IRRI – Projekt navodnjavanja

zIRRI – Projekt navodnjavanja

Tema 6. - DIO UČINCI NAVODNJAVANJA NA POLJOPRIVREDNE

KULTURE

Dr.sc. Marko Josipović1, Prof.dr.sc. Jasna Šoštarić2, Monika Marković dipl.ing.polj.2, Dr.sc. Hrvoje Plavšić1

1Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, Osijek, 311032Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Svačićeva 1d, Osijek, 31000


UDRUGA KORISNIKA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE OPATOVAC

UDRUGA KORISNIKA ZA NAVODNJAVANJE TOMPOJEVCI

OPĆINA ODŽAK

Uvod• Navodnjavanjem se redovito postiže povećanje uroda

poljoprivrednih kultura. • No, povećanje ovisi o puno čimbenika, a jedan od bitnih je znanje

osobe koja ga provodi. • Navodnjavanje se najčešće definira kao dopunska mjera u

poljoprivrednoj proizvodnji kojom se vrši nadomještanje prirodnih oborina, ako su one u nedostatku prema potrebama biljaka kako bi se ostvario njihov „puni“ genetski potencijal rodnosti.

• S druge strane, u slučaju proizvodnje u zatvorenom prostoru, navodnjavanje je jedini način kojim biljke opskrbljujemo s potrebnim količinama vode za nesmetan rast i razvoj.


3

Uvod• U specifičnim poljoprivrednim proizvodnjama kao što su povrćarstvo

i voćarstvo, vrlo su rijetke godine kada nije potrebno dodavati vodu, odnosno kada su prirodne oborine jednake potrebama biljke u svim fazama rasta i razvoja.

• Naime, i u prosječno kišnim godinama, u pojedinim razdobljima uglavnom se javlja određeni nedostatak lako pristupačne vode, koji posebice ako se javi u osjetljivim fazama rasta i razvoja pojedinih kultura, može uvjetovati veliko smanjenje prinosa kao i smanjenje kakvoće proizvoda.

• Upravo zbog toga je neophodno imati sustave navodnjavanja kojima smo u stanju dodati potrebnu količinu vode u određenom roku.


4


5

• PREDAVANJE • DR.SC. HRVOJE PLAVŠIĆ

Jesenska proizvodnja rajčice – iskustva OPG Željko Ljikar• Tehnologija proizvodnje rajčice

• Proizvodnja rajčice u zatvorenom prostoru (u plasteniku) počinje nešto prije Nove godine.

• Sjetva, pikiranje, potom presađivanje na konačno mjesto krajem drugog mjeseca.

• Prvi zreli plodovi za tržište pristižu 15-20. svibnja zbog toga što imamo grijanje u plastenicima. Uzgoj plodova je na 5-6 etaža.


6


7

Jesenska proizvodnja rajčice – iskustva OPG Željko Ljikar• Tehnologija proizvodnje rajčice

• Šesta etaža prosječno dozrijeva oko 10.-15. lipnja, a u to vrijeme, u našem klimatu sazrijeva i rajčica u proizvodnji na otvorenom koja je rasađena (najranije) krajem travnja, početkom svibnja (uobičajeno) ili sredinom svibnja (kasnija sadnja).

• U vrijeme od 15.7. do 15.9. ponuda je velika, a potražnja mala ili prosječna, tako da je i cijena rajčice niska.

• Kasnije cijena raste jer rajčica iz uzgoja na otvorenom (brojni razlozi) prolazi i mogućnost povoljne prodaje za proizvođača raste.


8

• Probali smo sjetvu nove rajčice krajem svibnja i rasađivanje krajem lipnja kako bi smo imali nove biljke i nove plodove za tržište s jeseni.

• No kada smo sve izračunali, sagledali što je sve neophodno učiniti za novo rasađivanje, vidjeli smo da to baš i nije tako jednostavno bez obzira koliko ima topline i dnevnog osvjetljenja koje je u proljetnom uzgoju u nedostatku.


9

• Naglasio sam da je uzgoj na 5-6 etaža.

• Slijedi zakidanje vegetativnog vrha.

• Kada se to učini biljka to prepozna i nastavlja se dalje boriti za život s obzirom na to da su čimbenici života (voda i sunce-svjetlo u izobilju, a ima i hranjivih tvari u tlu pa iz pazuha listova izbijaju zaperci.


10

• Sasvim slučajno smo probali ostaviti jedan zaperak koji je izbio iz donjeg dijela starog stabla ili iz vršnog dijela.

• Staro lišće smo škarama uklonili kako bi pristup zraka bio bolji (provjetravanje-smanjenje vlage u zraku, manji rizik od bolesti) i da nova biljka ima dovoljno svjetlosti kako ne bi dolazilo do izduživanja internodija.

• Iz početka oprezno s mladim zapercima dok veza sa starim stablom ne očvrsne, a onda isto kao i s normalnom biljkom.


11

• Taj se zaperak razvija u novo stablo i poslije 5-7 etaža ponovo zakidamo vegetativni vrh jer ostale etaže u našem klimatskom području ne mogu sazrijeti bez grijanja.

• Pored toga u obzir se mora uzeti i kratkoća dana (sve je manje sunčeve svjetlosti).

• U vrijeme srpnja i kolovoza noćne i dnevne temperature su visoke pa je vegetativni porast jako velik (tako reći vidljiv je u roku od 24 sata).

• Ponekad, zbog visokih dnevnih temperatura u poslijepodnevnim satima dolazi do slabije oplodnje nekih cvjetova jer se polen brzo osuši (kratka viabilnost polena) i ne dolazi do oprašivanja, ali može se reći generalno gledano oplodnja je čak i bolja u jesenskom nego u proljetnom uzgoju.


12

• Plamenjača nam u proizvodnji rajčice ne stvara velike probleme jer je pepelnica ta na koju treba obratiti pozornost.

• Preparate na bazi sumpora treba koristiti dok su biljke u vegetativnom porastu, a pred zriobu ili možda čak i dok je zrioba u tijeku koristi se Quadris (kratka karenca).

• Ozbiljan problem su insekti, razni leptiri, a posebno kupusar bijeli i kukuruzni plamenac koji polažu svoja jajašca u zelene plodove rajčice i nakon određenog vremena pojavi se gusjenica koja se hrani tim plodovima, te dolazi do truleži plodova.

• Također, velike štete zna napraviti bijela mušica sišući „sokove“ iz listova.


13

• Štete čine odrasle jedinke, ali i u stadiju leptira koji izgleda kao da se na naličju lista nalaze buhe.

• Prljaju zrele i zelene plodove svojim izmetom i u uvjetima povećane vlage zraka dolazi do pucanja plodova, do truljenja, plodovi vizualno nisu lijepi što im umanjuje tržišnu vrijednost.

• Zaštita protiv bijele mušice je raznovrsna. • Preventivno koristim ljepljive ploče i zakidanjem mladih zaperaka,

jer se bijela mušica nastanjuje upravo na mladom lišću. • To je najbolje raditi kad su jutra hladnija pa se iznošenjem zaperaka

iznosi i odrasle insekte. • Od preparata, insekticida, koristio sam actaru, decis i Vydate

(prema uputama proizvođača).


14

• Na ovakav način proizvodnje, uz samo jednu sjetvu i sadnju, možemo imati i do 10 etaža sa plodovima izvrsne kvalitete i biti prisutni na tržištu i do 180 dana.

• Također ako ostane zelenih plodova poberemo ih (samo zdrave) i stavimo u toplu prostoriju (da temperatura bude oko 20 stupnjeva) i po koji poluzreli između njih.

• Pokazalo mi se kao vrlo dobro kad sam tijekom noći plodove pokrivao, a tijekom dana otkrivao, zbog svjetlosti.

• Za oko dva tjedna i ti zeleni plodovi počinju crveniti. • Bude tu i otpada možda 10-20%, ali i to je dobro jer na taj način

možemo biti prisutni još duže na tržištu, a znamo da je u to vrijeme tržišna cijena zrele rajčice puno veća u odnosu na ljetno razdoblje.


15

• Navodnjavanje rajčice u zatvorenom prostoru• Voda ima vrlo značajnu ulogu u životu biljke kao i za procese analize i

sinteze organske tvari u tlu. • Biljke trebaju određenu količinu vode za svoje životne procese tijekom

cijele vegetacije. • Potrebe biljnih kultura za vodom zavise o fazama vegetacijskog rasta i

razvoja te klimatskim i vodnim prilikama lokaliteta uzgoja. • Sadržaj raspoložive vode u tlu vrlo je promjenjiv. • U našim uvjetima proizvodnje i kod većine poljoprivrednih kultura,

sadržaj vode u tlu nije u skladu s potrebama biljaka, drugim riječima, nisu dobro raspoređene prema potrebama poljoprivrednih kultura, tako da je u doba najvećih zahtjeva za vodom njen priljev u tlo vrlo često najmanji.


16

• Navodnjavanje rajčice u zatvorenom prostoru• Kulturna biljka usvaja vodu za svoje životne potrebe uglavnom

iz tla pomoću korijenovog sustava (a manjim dijelom i preko lista).

• Zajedno s vodom ona iz tla prima i otopljena biljna hranjiva što znači da biljka istovremeno „pije i jede“.

• Najveću količinu usvojene vode biljka troši na procese transpiracije i izgradnju organske tvari putem fotosinteze, jednoga od najbitnijih procesa za život živih bića na zemlji.


17

• S agronomskog stajališta bitno je stanje sadržaja vode u površinskome, oraničnom sloju tla, a to je za povrće do 30 cm dubine, rijetko dublje, jer do te dubine obavljamo gnojidbu i navodnjavanje, a do te dubine se nalazi glavnina mase korjenova sustava.

• Kada je u pitanju uzgoj kultura na otvorenome u ratarstvu i povrćarstvu (a pogotovo u voćarstvu) korijen prodire i puno dublje (ovisno o rahlosti tla i svojstvima korijena), no korištenje hraniva i vode su manje značajni.


18

• Voda u tlu uglavnom potječe od oborina ili navodnjavanja, a samo manjim dijelom iz podzemnih voda (ako su one blizu površine tla).

• S obzirom na veliko značenje vode kao glavnog biološkog čimbenika, za postizanje punog potencijala poljoprivrednih kultura nužno je u proizvodnoj praksi dobro gospodariti vodom u tlu, odnosno održavati povoljan vodni režim poljoprivrednog (površinskog) sloja tla.

• U zatvorenom prostoru potreba za vodom je veća nego na otvorenom, u prvom redu zbog veće prosječne temperature tijekom sunčanih dana, tako da proizvodnja u zatvorenom prostoru nije moguća bez navodnjavanja.


19

• Navodnjavanjem u zatvorenom prostoru nastojimo biljkama dati optimalne količine vode i hranjivih tvari neophodnih za njihov normalan rast i razvoj.

• Osim redovite gnojidbe, makrognojivima, dušikom, fosforom i kalijem dodaju se ostali makro i mikroelementi neophodni za razvoj biljke.

• Uzmemo li u obzir da se u plasteničkoj proizvodnji ostvari značajno veći urod po biljci i po jedinici površine nego na otvorenom polju, potrebno je i gnojidbu s makro i mikro elementima prilagoditi tomu.

• Čak se može reći da se uzgojem u zatvorenom prostoru vegetacija ubrzava odnosno pojedine faze rasta i razvoja biljaka prolaze brže nego na otvorenom zbog viših temperatura i veće sadržaja ugljičnoga dioksida.


20

• Iz svog iskustva mogu reći da je navodnjavanje kapanjem najbolje. • Radimo ovaj posao 19 godina i nije uvijek bilo tako kao što je danas. • Navodnjavali smo s crijevom, zemlja se sabijala i tlo nije se moglo

dovoljno navlažiti. • Naša tla pripadaju skupini srednjih do lakših i dobro propusnih tala,

tako da navodnjavanje većim mlazom vode,velikom rasprskivačima (ili navodnjavanje tala s većim nagibom) nije poželjno primjenjivati jer dolazi do odnošenja tla (erozija vodom).

• Nije loše ni kišenje, ali nam se taj način nije pokazao učinkovit, time više što se vlaženjem lisne površine stvaraju povoljni uvjeti za razvoj bolesti, a tada je i najmanje mehaničko oštećenje tkiva na biljci moguće mjesto ulaska patogena i razvoj bolesti.


21


22


23


24


25


26


27


28


29


30


31


32


33


34


35


36


37


38


39




HVALA VAM LIJEPA NA

POZORNOSTI!

Documents

IRRI – Projekt navodnjavanja