IPAQ PETA

potprojekt: Istraživanje i rekreacija u prirodi

1. STANDARDNA METODA PREBROJAVANJA PTICA U TOČKI

dr. sc. Jelena Kralj; Zavod za ornitologiju HAZU UVOD Ptice su svuda oko nas, u svim staništima: u naseljima, šumama, na livadama i jezerima. Upravo zbog toga što su svugdje prisutne i što ih je relativno lako promatrati i prepoznati, prestavljaju dobar objekt istraživanja učeničkih projekata pomoću kojih se učenici upoznaju s prirodom i staništima Hrvatske te razvijaju osjetljivost za promjene u prirodi koristeći populacije ptica kao indikatore tih promjena. METODA: Stanadardna metoda prebrojavanja u točki obuhvaća vizualno i auditivno prepoznavanje, lociranje i prebrojavanje ptica. Ova je metoda temelj inventarizacija, monitoringa, fenoloških i etoloških istraživanja, a također je široko korištena u tzv. citizen science projektima.

CILJ: Osposobiti učenike za auditivno i vizualno uočavanje i prepoznavanje najčešćih vrsta ptica, za interpretaciju opažanja te za izradu obrazaca o opažanjima ptica sa svim potrebnim elementima. Omogućiti učenicima samostalno osmišljavanje vlastitoga projekta koji će se zasnivati na prebrojavanju ptica. OPIS POSTUPKA: Postupak prebrojavanja ptica sastoji se od četiri dijela: 1. uočiti pticu 2. prepoznati (determinirati) vrstu te gdje je to moguće starost i spol 3. interpretirati opaženo 4. zabilježiti opaženo Potrebne sposobnosti za provođenje odabrane metode su: vizualna i auditivna determinacija (tj. prepoznavanje) najčešćih vrsta ptica nekog područja i staništa, pravilna interpretacija ponašanja ptica (prepoznavanje teritorijalnog ponašanja, npr. pjeva kosa, bubnjanja djetlića) te poznavanje standardne metode prebrojavanja u točki (što je cilj terenske nastave) . Elementi potrebni pri determinaciji su sljedeći:

- veličina ptice (usporedba s pticama poznatih veličin, npr. vrabac, golub, kokoš) - oblik ptice (okruglast, izduljen), oblik kljuna (oštar, tup, zakrivljen), duljina repa - obojenost ruha: boja koja prevladava i vidljive oznake (pruge, pjege ili plohe druge boje) - boja kljuna, nogu i očiju - način kretanja ptice (hoda, skače, «puzi» uz drvo, vješa se o grane) - način leta ptice: ravan, valovit, jedrenje… - glasanje i pjev (poznavanje fraza, ritma, visine i boje glasa) - stanište

Prebrojavanje za vrijeme sezone gniježđenja U vrijeme sezone gniježđenja prebrojavanje se provodi na točkama međusobno udaljenim 300 m. Obično se uzima niz od osam točaka, što daje ukupnu duljinu transekta od 2100 m. Transekt može i vijugati ili skretati ovisno o konfiguraciji terena, ali ne preporučuje se kretati se u krug. Na svakoj točki miruje se jednu minutu te se zapisuju ptice koje se promatraju tijekom pet minuta. Ptice se bilježe u tri pojasa: unutar 30 m, od 30 do 100 m i dalje od 100 m, a zasebno se bilježe preletnice.

Prebrojavanje se u Hrvatskoj provodi od travnja do početka lipnja. Razdoblje se može i mijenjati ako je istraživanje usmjereno na zasebnu vrstu ili grupu vrsta. Tako, na primjer, za monitoring čestih vrsta ptica prebrojava se dva puta, od 1. travnja do 8. svibnja i od 9. svibnja do 15. lipnja. Ako se prebrojava samo jednom (na terenskoj nastavi), najbolje rezultate dobit će se prebrojavanjem na otvorenim ili poluotvorenim staništima tijekom svibnja.

Prebrojavanje izvan sezone gniježđenja Prebrojavanje izvan sezone gniježđenja provodi se duž linije kretanja ili na točkama međusobno udaljenim od 300 do 500 m. Koristi se na otvorenim terenima, npr. vodenim površinama, livadama, strništima,... Ako se prebrojavaju zimovalice otvorenih staništa koje ne borave u jatima, prebrojava se u pojasima, kao što je to opisano za gnjezdarice. Ako se prebrojavaju ptice u jatima kao npr. patke na vodi ili ždralovi na livadi, broje se sve ptice, bez obzira na udaljenost od promatrača. U slučaju većih brojeva ptica u jatu, ptice se grupiraju u grupe po 10 (100, 1000) i prebrojavaju se grupe. Interpretacija prikupljenih podataka: Izvan sezone gniježđenja interpretacija je jednostavna - bilježi se svaka ptica i piše njihov zbroj. U sezoni gniježđenja interpretacija je složenija i provodi se na sljedeći način: a) svaki mužjak koji pjeva ili na neki drugi način označava teritorij (bubnjanje djetlića, svadbeni let goluba grivnjaša) bilježi se kao gnijezdeći par; b) ženke se ne bilježe kao dodatni par, osim ako nisu viđene same, bez mužjaka; c) par ptica (mužjak i ženka) također se bilježi kao par; d) jato mladunaca bilježi se kao par (ako nema pjevajućeg mužjaka u blizini). Kod višestrukih obilazaka terena tijekom sezone gniježđenja kao konačan broj parova na nekom području bilježi se najveći zabilježen broj ptica. Učenici će vjerojatno postaviti pitanje: „Zašto ne njihova srednja vrijednost?“ Aktivnost pojedinih vrsta ptica mijenja se tijekom godine i stvarni broj parova dobit će se u vrijeme njihove najveće aktivnosti. Za sjenice je to u travnju, dok je za slavuje u svibnju. Bilježenje podataka Važno je odmah na terenu zabilježiti i interpretirati sve podatke. U sezoni gniježđenja bilježimo odmah na terenu broj parova prema opisanoj interpretaciji, a ne bilježimo zasebno mužjake, ženke, parove, jata i sl. pa ih poslije interpretiramo. Uobičajeni podaci koji se traže u raznim obrascima su sljedeći: Ime i prezime Kontakt Datum prebrojavanja Sat početka i kraja prebrojavanja Vremenske prilike: naoblaka, vjetar, padaline, temperatura Lokacija (GPS) Opis staništa Promjene u staništima, uznemiravanje, ugroza Fotografija staništa Broj ptica po vrstama u pojedinim pojasima opažanja Potreban materijal i pribor za provođenje opisane metode istraživanja je sljedeći: - dalekozori (idealno je približno povećanje 7x42 ili 8x42) - priručnici: Dolenec, Z. (2009): Ptice tu oko nas. Školska knjiga - s pripadajućim CD-om;

Dolenec, Z. (2012): Price prirodnih staništa Hrvatske. Školska knjiga - s pripadajućim CD-om, Collinsov džepni vodič Ptice Hrvatske i Europe, Hrvatsko ornitološko društvo.

- internetske baze fotografija mogu biti velika pomoć pri determinaciji - internetska baza ptičjeg glasanja: www.xeno-canto.org - za prebrojavanja jata zimovalica mogu se koristiti brojači, tj. counteri - isti koji se koriste u

laboratorijima za prebrojavanje krvnih stanica

Aktivnosti nastavnika Aktivnosti koje slijede nastavnik može provesti samostalno ili u suradnji s učenicima. U ovisnosti o dobi učenika, njihovom interesu, samostalnosti i kreativnosti, nastavnik može neke od navedenih aktivnosti u potpunosti prepustiti učenicima te samo pratiti njihovo provođenje. Prije terenske nastave: Uspješno istraživanje, kao i uspješna nastava podrazumijevaju kvalitetno planiranje i pripremu. Nastavnik treba dobro proučiti metodu koju će prezentirati učenicima i obići područje na kojem planira provesti promatranje i prebrojavanje ptica. U pripremi svake terenske nastave potrebno je održati uvodne satove na kojima će se pripremiti istraživanje i na kojima će učenici dobiti opće upute i zadaće koje će ih pripremiti za istraživanje. Istraživanje ptica predloženom metodom podrazumijeva poznavanje i razlikovanje naših najčešćih vrsta ptica. Koristeći dostupnu literaturu ili internetske baze, učenici trebaju moći prepoznati oko 10-tak najčešćih vrsta ptica (popis vrsta iz Dolenec 2009 dovoljan je za većinu gradskih naselja i prigradskih područja, dok Dolenec 2012 navodi najčešće vrste šumskih i otvorenih staništa Hrvatske). Nastavnik treba samostalno ili u suradnji s učenicima (što se preporuča) izraditi «ključ» za očekivane vrste. Koristeći karte (Google maps) odabranog područja na kojem će se provesti istraživanje, potrebno je odabrati najviše osam točaka na kojima će se prebrojavati ptice. Karte je potrebno ispisati i na njima označiti odabrane točke. Moguće je koristiti i GPS uređaje ako ih škola ili učenici posjeduju. Nastavnik treba upoznati učenike sa standardnom metodom prebrojavanja u točki. Prije odlaska na teren potrebno je upozoriti učenike na odgovarajuću terensku obuću i odjeću te na pravila ponašanja i sigurnost u prirodi. Za potrebe provođenja istraživanja potrebno je izraditi obrazac u koji će podaci biti upisani te provjeriti jesu li svi potrebni elementi predviđeni (ovaj obrazac može izraditi nastavnik, ali cilj ovog istraživanja bit će u potpunosti ispunjen ako ga učenici izrade samostalno, nakon uvodnog sata, kako je i predloženo ovim materijalima). Na terenskoj nastavi: Tijekom jutra, a ako se istraživanje provodi na otvorenim staništima, tada je moguće i tijekom cijeloga dana, standardnom metodom prebrojavanja u točki provesti prebrojavanje ptica na odabranim točkama. Nakon provedenog istraživanja, nastavnik treba s učenicima raspraviti nastale probleme, pregledati obrasce i dopuniti ih po potrebi (dok je sjećanje još svježe). Nakon terenske nastave: Nakon prikupljanja podataka potrebno je interpretirati rezultate. Važno je usporediti rezultate (sastav vrsta i broj parova) sa staništem. Primjeri staništa:

- potpuno otvorena polja/polja sa živicom ili stablima - visoka trava/ pokošena trava - bukova šuma/hrastova šuma - rub šume/sredina šume

- blizina potoka ili druge vodene površine Također, važno je raspraviti o ekološkim potrebama pojedinih vrsta, povezati njihovu građu i prehranu sa staništem, usporediti podatke s rezultatima prijašnjih godina (ako postoje), raspraviti o postojećim i mogućim razlozima ugroženosti.

Aktivnosti učenika 1. Izrada obrasca za popisivanje ptica Zadatak: Planirati prebrojavanje ptica tijekom proljeća u lokalnom parku, u kojem će sudjelovati više učenika. Potrebno je izraditi obrazac za bilježenja podataka. Očekivani rezultat: Učenici bi trebali predvidjeti sve ili većinu podataka navedenih u Opisu postupka - uobičajeni podaci. Kroz raspravu potrebno je navesti učenike da uoče koji podaci nedostaju u njihovim obrascima. Možda sami dodaju još kakav zanimljiv podatak? 2. Interpretacija rezultata Zadatak: Interpretirati rezultate prebrojavanja ptica na nekom području, prikupljenih u najmanje dva izlaska na isto područje. Pitanja za raspravu: Bilježi li se kao konačni broj veća, manja ili srednja vrijednost parova? Jedna vrsta ptice zabilježena je pri svakom obilasku jednom, ali na dva različita mjesta. U kojim se slučajevima ti podaci interpretiraju kao dva para, a u kojima kao jedan? Očekivani odgovor: To će ovisiti o udaljenosti između mjesta opažanja; obično se ptica viđena na udaljenosti od 200 do 300 m smatra kao nova ptica, no što je ptica veća, veći su i teritoriji, pa je udaljenost od 200-300 m dovokjna za novi par sjenice ili kosa, ali ne i za sivu vranu, kukavicu ili vjetrušu. 3. Interpretacija ponašanja ptica Zadatak: Koje se ponašanje smatra teritorijalnim? Mogući odgovori: pjev (ne drugi oblici glasanja, kao što su različiti zovovi), bubnjanje djetlića, svadbeni let (golubovi grivnjaši), snubljenje (udvaranje), gradnja gnijezda (ptica nosi materijal u kljunu), gnijezdo s jajima ili ptićima, ptica hrani mlade (nosi hranu u kljunu), jato sasvim mladih ptica (npr. sjenice) 4. Analiziranje staništa i ugroženosti Pitanje za raspravu: Koji su zahtjevi ptica koje ste opazili prema staništu? Zadaci: Koristeći se dostupnom literaturom ili Internetom otkrijte: - gdje se promatrane ptice gnijezde, čime se i gdje hrane (npr. svračci su ptice otvorenih staništa, ali trebaju grmlje, po mogućnosti trnovito, za gniježđenje; velike strnadice nastanjuju prostrane travnjake ili žitna polja, ali trebaju visoka stabla s kojih pjevaju); - ima li neka od opaženih ljudskih aktivnosti (ili njene posljedice) utjecaj na lokalnu zajednicu ptica i kakav; - koje bi još ljudske djelatnosti mogle imati utjecaj na ptice i kakav;

- može li se postojeće stanište «poboljšati» kako bi pticama pružilo bolje uvjete za gniježđenje i opstanak (npr. sadnja živica, ostavljanje pruga trave među usjevima, postavljanje kućica za gniježđenje u mlade voćnjake i sl.). Prijedlog drugih područja u Republici Hrvatskoj gdje se još može primijeniti odabrana metoda istraživanja ptica: Metoda se može primijeniti na praktički svim područjima i staništima u Republici Hrvatskoj. Naravno, neka područja i staništa, kao i doba godine, su bolja od drugih, stoga je moguće: - uključiti se u Međunarodno zimsko prebrojavanje ptica močvarica koje se provodi sredinom siječnja; potrebno je prebrojati ptice močvarice (patke, liske, labudove, galebove, čaplje) na nekoj vodenoj površini. Preporučljivo je odabrati manju vodenu površinu (veličina Bundeka, Maksimirskih jezera, dio riječnog toka i sl.) koja se čitava može obuhvatiti pogledom i na kojoj se ptice mogu promatrati dalekozorom (a nije potreban durbin). Isto područje prebrojavati jednakim naporom kroz niz godina. Izraditi plastificiranu karticu s najčešćim pticama močvaricama (primjer u prilogu). Bilježi se broj ptica svake vrste, a nedeterminirane ptice po skupinama (patke, guske), bilježe se zasebno. Nakon niza godina mogu se podaci usporediti s vremenskim prilikama za tu zimu (s klimatskim podacima za prosinac i siječanj). Koordinator projekta: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, kontakt: hdzpp.hr@gmail.com

- uključiti se u Monitoring čestih vrsta ptica (Common Bird Monitoring) koji obuhvaća prebrojavanja čestih ptica na istom području tijekom sezone gniježđenja. Jedno prebrojavanje provodi se u travnju, a drugo tijekom svibnja ili prve polovice lipnja. Bilježi se broj parova svake vrste. Preporučljivo je da se, barem u početku, prebrojavaju ptice otvorenih staništa, jer se na njima ptice mogu lakše uočiti i determinirati (u šumskih staništima često je potrebno dobro poznavanje pjeva i glasanja ptica).Koordinator projekta: Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. kontakt: vlatka.dumbovic@dzzp.hr Kako se mogu koristiti dobiveni podaci? - uključivanje u postojeće programe u zaštiti prirode; - uključivanje u «citizen science» programe ili čak pokretanje tih programa; - praćenje promjena kroz sezonu uz promjene temperature i vjetra; npr. broj močvarica na jezeru od jeseni do proljeća (jednom tjedno ili jednom u 10 dana) ili praćenje dolaska selica (crnokapa grmuša, žutarica, golub grivnjaš, čvorak) u proljeće (od kraja veljače do sredine travnja dva puta tjedno); - praćenje promjena brojnosti gnjezdarica među godinama (tri do četiri godine su dovoljne za učenički rad); - uspoređivanje rezultata prebrojavanja s promjenama u staništu (sađenjem ili siječom vegetacije, izgradnjom npr. prometnica ili slično) ili s promjenama vremenskih uvjeta (blaga/jaka zima, promjene temeprature); - razvijanje osjetljivosti učenika za promjene u prirodi koristeći ptice kao bioindikatore; - izgrađivanje društva osjetljivog na potrebe zaštite prirode podizanjem svjesti o važnosti monitoringa (praćenja populacija) što je obaveza Hrvatske nakon ulaska u EU. Učenici će jednog dana biti zaposleni u ustanovama vezanim uz zaštitu prirode, poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo, energetiku, prostorno planiranje i sl., a sve su to djelatnosti koje su svojim radom vezane uz potrebe praćenja promjena u prirodi. Prijedlog dodatnih aktivnosti za učenike i za nastavnike na terenu i/ili u učionici Osim opisanog istraživanja mogu se provesti još: Etološka istraživanja - praćenje aktivnosti jednog ili više parova lako uočljive vrste u okolici škole ili doma - bilježenje početka pjeva, korištenje stršaka (pjevnih lokacija) ....

Metoda: odabrati neku od dobro poznatih vrsta (poželjno vrste sa spolnim dimorfiznom, npr. kos ili zeba) te na manjem području (park u blizini škole) kroz razdoblje gniježđenja bilježiti ponašanje dva do tri susjedna para: dva puta tjedno (ili češće) po sat vremena, ujutro. Prilozi: 1. upute za prebrojavanje i ispunjavanje obrasca 2. terenski obrazac za prebrojavanje ptica u sezoni gniježđenja 3. primjer ispunjenog terenskog obrasca za prebrojavanje ptica u sezoni gniježđenja 4. kratice znanstvenih imena ptica 5. kartica s najčešćim vrstama močvarica 6. kartica s najčešćim vrstama ptica šumskih i otvorenih staništa

MONITORING ČESTIH VRSTA PTICA U HRVATSKOJ 2014. GODINE

PRILOG 1. UPUTE ZA PREBROJAVANJE I ISPUNJAVANJE OBRASCA

Primjenjivat će se metoda prebrojavanja u točki. Jedan transekt sadrži 8 točaka te mu je ukupna

duljina oko 2100 m. Položaj točaka je unaprijed određen i geokodiran, a na terenu treba biti adekvatno

označen (npr. ljepljivom vrpcom). Metoda prebrojavanja preuzeta je prema Vořišek i sur. (2008): Best

practice guide, EBCC.

Vrijeme prebrojavanja

Prebrojavanje na svakoj točki provodi se dva puta tijekom jedne gnijezdeće sezone: prvi puta u

razdoblju od 1. travnja do 8. svibnja, a drugi puta od 9. svibnja do 15. lipnja, s najmanje 15 dana

između dva obilaska. Prebrojavanje može započeti pola sata nakon svitanja te može trajati najdulje

četiri sata, ali ne dulje od 9 h ujutro. Prebrojavanje treba provoditi po lijepom vremenu, bez vjetra i

padalina.

Opis metode prebrojavanja

Točke na kojima se prebrojavaju ptice pravilno su raspoređene duž odabranih linija kretanja

(transekata) međusobno udaljene oko 300 m.

Nakon dolaska na pojedinu točku, čeka se jedna minuta, a zatim se ptice zapisuju tijekom 5 minuta.

Ptice se prebrojavaju u 4 pojasa:

- 0-30 m

- 30-100 m

- ptice udaljene više od 100 m

- ptice na preletu

Ptice se bilježe u pojasu u kojem su prvi puta opažene. Ptice koje su poletjele iz nekog pojasa tijekom

vašeg približavanja točki, bilježe se u taj pojas (uz napomenu u opaskama). Ptice koje pjevaju u letu

(npr. prugasta trepteljka, poljska ševa i sl.) bilježimo u pojasu u kojem smo opazili da pjeva, a ne kao

ptice u preletu.

Spol, starost i aktivno st ptica nije potrebno bilježiti.

Rezultat prebrojavanja

Rezultat prebrojavanja je broj gnijezdećih parova pojedine vrste u pojedinom pojasu.

Sljedeća opažanja se interpretiraju kao gnijezdeći par:

- pjevajući mužjak

- zabilježen par(mužjak i ženka)

- aktivno gnijezdo

- grupa vrlo mladih mladunaca

Pri upisivanju opažanja u obrazac koristite standardne kratice za znanstvena imena ptica; ako je broj

parova (tj opažanja koje tako interpretiramo) veći od 1 zabilježite i broj uz kraticu imena.

Ukoliko tijekom prebrojavanja opazite jato ptica iste vrste, a niste u mogućnosti odrediti brojnost

mužjaka i ženki tada je brojnost parova jedna polovici broja ptica u jatu. Npr. ako opazite jato od 11

lastavica tada upišite broj od 6 parova lastavica.

Ukoliko je moguće razlučiti spol npr. opazili ste jato od tri divlje patke (1 m + 2 ž) tada je broj parova

(rezultat za upis u obrazac) za ovo opažanje 2.

Ukoliko tijekom drugog obilaska/prebrojavanja opazite veće jato ptica koje se gnijezde rano (npr sive

vrane, čvorci, vrapci), pa se u vrijeme drugog obilaska u tim jatima pojavljuju i mlade i odrasle jedinke

tada ta opažanja upišite kao opažanja jedinki tj u obrascu to opažanje upišite na način:. Pas.mon. 30j.

Bilježenje značajki staništa Na svakoj točki, bilježi se tip staništa (opisno) i pri svakom izlasku naprave se četiri fotografije staništa (prema četiri strane svijeta) te se bilježe potencijalni razlozi ugroženosti i uznemiravanja. Opis staništa može biti npr: mozački poljoprivredni krajobraz (oranice, livade i živice s pojedinačnim stablima) ili polja kukuruza omeđena živicama ili livada s pojedinačnim grmljem ili stara šuma hrasta lužnjaka itd. Ugroženost/uznemiravanja mogu biti npr. šumski ili poljoprivredni radovi koji stvaraju buku, promjene u staništu (posječena stabla ili grmlje, pokošena vegetacija, promjene u načinu korištenja staništa i sl.), lov, rekreativne aktivnosti itd. Ostala opažanja mogu biti npr. nađeno gnijezdo (koordinate gnijezda, na kojoj vrsti stabla ili grma i sl.), ptica odletjela iz određenog pojasa prilikom približavanja točki itd. Ostalo Vjetar opišite sukladno Beaufortova ljestvica (upišite broj koji označuje pojedinu kategoriju): 0 - tišina: Dim se diže vertikalno. 3 - slab vjetar: Lišće i grančice se neprekidno njišu i šušte. 1 - lahor: Lišće je nepomično. 4 - umjeren vjetar: Njišu se manje grane. 2 - povjetarac: Lišće treperi. 5 - umjereno jak vjetar: Njišu se veće grane i mala stabla. Smjer vjetra: upisati jedno od: N, NE, E, SE, S, SW, W or NW

Nakon završenog monitoringa, Državnom zavodu za zaštitu prirode dostavljaju

se originalni obrasci (kopirani ili scanirani) i fotografije (na CD-u ili e-mailom) te

se rezultati upisuju u za to predviđenu tablicu.

Koordinatori programa za 2014. su:

Luka Basrek (luka.basrek@gmail.com)

Vlatka Dumbović Mazal (vlatka.dumbovic@dzzp.hr; 01 5502 946 ili 091 6060

274)

PRILOG 2: TERENSKI OBRAZAC ZA PREBROJAVANJE PTICA U SEZONI GNIJEŽĐENJA

Ime i prezime: Telefon(mobitel):

1. izlazak: 01.04. do 08.05. 2. izlazak: 09.05. do 15.06. (zaokružiti)

Datum:

Početak prebrojavanja (hh/mm): ___________ Kraj:_________

Županija i najbliže naselje:

Broj transekta (prepisati s karte koju Vam je dao

koordinator):

Temperatura: Oborine: Vjetar: Naoblaka: jutarnja temperatura nema/lagana/ jaka Beaufortova ljestvica/smjer postotak prekrivenosti neba

oblacima

Koje ste vrste prebrojavali: SVE vrste Dio opaženih vrsta (popis):

Točka 1. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja: Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 2. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 3. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 4. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 5. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 6. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 7. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

Točka 8. Koordinate točke (HTRS sustav)

X: Y:

Početak prebrojavanja na točki (hh/mm):

Kraj prebrojavanja na točki: (hh/mm):

Opis staništa: Ugroženost/uznemiravanja:

Ostala opažanja: Ime datoteka 4 fotografije staništa (prema stranama svijeta npr. N

0034.jpg, N E S W

PRILOG 3. PRIMJER ISPUNJENOG OBRASCA

PRILOG 4. KRATICE ZNANSTVENIH IMENA PTICA

ZNANSTVENO IME KRATIC

A HRVATSKO IME ZNANSTVENO IME KRATICA HRVATSKO IME

Tachybaptus ruficollis Ta.ruf mali gnjurac Turdus torquatus Tur.tor planinski kos

Podiceps cristatus Pod.cri ćubasti gnjurac Turdus merula Tur.mer kos

Ixobrychus minutus Ix.min čapljica voljak Turdus pilaris Tur.pil drozd bravenjak

Ardea cinerea Ar.cin siva čaplja Turdus philomelos Tur.phi drozd cikelj

Ciconia ciconia Ci.cic roda Turdus viscivorus Tur.vis drozd imelaš

Cygnus olor Cyg.ol crvenokljuni labud Panurus biarmicus Pa.biar brkata sjenica

Anas platyrhynchos An.plat divlja patka Cettia cetti Ce.cet svilorepa

Circus aeruginosus Cir.aer eja močvarica Locustella luscinioides Lo.lus veliki cvrčić

Circus pygargus Cir.pyg eja livadarka Locustella fluviatilis Lo.flu cvrčić potočar

Accipiter gentilis Ac.gen jastreb Locustella naevia Lo.nae pjegavi cvrčić

Accipiter nisus Ac.nis kobac Acrocephalus schoenobaenus Acr.sch trstenjak rogožar

Buteo buteo Bu.but škanjac Acrocephalus scirpaceus Acr.sci trstenjak cvrkutić

Falco tinnunculus Fal.tin vjetruša Acrocephalus palustris Acr.pal trstenjak mlakar

Bonasa bonasia Bon.bon lještarka

Acrocephalus melanopogon Acr.mel

crnoprugasti trstenjak

Alectoris graeca Ale.gra jarebica kamenjarka

Acrocephalus arundinaceus Acr.aru veliki trstenjak

Perdix perdix Per.per trčka Hippolais icterina Hip.ict žuti voljić

Coturnix coturnix Cot.cot prepelica Hippolais polyglotta Hip.pol kratkokrili voljić

Phasianus colchicus Ph.col fazan Hippolais olivetorum Hip.oli voljić maslinar

Gallinula chloropus Ga.chl mlakuša Hippolais pallida Hip.pal sivi voljić

Fulica atra Fu.atra liska Sylvia nisoria Syl.nis pjegava grmuša

Burhinus oedicnemus Bur.oed ćukavica Sylvia hortensis Syl.hor velika grmuša

Vanellus vanellus Van.van vivak Sylvia borin Syl.bor siva grmuša

Gallinago gallinago Gal.gal šljuka kokošica Sylvia atricapilla Syl.atr crnokapa grmuša

Tringa totanus Tr.tot crvenonoga prutka Sylvia communis Syl.com grmuša pjenica

Actitis hypoleucos Act.hyp mala prutka Sylvia curruca Syl.cur grmuša čevrljinka

Larus ridibundus La.rid riječni galeb Sylvia melanocephala Syl.mel crnoglava grmuša

Columba oenas Co.oen golub dupljaš Sylvia cantillans Syl.can bjelobrka grmuša

Columba palumbus Co.pal golub grivnjaš Phylloscopus bonelli Phy.bon gorski zviždak

Streptopelia turtur Str.tur grlica Phylloscopus collybitus Phy.col zviždak

Streptopelia decaocto Str.dec gugutka Phylloscopus sibilatrix Phy.sib šumski zviždak

Cuculus canorus Cu.can kukavica Phylloscopus trochilus Phy.tro brezov zviždak

Apus melba Ap.mel bijela čiopa Regulus regulus Reg.reg zlatoglavi kraljić

Apus pallidus Ap.pal smeda čiopa Regulus ignicapillus Reg.ign vatroglavi kraljić

Apus apus Ap.apus čiopa Cisticola juncidis Cis.jun šivalica

Merops apiaster M.api pčelarica Ficedula albicollis Fic.alb bjelovrata muharica

Upupa epops Up.ep pupavac Muscicapa striata Mus.str muharica

Jynx torquilla Jy.tor vijoglav Aegithalos caudatus Aeg.cau dugorepa sjenica

Picoides minor Den.min mali djetlić Remiz pendulinus Rem.pen sjenica mošnjarka

Picoides leucotos Den.leu planinski djetlić Parus palustris Par.pal crnoglava sjenica

Picoides medius Den.med crvenoglavi djetlić Parus lugubris Par.lug mrka sjenica

Picoides syriacus Den.syr sirijski djetlić Parus montanus Par.mon planinska sjenica

Picoides major Den.maj veliki djetlić Parus ater Par.ate jelova sjenica

Picoides tridactylus Pi.tri troprsti djetlić Parus cristatus Par.cri kukmasta sjenica

Dryocopus martius Dry.mar crna žuna Parus major Par.maj velika sjenica

Picus canus Pic.can siva žuna Parus caeruleus Par.cae plavetna sjenica

Picus viridis Pic.vir zelena žuna Sitta europaea Sit.eur brgljez

Melanocorypha calandra Me.cal velika ševa Sitta neumayer Sit.neu brgljez kamenjar

Calandrella brachydactyla Cala.br kratkoprsta ševa Certhia familiaris Cer.fam kratkokljuni puzavac

Galerida cristata G.cri kukmasta ševa Certhia brachydactyla Cer.bra dugokljuni puzavac

Lullula arborea Lu.arb ševa krunica Emberiza calandra Em.cal velika strnadica

Alauda arvensis Al.arv poljska ševa Emberiza citrinella Em.cit žuta strnadica

Eremophila alpestris Er.alp planinska ševa Emberiza cia Em.cia strnadica cikavica

Hirundo rupestris Hi.rup hridna lastavica Emberiza hortulana Em.hor vrtna strnadica

Hirundo rustica Hi.rus lastavica Emberiza cirlus Em.cir crnogrla strnadica

Hirundo daurica Hi.daur daurska lastavica Emberiza melanocephala Em.mel crnoglava strnadica

Delichon urbica Del.urb piljak Emberiza schoeniclus Em.sch močvarna strnadica

Anthus campestris Ant.cam primorska trepteljka Fringilla coelebs Fr.coe zeba

Anthus trivialis Ant.tri prugasta trepteljka Serinus serinus Ser.ser žutarica

Motacilla flava Mot.fla žuta pastirica Carduelis chloris Car.chl zelendur

Motacilla cinerea Mot.cin gorska pastirica Carduelis spinus Car.spi čižak

Motacilla alba Mot.alb bijela pastirica Carduelis carduelis Car.car češljugar

Lanius collurio Lan.col rusi svračak Acanthis cannabina A.can juričica

Lanius minor Lan.min sivi svračak Pyrrhula pyrrhula Pyr.pyr zimovka

Lanius senator Lan.sen riđoglavi svračak Coccothraustes coccothraustes Coc.coc batokljun

Troglodytes troglodytes Tro.tro palčić Passer domesticus Pas.dom vrabac

Prunella modularis Pr.mod sivi popić Passer hispaniolensis Pas.his španjolski vrabac

Erithacus rubecula Er.rub crvendać Passer montanus Pas.mon poljski vrabac

Erithacus luscinia Er.lus mrki slavuj Sturnus vulgaris

Stu.vul

čvorak

Erithacus megarhynchos Er.meg slavuj Oriolus oriolus Or.or vuga

Erithacus svecicus Er.svec modrovoljka Garrulus glandarius Gar.gla šojka

Phoenicurus phoenicurus

Pho.pho

šumska crvenrepka Pica pica P.pica svraka

Saxicola rubetra Sax.rub smeđoglavi batić Nucifraga caryocatactes Nuc.car kreja

Saxicola torquata Sax.tor crnoglavi batić Pyrrhocorax graculus Py.gra žutokljuna galica

Oenanthe oenanthe Oe.oen sivkasta bjeloguza Corvus monedula C.mon čavka

Oenanthe hispanica Oe.his primorska bjeloguza Corvus frugilegus C.frug gačac

Monticola saxatilis Mon.sax kamenjar Corvus corone corone C.cor.e crna vrana

Monticola solitarius Mon.sol modrokos Corvus corax C.corax gavran

PRILOG 5. MOČVARICE

Divlja patka Anas platyrhynchos - mužjak ženka

Kržulja Anas crecca - mužjak ženka

Glavata patka (Aythya ferina) - mužjak ženka

Krunata patka (Aythya fuligula) - mužjak ženka

Crvenokljuni labud (Cygnus olor) mladunac

Liska (Fulica atra) Riječni galeb (Larus ridibundus)

Galeb klaukavac (Larus michahellis) - odrasli mladunac

Siva čaplja (Ardea cinerea) Veliak bijela čaplja (Egretta alba)

PRILOG 6. GNJEZDARICE

Rusi svračak (Lanius collurio) – mužjak ženka

Velika strnadica (Emberiza calandra) Poljska ševa (Alauda arvensis)

Žuta strnadica (Emberiza citrinella), mužjak ženka

Češljugar (Carduelis carduelis) Zelendur (Carduelis chloris)

Zeba (Fringilla coelebs) – mužjak ženka

Zviždak (Phylloscopus collybita) Crvendać (Erithacus rubecula)

Kos (Turdus merula) - mužjak ženka

Drozd cikelj (Turdus philomelos) Velika sjenica (Parus major)