INTERMODALNI TRANSPORT U EUROPSKOJ UNIJISEMINARSKI RAD

Zagreb, sijeanj 2015.

INTERMODALNI TRANSPORT U EUROPSKOJ UNIJISEMINARSKI RAD

Kolegij: Mentor: Student

Zagreb, sijeanj 2015.Sadraj1. UVOD42. INTERMODALNI TRANSPORT52.1. Prednosti intermodalnog transporta72.2. Nedostatci intermodalnog transporta83. NAIN DJELOVANJA INTERMODALNOG TRANSPORTA114. INTERMODALNI TRANSPORT U REPUBLICI HRVATSKOJ135. INTERMODALNI TRASPORT U EUROPSKOJ UNIJI156. ZAKLJUAK18

1. UVOD

Promet je usluna djelatnost kojom se obavlja prijenos ljudi, dobara, vijesti i energije s mjesta na mjesto. U uem se smislu definira kao transport ili prijevoz, a u irem obuhvaa transport (prijenos ljudi i dobara) i komunikacije (prijenos vijesti, slika, ideja i uope najrazliitijih informacija).Promet predstavlja integralni dio mnogih drutvenih aktivnosti iz ega proizlazi potreba adekvatnih transportnih usluga sa zadovoljavajuom kvalitetom usluge i kapacitetom sustava. Pritom organizacija transporta zahtijeva novu viziju integrirane mree koja koristi prednosti pojedinih modova transporta i minimizira nedostatke pojedinanih.Intermodalniprijevoz jeprijevoz robe u posebnim teretnim jedinicama na vozilima najmanje dviju prometnih grana, pri emu se na mjestima gdje se sueljavaju vozila razliitih prometnih grana ne manipulira robom.[footnoteRef:1] [1: Slubena stranica H Cargo: http://www.hzcargo.hr/default.aspx?id=31 ]

Dananji ekonomski razvoj zahtijeva uvoenje meunarodnog intermodalnog transporta u veem obimu. Intermodalni transport u odnosu na postojee tehnologije transporta ima prednosti brzine, dostupnosti, pristupnosti, pouzdanosti, zatite, odrivosti i orijentiranosti prema krajnjem korisniku. Intermodalni prijevoz takoer omoguuje uinkovitije koritenje postojee infrastrukture sa smanjenim negativnim utjecajima na okoli. Dosadanja istraivanja ukazuju da e u okviru EU 2020 skoro 40% transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza.

2. INTERMODALNI TRANSPORT

Intermodalni transport zbog svojih prednosti zauzima sve vei udio na transportnom tritu u suvremenom. Intermodalni transport tereta jest transport u kojem se za prijevoz neke jedinice tereta kombiniraju najmanje dva razliita moda prijevoza (npr. brod i eljeznica). Time se otvaraju brojne kvalitetne mogunosti u prijevozu tereta, a u uhodanim intermodalnim lancima prijevozni se trokovi smanjuju. Razvoj intermodalnog prijevoza zapoeo je prije 50-ak godina uvoenjem velikog broja kontejnera. Oni se lako pretovaruju izmeu brodova, vagona i kamiona, a osim njih danas se u intermodalnom prijevozu esto transportiraju i kamionski sanduci, kamionske prikolice, pa i cijeli kamioni koji prevoeni na vlaku prevaljuju velike udaljenosti, pa tako ne nastaju tetne posljedice prijevoza robe iskljuivo cestom (zagaenje, nesree, guve).[footnoteRef:2] [2: Slubena stranica Saveza za eljeznicu: http://www.szz.hr/predstavljen-prvi-hrvatski-udzbenik-o-intermodalnom-transportu ]

Intermodalniprijevoz u optimalnu cjelinu spaja prednosti eljeznikoga prometa i cestovnoga teretnog prijevoza. Njegova zadaa jest ta da daljinski teretni prijevoz u cestovnom prometu preusmjerava na prijevoz tereta eljeznicom kako bi se rasteretile cestovne prometnice, smanjile posljedice prometnih nezgoda, tedjeli energenti, racionalno iskoritavao prostor te smanjili oneiivanje okolia i razina buke. Na mjestu gdje se sueljavaju razliite prometne grane, teretne jedinice s jednoga prijevoznog sredstva na drugo pretovaruju se uz pomo suvremenih pretovarnih ureaja. Intermodalniprijevoz temelji se na suradnji izmeu razliitih partnera u logistikomu lancu kao to su eljeznika prijevozna poduzea, domai i meunarodni operatori intermodalnogaprometa, otpremnika (pediterska) poduzea, cestovna prijevozna poduzea, brodarska poduzea, vlasnici kontejnerskih terminala, industrijski proizvoai, pomorski agenti i luka poduzea.[footnoteRef:3] [3: Slubena stranica H Cargo: http://www.hzcargo.hr/default.aspx?id=31 ]

Intermodalni transport kao suvremeni nain transporta robe, uspjeno povezuje skoro sve prometne grane (sredstva) i suvremene tehnologije transporta na meunarodnim prometnim koridorima. Za razliku od konvencionalnoga ili klasinoga prometa, intermodalni transport uvijek ukljuuje koritenje barem dvije razliite grane prometa, te ne moe postojati kao posebna ili samostalna grana. Internacionalizacija poslovanja gospodarskih subjekata vezanih za transport i donoenje pravnih okvira za funkcioniranje multimodalnog transporta je nunost kojom se omoguuje bre ukljuivanje u europske prometne i gospodarske tokove. Glavne imbenike proizvodnje prometnih usluga u svim oblicima prometa, pa tako i u intermodalnom transportu ini prijevoz, tereta i putnika pomou suvremenih infrastrukturnih i suprastrukturnih sadraja, te operatori intermodalnog transporta, koji najizravnije i najintenzivnije utjeu na sigurnost, brzinu i racionalnost manipulacije i transporta tereta. Ako se tome dodaju pravni izvori kojima je reguliran intermodalni transport, dobivaju se imbenici neophodni za djelotvorno i efikasno funkcioniranje intermodalnoga transporta.Ovakav transport poeo se primjenjivati 80-ih godina 20. stoljea i u poetku je bio poznat pod imenom multimodalni transport. To ime je dobio na konvenciji Ujedinjenih Naroda o meunarodnom multimodalnom prijevozu robe koji se dogodio 1980. Godine, na kojoj su definirana sva bitna obiljeja multimodalnog transporta kojemu je kasnije promijenjen naziv u intermodalni transport. Kao i svaki drugi oblik prijevoza tako i intermodalni prijevoz mora imati definiranu prijevoznu ispravu. Ta isprava je FIATA-ina (fr. Transitaires et Assimil6) FBL (FIATA Bill of Lading) teretnica za intermodalni transport. Ova prijevozna isprava koristi se umjesto pojedinanih isprava za svaki oblik prijevoza koji je dio intermodalnog transporta, pa se na taj nain izbjegava izdavanje vie prijevoznih isprava bez obzira na broj prijevoznih sredstava koji su sudjelovali u prijevoznom procesu. Vano je napomenuti kako je veoma bitan dio intermodalnog transporta poduzetnik intermodalnog prijevoza, koji organizira cjelokupni prijevozni proces. Samim time to jedan poduzetnik obavlja sve proslove organizacije vano je da je taj poduzetnik dovoljno struan te da ima potrebnu organizacijsku sposobnost kako bi proces prijevoza proao bez duih zastoja. Kako se poveava intenzitet prometa i broj prijevoznih sredstava javlja se potreba za viom razinom vremenskog usklaenja svih procesa u intermodalnom prijevozu. Sposobnost za vremenskim usklaenjem predstavlja bitan dio u intermodalnom prijevozu i stoga oni poduzetnici intermodalnog prijevoza koji imaju bolje vremenski usklaen proces prijevoza bolje konkuriraju na tritu.[footnoteRef:4] [4: Nikoli G.: Multimodalni transport imbenik djelotvornog ukljuivanja Hrvatske u europski prometni sustav, str. 93-112, 2003.]

2.1. Prednosti intermodalnog transporta

Najvea prednost intermodalnog prijevoza su mogunosti koje proizlaze iz kvalitetne organizacije svih prometnih grana u intermodalnom prijevozu. Organizacija predstavlja najvaniji dio u intermodalnom prijevozu. Samim time to je najvaniji znai da je najvei rizik vezan za organizaciju, te je potrebno imati sposobne strunjake koji e posao organizacije provesti na najbolji mogua nain. Pravilnom provedbom organizacije prijevoznog procesa ostvaruju se brojne prednosti. Neke od prednosti su: neprekidnost u prijevoznom procesu vremenska sinkronizacija pojedinanih nositelja prijevoza u prijevoznom lancu postojanje samo jedne prijevozne isprave jedan prijevozni poduzetnik zaduen za organizaciju iskoritenje potencijala svih prometnih grana Neprekidnost prijevoznog procesa je veoma vaan dio ovakvog naina prijevoza i smatra se jednom od prednosti dobre organizacije. Takva prednost omoguuje konkurentnost intermodalnog transporta na prijevoznom tritu, te u specifinim situacijama omoguuje prednost intermodalnog prijevoza spram konvencionalnog naina prijevoza robe (samo jednom prometnom granom). Vremenska sinkronizacija pojedinanih nositelja prijevoza u prijevoznom lancu takoer spada meu vane komponente intermodalnog prijevoza. Pravilno provedena ona moe biti od velike vanosti u procesu stjecanja novih korisnika intermodalne usluge, drugim rijeima, ona omoguuje bolju konkurentnost. Pod sinkronizacijom vremena podrazumijeva se optimalno smanjenje izgubljenog vremena koji nastaje prilikom promjene moda prijevoza. U prijevoznom procesu kojemu je jedna od glavnih karakteristika koritenje dvije ili vie prometnih grana vrlo je bitno na pravilan nain rijeiti dokumentacija. Koritenjem samo jedne prijevozne isprave bez obzira na broj modova koji sudjeluju u procesu prijevoza omogueno je bolje i lake praenje dokumentacije te se izbjeglo izdavanje prijevoznih isprava za svaki oblik prijevoza posebno.[footnoteRef:5] Ovim nainom rijeen je i problem obrauna prevoznine i to na nain da izdavatelj isprave obraunava prevnozninu u cijelosti sukladno prijevoznim tarifama svakog od prijevoznika ili na nain da svaki prijevoznik obraunava i upisuje u ispravu svoj dio prevoznine. [5: Slubeni lanak: Intermodalni prijevoz uvjet razvoja prometnog sustava, 2011.: http://www.suvremena.hr/20566.aspx ]

Kako bi se proces upravljanja intermodalnim prijevozom ubrzao cijeli posao upravljanja i organizacije prijevoza obavlja jedan prijevozni poduzetnik koji na sebe preuzima odgovomost za robu. Odgovomost takvog poduzetnika je velika pa je potrebno osigurati robu, tj. prenijeti dio odgovornosti na treu osobu kako bi se organizator osigurao od nepoeljnih situacija. U sluaju da se dogodi nepoeljna situacija prijevozni poduzetnik moe istaknuti kvalitetu rjeavanjem sporova arbitranim postupkom kako bi se izbjegli neeljeni trokovi i posljedice. Zadnja od navedenih organizacijskih prednosti jest iskoritenje potencijala svih prometnih grana. Organizator mora imati dovoljno znanja o pojedinim granama prometa kako bi znao u kojim situacijama i za koje rute treba iskoristiti odreeni mod prijevoza. Na ovaj nain optimalno se iskoritavaju sve prometne gane te dolazi do efikasnog iskoritenja svih potencijala prometa.

2.2. Nedostatci intermodalnog transporta

Osim prednosti u intermodalnom transportu javljaju se i odreeni problemi koji onemoguuju i usporavaju proces prijevoza. Ti problemi su veinom razliiti za svaki oblik prometa ukljuenog u prijevozni pothvat, ali jedan od problema koji se pojavljuje u svakom obliku transporta je sigurnost tereta. Ovaj problem najvie utjee na organizatore intermodalnog transporta jer nakon to preuzmu teret oni za njega odgovaraju. Svako oteenje ili gubitak tereta loe utjee na organizatora, stoga organizator mora poduzeti sve preventivne mjere kako bi se izbjegle ili barem umanjile posljedice. Problem moe biti i drutvene prirode kao npr. korupcija ili kraa dobara. Takav problem mogu je u svakoj prometnoj grani pa stoga spada meu vanije probleme za koje je potrebno pronai adekvatno rjeenje. Kako bi se ovaj problem otklonio potrebno je imati pouzdan kadar zaposlenika, ali osim toga potrebno je razviti takav sigurnosni sustav koji bi uklonio kritine toke. Uz pomo takvog kvalitetnog sustava mogue je saznati sve potrebne informacije vezane za utvrivanje odgovornosti pojedinih zaposlenika u sluaju propusta i pojave financijske tete.

Svaki oblik prometa ima odreene probleme po kojima se razlikuje od ostalih grana ili koje dijeli s ostalim granama. Problemi koji se odnose na cestovni promet su: mali tovarni prostor u odnosu na eljezniki i vodni promet, uvelike zagauje okoli, isplativ samo na kratke udaljenosti, ovisnost o vremenskim uvjetima Problemi u eljeznikom prometu: veliki financijski trokovi za izgradnju i odravanje potrebne infrastrukture, isplativ na vee udaljenosti, velika ovisnost o infrastrukturiProblemi u vodnom prometu: isplativ na vee udaljenosti, opasnost od zagaenja voda u sluaju havarije, ovisnost o vremenskim uvjetima, ovisnost o infrastrukturi Problemi u zranom prometu: mali tovarni prostor u odnosu na druge grane prometa, direktno zagauje atmosferu emisijom tetnih plinova, isplativ na vee udaljenosti

Intermodalni sustav je sustav koji omoguuje interakciju i povezanost vie prometnih grana osim prednosti donosi i razne neeljene posljedice. Jedna od takvih loih posljedica je mogunost pojave raznih nesporazuma, bili oni izmeu prijevoznika i organizatora, poiljatelja i organizatora ili meu prijevoznicima. Kao i za sve druge probleme koji su nastali interakcijom vie prometnih grana tako je i za ovaj problem odgovoran organizator, prijevozni poduzetnik tj. logistiar. Organizator stoga igra glavnu ulogu u stvaranju valjane i pouzdane dokumentacije koja e ukloniti nesporazume i nesuglasnosti koje mogu nastati meu prijevoznicima. Sljedea posljedica koja loe utjee na proces prijevoza jest kanjenje isporuke odreenog prijevoznika u prijevoznom lancu. Kanjenjem jednog prijevoznika oduuje se trajanje cijelog procesa prijevoza. Stoga organizator tj. intermodalni prijevozni poduzetnik treba postaviti odreene rokove koji se moraju potivati. Nepotivanje rokova rezultira financijskim sankcioniranjem organizatora, a time i odgovornog poduzetnika te se umanjuje njihova konkurentnost na tritu. Isto tako, bilo koje odstupanje od rute koja je dogovorena ugovorom o prijevozu moe rezultirati poveanjem trokova prijevoza to stvara dodatne probleme za organizatora. Kako bi se to izbjeglo vano je biti u kontaktu s organizatorom kako bi se izbjegli razni problemi zbog neovlatenog skretanja s dogovorene rute i u krajnjem sluaju same sankcije.Kako se zbog tereta mijenja prijevozno sredstvo vie puta tijekom intermodalnog prijevoza mogua je pojava raznih oteenja teretno manipulativnih jedinica ali i samog tereta. Takva situacija moe oduiti proces prekrcavanja tereta, a samim time i prijevoza to opet rezultira financijskim trokovima zbog kanjenja i oteenja tereta. Zbog svega treba zakljuiti da organizator mora voditi rauna o mnogim potencijalnim problemima koji mu mogu natetiti, zato je od presudne vanosti razviti kvalitetan sustav nadgledanja svih procesa u prijevozu. Isto tako vana stavka je osiguranje, jer time dio odgovornosti organizator prebacuje na treu osobu i ograuje se od neeljenih trokova. Na kraju se moe zakljuiti da se dobrom pripremom mogu sprijeiti negativne posljedice i omoguiti dobru konkurentnost na tritu nudei kvalitetnu uslugu.

3. NAIN DJELOVANJA INTERMODALNOG TRANSPORTAIntermodalni transport je oblik prijevoza koji koristi najmanje dva prijevozna sredstva iz najmanje dvije prometne grane, stoga moemo tvrditi da intermodalni transport ima iroko podruje djelovanja. Upravo zato to intermodalni transport objedinjuje vie prometnih grana potrebna je odgovarajua infrastruktura, tonije logistiki centri, ali i telematika podrka te operateri. Logistiki centri predstavljaju vorita na kojima se odvija ukrcaj i iskrcaj ITU (intermodalnih transportnih jedinica) i najee su specijalizirani. Namjena logistikih centara ovisi o obliku transporta koji podrava, funkciji koju obavlja u logistikim lancima te o tehnologiji transportnog sredstva i TMJ (teretno manipulativne jedinice).

Slika 2. Nain djelovanja logistikog centraIzvor: Nikolina Brnjac: materijali sa predavanja, Fakultet prometnih znanosti

Na slici je prikazan specijalizirani termin a1 (logistiki centar) u kojem se obavlja utovar i istovar ITU sa jedne prometne grane na drugu ime se ubrzava protok robe prema odreditu.Bitna znaajka intermodalnog transporta je da se za prijevoz robe koriste standardizirani paketi, palete, kontejneri i izmjenjivi transportni sanduci. Oni mogu biti definirani prema ISO standardima ili prema EuropsIcim standardima za intermodalni transport. Naravno, zbog postojanja vie vrsta standarda dolazi do problema s optirnizacijom iskoritenja teretnog prostora. Takvi problemi mogu se zaobia koriste& npr. pakete, palete i kontejnere ije su dimenzije definirane prema Europskim standardima. Kako se za prijevoz koriste standardizirane intermodalne transportne jedinice to znai da je time osiguran neprekinuti protok poiljki bez prekrcavanja robe. Takve standardizirane ITU mogu se prevoziti bilo kojim oblikom transporta koje se prekrcavaju na specijaliziranim terminalima. Svaki oblik transporta ima neke prednosti pred ostalim modovima i koristi se u situacijama kada najvie odgovaraju. Primjerice, eljeznica se ukljuuje u intermodalni prijevoz kada je od velike vanosti efikasno prevesti robu, cestovni prijevoz se koristi u situacijama kada je vana pristupanost (door to door" prijevoz), zrakoplovni transport koristi se pri prijevozu luksuznog i visoko vrijednosnog tereta, a pomorski i rijeni prijevoz se koristi pri transportu velikih koliina tereta (najee kontejnera).

4. INTERMODALNI TRANSPORT U REPUBLICI HRVATSKOJ

Intermodalnom transportu u Republici Hrvatskoj i drugim tranzicijskim dravama jo uvijek se ne posveuje dovoljna teorijska panja, niti se praktino primjenjuju relevantni imbenici koji utjeu na razvoj transporta openito, a posebno ovog oblika transporta. Upravo zbog pozitivnog utjecaja koji razvijen transportni sustav moe imati na gospodarstvo jedne drave, ulogu nacionalnih i meunarodnih pravnih akata intermodalnog transporta u njegovoj realizaciji u Republici Hrvatskoj potrebno je temeljito istraiti, odnosno utvrditi mogunosti njegova daljnjeg razvoja.[footnoteRef:6] [6: Nikoli G.: Multimodalni transport imbenik djelotvornog ukljuivanja Hrvatske u europski prometni sustav, str. 93-112, 2003.]

Danas je u Hrvatskoj udio eljeznice u ukupnom teretnom prijevozu 18%, to je znatno manje od europskog prosjeka. Samo 10% iskoritenosti ima prijevoz tereta rijekom Dunav te je u EU strategiji za unaprjeenje Dunavske regije do 2020. plan poveanja za jo 10%. Republika Hrvatska ulae napore s ciljem unapreenja transportnog sustava te se oekuje da intermodalni prijevoz u korist svih aktera uskoro preuzme vei udio nego to ga je dosad imao. Tomu e doprinijeti i planovi o razvoju intermodalnih terminala u Ploama, Slavonskom Brodu, u okolici Rijeke i Zagreba, no zasad nisu jo uvijek pokrenuti investicijski procesi kojima bi se ti planovi i realizirali.Hrvatske tvrtke do sada su se s intermodalnim prijevozom uglavnom susretale u meunarodnom prijevozu ekspresnih poiljaka gdje se cestovni prijevoz poiljaka najee kombinira sa zranim prijevozom. Poiljke se na teritoriju Hrvatske preuzimaju i isporuuju uglavnom cestovnim dostavnim vozilima, a veza s ostalim zemljama svijeta odvija se zrakoplovnom linijom Zagreb-Kln od kuda se poiljke dalje dostavljaju u destinacijske zemlje s ak 500 aviona s vie od 1.800 letova na preko 700 svjetskih destinacija. U smislu intermodalnog prijevoza najvie utjee efikasnost Zrane luke Zagreb prilikom utovara i istovara robe u zrakoplov. Za koritenje jo uvijek iskljuivo cestovne infrastrukture u dostavi poiljaka i paketa u vie od 95% svog prometa hrvatske tvrtke pravdaju se brzinom kao kljunim faktorom u odnosu na druga prometna rjeenja, jer je trenutno jedino cestovna infrastruktura u Hrvatskoj na zadovoljavajuem stupnju razvoja. S obzirom na geografski poloaj RH u Europskim okvirima te smjetaj veih gradova RH kao logistikih sredita, eljeznica je zasigurno segment koji bi u budunosti trebalo snanije razvijati, a samim time i koristiti. Ekoloke norme pozitivno djeluju na razvoj intermodalnog prijevoza. U onom trenutku kada intermodalni prijevoz dosegne dovoljnu razvijenost i pokrivenost u Hrvatskoj, bit e sigurno jedan od vodeih vidova prijevoza.[footnoteRef:7] [7: Slubeni lanak Intermodalni prijevoz i ulazak Hrvatske u EU: http://www.proago.hr/main/wp-content/uploads/10-11-Logistika.pdf ]

Geoprometni poloaj Hrvatske i konture njena protezanja izmeu Jadrana i Podunavlja uvjetuju znatne mogunosti ba za razvitak intermodalnog sustava prijevoza. O tome se zadnjih godina (od 2004.) intenzivno brine IPC Dunav - Jadran (Intermodalni promotivni centar Dunav - Jadran).[footnoteRef:8] [8: Slubena stranica Intermodalnog promotivnog centra Dunav Jadran: http://www.ipc-dj.hr/index.php/o-nama ]

5. INTERMODALNI TRASPORT U EUROPSKOJ UNIJI

Europska unija je prerasla u svjetsku trgovaku, a time i u pomorsku velesilu. Jo 1972. godine, na konferenciji efova i vlada lanica u Parizu donesene su odluke vezane uz pomorsku politiku Unije. Odlueno je da e se voditi liberalna pomorska politika umjesto protekcionistike. Trgovaka flota drava lanica, a posebno linijska plovidba stavlja se u funkciju vanjske trgovine Unije i njene platne bilance. Ti brodovi imaju jednak tretman kako unutar Unije tako i kod treih drava jer posluju na naelima liberalne politike i lojalne konkurencije na svjetskom pomorskom tritu7. Pomorskom politikom posebna se panja posveuje modernizaciji infrastrukture i suprastrukture. Tako se radi na osuvremenjivanju trgovake flote primjenom modernih transportnih tehnologija u to se ulau velika financijska sredstva. Takoer se radi i na zatiti okolia, posebno kad je u pitanju tankerska plovidba i prijevoz opasnih tvari. to se tie infrastrukture, EU poklanja veliku panju odravanju i modernizaciji luka u emu je postigla dobre rezultate jer se upravo luke na Sjevernom moru (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg) one koje ostvaruju najvei godinji promet. To ne udi kad se zna da, osim to su dobro povezane sa zaleem, nude brzu, kvalitetnu i efikasnu uslugu koja je vrlo bitna za smanjenje transportnih trokova.eljezniki promet u svakoj dravi predstavlja kimu prometnog i gospodarskog sustava. Stoga se i u EU problematici eljeznikog prometa posveuje velika panja putem raznih tijela i dokumenata, bitna odrednica ove politike je liberalizacija te poslovanje prema trinim principima te je u takvim uvjetima tono definirano koje uloge ima drava, a koje eljeznika poduzea. Najvaniji ciljevi eljeznike politike EU odnose se na modernizaciju postojeih i izgradnju novih brzih pruga. Novi brzi vlakovi uobiajeni su na relacijama od Pariza prema Bruxellesu, Klnu i Amsterdamu, te ispod La Manchea prema Londonu, gdje voze potpuno automatizirani vlakovi bez vozaa.Rijeni promet u Europskoj uniji na visokom je mjestu po vanosti. Unutarnja plovidba unutar lanica Unije je est nain transporta, jer je ekoloki prihvatljiv i relativno niskih trokova. Zakljuci sa zadnjih konferencija Europske Unije potenciraju razvoj rijenog koridora, upravo kako bi se rasteretile ve dovoljno optereene europske prometnice i smanjila zagaenja. Europska unija je donijela vie dokumenata kojima se regulira unutarnja plovidba i to su Konvencija o meunarodnoj plovidbi Rajnom, dokument o plovidbi Kanalom Rajna-Majna-Dunav, dokument o regulaciji plovnih putova, dokument o tarifama unutarnje plovidbe i druge. Od svih europskih rijeka, najvie je plovno eksploatirana rijeka Rajna koja se protee od Sjevernog mora preko Njemake do vicarske. Ona je, u stvari nastavak plovnog od Sjevernog mora prema unutranjosti, pa ne udi da se upravo na njenom uu razvila najvea europska luka Rotterdam. Iako najvea europska rijeka, Dunav ima slabu iskoristivost svoga toka te predstavlja samo plovidbeni put od internog znaaja za podunavske drave. U prometu Europe s prekomorskim dravama ova rijeka se minimalno koristi. S obzirom da se danas za transport masovnih tereta uglavnom koristi more zbog niskih trokova, nadu za ukljuenje u te glavne svjetske trgovinske tokove imaju samo one rijeke koje su nastavak pomorskog plovnog puta. Sa stajalita srednjeg Podunavlja, Dunav nije pogodan za takav promet, jer je do njegovog ua na Crnom moru puno dui put nego to su to eljeznike i cestovne udaljenosti od luka drugih europskih mora. Na vanosti Dunav je dobio spajanjem s Rajnom preko rijeke Majne. Kanal Rajna-Majna-Dunav puten je u promet 1992. godine, te se predvia velika stopa rasta prometa koji se odvija preko njega. Ovim su se kanalom spojili sjeverozapad i jugoistok Europe to je proirilo gravitacijsko podruje sjevernih luka prema istoku Europe sve do Crnog mora, to ostavlja po strani Jadranske luke koje gube na vanosti.Prometni sustav EU iduih e se deset godina, ukljuujui i izglede do 2050. godine, usmjeravati Bijelom knjigom, stratekim dokumentom kojim Europska komisija iznosi svoja nastojanja vezana uz razvoj europskoga prometnog sustava. Bijelom knjigom istiu se upravo ciljevi usmjereni na poveanje udjela intermodalnog prijevoza. To znai da: bi do 2030. trebalo 30% cestovnog teretnog prijevoza na udaljenostima veim od 300km preusmjeriti na druge oblike prijevoza, kao to su eljeznica i vodni prijevoz, a do 2050. ak i vie od 50%. Taj bi proces trebalo pospjeiti izgradnjom uinkovitih i tzv. zelenih teretnih koridora, za to e trebati i odgovarajua infrastruktura. do 2050. treba dovriti europsku eljezniku mreu za vlakove velikih brzina, infrastrukturu utrostruiti duljinu postojee mree i odrati gustou mree u svim dravama lanicama. Do tada bi veina putnikog prijevoza na srednjim udaljenostima trebala prijei na eljeznicu. bi do 2030. Trebalo izgraditi potpuno funkcionalni glavni dio multimodalne transeuropske prometne mree. Mrea bi do 2050. Trebala biti u potpunosti dovrena, imati visoku kvalitetu, velike kapacitete i pruati odgovarajui niz informacijskih usluga. do 2020. treba postaviti okvir za informacijski sustav te sustav upravljanja i naplate unutar europske multimodalne prometne mree.Cilj programa Marco Polo je promocija intermodalnosti tj. smanjenje optereenjacestovnog prometa i njegova negativnog uinka na okoli kroz usmjeravanje prometas cesta na eljeznicu, priobalnu i unutarnju plovidbu.[footnoteRef:9] Program traje od 2007., s ukupnim budetom od 450 milijuna eura za 27 drava lanica. Drave koje nisu lanice EU mogu sudjelovati u programu sklapanjem Memoranduma o razumijevanju s EZ i uplatom trokova osiguranja. Na taj nain omoguilo se sudjelovanje Norveke, Islanda i Lihtentajna. [9: Slubena stranica: http://www.vlakovi.com/?p=6194 ]

Republika Hrvatska potpisnica je Memoranduma s Europskom Komisijom te se formalnom ratifikacijom omoguilo sudjelovanje i svih gospodarskih subjekata iz Republike Hrvatske u programu. Program podupire projekte na meunarodnim prometnim dionicama, to znai da projekte mogu prijavljivati konzorciji sastavljeni od najmanje dva ili vie subjekta, osnovana u najmanje dvije razliite drave lanice ili jedne drave lanice i jedne bliske tree zemlje.[footnoteRef:10] [10: Slubena stranica: www.mppi.hr/default.aspx?id=5637]

Program podrava pet vrste aktivnosti:1. aktivnosti izmjene modaliteta transporta (modal shift actions)2. katalizatorske aktivnosti (catalyst actions)3. morske autoceste (motorways of the sea action)4. aktivnosti izbjegavanja cestovnog preoptereenja (traffic avoidance action)5. zajednike obrazovne aktivnosti (common learning actions)[footnoteRef:11] [11: Slubena stranica: http://shortsea.hr/hr/marco-polo ]

Zeleni transport i ekoloka odgovornost u ekspresnom prijevozu paketa predstavlja svojevrstan svjetski trend.

6. ZAKLJUAK

Intermodalni transport u odnosu na postojee tehnologije transporta ima prednosti brzine, dostupnosti, pristupnosti, pouzdanosti, zatite, odrivosti i orijentiranosti prema krajnjem korisniku. Intermodalni prijevoz takoer omoguuje uinkovitije koritenje postojee infrastrukture sa smanjenim negativnim utjecajima na okoli. Dosadanja istraivanja ukazuju da e u okviru EU 2020 skoro 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza.U seminarskom radu rije je o dananjoj vanosti i karakteristikama intermodalnog transporta. U seminarskom radu objanjena je vanost intermodalnog prijevoza i neke openite karakteristike istoga. Vana stavka koju treba napomenut jest da se intermodalni transport bazira na samo jednoj prijevoznoj ispravi koja se naziva FIATA FLB teretnica za intermodalni transport. Takva teretnica sadri sve potrebne podatke potrebne za prijevoz tereta bez obzira na broj prometnih grana ukljuenih u prijevoz. Osim teretnice, vano je spomenuti da jedan prijevozni poduzetnik upravlja cijelim procesom prijevoza i da je odgovoran za teret sve dok ga ne isporui na odredite, to predstavlja veliku odgovornost. Isto tako bitna znaajka intermodalnog prijevoza je koritenje standardizirane infrastrukture i suprastrukture ime se pojednostavljuje cijeli proces. Osim prednosti postoje i mnogi problemi koji nastaju u svakoj prometnoj grani posebno ili koji nastaju koritenjem intermodalnog transporta (kombinacijom vie prometnih grana). Ti problemi su adresirani i pojanjeni kako bi ih itatelj bio u stanju to bolje shvatiti i uvidjeti vanost njihovog rjeenja.U ovom je seminaru, isto tako, prikazano je kako se intermodalni transport odvija u Hrvatskoj i Europi te kakvi su im ciljevi u budunosti. Moe se zakljuiti da e se transport u Europi temeljiti na intermodalnom transportu jer je puno ekonominiji i bri od bilo kojeg drugog naina transporta.

POPIS SLIKA

Slika 1. Slika 2. Nain djelovanja logistikog centra, str. 11.

LITERATURA

1. Nikoli G.: Multimodalni transport imbenik djelotvornog ukljuivanja Hrvatske u europski prometni sustav, str. 93-112, 2003.2. Slubena stranica Saveza za eljeznicu: http://www.szz.hr/predstavljen-prvi-hrvatski-udzbenik-o-intermodalnom-transportu 3. Slubena stranica H Cargo: http://www.hzcargo.hr/default.aspx?id=314. Slubeni lanak: Intermodalni prijevoz uvjet razvoja prometnog sustava, 2011.: http://www.suvremena.hr/20566.aspx5.Slubeni lanak Intermodalni prijevoz i ulazak Hrvatske u EU: http://www.proago.hr/main/wp-content/uploads/10-11-Logistika.pdf 6. Slubena stranica Intermodalnog promotivnog centra Dunav Jadran: http://www.ipc-dj.hr/index.php/o-nama7. Slubena stranica: http://www.vlakovi.com/?p=6194 8. Slubena stranica: www.mppi.hr/default.aspx?id=56379. Slubena stranica: http://shortsea.hr/hr/marco-polo