2
Provjera zakonitosti korištenja plemićkog naslova i uživanja plemićkih povlastica je na prostoru Virovitičke županije zabilježeno vrlo brzo nakon njezine obnove, štoviše, već na prvoj županijskoj skupštini. Naime, na toj je skupštini (održanoj 9. prosinca 1745.) bilo priznato plemstvo Adamu Crnojeviću. No, kada govorimo o konkretnim istragama na tlu županije, valja spomenuti nalog Ugarskog namjesnička vijeća od 6. lipnja 1754. kojim je zatražilo od Virovitičke županije da se na prostoru njezine županije provede istraga o zakonitosti korištenja plemstva te da se Vijeću dostavi popis plemića prema vrsti: jesu li plemići grbovno ili posjedovno plemstvo. Međutim, županija nije bila sigurna je li dužna postupiti po tom nalogu, zbog pitanja upravne nadležnosti Vijeća nad županijom, te su zatražili banovo mišljenje. Ban Karlo Batthyany im je odgovorio kako u cilju očuvanja prerogativa Sabora i banske vlasti, istragu ne treba provesti. Zbog te je odluke županija odustala od provedbe istrage plemstva. Najveća istraga zakonitosti plemstva na tlu svih naših županija zbila se za vrijeme Hrvatskog kraljevskog vijeća. Ona je trajala u razdoblju od 1771. do 1773. Međutim, u spisima Virovitičke županije sačuvano je jako malo podataka, gotovo ništa, o njezinoj provedbi. Ono što je poznato jest da je i na prostoru Virovitičke županije bila istraga provedena i da je za nju bio imenovan odbor. Osim nekoliko naredbi Hrvatskog kraljevskog vijeća, sačuvana su dva popisa plemića, jedan za Virovitički okrug, a drugi za Našički. Kasnije su, sukladno kraljičinoj naredbi, svi predmeti vezani za dokazivanje i osporavanje plemstva, bili rješavani pred županijskim sudbenim stolom, a županijski odvjetnik bila je osoba koja je morala proučiti zahtjev i dati svoje pozitivno mišljenje prije nego plemstvo neke obitelji bude priznato i proglašeno na županijskoj skupštini. Istrage zakonitosti plemstva Osijek, 8. ožujka 1773. Popis plemića koji obitavaju na prostoru Virovitičkog okruga Osijek, 1. ožujka 1773. Popis plemića koji obitavaju na prostoru Našičkog okruga HR-HDA-33. Virovitička županija. Županijske skupštine, k br. 98/1773. Matica plemića Virovitičke županije U fondu HR-HDA-33. Virovitička županija nalazi se jedna knjiga koja nosi naslov: Catastrum Nobilium Inclyti Comitatus de Veröcze sub continua Particulari die 31. Octobris Anno 1785. celebrata Congregatione Esekini elaboratum…, a riječ je o matici plemića koju je Virovitička županija započela voditi na temelju zaključka Male županijske skupštine održane u Osijeku 31. listopada 1785. godine. Izrada matice plemića predstavlja izvršenje kraljeve naredbe od 18. travnja iste godine kako je maticu plemića potrebno osnažiti županijskim pečatom i potpisom županijskog poglavarstva. Matica velikaša bila je odmah pohranjena u županijski arhiv s namjerom da se u nju redom upisuju plemići kako oni koji su nedvojbeni, tako i oni koji će dokazivati svoje plemstvo u narednim godinama. Na početku matice su navedeni nedvojbeni plemići koji su na prostoru Virovitičke županije imali darovane posjede te time uživali plemićki položaj u ovoj županiji: grof Ivan Nepomuk Erdödy od Monyorokereka grof Josip Pejačević od Virovitice barun Josip Prandau Ivan Kapistran Adamović od Čepina Ladislav Spišić od Japre Ivan Kapistran Mihalović Josip Mihalović Ivan i Josip Mihalović Zatim slijedi popis nedvojbenih plemića koji imaju posjede izvan prostora Virovitičke županije: Franjo Dolovac Matija, Juraj, Franjo Janković od Csalme Ivan Somogyi Josip Vranović Nakon njih slijede upisi plemića kronološki poredani prema datumu proglašenja njihova plemstva na županijskim skupštinama. Prvo proglašenje plemstva neke obitelji zbilo se već na samom početku obnove županijskog života, na Velikoj županijskoj skupštini održanoj 9. prosinca 1745., na kojoj je Adamu Crnojeviću, na temelju plemićke svjedodžbe Bačke županije i činjenice da uživa posjed na prostoru Osijeka, bilo priznato plemstvo. U matici plemića je navedeno 153 predmeta, tj. unosa plemićkih obitelji. Posljednji unos nosi datum 22. siječnja 1914., kada je proglašen barunat Ivana Adamovića Čepinskog, na temelju rješenja Franje Josipa I. od 20. listopada 1913. godine. Svaki zapis u matici plemića započinje datumom i mjestom održavanja županijske skupštine te rednog broja zaključka kako bi se mogao provjeriti u zapisniku županijskih skupština. Zatim je navedena osoba koja je podnijela zahtjev da joj se prizna plemstvo i da bude upisano u maticu plemića županije, te vrsta dokumenta kojim pravda svoj zahtjev. U nastavku se ukratko navodi stav županije o tome je li osoba opravdala svoj zahtjev te se obično navodi kako je bez ičijeg protivljenja bila priznata za plemenitu, upisana u maticu plemića te joj je o tom činu bilo izdano svjedočanstvo. HR-HDA-33. Virovitička županija. Matica plemića Virovitičke županije

Istrage zakonitosti plemstva

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Istrage zakonitosti plemstva

Provjera zakonitosti korištenja plemićkog naslova i uživanja plemićkih povlastica je na prostoru Virovitičke županije zabilježeno vrlo brzo nakon njezine obnove, štoviše, već na prvoj županijskoj skupštini. Naime, na toj je skupštini (održanoj 9. prosinca 1745.) bilo priznato plemstvo Adamu Crnojeviću. No, kada govorimo o konkretnim istragama na tlu županije, valja spomenuti nalog Ugarskog namjesnička vijeća od 6. lipnja 1754. kojim je zatražilo od Virovitičke županije da se na prostoru njezine županije provede istraga o zakonitosti korištenja plemstva te da se Vijeću dostavi popis plemića prema vrsti: jesu li plemići grbovno ili posjedovno plemstvo. Međutim, županija nije bila sigurna je li dužna postupiti po tom nalogu, zbog pitanja upravne nadležnosti Vijeća nad županijom, te su zatražili banovo mišljenje. Ban Karlo Batthyany im je odgovorio kako u cilju očuvanja prerogativa Sabora i banske vlasti, istragu ne treba provesti. Zbog te je odluke županija odustala od provedbe istrage plemstva.Najveća istraga zakonitosti plemstva na tlu svih naših županija zbila se za vrijeme Hrvatskog kraljevskog vijeća. Ona je trajala u razdoblju od 1771. do 1773. Međutim, u spisima Virovitičke županije sačuvano je jako malo podataka, gotovo ništa, o njezinoj provedbi. Ono što je poznato jest da je i na prostoru Virovitičke županije bila istraga provedena i da je za nju bio imenovan odbor. Osim nekoliko naredbi Hrvatskog kraljevskog vijeća, sačuvana su dva popisa plemića, jedan za Virovitički okrug, a drugi za Našički. Kasnije su, sukladno kraljičinoj naredbi, svi predmeti vezani za dokazivanje i osporavanje plemstva, bili rješavani pred županijskim sudbenim stolom, a županijski odvjetnik bila je osoba koja je morala proučiti zahtjev i dati svoje pozitivno mišljenje prije nego plemstvo neke obitelji bude priznato i proglašeno na županijskoj skupštini.

Istrage zakonitosti plemstva

Osijek, 8. ožujka 1773.Popis plemića koji obitavaju na prostoru Virovitičkog okruga

Osijek, 1. ožujka 1773.Popis plemića koji obitavaju na prostoru Našičkog okruga

HR-HDA-33. Virovitička županija. Županijske skupštine, k br. 98/1773.

Matica plemića Virovitičke županijeU fondu HR-HDA-33. Virovitička županija nalazi se jedna knjiga koja nosi naslov: Catastrum Nobilium Inclyti Comitatus de Veröcze sub continua Particulari die 31. Octobris Anno 1785. celebrata Congregatione Esekini elaboratum…, a riječ je o matici plemića koju je Virovitička županija započela voditi na temelju zaključka Male županijske skupštine održane u Osijeku 31. listopada 1785. godine. Izrada matice plemića predstavlja izvršenje kraljeve naredbe od 18. travnja iste godine kako je maticu plemića potrebno osnažiti županijskim pečatom i potpisom županijskog poglavarstva. Matica velikaša bila je odmah pohranjena u županijski arhiv s namjerom da se u nju redom upisuju plemići kako oni koji su nedvojbeni, tako i oni koji će dokazivati svoje plemstvo u narednim godinama. Na početku matice su navedeni nedvojbeni plemići koji su na prostoru Virovitičke županije imali darovane posjede te time uživali plemićki položaj u ovoj županiji:

grof Ivan Nepomuk Erdödy od Monyorokerekagrof Josip Pejačević od Virovitice

barun Josip PrandauIvan Kapistran Adamović od Čepina

Ladislav Spišić od JapreIvan Kapistran Mihalović

Josip MihalovićIvan i Josip Mihalović

Zatim slijedi popis nedvojbenih plemića koji imaju posjede izvan prostora Virovitičke županije:

Franjo DolovacMatija, Juraj, Franjo Janković od Csalme

Ivan SomogyiJosip Vranović

Nakon njih slijede upisi plemića kronološki poredani prema datumu proglašenja njihova plemstva na županijskim skupštinama. Prvo proglašenje plemstva neke obitelji zbilo se već na samom početku obnove županijskog života, na Velikoj županijskoj skupštini održanoj 9. prosinca 1745., na kojoj je Adamu Crnojeviću, na temelju plemićke svjedodžbe Bačke županije i činjenice da uživa posjed na prostoru Osijeka, bilo priznato plemstvo. U matici plemića je navedeno 153 predmeta, tj. unosa plemićkih obitelji. Posljednji unos nosi datum 22. siječnja 1914., kada je proglašen barunat Ivana Adamovića Čepinskog, na temelju rješenja Franje Josipa I. od 20. listopada 1913. godine. Svaki zapis u matici plemića započinje datumom i mjestom održavanja županijske skupštine te rednog broja zaključka kako bi se mogao provjeriti u zapisniku županijskih skupština. Zatim je navedena osoba koja je podnijela zahtjev da joj se prizna plemstvo i da bude upisano u maticu plemića županije, te vrsta dokumenta kojim pravda svoj zahtjev. U nastavku se ukratko navodi stav županije o tome je li osoba opravdala svoj zahtjev te se obično navodi kako je bez ičijeg protivljenja bila priznata za plemenitu, upisana u maticu plemića te joj je o tom činu bilo izdano svjedočanstvo.

HR-HDA-33. Virovitička županija. Matica plemića Virovitičke županije

Page 2: Istrage zakonitosti plemstva

Popis plemića Virovitičke županije izrađen prema matici plemića Virovitičke županije

Magarašević Juraj

Maksimović Milan

Mandić Juraj

Marenčić Andrija

Marzso Mirko

Mayer Ignjat Ivan

Mesić Marko

Molnar Ivan

Nagassy Aleksije

Nagy Mihovil

Naray Mirko

Nenadović Pavao

Nikolić Ivan

Normann Ehrenfelski

Novaković Stjepan, Pavao i Petar

Odobašić Karlo

Palanczy Ljudevit

Paragh Ladislav

Parčetić Juraj, Antun, Ignjat, Josip

Pethö Danijel

Petrović Andrija

Petrović Matija

Pfeiffer Lavoslav

Pfeiffer Leopold

Pisačić Ivan

Požgaj Martin

Prunner Antun

Rakitijević Maksimilijan

Reiszner Gašpar

Rogulić Demetrije

Salopek obitelj

Sappl Ivan

Schönholz Franjo

Simony Andrija

Sokač Ivan

Spicsz Juraj

Stručić Juraj

Susković al. Medved Nikola

Sutlić Samuel

Šiprak Josip

Tibortz Franjo

Tuskay Andrija

Varsanyi Mihovil

Vimmer Josip

Vinković Ivan

Vörös Ladislav

Vujanovski Stjepan i Pantelija

Werowski Franjo

Zaborsz Ladislav

Zittar Antun

Zombory Franjo i Marjan

Zombory Josip

Zombory Stjepan, Matija

Žitvaj Josip i Stjepan

Adamović Čepinski Ivan

Aeigler Ivan

Ambrus obitelj

Anastasijević Demetrije

Asboth, Adolf

Baky Franjo

Balović Ivan

Baranyai Ivan

Barcza Ivan

Bartolović Dragutin

Batsmegyey Baltazar

Batternyay Franjo

Belošević Ivan

Benaczy Franjo

Beniczky Ivan

Benko Gašpar i Josip

Bernath Martin

Biričić Franjo

Blažeković al. Klaić Marko, Ilija, Ivan, Tadija i Adam

Bogar Andrija

Bojničić, Ivan

Boldiszar Ljudevit

Borbely Mihovil

Börsony Josip

Bošnjak Roko

Bozo Antun

Brkić, Mihovil

Brüneck Antun,

Bugar Ivan al. Mesaroš

Bujanović Karlo

Buković Ivan i Karlo

Chavrak Levin

Crnojević Adam

Czirek Antun

Čačković Ignjat

Deirer Tobija

Delimanić Josip

Demelić Ivan

Dobrinić Mihovil i Susković Josip al. Medved i Ivan Kavurić

Duka Mihovil

Duka Pavao

Farkas Ivan

Fay Antun

Ferenczfy

Feris Juraj

Garay Josip

Gazapy Ferdinand

Gludovac Ivan

Gombara Juraj i Andrija

Gönczy Aleksandar

Gorjup Antun

Gregus Eduard

Gudić van

Gudić van Kr.

Gvozdanović Josip

Hegeduš Pavao

Heinrich Žigmund

Herczer Franjo Ksaver

Hunkar Stjepan

Husar Franjo

Ilijević Martin

Dobrinić Mihovil

Kermpacsich Ivan i Josip

Illes Sidonija

Ištvani Pavao

Ivanošić Josip

Janković Marko

Janković Mihovil Ivan i Antun

Jeošić Juraj Josip

Jovanović - Vidak Trifun

Jünger Vincent

Jurjević Lovro, Blaž i Matija

Jurković Ivan

Kesmarky Josip

Kiraly Ladislav i Ivan

Kissfaludy Benjamin

Kissleghy Josip

Klemar Stjepan

Knežević Franjo, Rafael, Franjo Ks. i Ivan Kr.

Knežević Antun

Knežević Jakov

Knobloch Erik i Oton

Kojić Aleksandar i Jefta

Kontröll Ivan

Korborac Matija

Kormendy Pavao

Kos Juraj

Kosić Lovro

Kosić Nikola Josip, Marko

Kostić Mihovil

Koszlotany Ladislav

Kovač Josip

Kragna Andrija al. Junković i njegov sin Aleksije Junković

Kraljević Šimun

Kugler Pavao

Kuharević Andrija

Kuković Josip, Mirko i Ivan

Kušević Jakov

Lakatos Žigmund

Lendvay Ladislav

Losek Josip

Losonczy Alojzije

Lucsits Viktorin Matija, Mihovil, Franjo i Ivan

Lučić Pavao, Juraj, Nikola i Antun

Mačik Karlo