Ispravno postupanje s djecom baby handling

UD

RU

GA

RO

DIT

EL

JA D

JEC

E S

O©T

EΔ

EN

JEM

VID

A I

DO

DA

TN

IM P

OT

E©K

OΔ

AM

A U

RA

ZV

OJU

ISPRAVNOPOSTUPANJE S

DJETETOM

“BABY HANDLING”

Zahvaljujemo svim roditeljima

koji su svojim entuzijazmom

pripomogli stvaranju ovog priruËnika,

kao i svim struËnjacima

na korisnim savjetima.

ISBN 953-99849-1-2

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 639801

ISPRAVNOPOSTUPANJE S

DJETETOM

“BABY HANDLING”

ZAGREB, 2007.

UDRUGA RODITELJA DJECE S O©TEΔENJEM VIDA IDODATNIM POTE©KOΔAMA U RAZVOJU

Autori:mr sc. Nada BjelËiÊ, dipl. ing.

mr sc. Æeljko MihokoviÊ, dipl. ing.

StruËni suradnici:prof. dr sc. Vlatka Mejaπki-Boπnjak, neuropedijatar

prof. dr sc. Marta LjubeπiÊ, psiholog-logopedIrena VreËar, dipl. fiziot.

StruËna recenzija:doc. dr sc. Ines JokoviÊ-Oreb

Jasminka Gagula, vft Bobath terapeut

Fotografije:Eva, Frida, Benjamin, Denis

Lektura:Andreja Fiπer, prof.

IzdavaË:udruga roditelja djece s oπteÊenjem vida

i dodatnim teπkoÊama “OKO”

Financirali:Hilton/Perkins Program

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

This publication is supported in part by Hilton/Perkins Programof Perkins School for the Blind, Watertown, Massachusetts.

The Hilton/Perkins Program is funded by a grantfrom the Conrad N. Hilton Foundation of Reno, Nevada .

UVODNA RIJE» RODITELJA .................................... 5

PODIZANJE.................................................................. 8

SPU©TANJE................................................................ 10

PREVIJANJE .............................................................. 12

HRANJENJE............................................................... 14

PODRIGIVANJE......................................................... 16

DRÆANJE ................................................................... 18

NO©ENJE.................................................................... 20

PRESVLA»ENJE ....................................................... 22

BORAVAK NA TRBUHU ........................................... 24

RANA STIMULACIJA ............................................... 27

SAVJETI STRU»NJAKAZA RANU KOMUNIKACIJU .................................... 33

SADRZAJ


Edukativni priruËnik ”Ispravno rukovanje s djetetom -baby handling” vrlo je koristan materijal kojim bi bilo uputnoda se sluæe roditelji sve djece, a napose neuroriziËne i djeces neurorazvojnim smetnjama.

U prvom sluËaju preporuËenim ispravnim postupcimapoticao bi se normalan razvoj djeteta, te eliminirali sekundarniπtetni Ëimbenici okoline.

U drugom sluËaju navedeni postupci bili bi korisna dopunaterapijskim postupcima i usklaeni s programom koji provodestruËnjaci, a ovise o dobi djeteta, vrsti i teæini neurorazvojnogodstupanja.

Edukativni materijal takve vrste nedostaje u Hrvatskoj iodliËno se uklapa u koncept Preventivnih programa i izraduprijedloga praÊenja djece s neurorizikom koji provodiMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te programa radaAkademije za razvojnu rehabilitaciju u Hrvatskoj.

Prof dr sc. Vlatka Mejaπki-Boπnjak Predsjednica Akademije za razvojnu rehabilitaciju

Preporuka


Svi znamo da je poroaj jedna od najveÊih trauma i zamajku i za novoroenËe. Dok majËino tijelo trpi najveÊebolove (trudove), za novoroenËe je to veoma velika promjena - odvajanje od udobnog, toplog i sigurnog mjesta i poËetaksamostalnog æivota. ©to je poroaj bio teæi i dugotrajniji,trauma je veÊa, pa su i veÊe moguÊnosti da novoroenËeloπije reagira na tu promjenu. StruËnjaci smatraju da velikbroj novoroenËadi ima moædana krvarenja kao odgovor natraumu roenja. U 10% djece ta su krvarenja jaËe izraæena,a kod 2-3 % stanje Êe biti veoma teπko. OπteÊenje mozganastaje i zbog manjka kisika te poremeÊaja cirkulacije tzv.hipoksiËno-ishemiËna oπteÊenja mozga. Zbog grae mozga,najËeπÊe u veÊem ili manjem opsegu stradava podruËje zamotoriku, a u teæim sluËajevima za govor, vid i kognitivnozakljuËivanje.

U Hrvatskoj se ultrazvuk (UZV) mozga radi samo koddjece gdje se sumnja u moædano krvarenje i veÊ spomenutahipoksiËno-ishemiËna oπteÊenja (nedonoπËad, riziËnatrudnoÊa, prenatalne sumnje u poveÊanje moædanih komoraitd). U sluËaju laganog moædanog krvarenja mozak veomauspjeπno i brzo resorbira krv, pa se na UZV mozga (ako seradi u kasnijim djetetovim mjesecima) moædano krvarenjeniti ne vidi, kao ni blaæa hipoksiËno-ishemiËna oπteÊenja.

Vrlo je vaæno da svi roditelji novoroene djece buduobavijeπteni o ispravnim postupcima njege svojeg djeteta.Naime, ispravnim dizanjem, spuπtanjem, presvlaËenjem,hranjenjem i igranjem, odnosno ispravnim postupcima usvakodnevnom æivotu obitelji (a toga tijekom dana uistinuima vrlo mnogo), roditelji mogu onemoguÊiti razvijanje

Uvodna rijec roditelja

5UDRUGA RODITELJA DJECE S O©TEΔENJEM VIDA IDODATNIM POTE©KOΔAMA U RAZVOJU

takozvanih loπih obrazaca pokreta: izvijanje unazad u luku,spastiËnost, nemoguÊnost kontrole glavice i trupa, kriæanjenoæica, zabacivanje glavice unazad itd. Ti loπi obrasci pokretaproizilaze (zbog oπteÊanja mozga) iz djetetove nemoguÊnostida pravilno napravi neke pokrete (podizanje glavice, prevrtanjes lea na trbuh i obratno, odizanje o laktove i πakice itd)pomoÊu kojih se dijete izvlaËi iz njemu neugodnih situacijai uz koje se moæe samostalno gibati (npr. puzati).

Vama je, kao roditelju, svejedno kako Êete dijete podignutiiz leæeÊeg poloæaja, ali Vaπem djetetu NIJE! Radi dobrobitiVaπeg djeteta, nauËite ispravan naËin svakodnevnih aktivnostis djetetom.

Ispravnim postupcima djetetovu mozgu stalno πaljeteinformacije o pravilnim poloæajima i kretnjama, pa tako inesvjesno dijete vjeæba cijeli dan. Na taj sam naËin moglasmanjiti vjeæbanje sa svojim sinom na 45-60 minuta na dan(πto je dijete starije, poveÊava se koliËina vjeæbanja) jer sams njim neprestano provodila ispravne postupke. To sammogla napraviti bez griænje savjesti jer sam znala da njegovmozak najbolje uËi kroz igru i ne-prisilu.

Pri ispravnom postupanju pazite da su djetetove ruËiceuvijek naprijed (ne smiju zaostati iza njegovih lea ili sastrane), da su laktovi ispred ramena (razmislite, i mi odrasli,πto god da radimo, uvijek su nam ruke ispred nas), te daradite rotaciju trupa (veoma vaæno i za sjedenje i za hodanje).Dok je dijete posve malo, potiËite ga da boravi u laganoskvrËenom poloæaju (kao fetus u maternici, ali manjeskvrËeno) jer je to suprotan poloæaj od savijanja u luk unazad.To se u leæeÊem poloæaju dobiva tako da ga stavimo u boËnipoloæaj i podupremo srolanim ruËnikom ili pelenom (dijete

6 UDRUGA RODITELJA DJECE S O©TEΔENJEM VIDA IDODATNIM POTE©KOΔAMA U RAZVOJU

i ruËnik imaju oblik slova “C”). RuËice mu moraju biti ispredtijela, a pazimo da mu glavica nije zabaËena unazad. To jetzv. gnijezdo (engl. “nest”).

Razlika izmeu ispravnih i neispravnih poloæaja je umalim, ali vaænim detaljima. Izreka tipa “Pa i ja veoma sliËnoradim sa svojim djetetom” ima jednu ali veliku manu: “sliËno”nije „isto“, i u tome je bit problema.

Evo jednostavne usporedbe: kada radite fin i komplicirankolaË, tada se toËno pridræavate recepta, a ne radite neπtosliËno receptu (pa zato i postoje knjige recepata, zar ne?)

Na slikama je dan prikaz kako NE SMIJETE raditi sasvojim djetetom. Slike sluæe da shvatite kako ne smijeteraditi i da dobijete osjeÊaj da postoji i drugi naËin ophoenjas djetetom. Koji je ispravan naËin za Vaπe dijete, pokazatÊe Vam Vaπ lijeËnik i terapeut u skladu s dobi, razvojnimstatusom i dijagnozama Vaπeg djeteta. Naime, ne postojejedinstvene preporuke jer je svako dijete jedinstveno i njemuse prilagoavaju osnovni obrasci (npr. nekome treba dræatiraπirena koljena, a nekome ne).

Stoga, uvijek pitajte svog terapeuta koji naËin odgovaraVaπem djetetu.

Svakodnevno ispravno postupanje s djetetom vrlo Êetebrzo nauËiti i viπe neÊete niti znati za drugaËiji naËinpostupanja.



Dijete se ne smije podizati izleæeÊeg poloæaja tako da gapodignete kao paketiÊ (podme-tnete ruke ispod njegove glavicei guze i prenosite ga) ili, kada je

starije, da ga uzmete ispod pazuhai kao lutku podignete u zrak.Ispravan naËin je da ga prekosvoje ruke zarotirate na stranu(ruka Vam je poloæena izmeunjegovih noæica i dræi rame na

PODIZANJE

2

3

4

1


NE

NE

koje Êete okrenuti dijete, slika 2),njegovu gornju, slobodnu ruËicuprebacite preko svoje ruke (slika3 i 4), te, ako je potrebno, pridræite

5

njegovu glavicu i podignete ga(slika 5). Na taj ste naËin poπtivaliosnovna pravila: ruËice su bileispred tijela i radili ste rotaciju..

6

NE

Kod spuπtanja se ideobratnim redoslijedom odpodizanja: dijete dræiteboËno na svojoj ruci, prvoga spustite boËno nanjegovu guzu i kuk (slika4), pa ga polagano spustite

SPUSTANJE

na podlogu (slika 5 i 6).Kada Êe dijete moÊikontrolirati vlastitu glavicu,tada ga potiËemo da seosloni na ruËicu.


1

2

3


4

5

6

UobiËajeno je kodmijenjanja pelena i brisanjadjetetove guze dijete primitiza stopala i podignuti munoæice uvis, te obavitipotrebne radnje tj. obrisatiguzu, izvuÊi prljavu pelenu

PREVIJANJE

i staviti Ëistu. Ispravan naËinje malo drugaËiji jer sedijete ne dræi za stopalanego svoju ruku stavimoizmeu djetetovih noæica idræimo njegovu natko-ljenicu, dok smo drugu


1

2

3

noæicu naslonili na svojuruku. Na taj naËin veomajednostavno moæete obrisatiguzu i promijeniti pelenu,a dijete je opet u ispravnom,lagano skvrËenom poloæaju.


4

5

6

Tijekom hranjenja, bilona majËinim prsima ili naflaπicu, uvijek treba pazitida djetetovo tijelo budelagano skvrËeno i nagnutona majËina/ hraniteljskaprsa, te da su obje ruËiceispred bebina tijela, a nenpr. ispod majËina pazuha(πto je uobiËajeno) ili da mu

HRANJENJE

vise sa strane. Takoer trebaobratiti pozornost napoloæaj djetetove glavicekoja ne smije biti zabaËenaunazad, nego laganonagnuta prema naprijed.


1

2

NE


3

4

NE

NE

NE

NE

NE

Kad stavimo dijete nasvoje rame da se podrigne,jednom ga rukom dræimoispod guze, a drugom mupridræavamo glavicu takoda tu ruku naslonimo na

2

1

3

njegova lea i tako mu da-jemo potporanj. Veoma jevaæno obratiti pozornost dasu djetetove ruËice isprednjegove glavice, tj. da sumu oba lakta na vaπimramenima

PODRIGIVANJE


4

5

6


Dok je dijete jako maleno,nosimo ga u naruËju kao da gaæelimo ununati, pazeÊi da su muobje ruËice naprijed, te da jesveukupno lagano skvrËeno. Akosjedimo, djetetove noæice mogupoËivati na naπoj lagano podignutojnozi (npr. kada imamo prekriæenenoge). Tako osiguravamo dovoljan

2

1

3

nagib djetetova tijela i ispravnuskvrËenost. U svojem krilumoæemo dijete dræati i u boËnompoloæaju i na trbuhu. Dijetedovedemo u taj poloæaj na isti naËinkao kod podizanja (naπa ruka

DRZANJE

izmeu njegovih noæica i leæi nanjegovu trupu, te ga laganozakrenemo). U boËnom poloæajuopet moramo paziti da mu je gornjanoæica lagano skvrËena, a donjaispravljena, dok je naπa ruka izme-u njegovih koljena.

Dok npr. gledamo televiziju ilise igramo s djetetom, dræimo ga


4

5

6

na leima u svojem krilu tako dalagano podignemo svoja koljena(na taj naËin formiramo zaπtitnuπkoljku), a njegova je guzanaslonjena na naπ trup, noæice supodignute u zrak i naslonjene nanaπe grudi i dodiruju se stopalima.Stavimo djetetove ruke na njegovtrbuh, uËimo ga da se gladi po

noæicama, dræimo ga za ruËice ipjevamo mu ili mu damo nekuigraËku da je dræi u ruËicama. Tajpoloæaj je veoma smirujuÊi zadijete i moæete se njime koristitisvaki put kad je beba neraspolo-æena, cendrava ili nezainteresirana

za suradnju. Ugodu moæete upot-puniti laganim podizanjem i spuπta-njem vlastitih nogu jer Êete ga nataj naËin lagano ljuljati.

Ovaj poloæaj ima mnogo pred-nosti (kontakt oËima majke i dje-teta, dovoenje udova u centralnutoËku, upoznavanje vlastita tijelaitd.) i zato se njime Ëesto koristite.


Kod malena djeteta noπenjese sastoji od dræanja i poloæajaza podrigivanje.

Kod starijeg djeteta imamojoπ nekoliko varijanti. Moæemoga dræati okrenutog od nas (kao

1

3

u klokanici), pritom nam jejedna ruka ispod njegove guze(formira sjedalicu), a drugommu dræimo ruËice ispred tijelatako da su mu naslonjene nanaπu ruku. Drugi je naËin da

NOSENJE

2


4

ga dræimo u polusjedeÊem(kada je starije, u sjedeÊem)poloæaju, naslonjenog na naπetijelo, obujmimo ga jednomrukom Ëiji dlan leæi ispodnjegove guze. Pritom mu jednunogu viπe savinemo od druge.Moæemo ga nositi i na svojemboku tako da ga zajaπi i da sumu obje noge lagano skvrËene,a da nas ruËicama grli okovrata (tako su mu ruËice opetispred tijela).


NE

Roditelji Êe moædanajveÊu promjenu zamijetitikod presvlaËenja jer seispravno presvlaËi tako dase dijete cijelo vrijemerotira s jednog boka nadrugi u roditeljevu krilu.

1

2

3

Kada je dijete starije,presvlaËenje se radi ud j e t e t o v u s j e d e Ê e mpoloæaju u vaπem krilu/strunjaËi. Pritom opet mo-rate paziti na poloæaj dje-tetovih ruËica. ZnaËi, dijetese ne oblaËi tako da onoleæi pasivno na leima.

PRESVLACENJE


5

6

4

NENE

NE

BORAVAK NA TRBUHU

Danas mala djeca (dojen-Ëad) provedu veÊinu svogvremena leæeÊi na leima.Zbog toga mnogo gube jer nisuni upoznata s kvalitetnimvremenom boravka na trbuhu.DojenËad treba svaki dan nekovrijeme provoditi u potrbuπ-nom poloæaju zbog jaËanjamiπiÊa i samosvijesti o vlas-titom tijelu te zbog dobivanjatemelja za kasnije razvojneprekretnice.

Potrbuπni poloæaj moæese provoditi svaki put kadaje Vaπe dijete budno i podVaπim nadzorom. U trenu-cima presvlaËenja ili Vaπeigre s njim, stavite ga na parminuta na trbuh.

Razlozi za potrbuπni poloæajsu:

1. JaËa dojenËad - mala djecakoja vrijeme provode upotrbuπnom poloæaju jaËajuvrat od najranije dobi.Vratni su miπiÊi vaæni kodkontrole glave.


2. Puzanje, uporaba ruku - upotrbuπnom poloæaju djecase uËe micati s jedne nadrugu stranu, πto im pomaæekod dohvata i puzanja.Takoer se razvija ipoboljπava njihov osjetdodira.

3. Ravnoteæa i koordinacija - potrbuπni poloæaj pomaæeu razvoju ravnoteæe ikoordinacije koji su temeljiza sve motoriËke vjeπtine.

4. Koordinacija oko-ruka - vidi koordinacija oko-rukapoboljπavaju se zahvaljujuÊilakom pristupu ruke do licai usta.

5. Smirenje - stavljanje djetetau potrbuπni poloæaj moæebiti udubno i umirujuÊe za«nervoznufl djecu, te djecus kolikama.

6. Samosvijest i neovisnost -mala djeca su motiviranada istraæuju svoj svijet kadashvate da mogu kontrolirativlastitu mobilnost.


Za poËetak stavite dijete nasvoja prsa dok ste u poluleæe-Êem poloæaju. Na taj se naËindijete trudi podignuti glavicuda vidi Vaπe lice i Ëuje Vaπ glas.

Poslije 3. mjeseca starostidjeteta, da biste produæilinjegov boravak u potrbuπnompoloæaju, a i da biste mu gaolakπali, pokuπajte stavitismotani mali ruËnik ispodnjegovih prsa. Stavite mu rukeispred i preko ruËnika.Zainteresirajte ga igraËkamajarkih boja i onima kojeproizvode svjetlosne ili zvuËnesignale; Vaπe Êe mu licetakoer biti vrlo zanimljivo, pajoπ kada mu pjevate ili priËate,poticat Êete njegovo zanimanje- tako Êe vrijeme provedenona trbuhu biti zabavno i trajatÊe sve duæe i duæe. Ubrzo ÊenauËiti da zbilja uæiva u tompoloæaju!

Preuzeto s letka “ThummyTime with Your Baby”,

Pediatric Therapy Services iBlank Children's Hospital.


RANA STIMULACIJAApgar bodovanje Apgar score, odnosno bodovanje prema Apgaru, sluæi zabrzu procjenu vitalnosti novoroenËeta.

Pregled novoroenËeta obavlja se toËno 60 sekunda nakonroenja i ponavlja se toËno pet minuta nakon roenja.Gledaju se i ocjenjuju s 2, 1 ili 0 bodova sljedeÊi parametri:1. boja koæe kao mjerilo koliËine kisika u krvi2. disanje3. frekvencija i kakvoÊa pulsa odnosno frekvencija srca4. tonus miπiÊa5. refleksna podraæljivost.Bodovi dobiveni za svaki parametar zbrajaju se. NajveÊibroj bodova je 10 (optimalno vitalno novoroenËe), a najniæi0 (teπko deprimirano novoroenËe).

Djeca koja u prvoj ili petoj minuti imaju 8-10 bodova netrebaju posebne mjere zbrinjavanja.

Djeca s 4-7 bodova smatraju se umjereno deprimiranihvitalnih funkcija, a djeca s 3 boda ili manje teπko deprimiranihvitalnih funkcija.

Bodovanjem prema Apgaru u prvoj i petoj minuti nakonroenja ugrubo se procjenjuje funkcija mozga, disanja ikrvotoka.

Dugo je bodovanje prema Apgaru smatrano vrlo pouz-danim za otkrivanje poremeÊaja opskrbe disanja, a Ëesto senjime sluæilo za davanje prognoze ranog ishoda i kasnijegrazvoja djeteta. S vremenom se, meutim, uvidjelo da narezultat bodovanja utjeËu mnogi Ëimbenici kao πto su trajanjetrudnoÊe, lijekovi koje je dobila majka, infekcije, priroenebolesti æivËanog, miπiÊnog i srËano-æilnog sustava. Takoerpostoji velika subjektivna varijabilnost bodova kod svakog


ocjenjivaËa te se danas ovo bodovanje ne smatra tolikovaænim kao prije.

Glavna je vaænost i vrijednost bodovanja prema ApgarumoguÊnost brzog uoËavanja neposredne ugroæenosti djetetai potrebe za intervencijom. No, na temelju ovog bodovanjaviπe se ne daju dugoroËne prognoze.

»ini se da jedino nizak Apgar score (0-3), ponovljen 10,20 ili viπe minuta nakon roenja ima vrlo uvjerljivu vjero-jatnost za moguÊu kasniju pojavu cerebralne paralize.

Bez obzira na Apgar Vaπeg djeteta, ono Êe imati velikozadovoljstvo i koristi od rane stimulacije. To znaËi da Êetestimulirati sva njegova osjetila: koæu - ËvrπÊim trljanjemruËnikom nakon kupanja ili masaæom uljem, vid - igraËkamai posteljinom jarkih boja, osjet - igraËkama razliËite teksture(pokuπajte mu stavljati drvene, platnene, hrapave i glatkepredmete u ruËice) ili teæine, sluh - zvuËnim igraËkama.

Izvor najveÊe stimulacije su roditelji i njihovi glasovi -oni mogu πaptati, pjevati, smijati se i vikati; roditelji kojimogu primijeniti razliËite stiskove, od maæenja njeænog kaodah leptira do Ëvrstog stiska; roditelji koji imaju razliËitemirise; roditelji kao izvor hrane i ljubavi. Stoga upotrijebitemaπtu i koristite se njome za igru s djetetom; ako djetetu tone odgovara, odgovorit Êe Vam plaËem ili prosvjedom; akomu odgovara, uzvratit Êe Vam najljepπim smijeπkom nasvijetu.

Dok ga briπete ruËnikom, lagano ga trljajte i s vremenompojaËavajte pritisak trljanja (naravno, ako mu to smeta,smanjite intenzitet, pa ponovno pojaËajte nakon nekogvremena). Moæete mijenjati vrstu materijala kojom ga trljate.Njegova koæa jako voli ulja i bit Êe vam zahvalna na obilatom


mazanju. Svako mazanje uljem iskoristite kao laganu masaæukruænim pokretima svih djetetovih zglobova, a njegoveprstiÊe lagano masirajte i izvlaËite kao da radite valjuπke.Sve se to radi zbog stimulacije njegove koæe i neuronskihzavrπetaka na koæi. Moæe se, naime, dogoditi da mu (ako sene stimulira koæa) dodir na koæi bude neugodan osjeÊaj, daposlije ne æeli niπta primiti u ruku jer ga uæasava dodir neËeganepoznatog (bilo hrapavo ili glatko). Stavljajte mu predmeterazliËite teksture u ruËicu (stiropor, tkaninu, kamenËiÊ, vatu,papir, drvenu kocku ili kolut, kremu za brijanje, πlag, Ëeπer,list, travu, pijesak itd.). Ako ima zatvorenu πaËicu, mazitemu ruËicu po nadlanici i πaËica Êe se refleksno otvoriti.

Dajte mu osjeÊaj kretanja: ljuljajte ga u naruËju, u nosiljci,mijenjajte smjerove (gore, dolje, lijevo, desno), prevrÊite ga.

Trebate raditi na stimulaciji njegovih pet osjetila. Ponuditemu i osjeÊaj razliËite topline na koæi: toplo, hladno, mlako.Ja sam mu npr. kratko stavljala kockice leda u ruËicu i pritommu govorila :”To je hladno, brrrrr”. Stavljajtena sebe mirise razliËita intenziteta imirisa: losion poslije brijanja i muπkidezodorans na ocu, æenskidezodoransi i mirisi na majci,mirisne svijeÊe u sobi, eteriËnaulja… ©arene plahte, igraËkeæivih i pastelnih boja, rasvjetasobe razliËitim intenzitetomsvjetlosti, zvukovi razliËitaintenziteta (npr. TV, radio).

Pjevajte mu pjesmice visokimili dubokim glasom (ili se


izmjenjujte s ostalim Ëlanovimaobitelji), izraæajno mu Ëitajteslikovnice i pjesmice (veoma sudobre za to slikovnice Miffy jerimaju slike jasnih boja i oblika).»itanje pjesmica tako malomdjetetu? Dijete Êe uæivati umelodioznosti Vaπega glasa i ritmupjesama, te Êe se tako poticatiodgovarajuÊi centri za sluh i govor.

Pritom Vam glavni pokazatelj jesteli pretjerali sa stimulacijom treba bitidijete - ako mu je previπe, smanjite ili koliËinuili intenzitet ili oboje. Ne smijete odustati od stimulacije.Neki su se roditelji hvalili da imaju mirno i nezahtjevnodijete koje bi se poËelo buniti ako bi ga se uzelo na ruke iliako bi se na njemu poËela provoditi stimulacija. Baπ je kodtakve djece potrebno veoma paæljivo uvoditi stimulaciju ine ostavljati dijete "nezaposleno" - stavljajte mu πto ËeπÊerazne igraËke i predmete u ruku. Za stimulaciju vida djetetuu poËetku nudite igraËke jarkih osnovnih boja, ogledalca zamalu djecu itd. Ako ste se u stimulaciji morali vratiti kojikorak unatrag, pokuπajte opet sljedeÊi tjedan, moæda Êedjetetu ovaj put odgovarati. Kada bude koji mjesec starije,stavljajte mu na jezik malo hrane razliËita okusa: slano,slatko, kiselo, gorko, i razliËite topline, kako bi preko jezikaπto viπe stimulirali i ta podruËja u mozgu. Ja sam mu davalavitamine u kapima koji su bili dosta trpka okusa, koje zrnoπeÊera ili soli. Na hrvatskom træiπtu ima nekoliko knjiga kojeVam mogu dati joπ dodatnih praktiËnih savjeta. Mene jenajviπe oduπevilo “»arobno drveÊe uma”, s detaljnim opisima


razvoja mozga i preporuËenim stimulacijama, igraËkama iknjigama za djecu, te “Igre mozgalice”.

Jedan od veoma vaænih podruËja na koje se ne obraÊadovoljno pozornosti je i stimulacija predjela oko djetetovihusta. Veoma su mi Ëesto majke nedonoπËadi govorile danjihova djeca imaju problema sa ævakanjem. Kada su biladovoljno stara da bi mogla i trebala ævakati, njihova bi djecana i najmanji nemiksani komadiÊ hrane poËela povraÊati.Masaæa predjela oko usta podiæe tonus miπiÊa i smanjujepreosjetljivost toga podruËja. Vjeæbice su veoma jednostavnei radite ih oko 3 puta na dan: prstima pritiπÊite mjesta okousana (kao da s toËkama ocrtavate obris usana), Ëvrstimdodirom crtajte mu brkove i bradu te, uhvativπi ga prstimaza obraze, kruænim pokretima potiËite ævakanje. Masirajtemu desni i mjesta gdje Êe mu izaÊi zubiÊi; tako mu neÊe bitineugodan osjeÊaj neËeg tvrdog u ustima. Tu masaæu moæeteraditi vlastitim prstima (pazite, boli kada dijete zagrize) ilidjeËjom Ëetkicom. Te vjeæbice traju oko 5 minuta. U igrimu moæete davati zvuËne vibrirajuÊe puse na njegov obraz.

Ako Vaπe dijete spada u onih 90% koje neÊe imati mo-toriËkih problema nakon prve godine æivota, ipak morateimati na umu da se ono vodi kao neuroriziËno i da se nekiod sljedeÊih problema mogu javiti prije ili poslije: kasnijirazvoj govora, krivi izgovor pojedinih glasova, nespretnost,loπija grafomotorika, problem zadræavanja pozornosti ikoncentracije, pretjerana æivahnost (hiperaktivnost) ilipovuËenost, nesnalaæenje u novim situacijama, okolini iljudima, problem organiziranosti prostora i vremena (velikproblem kada postane πkolarac), emocionalna nestabilnost,hipersenzibilnost, nemoguÊnost uoËavanja detalja u cjeliniitd. Kada zamijetite neke od tih znakova, obratite se


struËnjacima (logoped, psiholog, rehabilitator) koji Êe Vassavjetovati kako pomoÊi djetetu da πto lakπe i jednostavnijesvlada pojedinu poteπkoÊu. Savjetujte se s logopedima prijenego πto eventualno kaπnjenje govora postane oËito. Oni ÊeVas potaknuti da osvijestite i koristite se nekim strategijamaranog poticanja socijalnog, komunikacijskog i govorno-jeziËnog razvoja svojega djeteta. Za savjete se u Zagrebumoæete obratiti u Centar SUVAG (naæalost, dugo se Ëeka nadijagnostiku) i u sklopu Kabineta za ranu komunikaciju kojije dio Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskogfakulteta.

Za lijeËenje nespretnosti i nesamostalnosti izvrsno surjeπenje sportovi, s kojima poËnite πto prije. Puno "sitnih"problema moæete rijeπiti prikladnom igrom (nauËite ga dase ponekad u igri i gubi, te kako da se nosi s neuspjehom,pomognite mu u slaganju slagalica itd.). Naæalost, Ëesto setakva djeca okarakteriziraju kao prkosna, lijena,nezainteresirana, “zloËesta” itd, a Ëesto Êete dobiti i savjeteo odgoju prema naËelu “ËvrπÊe ruke”. Takav naËin rjeπavanjaproblema neÊe dati rezultate, pogotovo ne dugoroËne. TimeneÊete pomoÊi svom djetetu jer ono treba Vaπu pomoÊ urjeπavanju svojih problema koji su jednim dijelom ipakposljedica neuroriziËnosti.

Savjetujem Vam i da se odmah poveæete s Centrom zarehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, s doc.Ines JokoviÊ-Oreb. Ona je specijalizirana za ranu stimulacijumale djece i suradnja s njom moæe Vam donijeti samo po-zitivna iskustva. Poslije Êe se, prema potrebi, ukljuËivati iostali struËnjaci iz Centra, primjerice logopedi, psiholozi irehabilitatori. Ako Vaπe dijete ima problema s vidom, obratitese centru “Mala kuÊa”.”

Preuzeto iz “Iskustvo majke nedonoπËeta”


SAVJETI STRUCNJAKA ZARANU KOMUNIKACIJU

Djeci u prvim mjesecima æivota najviπe treba pogled namajËino lice i kontakt oËima (i to iz blizine - najbolje naruËja),njezin g1as i tjelesni dodir. To mu daje doæivljaj poznatogai sigurnost, jer dijete Vas poznaje joπ iz vremena trudnoÊe:sluπalo je Vaπ glas, otkucaje Vaπeg srca, osjeÊalo je Vaπekretanje... Dræite ga zato u naruËju i gledajte licem u lice,pjevuπite mu i tepajte. Kada mu je dosta, dijete Êe skrenutipogled. Taj znak trebate poπtovati jer mala se djeca brzoumaraju. Nastojanjem da πto viπe komunicirate i potiËetedijete, a zanemarivanjem njegovih granica, dijete Êe postati razdraæljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Djecaodgovaraju na pretjerano poticanje na jedan od ta dva naËina.Najbolji pokazatelji jeste li na pravom putu u koliËini poticanjadjeteta su djetetovo raspoloæenje i aktivnost. Nemojtezaboraviti da dijete uËi i moæe primjenjivati nauËeno na novesituacije samo ako je u situaciji uËenja bilo aktivno tj. akoje doista sudjelovalo.

Podizanje, dræanje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditeljisu oduvijek iskoriπtavali i za ostvarivanje bliskosti i zakomunikaciju sa svojim malim djetetom. Znamo da najveÊidio vidnih informacija dojenËe iπËitava s roditeljskog lica,a od svih zvukova iz okoline najveÊu mu pozornost privlaËiljudski glas. Pri njezi je stoga vaæno uspostaviti i odræavatikontakt oËima te pjevuπiti i tepati. Oponaπajte svoje dijete(glasanje, mimiku), te Êete doskora uoËiti da i ono oponaπaVas! Spontano Êete se usklaivati sve bolje i bolje, a vaπi Êe„razgovori“ nalikovati pravim razgovorima. U njima rijeËinisu vaæne po onome πto znaËe nego po tome kako zvuËe.Kad ste razdragani i opuπteni, zvuËite najbolje! Kad dijete


okrene glavu od Vas, to ne znaËi da Vas ne voli, nego damu je previπe poticaja i da æeli odmor. Shvatite to kao znakda æeli stanku i dajte mu je.

Iako nema recepata za vjeæbepredjeziËne komunikacije,postoje vrlo Ëvrsta naËelakoja valja ponajprijerazumjeti i prihvatiti, azatim ih posve spontanoslijediti.

Evo tih naËela:

(1) Od prvog je danasvako dijete osobaæeljna ljudskog susreta- u dodiru, u mirisu,ljudskom pogledu i glasu.Zato komunicirajte pri njezi,hranjenju i kupanju, a trenutke budnosti svog dojenËetaiskoristite za igru! Televizor neka bude iskljuËen.Zasigurno Vam povremeno odvlaËi pogled, a to ometainterakciju s djetetom.

(2) S djetetom komunicirajte kada je ono budno, a Vi opuπtenii spremni za komunikaciju s njim. Kada ste umorni ilizaokupljeni drugim obvezama, pokuπajte naÊi nekogada Vas zamijeni.

(3) Imajte strpljenja i dajte djetetu potrebno vrijeme da Vampokaæe πto treba i ne “uskaËite” prerano. Sluπajte svojuintuiciju i odgovarajte po svom osjeÊaju!


(4) Ne zaboravite da ste baπ Vi djetetov cijeli svijet i da onooËekuje od Vas da s njim puno „razgovarate“ te da Vampritom gleda lice i sjajne, njemu usmjerene oËi.

NaËin komunikacije s djetetom mijenja se njegovim rastomi razvojem. No, neovisno o njegovim moguÊnostimarazumijevanja i odgovaranja dobro mu je uvijek glasomnajaviti πto slijedi, primjerice zovnuti ga imenom i tek tadaga dodirnuti i poËeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon πto jedovrπena neka bude popraÊena i rijeËju i stiskom/dodirom.To Êe djetetu ubrzati razumijevanje slijeda odnosno najaveonoga πto dolazi, pa Êe i motoriËki reagirati pripremljenije.

Obratite pozornost i na djetetovo spontano glasanje,osobito na raznolikost i uËestalost glasanja, te kako reagirana “razgovor”. S tri mjeseca djeca poËinju obilnije gukati(grleno se glasati) i ekperimentirati sa snagom svog glasa,a izmeu 6. i 10. mjeseca poËinju se javljati slogovni nizovi,u poËetku reduplicirajuÊi: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl.,a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl. Djetetova okolina na njihreagira kao da su rijeËi i nakon nekog vremena, obiËno okonavrπene godine, dijete ih poËne sustavno rabiti za oznaËavanjeodreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prverijeËi. Iz razliËitih razloga djeca se mogu jako razlikovati uvremenu pojave prve rijeËi i porastu ekspresivnog rjeËnika.Zato ne valja biti usredotoËen samo na govor, nego i na tokako dijete surauje, na πto obraÊa pozornost i koliko razumijejezik, odnosno opÊenito na to kako i koliko komunicira.

Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvojukomunikacije koja je jednako vaæna kao i prve rijeËi jestpojava gesta. UobiËajeno vrijeme njihove pojave je krajprve godine. Djeca njima priopÊavaju ono πto je u njihovim


malim æivotima iznimnovaæno: podignuti ih (obiËnoπire nadlaktice kao znakda æele da ih uzmete unaruËje i podignete), jesti(mljackaju ustima inaizmjence pogledavajuVas i hranu/ πtednjak/hladnjak), iÊi u πetnju(mahanje “pa-pa”), neπtovam pokazati (podiæupredmet prema Vama, aliVam ga ne daju ...Odgovaranje na djetetove geste(tj. da ste zamijetili poruke, bilo da samo kimnete glavomili npr. kaæete “ Evo .... idemo pa-pa.”) potiËe razvojkomunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako nezamijetite djetetovo nastojanje da nekim znakom (gestom,glasanjem, rijeËju) utjeËe na Vas. Te prve neverbalne, alinamjerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga nanjih valja sustavno odgovarati.

Hranjenje

Hranjenje nije samo motoriËka aktivnost, nego i osobnai socijalna. Za vrijeme obroka Ëesto se druæimo s drugimljudima, a odabirom hrane odajemo πto volimo, a πto ne i sl.U male djece hrana moæe poprimiti i ulogu vrlo moÊnogsredstva za utjehu, kontrolu ili za borbu s roditeljima. KljuËnopitanje je kako to izbjeÊi. Prirodno je da su roditelji veomazainteresirani za prehranu svog djeteta, ali ponekad u najboljoj


namjeri toliko nutkaju dijete da jede, pretjerano mu ugaajuili ga prisiljavaju na jelo, da djetetu nije teπko otkriti kakojelom moæe ucjenjivati i kontrolirati svoje roditelje. Svakakovalja napomenuti da neka neuroriziËna djeca imaju organskiuvjetovane teπkoÊe ævakanja ili gutanja, i da treba biti vrlooprezan pri hranjenju, te se u sluËaju prvih sumnji konzultiratis lijeËnikom i logopedom o tome kako dijete hraniti i kakvu mu hranu nuditi.

Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se po-tvrdila u primjeni i odnose se na stariju dojenËad i malu djecu:

(1) treba utvrditi pribliæno vrijeme obroka (dakako u skladus djetetovom tjelesnom konstitucijom i potrebama), a umeuvremenu ne nuditi hranu, mlijeko ili sokove

(2) roditelji odreuju vrstu hrane primjerenu dobi, a dijeteodreuje koliko Êe pojesti

(3) ne treba hraniti na silu, nego poπtovati djetetove znakoveda mu je dosta

(4) trajanje hranjenja treba biti vremenski ograniËeno (nesjediti satima za stolom, ili hraniti tijekom igre, prikupanju i sl.)

(5) djetetova provocirajuÊa ili neprimjerena ponaπanja valjaignorirati i mirno zavrπiti obrok (dijete ne smije imatidoæivljaj da vas kontrolira neprimjerenim ponaπanjem)

(6) omoguÊiti socijalno uËenje, tj. imati zajedniËke obrokekako bi dijete imalo model ponaπanja za stolom. Nezaboravite da dijete uËi iz onoga πto vidi i doæivljava!


Cilj ovih odgojnihpostupaka je da dijete jedezbog vlastitog interesa zajelo i zbog gladi, a nezbog prisile ili straha odkazne ili zato da ostvarineke druge ciljeve(nagrade ili igru moÊi).Djeci treba veÊ ranodopustiti da se samo-stalno hrane (Ëak ako toi ne Ëine jako dobro) i dasama odrede koliko Êe pojesti.To im onda ostaje za cijeli æivotkao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavajuponajprije energetske potrebe tijela na socijalno poæeljannaËin.

VAÆNO: Zapazite li da dijete oteæano guta, zagrcavase, ne ævaËe i zadræava hranu u ustima, ili da mu se tekuÊahrana cijedi niz bradu, potraæite savjet i kod svogpedijatra, kod logopeda koji se bavi djeËjim teπkoÊamagutanja ili struËnjaka za ranu intervenciju. Savjetpotraæite i ako u ponaπanju svog djeteta uoËite da neslijedi neka od naËela navedenih u tekstu.


VANINSTITUCIONALNA POMOΔ

• "OKO" - udruga roditelja djece s oπteÊenjem vida i dodatnim poteπkoÊama u razvoju 098/696939

• "Put u æivot PUÆ" - udruga roditeljadjece s posebnim potrebama 091/5445295

• “Roda” - roditelji u akciji 091/5863717

• Hrvatska zajednica za Down sindrom 091/1539698

• “IDEM” - udruga za struËnu pomoÊ djeci s posebnim potrebama 01/4813081

• Forum na www.mameibebe.net

INSTITUCIONALNA POMOΔ

• Specijalna bolnica za zaπtitu djece s neurorazvojnim i motoriËkim smetnjama, Goljak 2 01/ 4824152

• Savjetovaliπte centra za rehabilitacijuEdukacijsko rehabilitacijskog fakulteta 01/ 3908900

• Odsjek za rehabilitaciju djece KB “Sestre milosrdnica”, Vinogradska 29 01/ 3787207

• Odjel za fizikalnu terapiju Klinike za djeËje bolesti, KlaiÊeva 16 01/ 4600154

• Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Firule, SpinËiÊeva 1, Split 021/556116

• KB Osijek, SunËana 37a, Bizovac 031/514100

• Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Rijeka, Kantrida 051/659111

• Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece i mladeæi s oπteÊenjem vida i dodatnim poteπkoÊama “Mala KuÊa” 01/ 6521106

• SUVAG 01/ 4550289

• Klub trudnica “Sveti Duh”, Sveti Duh 64 091/5147501

• razni specijalistiËki odjeli po pojedinim bolnicama

KOME SE OBRATITI


ww

w.udruga-oko.hr

09

8/696 939

ISBN 953-99849-1-2

Health & Medicine

Ispravno postupanje s djecom baby handling