prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis dvobroj 15/16, godina II, prosinac 2008.

issn

: 184

6-62

49

tema brojaDruštveno odgovorno poslovanje

posebni prilozi

intervjuDario Dunkovi}

Poslovna klasa automobilaVina i delicijeMultimedijaKozmetika

3

Sadr`aj

tema broja: Dru{tveno odgovorno poslovanje

“Nakon perioda upoznavanja s pojmom dru{tveno odgo-vornog poslovanja, uvjeravanja da je to poslovno dobar i dugoro~no isplativ koncept te temelj odr`ivog poslovanja, ~ini se da smo do{li u fazu kada pitanje vi{e nije biti dru{tveno odgovoran ili ne, nego kako trajno povezati svoju dru{tvenu odgovornost sa svojom poslovnom aktivno{}u te ju sustavno ugra|ivati u svoje poslovanje i u svoju strategiju. ”

25 Vina i delicije

33 Poslovna klasa automobila 44 Kozmetika

37 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Reporta`a - Analizom tr`i{ta kapitala do odgovora

Intervju mjeseca - dr. sc. Dario Dunkovi}, izvr{ni direktor za financije i

IT u DI Geli

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Finska

Tr`i{te kapitala

Poslovni kalendar

14

40

50

5

6

9

10

17

Uvodnik

5

Štovani,

Mo`e li se u dana{nje vrijeme ikako izbje}i razgovor o krizi? Bilo da ste na utakmici, s dru{tvom na ve~eri ili pi}u, ili provodite vrijeme na Facebooku, spomen kri-ze vrlo je te{ko izbje}i. Iako se ne nastojimo povoditi za ostalim medijima te se trudimo zadr`ati svoj pre-poznatljiv stil, ipak se osje}am odgovornim da stvari komentiram, ali iz pomalo druga~ijeg kuta. Vratimo se u pro{lost! Mla|i poduzetnici i manageri (koji su se u poslovnom svijetu na{li 2000. i kasnije) zapravo se nikada nisu susreli s ozbiljnijom krizom te su na neki na~in „razma`eni“. Odnosno, navikli su poslovati u uvjetima konstantna gospodarskog rasta te im je jedini ozbiljniji problem pravila rastu}a konkurencija. Stariji se ipak sje}aju i puno te`ih vremena te se u posljednje vrijeme volim posavjetovati s njima i razgovarati o tim danima (jo{ im je svje` kraj 90-ih kada je nelikvidnost eksplodirala). Oprezno i pametno upravljanje tijekom novca te mogu}nost kvalitetnih kompenzacija bile su presudne stvari za pre`ivjeti (neki su ~ak i dio pla}e ispla}ivali kroz robu i usluge dobivene u kompenza-ciji). Tu svakako ponovno dolazi do zna~aja i provjera boniteta kupaca (tvrtke koje su do nedavno glasile kao zdrave i uspje{ne mogu pod utjecajem krize brzo zapa-sti u probleme, a time dovesti u pitanje i ispunjavanje svojih obveza prema va{oj tvrtki). Tako|er, ne smiju se zanemariti ni kvalitetni odnosi s klijentima, partnerski odnosi s dobavlja~ima te kvalitetno upravljanje mar-ketingom (identificiranje ciljne skupine i ogla{avanje u medijima koji pokrivaju upravo tu ciljnu skupinu). Investicije ne treba zaustaviti, no treba ih ponovno raz-motriti sukladno novim tr`i{nim uvjetima te, ukoliko su i dalje ekonomski opravdane, nastaviti jednakim

tempom, ali uz pomno pra}enje svih signala s tr`i{ta. No, kriza ima i svojih pozitivnih strana. Mnoge usluge postaju jeftinije i pristupa~nije (od vrhunskih arhite-kata, savjetnika, dizajnera do izvo|a~a radova), dio }e nekvalitetne konkurencije nestati s tr`i{ta i ostavi-ti vama ve}i prostor, dobavlja~i su spremni na ve}e ustupke, a i cijena zemlji{ta i nekretnina }e se srozati, {to }e predstavljati izvrsnu priliku za one koji mogu do}i do odre|enih financijskih sredstava.

U ovo je vrijeme vi{e nego ikada do izra`aja do{la dru{tvena odgovornost. Koje su se tvrtke istakle na tom podru~ju te {to to uop}e zna~i za posao, pro~itajte u na{oj Temi broja. Kriza je nagrizla i autoindustriju (u ovom broju nemamo niti jednog ogla{iva~a u tom pri-logu!), pa nismo mogli izbje}i povu}i paralele. Kako se u toj djelatnosti stvari mijenjaju doslovce iz dana u dan, bojim se koliko }e tekst ve} biti zastario kada iza|e iz tiska. Na sre}u svih optimista koji uvijek znaju u`ivati u `ivotu i priu{titi si male radosti, obradili smo kratke pri~e o vinu, kozmetici i multimediji.

Na kraju, `elim vam ~estit Bo`i} te sretnu i uspje{nu Novu 2009. Siguran sam da }emo nakon isku{enja koja nas ~ekaju svi zajedno iza}i ja~i i jo{ spremniji za nove poslovne uspjehe.

Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris

Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja, Jasmina Fija~ko @igoli}

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

6 7

„u~inkovita kreativnost“ bila temelj njezina uspje{nog rada u proteklih {esnaest godina.

Tvrtka Watch Centar otvorila je 4. prosinca 2008. go-dine vrata svoga novog ekskluzivnog prodajnog pro-stora „TIMELESS by WATCH CENTAR“ u samom centru Zagreba na adresi Mesni~ka 1. Osim promocije novih modela poznatih brandova satova i nakita, pre-zentirana je i knjiga „Global goodness“ koja je projekt u suradnji tvrtke Sequel (vlasnik licence za Guess i GC satove i nakit) i svih Guess i GC distributera diljem svijeta. Radi se o projektu u sklopu programa „TIME

s umakom od {ljiva i rakije, slavonski steak ku}e sa zape~enim grahom... Posjetite ih te se uvjerite u kva-litetu i autenti~nost jela na{ih slavonskih i baranjskih predaka.

Agencija Imago osvojila je prvu nagradu u kategoriji „Inovativni mediji“ za Tuborg Green stra`nje etikete, na festivalu SEMPL u Portoro`u, najpoznatijem medi-jskom doga|anju u regiji. Premda je Imago za svoj rad i do sada osvajao brojne nagrade, ZLATNI SEMPLER ima poseban zna~aj. I to ne samo zbog ~injenice da je rije~ o medijskoj nagradi, ve} i zato {to je kori{tenje proizvoda kao intimnog kontakta s potro{a~em vrlo logi~no, a opet toliko neuobi~ajeno. Agencija je ovim vrijednim priznanjem ponovno dokazala za{to je

POUC - Pu~ko otvoreno u~ili{te Centar ustanova je za obrazovanje odraslih, koja omogu}ava kvalitetno stjecanje srednjo{kolskog obrazovanja i usavr{avanje stru~nog znanja. Jedan od trenutno aktualnih te zani-mljivih programa koji nude jest program usavr{avanja za MENAD@ERA-PRAKTI^ARA. Na~in je rada konzultativno instruktivni, a obuhva}a sljede}e ko-legije i sadr`aje: menad`ment, marketing, financije, ra~unovodstvo, trgova~ko pravo, bankarstvo, vanjsko-trgovinsko poslovanje, poslovnu matematiku, poslov-nu statistiku te poslovnu korespondenciju. Sadr`aji i vje`be ostvaruju se u 410 sati, a grupne i individual-ne konzultacije te prakti~ne vje`be ostvaruju se u 155 sati. Nastava i vje`be organizirane su u malim grupa-ma. Program je ponajprije namijenjen voditeljima i ru-kovoditeljima u poduze}ima radi unaprje|enja poslo-vanja novim tehnikama i tehnologijama rukovo|enja (menad`ment), ali i svim ostalim ambicioznim ljudima koji u poslovima menad`menta vide svoju perspekti-vu te osobni prosperitet za bolju i sretniju budu}nost. Program se upisuje u radnu knji`icu, a pro{ao je verifi-kaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta Re-publike Hrvatske. Nastavu provode iskusni nastavnici prema propisanom programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta.

U podrumu ve} postoje}eg restoran kluba Waldinger u Osijeku nalazi se novootvoreni restoran „Gradski podrum“, koji svojom tradicionalnom slavonskom kuhinjom, prihvatljivim cijenama i tambura{kom glazbom u ve~ernjim satima nudi nezaboravan pro-vod. Iz jelovnika koji je prepun tradicionalnih lokal-nih delicija po svojoj se originalnoj recepturi izdvajaju juha zafrigu{a s jajima i doma}im kruhom, svinjetina

U devet mjeseci ove godine dru{tvo GRAWE Hrvatska u zdravstvenom osiguranju ostvarilo je porast od ~ak 25% u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. Marija [o{tari}, voditeljica Grupe za zdravstvena osiguranja GRAWE Hrvatska, nagla{ava da im je prioritet jam~iti visoku razinu kvalitete usluga za svoje korisnike. Sto-ga GRAWE Hrvatska d.d u svojoj ponudi zdravstvenog osiguranja pod imenom GRAWEvital nudi razli~ite vrste programa zdravstvene za{tite prilago|ene indi-vidualnim potrebama i `eljama: GRAWEvital Prevent programi nude preventivnu zdravstvenu za{titu kroz vi{e stupnjeva, GRAWEvital Hospital program koji pru`a financijsku sigurnost za vrijeme boravka u bo-lnici te GRAWEvital Operation, program osiguranja naknade za slu~aj operacije. Sve {to osiguranici trebaju u~initi jest nazvati kontakt brojeve GRAWE slu`be, nakon ~ega }e ih djelatnici voditi kroz cijeli sustav - od savjetovanja u svezi odabira lije~nika, ugovaranja termina te ispitivanja o zadovoljstvu kori{tenom uslu-gom. GRAWE Hrvatska bilje`i uspje{nu suradnju s vi{e od 200 ugovornih zdravstvenih ustanova i 15 bo-lnica.

BIZ vijesti

Va`nost preventivne brige za zdravlje - bolje sprije~iti, nego lije~iti

POUC - aktualni program usavr{avanja za MENAD@ERA-PRAKTI^ARA

BIZ vijesti

Novootvoreni nacionalni restoran „Gradski podrum“ u 'Waldingeru'

Agenciji Imago novo me|unarodno priznanjeOtvoren „TIMELESS by WATCH CENTAR“

9www.mirakul.hr

Reporta`a

Analizom tr`i{ta kapitala do odgovora Uzrocima globalne financijske krize te na~inima izlaska iz nje bavili su se mnogi stru~njaci, a sude}i prema prognozama, ovakvo }e stanje potrajati jo{ neko vrijeme.

U ovo nesigurno i pomalo pesimisti~no doba globalne financijske krize, kada prognoze o njezinu zavr{etku te razmjerima variraju iz dana u dan, malo je tko po-tpuno uvjeren u blistavu budu}nost. Pravi je trenutak, dakle, poku{ati dati odgovore na mno{tvo pitanja oko aktualne recesije.

Kako se nositi s problemima u ovakvim uvjetima moglo se saznati na specijalisti~kom seminaru u or-ganizaciji Mirakul edukacijskog centra te Hrvatske udruge financijskih savjetnika (HUFS), pod nazivom Gdje je dno financijske krize. Jedno od osnovnih pi-tanja kojima su se predava~i bavili bili su uzroci glo-balne financijske krize, njezini indikatori te utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Razmatrali su se i mogu}i na~ini izlaska iz krize, kao i razvoj makroekonomske situacije u Hrvatskoj, regiji te u svijetu tijekom nared-ne godine. Predava~i su propitivali i strategije ulaganja financijskih institucija za vrijeme volatilnog tr`i{ta, na~in disperzije rizika za vrijeme financijske krize te optimiziranje prinosa portfelja uklju~ivanjem dodat-nih financijskih instrumenata za vrijeme medvje|eg i volatilnog tr`i{ta.

Fundamentalna i tehni~ka analiza poprimaju sve va`niju ulogu na tr`i{tu koje se vi{e ne kre}e u jed-

nom smjeru. Selektivno prepoznavanje kvalitetnih dionica dobivat }e sve vi{e na zna~enju te }e jam~iti o~ekivane prinose. Stoga je poznavanje fundamental-ne i tehni~ke analize te analize kvalitete managementa od klju~ne va`nosti za diferencijaciju perspektivnih dionica. Mnogima je najzanimljiviji dio seminara bio prikaz analize ulaganja u dionice, obveznice i investi-cijske fondove te tako nastojao produbiti znanje po-laznika o ulaganjima u sklopu njihova redovitog posla u bankarskoj grupaciji ili investicijskom fondu, ali i na razini individualnog ulaga~a. Predava~i su tako|er nastoji analizirati investicijske mogu}nosti ulaganja u financijske instrumente, prezentiraju}i ih kroz njihove karakteristike, vrjednovanje i rizik. Saznalo se i kakva su financijska izvje{}a za tre}i kvartal te kakvi su fun-damentalni pokazatelji pojedinih kompanija.

Ciljna je skupina polaznika bila raznolika i zanimljiva, od bankara, portfolio managera, brokera, investicij-skih i financijskih analiti~ara, investicijskih savjetnika, individualnih i portfolio investitora, risk managera, analiti~ara do svih privatnih ulaga~a na tr`i{tu kapi-tala. Organizacijom ovoga seminara tvrtka Mirakul uspje{no je zakora~ila na podru~je specijaliziranih po-slovnih seminara te }e u idu}oj godini nastaviti puno aktivnijim tempom. ■

Pi{e: Ante Veki}

Kako se nositi s pro-blemima u ovakvim uvjetima, moglo se saz-nati na specijalisti~kom seminaru u organizaciji Edukacijskog centra Mirakul te Hrvatske udruge financijskih savjetnika (HUFS), pod nazivom Gdje je dno financijske krize.

BIZ vijesti

TO GIVE“ koji je osnovan od strane gospo|e Cindy Livingston (President and CEO Sequela) za pomo} siroma{tvom ugro`enoj djeci u Etiopiji. U knjizi su sa-kupljeni tradicionalni recepti svih zemalja distributera, uklju~uju}i i Hrvatsku, te crte`i djece koja su bila vo-ljna nacrtati svoje omiljeno jelo te podijeliti dio svoje kulture i tradicije s djecom diljem svijeta.

Lenovo je predstavio prijenosno ra~unalo ThinkPad X301, postavljaju}i nove granice najtanjeg i najlak{eg potpuno opremljenog ra~unala visokih performansa u svojoj klasi. Kao i njegov prethodnik, u PC industriji prihva}en prijenosnik ThinkPad X300, ThinkPad X301

opremljen je najsuvremenijim karakteristikama i teh-nologijama tankih i laganih dimenzija po~etne te`ine manje od 1,33 kg i debljine svega 2,54 cm. Prijeno-snik osigurava ve}u mogu}nost pohrane podataka s izborom 64 GB ili novog 128 GB SSD diska dostup-nog od rujna. Prijenosnik ThinkPad X301 u prosjeku osigurava 20% bolje performanse u usporedbi s pri-jenosnikom ThinkPad X300, zahvaljuju}i najnovijoj memoriji DDR3 kao i najnovijem Intel® Core 2 Duo niskonaponskom procesoru. „Lenovo nastavlja dono-siti tehnolo{ke inovacije nude}i korisnicima u pokretu najnovija pobolj{anja kao {to je SSD disk i tehnolo-gija digitalnog prikaza uklopljena u novi prijenosnik ThinkPad X301“, izjavio je Sam Dusi, potpredsjednik globalne poslovne jedinice prijenosnika Lenovo. „Pri-jenosnik ThinkPad X301 nastavak je na{e predanosti spajanju funkcionalnosti i prenosivosti te opremanja poslovnih korisnika s najnaprednijim ra~unalnim ala-tima za pru`anja visokih performansa.“

Lenovo pro{iruje obitelj najtanje i najlak{e serije prijenosnika ThinkPad X300

8

Jo{ je uvijek prisutan kulturolo{ki i zakonski jaz izme|u hrvatskog i stranih tr`i{taIshodi{te svih tih razlika le`i u ~injenici da smo mi ipak socijalna dr`ava, dok su stranci u tom pogledu dosta stro`i. Imaju stro`a pravila pona{anja u businessu. Isklju~ivi su u pridr`avanju tih pravila i vrlo negativno gledaju na njihovo kr{enje.

Razgovarao: Ante Veki}

Intervju mjeseca

Hrvatska drvoprera|iva~ka industrija zapala je u znatne probleme. Ove je godine u ste~aj oti{lo {est drvoprera|iva~kih tvrtaka s oko 1.600 radnika, bez posla je ostalo jo{ oko 400 njih u manjim pogonima i pilanama, a da stvar bude jo{ gora, prema procjena-ma Udru`enja drvoprera|iva~ke industrije Hrvatske gospodarske komore posao }e do kraja godine izgubiti jo{ 1.000 zaposlenih u drvnoj industriji. Izravni je to utjecaj svjetske krize, jer drvoprera|iva~ka je industrija uglavnom izvozno orijentirana. No, ima i onih ~iji su horizonti ne{to sun~aniji. Me|u njima je i Van Dongen grupa, nizozemska grupacija koja u Hrvatskoj upravlja poslovanjem Drvne industrije GELI, Đakovo pilanom, tvrtkama Au Chateau, Geli Ambienti i Van Dongen. Mjesto financijskog managera u Grupi ve} ~etvrtu godinu obna{a jedan od pripadnika mla|e generacije hrvatskih managera, Dario Dunkovi}, koji uspje{no kombinira znanstvenu karijeru i poslovnu praksu. U intervjuu mjeseca poku{ali smo saznati kako u tome uspijeva, s kojim se problemima susre}e upravljaju}i tvrtkom u stranom vlasni{tvu i o aktualnom gospodar-skom trenutku kroz prizmu znanstvenog rada.

Diplomirali ste i magistrirali kao prvi u svojoj genera-ciji. Ove ste godine stigli i do doktorata. Koliko Vam znanstveni rad poma`e u poslu i kako pomiriti dvije paralelne karijere?Nije jednostavno, ali uz dobru organizaciju i odre|ivanje prioriteta mogu}e je uspje{no funkcioni-rati na obje strane. Iz iskustva mogu re}i da je u svemu tome posebno bitan dobar odnos s nadre|enim na po-slu te dobra komunikacija i uskla|enost s mentorom, koji je u poziciji da, ukoliko je susretljiv i prepoznaje kompetentnost, bude katalizator svim va{im naporima. No, akademske titule u poslovnom svijetu ne poma`u puno. Ondje vladaju neka druga pravila. Susreo sam se i sa situacijama gdje mogu ~ak i odmo}i.

U doktorskoj se disertaciji bavite maloprodajom kao djelatno{}u koja postaje klju~na u Hrvatskoj. Za{to je tomu tako i ho}e li aktualna kriza utjecati na tu pozici-ju maloprodaje?Ulazak brojnih stranih maloprodajnih lanaca u Repu-bliku Hrvatsku pokazuje da je maloprodaja privla~na i

Intervju mjeseca

praksi pro{li kroz ~itavu proceduru. Dono{enje strate-gije tvrtke za razdoblje 2009. - 2012. govori dovoljno o ozbiljnosti daljnjeg razvoja i nastavku proizvodnje.Osim toga, tvrtka je sada u velikoj mjeri preorijenti-rana na izvoz. Usporedbe radi, izvoz je 2004. godine imao udjel 20% u redovnim prihodima, dok je danas narastao na 85%. Ve}inu proizvodnje izvozimo u Ni-zozemsku, gdje se vr{i distribucija iz distributivnog centra do krajnjih kupaca.

Koji su se problemi javljali tijekom reorganizacije i kako ste se s njima nosili?Najte`e je bilo, a jo{ se uvijek zapravo s time mora-mo nositi, pomiriti razlike izme|u o~ekivanja vlasnika, koji dolazi iz jednog visokorazvijenog tr`i{nog sustava, te navika doma}eg okru`enja, koje je jo{ uvijek ne{to za{ti}enije i labavije. Te bih razlike podijelio u dvije glavne skupine; prva je zakonska regulativa, a druga – kulturolo{ke razlike. Primjerice, sustav bolovanja, odmora i op}enito radnog vremena, predmet su stal-nog razmatranja i analiziranja. Dnevni odmor u Ni-zozemskoj nije pla}en, dok u Hrvatskoj zakon dopu{ta radniku pola sata pla}enog dnevnog odmora. Razli~ita je i forma ispunjavanja tjedne kvote obveznih radnih sati... Ishodi{te svih tih razlika le`i u ~injenici da smo mi ipak socijalna dr`ava, dok su stranci u tom pogledu dosta stro`i. Imaju stro`a pravila pona{anja u busines-su. Isklju~ivi su u pridr`avanju tih pravila i vrlo nega-tivno gledaju na njihovo kr{enje.

Tijekom reorganizacije istaknuto mjesto imale su promjene u prodaji. Do`ivjeli smo velik pad na doma- }em tr`i{tu. Ono {to nismo uspjeli je pronala`enje i obu~avanje managera prodaje i njegovog stru~nog osoblja. Nedostajale su vje{tine dobre komunikacije s ostalim ~lanovima tima, ali i odlu~nost i spremnost u samostalnom dono{enju odluka. Iako je sposobnost djelovanja u timu klju~na, ponekad je va`no donijeti odluku odmah i sprije~iti odugovla~enje koje ponekad proizlazi iz timskog pristupa.

Kako ve}inu posla obavljate za izvoz, u dobroj ste po-ziciji za povla~enje paralele izme|u stranih i doma}eg tr`i{ta. Koje su glavne razlike?Financijska politika poslovanja prili~no je ujedna~ena, kreditna politika tako|er, ~ak je i tehnologija proizvodnje sli~na. No, ogromne su razlike na tr`i{tu nabave i prodaje, u postojanju discipline i reda u pridr`avanju roka pla}anja. Kod njih je tr`i{te na-bave i prodaje znatno sre|enije nego kod nas. Ondje se ne kalkulira o pla}anju obveze, {to zna~i da se na dospjela potra`ivanja mo`e ra~unati u dan, ali isto-vremeno i pla}ati dospjele obveze na isti na~in. Ako postoji obveza prema dobavlja~u od dvadeset dana, automatski se ide sa skra}enjem roka pla}anja kod kupca, uz obrazlo`enje da postoji ta obveza od strane dobavlja~a. Rekao bih da je takva disciplina zapravo

mo}na gospodarska djelatnost. Maloprodava~i diktira-ju cijene dobavlja~ima, oblikuju prodavaonice sve veće prodajne povr{ine kako bi ponudili sve vi{e, pona{aju se agresivno prema svim ostalim sudionicima na tr`i{tu. U disertaciji ne koristim konvencionalna mje-rila ekonomske mo}i stranih i doma}ih maloprodava~a u lancu distribucije, nego pak istra`ujem njihove te`nje ka horizontalnim i vertikalnim integracijama. Rezultat primjene specijalne teorije transakcijskih tro{kova (“Theory of the Firm”) pokazuje da horizon-talne integracije me|u maloprodava~ima ne polu~uju takve koristi koje bi mogle potaknuti razvoj doma}e maloprodaje, s druge pak strane, prednosti vertikalnih integracija idu u tom smjeru.

Jo{ uvijek nismo zasi}eno tr`i{te i prihodi velikih maloprodava~a i dalje }e rasti. Iako ka`ete “aktualna kriza”, oni veliki koji su ina~e i nositelji maloproda-je u Hrvatskoj, ne}e imati razloga za brigu. Oni su ve} postigli sna`an utjecaj na ~itav dobavni lanac od proizvo|a~a do distributera te mogu prenijeti negati-vne utjecaje tr`i{ta i teret na one slabije. Ono {to se mo`e o~ekivati uslijed me|usobne konkurentnosti i “netrpeljivosti” u razdoblju ne{to smanjene potro{nje stanovni{tva su akvizicije i ja~anje top-5 pozicija.

U poslovnom ste svijetu ipak u ne{to druk~ijoj ulozi. Kako ste zapo~eli profesionalnu karijeru u drvnoj in-dustriji?Pripravni~ki sam sta` odra|ivao u IPK Osijek, ~iji je ve}i dio 2003. godine bio pred privatizacijom, pa sam kao i mnogi drugi u toj tvrtki za nastavak karijere odlu~io prona}i neku drugu tvrtku. Grupa Van Don-gen iz Nizozemske po~ela je s preuzimanjem drvne industrije GELI i time su zapravo po~eli poslovati u Hrvatskoj, a tu se pojavila i pozicija financijskog ma-nagera. Izazov je bio u ~injenici da se radi o stranoj tvrtki koja poku{ava iskoristiti postoje}e kapacitete za proizvodnju namje{taja po sasvim novom konceptu za nizozemsko tr`i{te.

Kako je strani vlasnik krenuo u poslovanje? Koji su za-datci postavljeni pred Vas na tom radnom mjestu?Bogatstvo prirodnom sirovinom – hrastom, i ni`i tro{kovi proizvodnje glavni su motivi za dolazak stra-nog vlasni~kog kapitala. S obzirom na sve blagodati koje nudi ovaj kraj, prvi korak bio je uvo|enje novog managementa koji }e provesti promjene. Bilo je po-trebno integrirati poslovanje u jedinstvenu cjelinu povezanu ra~unalnim sustavom iz kojeg bi se mogle dobiti razli~ite kriti~ne informacije na vrijeme. Da bi se do toga do{lo, bilo je potrebno odraditi reorgani-zaciju poslovanja, druga~ije oblikovati radna mjesta, tijek informacija i procesa, uspostaviti konsolidirana financijska izvje{}a. Iako se me|u stru~njacima mnogo govori o rein`enjeringu poslovnih procesa i kako se on provodi, malo je onih kompetentnih koji su doista u dr. sc. Dario Dunkovi}, izvr{ni direktor za financije i IT u DI Geli

Akademske titule u poslovnom svijetu ne poma`u puno. Ondje vladaju neka druga pravila.

10 11

13

Intervju mjeseca

iza}i iz njega nakon radnog vremena. Obveze i odgo-vornost su ultimativni i prema vlasniku i prema rad-nicima, psihi~ki je dosta stresno. Najva`nije je pravilno poslo`iti prioritete. Odlu~iti {to je najva`nije, tome se posvetiti prvo, pa onda redom dalje. Ne poku{avati raditi sve odjednom. Po vlastitoj procjeni potrebne su dvije-tri godine upornog rada u nekoj tvrtki srednje veli~ine da bi se mogle donositi odluke o nizu speci-jaliziranih problema, po~ev{i od organizacije, ljudskih resursa, investicija, financijske politike, do prodaje i nabave. U na{oj misiji na prvome su mjestu zadovoljni radnici i briga o izvr{avanju njihovih radnih zadataka.

Kakvi su Vam planovi, osobni i profesionalni?Za tvrtku je va`no nastaviti razvoj ra~unalnog pra- }enja ~itavog proizvodnog procesa kako bi zaokru`ili integralni informacijski sustav ~itave Grupe. Podizanje informacijske u~inkovitosti na vi{u razinu potrebno je kako bi imali up-to-date stanje poslovanja. Pokazalo se da raspolaganje informacijama na takav na~in do-prinosi dono{enju kvalitetnijih poslovnih odluka na vrijeme. Taj }emo cilj ostvariti ubrzo, a tome ide u prilog i prodajna orijentacija na stabilno tr`i{te EU-a koje perspektivnim tvrtkama pru`a {ansu nesmetanog djelovanja i daljnjeg napretka.

Osobno se i dalje planiram usavr{avati u poslovnom svijetu, iako iznimno va`nim smatram afirmaciju kroz znanstveno-istra`iva~ki rad, prvenstveno na podru~ju managementa i distribucije.■

odraz jednog stanja u kojem svi veliku pa`nju pridaju pravilnom funkcioniranju sustava, za razliku od nas, gdje svatko gleda sebe i ne brine za sustav. Imaju jako dobro organizirano tr`i{te, sve informacije o kupci-ma i dobavlja~ima dobivaju na vrijeme. Imaju izvrsno razvijene institucije koje ih izvje{tavaju o relevantnim podatcima, kao {to je, primjerice, odlazak nekog kupca u ste~aj ili u likvidaciju, {to im omogu}ava da na vri-jeme djeluju. Jedna zanimljivost, primjerice nizozem-skog tr`i{ta, koja tako|er odra`ava tu disciplinu jest da je dosta uniformirano, te da se u slu~aju, recimo, krize, svi, od onog najsiroma{nijeg do onog najboga-tijeg, jednako pona{aju. Slu{aju savjete svoje Vlade i ako im ona sugerira da zbog {tednje smanje osobnu potro{nju i ne kupuju, primjerice, automobile, oni su na godinu dana spremni prestati kupovati automobile. Ako do|e prijedlog da ne grade ku}e – u godinu dana }e svi prestati s gradnjom. Strogo se dr`e preporuka i pravila, slo`ni su i disciplinirani po pitanju ekonom-skog promi{ljanja.

Unato~ informatiziranom poslovanju koje omogu}ava lak{e dono{enje poslovnih odluka, teret je i dalje velik. Igra se velikim ulozima i potrebna je predanost te puno energije za dr`anje svih konaca u rukama. Kako ne iz-gorjeti na radnome mjestu i zadr`ati hladnu glavu?Posao izvr{nog managera ne mo`e{ ostaviti u ure-du, poslo`iti radni stol i oti}i ku}i. On zahtijeva do-sta vremena, veliku dozu uklju~enosti, neprestano razmi{ljanje o novim rje{enjima. Jednostavno, nije lako

Ve}inu proizvodnje izvozimo u Nizo-

zemsku, gdje se vr{i distribucija iz distributi-vnog centra do krajnjih

kupaca.

12

14 15

Finska - zemlja s najmanjim postotkom korupcije na svijetuFinska ima najve}i broj mobilnih telefona i Internet veza per capita na svijetu, a uz to posjeduje vrhunsku infrastrukturu. Svjetski gospodarski forum (WEF) proglasio je finsko gospodarstvo svjetski najkonkurentnijim.

Finska je do`ivjela sna`an gospodarski rast potkraj 90-ih godina, djelomi~no zahvaljuju}i velikoj globalnoj potra`nji za informacijskom i komunikacijskom tehno-logijom. Posebnu ulogu ovdje odigrala je Nokia. Finska ima nezaposlenost od 6,9%. Do zna~ajnijeg smanjenja nezaposlenosti do}i }e samo sa strukturnim promje-nama na tr`i{tu rada, te u poreznom sustavu. Finska poduze}a sve vi{e po~inju poslovati off-shore te bi se moglo dogoditi da ovaj trend ugrozi finsko gospodarst-vo i tr`i{te rada, ~ija je reforma istaknuta kao jedan od klju~nih prioriteta Vlade. Vlada je do sada pokrenu-la ~etiri politi~ka programa: Program informacijskog dru{tva, Program politike zapo{ljavanja, Program po-litike poduzetni{tva te Program politike gra|anskog sudjelovanja.

Struktura gospodarstva U javnim slu`bama zaposleno je 32% stanovni{tva, u industriji 22%, u trgovinskim djelatnostima 14%, u financijskim, osiguravateljskim i poslovnim uslu`nim djelatnostima 10%, u poljoprivredi i {umarstvu 8%,

u prometu i komunikacijama 8% te u graditeljstvu 6%. Farmerstvo je uglavnom ograni~eno na plod-ne priobalne regije. Samo 7% povr{ine Finske pod poljoprivrednim je kulturama. Drvna masa, papir te drvoprera|iva~ka industrija predstavljaju zna~ajan segment finske industrije, ~ija proizvodnja ukupno iz-nosi 7,9 milijuna godi{nje. Najzna~ajniji finski sektori uklju~uju ICT tehnologiju, drvnu i papirnu industriju, elektri~ni in`enjering, metalnu i strojarsku industriju, brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju i dru-ge. Sustav kanala koji povezuju finska jezera s osta-lim i s finskim zaljevom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Oko 6.600 km unutra{njih voda su plovne. @eljeznica je u dr`avnom vlasni{tvu (du`ina oko 5.836 km). Glavna zra~na luka u zemlji je Helsinki-Vantaa.

Finsko je gospodarstvo visoko industrijalizirano. Finska ima najve}i broj mobilnih telefona i Internet veza per capita na svijetu, a uz to posjeduje vrhunsku infrastru-kturu. Svjetski gospodarski forum (WEF) proglasio je

finsko gospodarstvo svjetski najkonkurentnijim. Osim toga, Transparency International proglasio ju je zem-ljom s najmanjim postotkom korupcije na svijetu.

Poticajne mjereTrgova~ka dru{tva u stranom vlasni{tvu mogu kori-stiti Vladine poticajne mjere pod istim uvjetima kao i trgova~ka dru{tva u finskom vlasni{tvu. Poticajne mje-re odobravaju se u obliku gotovinskih bespovratnih sredstava, zajmova, poreznih olak{ica, dioni~kog sudje-lovanja, jamstava te u vidu obrazovanja i usavr{avanja zaposlenika. Ve}ina poticajnih mjera odnosi se na malo i srednje poduzetni{tvo te su namijenjene promicanju ulaganja u gospodarski manje razvijene regije. Poslov-na pomo} dostupna je trgova~kim dru{tvima, a koor-diniraju ju Centri za zapo{ljavanje i gospodarski razvoj (TE-Centres). Pomo} za ulaganja (Investment aid) odobrava se tvrtkama, posebice SME (tvrtkama koje zapo{ljavaju manje od 250 ljudi i koje imaju ukupni prihod manji od 40 milijuna €) u podru~jima regio-nalnog razvoja i podru~jima strukturnih prilagodba. Velika trgova~ka dru{tva mogu tako|er dobiti pomo} za ulaganja u ovim podru~jima, no njihovi su limiti znatno manji.

Ulazak u EU pru`io je dodatne mogu}nosti za finan-ciranje malog i srednjeg poduzetni{tva, posebice za projekte od regionalnog zna~aja, uklju~uju}i projekte

Piše: Helena ^arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

namijenjene diversificiranju gospodarske strukture odre|enog podru~ja i smanjenju stope nezaposlenosti.

Mogu}nosti poslovne suradnjeInicijative koje su poduzete u dinamiziranju gospo-darske suradnje izme|u Finske i Hrvatske dale su re-zultate u individualnim poslovnim dogovorima malih i srednjih poduze}a, a velike multinacionalne kompa-nije djeluju direktno putem svojih marketin{kih odjela i nisu „vidljive“. U podru~ju suradnje u uslugama u gra|evinarstvu s hrvatske strane nije bilo interesa, a isto se pokazalo i u slu~aju poslovnih projekata s pa-pirnom industrijom StoraEnso. Promotivni semina-ri o hrvatskom gospodarstvu u kontekstu suradnje s Finskom uvijek su uspje{ni i posje}eni. Hrvatska je bila te ponovno postala izrazito atraktivna turisti~ka odrednica Finaca. Osim kao posjetitelji te korisnici hrvatskih marina i razli~itih oblika avanturisti~kog tu-rizma, Finci su zainteresirani i za medicinski turizam. Posebno ih, kao ljubitelje prirode i jednostavnog `ivota u prirodnom okru`enju, privla~i nezaga|ena priroda

Vodi~ za inozemna sulaganja i suradnju

Važne adrese:

Korisni linkovi:Ministarstvo vanjskih poslovahttp://formin.finland.fi/doc/eng/services/links/main.html

Udruge poslodavaca; Konfederacija finskih industrija www.ek.fi

Gospodarstvo Finske http://www.enterprisefin-land.fi

Porezna i carinska unija http://ec.europa.eu/taxation_customs/in-dex_en.htm

Op}e informacije

Naziv: Republika FinskaGlavni grad: HelsinkiPovr{ina: 304 473 km2Stanovni{tvo: 5,26 milijunaSlu`beni jezik: finski/{vedskiValuta: 1 EUR = 1 EUR

Robna razmjena s Finskom

Izvoz RH u Finsku (2007.) Uvoz RH iz Finske (2007.)

Elektri~ni pogonski strojevi 33% Telekomunikacijska

oprema 23%

Industrijski strojevi 22% Papir i karton 17%

Rotacijski elektri~ni strojevi 21% Valjani ~eli~ni

proizvodi 8%

Drvo 8% Industrijski strojevi 7%

Neelektri~ni dijelovi i pribor 5% Lijekovi 5%

UKUPNI IZVOZ 16,3 mil. USD UKUPNI UVOZ 90 mil. USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Ku}a i ured Djeda Bo`i}njaka u Finskoj

Helsinki - glavni grad Finske

Poslovni obi~aji

Po`eljno je dogovarati termine sastanaka dovoljno rano, te je potrebno biti to~an i u poslovnim i u dru{tvenim prigodama. Oslovljavanje imenom ~e{}e je kod novi-jih djelatnosti nego u tradicionalnim krugovima i formalnim prigodama. Op}enito pozdravljanje je stiskom ruke, jasno izgovaraju}i svoje ime i prezime. Uobi~ajeno je ponuditi svoju posjetnicu na po~etku sastanka. Odluke se donose naj~e{}e kon-senzusom te su stoga odluke na licu mjesta rijetke, a poku{aji prisiljavanja nekoga na dono{enje odluke mogu biti kontraproduktivni.

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U FINSKOj

Veleposlanik: dr. sc. Damir Ku{enKruunuvuorenkatu 5, 00160 HelsinkiTel:+358 9 622 2232, 685 0170croemb.helsinki…mvpei.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE FINSKE U HRVATSKOj

Veleposlanik: Ann-Marie NyroosMiramarska 23, 10000 ZagrebTel: +385 1 6312 080 sanomat.zag…formin.fi

16 17www.mirakul.hr

hrvatskog kontinenta. Interes za investicije primarno je usmjeren na priobalna podru~ja, ponekad ne nu`no uz more, ve} i u bli`oj unutra{njosti. Investitori su po-kazivali interes za izgradnju hotelskih naselja i golf te-rena, a nakon inicijalnih kontakata i posjeta Hrvatskoj, tragovi daljnjih poslovnih poteza nisu bili prepoznati ili su u nekom od stupnjeva realizacije.

Me|usobna robna razmjena izme|u Hrvatske i Finske regulirana je asimetri~nim Sporazumom o stabilizaciji

o pridru`ivanju koji je Hrvatska potpisala s EU i koji Hrvatskoj daje povla{teni polo`aj, odnosno izvoz svih proizvoda u zemlje EU uz nultu carinsku stopu, osim onih proizvoda koji su navedeni u samom Sporazu-mu.

Postupak uvoza roba i usluga u FinskojOsim osnovne fakture, pri uvozu roba i usluga nu`ni su i posebni certifikati: sanitarni certifikati koje izda-ju odgovaraju}a tijela u zemlji podrijetla potrebni su za robu kojom bi se u zemlju mogle unijeti zara`ene `ivotinje ili biljne bolesti. Navedena roba uklju~uje `ive biljke, `ivotinje te sirove i prera|ene `ivotinjske proizvode. Proizvodi s CITES (Convention on Inter-national Trade in Endangered Species of Wild Flora and Fauna) liste zabranjeni su, kao i oru`je. Osim toga, odre|eni proizvodi podlije`u obveznim tehni~kim pro-pisima i drugim kontrolama (primjerice, potro{a~ki i komunalni proizvodi, prehrambeni proizvodi, kozme-tika, boje i sl.).

Finska primjenjuje antidampin{ko zakonodavstvo EU-a, kao i sustav povlastica te uvozna davanja. Uvoz-ne restrikcije koje se primjenjuju i u ostalim zemljama EU-a odnose se na uvozne dozvole koje su potrebne za tekstilne proizvode, neke prehrambene proizvode te `eljezne i ~eli~ne proizvode. Uvozne dozvole na zahtjev izdaje Nacionalni odbor za carine.

S obzirom na slobodne zone, Finska ima dvije slobodne luke, Helsinki i Hanko. Tako|er postoji 21 skladi{no podru~je na drugim lokacijama u zemlji. Bescarinskim skladi{nim podru~jima obi~no upravljaju poduze}a u lokalnom vlasni{tvu, a na raspolaganju su trgova~kim dru{tvima u doma}em ili stranom vlasni{tvu. ■

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Finsko gospodarstvo

BDP: 246 mlrd USD

BDP per capita: 46 616 USD

Stopa rasta BDP-a: 4,4%

BDP prema sektorima: usluge (66,9%), industrija (30,3%), poljoprivreda (2,8%)

Izvoz (2007.): 112,5 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i transportna oprema (42%), industrijski proizvodi

(31%), kemijski proizvodi (8%), sirovine (6%)

Zemlje izvoza: Njema~ka (11%), [vedska (11%), Rusija (10%), SAD (6%), Velika

Britanija (6%)

Uvoz (2007.): 100,1 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i transportna oprema (36%), gorivo (14%), industrij-

ski proizvodi (13%), sirovine (11%)

Zemlje uvoza: Rusija (14%), Njema~ka (14%), [vedska (10%), Kina (8%), Velika

Britanija (5%)

Stopa inflacije: 2,5%

Nezaposlenost: 6,9%

Strana ulaganja: 8,7 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .fi

Pozivni broj: +358

Ivalo (Ivalojoki) – jedna od najljep{ih finskih rijeka

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Nakon perioda upoznavanja s pojmom dru{tveno odgovornog poslovanja, uvjeravanja da je to poslovno dobar i dugoro~no isplativ koncept te temelj odr`ivog poslovanja, ~ini se da smo do{li u fazu kada pitanje vi{e nije biti dru{tveno odgovoran ili ne, nego kako trajno povezati svoju dru{tvenu odgovornost sa svojom poslovnom aktivno{}u te ju sustavno ugra|ivati u svoje poslovanje i u svoju strategiju.

Društveno odgovorno poslovanje

Pripremila: Gordana ]ori}

Answers

Putem Siemens Caring Hands programa pomažemo potrebitima diljem svijeta.

Siemens Caring Hands je svjetski dobrotvorni program, koji obuhvaća inicijative od dugoročne suradnje s dobrotvornim organizacijama, do hitne pomoći u slučaju prirodne katastrofe i to putem volonterskog dobrotvornog rada Siemensovih djelatnika diljem svijeta.Dijelimo zajednički cilj - stvoriti nove mogućnosti za bolju budućnost.www.siemens.com/caringhands

Ako ja mogu činiti razliku,što tek može 400.000 djelatnika?

18

Iako }e neki, vjerojatno, postaviti pitanje - ima li uop- }e prostora za dru{tveno odgovorno poslovanje u doba krize, te ho}e li dru{tveno odgovorne tvrtke smanjiti svoje dru{tveno odgovorne aktivnosti (ili ~ak presta-ti s tom praksom), izvjesno je, nakon {to je koncept za`ivio, da ga je u budu}nosti nemogu}e ignorirati. Di-jelom stoga {to brojna istra`ivanja potvr|uju da, una-to~ ekonomskoj krizi, potro{a~i prepoznaju, odlu~uju se i ostaju vjerni brandovima koji su povezani uz {iru dobrobit, a dijelom stoga {to su tvrtke ve} prepoznale dodanu vrijednost koju dobivaju dru{tveno odgovor-nim poslovanjem. Kao poticaj na razmi{ljanje poslu`it }e i savjeti kako iskoristiti prednosti svog polo`aja za dru{tveno odgovorno djelovanje, te se ograni~iti na akcije koje su u izravnoj vezi s misijom poduze}a, a sukladno tome u~inkovitije utje~u na kvalitetu poslo-vnih odluka.

Velik broj poduze}a pribjegava filantropiji kao sigur-nom rje{enju, sudjeluju}i u razli~itim (humanitarnim) akcijama ili doniraju}i sredstva udrugama-nositeljima koje zagovaraju bliske ciljeve. Tako|er, tvrtke mogu koristiti svoj polo`aj i u~estalost kontakata s kupci-ma za promoviranje takvih ciljeva. Tako je, primjerice, portal TripAdvisor® Media Network (koji pru`a savje-te vezane uz sve segmente putovanja, a mjese~no ga posjeti preko 32 milijuna posjetitelja!) odluku o doni-

Dru{tveno odgovorno poslovanje, nakon svog

postupnog uvo|enja, polako postaje main-

stream.

Tema broja

ranju jednog milijuna dolara podijelio sa svojim posje-titeljima koji su putem weba glasovali za jednu od pet predlo`enih organizacija (Doctors Without Borders, Save the Children, The Nature Conservancy, Conser-vation International, National Geographic Society) i tako sudjelovali u odlu~ivanju koliko }e novca biti namijenjeno pojedinoj organizaciji.

Me|utim, iako je filantropija vrlo zna~ajna i donacije su neophodne za realizaciju razli~itih ciljeva, tvrtke bi svoju dru{tvenu odgovornost mogle prilagoditi svojem poslovnom djelovanju, te intenzivnije ugra|ivati ta na~ela u samu bit svoga poslovanja. Primjerice, dugoro~no gledano, puno je ve}i u~inak ukoliko tvr-tka koja je percipirana kao mogu}i zaga|iva~, iako joj to zakon ne propisuje, dobrovoljno ugradi napredne mehanizme za{tite i svede mogu}nost zaga|ivanja na najmanju mogu}u mjeru. Hrvatsko je gospodarstvo zahva}eno svjetskom ekonomskom krizom koja }e, prema financijskim i ekonomskim stru~njacima, po-trajati jo{ dugo. Na{a se poduze}a stoga ovih dana sve vi{e bave pitanjem opstanka i pre`ivljavanja nego pita-njem rasta. Nedavna sve~anost i progla{enje business.hr -ovih supergazela protekli su u razmi{ljanjima {to }e se dogoditi s ovogodi{njim gazelama, te na koji se na~in nose s krizom koja prijeti smanjenjem prihoda, broja zaposlenika, izlazaka na nova tr`i{ta. U takvim okolnostima postavlja se pitanje ima li uop}e prostora za dru{tveno odgovorno poslovanje, te je li taj koncept zapravo luksuz „zlatnih vremena“? Dakle, ho}e li tvr-tke koje su dru{tveno odgovorne to prestati biti u doba krize?

Dru{tveno odgovorno poslovanje, nakon svog postu-pnog uvo|enja, polako postaje mainstream. Pru`aju- }i nebrojene mogu}nosti za svoju primjenu, ostavlja puno prostora za pobolj{anja, budu}i da ga relativno mali broj poduze}a dobro provodi. Kako se puno aktiv-nosti mo`e svrstati u kategoriju „~initi dobro“ - po~ev{i od volonterizma u zajednici, preko odgovaraju}eg od-nosa prema zaposlenicima, pomaganja siroma{nima, do spa{avanja planeta – tvrtkama se otvara mno{tvo mogu}nosti demonstriranja dru{tvene odgovornosti. Me|utim, nedostaje im iskustvo kako se usmjeriti, fo-kusirati i kako polu~iti vi{estruko najbolji rezultat: za poduze}e, za zajednicu, te za izabrano podru~je op}e dobrobiti! Stoga se vrlo ~esto kod filantropskih dava-nja radi o podr{ci omiljenom projektu, koji nema nika-kve veze s temeljnom djelatno{}u tvrtke, te mu tako ne daje potreban zamah. Nadalje, budu}i da je koncept dru{tveno odgovornog poslovanje sve vi{e prihva}en i tako doprinosi stvaranju prepoznatljivosti poduze}a (prema Michealu Porteru – ~ak i konkurentsku pred-nost poduze}a), sve prisutnija je potreba izvje{tavanja o dru{tveno odgovornom poslovanju, pa se u tu svrhu koriste web stranice, plakati, konferencije, blje{tave publikacije ili dijelovi godi{njih izvje{}a. Poduze}a

Vipnet donirao dodatnih milijun kuna za razminiranje

Dru{tveno odgovorno poslovanje jedan je od Vipnetovih strate{kih ciljeva te stoga podr`avaju niz projekata i doga|aja u Hrvatskoj tijekom cijele godine ulaganjem u korisnike, zaposlenike, okoli{, kulturu, sport, dru{tvo znanja i zdravstvo.

Vipnet je jo{ 2002. godine prepoznao problem mina kao najve}u prepreku za normalizaciju `ivota, slobodno kretanje i ujedna~en gospodarski razvoj Hrvat-ske. Zato su upravo u blagdansko vrijeme odlu~ili donirati dodatnih milijun kuna Hrvatskom centru za razminiranje, umjesto poklona poslovnim partnerima. Kao najve}i privatni donator za razminiranje, do sada su tako ulo`ili ukupno 7,3 mili-juna kuna u razminiranje. Vipnet tradicionalno u prosincu donira 100.000 kuna regionalnim bolnicama, a do sada su ulo`ili 4,8 milijuna kuna u zdravstvo. Ove godine, zajedno sa Samsungom, priklju~ili su se i borbi protiv raka dojke proda-jom Samsung Pink Ribbon mobilnih telefona u Vipnetovim centrima. Prikupljeni novac od prodaje namijenjen je za kupovinu ultrazvuka za Op}u bolnicu [ibenik.

Vipnet je jedna od prvih tvrtki koje su dobile certifikat ‘Poslodavac partner’ i ujedno prva hrvatska tvrtka koja je otvorila korporativni vrti} za djecu, dok su zaposlenicima na raspolaganju i brojni drugi sadr`aji, poput restorana, fitnes-sa, bazena, saune i sli~no. Aktivno ula`u u razvoj dru{tva znanja te obrazovanje, podr`avaju}i projekte poput Top stipendije za top studente i Vip Eureke. Osim toga, ve} su osmu godinu zaredom generalni pokrovitelj Dubrova~kih ljetnih iga-ra, a podr`avaju i Zagreb Film Festival, VipIN music festival te Vip Zagreb Jazz Fe-stival. Ponosni su sponzori na{ih najboljih tenisa~a Ivana Ljubi~i}a, Marija An~i}a i Marina ^ili}a te hrvatskih alpskih skija{kih reprezentacija i slalomske utrke Vip Snow Queen Trophy.

Stroj mo`e{ kupiti – dobre ljude te{ko

Iako automobilska industrija nije gospodarska grana kojom bi se Hrvatska mogla pohvaliti, postoje iznimke koje tvrde suprotno. Jedna od njih nastala je 1998. go-dine i danas uspje{no djeluje u Beli{}u. Rije~ je o tvrtki Harburg Freudenberger koja zapo{ljava 410 ljudi i jo{ 250 kooperanata, a bavi se konstrukcijom strojeva na kojima automobilske gume proizvode Goodyear, Mi-chelin, Pirelli, Continental, Dunlop i mnogi drugi veli-kani svjetske autoindustrije. Konkurenciju u cijelome svijetu mo`e izbrojati na prste jedne ruke.

Kompletna proizvodnja za izvoz„Harburg Freudenberger sastoji se od ~etiriju tvrtaka. Centrala se nalazi u Njema~koj, u Hamburgu, ondje je i tvrtka Freudenberger, imamo ovaj pogon u Beli{}u, tvrtku u SAD-u, a nedavno smo kupili i tvrtku u Mila-nu, specijaliziranu za proizvodnju strojeva za mije{anje guma. Na{ je proizvod pre{a za izradu automobilskih guma, na koji nam otpada 90% proizvodnje, a ostatak se odnosi na dijelove za strojeve za mije{anje guma. Kompletnu proizvodnju izvozimo, a ove smo godine izradili ukupno 210 strojeva, koji sada rade u pogonima najve}ih proizvo|a~a guma. Prema nekim podatcima, svaka tre}a automobilska guma na svijetu proizvedena je strojem sastavljenim u Beli{}u“, ka`e ~lan uprave Harburg Freudenbergera, Branko Vi{njovi}, koji je na rukovode}e mjesto tvrtke stigao 2001. godine, nakon 30 godina duge karijere u Njema~koj.

Odgovorno pona{anje prema radnicima i suradnicima temelj je poslovanjaIskustva ste~ena ondje preslikava na svoju djelatnost u Beli{}u. Najva`nija me|u njima koje isti~e su tim-ski rad, uzajamno po{tivanje izme|u vodstva tvrtke i njezinih radnika, jer {to je bolja ta simbioza - tvrtka je uspje{nija. Odgovorno pona{anje prema radnicima i suradnicima temelj je poslovanja Harburg Freuden-bergera.

„Smeta mi nepo{tivanje radnika s kojim se ~esto sus-re}emo u Hrvatskoj. Kod nas deset godina pla}a nije kasnila niti jednog dana i s kolikim se god problemima susretali, uvijek {titimo sva prava radnika. Na kraju, radnici su ti koji omogu}uju napredak tvrkte. Bilo koji stroj uvijek se mo`e kupiti, ali dobrog radnika – te{ko. I zato je va`no biti fer. Dolaze}a kriza, primjerice, ne}e biti razlog otpu{tanja radnika, iako imamo osiguran posao samo za pola naredne godine. Namjera nam je

izraditi shemu fleksi radnih sati, uz koju bi radnici za sav prekovremeni rad koji ostvare u prvom dijelu naredne godine imali pravo na isti broj pla}enih sati odmora u drugom dijelu godine, ukoliko do|e do za-stoja u proizvodnji uzrokovanog krizom. Jer ipak, svu proizvodnju izvozimo i spremni smo na izravan udar“, isti~e Vi{njovi} te dodaje kako je siguran da }e zbog izvrsnih suradnika i zaposlenika kroz to razdoblje pro}i bez prevelikih turbulencija.

Dobar partner lokalnoj zajedniciTimski rad i odgovoran odnos prema partnerima te zaposlenicima Harburg Freudenbergeru samo je jedan kota~ u mehanizmu odgovornog poslovanja. Korist od te tvrtke ima i dru{tvena zajednica.

„Ostvarili smo suradnju s Tehni~kom {kolom odakle nam dolaze u~enici na praksu, poma`emo SOS dje~je selo u Ladimirevcima, dje~ji vrti} u Beli{}u, Udrugu Zvono... Uvijek nastojimo ne{to profita vratiti u zajed-nicu, ali isto tako uvijek nastojimo stvoriti profit, jer najve}a je dru{tvena odgovornost poduzetnika ostva-riti zaradu koja }e nam u jo{ ve}oj mjeri omogu}iti da ~inimo dobro“, napominje Vi{njovi}. ■

Tvrtka Harburg Freudenberger zapo{ljava 410 ljudi i jo{ 250 kooperanata, a bavi se konstrukcijom strojeva na kojima automobilske gume proizvode Goodyear, Michelin, Pirelli, Continental, Dunlop i mnogi drugi velikani svjetske autoindustrije.

Svaka tre}a automo-bilska guma na svijetu proizvedena je strojem sastavljenim u Beli{}u.

Tema broja

Pi{e: Ante Veki}

pro

mo

Branko Vi{njovi}, ~lan uprave Harburg Freudenbergera

20 21

Tema broja

`ele obznaniti da su „dobar susjed“, da brinu o okoli{u, zaposlenicima, op}oj dobrobiti... Brandovi koje pove-zujemo s dru{tvenom odgovorno{}u donose dvostru-ku vrijednost svojim kupcima: osim {to su dobili `elje-ni proizvod ili uslugu, podr`ali su i promjenu u koju vjeruju. Gledano na taj na~in, kupci podr`avaju „brak“ izme|u profita i istovremenog bavljenja dru{tvenom dobrobiti, pa to stoga mo`e biti izvrsna strategija ti-jekom te{kih vremena za gospodarstvo.

Nerijetko je dru{tveno odgovorno poslovanje opisano na na~in “dobro poslovati ~ine}i dobro” (doing well by doing good), “ugra|ivanje dru{tveno odgovornog poslovanja u temeljnu djelatnost” te “dijelom kom-panijskog DNK”, budu}i da utje~e na odluke u cije-lom poduze}u. Osnovi problem – nefokusiranost i nedosljednost u provo|enju dru{tveno odgovornog poslovanja, djelomice potje~e iz ote`anog mjeren-ja dru{tveno odgovorne izvedbe, pitanja suradnje s konkurencijom na pitanjima op}e dobrobiti, kako }e odabir dru{tveno odgovorne strategije doista utjecati na konkurentsku prednost, te {to ~initi kada se pojavi konkurencija koja ne razmi{lja o dru{tveno odgovor-nom poslovanju, nego o osvajanju {to ve}eg tr`i{nog udjela. Ukoliko kupci osjete neiskrenost u provo|enju dru{tvene odgovornosti ili je ona lo{e provedena, to mo`e poduze}u nanijeti veliku {tetu. Me|utim, ako

je dobro provedeno, ugra|eno u poslovanje tvrtke, a ne predstavljeno kao odvojena aktivnost - dru{tveno odgovorno poslovanje jednostavno je dobar win-win posao!

Unato~ ekonomskoj krizi, potro{a~i visoko vjerni branduGotovo 68% potro{a~a ostat }e vjerno svome brandu ~ak i za vrijeme recesije, ukoliko taj brand omogu}ava i neki vid op}e dobrobiti. Rezultat je to druge studije pona{anja potro{a~a koje je na uzorku od oko 6.000 ispitanika u 10 zemalja {irom svijeta provela udru-ga goodpurposeTM. Nadalje, 71% ispitanika ka`e da, razmi{ljaju}i o svom djelovanju u periodu ekonomske krize, ustraju u davanju iste ili ~ak ve}e koli~ine vre-mena i novca za op}u dobrobit. Nadalje, 41% ispitani-ka tvrdi da }e u slu~aju dvaju proizvoda iste kvalitete i cijene, posve}enost proizvoda {iroj dru{tvenoj svrsi prevagnuti pri odabiru nad ~imbenicima kao {to su dizajn, inovacija i lojalnost brandu. Polovica }e takve brandove spremno preporu~iti prijateljima, a 54% }e ~ak biti spremno sudjelovati u promociji takva bran-da. Studija je ukazala na potrebu boljeg predstavljanja dru{tvene dobrobiti na koju brand utje~e, promi~e ili zagovara, budu}i da je svega 40% ispitanika upoznato s poduze}ima koja aktivno provode dru{tveno odgo-vorno poslovanja, a svega jedna tre}ina ispitanika poz-naje takve brandove! ■

Gotovo 68% potro{a~a ostat }e vjerno svome

brandu ~ak i za vrijeme recesije, ukoliko taj

brand omogu}ava i neki vid op}e dobrobiti.

Siemensova bo`i}na donacija vrijedna 400.000 kn Sredstva za bo`i}nu proslavu za poslovne partnere i darove kompanija donirala u humanitarne svrhe.

Siemens d.d. ove je godine povodom bo`i}nih blag-dana prenamijenio financijska sredstva za bo`i}ne proslave i darove za poslovne partnere u donaciju za humanitarne udruge, centre i organizacije iz cijele Hrvatske. Ukupna vrijednost Siemensove bo`i}ne do-nacije iznosi 400.000 kuna, a sama donacija uskla|ena je sa smjernicama Siemensova globalnog programa o dru{tveno odgovornom djelovanju, posebice s progra-mom socijalnog potpomaganja zajednice Siemens Ca-ring Hands.Humanitarnu donaciju primit }e SOS Dje~je selo Hrvatska za podmirenje re`ijskih tro{kova tri SOS-ku}e u Ladmirevcima i Lekeniku koje se brinu za dje-cu bez roditelja i roditeljske skrbi neovisno o njihovoj rasnoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bona~i iz Splita Siemens d.d. donirat }e sredstva za opremanje i modernizaciju deset u~ionica Centra za obrazovanje i rehabilitaciju djece, mlade`i i odraslih osoba s posebnim potrebama. Sie-mens d.d. tako|er }e potpomo}i Down sindrom centar iz Pule, Udrugu roditelja djece oboljele i lije~ene od malignih bolesti Moje dijete s podru~ja Osje~ko-ba-ranjske `upanije te Udrugu za pomo} djeci i obiteljima suo~enim s malignim bolestima Krijesnica iz Zagreba u provo|enju programa psiholo{kog savjetovali{ta za oboljele od malignih bolesti.

Korporativna odgovornost u SiemensuKorporacija Siemens na globalnoj je razini 2005. go-

dine pokrenula Siemensov me|unarodni dobrotvorni program Siemens Caring Hands i obrazovni program Siemens Generation21. Kroz Caring Hands program pru`a se financijska ili materijalna pomo} djeci i mladima, podr`avaju se kampanje protiv ksenofobi-je, poma`u se osobe s posebnim potrebama, oboljeli od AIDS-a, besku}nici, starije ugro`ene ljude te se poma`e ljudima stradalim u prirodnim katastrofama. Generation21 sveobuhvatni je dugogodin{nji program za djecu i mlade koji ima fokus na prirodnim znanosti-ma i tehnologiji.

Siemens je 160 godina predan promicanju dru{tvene dobrobiti Krajem rujna Siemens je objavio osnivanje neprofit-ne organizacije – Zaklade Siemens, ~ije }e se sredi{te nalaziti u Münchenu, a bit }e usredoto~ena na tehno-logiju, obrazovanje, dobrotvorne programe, znanost i kulturu. Zapo~et }e svoj rad kao zasebna jedinica na po~etku 2009. godine s donacijom od oko 400 miliju-na eura. Predanost dobrobiti dru{tva sastavni je dio Siemensove korporativne kulture od samog osnivanja kompanije. Korporativna odgovornost ima dugu tra-diciju u Siemensu s obzirom na to da je 1849. godine utemeljen fond za zdravstveno osiguranje, 1858. godi-ne uveden sustav za sudjelovanje zaposlenika u dobiti, 1891. godine uveden radni dan u trajanju od osam i pol sati, a ve} 1910. godine otvoren prostor za rekreaciju zaposlenika.■

Tema broja

Krajem rujna Siemens je objavio

osnivanje neprofitne organizacije – Zaklade

Siemens, ~ije }e se sredi{te nalaziti u

Münchenu, a bit }e usredoto~ena na tehno-

logiju, obrazovanje, dobrotvorne programe,

znanost i kulturu.

22 23

Dru{tveno odgovorno poslovanje kao imperativSAP je dru{tveno osjetljiva tvrtka koja svrsishodno doprinosi dru{tveno odgovornom pona{anju.

Kao globalni lider, SAP prepoznaje va`nost korporativ-ne odgovornosti. Privatni sektor predstavlja va`nu ulo-gu za stvaranje sna`ne ekonomije, stoga je dru{tveno odgovorno pona{anje obveza kojom }e tvrtke osigurati kvalitetan budu}i razvoj. SAP tako stvara zna~ajan rast novih vrijednosti. Kao i sve dru{tveno osjetljive tvrtke, i SAP je predan stvaranju inicijativa za odr`ivi svijet u kojem se transparentnost i integritet izgra|uju od samog osnutka. ^injenica je kako u SAP-u neprestano tra`e na~ine za pobolj{anje vlastitih praksa, u skladu s na~elima odr`ivosti. Svjesni kako ne mogu samostalno djelovati, nastoje sura|ivati s drugima koji poma`u st-varanju odr`ivog dru{tva.

SAP je globalno anga`iran kako bi maksimalno do-prinosio o~itovanju dru{tveno odgovornog pona{anja koje se manifestira kroz podru~ja: obrazovanja – do-stupnosti znanja svima, razvoju znanstvenih, razvoj-nih i tehnolo{kih centara za unaprje|enje i u~inkovit razvoj ljudskih potencijala, volonterstvu zaposlenika kroz razne projekte diljem svijeta. Tako|er sudjeluju u radu neprofitnih organizacija, stvaraju temelje za osi-guranje osnovnih uvjeta za `ivot – kroz brojne fonda-cije, a sve kako bi potpomogli, razvili, implementirali i inicirali projekte usmjerene na edukaciju, inovaciju i poslovnu etiku.

Svi SAP-ovi zaposlenici primjenjuju iste osnovne vri-jednosti koje su dovele do uspjeha tvrtke u posljednja ~etiri desetlje}a - fokus na korisnike, kvalitetu proizvo-da i uslugu, izvrsnost, integritet, predanost i strast – kako bi njihovim zajednicama velikodu{no dali svoje vrijeme, znanje i novac. Primjenjuju}i kolektivnu stru~nost, resurse i predanost svojih ljudi kroz lokal-

ne programe, generiraju gospodarski rast i vrijednosti diljem svijeta.

Lokalna tr`i{ta sna`no podupiru globalne SAP-ove smjernice, svjesni potreba lokalnog tr`i{ta i mogu- }nosti sna`nog utjecaja na projekte ~ija je realizaci-ja od zna~aja za dru{tvenu i gospodarsku zajednicu. Projekti koje u Hrvatskoj podupiru od samog osnu-tka SAP-a, kao i novi projekti koje je lokalno tr`i{te spremno prihvatilo, brojni su. Osobito su ponosni na sudjelovanje u akcijama UNICEF-a u Hrvatskoj, te na to da hrvatskim bolnicama na godi{njoj osnovi osigu-ravaju ure|aje neophodne za kvalitetan rad. Tako|er, sportskim juniorima osiguravaju afirmaciju u Hrvat-skoj i svijetu, podr`avaju opskrbu osnovnih sredstava za razvoj pasa vodi~a za slijepe te otvaraju dijaloge izme|u raznih organizacija i institucija kako bi dopri-nijeli razvoju hrvatskoga gospodarstva.

Tvrtka nudi i besplatnu edukaciju kroz SAP Boot Cam-pove talentiranim apsolventima, od kojih je ve}ina ve} na{la svoj prvi posao. Bitno je napomenuti da su po-stali i jedini europski centar za edukaciju i izobrazbu certificiranih SAP-ovih stru~njaka koji sa ste~enom diplomom mogu svoju karijeru nastaviti bilo gdje u svijetu. Svakom lokalnom tr`i{tu otvaraju mogu- }nosti za gospodarski napredak – sklapanjem ugovora s hrvatskim partnerima i prihva}aju}i rje{enja doma- }ih stru~njaka koje slu`beno verificiraju kroz rigoro-zan sustav kvalitete. ■

Svi SAP-ovi zaposle-nici primjenjuju iste osnovne vrijednosti koje su dovele do uspjeha tvrtke u posljednja ~etiri desetlje}a - fokus na korisnike, kvalitetu proizvoda i uslugu, izvrsnost, integritet, predanost i strast – kako bi njihovim zajednicama velikodu{no dali svoje vrijeme, znanje i novac.

pro

mo

Tema broja

pro

mo

25www.mirakul.hr

Vino - Jedna ~a{a na dan, doktor iz ku}e van!

Oni koji uistinu `ele u`ivati u vinu, otkrivati nove vinske do`ivljaje i dijeliti to s dragim osobama, `ele o vinu znati {to vi{e. No, rije~ je o golemoj gra|i koja se mo`e svladati tek pomnim i dugotrajnim izu~avanjem. Mi }emo samo otvoriti {krinju prepunu blaga.

Vina i delicije

Pripremila: Lovorka [imi} Bo{njak

26 27

Vina i delicije

Opjevano je mnogim stihovima, o njemu su napisane tone knjiga, o njemu se pri~a i raspravlja – stolje}ima, a poznavanje toga drevnog ~ovjekova pratitelja postalo je dijelom op}e kulture i na~ina `ivota. Ovo opojno pi- }e o kojemu pri~amo je vino – dar Boga ~ovjeku koji ga stolje}ima njeguje i usavr{ava, {tuje s posebnim pijetetom. Oni koji uistinu `ele u`ivati u vinu, otkri-vati nove vinske do`ivljaje i dijeliti to s dragim oso-bama, `ele o vinu znati {to vi{e. No, rije~ je o golemoj gra|i koja se mo`e svladati tek pomnim i dugotrajnim izu~avanjem. Mi }emo samo otvoriti {krinju prepunu blaga.

Vrste i sorte Vino je mo`da najpopularnije alkoholno pi}e koje se smatra jednim od najva`nijih sastojaka mnogih eu-ropskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura. Kako pi{e Wikipedija, postoje razne vrste vina koje odra`avaju raznolikost klime tla na kojem su uzgojene razli~ite vrste vinove loze. Obi~no razlikujemo vina po boji - bijelo, crveno ili roze i crno vino, a boju odre|uje boja bobica gro`|a uz proces proizvodnje vina. Ovisno o procesu u kojem je proizvedeno, vino mo`e biti ne-gazirano ili pjenu{avo, koje obi~no pogrje{no nazivamo {ampanjcem. Mjesta za nabrajanje vrsta vina i sorta vi-nove loze ovdje nema dovoljno. Doista ih je mnogo. Prema slu`benim podatcima, Hrvatska ima oko 130

autohtonih sorta vinove loze, a za{titu kontrolirano-ga porijekla vina ima 650 proizvo|a~a s 1.711 za{ti- }enih vina. Spomenut }emo samo neke. Bijelim sorta-ma pripadaju chardonnay, gra{evina, malvazija, pinot bijeli, pinot sivi, po{ip, `lahtina, traminac. Me|u crnim se sortama isti~u aramon, babi}, cabernet sauvignon, frankovka, hrvatica, teran, zweigelt. Neke od spome-nutih autohtone su hrvatske vinske sorte – frankovka, gra{evina, hrvatica, plavac mali, teran, `lahtina.

Jedna od brojnih „vinskih“ stranica na Internetu ka`e kako ima nekoliko vrsta vina: mirna vina mogu biti suha, polusuha, poluslatka i slatka. Postoje potom pjenu{ava vina, suha, polusuha, poluslatka i slatka. Bi-ser vina su suha i ostala, gazirana vina suha i ostala te specijalna, desertna, aromatizirana i likerska vina.

Prema kakvo}i razlikuju se: 1. Stolna vina 2. Stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla 3. Kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla 4. Vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla 5. Predikatna vina: * Kasna berba * Izborna berba * Izborna berba bobica * Izborna berba prosu{enih bobica

Hrvatska ima oko 130 autohtonih sorta vinove

loze, a za{titu kontrolira-noga porijekla vina ima 650 proizvo|a~a s 1.711

za{ti}enih vina.

Vina Kalazi} s vinogorja Baranje – tradicija stara tisu}e godina

Izvrsno tlo baranjske Banske kose i pogodna mikrok-lima uvjetovana neposrednom blizinom mo}nog Du-nava, preduvjeti su da vinova loza koja se ovdje bri`no njeguje daje izvrsno gro`|e pogodno za proizvodnju na-jboljih vina. Vinogradi Kalazi} kreirani su na na~in koji osigurava optimalan prinos po trsu, kako bi se u svakoj bobici gro`|a dobio maksimalan sadr`aj ekstrakta, sla-dora i aroma. Jer, ka`e se, proizvodnja vrhunskog vina po~inje u vinogradu.

Nalazi{ta ostataka rimske civilizacije na obroncima Banske kose pokazuju da je i prije dvije tisu}e godina ovo podru~je bilo poznato kao vinorodno. Proces pre-rade gro`|a baziran na tisu}ljetnoj tradiciji realizira se najmodernijom vinarskom tehnologijom u podrumu. Na taj su na~in osigurali da sva rasko{ pojedine vinske sorte bude pa`ljivo o~uvana te potom vjerno prezentira-na u nato~enoj ~a{i, pru`iv{i vam nezaboravan u`itak.

U svojim podrumima njeguju kvalitetne vrste vina s kontroliranim geografskim porijeklom: sauvignon bijeli, cabernet sauvignon, ra-jnski rizling, gra{evina (talijanski rizling), chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, pinot crni, traminac, vina iznimne kvalitete za istinski do`ivljaj. pr

om

oVina i delicije

* Ledeno vino 6. Arhivska vina 7. Specijalna vina : * desertno vino * likersko vino * aromatizirano vino. 8. Pjenu{ava vina

Gra{evina, malvazija i dinga~ neka su od najpoznatijih hrvatskih vina. Od stranih vina te{ko je na~initi oda-bir, no jedno je sigurno. Najbolja i najpoznatija ona su iz Francuske i [panjolske, Njema~ke i Austrije. U po-sljednjih nekoliko godina Hrvatsku su preplavila i vina iz zemalja tre}ega svijeta – Ju`ne Afrike, Argentine, ^ilea. Ta su vina, ka`u enolozi, kvalitetna zbog iznim-no dobrih klimatskih uvjeta i puno sunca, a jeftina su jer je jako jeftina i radna snaga koja ih proizvodi, i to na velikim povr{inama. Sli~no je i s makedonskim vi-nima kojih je tako|er sve vi{e na na{em tr`i{tu. Za, primjerice, 20-30 kuna mo`ete kupiti makedonsko vino koje je kvalitetom isto kao ono od 70 ili 80 kuna. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatsku }e preplaviti vina i iz Europe i iz svijeta, i u toj borbi za kupca jedi-no {to }e presuditi jest kvaliteta.

Vinske ceste i regijeHrvatska ima kontinentalnu i primorsku vinograd-

sku oblast. A vina iz jednoga i drugog kraja jako su razli~ita. U kontinentalnoj Hrvatskoj izdvaja se sjeve-rozapadni te sjeveroisto~ni vinogradski dio. U sjevero-zapadnom dijelu (Ple{ivica, Prigorje-Bilogora, Zagorje-Me|imurje, Pokuplje i Moslavina), uz doma}e stare sorte, najvi{e se mo`e susresti gra{evina, moslavac i kraljevina. Sve se vi{e sadi i rajnski rizling, chardon-nay, bijeli i sivi pinot. U sjeveroisto~noj se hrvatskoj vinskoj regiji (Slavonija i Podunavlje), prema nekima, proizvode najbolja hrvatska vina. Osim gra{evine ima tu i zelenog silvanca, rajnskog rizlinga, chardonnaya, bijelog i sivog pinota, traminca, ali i sauvignona, fran-kovke i zweigelta.

Primorsko podru~je podijeljeno je na Istru i Hrvatsko primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru te srednju i ju`nu Dalmaciju. U Istri su poznata vrhunska crna vina merlot i cabernet sauvignon te bijela mal-vazija. Ima i doma}eg terana, bijeloga i sivoga pinota, chardonnaya i mu{kata. Na Susku uspijeva sorta troj{}ina, na Krku `lahtina, u primo{tenskom kraju babi} i plavina, a u srednjoj Dalmaciji debit i kujund`u{e. Kor~ula je poznata po po{ipu, mara{tini i grku. S Visa potje~e bijela vugava i crni plavac. Hvar ima uz plavac i bogdanu{u, pr~, mekuju, a Pelje{ac plavac mali, od kojega se proizvodi vrhunsko crno vino dinga~, prvo hrvatsko vino koje je dobilo za{titu zemljopisnog po-

Na sajmovima se pro-moviraju novi proizvodi – nova vina, prezentira se oprema, sustavi i te-hnologija u proizvodnji i ~uvanju vina. Tako|er, educiraju se potro{a~i kako bi se poticala kul-tura pijenja vina.

28 29

rijekla, te postup. Ako krenete u bilo koji od spomenu-tih krajeva, te{ko da mo`ete ne nai}i na vinsku cestu. To je poseban oblik nu|enja i prodaje poljoprivred-nih proizvoda nekog vinorodnog podru~ja, na kojem proizvo|a~i-sudionici, udru`eni pod etiketom vinske ceste, nude svoje specijalitete, a posebice vino. Nara-vno, uz to ide i posebnost okoli{a te prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne zname-nitosti. Vinske ceste posebno su ozna~ene, ima ih na kartama - samo trebate voljeti vino, doma}u kuhinju i lijepu prirodu, i to je to.

Sajmovi i prezentacije Loza se u nas uzgaja tisu}ama godina i mo`e se slobod-no re}i kako je Hrvatska, me|u ostalim, vinska zemlja. Svaki vinorodni kraj ima svoj sajam vina, no najve}i regionalni sajam ove vrste u Hrvatskoj je Vinovita, koji se ove godine 14. put odr`ao na Zagreba~kom ve-lesajmu. Rije~ je o me|unarodnom sajmu vina te opre-me za vinarstvo i vinogradarstvo.

Najstarija, pak, vinska manifestacija u Hrvatskoj sajam je vina u Bedekov~ini. Ove se godine taj sajam otvorio 41. put. Rije~ je o sajmu i izlo`bi zagorskih vina.

Svoje sajmove vina imaju i Slavonija i Baranja, nekoli-ko njih, ve}ih i manjih: Slavin u Orahovici, Bonavita u Trnavi, Izlo`ba vina baranjskih vinogorja u Kne`evim Vinogradima. U Istri je najpoznatija me|unarodna izlo`ba vina i vinarske opreme Vinistra, dok se u Splitu proizvo|a~i okupljaju oko sajma vina Dionizijana. Od nekih inozemnih sajmova, a na kojima ve} godinama sudjeluju i hrvatski proizvo|a~i vina, izdvajamo najve}i svjetski sajam vina Vinitaly, koji se odr`ava u Vero-ni i za{titni je znak cijele Italije. Ugo{}uje preko 4.000 izlaga~a na oko 80.000 m² u poznatom izlo`benom centru Verona Exhibition Centre. Manifestacija koju, u svakom slu~aju, vrijedi posjetiti, ukoliko imate mogu}nosti. I za sajam vina Prowein u njema~kom gradu Düsseldorfu ka`u da je jedan od najve}ih svjetskih sa-jmova vina. Na njemu izla`e oko 3.000 izlaga~a, a na-mijenjen je poslovnim ljudima koji se bave prodajom

vina, ugostiteljstvom te stru~njacima iz svih podru~ja vinarstva.

KULTURA PIjENjA VINA

Vino i ~a{aDa bi se ku{alo vino, ispitalo boju, ustanovilo je li bi-stro ili mutno, odredilo osje}a li se miris vo}a, cvije- }a ili ne~ega drugog, usnama odredilo teksturu i puno- }u, najva`nija je prije svega pravilno odabrana ~a{a. Svaka vrsta vina ima odgovaraju}u ~a{u, no sa {est ti-pova ~a{a mo`emo pokriti kvalitetno gotovo sva vina. Poznavatelji ka`u da razlike u ~a{ama mogu zna~ajno utjecati na okus vina jer su sve kvalitetne ~a{e dizajni-rane kako bi izrazile punu aromu i okus odre|ene vr-ste vina. Ukoliko vino ne poslu`ujete u odgovaraju}oj ~a{i, posebno ako je vrhunske kakvo}e, njegove arome i okus ne}e biti u potpunosti oslobo|eni.

^a{e za crno vino u pravilu su ve}e od onih za bijelo. Moraju biti na stalku i od nebru{enog stakla ili krista-la. ^a{e za pjenu{ac ili {ampanjac moraju biti izdu`ene jer tako }e mjehuri}e dulje usmjeravati prema na{em nosu. Crni pinot to~i se u posebne ~a{e jer ovo vino brzo osloba|a aromu. [ira ~a{a pobolj{ava razvijanje mirisa. Bordo{ka vina od cabernet sauvignona, caber-net franca i merlota treba prozra~iti pa se to~e u veli-ke ~a{e. Porto te ostala slatka, desertna ili predikatna vina to~e se u male ~a{e, a piju se kao aperitiv ili po zavr{etku obroka. I ono {to vrijedi za bilo koju vinsku ~a{u – u ~a{u se nikada ne to~i do vrha, dr`i se za sta-lak, kako se vino ne bi grijalo, a staklo ne bi uprljalo prstima.

Bijela vina pri poslu`ivanju trebaju biti hladnija nego crna. Isto tako, aromati~nija vina treba poslu`iti hlad-nija od onih prigu{enijih aroma. Sna`nija vina bilo bi dobro isto~iti sat ili dva u posebne pokale kako bi ih prozra~ili i dopustili da razviju sve mirise zarobljene vi{im alkoholima.Vinu treba oko tri sata kako bi se propisno rashladilo u hladnjaku. Poslu`ivanje vina na odgovaraju}oj temperaturi mo`e napraviti razliku

Vina i delicije

izme|u idealne ve~ere te u`ivanja u aromi i okusu, ali i razo~aravaju}eg osje}aja i za vas i za va{e goste. Naj-bolja formula za brzo hla|enje vina jest da isto stavite u posudu s ledom kojeg ste po{kropili solju. Gurnite vino dublje u led kako biste ubrzali hla|enje. U pra-vilu, {to su vina skuplja, to se mogu slu`iti na vi{oj temperaturi, ali za bijela vina, posebno ona suha, vri-jedi serviranje na {to ni`oj temperaturi - od oko 10 stupnjeva Celzijevih. Te{ka je vina najbolje servirati na sobnoj temperaturi, a vina koja su odle`avala u hra-stovim ba~vama obi~no se slu`e na par stupnjeva vi{oj temperaturi no obi~na vina.

Kako piti vino? Vino ne bi smjeli i ne bi trebali piti kao bilo koje dru-go pi}e - na brzinu, `mire}i i bez ljubavi prema toj bo`anskoj kapljici. Kao {to postoje savjeti o tome koje vino ide uz koju hranu, koje i kakvo se vino pije iz koje ~a{e, tako postoje i savjeti kako piti, degustirati vino – i to korak po korak. Vino je za u`ivanje pa uz ove savje-te poku{ajte u vinu u`ivati.

1. Pogledajte vino koje pijete. Njegovu boju i bistrinu. Bijela vina trebaju imati boju od nijanse izblijedjele slame do duboke zlatne. Bijela vina tamne kako sta-re. Crvena vina mogu biti s bojama od nijanse crvene cigle, pa do skoro modro ljubi~aste boje {ljive. Crve-

na vina vremenom po~inju gubiti boju, postaju}i vi{e sme|a. Vino mo`ete gledati dok je ~a{a na stolu, ili dr`e}i ~a{u u ruci. Pozadina treba biti bijela.2. Zavrtite vino u ~a{i i to nje`no. ^ini se to kako bi se promije{ao kisik s vinom, i tako umek{alo tanine u mladom vinu. To tako|er otvara aromu vina. Gledajte kako vino kvasi zidove ~a{e. Vina s vi{e alkohola imaju ja~u povr{insku tenziju i formiraju deblje tragove na obodu ~a{e. 3. Pomiri{ite vino. ^a{u dr`ite na nekoliko centimetara od nosa. Potom stavite nos u ~a{u. Ne `urite. Kvalite-tna bijela vina trebaju vas podsje}ati na vo}ne okuse, od lubenice ili dinje, preko kru{ke i breskve, do anana-sa ili banane. Crna vina, pak, podsje}aju na borovnicu, {ljivu, tre{nju ili vi{nju. Ba~va u kojoj je vino bilo do-prinosi aromi tako {to }ete osjetiti vaniliju, cedrovinu ili cimet.4. Uzmite gutljaj vina, ali jo{ ne gutajte. Prokotrljajte vino preko svih svojih osjetilnih }elija na jeziku i ne-pcima. Razli~iti dijelovi jezika osje}aju razli~ite oku-se. Zadr`ite gutljaj nekoliko sekunda, razmi{ljaju}i o okusima vina koje probate. Bijela vina uspore|ujemo s kru{kom, jabukom ili ananasom. Crna s vi{njama, {lji-vama i bobicama. Poslije vo}nih aroma u vinu tra`imo karakteristike prepe~enog kruha ili maslaca. To su ostatci kvasaca kori{tenih pri fermentaciji. Potom pro-bamo osjetiti tanine. Kod bijelih vina ih nema, ili su

Vina i delicije

Da bi se ku{alo vino, ispitalo boju, ustanovilo

je li bistro ili mutno, odredilo osje}a li se

miris vo}a, cvije}a ili ne~ega drugog, usna-ma odredilo teksturu i puno}u, najva`nija

je prije svega pravilno odabrana ~a{a.

^a{e za crno vino u pravilu su ve}e od onih za bijelo. Moraju biti na stalku i od nebru{enog stakla ili kristala. ^a{e za pjenu{ac ili {ampan-jac moraju biti izdu`ene jer tako }e mjehuri}e dulje usmjeravati prema na{em nosu.

30 31

Vina i delicije

prisutni vrlo malo. Kod crvenih su izra`eniji. Tanini se razla`u u boci tijekom starenja vina, i to mo`e utjecati na ono {to osje}amo.5. Progutajte vino i razmi{ljajte koliko je va{ih osje}aja vino zadovoljilo, koliko ga dugo osje}ate u ustima na-kon {to ste ga progutali, svi|aju li vam se okusi. Proba-jte {to vi{e - vje`bajte svoj osjetilni aparat.

Bo`anstvo okusa Onaj tko je gurman i hranu ne do`ivljava kao ne{to od ~ega se jedino i isklju~ivo treba najesti da se ne bude gladan, ve} istinski u`iva u okusima, sigurno je da zna da se hrana i vino trebaju me|usobno nadopunjavati, poticati okus te ne smiju negativno djelovati jedno na drugo. Jedan je francuski pjesnik napisao „Jelo je po-treba, a razumjeti se u jelo i pi}e je umjetnost“. Nad nama «obi~nim smrtnicima» enolozi imaju prednost. Oni bez ikakvih problema mogu odrediti koje vino tre-ba piti uz koju hranu, i to po sastojcima te za~inima koji su kori{teni u pripremi hrane, no neka osnovna pravila i za nas koji nemamo enolo{koga iskustva po-stoje (istina, uz ipak, koliko-toliko, poznavanje vina).

A pravila ka`u: uz laganija jela idu laganija vina, uz te{ka jela ja~a vina. Uz kiselkasta idu svje`a kiselka-stija vina, uz bijelo meso i kuhanu ribu bijela vina, a uz tamna mesa, divlja~ i pe~enu ribu crna vina. Uz sla-tka pak jela najbolje je piti polusuha, poluslatka, slatka vina ili pjenu{ce. Evo jo{ nekoliko konkretnijih pravila: uz razne vrste predjela - pr{ut, salamu, kobasicu, jaja, riblje specijalitete, pa{tete i razne salate serviraju se bijela vina. Uz predjela koja sadr`e jaja ili neko meso treba slu`iti lak{a crna vina. Uz topla predjela dobro }e pasati ja~a i punija bijela vina s nagla{enim mirisom, kao chardonnay i sli~na vina, a od crnih vina dolaze u obzir lak{a vina s umjerenim alkoholom. Poznata je uzre~ica da riba pliva tri puta: u vodi, ulju i vinu. Uz ribu najvi{e idu bijela vina kao: chardonnay, rizlinzi, bijeli sauvignon, traminac, silvanac i druga bijela vina. Uz neke vrste ribe, kao {to su one masnije (sku{a, tun-jevina, jegulja i druge plave ribe) slu`e se i kvalitetna crna vina. Isto tako i razne vrste umaka kao i priloga mogu utjecati na odabir vina koje }e se poslu`iti uz ribu.

I da vam jo{ malo pomognemo (ili vas zbunimo) – chardonnay se najbolje sla`e s teletinom, lososom, pe~enim sirom i bijelim umakom. Traminac je, ka`u, idealan u kombinaciji sa svinjetinom, kineskom kuhin-jom i {vicarskim sirom. Riesling je u pravilu vrlo suho vino i dobro se sla`e s teletinom, {kampima, kremastim umacima i puretinom. A sivi pinot nikako nemojte piti s raj~icama i za~injenim jelima. [to se, pak, ti~e crvenih vina – barbera crvena vina savr{ena su u kombinaciji s pizzom, tjesteninom, lazanjama i piletinom u limunu. Cabernet sauvignon najbolje ide uz janjetinu s ro{tilja, ~okoladu, odrezak i patku. Merlot se savr{eno sla`e s

pe~enim mesom i piletinom. Crni pinot najbolje od-govara uz losos, tunjevinu, janjetinu i patku. No da kombiniranje vina i hrane i nije tako lagan posao, pa ~ak ni znaju}i spomenuta “pravila”, mo`da potvr|uje i podatak da postoje mnoge knjige, vodi~i za odabir vina koja idu uz pojedina jela. No, naravno, kao i sve u `ivotu… Svi|a li se vama uz ribu piti crno vino, uz lagana jela piti ja~a vina ili kombinirati {to “ne ide zajedno”, slobodno u`ivajte jer ukusi su razli~iti i, ka`u pametni ljudi, o njima se ne raspravlja. A i znalci ka`u – ve}ina se jela mo`e zdru`iti s vi{e razli~itih vrsta vina ovisno o mjestu, dru{tvu ili godi{njem dobu.

Vino kao darBez obzira radi li se o blagdanima, ro|endanima ili drugim posebnim prigodama, darivanje je sastavni dio me|uljudskih odnosa u sklopu svih kultura. A vino je jedan od darova kojega mnogi vole primiti. Poseb-no ako se radi o vinu kojega si ne}ete ba{ ~esto sami priu{titi. Izabrati vino za dar danas mo`e biti tako la-gan zadatak, no ujedno i jako te`ak. Posebno ako niste vrsni poznavatelj vina. No, ovisno i o tome za koga ga odabirete. Ako vino kupujete, primjerice, enologu, a vi ste samo prosje~ni ljubitelj vina, morate sigurno biti dodatno oprezni i dobro se informirati ukoliko `elite ostaviti dobar dojam. Ako ga kupujete i darujete neko-me koga dobro znate te znate koja i kakva vina voli, onda je mala vjerojatnost i da }ete pogrije{iti. Tr`i{te je danas prepuno svega – puno je lo{ih, jeftinih vina, ali i dobrih srednje cijene, kako hrvatskih, tako i inozem-nih. U kupovini vina mo`ete se poslu`iti i Internetom. Ondje }ete na}i niz dobrih i korisnih informacija, od toga koja su vina dobra, koja lo{a (mo`da malo rje|e), do njihove cijene i mjesta gdje ih mo`ete kupiti. Ku-piti mo`ete doista sve. Trebate samo znati koliko ste spremni izdvojiti za kvalitetu.

Delicije Znate li {to je zajedni~ko maslinovu ulju, pu`evima, {parogama, tartufima, kulenu, vinima i in}unima? Sve su to delicije bez kojih bi na{a nepca bila osiroma{ena. Taj je popis ukusnih delicija jako duga~ak i vjerojatno }ete se vrlo rijetko ili gotovo nikada na}i na jednome mjestu te probati ili bar vidjeti sve delicije koje Hrvat-ska ima. Sigurno, probali ste ih ve} mnogo. Sada ve} gotovo u svakom ve}em gradu u Hrvatskoj mo`ete prona}i trgovinu s hrvatskim i inim delicijama. Neke od njih nose i oznaku izvornosti - istarski pr{ut, ce-tinski sir, maslinovo ulje, drni{ki pr{ut i pa{ki ba{kotin - dvopek, dok oznaku zemljopisnog podrijetla imaju slavonski kulin i pa{ki sir. Cilj je Hrvatske dobiti dva-deset za{ti}enih proizvoda na razini Europske unije. Te{ko je izdvojiti i govoriti samo o nekima, no jedna od delicija koja sigurno zaslu`uje svoje posebno mje-sto jest maslinovo ulje. O njemu, kao i o vinu, pri~a je

nepresu{na. No, za neku op}u kulturu mo`da poslu`e i ovi podatci. Prvi olimpijski pobjednici dobivali su am-fore punjene maslinovim uljem kao nagradu za posti-gnuti uspjeh, a glave bi im kitili vjen~i}em maslinove grane! To dovoljno govori o va`nosti masline i ma-slinova ulja kroz povijest. Tri su vrste maslinova ulja - ekstra djevi~ansko, djevi~ansko te rafinirano, a sva ona imaju ljekovita svojstva. Hrvatska maslinova ulja, prema mi{ljenju nekih, me|u najboljima su u svijetu, no prema podatcima iz 2007. godine Hrvatska uvozi oko dva milijuna litara maslinova ulja, a njeni gra|ani tro{e tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedbe radi, Malte`ani tro{e oko 20 litara ulja po ~ovjeku, od-nosno ~ak deset puta vi{e. Jedina mediteranska zemlja koja tro{i manje ulja od Hrvatske je Francuska, gdje se tro{i tek 1,1 litra ulja po glavi stanovnika. Neugledna podzemna gljiva oblika krumpira ili grude blata, koju bi rado {utnuli nogom, privla~i stotine tartufara sa psi-ma koji tra`e blago. Govorimo o tartufima. Jo{ jednoj deliciji za koju }e neki dati pravo bogatstvo. Vje~na je dilema koji je tartuf bolji - skupi bijeli ili jeftiniji crni? Francuzi tvrde da je njihov crni “truffe de Perigord” bolji i kvalitetniji. Talijani tvrde da je njihov bijeli iz Albe najbolji. Talijanski stru~njak Cavallero ka`e da je razlika izme|u talijanskog i francuskog otprilike kao izme|u an|ela i opatice. A mi ka`emo kako je najbolji onaj istarski! Od davnina se za tartufe govori da su

afrodizijaci. Taj intenzivan miris mo`da i jest afrodi-zijak za svinje ili neke druge `ivotinje, no za ~ovje-ka vjerojatno ipak nije. Visoka cijena tartufa, koja se mo`e kretati i do 4 000 eura po kilogramu, ipak je, ka`u, najja~i afrodizijak. U Istri se mogu konzumirati svje`i tartufi cijelu godinu. Kada zavr{i sezona bijelog, po~inje sezona crnog tartufa (Tuber borchii). Tu je i crni ljetni (Tuber aestivum), pa zatim ponovno crni (Tuber melanosporum) i veli~anstveni bijeli (Tuber magnatum), kojeg s pravom treba nazivati “istarski”.

Spomenuli smo samo dvije od stotine slanih i slatkih delicija koje mo`ete kupiti u Hrvatskoj i koje se u Hrvatskoj i proizvode. No, popis je doista duga~ak i na-ravno da sve te delicije, ovisno o kvaliteti, proizvo|a~u i jo{ puno toga, imaju svoju cijenu. Kao i vino – manju i ve}u. Na vama je da ih, sukladno svojim financijskim mogu}nostima, probate {to vi{e. Jer `ivot je kratak, a toliko toga treba probati i u`ivati.

Za kraj po~etka pri~e o vinima i delicijamaAko o vinima i svim ostalim delicijama, stvarima koje `ivot ~ine ukusnijim, do sada niste previ{e razmi{ljali, mo`da je vrijeme da zapo~nete. U|ite polako u taj svijet i slu{ajte one koji znaju {to je dobro, a {to lo{e. Po~astite se ponekad i onim skupljim primjercima. Va{e }e vam nepce biti zahvalno. ■

Vina i delicije

Bijela vina pri poslu`ivanju trebaju biti hladnija nego crna. Isto tako, aromati~nija vina treba poslu`iti hladnija

od onih prigu{enijih aroma.

Optimalna temperatura za ~uvanje vina je od 10 do 15 Celzijevih stupn-jeva. Previsoke tempe-rature pogoduju br`em dozrijevanju vina.

Kriza – automobili prvi na udaru

Globalna financijska kriza stigla je na sva podru~ja `ivota i u sve grane gospodarstva, a me|u prvima je na udaru automobilska industrija. Zapadnoeuropsko tr`i{te automobila bilje`i pad prodaje novih automobi-la, najvi{e u [panjolskoj, gdje je ~ak 30% manje novo-registriranih automobila no prije godinu dana. Slijede Italija i Velika Britanija. Premda je u Hrvatskoj kriza zapravo tek na po~etku, jasno je da }e se potro{a~i, kada novca ponestane, odre}i onoga {to im nije neophodno za `ivot, a to svakako nije – novi automobil, pa }e za-cijelo ostati na dnu popisa prioriteta kod prosje~noga hrvatskog potro{a~a. Sli~no }e se pona{ati i tvrtke kao kupci automobila za potrebe svojega poslovanja. Za o~ekivati je da }e se rijetki u sljede}ih nekoliko mjeseci odlu~iti za obnovu svojega voznog parka. Ipak, zadnji

su trzaji prije krize donijeli brojku od 7.082 automobi-la prodanih u listopadu u Hrvatskoj. Prava }e kriza prodaje novih automobila dosegnu-ti vrhunac u sljede}ih nekoliko mjeseci. Statistika je neumoljiva – proizvo|a~ima automobila ne pi{e se dobro. Zatvaranje tvornica, otpu{tanje radnika, zatva-ranje prodajnih salona samo su dio onoga s ~im }e se proizvo|a~i sresti. Predvi|anja nisu optimisti~na, pa se najavljuje da autoindustriju ~eka te{ko i turbulentno vrijeme. A sve donedavno cvjetala je prodaja novih au-tomobila, koji su se bez ve}ih problema kupovali na kredit ili putem leasinga, financijskoga i operativnoga. Sada stvari stoje sasvim druk~ije. Neslu`bene informa-cije govore da se gotovo 30% zahtjeva za kupnju auto-mobila putem kredita ili leasinga ne odobrava, banke i

Prava }e kriza prodaje novih automobila dosegnuti vrhunac u sljede}ih nekoliko mjeseci. Statistika je neumoljiva – proizvo|a~ima automobila ne pi{e se dobro.

Vrsta i cijena automo-bila koji vozi najvi{i management tvrtke, ili njezin vlasnik, nije odre|ena zahtjevima posla, nego je stvar posebnih prava i dogo-vora, kao {to su pla}a i neke druge privilegije odre|enoga radnog mjesta.

Ford Fiesta - Hrvatski automobil godine

Poslovna klasa automobila

Pripremila: Daniela Maršalek

33

leasing ku}e puno su opreznije kod odobravanja, a kli-jenti se vi{estruko provjeravaju. Dio je istine i u tomu {to su neke od banaka zapravo ostale bez svje`ega ka-pitala, a za oporavak }e im trebati nekoliko mjeseci.

Poslovni automobiliPoslovni automobil mora ispuniti brojne uvjete, koji se nerijetko razlikuju od uvjeta koje tra`imo od obite-ljskoga, gradskoga ili nekog drugog vozila.

Poslovna ili “executive” klasa automobila su limuzine s tri volumena, dva para vrata te vrhunski motorizi-rane i specificirane. Da bi se odabrao idealan poslovni automobil, treba odmah odrediti tko }e ga koristiti - srednji i vi{i management odre|ene kompanije koji po svom statusu ima pravo, ali i privilegiju kori{tenja slu`benog, odnosno poslovnog automobila. Tu pripa-daju i privatni poduzetnici – obrtnici, vlasnici poduze }a, odvjetnici, arhitekti, predstavnici stranih kompani-ja ili sli~no. To su ljudi koji u automobilima provode puno vremena, u njemu i rade, prelaze desetke tisu -}a kilometara godi{nje. Zato takav poslovni automo-bil mora biti kvalitetan, visoke sigurnosti, posjedovati elektroni~ki sustav za odr`avanje stabilnosti, mo`da ~ak i pogon na sve kota~e. Automobil treba biti kom-foran te opremljen tako da nije problem u njemu pro-voditi puno vremena. Motori takvih vozila moraju biti sna`ni, ako se velik broj kilometara prolazi na otvore-noj cesti ~ak i sna`niji od optimuma. Dizelski su moto-

Poslovna klasa automobila

ri bolji izbor: manje tro{e i imaju ve}i radijus kretanja od benzinaca, a ugradnja plina na automobile koji se mijenjaju poslije najvi{e tri godine ne isplati se.

Budu}i da se ono {to se krije iza karoserije ne vidi od-mah, a mnogi `ele da je njihov automobil jasan poka-zatelj polo`aja u tvrtki, poslovnih mogu}nosti i raspo-na cijene, va`an je i stil automobila. Presti`an poslovni automobil ugodan je onome tko ga vozi, a ostavlja po-zitivan dojam na druge – pa {to god tko mislio o tome. Ba{ kao i elegantno odijelo ili kostim, dobre cipele i aktovka te ru~ni sat, i automobil je svojevrsno ogledalo svake poslovne `ene ili mu{karca. Naravno, i znak sta-tusa u tvrtki. U Hrvatskoj je po prodaji poslovnim lju-dima najdra`i Volkswagen Passat, tradicionalno u crnoj boji - izgleda vrhunski i elegantno, ali ne i razmetno.

U klasi iznad Passata je mercedesova E-klasa, koja ima eleganciju i stil, ali i visoku cijenu, tako da, kao i mo-deli BMW-a, Audija, Lexusa i Jaguara, imaju problem “prejakog” imagea koji – ~esto ekonomski neopravda-no – sugerira rastro{nost tvrtke, {to ni jedna, zapravo, ne `eli. Dobar poslovni automobil mo`e biti novi Audi A4, Mazda 6, Ford Mondeo ili Toyota Avensis. BMW-ove serija 3 i 5, ba{ kao i Mercedes C-klase ili Volvo S60 izvrstan su, ali i prili~no skup izbor, a francuska automobilska industrija po povoljnim cijenama nudi svoje adute – nove Renault Lagunu i Citroën C5 te ve} dokazani Peugeot 407. U svakom slu~aju, automobil postaje alat poslovnoga ~ovjeka, kako u obavljanju po-slova, tako i u gradnji vlastita te stila tvrtke.

Nijemci najdra`i, Japance tek upoznajemoHrvatski kupci poslovnih automobila srednje i vi{e klase tradicionalno su najvjerniji automobilima s njema~kom putovnicom. Najprodavaniji model sre-dnje klase pro{le godine bio je uvjerljivo volkswage-nov Passat, a iza njega je peugeotova 407-ica. Dok su se hrvatskim kupcima ve} odavno pod ko`u zavukli njema~ki i francuski automobili, poslovni ljudi tek sti-dljivo upoznaju japanske, koji glase kao najkvalitetniji na svijetu, sve su boljega dizajna, a uz to su i jeftini-ji od europskih modela. Ne{to {iri put do srca hrvat-skih poslovnih ljudi prona{la je mazdina {estica, koja je pro{le godine od japanskih automobila prodana u najvi{e primjeraka. Me|u Japancima se jo{ dobro dr`e Toyota Avensis i Honda Accord.

Dobra prodaja nekih modela srednje te vi{e srednje klase ide i dijelom zbog flotne prodaje, kada se naj~e- {}e cijela briga oko voznoga parka prepu{ta automo-bilskom centru, koji snosi i dodatne tro{kove ukoliko se pojave. To zna~i da se, primjerice, poslovni ~ovjek vozi u Passatu, a za tvrtku uzima manja ili dostavna vozila istoga proizvo|a~a, {to se posebno isplati veli-kim tvrtkama koje imaju puno slu`benih ili dostavnih vozila. Tu Japanci jo{ ne mogu konkurirati europskim

Marke x x

2008%

Total 2007

x I-x

2008Units

2008%

Units % Unts %

1 Opel 781 11,3% 10527 13,65% 650 9,94% 10534 15,04%

2 Renault 654 9,23% 7247 9,40% 556 8,50% 7275 10,38%

3 Volkswagen 759 10,72% 6970 9,04% 725 11,09% 6961 9,94%

4 Peugeot 616 8,70% 5886 7,63% 439 6,71% 5841 8,34%

5 Škoda 407 5,75% 5435 7,05% 548 8,38% 4623 6,60%

Izvor: Promocija plus

Model x x

2008%

Total 2007

x I-x

2008Units

2008%

Units % Unts %

1 Opel Astra 510 7,20% 6109 7,92% 412 6,30% 7075 10,10%

2 Renault Clio 270 3,81% 3255 4,22% 249 3,81% 3725 5,32%

3 Škoda Oktavia 250 3,53% 2879 3,73% 408 6,24% 2636 3,76%

4 Opel Corsa 156 2,20% 2672 3,47% 113 1,73% 1867 2,66%

5 Peugeot 207 203 2,87% 2254 2,92% 229 3,50% 2560 3,65%

Izvor: Promocija plus

Najprodavaniji automobili u Hrvatskoj u 2008.

Najprodavanije marke automobila u Hrvatskoj u 2008.

Volkswagen SciroccoPeugeot 308

[koda je ime Superb dala svojoj najve}oj limuzini, predstavljenoj 2002. godine i nastaloj na temelju tada{njeg Passata. [est godina poslije sti`e njezin nasljed-nik. Nova generacija Superba sada je luksuzna limuzina. Nova platforma nastala je kombiniranjem podvozja starog i novog Passata, uklju~uju}i i neke mehani~ke dijelove preuzete s aktualne Octavije. Velika je novost da [koda o~ekuje i dobru prodaju modela s 4x4 pogonom, {to do sada nije bio ~est slu~aj, gdje }e stra`nje osovine biti uparene s volkswagenovim 4MOTION pogonom. Pogon na dva kota~a bit }e tehnolo{ki dotjeraniji zbog ~ega se o~ekuje ti{a i ugodnija vo`nja. Izvana je zadr`ala pomalo konzervativan izgled, dok unutra{njost nudi vrhunac mogu}nosti autoindustrije i luksuz.

Škoda Superb

Poslovna klasa automobila

34 35

proizvo|a~ima koji odavno razvijaju takav sustav pro-daje i kod nas, ali }e uskoro, vjerojatno, i oni zakora~iti i na taj dio tr`i{ta, prve Toyota i Honda.

Kategorija malih slu`benih automobila namijenjena je ve}im tvrtkama koje imaju vi{e vozila za potrebe slu`benika i trgova~kih putnika, kojima treba pouzdan manji auto niskih tro{kova odr`avanja, ali nagla{ene prakti~nosti i udobnosti. Ove automobile zaposlenici koriste tijekom radnog vremena, a naj~e{}e to mogu i izvan njega. Uglavnom se kupuju u flotnoj prodaji, ve}inom preko leasinga, u mjese~ne anuitete ura~unata su redovita odr`avanja, popravak nepredvi|enih kvarova te otkup nakon isteka ugovorenog roka otplate. Mali slu`beni automobili uglavnom su gradska vozila, sla-bijih motora i manjih dimenzija.

U kategoriju poslovnih automobila ubrajaju se vo-zila srednje i vi{e klase te monovolumeni i druga vi{enamjenska vozila, uglavnom limuzinske ina~ice, ali i kompaktni monovolumeni. Tvrtke ih uglavnom kupuju istaknutijim zaposlenicima, a odabir odre|enog proizvo|a~a za poslovni subjekt mo`e zna~iti i presti`, koji ocrtava i vrijednost kompanije te njezino mjesto na tr`i{tu.

Managerski su automobili stvar individualnog pristu-pa uspje{na poslovnog ~ovjeka. Kupuju se uglavnom prema osobnim `eljama managera, a nerijetko odaju i financijsku sliku tvrtke u kojoj osoba dosti`e poslo-vne vrhunce. Tro{kovi odr`avanja u tom slu~aju nisu presudni pri izboru modela automobila, nego se uglav-nom tra`e {to sna`nije ina~ice, bogato opremljene i, po mogu}nosti, skuplje, a naj~e{}e se radi o limuzinama, monovolumenima i luksuznim SUV-ovima.

Ljestvice najpopularnijih Ford Fiesta je automobil godine, prema izboru Hrvat-ske automobilske udruge, jer koristi naprednu teh-nologiju, s najkompaktnijom karoserijom, najboljim podvozjem i upravljivo{}u u ni`oj klasi. Kada se tomu doda atraktivan dizajn, dinami~an i {tedljiv motor te povoljna cijena, ona odgovara mjerilima prosje~noga hrvatskog kupca.

Najbolji je gradski auto opel Agila, u ni`oj klasi to je ford Fiesta, a u kompaktnoj Renault Megane. Pobjedu u srednjoj klasi odnijela je Honda Accord, a u visokoj BMW serije 7. Najboljim karavanom progla{en je Ci-troën C5 Tourer, dok je najbolji sportski auto Volkswa-gen Scirocco, a SUV mercedes-Benz GLK. [koda Su-perb izabrana je za najbolji poslovni auto. Nagradu za sigurnost osvojio je Volvo XC60, za dizajn Alfa Romeo MiTo, a za tehnologiju Mercedes-Benz S400 BlueHY-BRID. Najisplativiji je automobil Ford Focus, najbolju kvalitetu i pouzdanost ima Hyundai, a jamstvo i servis Audi.■

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrirano 1.211 lakih dostavnih vozila marke Renault, koji je s 15,4% tr`i{ta na prvom mjestu po broju registriranih vozila. Istovremeno, ukupno je tr`i{te lakih dostavnih vozila u na{oj zemlji u deset mjeseci poraslo svega 0,4%. Osim {to se nalazi na prvom mjestu po ukupnim re-gistracijama, Renault ima i najprodavaniji model vozila u ovom segmentu. Naime, Renault Master najprodavaniji je model lakog dostavnog vozila u na{oj zemlji.

Audi S6

Tr`i{te lakih dostavnih vozila

Poslovna klasa automobila

36 37

Multimedija

MultimedijaU koju god ju svrhu koristili, multimedija pridonosi stvaranju imagea i poma`e tvrtki da nekim novim kanalima do|e do jo{ {ire publike, te onih do kojih konvencionalnim metodama komunikacije ne mogu niti do}i.

Multimedijalni su alati izvrsno oru|e za zabavu i edu-kaciju. Nije stoga ~udno {to ih sve vi{e poduzetnika, malih ili velikih, `eli implementirati u svakodnevno poslovanje: u programe za usavr{avanje zaposlenika, prodajne prezentacije, do obrazovanja potro{a~a, kli-jenata, komuniciranja vlastitih marketin{kih ideja itd. Najra{ireniji oblik kori{tenja multimedijalnih sadr`aja me|u tvrtkama jo{ su uvijek prezentacije. No, sva-kodnevno ni~u novi, zanimljivi i inovativniji pristupi kori{tenju multimedijalnih sadr`aja u prezentacijske i marketin{ke svrhe, bilo da se radi o viralnom mar-ketingu, guerilla pristupu ili svakodnevnim prodajnim nastojanjima. U koju god ju svrhu koristili, multime-dija pridonosi stvaranju imagea i poma`e tvrtki da ne-kim novim kanalima do|e do jo{ {ire publike, te onih do kojih konvencionalnim metodama komunikacije ne mogu niti do}i. Poznato je da pripadnici generacije Y sve manje koriste tradicionalne medije – njihov je `ivot elektronski i takve poruke primaju.

Jedno je istra`ivanje obavljeno jo{ 1997. godine pot-vrdilo da je eksponiranost mla|e generacije TV-u i ra~unalima pridonijela ve}oj osjetljivosti na multio-sjetilne podra`aje u razvoju kapaciteta za u~enje. Ako se obra}ate mladima, upravo zato morate shvatiti da je multimedijski pristup najbolji ukoliko im `elite pomo- }i da ne{to nau~e. Multimedijalni sadr`aji uglavnom poti~u kori{tenje vi{e od jednog osjetila, ~ime se poru-ka koja se na taj na~in prima dublje utiskuje u svijest primatelja. Kao primjer mo`e poslu`iti osoba koja nije vrlo pismena, ali poruku prenesenu glasovnim putem mo`e shvatiti savr{eno. Video je korak dalje u smjeru jasno}e poruke. Upravo je ta ~injenica pogurala mu-njevit razvoj internetskih servisa orijentiranih prika-zivanju videosadr`aja. Danas statistike na Google Trends aplikaciji pokazuju da vi{e ljudi na Internetu tra`i videosadr`aje nego {to su zainteresirani za kupovinu ili vijesti. Prema podatcima agencije comScore, samo u srpnju ove godine na najpopularnijem videoservisu YouTube pogledano je 5 milijarda video clipova – samo u SAD-u. Zanimljivo je istaknuti jo{ neke brojke iz tog istra`ivanja, koje su, iako se odnose na ameri~ku popu-laciju, iznimno znakovite:- 75% ukupne internetske populacije pogledalo je ba-

rem jedan online video,- Amerikanci su potro{ili ukupno 558 milijarda sati

gledaju}i videosadr`aje na Internetu u samo jednom mjesecu (podsje}amo: podatci za srpanj 2008.),

- Prosje~ni gledatelj videosadr`aja gledao je 235 minu-ta videa u tom mjesecu,

- 91 milijun ljudi pogledao je 5 milijarda videoclipova na YouTubeu (54.8 po gledatelju),

- 51.4 milijuna gledatelja pogledalo je 400 milijuna vi-deoclipova na MySpaceu (7.8 po gledatelju),

- Prosje~no trajanje videoclipa je 2.9 minuta.

Gdje stanuje multimedija na Internetu?Svi su ~uli za YouTube, no postoji ~itav niz drugih ser-visa koji nude pregledavanje videosadr`aja. Koji su i tko im je publika? Donosimo kratak pregled deset na-jpopularnijih, prema stranici Quantcast.com.

1. YouTube Apsolutni pobjednik superte{ke kategorije internet-skih videoservisa. Bez njega uop}e nema razgovora o videu na Internetu. YouTube privla~i preko 62 miliju-na jedinstvenih posjeta mjese~no samo iz SAD-a (a ba-rem jo{ toliko iz ~itava svijeta). Korisnici su (za dlaku) uglavnom `ene (51%), u dobi izme|u 18. i 24. godine. Vi{e od pola posjetitelja studenti su i srednjo{kolci.

2. DailymotionIako rijetko spominjan u mainstream medijima, ovaj servis privla~i 48 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjese~no, od ~ega je samo 13% amerikanaca. Posjeti-telji su uglavnom mu{karci (60%). Maksimalna te`ina videosadr`aja je 150 MB (za razliku od 100 MB na YouTubeu) i duljina 20 minuta (YouTube 10 minuta).

3. MetacafeJedan od najve}ih videoservisa, specijaliziran za kra-tki originalni sadr`aj – od novih, nadolaze}ih talena-ta ili holivudskih ‘te{ka{a’. Ukupno 27 milijuna je-dinstvenih posjeta mjese~no, mu{ka publika (61%) i druga stranica iza MySpacea po broju komentara na videosadr`aje.

4. Vids.MySpace.comKao dio usluge popularne dru{tvene mre`e, ova stra-nica privla~i preko 10 milijuna jednistvenih posjeta mjese~no, uglavnom `enskih (57%), mla|eg uzrasta (38% su ispod 24 godine).

5. Google VideoPrije nego {to je kupio YouTube, Google je pokrenuo svoj videoservis. Konkurirao je YouTubeu mogu}no{}u

Pripremio: Ante Veki}

Multimedijalni sadr`aji uglavnom poti~u kori{tenje vi{e od jednog osjetila, ~ime se poruka primljena na taj na~in dublje utiskuje u svijest primatelja.

Ure|enje interijera

38 39

poku{ate rije{iti neki problem, nau~ite ih ne{to ili ih nasmijete. Imaju}i to na umu, uhvatite se kamere (do-voljna je i ona na mobitelu) i pa`ljivo zabilje`ite trenu-tak koji `elite podijeliti s drugima. Naravno, ukoliko se radi o videosadr`aju, poznavanje najosnovnijih alata za obradu videa ne}e {koditi. Za one koji `ele ne{to vi{e – obratite se profesionalcima.

3. ‘Podignite’ uradak na Internet – odaberite jedan od najpopularnijih videoservisa s gornjeg popisa, prona|ite na njemu tipku „upload“ i prate}i kratke upute za nekoliko trenutaka ‘podi}i’ }ete svoj sadr`aj na Internet. Ovdje je zgodno napomenuti da postoji izvrsna stranica koja se prodaje kao „YouTube“ za Po-werPoint prezentacije, a nalazi se na adresi SlideShare.net. Svi oni koji se ne `ele baviti kreiranjem videa, uvi-jek mogu podi}i pokoju prezentaciju i jednostavno ju podijeliti sa svijetom.

4. Obavijestite dru{tvo – kopirajte link na svoj video i pustite ga da kru`i me|u va{im online prijateljima. Komentari bi trebali biti prvo mjerilo uspje{nosti, a ako imate hit – krenut }e nezaustavljivo {irenje. Ako imate sre}e, zavr{it }ete i na televiziji.

‘Fotkati’ mobitelom ili kompaktnim digitalcemZamrzavanje svakodnevice mobitelom i nije tako nova vijest. No, mobiteli se sve vi{e name}u kao dostojna alternativa kompaktnoj klasi digitalnih fotoaparata. Evo ih nekoliko.

Sony Ericsson C905Osim ogromnog broja funkcija, {to i prili~i high-end ure|aju, Sony Ericsson je u ovaj model ugradio 8.1 megapikselnu kameru. Uz visoku rezoluciju, tu je i ksenon bljeskalica, stabilizacija slike, automatsko foku-siranje, 16x digitalni zum, automatsko micanje crvenih o~iju i ozna~avanje lokacije fotografije putem GPS-a (geotagging).

LG KC780LG je lansirao novi klizini mobitel i to s kamerom od 8 megapiksela naziva LG-KC780. Debljina mu iznosi 13,9 mm, a i ima 2.4 in~ni LCD ekran. Proizvo|a~ ga naziva najtanjim ure|ajem s 8 megapikselnom kame-rom.

HTC Touch HDZovu ga jedinim pravim ubojicom Appleovog mobitela. Osim 5 megapiskelne kamere s auto-fokusom, odliku-ju ga kvaliteta i veli~ina zaslona (800*480 to~aka), kao i brzina odziva, ugra|eni browser (Opera) i TouchFlo 3D, kvaliteta veze, povezivost, rad na Internetu...

Samsung S9402 EgoOvo je Dual SIM telefon s dvoin~nim AMOLED za-slonom, pet megapikselnom kamerom s autofokusom,

uploada videosadr`aja bez ograni~enog trajanja. Privu-kao je svoju publiku i danas koegzistira uz YouTube. Privla~i preko 6 milijuna jedinstvenih posjeta, ve}inom mu{karaca (53%) mla|eg uzrasta (18 - 24 godine).

Pridru`ite se: stvaranje i distribucija multimedijalnih sadr`ajaNe treba posebno isticati da su na Internetu vra-ta uspjeha svima {irom otvorena. Zanimljiv sadr`aj treba jako malo poticaja da se zakotrlja, a kad krene lavina, vi{e ju ni{ta ne mo`e zaustaviti. Marketin{ke su mogu}nosti zato – neograni~ene. Ali i one eduka-tivne. Sve {to trebate je pro}i nekoliko jednostavnih koraka od stvaranja do distribucije va{eg multimedi-jalnog uratka, bilo da se radi o prezentaciji ili kratkom reklamnom videu.

1. Umre`ite se – postanite ~lan jedne od brojnih dru{tvenih mre`a na Internetu. Trenutno je najpopu-larnija Facebook, ali bilo koja druga (MySpace, Linke-dIn, Plaxo, Twitter...) }e poslu`iti. Pove`ite se sa {to ve}im brojem online prijatelja i poku{ajte se doista dru`iti, iskoristiti sve mogu}nosti koje vam online pri-sutnost pru`a.

2. Stvorite zanimljiv sadr`aj – ne poku{avajte ljudi-ma podvaliti reklamu. Puno }ete vi{e u~initi ako im

Multimedija

Samo u srpnju ove godine na najpopu-

larnijem videoservisu YouTube pogledano je 5 milijarda videoclipova.

MP3 playerom, FM radijom, koji cilja na bogatiju kli-jentelu.

Rat tehnologije: Plazma VS. LCDTelevizija je bila i ostala prvi dom multimedijalnih sadr`aja. Jo{ davno prije Interneta katodna je cijev uve-seljavala generacije starih i mladih gledatelja diljem svijeta. Danas ju mo`emo proglasiti pokojnom. Na po-licama su zasjeli ekrani na~injeni nekom druga~ijom tehnologijom. LCD i plazma ve} dugo vode bitku za prevlast. Koje su zapravo razlike i kako odlu~iti prili-kom kupnje? Evo nekoliko smjernica.

Usporedba karakteristika LCD i Plazma zaslona

Karakteristika LCD Plazma

Zape~ena slika (burn-in efekt)

nema ima

Potro{nja energije

manja ve}a

Vijek trajanja do 35.000 sati do 75.000 sati

Refleksija svjetla

nema ima

Prikaz ra~unalne slike

izvrstan blago titranje

Zasi}enost boja

dobra izvrsna

Vjernost boja dobra izvrsna

Kontrast dobar izvrstan

Prikaz objekata u pokretu

dobar izvrstan

Multimedija na kota~imaI na kraju, za koju god se tehnologiju odlu~ite, dobro je znati da multimedija nije vi{e rezervirana samo za ku}u. Sve su popularnije instalacije najrazli~itijih ure|aja u automobile. Ti ure|aji podr`avaju sve medije i ~itaju ve}inu audio i videozapisa, {to ih ~ini pokret-nim multimedijskim stanicama s dinami~kim audiom i videom, te raznim mogu}nostima upravljanja zvukom i slikom. Takvi ure|aji sada se serijski ugra|uju u au-tomobile visoke klase, no vi{e nisu potrebna ni velika ulaganja da bi svaki voza~ mogao u`ivati u njihovim mogu}nostima. Sustavi dolaze s dodatkom zaslona na {titnicima za glavu voza~a i suvoza~a. Tako oni koji se voze na stra`njim sjedalima mogu u`ivati u filmovima, uz uvjet da koriste slu{alice kako ne bi ometali voza~a u vo`nji. Na prednjim sjedalima DVD se koristi na sredi{njem ekranu onda kada automobil miruje. Ba{ taj sredi{nji ekran koristan je pri reprodukciji snimka ka-mere kojom vidimo dok vozimo unatrag, mo`emo pro-matrati plan grada ili dr`ave, povezuju}i ga sa svojim GPS polo`ajem. Ti ure|aji koriste 6,5 do 7-in~ne LCD zaslone tehnologije izrade sli~ne onima koje koristimo na laptopima, ili dodatnim zaslonima na fotoaparatima i kamerama. ■

Multimedija

FOTOAPARAT CANON EOS 1000D - double zoom kit (EF-S 18-55 i EF 55-200) + Canon torba + SD kartica 4GB+ knjiga “Digitalna fotografija” • 10,1-megapikselni CMOS senzor • EOS-ov

integrirani sustav ~i{}enja • tri slike u sekundi • 2,5-in~ni LCD zaslon sa snimanjem u

na~inu rada Live View • slikovni procesor DIGIC III• kompaktno, lagano ku}i{te 4.299,00 kn

GLAZBENA LINIJA GRUNDIG CDS 7000 OVA-TION 2 • Mikro CD jedinica nagra|ivanog dizajna sa zrcal-

nom prednjom plo~om • Magic Fidelity zvu~ni koncept s 90 watta PMPO • CD player koji mo`e tako|er reproducirati CD-R/

RW u CD-DA i MP3 formatu • RDS tuner jedinica s 40 programskih mjesta • 75-Ohmski antenski priklju~ak • USB priklju~ak za reprodukciju glazbenih podata-

ka s MP3 playera Boja ku}i{ta: crno 1.499,00 kn

www.konikom.hr

Slobodan pad na tr`i{tima kapitala

Mjesec studeni hrvatskom je tr`i{tu kapitala donio daljnje strahove od udara svjetske financijske krize na realni sektor doma}e ekonomije, {to je rezultiralo daljnjim padom dioni~kog indeksa Zagreba~ke burze od 26,7%, budu}i da investitori o~ekuju izrazito te{ku godinu za doma}e kompanije.

Rezultati HT-a u skladu su s na{im o~ekivanjima, ukazuju}i na rast prodaje za 2,3% kao rezultat rasta mobilne telefonije, korisnika {irokopojasnog Interne-ta, IPTV-a te ukupnih prodajnih usluga. Kao {to se i o~ekivalo, operativne mar`e nastavile su blago pada-ti, EBITDA za 1,4, a EBIT za 0,8 postotna boda. Pad neto dobiti od 12,3% uglavnom je posljedica knji`enja jednokratnog prihoda u 2007. godini. Spomenuta sta-vka odnosila se na ukidanje rezervacija vezanih uz po-slovanje kompanije u BiH, gdje HT posjeduje 39,1% kapitala u HT Mostar. Kompanija jo{ uvijek posluje s najvi{im operativnim mar`ama u usporedbi s ostalim telekom operaterima u regiji. Dionica HT-a je tijekom mjeseca zabilje`ila pad od 13,5%, prikupiv{i promet od 189,1 milijuna kuna.

Kvartalne rezultate objavila je i Adris Grupa. Iz rezul-tata je vidljiv pad prodaje od 7,2% uslijed 89,5%-tnog pada stavke ostalih prodaja. EBITDA i EBIT pale su redom 17,5% i 20,3%, dok je smanjenje neto finan-cijskog rezultata utjecalo na pad neto dobiti od 28,1%. Kompanija je objavila pad obujma prodanih cigareta na doma}em tr`i{tu za 4,4%. U isto vrijeme, duhanska divizija Adris Grupe uspjela je u}i na dva nova tr`i{ta, talijansko i iransko. Adrisova turisti~ka kompanija, Maistra, ostvarila je rast prodaje od 15,3%, EBIT-a za 13,7%, EBITDA-e za 15,2%, dok je neto dobit pala 1,1% uslijed pada neto financijskih rezultata za 21,4 milijuna kuna. Povla{tena dionica Adrisa je tijekom mjeseca oslabila 17,3%, dok

je dionica Maistre mjesec zavr{ila na 88,97 kuna, {to predstavlja pad od 18,4%.

Iz kvartalnih rezultata Atlantic Grupe vidljivo je da je kompanija poslovala u skladu s na{im o~ekivanjima. Gledano kumulativno, prodaja je vi{a 19%, dok su EBIT i EBITDA porasli redom 61% i 47%. Neto dobit porasla je visokih 79,7%, dosegnuv{i iznos od 62,6 mi-lijuna kuna. Kompanija nastavlja bilje`iti pobolj{anja u svim segmentima poslovanja. Novoste~ene ljekarne koje su postale dio Atlanticove Pharma divizije, kao {to je kompanija i prezentirala prilikom IPO-a krajem pro{le godine, ostvarile su organski rast od 12% te su bile glavni generator porasta prihoda Grupe. Dionica Atlantic Grupe zavr{ila je mjesec na 380,02 kuna, od-nosno 25% ni`e u odnosu na mjesec ranije.

Objavljeni rezultati tre}eg kvartala Atlantske plovidbe blago su vi{i od o~ekivanih. Prodaja je na godi{njoj ra-zini vi{a za 68,2%, dosegnuv{i 682 milijuna kuna, po-taknuta rastom strane prodaje i ostale prodaje (prodaja brodova). Rast EBIT-a iznosi visokih 169,3%, dok je EBITDA vi{a za 134,8%. Uslijed rasta vrijednosti US dolara, neto financijski rezultat pozitivno je doprinio krajnjem rezultatu poslovanja. Neto dobit iznosi 324 milijuna kuna (godi{nji rast od 395,2%), dok zarada po dionici za tre}i kvartal iznosi 256,4 kune. Kumu-lativna zarada po dionici iznosi 515,64 kune, {to daje TTM P/E=1,1 s obzirom na pro{lomjese~ni pad cijene dionice od 26,5%, na 581 kunu.■

Studeni je tako|er bio obilje`en drasti~nim pa-dom redovnog prometa

dionicama koji je izno-sio 844,6 milijuna kuna, {to je 53,9% manje nego

mjesec ranije.

Pi{e: Neven [alamon, FIMA FAS

Tržište kapitala

40 41

44 45

Kozmetika Kozmetika

SAD-u gdje su djevojke veoma mlade dobi po~ele nje-zinu svakodnevnu uporabu. Ranih godina 20. stolje- }a osnovane su Elizabeth Arden, Helena Rubinstein i Max Factor. Neposredno prije II. svjetskog rata, ovim se tvrtkama pridru`io Revlon te Estee Lauder ne{to kasnije. Na tr`i{tu se svakodnevno pojavljivalo sve vi{e kozmeti~kih proizvoda, a u ranim fazama razvoja ove industrije nastali su i danas popularni ru`evi, sja-jila te brojna druga kozmeti~ka sredstva. Kozmeti~ka industrija u SAD-u vrijedi oko 35 milijarda dolara, a istra`ivanja pokazuju da prosje~na Amerikanka dnev-no koristi devet kozmeti~kih proizvoda.

Kozmeti~ka industrija u Hrvatskoj znatno je slabije razvijena u odnosu na zapadne zemlje. Me|u najve- }e doma}e proizvo|a~e kozmetike ubrajaju se Sapo-nia, Labud, Neva, Annyer, Biokozmetika i Belupo. Iako bilje`e blagi rast u proizvodnji sapuna, sredstava za pranje, parfema i toaletno-kozmeti~kih proizvoda, ove tvrtke iznimno ovise o uvozu sirovina, a prisut-nost velikih svjetski renomiranih proizvo|a~a znatno im ote`ava poslovanje. Osim ovih velikih proizvo|a~a, na doma}em tr`i{tu svoje mjesto pronalaze i mali „manufakturni“ proizvo|a~i kozmetike (kao {to su Milla, Olival, Atea, Leone…), koji se izdvajaju viso-kom razinom kvalitete i posebno{}u ambala`e. Uvoz kozmeti~kih proizvoda doma}im proizvo|a~ima nima-lo ne olak{ava poslovanje, a kozmeti~ki proizvodi sa stranih tr`i{ta ~esto su jeftiniji, neprovjerene kvalitete, upitnog utjecaja na o~uvanje okoli{a i ljudsko zdravlje. Iako su neke doma}e marke vrlo priznate, put od st-varanja proizvoda, pridobivanja novih kupaca i stvara-nja povjerenja u proizvod, prili~no je dug. Od doma}ih brandova najpoznatiji su Rosal, Plidenta i Melem, no manji proizvo|a~i ili oni koji na tr`i{te `ele plasirati

U starom Egiptu proizvodnja miri{ljavih materijala, od kojih se neki i danas koriste u kozmeti~koj industri-ji, bila je vrlo razvijena. Upotreba kozmetike tijekom srednjeg vijeka bila je isklju~ivo privilegija vi{eg sloja, a po~etkom 19. stolje}a kraljica Victoria upotrebu koz-metike proglasila je apsolutno neprikladnom, smatra-ju}i ju vulgarnom i prihvatljivom samo za glumce. No, sredinom 20. stolje}a, kozmetika je postala prihvatlji-va u svim dijelovima svijeta, a kozmeti~ka industrija do`ivjela je svoj procvat.

Kozmeti~ka industrijaJedna od najstarijih i najve}ih, a danas jo{ uvijek vode- }ih tvrtaka u kozmeti~koj industriji je L’Oreal, kojega je osnovao Eugene Schueller 1909. godine kao French Harmless Hair Coloring Company. Tijekom 20. stolje- }a popularnost kozmetike rasla je ubrzano, posebice u

Supermarketi, drogerije ili katalo{ka prodaja?U dana{nje je vrijeme kozmetiku mogu}e kupiti na svakom koraku - od kioska, malih du}ana, supermar-keta, do drogerija, ljekarni, katalo{ke prodaje i putem Interneta. I dok je ve}ini dra`i usputni posjet drogeriji (DM-u, KOZMO-u), klasi~ari ostaju vjerni parfume-rijama i ekskluzivnim prodajnim mjestima. Velika ve- }ina kozmeti~ke proizvode kupuje usput u super-marketima nabavljaju}i ostale potrep{tine. Dok je katalo{ka prodaja u dijelu kozmetike zna~ajnije zastu-pljena na na{em podru~ju, Internet prodaja tek po~inje svoj uzlet. Mnogi }e se radije odlu~iti na Internet ku-povinu u drugoj dr`avi, jer su cijene i do nekoliko puta povoljnije u odnosu na cijene istih proizvoda kod nas u parfumeriji ili drogeriji, ~ak i uz cijenu transporta i carine.

Kozmetika za posao Stres na radnom mjestu, isu{eni zrak, iznenadno cr-venilo koje nas obuzme u razgovoru s klijentom ili {efom, neugodno znojenje - samo su neki od problema s kojima se svakodnevno susre}emo u uredu. Kako bi-smo izbjegli ove i jo{ mnoge druge probleme tijekom radnog vremena, dovoljno je opskrbiti se kvalitetnom kozmetikom, a dekorativnu kozmetiku uskladiti s go-dinama i radnim mjestom. Na poslu je va`nije nagla-siti prirodnu ljepotu, odnosno imati {to manje uo~ljiv make up, a osobito je va`no izbjegavati umjetne tre-pavice, `arke boje ru`a, sjenila i laka za nokte te jake mirise. Ljubitelji parfema, prilikom odabira mirisa za posao, trebali bi povesti ra~una i o suradnicima, po-sebice ukoliko ured dijele s vi{e osoba. Te{ki mirisi gu{e i uznemiruju suradnike, a pomije{ani sa znojem,

nov proizvod, te`e }e uspjeti, ~ak i uz iznimno atrakti-vnu ambala`u i poseban na~in promocije.

Stroga pravila igreKozmeti~ka industrija ima vrlo striktna pravila i pro-pise koje joj odre|uju razne dr`avne i me|unarodne agencije, lobiji i sli~na tijela, no rijetki su proizvo|a~i koji ne kr{e pravilnike. Upravo zbog toga kozmeti~ka industrija ~est je predmet kritika raznih grupa, uklju~uju}i feministkinje, borce za prava `ivotinja i ja-vne interesne skupine. Borci za prava `ivotinja poseb-no su osjetljivi na velike industrijske proizvo|a~e koji vr{e testiranja na `ivotinjama. Testiranje na `ivotinja-ma ~ak je zabranjeno u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, a od 2009. godine postro`it }e se pravila i u ve- }em dijelu zemalja EU.

Kozmetika i (prirodni) kozmeti~ki proizvodiPri spomenu rije~i ‘kozmetika’ mnogi pomisle na «{minku», no kozmetika je mnogo {iri pojam koji se odnosi na supstance ~iji je cilj naglasiti i(li) za{tititi iz-gled ili miris ljudskoga tijela. Kozmetikom prikrivamo sitne nedostatke, nagla{avamo prirodne prednosti, {ti-timo i njegujemo ko`u lica i tijela. Kozmetiku naj~e{- }e dijelimo na preventivnu, kojom njegujemo i ~istimo lice i tijelo, te dekorativnu kozmetiku ili make up (po-pularnijeg naziva {minka), koja se odnosi na proizvo-de kojima se nagla{ava izgled, a u sebi naj~e{}e sadr`e boju. Trendovi u kozmetici neprestano se mijenjaju, a danas je iznimno popularna prirodna kozmetika koja nastoji potro{a~u pru`iti sve informacije o proizvodu i njegovoj upotrebi te sve informacije o certifikatima i nagradama koje je proizvod dobio. Prirodni kozmeti~ki proizvod trebao bi biti proizveden jednostavnim i br-zim procesom proizvodnje, od prirodnih, organski uz-gojenih sirovina ili samoniklog bilja iz ekolo{ki ~istih podru~ja, bez dodatnih kemikalija, sinteti~kih konzer-vansa, mirisa, boja, genetski modificiranih sastojaka, pesticida, radijacije, bez testiranja na `ivotinjama i bez sastojaka dobivenih njihovom zlouporabom.

Marketin{ki geniji stvaraju nove potrebe

Procjenjuje se da kozmeti~ka industrija godi{nje zaradi oko 135 milijarda kuna u cijelome svijetu. Za dio zarade kozmeti~ka industrija mo`e zahvaliti marketin{kim genijima, koji propagiraju obe}avaju}e kreme, ~udnovata sredstva za uklanjanje celulita, bora, stara~kih pjega ili magi~no produljenje trepavica. Ove nas reklame ~esto obmanjuju, nagla{avaju}i rezultate istra`ivanja u kojima nas za samo neko-liko dana ili tjedana rje{avaju neugodnih tegoba. No, je li ba{ uistinu tako? Pogle-date li oglas malo bolje, pri dnu ili sa strane, ~esto se minijaturnim slovima navodi veli~ina uzorka na kojemu je obe}avaju}i proizvod testiran. Rije~ je naj~e{}e o vrlo malim uzorcima (manje od 50 `ena), a istra`ivanja ve}inom nisu potkrijepljena dokazima. Agencije koje nadgledaju istinitost oglasa u reklamnoj industriji neda-vno su s tr`i{ta povukli odre|ene proizvode, a i pravila ogla{avanja postro`ena su. Iako kozmeti~ka industrija ne bi smjela navoditi neistine u svojim reklamnim porukama, mnogi to neprestano rade.

Kozmeti~ka industrija u SAD-u vrijedi oko

35 milijarda dolara, a istra`ivanja pokazuju

da prosje~na Amerikan-ka dnevno koristi devet kozmeti~kih proizvoda.

Marketing i mediji uvelike utje~u na na{u potrebu za kozmeti~kim proizvodima, pa nas tje-raju i u nama stvaraju potrebu za proizvodima koji nam do tada nisu bili potrebni.

Njegom do zdravlja i ljepoteNe zna se {to je ~ovjeka koji se slu`io kamenom i sjekirom navelo na upotrebu kozmeti~kih proizvoda – jesu li ga inspirirale `ive boje prirode, vjerski i misti~ni obi~aji, ili su svoja tijela ukra{avali kako bi se sakrili od neprijatelja i mra~nih sila, mo`emo samo pretpostavljati, no ~injenica je da je proizvodnja kozmetike prisutna stolje}ima.

Kozmeti~ki brandovi

Na listi najboljih globalnih brandova za 2008. go-dinu kojega izra|uje Interbrand, najvi{e mjesto u kozmeti~koj industriji zauzima Gillette - 14., a slijede na 16. mjestu Louis Vuitton, L’Oreal na 51. mjestu, Colgate na 57. mjestu, Chanel na 60. mje-stu, Avon na 69. mjestu, Kleenex na 74. mjestu, Johnson & Johnson na 92. mjestu te Nivea na 98. mjestu. Iako se slogan The best op}enito izbje-gava u marketin{kim materijalima, upravo visoko mjesto koje zauzima Gillette na ovoj rang ljestvici potvr|uje ~injenicu da si oni jedini mogu dopusti-ti ovaj slogan (The Best a Man Can Get).

Prirodna kozmetika Lush - najpopularniji proizvodi

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

47

Reporta`a

Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo – kvalitetom do konkurentnosti Zadovoljni polaznici dosada{njih dvanaest generacija PSP-a najbolja su promid`ba kvalitete i stru~nosti.

Poslijediplomski specijalisti~ki studij Poduzetni{tvo (PSP) Ekonomskog fakulteta u Osijeku po trinaesti put upisuje sve one koji su prepoznali potrebe uvjeto-vane globalnim promjenama i kompleksnosti tr`i{ta–okru`enja, te `ele ste}i nova znanja i vje{tine nu`ne za pokretanje i upravljanje poslovnim pothvatima i koji `ele unaprijediti svoj poduzetni~ki potencijal, kako bi unijeli pozitivne promjene u svoje okru`enje.

Od pokretanja studija 2000. godine, upisano je dvana-est generacija poslijediplomaca, s ukupno 340 stude-nata iz svih dijelova Hrvatske, te Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Cilj je studija kvalitetnim obrazovanjem utjeca-ti na pove}anje odr`ive konkurentnosti hrvatsko-ga gospodarstva i razvoj poduzetni~ke inicijative, od samozapo{ljavanja do korporacijskog poduzetni{tva, kao i u drugim dru{tvenim segmentima (obrazovanje, neprofitni sektor i javna uprava).

Studij kontinuirano inovira svoj sadr`aj i metode u~enja s ciljem stvaranja poduzetni~ke kompetencije koju odre|uju proaktivnost, inovativnost i kapacitet preuzimanja rizika. Interaktivne metode u~enja po-put metoda slu~ajeva, timskog rada, u~enja iz iskustva gostuju}ih predava~a-poduzetnika, izvrsnog Distance Learning sustava, rje{avanja konkretnih problema iz prakse, osobito doprinosi izgradnji samopouzdanja i sigurnosti u dono{enju poslovnih odluka.

PSP je autenti~an u Hrvatskoj i po jedinstvenim ko-legijima poput Business Intelligence-a, Autenti~nog

liderstva, Obiteljskog poduzetni{tva, Fran{ize, Konku-rentnosti i drugih.

Studenti iz prethodnih generacija sa zadovoljstvom prenose svoja iskustva i razmi{ljanja o studiranju na PSP-u.

Ivana Su~i} Funko, HEP Zagreb, Sektor korporativnih financija:„Kada sam birala poslijediplomski studij za nastavak svog obrazovanja, tra`ila sam onaj u kojem }u osim novih znanja, vje{tina i novih kolega, ste}i i iskustvo primjenjivo i potrebno za uspjeh u konkurentnom globaliziranom svijetu. U Poslijediplomskom studiju Poduzetni{tvo prona{la sam i vi{e. Genijalni predava~i,

Kontakt:Poslijediplomski studij Poduzetništvotel: 031/ 224 467e: psp…pspefos.hrwww.pspefos.hr

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Poslijediplomski studij Poduzetništvo

za one koji žele unijeti promjene u svoje okruženje

upis nove generacije studenata u tijeku www.pspefos.hr, tel. 031 22 44 67

pro

mo

46

jeftiniji od onih u parfumerijama, drogerijama ili lje-karnama, no njihova se zarada pokriva ve}im brojem prodanih primjeraka. Proizvodi koji se prodaju u par-fumerijama i drogerijama ~esto zara|uju na luksuzni-joj ambala`i i manjim pakiranjima.

Mirisne note skupih parfemaDana{nji parfemi kompleksne su mje{avine razli~itih mirisnih komponenata (kojih u jednom parfemu mo`e biti i vi{e od 200!) – prirodnih, `ivotinjskih i(li) sinteti~kih sastojaka. Najfinije vrste mirisa – parfemi, najskuplja su forma mirisa koji sadr`i od 15 do 30% mirisnih tvari otopljenih u koncentriranom etanolu (96%). Bla`e mirisne forme – parfemske vodice, sadr`e od 8 do 15% mirisnih tvari u koncentriranom etanolu, toaletne vodice od 5 do 10% mirisnih komponenata otopljenih u 80% etanolu, a kolonjske vodice tek 2 do 3% mirisnih komponenata u 70-80% etanolu. Cijena mirisa raste usporedno s udjelom mirisnih mje{avina, {to je ve}i broj mirisnih komponenata, vi{a je i cijena - tako su cjenovno najskuplji parfemi, a najjeftinije ko-lonjske vodice. Ve}i dio ukupne koli~ine mirisne bo~ice nastaje mje{avinom sinteti~kih sastojaka, a tek 5% sadr`aja nastaje iz prirodnih sastojaka (cvjetova, cvjet-nih esencija, kore drveta, li{}a i sl.). Parfem ~ine tri mi-risne note – vr{na, srednja i temeljna nota. Vr{na nota osloba|a se odmah nakon nano{enja parfema i najod-govornija je za odabir mirisa prilikom kupovine, sredn-ja nota ili srce parfema bla`eg je i ugodnijeg mirisa koji se osloba|a otprilike sat vremena nakon nano{enja, a temeljna ili glavna nota najdu`e se zadr`ava na tijelu, jer sadr`i te`e hlapljive komponente.

@ene – najbolji potro{a~iKozmeti~ka industrija uistinu `ivi od `ena. Svakim danom na tr`i{te dolaze novi potrebni i nepotrebni proizvodi, a `ene te{ko odolijevaju blistavim i obe}ava-ju}im reklamama, besplatnim testerima u parfumeri-jama, ljekarnama te na stranicama omiljenog ~asopi-sa i rado nakon testiranja kupuju nove obe}avaju}e proizvode. Marketing i mediji kroz PR tekstove uvelike utje~u na na{u potrebu za kozmeti~kim proizvodima i stvaraju potrebu za proizvodima koji nam do tada, ali i generacijama prije nas, nisu bili potrebni. ■

toplinom i dimom, dodatno ote`avaju zrak. Brigu o tjelesnim mirisima treba pove}ati ljeti, pa se umjesto te{kih parfema ili losiona za brijanje bolje osvje`iti to-aletnom vodicom. U ladici stola, torbici ili poslovnoj torbi dobro je imati rezervni kozmeti~ki pribor. Pri ruci bi vam se trebali na}i: krema za ruke, dezodorans, vla`ne ili obi~ne maramice te balzam za usnice.

Cijena nije garancija kvaliteteMnogi misle da je poznato ime i vi{a cijena ujedno i garancija kvalitete, {to ~esto nije to~no, jer skupo- }a luksuznog proizvoda nema veze s kvalitetom. Sku-plji proizvod naj~e{}e se prodaje po vi{oj cijeni zbog odr`avanja poznatosti branda, pokrivanja tro{kova marketinga i ogla{avanja, odr`avanja visokog osobnog imagea potro{a~a te cijene ulaska u prodajno mjesto. Proizvodi koji se nalaze u supermarketima ~e{}e su

Kozmetika

Uvoz kozmeti~kih proizvoda doma}im

proizvo|a~ima nimalo ne olak{ava poslovanje,

a kozmeti~ki proizvodi sa stranih tr`i{ta ~esto

su jeftiniji, neprovje-rene kvalitete, upitnog

utjecaja na o~uvanje okoli{a i ljudsko zdra-

vlje.

Kozmetika kao poslovni dar

Ne znate li {to pokloniti poslovnom partneru, su-radniku ili klijentu, odaberite jedan od sve popular-nijih poslovnih poklona – prirodnu kozmetiku. Po-slovne darove prona}i }ete u ekolo{koj ambala`i, dekorativnim ko{aricama u kojima }e se na}i miri-sni sapuni, vre}ice lavande, eteri~na ulja, mirisne svije}e i sli~ni prigodni pokloni. Ovim poklonom uistinu }ete razveseliti primatelja dara i uz mirisnu notu darovati mu ne{to korisno.

Mu{karci - idealan mamac kozmeti~ke industrije

Kozmeti~ka industrija mu{karce koji koriste uglavnom osnovne higijenske proizvode vidi kao nov izazov. Podatci agencije za istra`ivanje tr`i{ta Mintel po-tvrdili su da prosje~an Britanac godi{nje na kozmeti~ke proizvode namijenjene nje-zi ko`e tro{i manje od 2,5 funte godi{nje, {to je oko 25 kuna. U odnosu na ukupnu potro{nju u Velikoj Britaniji koja iznosi oko 660 milijuna funti, mu{karci tro{e manje od 10% iznosa, a `ene uzimaju ~ak 90% ovoga kola~a. Novi romanti~ni mu{karci i metroseksualci tek su vjesnici

promjena koje }e u dogledno vrijeme prihvatiti sve ve}i broj mu{karaca i ve}u brigu (uz ve}u svotu nov~anih izdataka za kozmetiku) o njezi svoje ko`e. No dok se ove promjene ne usvoje, mu{karci }e ostati vjerni svom after shaveu, {amponu za kosu, gelu za tu{iranje i neizostavnom dezodoransu. Zanimljivo je spomenuti da se od kozmeti~kih brandova na najvi{em mjestu nalazi Gillette, na visokom 16. mjestu, namijenjen prvenstveno mu{karcima.

48

Reporta`a

izazovni zadatci iz poslovne prakse, studijska putovan-ja, timski projekti i neobvezna dru`enja samo su neki od razloga zbog kojih sam i nakon zavr{etka studija ostala aktivni ~lan alumija Poslijediplomskog studija.“

Igor D`aji}, TDR d.o.o., Regionalni manager prodaje, KDC Zagreb:„PSP je studij koji mi je otvorio vrata poslovnog svi-jeta. Iskustva koja sam stekao tijekom studiranja po-mogla su mi shvatiti kako ne trebam biti zadovoljan trenutnim stanjem, ve} trebam i mogu te`iti vi{em. PSP mi je bio poticaj da pomaknem granice koje sam si postavio na osobnom i poslovnom planu. Znanja i vje{tine koje sam ovdje stekao dovele su me do pozici-je na kojoj sam danas, te mi ispunili ve}inu poslovnih ciljeva. Upravo mi je PSP bio poticaj da nastavim na osobnom usavr{avanju te da i dalje ula`em u sebe kroz nova {kolovanja i nova iskustva.“ Gordana ]ori}, Festina Lente d.o.o.Zagreb, vlasnica i direktorica:„Ljudima oko mene nije bilo jasno za{to sam pored svih studija koji postoje u Zagrebu izabrala ba{ ovaj u Osijeku. Bilo je nekoliko razloga za to: prije svega, ne-postojanje programa u Hrvatskoj koji su se na toj razni (znanstveni magisterij) bavili poduzetni{tvom, opis programa kao ‘netradicionalni studij’, te uklju~enost me|unarodnih predava~a u gotovo sve kolegije! Kada vra}am film unatrag, ~ini mi se gotovo nevjerojatnim da sam dvije godine svakog drugog ~etvrtka s kolega-ma iz Zagreba sjedala u auto... Povratak u Zagreb su-botom poslijepodne uvijek je bio nevjerojatan: bili smo beskrajno umorni, ali svjesni ogromne koli~ine novih, upotrebljivih znanja s kojima se vra}amo doma, kako bismo ih od ponedjeljka primijenili u svojim radnim

sredinama. Tijekom tih dviju godina puno sam nau~ila - od na{ih predava~a, njihovih gostiju, ali i od ostalih studenata i studentica. Koristi od poha|anja studi-ja imala je moja vlastita tvrtka, ali i svi moji klijenti. Smatram da je ulaganje u ovako svrhovitu edukaciju najbolji na~in vlastite pripreme u~inkovitog odgovora na krizu i poslovne izazove. Jako je va`no ne rezati gra-nu na kojoj na{a po~iva konkurentska prednost – su-vremena znanja, vje{tine, te sposobnost poduzetni~kog tra`enja prilika i menad`erskog odgovora na njih!“

Mirna Oberman, Egzakta poslovne usluge d.o.o., Zagreb:„Osnovni razlog za odlazak na Poslijediplomski stu-dij Poduzetni{tvo u Osijek bio je taj {to nudi druga~iji pristup znanju od ostalih studija. Me|unarodno priz-nati profesori, njihova stru~nost, prijateljski pristup profesora, suradnika i konstantno poticanje da damo vi{e, razlozi su za{to nisam po`alila zbog odluke da na studij odem iz Zagreba u Osijek.“

Ukoliko `elite ~uti i nau~iti kako nastaju uspje{ne poduzetni~ke pri~e iz usta samih poduzetnika, napre-dovati u karijeri, upoznati nove prijatelje, nau~iti se timskom radu, naporno raditi, ali i zabaviti se, onda je ovaj studij pravo mjesto za vas.

Natje~aj za upis 4. generacije Poslijediplomskog specijalisti~kog studija poduzetni{tvo (13. generacije poslijediplomske razine obrazovanja) otvoren je do 5. velja~e 2009. godine.

Vi{e informacija o studiju mo`ete prona}i na www.pspefos.hr.

Studij kontinuirano inovira svoj sadr`aj i

metode u~enja s ciljem stvaranja poduzetni~ke

kompetencije koju odre|uju proaktivnost, inovativnost i kapacitet

preuzimanja rizika.

Poslovni kalendar

Sajmovi

18.-28.12.2008.Bo`i}ni Velesajam 2008.Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, ZagrebInformacije: +385 1 6503 111, www.zv.hr

22.- 25.01.2009.Viroexpo 2009.14. Me|unarodni sajam gospodarstva, obrtni{tva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

Konferencije

18.-19.02.2009. FuturAD 2009 - 3. hrvatska konferencija o internet ogla{avanju Mjesto: Zagreb, Hotel SheratonOrganizator: : Udruga za interaktivni marketing INAMAInformacije: www.futurad.net

Seminari

sije~anj 2009. Brzo ~itanje i ubrzano u~enjeMjesto: FILAKS d.o.o., Domjani}eva 19, ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o.Predava~: Irena Jurjevi}Informacije: + 385 1 2430 850, e-mail: elvira¥filaks.hr

22.-23.01.2009. Upravljanje projektnim ciklusom

Mjesto: Var{avska 8, Zagreb (u sklopu Ham Ham-a)Organizator: Verlag Dashofer d.o.o.Predava~: Mirna GaborInformacije: + 385 1 465 5108, e-mail: vedran.vukoja¥dashofer.hr

23.01.2009. Boomerang poslovanjeMjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predava~: Dragan Kne`evi}Informacije: + 385 98 358 588, e-mail: info¥alter-ars.com

30.-31.01.2009. NLP Business Practitioner - 5. modulMjesto: Transforma, Ulica grada Vukovara 240, ZagrebOrganizator: Transforma d.o.o.Predava~: Elvira Dobri} FajlInformacije i prijave: tel: + 385 1 6314 070; mob: +385 98 858 176 ili e-mail: info¥transforma.hr

30.01.2009. Prestanak ugovora o raduMjesto: Var{avska 8, Zagreb (u sklopu Ham Ham-a)Predava~i: Darko Graf, Kristina Alija Hrastinski Organizator: Verlag Dashofer d.o.o.Informacije: + 385 1 465 5108, e-mail: vedran.vukoja¥dashofer.hr

Dogaðanja

19.12.2008. BIZparty zabavni program za dru`enje poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, Osijek Po~etak 21hUlaznica: Vizitka

50