Inženjerska grafikaInženjerska grafika i dokumentiranje

Tehničko crtanjeTehničko dokumentiranjeINŽENJERSKA GRAFIKA

Naziv se općenito primjenjuje na crteže za tehničku uporabu i odnosi se na onaj dio tehničkog crteža koji određuje grafički prikaz konstrukcije, specifikacije za fizičke objekte, te odnose podataka kako se primjenjuju u inženjerstvu i znanosti.TEHNIČKO CRTANJENaziv koji široko odgovarajuće sugerira cilj grafičkog jezika. Pravilno je primjenjen na bilo koji crtež koji se koristi za izraziti tehničke ideje.Dokumentiranje je proces koji sekoristi za službenu pohranu i komuniciranje s konačnim rješenjima proizvoda.

InInžženjerska grafika i enjerska grafika i CAD CAD tehniketehnike

CAD – Computer Aided Design – Računalom podržano konstruiranje opisuje uporabu računala za razvoj konstrukcije i inženjerskih aplikacija.

– Computer Aided Drafting – Računalom podržano crtanje

CADD – Computer Aided Design and Drafting – Računalom podržano konstruiranje i crtanje se odnosi na cijeli spektar konstruiranja i crtanja uz pomoć računala, od ravnih

crta do animacije u boji. CADD se koristi u inženjerskom konstruiranju i crtanju te se izražava kroz 2D i 3D prikaze. U CADD-u se informacije kreira u grafičkom obliku a

također se koristi za konstruiranje i pohranu drugih informacija.

CAM – Computer Aided Manufacturing – Računalom podržana proizvodnja zahtjeva uporabu računala za pomoć pri kreiranju ili modifikaciji kontrole proizvodnog procesa.

CAD/CAM – U CAD/CAM sustavima dio je konstruiran pomoću računala i izravno prenijet računalom upravljanim alatnim strojevima koji proizvode dio.

CIM – Computer Integrated Manufacturing – Računalom integrirana proizvodnja je sustav za povezivanje proizvodnih operacija u jedinstveni integrirani računalni sustav.

CIM se primarno razlikuje od CAD/CAM-a u svojoj integraciji poslovnih funkcija (npr. marketing), u zajedničku bazu podataka koju dijele sve komponente u poslovanju.

InInžženjerska grafika i enjerska grafika i CAD CAD tehnike tehnike (nastavak)

CAE – Computer Aided Engineering – Računalom podržano inženjerstvo je naziv koji obuhvaća uporabu računala pri konstruiranju, za analizu, proizvodnju, proces ili projekt. O CAE se može razmišljati kao o diciplini koja obuhvaća CADD, CAD/CAM, CIM.

Oblikovanje CAD računalne baze podataka → određuje način poučavanja inženjerske grafike

Novi programski alati-mijenjaju način oblikovanja crteža i automatiziraju rad na oblikovanju pogleda na crtežima-nude funkcije koje olakšavaju izmjene i poboljšanje modela predmeta-nude mnogo opcija gledanja modela i prijenosa za upotrebu u drugim

namjenskim programima

Razvoj programske opreme pomiče osnove CAD modeliranja sa oblikovanja crteža dokumentacije, na oblikovanje višenamjenskih modela za vizualizaciju i komunikaciju konstrukcijom

Dodatni su zahtjevi za usvajanjem šire slike procesa konstruiranja tako da se možeefikasno koristiti raspoložive alate

ŠŠto to ćće omogue omoguććiti sadriti sadržžaji predmeta Katedre ?aji predmeta Katedre ?

dovođenje u vezu tehnoloških unaprijeđenja i promjene postupaka pri oblikovanju inženjerske grafike i dokumentacijepripremu za vrjednovanje i usvajanje novih grafičkih alata kako se razvijajuizražavanje ideje i koncepta grafičkiinterpretaciju grafičke informacijeizbor tehnike komuniciranja;

- kada skicirati, a kada modelirati- kada koristiti određeni medij

komuniciranje informacijom grafički, govorno i u pisanom obliku unutar tehničkog područjaprimjenu odgovarajuće norme pri razvoju i interpretaciji tehničke dokumentacijeusvajanje planiranog i uređenog pristupa crtanju i dokumentiranjupoznavanje uloge modela predmeta u procesu konstruiranja

Osnove crtanjaOsnove crtanja

Crte i oslovčavanjeCrteži su izrađeni od crta koje predstavljaju plohe, bridove i obrise objekta. Simboli, kote i napomene riječima dodani crtama, ukupno tvore potpuni opis.

ISO 128 - 20:1996 -Technical drawings - General principles of presenation - Part 20: Basic conventions for lines ISO 128 - 24:1999 -Technical drawings - General principles of presenation - Part 24: Lines on mechanicalengineering drawingsISO 128 - 25:1999 -Technical drawings - General principles of presenation - Part 25: Lines on shipbuilding drawings

Oblikovanje tehnicke dokumentacije/Skripta

Načini izražavanja• skiciranje (prostoručno)

- izvrsna metoda za učenje zbog brzine- priprema za točnije crtanje pomoću tradicionalnih alata ili u CAD sustavu- za praćenje procesa konstruiranja- za izlaganje ideja i vizualizaciju

[1, 2, 3, 5]

Osnove crtanjaOsnove crtanja (nastavak)

• Crtanje- Zbog niza prednosti i uloge koju model predmeta ima u CAE, najčešće se

koristi računalo (CAD sustav) i oblikuje 3D model predmeta kao osnova za formiranje dokumentacije i za daljnju primjenu

ISO 128 - 21:1997-Technical drawings - General principles of presenation –Part 21: Preparation of lines for CAD systems

- Računalo je samo alat, te su za proizvodnjudokumentacije i dalje potrebna, uz CAD vještine, tradicionalna znanja u odnosu na crtanje i primjenu normi

Opis oblikaOpis oblika

Crtanje oblika dijela ili sklopa je primarno pri grafičkom

komuniciranju

Zbog raznih namjena crteža, od različitih metoda opisa oblika mora

se izabrati ona koja najbolje odgovara

Teorijska osnova opisa oblika predmeta – nacrtno geometrijske

metode projiciranja

Opis oblika je definiran s projekcijom odnosno s procesom

projiciranja kada se predmet iz središta projiciranja (oko) obuhvati

zrakama projiciranja koje na ravnini slike (projekcije) formiraju sliku

(projekciju) predmeta[1, 2, 3, 5, 6]

Opis oblikaOpis oblika (nastavak)

U inženjerskoj praksi najčešće se koriste dvije metode projiciranja tj. opisa oblika:

- paralelno ortogonalno i aksonometrijsko projiciranje

Mnogo je više u primjeni opis oblika pomoću ortogonalne projekcije, s određenim varijacijama, potrebnim simbolima i pojednostavljenjima koji su propisani normama

[1, 2, 3, 5, 6]

Predmet u ortogonalnoj projekciji zadan s dva odnosno

jednim pogledom (ortogonalnom projekcijom)

Opis oblikaOpis oblika (nastavak)

ISO 128 – 30:2001 – Technical drawings –General principles of presentation – Part 30 : Basic conventions for viewsISO 128 – 34:2001 – Technical drawings –General principles of presentation – Part 34 : Views on mechanical engineering drawings

Oblikovanje tehnicke dokumentacije/Izvodi iz ISO normi

Prikaz unutrašnjosti predmeta pomoću djelomičnog presjekaISO 128 – 40:2001 – Technical drawings –General principles of presentation – Part 40 : Basic conventions for cuts and sectionsISO 128 – 50:2001 – Technical drawings –General principles of presentation – Part 50 : Basic conventions for representing areas on cuts and sections

Prava veličina nagnute stranice predmeta određena je korištenjem prve pomoćne ravnine projekcije [1, 2, 3, 5]

Ortogonalna projekcija

Opis oblikaOpis oblika (nastavak)

Predmet nastao kombinacijom (prodorom) jednostavnih tijela i razvijeni plašt jedne komponente[1, 2, 3, 5]

Oblikovanje predmeta presjecanjem ravninama i kombinacijom s drugim jednostavnim tijelima (primitivima) [1, 2, 3, 5]

Ortogonalna projekcija

Opis oblikaOpis oblika (nastavak)

Predmet zadan pogledima određen u izometrijskom prikazu[1, 2, 3, 5]

Aksonometrijski prikaziU inženjerskoj praksi aksonometrijski prikaz se koristi kao dodatan

ortogonalnim projekcijama, kada je potreban i zorni prikaz oblika koji bi mogao biti teže vizualiziran iz pogleda.

Normizacija i normeNormizacija i norme

Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja

uređenosti u danome kontekstu

Norma je dokument donesen i odobren od priznatoga tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstuNorme nastaju povezujući istraživačku djelatnost i praksu

Norme pomažu: - racionalizaciji, - višoj kvaliteti konačnog izradka, - većoj sigurnosti korisnika

http://www.iso.chhttp://www.iec.chhttp://www.cen.euhttp://cen.euhttp://www.cenelec.euhttp://www.etsi.eu httphttp://www.hzn.hrHRN EN 45020:2007 - Normizacija i srodne djelatnosti -- Rječnik općih naziva(ISO/IEC Guide 2:2004; EN 45020:2006)

Opis veliOpis veliččineine

Opis veličine je, nakon opisa oblika, naredni korak pri potpunom definiranju predmeta

Veličina predmeta je određena unosom kota što je detaljno propisano odgovarajućim ISO normamaISO 129 -1:2004 -Technical drawings-Indication of dimensions and tolerances - Part 1: General principlesISO 3040:1990 -Technical drawings - Dimensioning and toleracing - ConesOblikovanje tehnicke dokumentacije/Izvodi iz ISO normi

0

Tolerancije i dosjediTolerancije i dosjedi

Bez proizvodnje zamjenjivih dijelova, moderna industrija ne bi mogla postojati, a bez djelotvorne kontrole veličine, proizvodnja zamjenjivih djelova se ne bi mogla ostvariti.

Unos tolerancija je proširenje kotiranja koje omogućava dodatne informacije o obliku, veličini i položaju svake značajke proizvoda.

[1, 4]ISO 286-1:1988- ISO system of limits and fits-Part 1: Bases of tolerances, deviations and fitsISO 286-2:1988- ISO system of limits and fits-Part 2: Tables of standard tolerance grades and limit deviations for holes and shaftsISO 406:1987- Technical drawings - Tolerances of linear and angular dimensionsISO 2768-1:1989- General tolerances - Part 1: Tolerances for linear and angular dimensions without individual tolerance indicationsISO 2768-2:1989- General tolerances - Part 2: Geometrical tolerances for features without individual tolerance indications

-0,12 ∅ 30 -0,2

+0,31 ∅ 30 +0,1

21

Tolerancije i dosjedi Tolerancije i dosjedi (nastavak)

[1, 4]ISO 1101:2005 - Geometrical Product Specifications (GPS) – Geometrical tolerancing – Tolerances of form, orientation, location and run-outISO 7083:1983 – Technical drawings – Symbols for geometrical tolerancing – Proportions and dimensions

nul-crta

provrt

rukavacrukavac

provrtShematski prikaz dosjeda

Geometrijske tolerancije

Geometrijske tolerancije

Tekstura povrTekstura površšinainaRecentne zahtjeve kod modernih strojeva za većim opterećenjem i većim

brzinama s manje trenja i trošenja, treba pratiti povećana potreba za točnom kontrolom kakvoće površine bez obzira na veličinu značajke.

Kakvoća površine je usko vezana s funkcioniranjem površine, stoga je potrebna odgovarajuća specifikacija

Zbog povećanja troškova, specifikacija teksture površine treba se primjenjivati samo kada je potrebna ISO 4287:1997 – Geometrical Product Specifications

(GPS) – Surface texture: Profile method – Terms, definitions and surface texture parametersISO 1302:2002 – Geometrical Product Specifications (GPS) – Indication of surface texture in technical product documentationISO 12085:1996 – Geometrical Product Specifications (GPS) – Surface texture: Profile method – Motif parametersISO 13565 - 2:1996 – Geometrical Product Specifications (GPS) – Surface texture: Profile method; Surface having stratified functional properties – Part 2: Height characterization using linear material ratio curveISO 13565 - 3:1996 – Geometrical Product Specifications (GPS) – Surface texture: Profile method; Surface having stratified functional properties – Part 3: Height characterization using the material probability curve c

a

be dSastav potpunog grafičkog

simbola

Oblici tehniOblici tehniččke dokumentacijeke dokumentacije

Metode projiciranja, izbor opisa oblika i pratećeg opisa veličine su manje ili više jedinstveni u svim poljima tehničkih znanosti jer su to elementi od kojih su složeni svi crteži.

Za određena polja normizirani su simboli, crteži i praksa kotiranja što je potrebno poznavati da bi se djelotvorno primjenili i razumjeli[1, 2, 3, 5, 6]ISO 81714-1:1999-Design of graphical symbols for use in the technical documentation of products -Part 1: Basic rules

LiteraturaLiteratura1. M. Opalić, M. Kljajin, S. Sebastijanović: Tehničko crtanje,

Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Čakovec 2003.

2. G. Marunić, J. Butorac, S. Troha: Inženjerska grafika, Zbirka zadataka iz opisa oblika, Zigo Rijeka, Rijeka, 2008.

3. D.A. Madsen, D.P. Madsen, J.L. Turpin: Engineering Drawing and Design, Thomson Delmar Learning, New York, 2007.

4. Krautov inženjerski priručnik, Axiom, Zagreb, 1997.

5. G.R. Bertoline, E. N. Wiebe: Fundamentals of Graphic Communication, Mc Graw- Hill, New York, 2005.

6. L. Padovan: Inženjerska grafika i dokumentiranje, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1999.

7. G. Scott Oween et al. : Hypergraph (on –line), ACM SIGGRAPH Education Committee,http://www.siggraph.org/education/materials/HyperGraph/hypergraph.htm