Ispravno Ili Ne

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ispravno pisanje

Citation preview

  • Greke i problemi na koje se najee nailazi u bhs. tekstovima

  • Ubi me prejaka re!Lijepa rije gvozdena vrata otvara!

  • Rije ima nevjerovatno veliku pokretaku snagu.

    Greke u usmenom i pismenom izraavanju tetno utiu na sposobnost ljudi da uspjeno i efikasno meusobno komuniciraju. A o problemima sa jasnim, tenim i zanimljivim izraavanjem vlastitih misli i osjeanja, kao i vlastitih ideja i planova, da i ne govorimo!

    ovjek se svojim izraavanjem, i bez svoje volje, obiljeava. Obiljeavati se, meutim, moe i svjesno, namjerno, ovakvim ili onakvim izborom jezikih sredstava, izborom ove ili one jezike varijante ili nacionalnog jezikog standarda.

    Zahvaljujui izboru jezikih sredstava karakteristinih za nacionalni jeziki standard danas u BiH imamo tri jezika standarda, odnosno tri zvanina jezika.

  • Greke i problemi na koje se najee nailazi u bhs. tekstovima:

    U naem jeziku pasivna konstrukcija nije prirodna. Vrlo esto nailazimo na direktne prevode na na jezik sintakse stranih jezika koji vole pasivne konstrukcije.

  • Neispravno: Svi osumnjieni, ukljuujui i apelanta, lieni su slobode dva dana nakon kritinog dogaaja, a to je predstavljalo dovoljno vremena da se oruje upotrebljeno kritine veeri od strane osumnjienih sakrije, sa namjerom da isto ne bude otkriveno od strane ovlatenih lica i dato na vjetaenje...

    Ispravno: Svi osumnjieni, ukljuujui i apelanta, lieni su slobode dva dana nakon kritinog dogaaja, to je predstavljalo dovoljno vremena da osumnjieni sakriju oruje koje su upotrijebili kritine veeri i tako onemogue ovlatena lica da ga otkriju i daju na vjetaenje...

    Greke i problemi na koje se najee nailazi u bhs. tekstovima:

  • Neispravno: ...da se osnovica za obraun plae i koeficijent sloenosti poslova zaposlenicima u srednjim kolama utvruje svaka tri mjeseca od strane Vlade nadlenog kantona, na osnovu usaglaenog prijedloga kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i sindikata.

    Ispravno : ... da osnovicu za obraun plae i koeficijent sloenosti poslova zaposlenicima u srednjim kolama utvruje svaka tri mjeseca vlada nadlenog kantona, na osnovu usaglaenog prijedloga kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i sindikata.

    Greke i problemi na koje se najee nailazi u bhs. tekstovima:

  • Subjekat je vrilac radnje, radnja se ne vri na njemu!

  • Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

    Strane svijeta: sa ili bez crtice?- jugozapadni (i Jugozapadni)nejugo-zapadni

    Socioekonomski podaci: - knjievnopolitiki, standardnojeziki, radikalsocijalistiki, austrougarski, bosanskohercegovaki... (Klajn 2009: drutvenopolitiki ili drutveno-politiki, zavisno od toga koliko naglaavamo posebnost komponenata. Isto bi moglo vaiti i za pridev drutveno-ekonomski.) Znai, prednost u sva tri jezika standarda je spojeno pisanje!

  • Srednjevjekovni ili samo srednjovjekovni?Srednjokolski?

    - srednjokolski ne srednjekolski- srednjovjekovnine srednjevjekovni- srednjobosanskinesrednjebosanski- srednjoroninesrednjeroni

    Znai, iskljuivo sa o u svim sluajevima!

  • Vrste rijeiGreke u pisanju oblika: bismo, biste ili ne mogu...U pisanju glagola, u sva tri jezika standarda, negacija se pie zajedno sa glagolom samo u oblicima neu, nemam, nisam, nemoj i glagoli tipa nedostajati (koji podnose negaciju). U svim drugim sluajevima negacija se pie odvojeno!Oblici bih, bi, bismo, biste, bijae, bijahu uvijek se piu sastavljeno.

    Vaga ili vae, od vagati?Pravilno je oboje!

    Moj, tvoj njegov, na, va njihov...uzeo sam svoje stvari ne uzeo sam moje stvari

    u svim sluajevima kada se oznaava pripadanje ili prisvajanje subjekta u reenici, gdje je standardna upotreba tzv. prisvojne zamjenice svakog lica svoj: ja imam svoju knjigu, ti ima svoju knjigu, mi imamo svoju knjigu

  • Sve ili svo lie? sve blago, sve oruje nesvo blago, svo oruje

    Neodreena zamjenica glasi sav, sva, sve!

    isti zamjenica koja u knjievnom jeziku ima sasvim odreeno znaenje. Njome se pokazuje nepromjenljivost nekog predmeta, odnosno identinost. On je ostao isti, rjeavamo iste probleme, radimo po istom nastavnom planu...

    Zamjenica isti pogreno se upotrebljava umjesto pokazne zamjenice ovaj ili taj, ili on. Greku moemo izbjei ako umjesto nje stavimo odgovarajuu pokaznu ili lini zamjenicu.Vrste rijei

  • Bar baremPravilno je oboje!

    Radije, istije ili rae, ie?radijeneraeistijeneie

    U sva tri jezika standarda iskljuivo radije, istije!Vrste rijei

  • Upotreba prijedloga s(a)?

    Sa. Osnovni oblik ovog prijedloga je s i pie se bez apostrofa. Oblik sa je obavezan ispred rijei koje poinju suglasnicima s, , z, koji oteavaju izgovor s, npr. sa sirom, sa kolom, sa zecom, sa aljenjem. Danas se znatno proirila upotreba oblika sa, ali se ipak preporuuje s gdje god je to mogue, dakle s prijateljem, s djecom, s gostima, s interesom, s omladinom. Bolje nego sa.Vrste rijei

  • S(a)+instrumental. U naelu, prijedlog s(a) ne upotrebljava se uz instrumental kad ovaj oznaava sredstvo, orue ili predmet radnje: Umije da rukuje mainom (ne s mainom), Trguje tuom imovinom (ne s tuom imovinom), Roditelji su se ponosili mnome (ne sa mnom), Niim vas neu opteretiti (ne ni sa im).

    Nepravilni padeni oblici, uglavnom instrumentala jednine: putovati s vozom, s autobusom, s tramvajem, s avionom, s olovkom, s vodom sve treba bez prijedloga s, jer taj prijedlog uz instrumental oznaava drutvo, a ovdje se radi o sredstvu.

    - s obzirom na ne obzirom na

    - proao je s odlinim uspjehom ne proao je odlinim uspjehom

    prijedlog je tu neophodan jer se radi o instrumentalu pseudosocijativnog tipa, tj. prisutnosti neega pri realizaciji glagolske radnje.Vrste rijei

  • Prijedlog s(a) ipak se moe upotrijebiti u ovom znaenju u dva sluaja: 1) ako ispred imenice stoji broj ili prilog za koliinu, npr. zakucati s tri eksera, ukrasiti s malo cvijea, potkrijepiti s dosta primjera; 2) ako poslije prijedloga dolazi neka nepromjenljiva rije, kao to je broj, slovo, skraenica ili citirani izraz, npr. pomnoiti sa deset, oznaiti sa X, Doekae ih sa ivjeli oslobodioci!

    Imamo razlike u znaenju: Poao si vozom a vratio se automobilom, ali Poao si kao puki siromah a vratio se s automobilom. Vrste rijei

  • Vrste rijeiOboje njene djece je pospalo/su pospala...? Pravilo. Njih dvadesetak mi je reklo/su mi rekli...? Pravilo? Njih 250 putuju ili putuje?

    Osnovni brojevi od pet navie su nepromjenljivi. Brojevi dva (dvije), tri i etiri jo su zadrali izvjesne padene promjene, i to za genitiv dvaju, (m. i sr. rod) dviju, triju, etiriju; za dativ, instrumental i lokativ dvama (m. i sr. rod), dvjema, trima, etirima.

    Poslije prijedloga se i ovi brojevi najee upotrebljavaju kao nepromjenljivi, npr. izmeu dvije vatre, sa etiri prsta.

    Uz brojeve sa jedan na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini: Javio se trideset i jedan kandidat, Kodirana je 71 linija. Uz brojeve dva, tri i etiri na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju su u obliku dvojine: Javila su se trideset tri kandidata, Prole su sto dvije godine.

    Uz brojeve od pet pa navie glagol je u srednjem rodu, a imenica u genitivu mnoine: Javilo se trideset sedam kandidata, Spasilo se 55 ljudi. Nije pogreno ni ako se glagol u rodu i broju slae sa subjektom: Tih pet godina brzo je prolo ili brzo su prole, Primljeno je svih 29 pripravnika ili Primljeni su svih 29 pripravnika.

  • Zarez. 1.Osnovno naelo je da se zarezom odvajaju reenice ili dijelovi reenica ako se njima iznosi neto posebno, naknadno dodato, a da se zarez ne stavlja ako su smislom tijesno vezani za ostali dio teksta: Mi emo, prema tome, odrediti trokove (dakle), Mi emo prema tome odrediti trokove (na osnovu toga).

    2.U mnogim sluajevima zarez se moe ali ne mora staviti, zavisno od toga koliko istiemo vezu s ostalim dijelom teksta: U Americi(,) bez sumnje(,) rade drukije.

    3.Redovno se zarezom odvaja vokativ: Dejane, pobogu, ta to radi?

    4.Zarez je obavezan poslije reenice u inverziji: Kad nam je to rekao, zaprepastili smo se!

    5.Zarez se ispred koji pie u onim sluajevima kad odnosna reenica prua dopunski podatak o prethodnoj imenici, niim ne suavajui njeno znaenje. Npr.: Poljaci, koji su vjekovima bili pod tuom vladavinom, znaju ta to znai. Pravila stavljanja zareza! Vrste reenica, konektori...

  • Zarez se ne smije pisati

    1.kada reenica sa koji ograniava znaenje prethodne imenice, npr.: Posmrtno e biti odlikovan policajac koji se golim rukama bacio na atentatora.

    2.Isto vai i za odnosne koje poinju sa iji, kakav, to, gdje. Roditelji ija se djeca vraaju sa zimovanja treba da dou pred kolu (samo ti roditelji).

    3.Zarez se ispred nego i ve ne pie ako prethodi komparativ ili izraz ne samo: On se bolje spremio nego ostali. Izgubio je ne samo te biljeke ve i sve line isprave.

    U drugim sluajevima ispred veznika suprotnog znaenja (nego, ve, a, ali, a kamoli) moe se pisati zarez. Pravila stavljanja zareza! Vrste reenica, konektori...

  • Pisanje take iza rednih brojevaDvije godine radio kao nastavnik maternjeg jezika u osnovnoj koli u Rogatici (1969-1971.), a od 1973. do 1975. bio saradnik Instituta za jezik i knjievnost u Sarajevu. Od 1975. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, najprije kao asistent, da bi 1982. bio izabran za docenta, a 1989. za vandrednog profesora na Odsjeku za junoslavenske jezike. etiri kolske godine (1989.-1993.) bio je lektor i predava srpskohrvatskog jezika na Filolokom fakultetu Moskovskog univerziteta.

    (Podaci o autoru, Bonjaki narod i njegov jezik, Sarajevo, 1999)Dvije godine radio kao nastavnik maternjeg jezika u osnovnoj koli u Rogatici (1969-1971), a od 1973. do 1975. bio saradnik Instituta za jezik i knjievnost u Sarajevu. Od 1975. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, najprije kao asistent, da bi 1982. bio izabran za docenta, a 1989. za vandrednog profesora na Odsjeku za junoslavenske jezike. etiri kolske godine (1989-1993.) bio je lektor i predava srpskohrvatskog jezika na Filolokom fakultetu Moskovskog univerziteta.

    (Podaci o autoru, Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, Sarajevo, 1999)

  • Pravopis 1960: Taka 130 e) Kada iza rednog broja doe koji drugi znak, taka se iza njega ne pie.Babi, Finka Mogu; Halilovi 1995.

    Senahid Halilovi: Pravopis bosanskog jezika, Prirunik za kole, Sarajevo, 1999: na str. 100, taka 402: Iza arapskih rednih brojeva ne pie se taka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa znaenjem do, kosa crta, zagrada: Diplomirao je 1979/80. godine. Pjesme ove forme su pjevali nai pjesnici Alija ehovi (1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673)...

    taka 404: Taka iza arapskog broja ne pie se kada iza njega dolazi upitnik, uzvinik ili taka kojom se zavrava reenica: Koje je godine roen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baeskija 1731. ili 1732? Avdo Karabegovi Hasanbegov roen je kada i Musa azim ati 1787, a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!Pisanje take iza rednih brojeva

  • Ani: Toka 111. Toka kao oznaka rednoga broja ne pie se kad iza nje dolazi:

    - toka, toka-zarez, zarez, crta sa znaenjem do, zagrada, upitnik, usklinik, kosa crta, 112. ... ako se broj nalazi unutar zagrada....

    Badurina, Markovi, Mianovi: Toka 133. Ako iza rednoga broja slijedi koji drugi pravopisni ili interpunkcijski znak (toka, zarez, crta, zagrada, kosa crta, upitnik ili usklinik), toka se kao oznaka ne pie: Za vrijeme je svoga studija (1999-2004) najvie putovao. U gimnaziju je krenuo kolske 2003/2004.Pisanje take iza rednih brojeva

  • JatVrjednovanje, sprjeavanje, ili vrednovanje, spreavanje, ...?

    bosanski: spreavati, spreavanje; vrednovati, vrednovanje;

    hrvatski: spreavati; vrednovati, vrednujem;

    srpski: vrednovati, vrednujem, pril. sad. vrednujui.

    Znai, u sva tri standarda bez j!

    Procjena procijenitiProcijena procjenitiZahtjev zahtijevatiZahtijev zahtjevatiRjenikRijenik

  • Prevod ili prijevod /prevodilac/prevoditeljica/prevodilakibosanski: prevod/prijevod; prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca; prevoditelj; prevodilaki/prevoditeljski;hrvatski: prevod v. prijevod; prevodilac v. prevoditelj (prevoditeljica); prevodilaki i prevoditeljski; srpski: prevod, gen. mn. prevoda (ek. i ijek., isp. prijevod); prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca; prevodilaki

    Prevoz ili prijevoz/prevozniki/prevoziti/ prevoznikbosanski: prevoz/prijevoz; prevozni/prijevozni;hrvatski: prijevoz; prijevozniki;srpski: prevoz (ek. i ijek., isp. prijevoz); prevozniki (ek. i ijek., isp. prijevozniki).

    Zavisi od jezikog standarda! Jat

  • Sprovesti ili provesti? Kad se ta upotrebljava? Anketa se sprovodi/je sprovedena... Anketa i brojanje je provedena/provedeno na ...?

    Projekt je proveden?provesti/provestise vozilom proi pored koga ili ega; proi nekim putem; sprovesti - odvesti koga do odreenog mjesta, otpratiti, otpremiti uz oruanu pratnju;Anketa i brojanje su provedeni.

    U sva tri jezika standarda ova dva glagola imaju izdiferencirano znaenje!

  • Projekt ili projekat?

    bosanski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata;

    hrvatski: projekt, gen. mn. projekata;

    srpski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata.

    Zavisi od jezikog standarda!

  • Ispravno je delinkvent ili depandans, a ne delikvent ili depadans.

    bosanski: delikvent/delinkvent;

    hrvatski: delinkvent; depandansa (gen. mn. depandansa/i)

    srpski: deli(n)kvent.

    Zavisi od jezikog standarda!

  • Svi su podaci uneseni ili uneeni?

    unesen ne uneen

    U sva tri standarda unesen! Nema nikakve osnove za uneen!

    Promjenljive ili promjenjljive?

    U sva tri standarda promjenljiv i promjenjiv ne promjenjljiv

    Ne moe njlj!

  • Taki taaka?

    bosanski: taka, dat. taki gen. mn. taaka/taki rjee;

    hrvatski: toka, dat. toki gen. mn. toaka;

    srpski: taka, dat. taki gen. mn. taaka.

    Vidimo razliku u jezikim standardima, ali nigdje nema sibilarizacije!

    Ujutru ujutro?

    U sva tri standarda su pravilna oba oblika, s tim da se preferira prvi (ujutru)!

  • Italijanski ili talijanski?

    bosanski: talijanski koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i Talijanima;

    hrvatski: talijanski koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i Talijanima;

    srpski: italijanski i talijanski.

    Zavisi od jezikog standarda!

  • Odprilike otprilike - otprilikeneodprilike

    D ispred bezvunih suglasnika prelazi u t: otkad, otpadak, potcijeniti, natovjek, othraniti, prethodni. Ostaje neizmijenjeno samo ispred s i : sredstvo, odsjek, predsjednik, podiati odetati. U promjeni imenica ispred c i d se gubi: sudac suca, sue, predak preci. Izuzetak su samo imena.

    Badurina, Markovi, Mianovi: taka 39: Jednaenje suglasnika po zvunosti u pismu se ne biljei d ispred c, , , s, (odcijepiti, podiniti, odunuti)

  • Da li je ispravno i Boiji i Boji, djeiji/djeji, paiji/paji, maiji/maji, ...?

    bosanski: boiji;

    hrvatski: boji (Boji);

    srpski: boji i boiji.

    Zavisi od jezikog standarda!

  • Postoji li pravilo koritenja mora i treba?

    bosanski: trebati, trebam imati potrebu za neim; zahtijevati neto potrebno (npr. trebam novac za put);

    hrvatski: trebati, trebam;

    srpski: trebati, -am (u znaenju valjati uzima se bezlino, npr. treba da odem, trebalo je da odemo; u znaenju potrebovati, biti potreban upotrebljava se u svim licima i u oba broja: treba mi, trebaju nam te knjige);

    Zavisi od jezikog standarda!

  • Pisanje stranih toponima u padeima: u gradu Vilniusu, a ne Vilnius-u ili ...?

    bosanski: Moliere, gen. Molierea; Vigniy, gen. Vigniyja; Camus, gen. Camusa;

    hrvatski: Johna Waynea (ne Wayne-a), Nokiin (ne Noki-in)

    srpski: Camus, Camusa..., Camusov, Molliere, Molierea..., Hugo, Hugoa.

    Dosljedno bez crtice u padeima!

  • Da li je malko ispravno?Pravilno je u sva tri jezika standarda!

    Koherentnost, konzistentnost, ...? Ravnopravna su oba oblika!

    Razlika izmeu efikasan i eficijentan? Nema razlike, ima isto znaenje ali je eficijentan izraz manje poznat i rjee u upotrebi!

    Da li je tautologija rei: (mnogo)brojni pokazatelji? DA

    Isto za: jako puno neega? DA

  • Teorijski ili teoretski?Imaju identino znaenje i ravnopravnu upotrebu u sva tri jezika standarda!

    Razlika izmeu koncepta i koncepcije?-koncept je skica pisanog govora, ideje, tek razraene predstave o emu;-koncepcija je razraen nacrt ega to treba ostvariti.

    Optimistinom ili optimistikom?U sva tri standarda prisutna oba oblika. Ipak, u hrvatskom prednost optimistino, u srpskom optimistiki.

    Popratni ili propratni dokument ili oboje?hrvatski: popratni, koji se dogaa u isto vrijeme, pratnja ega, koji se alje u isto vrijeme s kim, s im (pismo); propratni nema;srpski: popratni v. propratni

    Vidimo jeziku iznijansiranost.

  • Cesta put prometnica saobraajnica -... To su sinonimi.

    Koji je va status u odnosu na stabilnost objekta u kojem/u kome/ gdje ivite? Moe oboje.

    Cilj ove studije je da: kvalificira, identificira, ... (malo slovo, zarez ili taka zarez, ...)? Ako je u pitanju samo navoenje primjera obavezno je malo slovo, interpunkcija je pitanje izbora.

    14% od ukupnog saobraaja ili 14% ukupnog saobraaja? Bez od.

    Preteni uticaj ili pretean uticaj? Zavisi od konteksta, znai da li je pridjev odreen ili neodreen.

    Taj bol ili ta bol? Pravilno je oboje.