći korak bio je dodavanje sloja digitalnog modela reljefa (DOF). Podaci digitalnog

modela reljefa preuzeti su sa stranice http://srtm.csi.cgiar.org/ (slika 27).

Slika 27. Preuzimanje podataka digitalnog modela reljefa

Nakon preuzimanja podataka reljefa za željeno područje, uslijedilo je daljnje uređivanje i

klasifikacija reljefa.

46

b) SAGA GIS

SAGA GIS je 'open source' GIS projekt - softver za GIS i obradu rasterskih datoteka, koji u

sebi ima ugrađen veliki broj modula za analizu i prikaz digitalnih prostornih podataka.

Između ostalog, uključeni su alati za prostorno planiranje, podrška za donošenje odluka,

analizu rizika kao i alati za prostornu statistiku, analizu površina te prostorno modeliranje.

Podržava različite rasterske i vektorske formate.

SAGA po standardu postavlja boje kako bi se lakše raspoznala određena područja.

Boje su potom prilagođene reljefnim obilježjima prostora - županija je izričito nizinski

prostor, s najvišom točkom od 294 m, te najnižom od 64 m.

Nakon učitavanja rasterske datoteke, odnosno digitalnog modela reljefa za područje

Vukovarsko-srijemske županije modulom za učitavanje rasterskih formata u SAGA-u,

uslijedila je reklasifikacija visina te izrada rastera nagiba terena (slika 28).

Slika 28. Ulazne rasterske datoteke

Konačna rasterska datoteka (slika 29) ponovno je učitana u QGIS, gdje je postavljena kao

podloga za turističku kartu.

Slika 29. Konačna rasterska datoteka

47

5.3. Priprema interaktivne karte za objavu na Internetu

Nakon što je u QGIS uvezana konačna slika reljefa koja je postavljena kao podloga za kartu,

uslijedilo je završno uređivanje slojeva te dodavanje odgovarajuće kartografike objektima

unutar pojedinih tematskih skupina.

Kada je karta poprimila konačan oblik, pomoću QGIS-ovog dodatka za izradu web-karti

QGIS2Web, 'pokrenuta' je izrada interaktivne karte (slika 30).

Slika 30. Postupak izrade interaktivne karte pomoću QGIS2Web dodatka

Nakon što je algoritam proveden, kao rezultat se dobila interaktivna karta u .html obliku,

pogodnom za pohranjivanje i objavu na Internetu.

U konačnici, dobiveni kod .html datoteke dodatno je uređivan u Notepad++ programu (slika

31), nakon čega je dobivena konačna internetska stranica u koju je 'umetnuta' prethodno

izrađena turistička interaktivna karta Vukovarsko-srijemske županije.

48

Slika 31. Uređivanje koda .html datoteke u Notepad++ programu

Stranica je postavljena na server Geodetskog fakulteta pomoću programa Filezilla (slika 32).

Slika 32. Postavljanje konačne internetske stranice na server Geodetskog fakulteta

49

5.4. Analiza mogućnosti izrađene interaktivne karte

Otvaranjem stranice u nekom od internetskih preglednika, dobiva se interaktivno sučelje

(slika 33) s mogućnošću pomicanja te povećavanja/smanjivanja prikaza. Isto tako, moguće je

uključivanje, odnosno isključivanje slojeva, a klikom na pojedini objekt pojavljuje se 'iskočni'

(eng. pop out) prozor s dodatnim informacijama o objektu.

Slika 33. Konačan izgled internetske stranice s interaktivnom kartom Vukovarsko-srijemske županije

U usporedbi s postojećom kartom Vukovarsko-srijemske županije, izrađena karta ima neke

svoje prednosti, ali i nedostatke.

Kao prednost ističe se format spremljene karte koji omogućuje jednostavno održavanje i

ažuriranje podataka karte te internetske stranice na kojoj je karta objavljena.

S druge strane, s obzirom na opsežnost dostupnih podataka, objekti nisu jednako obrađeni -

detaljnije su obrađeni oni objekti koji imaju veću važnost iz perspektive turističkog gledišta.

50

6. Zaključak

Osvrtom na kvalitetu pružanja turističke ponude i informacija putem interaktivnih turističkih

karata na temelju analize postojećih, dobiven je uvid na atraktivnost pojedinih turističkih

regija u Republici Hrvatskoj.

Uspoređujući primjere interaktivnih turističkih karti iz područja kontinentalne i primorske

Hrvatske, uočeno je da kontinentalni dio pruža znatno kvalitetnije karte što bi se moglo

pripisati utjecaju rastućeg trenda razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj.

Pretpostavkom da turizam svojim višestrukim učincima znatno utječe na ukupni

društveno-ekonomski razvoj Republike Hrvatske, može se zaključiti da turizam na ruralnom

prostoru može izazvati slične efekte, što ide u prilog razvoju ruralnog prostora.

S obzirom da je po prirodnim obilježjima cijela Vukovarsko-srijemska županija izričito

ruralni prostor, tako se razvija i cijeli koncept razvoja županije kao turističke destinacije.

Ukupnu turističku ponudu trebalo bi oblikovati u tom pravcu, na što je orijentirana i tema

ovog diplomskog rada - izrada interaktivne turističke karte Vukovarsko-srijemske županije,

koja će u usporedbi s postojećom biti sadržajnija te će korisnicima omogućiti pristup većem

broju dodatnih informacija s određenom razinom interaktivnosti.

Kako paralelno s brzim razvojem modernih tehnologija i informatike, raste i standard života -

to za sa sobom povlači i potrebu za sve višom razinom standarda turističke ponude koji će

nametati neprekidno poboljšanje usluga za turiste kao glavne potrošače. To se odrazilo i na

sam rad kartografa koji su svoj rad sve više usmjerili na istraživanje i analize turističkog

tržišta. Kako su kartografi ključna poveznica između turista i svojih proizvoda, podrazumijeva

se da moraju biti upućeni u aktualne turističke trendove. Iz svega navedenog, može se

zaključiti da će potrebe turista postati glavni faktor u izradi turističkih karata.

Turistička kartografija je u svoje proizvode u sve većim mjerama integrirala tehnologije

daljinskih istraživanja, GIS-a i GPS-a što omogućuje realne trodimenzionalne prikaze koji

turistima pružaju bolju predodžbu cjelokupnog prostora. Na taj se način turiste potiče na

posjetu većeg broja destinacija, što ima pozitivan utjecaj na cjelokupno tržište i ekonomiju.

S obzirom da karta, oblikovana prema potrebama i zahtjevima korisnika, postaje sve

značajnije sredstvo za prijenos informacija, a time i neizostavno sredstvo za snalaženje u

prostoru. Karta je značajno mjesto zauzela u uporabi za turističke svrhe jer korisniku

omogućuje pristup velikom broju informacija te olakšava izbor odredišta i planiranje budućeg

putovanja.

Ovim diplomskim radom prikazana je samo jedna od mogućnosti izrade interaktivnog

kartografskog sadržaja korištenjem dostupnih kartografskih podataka. Konačni proizvod je

interaktivna turistička karta Vukovarsko-srijemske županije koja bi u usporedi s postojećom

bila sadržajnija te se objavom na Internetu uklopila na internetske stranice vezane za

turizam županije.

51

Popis korištene literature

Aalders, H. (1977): Introduction to computer assisted cartography. ITC Enschede.

Clarke, C. K. (1990): Analytical and computer cartography. Prentice Hall, New Jersey.

Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Frangeš, S. (2008a): Kartografija. Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb.

Frangeš, S. (2008b): Tematska kartografija. Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski

fakultet, Zagreb.

Frangeš, S., Župan, R. (2004): Interaktivne karte na webu. Ekscentar, No. 6, 40-42.

Grgić, I. (2013): Turizam kao djelatnost, Križevci, [Internet], raspoloživo na

http://www.azra.hr/luxUploads/0000123_Radionica_1_-_Turizam_kao_djelatnost.pdf,

(04.08.2015.).

Grünreich, D. (1992): Welche Rolle spielt die Kartographie beim Aufgaben und Einsatzvon

Geo-Informationssystemen? KN 1, 1-6.

Grünreich, D. (1993b): Stand der Forschung und Entwicklung in der digitalen Kartographie-

ein Überblick. U: Kartographische Schriften, Band 1 Kartographie und Geo -

Informationssysteme, 10-18.

Longley, P. A., Goodchild, M. F., Maguire, D. J., Rhind, D. W. (2002): Geographic

information systems and science. John Wiley & Sons, LTD, Chichester.

Longley P., (2005): Geographic Information Systems and Science. Second Edition. John

Wiley & Sons Ltd, England.

Minić, N. M. (2010): Geografski informacioni sistemi u oblasti turizma i njihova

primjena u marketingu turističke destinacije. Singidunum revija, str. 364, [Internet],

raspoloživo na: http://-sistemi-u-oblasti-turizma-i-njihova-primena-u-marketingu-

turist%C4%8Dke-destinacije, (04.08.2015.).

Štefanović, P. (1973): Automated cartography. ITC Enschede.

Tutić, D., Tanfara, A. (2007): Interaktivni atlas svijeta – istraživanje mogućnosti interaktivne

kartografije. Kartografija i Geoinformacije, Vol. 6 No. izv./spec.

Župan, R. (2012): Web kartografija. Skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb.

52

Popis korištenih internetskih izvora

URL 1: http:// vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/18-sjednica-

skupstine-05-03-2015-/~contents/GVU2CVMJXAMY2ZLK/tocka1.pdf (5.3.2015.)

URL 2: Lukić, A. (2004): Što je digitalna karta?, Geografija.hr, http:// geografija.hr/teme/sto-

je-digitalna-karta/ (13.4.2016.)

URL 3: Geodetsko – geoinformatički rječnik DGU; http:// dgu.hr/rjecnik-geodetskih-

pojmova/ (13.4.2016.)

URL 4: Karta Zagreba, http://karta-zagreba.com (16.11.2016.)

URL 5: Karta grada - vodič Zagreb, http://mojzagreb.info (16.11.2016.)

URL 6: Gorski kotar - interaktivna mapa, http://pilard-nekretnine.com (16.11.2016.)

URL 7: Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, http://visitzagorje.hr

(16.11.2016.)

URL 8: Karta Zagorja, http://uzagorju.com (16.11.2016.)

URL 9: Turistička zajednica Osječko-baranjske županije, http:// tzbaranje.hr (17.11.2016.)

URL 10: Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, http://karta.tzzps.hr (17.11.2016.)

URL 11: Turistička zajednica općine Tuhelj, http://tztuhelj.hr (17.11.2016.)

URL 12: Turistička zajednica Grada Sveti Ivan Zelina, http://tz-zelina.hr (17.11.2016.)

URL 13: Turistička zajednica Grada Ivanca, http://ivanec-turizam.hr (17.11.2016.)

URL 14: Turistička zajednica Brodsko-posavske županije, http://tzbpz.hr (17.11.2016.)

URL 15: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije, http://visitvukovar-srijem.com

(17.11.2016.)

URL 16: Turistička zajednica Zagrebačke županije, http://turistickazajednica-dib.hr

(17.11.2016.)

URL 17: Turistička zajednica općine Krašić, http://tzokrasic.hr (17.11.2016.)

URL 18: Turistička zajednica općine Nedelišće, http://tz-nedelisce.hr (17.11.2016.)

URL 19: Turistička zajednica Grada Iloka, http://turizamilok.hr (18.11.2016.)

URL 20: Turistička zajednica Grada Jastrebarskog, http://tzgj.hr (18.11.2016.)

URL 21: Turistička zajednica Grada Križevaca, http://tz-krizevci.hr (18.11.2016.)

URL 22: Turistička zajednica Grada Vinkovaca, http://tz-vinkovci.hr (18.11.2016.)

URL 23: Karta Istre, http:// coloursofistria.com (18.11.2016.)

URL 24: Turistička zajednica Grada Opatije, http://visitopatija.com (18.11.2016.)

URL 25: Interactive Tourist Map, http://map.novalja.info (18.11.2016.)

URL 26: Turistička zajednica Grada Visa, http://tz-vis.hr (18.11.2016.)

URL 27: Interaktivna karta Vira, http:// virturizam.hr (18.11.2016.)

URL 28: Turistička zajednica Grada Komiže, http://tz-komiza.hr (18.11.2016.)

URL 29: Turistička zajednica Grada Splita, http://visitsplit.com (18.11.2016.)

URL 30: Turistička zajednica Grada Dubrovnika, http://tzdubrovnik.hr (18.11.2016.)

URL 31: Službene stranice Grada Makarske, http://makarska.hr (18.11.2016.)

URL 32: Turistička zajednica općine Mljet, http://mljet.hr (18.11.2016.)

URL 33: Interaktivna karta Pelješca, http://peljesacnews.com (18.11.2016.)

URL 34: Interaktivna karta Baške Vode, http://baskavoda.hr (18.11.2016.)

53

URL 35: Turistička zajednica Grada Biograd na Moru, http:// tzg-biograd.hr (18.11.2016.)

URL 36: Vukovarsko-srijemska županija, http:// vusz.hr/info/osnovni-podaci (4.1.2017.)

54

Popis slika

Slika 1. Odnos cijena (1) računalne i (2) tradicionalne izrade karata (Frančula, 2004) ........ 10

Slika 2. Isječak interaktivne karte Zagreba (1) (URL 4) .......................................................... 18

Slika 3. Isječak interaktivne karte Zagreba (2) (URL 5) .......................................................... 20

Slika 4. Isječak interaktivne karte Gorskog kotara (URL 6) .................................................... 21

Slika 5. Isječak interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije (URL 7) .............................. 22

Slika 6. Isječak interaktivne karte Hrvatskog zagorja (URL 8) ............................................... 23

Slika 7. Isječak interaktivne karte Baranje (URL 9) ................................................................ 24

Slika 8. Isječak interaktivne karte Požeško-slavonske županije (URL 10) .............................. 25

Slika 9. Isječak interaktivne karte općine Tuhelj (URL 11) .................................................... 26

Slika 10. Isječak interaktivne karte Grada Sv. Ivan Zelina (URL 12) ..................................... 27

Slika 11. Isječak interaktivne karte Grada Ivanca (URL 13) .................................................. 28

Slika 12. Isječak interaktivne karte sjeverozapadne Istre (URL 23) ........................................ 30

Slika 13. Isječak interaktivne karte Opatije (URL 24) ............................................................. 31

Slika 14. Isječak interaktivne karte otoka Paga (URL 25) ...................................................... 32

Slika 15. Isječak interaktivne karte otoka Visa (URL 26) ........................................................ 33

Slika 16. Isječak interaktivne karte otoka Vira (URL 27) ........................................................ 34

Slika 17. Isječak interaktivne karte otoka Komiže (URL 28) ................................................... 35

Slika 18. Isječak interaktivne karte Grada Splita (URL 29) .................................................... 35

Slika 19. Isječak interaktivne karte Grada Dubrovnika (URL 30) .......................................... 36

Slika 20. Smještaj Vukovarsko-srijemske županije .................................................................. 38

Slika 21. Isječak interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije (URL 15) ....................... 41

Slika 22. Postavljanje koordinatnog sustava projekta ............................................................. 42

Slika 23. Učitane granice Republike Hrvatske ........................................................................ 43

Slika 24. Uređivanje susjednih granica Vukovarsko-srijemske županije ................................ 43

Slika 25. Unos podataka pomoću QuickOSM dodatka ............................................................ 44

Slika 26. Prikaz učitanih podataka od interesa ....................................................................... 44

Slika 27. Preuzimanje podataka digitalnog modela reljefa ..................................................... 45

Slika 28. Ulazne rasterske datoteke ......................................................................................... 46

Slika 29. Konačna rasterska datoteka ...................................................................................... 46

Slika 30. Postupak izrade interaktivne karte pomoću QGIS2Web dodatka ............................. 47

Slika 31. Uređivanje koda .html datoteke u Notepad++ programu ........................................ 48

Slika 32. Postavljanje konačne internetske stranice na server Geodetskog fakulteta ............. 48

Slika 33. Konačan izgled internetske stranice s interaktivnom kartom Vukovarsko-srijemske

županije .................................................................................................................................... 49

55

Popis tablica

Tablica 1. Prednosti i nedostaci digitalnih karata (URL 2)

Tablica 2. Klasifikacija web-karata (URL 2)

Tablica 3. Analiza interaktivne karte Zagreba

Tablica 4. Analiza interaktivne karte Gorskog kotara

Tablica 5. Analiza interaktivne karte Krapinsko-zagorske županije

Tablica 6. Analiza interaktivne karte Baranje

Tablica 7. Analiza interaktivne karte Požeško-slavonske županije

Tablica 8. Analiza interaktivne karte općine Tuhelj

Tablica 9. Analiza interaktivne karte Grada Sv. Ivan Zelina

Tablica 10. Analiza interaktivne karte Grada Ivanca

Tablica 11. Popis ostalih interaktivnih karti kontinentalne Hrvatske

Tablica 12. Analiza interaktivne karte sjeverozapadne Istre

Tablica 13. Analiza interaktivne karte Opatije

Tablica 14. Analiza interaktivne karte otoka Paga

Tablica 15. Analiza interaktivne karte otoka Visa

Tablica 16. Popis ostalih interaktivnih karti primorske Hrvatske

Tablica 17. Opći podaci i grb Vukovarsko-srijemske županije

Tablica 18. Analiza interaktivne karte Vukovarsko-srijemske županije

Tablica 19. Klasifikacija turističkih objekata po tematskim skupinama

56

Prilozi

Prilog 1: Internetska stranica pod nazivom „Turistička karta Vukovarsko-srijemske županije“

www.geof.unizg.hr/~nernecic/

Prilog 2: Životopis autorice

www.geof.unizg.hr/~nernecic/

Životopis

Osobne informacije

Ime i prezime: Nikolina Ernečić

Datum i mjesto rođenja: 4. prosinca 1992., Zagreb

Adresa: Ulica Slavka Kolara 27

Velika Gorica, 10410, Hrvatska

Kontakt:

01/6217-414, 091/973-5352

[email protected]

Obrazovanje

Datum (od – do): 2014. – 2017.

Naziv i vrsta obrazovne

ustanove:

Geodetski fakultet u Zagrebu,

diplomski studij geodezije i geoinformatike

Stručni naziv postignut

obrazovanjem:

Magistra inženjerka geodezije i geoinformatike

Datum (od – do): 2011. – 2014.


ustanove:

Geodetski fakultet u Zagrebu,

preddiplomski studij geodezije i geoinformatike


obrazovanjem:

Sveučilišna prvostupnica inženjerka geodezije i geoinformatike

Datum (od – do): 2007. – 2011.


ustanove:

Gimnazija Velika Gorica, prirodoslovno-matematički smjer


obrazovanjem:

Maturantica gimnazije

Radno iskustvo

Datum (od – do):

Poslodavac:

Opis posla:

Prosinac 2014. - Ožujak 2017.

Blitz Cinestar d.o.o.

Blagajnik

Životopis

Datum (od – do):

Poslodavac:

Opis posla:

Kolovoz 2015. - Rujan 2015.

Siemens d.d.

Administrativni poslovi

Datum (od – do):

Poslodavac:

Opis posla:

Rujan 2014. - Listopad 2014.

Geodetski fakultet Zagreb

Poslovi u organizaciji na znanstveno-nastavnom projektu

„Profil dionika u geodeziji 2 - Poslovne prakse u geodeziji“

Datum (od – do):

Poslodavac:

Opis posla:

Rujan 2013. - Rujan 2013.

Siemens d.d.

Administrativni poslovi

Datum (od – do):

Poslodavac:

Opis posla:

Srpanj 2012. - Srpanj 2012.

INA d.d.

Honorarni posao

Osobne vještine i sposobnosti

Jezici:

(samoprocjena) - hrvatski: materinski jezik

- engleski: A1 | A2 | B1 | B2 | C1 | C2

- njemački: A1 | A2 | B1 | B2 | C1 | C2

Računalne vještine: - Microsoft Office paket (Excel, PowerPoint, Word, Outlook)

- CAD softveri: AutoCAD, OCAD

- GIS softveri: QGIS, SAGA GIS, Intergraph GeoMedia

- Baze podataka: PostgreSQL (PostGIS, pgRouting)

- Programiranje: HTML, Java, Python

Organizacijske vještine i

sposobnosti: - timski rad

- sudjelovanje u projektima u organizaciji Geodetskog fakulteta

Dodatni interesi: - čitanje, filmovi, glazba, kultura, putovanja

- biciklizam, boravak u prirodi, planinarenje, tenis, trčanje

Vozačka dozvola: B

Documents

INTERAKTIVNA TURISTIČKA KARTA VUKOVARSKO …...Definicija i podjela kartografije Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom ... ostalih