www.unidu.hr

Sveučilište u DubrovnikuUvijek prvi, uvijek bolji! • Semper primus, semper melior!

27.06.2015. broj 284

Urednica priloga: Sandra Buratović, mag. rel. publ., Ured za odnose s javnostimaDubrovački vjesnik br. 3360PLAĆENI OGLAS

INTERVJU: DOC. DR. SC. MARIO MILIČEVIĆ, NASTAVNIK NA ODJELU ZA ELEKTROTEHNIKU I RAČUNARSTVO SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

PRATIMO SVJETSKE TRENDOVE OBRAZOVANJA U RAČUNARSTVU

Doc. dr. sc. Mario Mi-ličević nastavnik je na Odjelu za elektrotehni-ku i računarstvo, jedan je od pokretača Informatič-kog kluba Futura, i prote-klo je vrijeme, zajedno s kolegama s Odjela, radio na izmjenama studijskog programa studija Primi-jenjeno/poslovno raču-narstvo.

Zašto se započelo sa iz-mjenama studijskog progra-ma Primijenjeno/poslovno računarstvo?

Studenti koji u srpnju ove godine upišu studij Primijenjeno/poslovno računarstvo bit će prva generacija sa studijem po novom programu. Dosa-dašnji studijski program uspješno se izvodio od osnivanja Sveučilišta u Dubrovniku i možemo sa zadovoljstvom reći da su se praktično svi naši ma-gistri računarstva po za-vršetku studija uspješno zaposlili u struci. I povrat-ne informacije posloda-vaca uvijek su bile pozi-tivne. Međutim, svi smo svjedoci vrlo brzog razvo-ja računalnih tehnologija, pa smo poslije deset go-dina morali znatno osvje-žiti naš studijski program u skladu s trendovima u struci. Tom smo poslu pristupili studiozno, pa smo tako analizirali pe-desetak srodnih studija što se izvode na visokim učilištima u EU, ali i šire. Uzeli smo u obzir i smjer-nice renomiranih među-narodnih stručnih udru-ga, kao što su Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) i Asso-ciation for Computing Machinery (ACM). Poka-zalo se da se koncepcija računarskih studija mi-jenja u smjeru ažurnog praćenja razvoja tehnolo-gije, ali i sve većeg udjela stručnih kolegija s obzi-rom na neke temeljne ko-legije. Do istog zaključka došli smo i nakon razgo-vora s poslodavcima: tra-že se stručnjaci detaljno upućeni u nove tehnolo-gije koji nemaju “enciklo-pedijsko” znanje, već vrlo brzo nakon zapošljavanja

mogu odgovoriti na kon-kretne poslovne izazove.

Povezano s Vašom za-dnjom rečenicom, kakav je utjecaj na izmjene studij-skog programa imalo tre-nutno stanje na tržištu rada?

Znatan dio priprema za izradbu elaborata iz-mjena studijskog progra-ma odnosio se upravo na analizu tržišta rada. Tako, primjerice, prema poda-cima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZO) iz 2014. godine, na razini države praktično nema registrirane nezaposle-nosti za skupine zanima-nja: Razvojni inženjeri za programsku podršku, Razvojni inženjeri inter-netskih i multimedijskih aplikacija, Stručnjaci za razvoj baza podataka ili Stručnjaci za razvoj raču-nalnih mreža. Ti su poda-ci dodatno potkrijepljeni onima s poznatog porta-la za ponudu i potražnju zaposlenja, koji pokazuju da je broj oglasa u katego-riji “ICT i telekomunika-cije” u 2013. porastao za 50%, a u 2014. dodatno za još 39%. Slično, istraživa-nja provedena na uzorku od 450 poslovnih subje-kata i prezentirana u Hr-vatskoj udruzi poslodava-ca (HUP), pokazuju kako 91% ispitanih poslodava-ca izjavljuje da hrvatskom tržištu rada nedostaje kvalitetnih ICT stručnja-ka. I prema Ministarstvu gospodarstva, a u sklo-pu industrijske strategi-je Hrvatske, ICT sektor se svrstava u šest strateš-kih industrija, i do 2020. godine planira se otvoriti još 5 000 novih ICT radnih mjesta. Dakle, potražnja za kvalitetnim kadrovi-

ma iz područja računar-stva sigurno će još više porasti, pa je pravi trenu-tak za upis tog studija jer će upravo oko 2020. godi-ne diplomirati današnji brucoši. Kod nas će svo-je školovanje započeti na preddiplomskom studiju Primijenjeno/poslovno računarstvo. Neki će od-mah po završetku preddi-plomskog dijela studija pronaći posao u struci, dok će se drugi nastaviti školovati na diplomskom studiju Poslovno računar-stvo.

Koja je koncepcija novoga studijskog programa?

Definitivno je naglasak na kvalitetnijem stjeca-nju stručnih znanja, koja su uz to ažurirana u skla-du s trendovima u struci. Napravljena je racionali-zacija i sažimanje sadrža-ja temeljnih kolegija, i na taj je način stvoren pro-stor za dodatne stručne kolegije. Tako je, primjeri-ce, smanjen broj kolegija iz područja matematike, fizika je od sada izborni kolegij i slično. Naravno, pri tome se vodilo raču-na da ostanu zastupljene sve teme važne za usva-janje znanja iz stručnih kolegija ili za nastavak školovanja na diplom-skom studiju. Uvedeno je više novih stručnih ko-legija - Razvoj mobilnih aplikacija, Administrira-nje računalnih sustava i slično. Promijenjena je i koncepcija stjecanja zna-nja iz programskih jezika i programiranja, uz pove-ćanje odgovarajuće sat-nice. U prvom semestru kreće se s programskim jezikom Python, čime će se olakšati usvajanje

znanja iz programiranja studentima koji nemaju prethodnih iskustava iz tog područja. Kasnije se nastavlja s programskim jezicima C, Java, C#, PHP itd., različitim operacij-skim sustavima i bazama podataka. U usporedbi s dosadašnjim studijem, novim planom i progra-mom studenti već tije-kom preddiplomskog studija dobivaju potpu-nija znanja o računalnim tehnologijama - počev-ši od strojne osnovice, preko operacijskih susta-va, programiranja u više programskih jezika i teh-nologija, korištenja rela-cijskih baza podataka do modeliranja programske podrške. Novost je i uvo-đenje Projekta u zadnjem semestru preddiplom-skog studija, koji je svo-jevrsna zamjena za završ-ni rad, i u kojem studenti trebaju pokazati da su os-posobljeni za samostalan razvoj programske po-drške koji uključuje pro-jektiranje, dokumentira-nje, programiranje i rad s bazom podataka. Važno je napomenuti i da velik broj ponuđenih izbor-nih kolegija daje moguć-nost svakom studentu da ishode učenja prilagodi svojim interesima i po-trebama.

Nositelji većine nastav-nih sadržaja su nastavni-ci (doktori znanosti) sa Sveučilišta u Dubrovni-ku, ali često su u nastavu uključeni i gostujući na-stavnici s drugih hrvat-skih (primjerice Fakulteta elektrotehnike i računar-stva) i stranih visokoš-kolskih ustanova. Većina nastavnika s našeg Sve-

učilišta, uz iskustvo rada u visokom obrazovanju, ima i veliko iskustvo ra-da u praksi u računalnim tvrtkama iz području u kojem predaju, pa time mogu studentima preni-jeti znatno više informa-cija o tome što ih čeka na budućemu radnom mje-stu.

Koje bi onda bile kompa-rativne prednosti studiranja računarstva u Dubrovniku u usporedbi s drugim centri-ma i visokoškolskim usta-novama?

Početkom primjene ovoga novog programa u prednosti smo pred mno-gim srodnim studijima jer smo uskladili program i ishode učenje s razvo-jem struke, ali i potre-bama tržišta rada. Uz to ostaju naše prednosti po kojima smo se i do sada isticali: rad u malim gru-

pama i mogućnost indi-vidualnog pristupa sva-kom studentu. Kod nas student na prvoj ili dru-goj godini nije samo broj - kako se to često događa na studijima što upisuju, primjerice, 500 studena-ta. Svakom studentu pri-stupamo individualno i obično vrlo brzo saznamo je li mu potrebna dodatna pomoć. Spomenute male grupe omogućuju nam i da u sklopu nastave ima puno praktičnog rada u laboratorijima i na raču-nalima. Konačno, da smo na pravom putu, dokaz je i to što je više naših zavr-šenih studenata upisalo i doktorski studij, gdje se pokazalo da su potpuno ravnopravni, primjerice, studentima s Fakulteta elektrotehnike i računar-stva (FER) sa Sveučilišta u Zagrebu.