Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
· Obrazovni seminari · Interna obuka · Finansijsko savetovanje
Bazel III je prvenstveno namenjen za
poboljšanje sposobnosti bankarskog
sektora da apsorbuje šokove, koji
proizilaze iz finansijskih i ekonomskih
kriza, za poboljšanje upravljanja
rizicima, poboljšanje vođenja banaka i
jačanje transparentnosti bankarskog
poslovanja te poboljšanje
transparentnosti bankarskih iskaza.
Uvodi značajne promene kako na
području specifičnih rizika, tako i na
području sistemskih faktora rizika.
2
Glavne promene, koje uvodi Bazel III za
bankarsko poslovanje, možemo sažeti
u tri veće kategorije:
uvođenje novih globalnih
likvidnosnih standarda,
viši minimalni kapitalski
standardi i uvođenje novih
kapitalskih bafera i
kreditni rizik suprotne stranke i
ostali zahtevi za rizike trgovačke
knjige.
U godinama pre finansijske krize, banke su bile redovno
nagrađivane za svoje agresivno poslovanje. Bankama, koje su
prikazivale sve veće prinose na svoj kapital, cene akcija su brzo
rasle, a onima koje su umirenije investirale, cene akcija su
stagnirale ili čak blago padale. Slično se dešavalo i sa nagradama
rukovodstva i zaposlenih. Banke su se u borbi za najboljim
mogućim rezultatima izlagale prevelikim rizicima.
Bilansne i vanbilansne izloženosti su rasle, što nije bilo praćeno
rastom kapitala, potrebnog za pokrivanje gubitaka u slučaju
lošeg poslovanja. Finansijskoj krizi je doprinelo i neprecizno i
neefikasno upravljanje likvidnosnim rizikom. Brojne banke su
prekomerno finansirale dugoročna sredstva sa kratkoročnim
finansiranjem i na taj način se izlagale likvidnosnom riziku
finansiranja. Kao odgovor na katastrofalne posledice poslednje
finansijske krize, nastao je novi regulativni okvir - Bazel III.
Uvođenje novih globalnih likvidnosnih standarda
Uvođenje novih globalnih likvidnosnih standarda
Pre finansijske krize, mnoge banke nisu imale
određene likvidnosne rezerve, odnosno su te
rezerve bile premale.
Pojavili su se likvidnosni problemi, nekoliko
banaka je svedočilo masovnom podizanju
ušteđevina, neke od njih su čak i propale.
Kao primer loše prakse upravljanja
likvidnosnim rizikom, često se navodi
Northern Rock.
Cilj novih reformi je da banke imaju od sada
više likvidnog kapitala (Liquid capital).
Likvidnosni rizik će se meriti pomoću dva
kriterijuma, a to su
1. koeficijent likvidnosnog pokrića
(Liquidity Coverage Ratio - LCR) i
2. koeficijent neto stabilnih izvora
finansiranja (Net Stable Funding
Ratio - NSFR).
Pojedine banke će morati da prate i
ispunjavaju zahteve za oba koeficijenta, čija
će vrednost morati da bude (nakon
prelaznog perioda) veća od 100 %.
Koeficijent likvidnosnog pokrića je kriterijum
kratkoročne likvidnosti banke. Ispunjavanje
ovog kriterijuma će obezbediti da banka ima
dovoljno visokokvalitetnih, neopterećenih
likvidnih sredstava za kratkoročni opstanak.
Banke će morati da imaju portfolio
visokolikvidnih sredstava, koje je moguće
jednostavno prodati za pokrivanje odliva
novca u stresnom periodu od 30 dana.
Koeficijent neto stabilnih izvora finansiranja
bio je uveden sa namerom da bi prikazao
potencijalnu preveliku neusklađenost rokova
sredstava i obaveza banke i da bi time
podsticao banke ka srednjeročnom i
dugoročnom finansiranju bankarskih
sredstava i ostalih aktivnosti banke.
1. Formula za izračunavanje koeficijenta likvidnosnog pokrića (LCR):
Zahtev, koji se odnosi na adekvatno likvidnosno pokriće, stupiće na snagu 2015. godine.
2. Formula za izračunavanje koeficijenta neto stabilnih izvora finansiranja (NSFR):
Zahtev, koji se odnosi na adekvatne stabilne izvore finansiranja, stupiće na snagu tek 2018. godine.
Osim navedenih koeficijenata, Bazel III je razvio i niz drugih kriterijuma koje moraju pratiti
regulatori: neusklađenost ugovorenih dospeća, koncentracija finansiranja, raspoloživa
neopterećena sredstva, LCR po važnim valutama i tržišni alati za praćenje likvidnosti.
Banke moraju da izbegavaju prekomerno finansiranje dugoročnih sredstava sa kratkoročnim
izvorima kako bi izbegle potencijalne likvidnosne probleme refinansiranja. U nepovoljnom
scenariju, kada glavni prilivi kratkoročne likvidnosti iznenada presuše u periodu kreditnog
grča, rizici finansiranja kod pojedinih banaka mogu da se transformišu u mnogo ozbiljniji
problem sistemskog deficita likvidnosti.
4
1. Koeficijent likvidnosnog pokrića 2. Količnik neto stabilnih virov
financiranja
Viši minimalni kapitalski standardi
Viši minimalni kapitalski standardi
Moramo priznati da na početku finansijske
krize banke nisu imale dovoljno kapitala u
odnosu na preuzete rizike, a istovremeno
taj kapital nije bio dovoljno kvalitetan.
Mnoge institucije, u odnosu na rizike kojima
su bile ispostavljene, nisu imale dovoljnu
količinu instrumenata kapitala najvišeg
kvaliteta, koji bi mogli efikasno da
apsorbuje gubitke kada nastanu, i pomogne
ka očuvanju redovnog poslovanja
institucije.
Utvrđeno je da hibridni instrumenti kapitala
prvog reda (hibridi), za koje se pre toga
smatralo da mogu da apsorbuju gubitke
tokom redovnog poslovanja, u praksi nisu
efikasni. Ovi instrumenti nisu bili sposobni
obavljati svoju funkciju da apsorbuju
gubitke kada institucija postane
nesolventna jer bankama prestanak
obavljanja aktivnosti često nije bio
dozvoljen. Takođe, kvalitet kapitalskih
instrumenata, potrebnih da apsorbuju
neočekivane gubitke zbog rizika u
trgovačkoj knjizi, mora biti jednako visok
kao za rizik u bankarskoj knjizi, gde je
utvrđeno da instrumenti kapitala trećeg
reda nisu dovoljno kvalitetni. Prema Bazelu
III će biti isključeni iz regulatornog kapitala.
Dodatni problem predstavlja nedostatak
usklađenosti opredeljenja kapitala u EU,
gde su različite države članice
upotrebljavale suštinski različite pristupe ka
elemantima kapitala koji su uključeni ili
isključeni iz sopstvenih sredstava.
Obične akcije i zadržani profit treba da
budu dominantna komponenta kapitala 1.
reda (Tier 1 Capital). Ovaj kapital je i
osnovni kriterijum finansijske snage banke
sa vidika regulatora.
Kombinacija strožijeg opredeljenja kapitala,
viših minimalnih kapitalskih zahteva i
uvođenja novih kapitalskih bafera pružiće
bankama mogućnost da mogu lakše da
izdrže periode ekonomskog i finansijskog
stresa, što će doprineti ekonomskom rastu.
Regulisanje adekvatnosti kapitala banke je
potrebno kako za ograničavanje troškova
finansijskih poteškoća banke, tako i za
podsticaj bankama da poboljšaju
upravljanje rizicima. Međutim,
uspostavljanje efikasnog kapitalskog
zahteva nije samo stvar postavljanja
zahtevane razmere koja je dovoljno visoka.
Zahteva se takođe dosledan nadzor,
pouzdana metoda za merenje kapitala i
jasno razumevanje svrhe ovih pravila.
Kapitalski zahtevi nisu u potpunosti i svuda
efikasni, pre svega zbog diskrecije priznanja
gubitaka kako od strane banaka, tako i od
strane regulatora. Bankari često koriste
taktiku kašnjenja - ponovo pozajmljuju
novac lošim zajmoprimcima kako bi oni
servisirali rastuće troškove duga i na taj
način pokrili svoje vlastite probleme (i,
naravno, probleme banke). S' druge strane,
bankarski regulatori su, u želji i čežnji za
stabilnošću u sistemu, sve više popustljivi i
strpljivi. Da bi sprečili pogoršanje krize,
nađu načine za korišćenje svog diskrecionog
prava i pretvaraju se da su gubici manji
nego što zaista jesu. Tako bankama nije
potrebno nadoknaditi izgubljeni kapital.
Naravno, najrazvijenije banke su tražile i
takođe našle druge načine za poboljšanje
kapitalskog koeficijenta. Pritom mislim na
smanjenje izloženosti prodajom dela aktive,
osiguranjem portfolia od rizika kao i
argumentovanim menjanjem parametara
internih modela za vrednovanje potrebnog
regulatornog kapitala.
Dug period trazicije će pomoći tome da će
bankarski sektor biti u mogućnosti da
ispunjuje više kapitalske standarde
zadržavanjem ostvarenog profita i
povećanjem dodatnog kapitala dok bude
još uvek pozajmljivao ekonomiji.
6
Uvođenje novih kapitalskih bafera
Bazel III uvodi 2,5 % zaštitni kapitalski bafer
(Capital conservation buffer) nad
minimalnim kapitalskim zahtevima.
Svrha zaštitnog kapitalskog bafera je da
obezbedi bankama da imaju kapital koji se
može lako koristiti za apsorbciju gubitaka u
periodima finansijskog i ekonomskog stresa.
Bankama će biti dozvoljeno da „koriste”
ovaj bafer u periodima stresa. Banke će
moći dalje normalno da posluju kada nivo
njihovog kapitala zbog gubitka padne u
raspon kapitalskog bafera. Ograničenja se
odnose isključivo na distribuciju profita, a
ne na sam rad banke. Međutim, bliže što se
budu njihovi regulatorni kapitalski
koeficijenti približavali minimalnim
zahtevima, veća će biti ograničenja o
raspodeli profita.
Ovaj okvir ima za cilj da ojača zdrav nadzor i
upravljanje banaka, jer će sprečavati
neprimerne raspodele profita banaka u
bonuse i dividende za vreme kada je
kapitalska čvrstoća banke oslabljena.
Svrha kontracikličnog kapitalskog bafera
(Countercyclical capital buffer) je zaštita
celokupnog finansijskog sistema od perioda
preterane agregatne kreditne rasti.
Regulatori ga koriste da smanje ili
podstaknu kredite u različitim fazama
kreditnog ciklusa.
Ovaj koeficijent će omogućiti da se održi
nivo kreditiranja ekonomije i stanovništva i
za vreme ekonomske krize, a s' druge
strane da se smanji kreditiranje u periodima
preterane agregatne kreditne rasti. Visina
bafera će se kretati u odnosu na stanje
ekonomskog ciklusa, u rasponu od 0 % do
2,5 %.
Stepen finansijskog leveridža (Leverage
ratio) prikazuje razmeru temeljnog kapitala
banke (Tier 1) u odnosu na sva sredstva
banke, uključujući vanbilansne stavke i
izvedene finansijske instrumente.
Stepen finansijskog leveridža je
jednostavna, transparentna mera zaštite
koja ne temelji na rizicima i koja će biti
upotrebljena kao kredibilna dopunska mera
za kapitalske zahteve zasnovane na riziku.
Stepen finansijskog leveridža mora da bude
viši od 3 procenta.
Uvođenje novih kapitalskih bafera
Osim ispunjavanja redovnih zahteva Bazela III, globalne, sistemski važne finansijske ustanove
(Systemically important financial institutions - SIFIs) moraće da ispunjavaju viši kapacitet
apsorbcije gubitaka jer predstavljaju veći rizik za finansijski sistem.
8
Kontraciklični kapitalski bafer Zaštitni kapitalski bafer Uvođenje stepena finansijskog
leveridža
Dodatni kapitalski zahtevi za sistemski važne finansijske ustanove
Finansijske krize su pokazale da gubici u finansijskom sektoru mogu biti ekstremno visoki kada ekonomska recesija sledi periodu prekomerne
ekonomske rasti. Gubici mogu da prouzrokuju nestabilnost u bankarskom sektoru sa spiralnim efektom, jer su problemi u finansijskom sektoru
doprineli ka dodatnoj recesiji u ekonomiji, što ima dalje negativni efekat na bankarski sektor.
Kreditni rizik suprotne stranke i ostali zahtevi za rizike trgovačke knjige
Kreditni rizik suprotne stranke i ostali zahtevi za rizike trgovačke knjige
Kriza je otkrila više nedostataka trenutnog
regulativnog tretiranja kreditnog rizika
suprotne stranke (Counterparty Credit Risk -
CCR), koji potiče iz izvedenih finansijskih
instrumenata, repo poslova i aktivnosti
finansiranja hartija od vrednosti. Pokazala je
da postojeće odredbe nisu obezbedile
adekvatno upravljanje tom vrstom rizika.
Važeća pravila takođe nisu pružila dovoljno
podsticaja za prelaz sa ugovora o izvedenim
finansijskim instrumentima na OTC tržištu za
koje se koristi dvostrani kliring, na
višestrani kliring kojeg sprovode centralne
suprotne stranke (Central counterparty).
Ideja kreditnog rizika suprotne stranke
svakako nije izum Bazela III. Ako bismo se
vratili petnaest godina unazad na osnovni
Bazel I, videli bismo da su već u njemu bile
postavljene osnove za izračunavanje
potencijalne buduće izloženosti (Potential
future exposure - PFE). Naravno, ovaj
sistem je kasnije poboljšan nekoliko puta
kako sa promenjenom metodologijom, tako
i uzimajući u obzir netiranje poslova.
10
Rezime
Rezime
1. Basel III: A global regulatory
framework for more resilient banks
and banking systems - revised
version June 2011, Basel Committee
on Banking Supervision, Bank for
International Settlement
2. Basel III: International framework
for liquidity risk measurement,
standards and monitoring,
December 2010, Basel Committee
on Banking Supervision, Bank for
International Settlement
3. Basel III regulatory consistency
assessment (Level 2) Preliminary
report: European Union, October
2012, Basel Committee on Banking
Supervision, Bank for International
Settlement
4. Predlog direktive Evropskega
parlamenta in sveta o dostopu do
dejavnosti kreditnih institucij in
bonitetnem nadzoru kreditnih
institucij in investicijskih družb ter
spremembi Direktive 2002/87/ES
Evropskega parlamenta in Sveta o
dopolnilnem nadzoru kreditnih
institucij, zavarovalnic in
investicijskih družb v finančnem
konglomeratu, Evropska komisija,
Bruselj, 20. 7. 2011
5. Predlog uredbe Evropskega
parlamenta in sveta o trgih
finančnih instrumentov in
spremembi Uredbe o bonitetnih
zahtevah za kreditne institucije in
investicijska podjetja, Evropska
komisija, Bruselj, 20. 7. 2011
6. Progress report on implementation of the Basel regulatory framework, April 2013, Basel Committee on Banking Supervision, Bank for International Settlement
Bazel III uvodi mnogo novih pravila i postavlja dodatna ograničenja na
postojeća pravila. Ova pravila uključuju iskustva, stečena tokom finansijske
krize, a s' druge strane nastoje da utiču na finansijske institucije tako da bi
one povratile poverenje, kako međusobno, tako i u odnosu sa širom
finansijskom javnošću. Zabrinutost, da će ova pravila ograničiti ekonomsku
rast, jeste opravdana. Međutim, cilj je jasan: stvoriti stabilniji finansijski
sistem, od kojeg ćemo na duži rok imati koristi baš svi.
Literatura i izvori
12
13
O preduzeću Omega Finance d.o.o.
Naše poslovanje je podeljeno u tri
segmenta:
Obrazovni seminari
Seminari su namenjeni zaposlenima
u finansijskom sektoru, kao i
finansijskim stručnjacima u
preduzećima. Pojedinačne teme su
obično podeljene na više nivoa.
Interna obuka
Svi naši objavljeni programi su
dostupni i u obliku interne obuke za
grupe sa ograničenim brojem
polaznika, s' tim što na vaš zahtev
možemo pripremiti i prilagođene
programe.
Finansijsko savetovanje
Praktično iskustvo, stečeno kroz rad
na finansijskim tržištima, obogaćeno
iskustvima iz oblasti obrazovanja,
daje nam prednost kod efikasnog
savetovanja.
Izjava o ograničenju odgovornosti
Ovaj dokument je namenjen isključivo za
opšte informativne svrhe i ne uzima u obzir
specifične okolnosti čitaoca. Moguće je da
su se razmere na ovom finansijskom
području toliko promenile da dokument ne
odražava najaktuelnije događaje. Preduzeće
Omega Finance d.o.o. odbacuje svaku
odgovornost za netačnost odnosno
nepotpunost informacija u ovom
dokumentu, kao i za sva dela ili propuste
koji mogu da se osnuju na ovim
informacijama. Takođe, Omega Finance
d.o.o. ne pruža pravno, revizijsko ili porezno
savetovanje. Čitaoci su odgovorni da takve
savete zatraže od sopstvenih pravnih
zastupnika ili drugih ovlaštenih stručnjaka.
Kontakt
Omega Finance, d.o.o.
Izobraževanje in svetovanje
Mivka 28
SI-1000 Ljubljana
Slovenija
Tel. ++386 59 064 502
Faks ++386 59 064 503
Mobilni ++386 41 647 502
Direktor: Jernej Doles
E-pošta: [email protected]
www.omegafinance.si
O autoru
Jernej Doles je direktor i
izvođač većine edukativnih
programa preduzeća Omega
Finance, d.o.o.
Mr Jernej Doles je dugo godina
praktično trgovao različitim
finansijskim instrumentima, što
mu je pomoglo da razume njihovu logiku, logiku
finansijskog sistema i rizike, koji su prisutni na
finansijskim tržištima.
Praktično znanje je redovno nadgrađivao
školovanjem, uglavnom u stranim finansijskim
institucijama. Pedagoško iskustvo je takođe
unapredio tokom tri godine rada u Centru za
obuku veće banke.
Svoje znanje u tim finansijskim oblastima već više
od decenije prenosi drugim stručnjacima na
različitim obrazovnim skupovima i
konferencijama u Sloveniji i inostranstvu.