samostalni padei N i V, nesamostalni padei - GDAILodabir ili selekcija govornikov odabir jezinih jedinica kojima e prenijeti obavijest u komunikaciji ; paradigmatski odnosi odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na odabir u konkretnoj jezinoj situaciji ; razmjetaj ili kombinacija slaganje jezinih jedinica po odreenim pravilima ; sintagmatski odnosi odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na slaganje u nizrije najmanja samostalna znaenjska jedinica & sintaktika jedinica koja ima odreenu slubu u reenici ; reenica gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi obavijest ; sintaksa jezikoslovna disciplina koja prouava reenicusintaktike jedinice rije, sintagma, reenica ; spoj rijei ili sintagma sintaktika jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznanih rijei koje su meusobno povezane ( npr. Crna maka eta ulicom, Napisao je odlian roman ) ; sintagma uvjeti min. 2 rijei, punoznane, meusobno povezane ; npr. Djeak se igra loptom-> djeakovo igranje loptom, Ivan se priprema za ispit -> Ivanova priprema za ispit ; gramatike veze meu sastavnicama u sintagmi su:sronost ili kongruencija vrsta gramatike veze meu lanovima sintagme u kojoj se glavna i zavisna sastavnica podudaraju u rodu, broju i padeu ; imenica, poimenieni pridjev ili zamjenica + pridjev ili imenica. ; upravljanje ili rekcija glavna sastavnica upravlja gramatikim obiljejima zavisne sastavnice;glagol + imenicapridruivanje vrsta gramatike veze meu lanovima sintagme u kojoj je zavisna sastavnica nepromjenjiva; prilozi, glagolski prilozi sadanji i proli te infinitiv).gramatiko ustrojstvo subjekt, predikat, objekt, PO, atribut, apozicijatema (dato) dio reenice koji se nadovezuje na ve poznato i nosi manje obavijestirema(novo)- dio reenice koji je obavijesniji jer se njime izrie neto novo i nepoznato ; (tema) Ivan ita knige |o hrvatskoj povijesti.(rema) iskaz reenica promatrana s gledita njezina obavijesnoga ustrojstvapredikat temeljni dio reenice koji u reenici otvara mjesto ostalim reeninim dijelovima->subjektu, objektu, PO ; GO -> lice, broj, vrijeme/nain, vidpredikatne rijei izriu predikatna obiljeja lica, vremena/naina i vida te izriu ono to predikat znai, mogu biti imenske i glagolske ; glagolski predikat glagol u jed. ili slo. gl. vrem/na ; imenski predikat pom. glag.biti + nenaglaena rije ; pomoni glagol biti spona ili kopula ; nenaglaena rije u imenskom predikatu -> imenska rije ili predikatno ime ; subjekt rije u nominativu sroena s predikatom ; GO. -> rod, broj, pade ; sronost ili kongruencija - slaganje subjekta s predikatom u licu, broju i padeu ; 1.rj-> Kia pada. Sunce sija., ; Putovao je svijetom -> subjekt nije izreen ; Putuje se svijetom -> besubjektna ; Brzo! Pomo! -> besubjektna ; Polo istrauje svijet -> glag.pred ; Polo je istraiva. -> imen.pred ; glagol bez oznake lica -> bezlini glag.oblici ; samostalni reenini lanovi -> subjekt, predikat, objekt i prilona oznaka ; nesamostalni reenini lanovi -> atribut i apozicija.

samostalni padei N i V, nesamostalni padei - GDAILodabir ili selekcija govornikov odabir jezinih jedinica kojima e prenijeti obavijest u komunikaciji ; paradigmatski odnosi odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na odabir u konkretnoj jezinoj situaciji ; razmjetaj ili kombinacija slaganje jezinih jedinica po odreenim pravilima ; sintagmatski odnosi odnosi meu rijeima kao jezinim jedinicama s obzirom na slaganje u nizrije najmanja samostalna znaenjska jedinica & sintaktika jedinica koja ima odreenu slubu u reenici ; reenica gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi obavijest ; sintaksa jezikoslovna disciplina koja prouava reenicusintaktike jedinice rije, sintagma, reenica ; spoj rijei ili sintagma sintaktika jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznanih rijei koje su meusobno povezane ( npr. Crna maka eta ulicom, Napisao je odlian roman ) ; sintagma uvjeti min. 2 rijei, punoznane, meusobno povezane ; npr. Djeak se igra loptom-> djeakovo igranje loptom, Ivan se priprema za ispit -> Ivanova priprema za ispit ; gramatike veze meu sastavnicama u sintagmi su:sronost ili kongruencija vrsta gramatike veze meu lanovima sintagme u kojoj se glavna i zavisna sastavnica podudaraju u rodu, broju i padeu ; imenica, poimenieni pridjev ili zamjenica + pridjev ili imenica. ; upravljanje ili rekcija glavna sastavnica upravlja gramatikim obiljejima zavisne sastavnice;glagol + imenicapridruivanje vrsta gramatike veze meu lanovima sintagme u kojoj je zavisna sastavnica nepromjenjiva; prilozi, glagolski prilozi sadanji i proli te infinitiv).gramatiko ustrojstvo subjekt, predikat, objekt, PO, atribut, apozicijatema (dato) dio reenice koji se nadovezuje na ve poznato i nosi manje obavijestirema(novo)- dio reenice koji je obavijesniji jer se njime izrie neto novo i nepoznato ; (tema) Ivan ita knige |o hrvatskoj povijesti.(rema) iskaz reenica promatrana s gledita njezina obavijesnoga ustrojstvapredikat temeljni dio reenice koji u reenici otvara mjesto ostalim reeninim dijelovima->subjektu, objektu, PO ; GO -> lice, broj, vrijeme/nain, vidpredikatne rijei izriu predikatna obiljeja lica, vremena/naina i vida te izriu ono to predikat znai, mogu biti imenske i glagolske ; glagolski predikat glagol u jed. ili slo. gl. vrem/na ; imenski predikat pom. glag.biti + nenaglaena rije ; pomoni glagol biti spona ili kopula ; nenaglaena rije u imenskom predikatu -> imenska rije ili predikatno ime ; subjekt rije u nominativu sroena s predikatom ; GO. -> rod, broj, pade ; sronost ili kongruencija - slaganje subjekta s predikatom u licu, broju i padeu ; 1.rj-> Kia pada. Sunce sija., ; Putovao je svijetom -> subjekt nije izreen ; Putuje se svijetom -> besubjektna ; Brzo! Pomo! -> besubjektna ; Polo istrauje svijet -> glag.pred ; Polo je istraiva. -> imen.pred ; glagol bez oznake lica -> bezlini glag.oblici ; samostalni reenini lanovi -> subjekt, predikat, objekt i prilona oznaka ; nesamostalni reenini lanovi -> atribut i apozicija.