INSTITUT ZA RAZVOJ MLADIH KULT Institut za razvoj mladih osnovan je 2002. g. pod nazivom Udruenje KULT od grupe mladih ljudi koji su se okupili oko ideje da ukau na postojee probleme mladih i da doprinesu njihovom rjeavanju. Danas Institut broji oko 25 stalno zaposlenih i preko 20 povremeno angairanih vanjskih saradnika/ca, te oko 15 aktivnih volontera/ki. Naa vizija jeste otvoreno drutvo u kojem se osposobljeni graani/ke ukljuuju u sve procese odluivanja u javnom ivotu.Misija Instituta za razvoj mladih KULT jeste da razvija i zagovara pravna i druga strateka rjeenja, te da gradi i jaa kapacitete udruenja i vlasti u BiH i regiji, za uspjenu i odrivu politiku prema mladima.

Ukljuenost graana i graanki u drutvene tokoveVodei se time da svi graani i graanke imaju jednaka prava i da ivimo u demokratski postavljenom drutvu, od izuzetne je vanosti da budu subjekti svih drutvenih dogaanja, posebno onih koji ih se tiu. Pitati graane/ke koje probleme i potrebe imaju, omoguiti im da izravno ili posredno sudjeluju u donoenju odluka, pruiti im priliku da se ukljue u procese unapreenja sredine u kojoj ive predstavlja osnovnu ideju otvorenog graanskog drutva.

Osposobljavanje za graansko djelovanjeGraani/ke trebaju posjedovati znanja i vjetine koje su im neophodne da bi postali odgovorni akteri u drutvenom ivotu. Pruiti im ova znanja i vjetine znai omoguiti im da ne budu samo posmatrai promjena koje se dogaaju nego da, u skladu sa svojim zanimanjima i mogunostima, doprinesu razvoju kako linog tako i drutvenog napretka. Upravo je, izmeu ostaloga, uloga nevladinog sektorau konceptu graanskog drutva da osposobi graane/ke za aktivno ukljuivanje.

Mladi kao pokretai demokratizacije drutvaDanas su mladi ljudi kljuni dio populacije koji moe i treba voditi proces demokratizacije drutva u Bosni i Hercegovini i regiji. Oni imaju najbolje pretpostavke i razloge da poboljavaju stanje u kojem se nalaze. Da bi to bilo mogue, neophodna su im afirmativna zakonska rjeenja, stratekoopredjeljenje politike i drutva, te strukture i kapaciteti koji e stajati na raspolaganju za njihovo djelovanje. Kratko reeno, vana je opredijeljenost donosilaca odluka za uspjenu i odrivu politiku prema mladima.

IMPRESSUMIzdava: Institut za razvoj mladih KULT, SarajevoZa izdavaa: Jasmin BeiKoordinacija: Rejan Igor Roi, Elma BeliGlavni i odgovorni urednik: Davor MarkoUrednitvo: Senka Imamovi, Nataa JoviRedakcija: Edo uri, Josip Milanovi, Nejra Neimarlija Roi, Irma Husi, Ljupko Mielji, Hajrudin SolakLektura i korektura: Vanja Veljkovi i Ifeta PaliDizajn i prijelom: Pea Kazazovi

Institut za razvoj mladih KULTUl. 4. viteke brigade 34-36BA-71210 IlidaT: +387 33 778 778F: +387 33 778 779E: kult@mladi.org

ISSN 2233- 1697 (Print)ISSN 2233-1700 (Online)

5IUVENTA DECEMBAR 2014.

Prije nekoliko dana itala sam tekst o tri aktivne omladinske organizacije s podruja Mostara koje nemaju vlastite prostorije za rad niti stalni izvor finansiranja. U protekloj godini svaka od ovih organizacija realizirala je inventivne i korisne projekte za mlade, ali i za ostale graane Mostara. Do finansijskih sredstava doli su prijavama projektnih prijedloga domaim i stranim donatorima, a veina njihova rada na volonterskoj je osnovi. Imaju ideje, volju i sposobnosti, imaju mladost i potrebu da napreduju.Ovi mladi ljudi nisu u formalnom obrazovanju imali predmet koji govori o poduzetnitvu, nisu ni tokom visokokolskog obrazovanja imali dovoljno praktinih asova da primijene sve ono to ue iz knjiga, nekada starih i po nekoliko decenija. Ovi mladi ljudi jo uvijek sluaju prie o tome kako su naa djeca inteligentna, pa na Zapadu budu najbolji uenici. Mnogi od njih su i bili na Zapadu, uestvovali u mnogim seminarima, razmjenama studenata, konferencijama i okupljanjima mladih. I jesu bili jedni od onih istaknutih, jer su se navikli boriti sa sistemom, dugotrajnim administrativnim procedurama i mnogobrojnim preprekama u ostvarenju prava koja bi im trebala biti zagarantirana.

S druge strane, esto itamo o tome kako su mladi u Bosni i Hercegovini neaktivni i nezainteresirani za drutveno i politiko djelovanje, te kako smatraju da ih posao treba ekati nakon zavrenog obrazovanja, pa ako nije tako, naputaju zemlju. Koja je i kolika je razlika izmeu dva navedena primjera? Imaju li mladi ansu da biraju, ili je sve unaprijed izabrano za njih?Reforma obrazovanja iroko je prihvaena kao kljuna aktivnost za dugoronu stabilnost BiH. to se tie visokokolskog obrazovanja, Bolonjski proces najvanija je i sveobuhvatna reforma visokog obrazovanja u Evropi. Cilj Bolonjskog procesa jeste priznavanje kvalifikacija zaposlenima i studentima na cijeloj teritoriji Evropske unije, to e im omoguiti veu mobilnost i vee mogunosti za zapoljavanje. (Analiza stanja i potreba mladih, Institut za razvoj mladih KULT, 2013)

Kako je navedeno u ovoj publikaciji, problemi u obrazovanju ne zavravaju se samo na problemima tokom formalnog obrazovanja. Naprotiv, ovi problemi su najvie vidljivi nakon to mlada osoba napusti sistem formalnog obrazovanja koji nije prilagoen tritu rada, te mladima nedostaju znanja i vjetine potrebne za odreenu radnu poziciju. U ovom smislu, neformalno i informalno uenje mogu biti dodatak formalnom obrazovanju, koji e poboljati snalaenje mladih nakon zavretka formalnog obrazovanja i olakati pronalazak posla. Oni koji ele stei dodatna znanja i vjetine redovni su polaznici kurseva jezika, informatikih vjetina i omladinskog poduzetnitva.Nakon zavrenog obrazovanja, dolaze na trite rada. Mnogi od njih na listama zavoda za zapoljavanje provedu i po nekoliko godina. Trite rada u Bosni i Hercegovini ne prua mnogo prilika mladima, pa je tano da jedan dio mladih svoje anse trai u drugim dravama. Dravni novci za poticaj zapoljavanja mladih uglavnom se troe na plaanje pripravnikog staa u ministarstvima i drugim vladinim institucijama. O ulaganju budetskog novca za osiguravanje pripravnikog staa u realnom sektoru malo se govori.

S druge strane, svjedoci smo sve veih napora mladih da kroz obuke o poduzetnitvu, projekte samozapoljavanja i start-up programe osiguraju radna mjesta sebi i drugim mladima. Mladi ljudi spomenuti na poetku ovog teksta ne oslanjaju se na podrku onih kojima bi socijalni status mladih trebao biti prioritet. Ovi mladi ljudi nemaju veze koje e im osigurati posao u dravnoj administraciji. Znaju da, osim povremenih i oskudnih inicijativa, nema sistemskog rjeavanja problema. Takoer znaju da vrijeme prolazi i da se trebaju brinuti o stvarima poput stambenog zbrinjavanja i osnivanja porodice. Ovi mladi ljudi su zakon. Zakon su, jer moraju biti. Jer boljeg zakona nema.

Mladi su zakon!UVODNIK

u ovom broju...06 Vijesti i aktivnosti08 Uee mladih u demokratskom ivotu Evrope10 Vodi kroz Zakon o mladima FBiH12 Intervju broja, Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH18 Tema broja: Omladinska politika RS22 Kontinuirana borba za zakon24 Mladi i zakon o volontiranju27 Mladi i preduzetnitvo: Funky Guerilla32 Slubenici za mlade37 Beskompromisno u ekoj40 Savjet omladinskih organizacija Banja Luka

Esej: Sistemski pristup poveanju zaposlenosti mladih 44Mladi i izbori 47

Koalicija Pod Lupom 50Web-platforma integritet.ba 51

Pregled politika prema mladima u Norvekoj 55 Vijesti iz Instituta 57

Rodni stereotipi u merketingu: ta se promijenilo? 59 Uspjeni mladi 61

JobFair 2014 64 Nacionalna kampanja za borbu protiv

govora mrnje na internetu 70Kontakt HOMINI 72

Online poslovanje i koritenje novih medija 73Posjedujete li meke vjetine? 75

sadraj

lanovi Inicijativne grupe Alpbach u Sarajevu za kraj godine pripremili su jo jedan zanimljiv Beyond Forum Alpbach Sarajevo World Caf, i to o temi Startup u BiH prilike i izazovi. Novembarski caf o temi Startup u BiH prilike i izazovi odran je 27. novembra u prostorijama Ekonom-skog fakulteta u Sarajevu. Cilj sedmog Sarajevo World Cafa bio je pribliiti mladima prilike za osnivanje vlastitog start-up biznisa i razvoj ideja, s obzirom na to da je podsticanje mladih preduzetnika jedan od najvanijih naina borbe pro-tiv nezaposlenosti ove populacije u BiH.Najkrae reeno, startup je novoosnovano preduzee, partnerstvo ili organizacija koja je u fazi razvoja, kreiranja poslovnog modela i traganja za tritem. Startupi se mogu pojaviti u svim oblicima i veliinama, a najee se povezuju s tehnolokim kompanijama.O prilikama i izazovima za razvoj startupa u Bosni i Her-cegovini govorilo je vie poznatih i uspjenih preduzetnika te osnivaa razliitih kompanija. Projekt Beyond Forum Alpbach: Sarajevo World Caf pokrenut je u cilju da mladima priblii zanimljive teme o kojima se ne govori esto, kao i da im prui mogunost direktnog razgovora o odreenoj temi s predavaima / ljudima iz prakse u neformalnoj atmosferi.

87

Amina Elezovi, uenica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koja zajedno s porodicom ve nekoliko godina ivi u Finskoj, jedna je od najmlaih osoba u toj razvijenoj skandinavskoj zemlji koja se aktivno bavi politikom. Ova 16-godinja uenica, roena u Tenju, ve dvije godine je lan organizacije Finland Svenska Skolungdomsforbund, koja se zalae za prava uenika u obrazovnom sistemu u Finskoj, s posebnim osvrtom na prava doseljenika u obrazovanju. esto putuje na meunarodne konferencije, seminare i politike skupove u svijetu, a poetkom ove godine zajedno s grupom mladih politiara iz Finske predstavljala je tu zemlju u Evropskom parlamentu. Bila je i jedna od uesnica European Youth Eventa (EYE), koji je u maju ove godine organizovala Evropska unija u Briselu. Politikom sam se poela baviti jer sam shvatila koliko ima nepravde, ali i rasizma. Zato se u Finskoj borim za prava doseljenika. U budunosti bih voljela da kao politiarka pomognem i svojoj BiH. Voljela bih ovdje stei iskustvo i znanje kako bih pomogla i narodu u BiH. Moramo svi uraditi neto da pruimo priliku i naim ljudima u BiH da budu sretni, istie Amina, dodajui kako jednog dana eli postati ambasadorica BiH. Koliko je odluna u svome naumu najbolje govori injenica da je, uprkos svojim godinama, u jeku poplava u BiH u maju ove godine pokrenula akciju pomoi za BiH u Finskoj, kojoj su se odazvali mnogi graani iz bh. dijaspore, ali i Finci.

Portal fotografija.ba petu godinu u okviru festivala Fotografija godine BiH organizira izbor za najbolju fotografiju. I ove godine biraju se pobjednici iz est kategorija: priroda, ljudi, grad, fotografija, kreativna fotografija, primijenjena fotografija by HT ERONET. Na konkursu mogu uestvovati svi zainteresirani koji vole fotografiju, bez teritorijalnog ili bilo kojeg drugog ogranienja. Od pristiglih fotografija, iz svake kategorije struni iri, koji ini osam fotografa, birat e po deset najboljih fotografija (ukupno 60). Osim toga, svaka e kategorija imati posebnog pobjednika.Najbolji radovi bit e proglaeni 23. 1. 2015. godine u Sarajevu na sveanoj ceremoniji dodjele nagrada u Vijenici. Nagradni fond konkursa iznosi 10.000 KM, a Grand prix nagrada za ukupnog pobjednika je fotoaparat Canon EOS 5D MK III, poklon generalnog pokrovitelja konkursa Canon Bosna i Hercegovina. Prijave na konkurs traju do 31. 12. 2014. godine. Sve informacije oko uvjeta uea na Konkursu te prijavu moete nai na fotografija.ba.

IZ DOMENA POLITIKE PREMA MLADIMA

IUVENTA JUNI 2014.

Omladinski angaman jedinstven je program koji prua priliku mladima u Bosni i Hercegovini da ostvare svoje ideje, realiziraju projekte i time pozitivno utjeu na drutvo i svoj poloaj u njemu. Program nudi priliku svima, posebno mladima koji nisu imali iskustva u omladinskom aktivizmu, da apliciraju za finansijska sredstva kako bi realizirali svoje ideje, te aktivno utjecali na promjene u svojoj zajednici, a ujedno dobili dodatna iskustva i znanja u realiziranju projekata.Za finansijska sredstva u iznosu do 4000 KM mogu se prijaviti pojedinci, neformalne omladinske grupe i omladinske / nevladine organizacije. Teme projekta moraju biti iz oblasti angamana mladih, te pridonositi popularizaciji aktivizma mladih i razvoju angamana u lokalnoj zajednici. Prijavljene projektne ideje moraju imati za ciljnu skupinu mlade od 14 do 28 godina, te vidljivo doprinositi razvoju lokalne zajednice, kole ili mladih u toj zajednici.

Program je otvoren tokom cijele godine, tako da konkretni rokovi za dostavu projekata ne postoje. Projekti se biraju na mjesenoj bazi, stoga ukoliko svoju projektnu ideju poaljete do kraja svakog mjeseca, ona e poetkom sljedeeg biti analizirana i ocijenjena. Popunjenu prijavu aljite na mail angazman@shl.ba.

U Zenici je 4. novembra i zvanino poela implementacija projekta Inteligencija je cool, koji ima za cilj javnosti pokazati da postoje talentirani i uspjeni mladi ljudi i u granicama Bosne i Hercegovine te da taj uspjeh mogu predstaviti i bez odlaska u druge drave. Koordinatorica Irma Omerovi kazala je da e se putem online platforme uspjeni ljudi iz Doboja, Banje Luke, Prozora i Zenice predstaviti kroz line profile. Online platforma omoguit e i dodatne uspjehe u ivotu, gdje e se korisnici u dodatnom odjeljku moi informirati o tome kako napisati biznis plan, osnovati udruenje i biznis u zajednici ili domovini. Zaista sam ponosna jer vjerujemo da moemo poslati poruku

U Sarajevu je 13. 11. u okviru filmskog festivala Pravo ljudski odran 6. forum o zapoljavanju mladih Koga je biro zaposlio. Forumu je prisustvovalo vie od stotinu uesnika, predstavnika javnih slubi za zapoljavanje, nevladinih organizacija, preduzetnika, ali i nezaposlenih mladih. Forum je organiziran od Projekta zapoljavanja mladih (YEP), uz podrku vicarske ambasade, a s vizijom da svaka mlada osoba koja se prijavi na biro dobije savjetodavnu podrku. Uz podrku projekta dosad je razvijena mrea od 25 klubova za traenje posla, ali su i izmijenjene sistematizacije Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske i Slube za zapoljavanje Kantona Sarajevo, u kojima su poslovi podijeljeni na administrativne i savjetodavne. Efikasna savjetodavna funkcija sr je budue reforme sistema javnih slubi za zapoljavanje u BiH. Nakon projekcije filma uslijedila je diskusija u okviru World Caffea s temama:1. kako pomoi nezaposlenima (individualno savjetovanje);2. ta s obeshrabrenim i nemotiviranim (grupno savjetovanje);3. ta hoe mladi (kreiranje oekivanja).Diskusija u radnim grupama obiljeena je velikim interesom nezaposlenih mladih koji su u direktnom kontaktu s predstavnicima javnih institucija iznijeli probleme s kojima se suoavaju. Zakljuci diskusije uskoro e biti objavljeni u Biltenu Foruma kao platforma za dalje aktivnosti, kako Projekta zapoljavanja mladih tako i javnih slubi za zapoljavanje i drugih aktera.

FORUM O ZAPOLJAVANJU MLADIH

IUVENTA OKTOBAR 2014.106

PRIREDILE: SENKA IMAMOVI I NATAA JOVI

ESNAESTOGODINJA AMINA ELEZOVI JEDNA OD NAJMLAIH POLITIARKI U FINSKOJ!

USPJESI

OTVOREN KONKURS ZA FOTOGRAFIJU GODINE BIH 2014

da Bosna i Hercegovina ima blago koje se moe promovirati na dobar nain i time moemo pokazati da mlada osoba ne mora biti uspjena samo van granica BiH i da se trud i rad isplate, dodala je Omerovi.Menaderica Malih grantova iz CPCD Sarajevo Dragana Grbi-Hasibovi kazala je kako je veliki uspjeh da se ovakvi projekti mogu implementirati uz pomo malih grantova, te da rad mladih ljudi daje veliko osvjeenje u bh. drutvu. Projekt su podrali Centar za promociju civilnog drutva i Ambasada vedske u Bosni i Hercegovini.

INTELIGENCIJA JE COOL: BIH IMA TALENTIRANE I USPJENE MLADE LJUDE

SHL: APLICIRAJTE NA FOND OMLADINSKOG ANGAMANA

SEDMI SARAJEVO WORLD CAF: STARTUP U BIH PRILIKE I IZAZOVI

(3) uestvovanje mladih na izborima, ukljuujui procjene e-glasanja i kampanja na drutvenim mreama

(4) (organizirani ili neorganizirani) oblici uestvovanja koji nisu vezani za glasanje, ukljuujui volontiranje

(5) uloga mainstream medija, lokalnih i novih medija u poticanju uestvovanja mladih u demokratskom ivotu

(6) iskljuenost mladih i njena povezanost s graanskim uestvovanjem

Prilikom izrade izvjetaja koritena je inovativna i sofisticirana kvantitativna i kvalitativna metodologija, kako bi se dolo do detaljne procjene stanja i korijena uestvovanja mladih, i formulirale preporuke za donoenje politika:

Analiza dokumenata i sekundarna istraivanja: konsultirano je i analizirano preko 50 dokumenata vezanih za politike, lanaka u akademskim asopisima i izvjetaja o provedenim istraivanjima.

Sekundarna analiza podataka: nekoliko setova

to se tie uestvovanja mladih u demokratskom ivotu, Europa nema granica. Obrasci uestvovanja mladih u drutvu variraju u skladu s razliitim kulturolokim normama, historijom i geografijom. No, koncept omladinskog uestvovanja zajedniki je cijeloj Europi. Zakljuci i preporuke proizale iz ove studije stoga nisu relevantne samo za zemlje lanice Europske Unije, nego i za druge zemlje u irem Europskom kontekstu (koji u praksi ukljuuje lanice Vijea Europe koje nisu lanice Europske Unije). Svojim nastojanjima promicanja uestvovanja mladih i prepoznavanja ukljuenosti mladih u donoenje odluka, Europska komisija potie lanice EU da dijele iskustva vezana za politiku prema mladima sa susjednim europskim zemljama.

Poto je nivo uestvovanja u politikim procesima od glasanja do lanstva u politikim strankama znatno opao tokom posljednjih 40 godina u Europi, i ire, potrebno je posvetiti posebnu panju nastojanjima da se mladim Europljanima prue to bolje mogunosti uestvovanja u politikim sistemima u njihovim zajednicama. Ova analiza jedna od najdetaljnijih ikad provedenih o uestvovanju mladih u demokratskom ivotu Europe. Prua nikad prije viene empirijske podatke o jakim i slabim stranama uestvovanja mladih u Europi, iz razliitih zemalja i razliitih drutvenih konteksta, i na sistematian nain procjenjuje njihove rizike. to je moda jo i vanije, ova analiza, u kontekstu dinaminih politikih struktura i tehnolokih prilika prouava naine na koji se moe unaprijediti uestvovanje mladih Europljana, ne samo kvantitativno (tako to e uestvovati vie) nego i kvalitativno (omoguavajui mladima da u potpunosti iskoriste uestvovanje u demokratskim procesima, te da poboljaju zastupljenost i imaju vie utjecaja na dravne i meunarodne politike sisteme).

Kljune teme:

(1) zastupljenost mladih, s posebnim naglaskom na omladinskim organizacijama

(2) komunikacija donositelja odluka s mladima u procesima izrade politika, s posebnim naglaskom na EU Strukturirani dijalog

Ovo istraivanje bavi se uestvovanjem mladih u demokratskom ivotu Europe. Kad govorimo o mladima, mislimo na raznoliku i iznimno heterogenu grupu u drutvu koje odlikuje kompleksno mnotvo identiteta i drutveno-ekonomskih i obrazovnih sredina. Meutim, razlika izmeu odraslih i mladih je kulturoloki odreena i mijenja se s vremenom. Na primjer, u nekim zemljama mladi su ovisni o roditeljima puno due u usporedbi s drugim zemljama, a ta tendencija je poveana u kriznim razdobljima. U svrhu ovog istraivanja, fokus e biti stavljen na mlade u dobi od 13 do 30 godina, u skladu s ciljnom grupom programa Mladi u akciji. U sluajevima kad se u istraivanju misli na neku drugu dobnu skupinu to e biti posebno naznaeno.

Prema normativnom shvaanju uestvovanja mladih, uz preduvjet irokog shvaanja politikog uestvovanja, ono podrazumijeva uputanje u proces formiranja miljenja i poduzimanja aktivnosti kako bi se drutvo promijenilo nabolje. Uestvovanje moe imati vie oblika. Primjeri su:

uestvovanje mladih u predstavnikoj demokraciji: kandidiranje ili glasanje na izborima ili lanstvo u politikoj stranci

uestvovanje mladih u participativnim strukturama: promicanje ukljuivanja vie mladih u strukture kao to su omladinske organizacije, nevladine organizacije koje se bave odreenim pitanima ili volontiranje

uestvovanje u debati: o pitanjima koja se tiu mladih ili zajednice, oblikovanje miljenja kroz pisane medije ili omladinski radio, uestvovanje u online forumima za diskusije, pisanje ili praenje blogova

traenje informacija i uenje o demokraciji: uestvovanje u simulaciji politikih procesa, uestvovanje na treninzima ili uenje u koli, ukljuivanje u omladinske organizacije

Drugim rijeima, uestvovanje mladih njeguje osjeaj graanstva i poveava transparentnost procesa i odgovornost prema mladima. Istovremeno pomae mladima u jaanju samopouzdanja, samoinicijativnosti, te u usvajanju i testiranju vjetina vanih na radnom mjestu, kao to su komunikacija, pregovaranje ili timski rad, u praktinom okruenju.

Uee mladih u demokratskom ivotu Evrope

podataka ponovo je analizirano, s posebnim osvrtom na mlade, kako bi se dobili usporedni podaci za podruje cijele EU.

Anketa: provedena je reprezentativna anketa na velikom uzorku mladih koji e ubrzo dobiti pravo glasa (16-18), i mladih glasaa (18-30) u 7 zemalja (Austriji, Finskoj, Francuskoj, Maarskoj, Poljskoj, paniji i Ujedinjenom Kraljevstvu), s fokusom na stvarno uee mladih i njihove stavove, ali i na ideje mladih o mjerama koje bi ih potakle da vie uestvuju.

Eksperiment: u 6 zemalja (Austrija, Finska, Francuska, Maarska, panija i Ujedinjeno Kraljevstvo) proveden je eksperiment o e-glasanju i koritenju drutvenih mrea u izbornim kampanjama.

Fokusgrupe: u 6 zemalja (Austrija, Finska, Francuska, Maarska, panija i Ujedinjeno Kraljevstvo) formirano je ukupno 18 fokus grupa, s mladim ljudima razliitog porijekla (u svakoj zemlji, referentna fokus grupa studenata, grupa aktivnih mladih i grupa iskljuenih mladih). Posljednja kategorija se pogotovo istie po tome to ukljuuje grupe koje se esto potpuno zanemaruju ili su uglavnom nedovoljno zastupljene u postojeim istraivanjima (nezaposleni, migranti, beskunici, itd.).

Intervjui s interesnim stranama: provedeno je 77 intervjua (lino, telefonom, na Skypeu, te nekoliko putem emaila) s interesnim stranama u 6 odabranih zemalja, i ire.

MLADI SU INTERESNE STRANE, A NE RTVE

U europskom demokratskom sistemu mladi predstavljaju interesne strane. Oni izraavaju svoje ideje i sklonosti i brane razliite interese. To vrijedi i za mlade koji jo nemaju pravo glasa. Mladi ljudi izraavaju svoje sklonosti i interese, a neki od njih su ak aktivniji od veine odraslih, posebno kao volonteri. tovie, znaajna veina mladih trae vie, a ne manje, prilika za uestvovanje u voenju politikih sistema u kojima ive.

9ISTRAIVANJEISTRAIVANJE

Nastavak na 65., 66., 67.,68 i 69. strani.

IUVENTA DECEMBAR 2014.

CILJEVI

GLAVNI ZAKLJUCI

11111111

Politika prema mladima nije isto to i strategija prema mladima

Zakon o mladima FBiH na sljedei nain definie i pravi razliku izmeu politike prema mladima i strategije prema mladima:POLITIKA PREMA MLADIMA predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima.Iako esto ujemo da se koristi termin omladinska politika, Zakon o mladima FBiH koristi se pojmom politika prema mladima. I to je korektno. Definicija kae da je politika prema mladima briga vlasti prema (ili o) mladima, to znai da politiku prema mladima provode vlasti; one su odgovorne da se politika prema mladima provodi. Omladinska politika ostavlja utisak da je to politika koju su uradili mladi. Kasnije emo vidjeti da politika prema mladima jeste u odgovornosti vlasti, ali vlast ne uestvuje u njenoj izradi i provoenju. esto se politika prema mladima (ili omladinska politika) mijea sa strategijom prema mladima (esto se naziva i strategijom za mlade), ali emo u definiciji strategije vidjeti u emu je razlika.Definicija kae da je politika prema mladima skup ukupnih institucionalnih mehanizama brige o mladima. Institucionalni mehanizmi su oni mehanizmi koji su legalno i formalno uspostavljeni. Zakon u l. 14. predvia institucionalne mehanizme koji, svi zajedno, predstavljaju politiku prema mladima. Stoga moemo rei da svaka vlast ima svoju politiku prema mladima. Ukoliko su institucionalni mehanizmi slabo razvijeni, onda je ta politika loa, a ako su formalno uspostavljeni i funkcioniraju, onda je ta politika

prema mladima dobra. Politika prema mladima ne mora biti pisani dokument, ali je dobro imati dokument koji e opisati postojanje uspostavljenih institucionalnih mehanizama i koje e pokazati je li politika prema mladima dobra ili loa.

STRATEGIJA PREMA MLADIMA jeste dokument institucija vlasti sa programskim pristupom djelovanjima prema mladima to ukljuuje definirane probleme i potrebe mladih, strateke pravce djelovanja te ciljeve i mjere za realizaciju ciljeva strategije.Strategija prema mladima samo je jedan od institucionalnih mehanizama koji je dio cjelokupne politike prema mladima odreenog nivoa vlasti. S obzirom da se radi o vanom dokumentu, pojasniemo definiciju detaljnije:

- dokument institucija vlasti: Opinska vlast ima obavezu izraditi, usvojiti i pratiti provoenje ovog dokumenta.- sa programskim pristupom djelovanjima prema mladima: Strategija prema mladima mora imati razraene programe za svaku pojedinu oblast, kao to su obrazovanje, zdravstvo, zapoljavanje, socijalna briga, aktivno sudjelovanje mladih u drutvu, slobodno vrijeme mladih (kulture, sport, umjetnost...) i sl.- ukljuuje definisane probleme i potrebe mladih: Prilikom izrade dokumenta vano je oslanjati se na probleme i potrebe mladih koji su ustanovljeni prethodnim istraivanjem

PRIREDILA: NATAA JOVI

U ovom broju IUVENTE piemo o politikama prema mladima, odnosno omladinskim politikama, odnosno strategijama prema mladima, odnosno... Naime, mnogo je istih ili slinih izraza kojima se iste ili sline stvari definiu. To stvara zabune i kod mladih i kod onih koji rade sa njima, od slubenika za mlade pa do institucija na svim nivoima vlasti nadlenih za pitanja mladih. Zbog toga Vam, iz Vodia kroz Zakon o mladima FBiH i poreenja sa Zakonom o omladinskom organizovanju RS, prenosimo kratak pregled definicija slinih, ali ipak razliitih pojmova politika prema mladima, omladinska politika, strategija prema mladima. Takoe emo Vas podsjetiti ta je to rad sa mladima, vijee mladih, slubenik/ca za mlade, program djelovanja za mlade, omladinsko udruenje / omladinska organizacija...

- ukljuuje strateke pravce djelovanja: Opinska vlast duna je odrediti strateke pravce prema mladima koji e se slijediti u svim oblastima rada organa uprave.- ukljuuje ciljeve strategije: Ciljevi strategije su ciljevi kojima teimo tokom provoenja mjera iz strategije, kako bismo rijeili probleme i zadovoljili potrebe ustanovljene istraivanjem.- ukljuuje mjere za realizaciju ciljeva strategije: Naveli smo da strategija sadri programski pristup djelovanju prema mladima. Kako bismo postigli ciljeve, potrebno je za svaki program, odnosno oblast, definirati jasne mjere i aktivnosti koje e direktno utjecati na rjeavanje problema i zadovoljavanje mladih ljudi.

U Zakonu o omladinskom organizovanju RS data je sljedea definicija:

OMLADINSKA POLITIKA predstavlja strategiju koju drutvena zajednica preduzima u cilju poboljanja statusa mladih u Republici Srpskoj kao i rjeavanje problema omladine. To je dokument sa utvrenim ciljevima, strategijom i posebnim programima iz pojedinih oblasti.

Za ovaj pojam Zakon o mladima FBiH naao je drugi termin u svome lanu 4.stavu 7: strategija prema mladima, dokument institucija vlasti sa programskim pristupom djelovanja prema mladima to ukljuuje definirane probleme i potrebe mladih, strateke pravce djelovanja te ciljeve strategije. Ne bi se moglo rei da je termin omladinska politika odgovarajui za naziv stratekog dokumenta, posebno stoga to nije rije o strategiji omladine, ve strategiji vlasti prema omladini. ZoMFBiH svojom je definicijom dao jasniju sliku ovome mehanizmu, te je dodao jo jednu definiciju u stavu 6. istog lana, kao dodatno obrazloenje: politika prema mladima predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima.

Pored ova tri pojma, oko kojih postoji najvie nedoumica i sporenja, podsjetiemo Vas na jo neke definicije iz oba zakona. Znaajno je i da ZoMFBiH mlade definie kao osobe u ivotnoj dobi od navrenih 15 do navrenih 30 godina starosti, dok prema ZoOORS starosna dob mladih i omladine jeste od 16 do 30 godina.

Zakon o mladima FBiH: Rad sa mladima jeste planirana, svrsishodna i svjesna potpora mladima kroz njihovo dobrovoljno sudjelovanje. Rad s mladima nije isto to i omladinski rad (da se radi o razliitim znaenjima, vidi se u l. 3, taka 3). Rad s mladima provodi omladinski sektor, dok omladinski rad provode iskljuivo mladi ljudi, tj. omladinska udruenja i (opinske) neformalne grupe mladih.

Zakon o omladinskom organizovanju RS:Omladinski rad, odnosno aktivnost podrazumijeva oblike drutveno-korisnog rada iz oblasti interesovanja omladine u koji su ukljueni i kojim se doprinosi unapreenju poloaja mladih. Omladina ostvaruje pravo osnivanja i udruivanja u omladinske organizacije, koje ine omladinski sektor u RS.

Zakon o mladima FBiH: Program djelovanja za mlade je program koji kreiraju institucije vlasti u saradnji sa omladinskim sektorom na osnovu strunog istraivanja i strategije prema mladima te sadri jasno definirane potrebe, nain rjeavanja problema, ciljeve, eljene rezultate, aktivnosti, vrijeme provoenja, budet i odgovorne subjekte, radi poboljanja poloaja mladih u odreenoj oblasti.

Zakon o omladinskom organizovanju RS:Programi su skup planiranih aktivnosti kojima se obezbjeuje omladinski rad, aktivnost i djelatnost i realizacija omladinske politike. Ova definicija ne daje jasnu sliku ni pojanjenje o emu je zapravo rije, niti vidnu razliku izmeu njih i omladinskih djelatnosti. ZoMFBiH daje jasniju definiciju koristei pojam program djelovanja za mlade.

Zakon o mladima FBiH: Omladinsko udruenje oznaava udruenje ije lanstvo i organe upravljanja ine dvije treine (2/3) mladih, ije su aktivnosti i statutarne djelatnosti veinom usmjerene na mlade a koje se osniva, registruje, djeluje i prestaje postojati u skladu sa zakonom na osnovu kojeg je registrirano.

Zakon o omladinskom organizovanju RS:Omladinske organizacije su razliiti oblici udruivanja mladih (klubovi, centri, savezi, unije i drugo) koji se osnivaju na razliitim principima kao to su teritorijalni, strukovni, interesni i slino.Dakle, ZoMFBiH omladinske organizacije naziva omladinskim udruenjima u skladu sa Zakonom o udruenjima i fondacijama BiH, a u definiciji daje odreene kriterije kako bi udruenje moglo biti omladinsko, s obzirom da se kao takvo ne moe registrirati. Pored toga, omladinsko udruenje mora biti upisano u spisak nadlene opinske slube.

Zakon o mladima FBiH definie i pojmove vijee mladih i slubenik/ca za mlade, dok oni u Zakonu o omladinskom organizovanju RS nisu definisani.Vijee mladih definie kao krovno udruenje mladih, zasnovano na dobrovoljnom lanstvu omladinskih udruenja, a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruenja. Slubenik/ca za mlade oznaava dravnog slubenika/icu koji/a je struno osposobljen za rad s mladima i posjeduje certifikat o znanju o politici prema mladima i radu s mladima. Prostije reeno, to je osoba u institucijama vlasti koja se bavi pitanjima mladih.

IUVENTA DECEMBAR 2014.

PRENOSIMOPRENOSIMOVODI KROZ ZAKON O MLADIMA FBIH, POREENJE SA ZAKONOM O OMLADINSKOM ORGANIZOVANJU RS

13IUVENTA DECEMBAR 2014.INTERVJU BROJAINTERVJU BROJA

ODAKLE IDEJA DA JEDNO MINISTARSTVO KOJE NA PRVI POGLED NIJE POVEZANO S MLADIM LJUDIMA SPROVODI INICIJATIVU KAO TO SU DANI OTVORENIH VRATA ZA SREDNJOKOLCE?

Ta ideja je kontinuitet aktivnosti ovog ministarstva i ovoga to radimo, a ne bih se sloio da u samom nazivu ministarstva mora stajati mladi da bi bilo ZA mlade, jer nakon 22 godine svog radnog staa mislim da su mladi nae najvee bogatstvo i vee prisustvo mladih te njihovo aktivnije uee u poslu dok su jo mladi neto je to nedostaje naem drutvu.

Vidjeli ste da nae drutvo stalno ide nekom, pogotovo posljednjih godina, stranputicom, gdje dominiraju kriminal i korupcija, a mladi su zapravo ti koji imaju jo uvijek istu svijest i savjest i moete im povjeriti i najodgovornije poslove. Ja sam i u svom prijanjem poslu, dok sam jo kao ininjer radio na gradilitima, potencirao tu prisutnost mladih. Oni su uvijek eljni dokazivanja, unose bolju atmosferu u radni ambijent i rezultati takvog rada uvijek su imali uspjeha. Za primjer bih naveo svoj rad u Autocestama. Na poetku je, kad smo pripremali sve projekte, od nekih 28 uposlenih, koliko je inilo jezgro Autocesta, bilo devet volontera, onih koji su zasnovali svoj radni

INTERVJU S MINISTROM ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE FBIH ERDALOM TRHULJEM

RAZGOVARALA I FOTOGRAFIRALA: SENKA IMAMOVI

Centri civilnih inicijativa ve osam godina sprovode monitoring rada vlada i parlamenata irom Bosne i Hercegovine, prije svega pratei deavanja na sjednicama kantonalnih i entitetskih vlada i parlamenata, te Vijea ministara BiH i Parlamentarne skuptine BiH. U izvjetaju od 96 stranica izdvojen je ukratko samo onaj dio koji se odnosi na Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH (FMERI): Kada obratimo panju po ministarstvima vidimo da je u posljednje 4 godine najvie akata za potrebe odranih sjednica aktuelne Vlade Federacije BiH dolo iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije na elu sa ministrom Erdalom Trhuljem sa realizovanih 862 mjere. Kada je rije o SDA, teko je govoriti o uinku stranke, jer 70 % realizovanih mjera, koje Centri civilnih inicijativa pripisuju stranci SDA, predstavljaju ustvari uinak jednog ministra Erdala Trhulja, ministra energije, rudarstva i industrije, ministra koji je vukao posao u Vladi Federacije. Zato jednog takvog ministra ne bismo detaljnije predstavili?

odnos kao volonteri. Od tih devet volontera bila su: tri ekonomista, tri pravnika i tri ininjera saobraaja. Njima su povjereni najodgovorniji poslovi, kao da rade 15 ili 20 godina. Pravnici su tako radili na poslovima eksproprijacije, a kau da je to jedan od najsloenijih poslova. Oni su imali tako dobre rezultate, shvatili su to kao igru igru dokazivanja u kojoj su se morali dokazati starijima, ali i sebi, pa i iskoristiti priliku. Tako je i ova ideja, Dani otvorenih vrata, zapravo samo slijed mog odnosa prema mladima, jer vidite kako je u BiH stvoren jedan ambijent beznaa, pa mladi ljudi ovdje nemaju perspektivu. Ja ne smatram da je tako, i moja djeca su mlada i studiraju, i to ovdje u Sarajevu, i ja smatram da im je budunost ovdje. Ponavljam, smatram da ne mora nigdje stajati odrednica mladi u bilo kojem ministarstvu, ve da je obaveza svakog ministra da nae naina kako te mlade ljude motivirati da se upoznaju i s javnom upravom, i s preduzeima i svim onim to ih sutra eka, da sami donesu zakljuak o tome kakva je ova drava i ambijent, a ne da im drugi nameu zakljuke da ovdje nita ne valja i da trebaju ii. Uvjeren sam i ponavljam da su oni najvee bogatstvo, jer ako mi, kao mlada drava, izgubimo te mlade ljude, neemo imati ni perspektivu.

HOE LI SE NASTAVITI OVA INICIJATIVA? TA SU MLADI IMALI PRILIKU ISKUSITI?

Najbolje vam o tome govore I i II dan Dana otvorenih vrata. Odziv je prvog dana bio relativno slab, prisutno je bilo samo osam uenika. Bilo je tu aka iz est srednjih kola, ali je to bio prvi put da su se srednjokolske ustanove u Mostaru susrele s takvim projektom i mogao se primijetiti skepticizam. Ve smo drugog dana imali i previe prijava te ih nismo sve mogli primiti, pa smo napravili jednu maksimalnu grupu, grupu od 16 uenika, koja moe prisustvovati projektu zbog raspoloivosti prostora, jer nam nije bio cilj da se oni naguraju pa da nita ne vide. Cilj je bio imati optimalni broj aka kojima moete pokazati kvalitet koji elite. Sama injenica da je drugog dana Dana otvorenih

vrata bilo i onih koji su bili zainteresirani, ali iz objektivnih okolnosti nisu mogli uestvovati govori o tome da je to jedan fin nain neformalnog obrazovanja. To bi se trebalo i moralo dalje razvijati, da li na ovaj nain ili neki drugaiji. Kada bih ja ostao tu, to bi vjerovatno bilo svaka tri mjeseca. Imali bismo etiri dana otvorenih vrata u godini, pa bismo ih proirili s nekim drugim firmama, jer smo vidjeli da doe 15-ak aka iz razliitih srednjih kola, a svaka ustanova ima teite na razliitim predmetima, tako da dou djeca s razliitim afinitetima. Trebalo bi motivirati javna preduzea da im prue priliku da vide ta znai raditi, tako da smatram da, kako god se zvao projekt u budunosti, ta stalna komunikacija izmeu uprave i mladih mora postojati jer sutra treba otvoriti prostor da ti mladi ljudi dou u upravu i stvore povoljniji i estitiji ambijent od onoga koji sada imamo.

NADLENOSTI MINISTARSTVA ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE FBIH (FMERI)

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH obavlja upravne, strune i druge poslove utvrene zakonom koji se odnose na ostvarivanje nadlenosti Federacije u oblastima energije, rudarstva, geolokih istraivanja i industrije, osim prehrambene industrije, praenje privreivanja i ekonomskog poloaja privrednih subjekata i koordinaciju i implementaciju projekata od znaaja za Federaciju u oblastima za koje je nadleno; kreiranje energetske politike i geolokih istraivanja i druge poslove utvrene zakonom. U sastavu Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH jesu Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju.

POSTOJI LI MOGUNOST DA OVA INICIJATIVA TRAJE VIE OD JEDNOG DANA?

Sve su to prvi pokuaji i nije jednostavno, iskreno da kaem, u jednom ovako velikom ministarstvu, koje nosi, kako kau, 60 % posla Vlade Federacije, i itavom nizu problema koje imamo u industriji i rudarstvu, izdvojiti uposlene, jer sve to i ne traje samo jedan dan. Jedan dan je za srednjokolce koji dou, ali oni uposlenici koji uestvuju moraju se i pripremiti. Niko se od uposlenika ovog ministarstva ne eli osramotiti pred tom djecom, jer, na kraju, opet su to ljudi koji rade u Mostaru i djeca koja tu ive obino se i sreu s njima i poznaju ih, tako da je svakom uposleniku ovog ministarstva to bila ast, to je jako pozitivna stvar. A drugo, to im je i obaveza, jer ja vidim da se oni pripremaju po 10-ak dana za to ta e izlagati. Za taj jedan dan, da bi bio kako treba, trebate izdvojiti dvije sedmice rada, a Indiri ili-Lonar, koja je konkretno bilo angairana u komunikaciji, treba 2-3 mjeseca da uspostavi koordinaciju sa svima radi tog jednog dana.

U nadlenostima bilo kojeg ministarstva ne mora stajati odrednica mladi da bi se bavili njima, obaveza je svakog ministra da nae nain da te mlade ljude motivie

1315IUVENTA DECEMBAR 2014.IUVENTA DECEMBAR 2014.1014

MISLITE LI DA BI I DRUGA MINISTARSTVA TREBALA PREUZETI SLINU PRAKSU?

Svi radni procesi zavise od onog ko ih vodi. Vjerovatno je to kontinuitet mog rada u ove 22 godine i smatram da se tako mora raditi. Ja ne mogu rei da drugi nemaju neki vid neformalnog obrazovanja s mladima. Mi imamo ovaj, a vjerovatno i druga ministarstva koja nemaju odrednicu mladi u nazivu na neki drugi nain rade isto. Ja vjerujem da moje kolege uope i ne znaju da mi ovo radimo tako i ak im ne bi ni palo na pamet da pored svih problema kojima se bavimo rade i to. Ne znam kako ste vi uli za ovaj projekt, ali ja sam kao ministar, s uposlenicima ovog ministarstva, shvatio to kao jednu obavezu i vidio sam da su svi zduno radili na tome. Ja smatram da svako ko se prihvati javnog posla, od premijera do ministara i ostalih javnih dunosnika, treba imati i sklonosti ka mladima, jer ako ne vide da su praktino mladi najvee bogatstvo, daba vam je sav taj trud.

U samom nazivu ministarstva ne mora stajati mladi da bi bilo

ZA mlade, jer nakon 22 godine radnog staa mislim da su mladi

nae najvee bogatstvo i vee prisustvo mladih te njihovo

aktivnije uee u poslu dok su jo mladi neto je to nedostaje

naem drutvu.

VLADA LI MILJENJE DA DRUGA MINISTARSTVA, PORED ONIH KOJIMA JE U NADLENOSTI BRIGA O MLADIMA, NE BRINU O NJIHOVIM PROBLEMIMA? DA LI STE POELI S JEDNIM OVAKVIM PROJEKTOM UPRAVO DA BISTE RAZBILI TE PREDRASUDE?

Ja mislim da bi, konkretno, ministarstvo koje ima odrednicu mladi u svom nazivu i formalno je zadueno za brigu o mladima moglo i trebalo osmisliti ovakav jedan program, a da to ne bude na individualni projekt. Mi moemo sad raditi na kvalitetu i nadogradnji programa, ali mislim da bi jedan od sljedeih koraka za novu vladu Federacije bio taj da novo ministarstvo to osmisli i da mu to bude jedna od obaveza, i to ne samo u Mostaru. Mi imamo javna preduzea irom Federacije i ovakav jedan program mogao bi zaivjeti. Mladi se ljudi trebaju aktivno ukljuiti i u rad javne uprave, i u preduzea, ali i u izlasku na izbore, gdje, mogu rei, nije bitno za koga e glasati, nego to da sami odlue o budunosti svoje zemlje, a ne da odluku prepuste onima koji su pred penziju ili

u penziji. Mladi su zainteresirani, ali im treba stvoriti prostor i trebala bi biti obaveza ministarstva zakonom zaduenim za mlade da osmisli jedan takav projekt i da njihovo ukljuivanje u sve sfere ivota bude to aktivnije.

KOLIKO SU MLADI UPOZNATI SA ZAKONIMA, USTAVOM, RADOM OVOG MINISTARSTVA? DA LI SE TO MOGLO VIDJETI KROZ RADIONICE?

Iskreno, nisu bili ba previe upoznati. Jedni kau: Mladi su nezainteresirani pa ne znaju. Ja slobodno mogu rei da mladi nisu nezainteresirani, oni su aktivno uestvovali tog dana i to je samo dokaz da mladima moramo stvoriti priliku da se upoznaju s realnim stvarima. Vi danas vie ne moete vidjeti u medijima nita osim crnih vijesti da je neko nastradao, ukrao, ili sl. Te vijesti dominiraju i ne udi da ljudi nisu upoznati s elementarnim stvarima. Ja sam putovao i obiao sam sigurno preko 70 zemalja, 10 godina sam radio van BiH. Svi polau strano mnogo nade u mlade, u patriotizam mladih, u poznavanje i zatitu ustava. Kako e ga kod nas mladi tititi ako nisu dovoljno upoznati? Zato je jedna od odrednica bila da ih upoznamo i s tim osnovnim i vidimo kako e reagirati. Ja slobodno mogu rei da smo zaista bili iznenaeni pozitivnom reakcijom, da su pokazali da kad im pruite priliku oni i ele aktivno uestvovati i stalno se namee ta poruka intenzivnijeg rada i veeg ukljuivanja mladih u te procese.

ESTO SPOMINJETE DA STE VELIKI POBORNIK JAANJA I RAZVOJA MALIH I PREDUZEA SREDNJE VELIINE I PROIZVODNJE. KAKVE SU ANSE MLADIH U BIH DA POKRENU NEKO OD MANJIH PREDUZEA? MISLITE LI DA IMAJU UVJETE ZA TO?

Ja ne mislim nego znam da mladi zaista imaju mnogo bolje ideje nego stariji ljudi. Sad bih vam mogao navesti najmanje 10 imena momaka i djevojaka koji su nakon zavrenog fakulteta pokrenuli vlastiti biznis, i ja jesam pobornik toga i uvijek u biti. Mi smo mala zemlja i malo trite, a u maloj zemlji moete imati jednu ili dvije vee firme, nije to vie zemlja od 20 i neto miliona stanovnika, kako je to bilo prije 90-ih godina, nego je to zemlja s etiri miliona stanovnika, sa svojim specifinostima. Zaista smatram da mala i srednja preduzea i raznovrstan biznis mogu doi samo od ideja mladih ljudi. Neophodne su reforme u ovoj dravi da bi dolo do depolitizacije privrede i da se drava zaista upusti u borbu protiv korupcije i kriminala i da se ukloni siva ekonomija. Govorei o Federaciji, mi smo kao ministarstvo posljednju godinu dana radili intenzivno na analizi stanja privrede. Pokazatelji su izuzetno dobri kao fundament razvoja, te u tom aspektu smatram da taj ambijent treba popraviti eliminiranjem ova tri kljuna problema cijele nae privrede, ali i drutva, i tek onda e se otvoriti prostor za ideje mladih. Kad pogledate mlade ljekare, mlade iz informacionih

tehnologija, mainstva, elektrotehnike, vidite da su oni mnogo vie zainteresirani za biznis nego za politiku i u tom aspektu im treba i stvarati ambijent.

II DAN DANA OTVORENIH VRATA

Na Danima otvorenih vrata, koje je FMERI organiziralo u septembru ove godine u Mostaru, uestvovalo je 16 uenika iz devet srednjokolskih ustanova: Koleda ujedinjenog svijeta, Druge gimnazije Mostar, Srednje prometne kole, Srednje strojarske kole Fausta Vrania, Srednje elektrotehnike kole Ruera Bokovia, Srednje elektrotehnike kole, Srednje graevinske kole, Srednje medicinske kole, Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turistike kole. Uvidom u prezentaciju o funkcioniranju i radu ovog ministarstva srednjokolci su mogli dobiti adekvatne informacije o njegovim zakonom propisanim nadlenostima, Zavodu za mjeriteljstvo i Federalnoj direkciji za namjensku industriju, pa i o drugim upravama i upravnim organizacijama Federacije BiH, znaaju Vlade Federacije i njenom budetu, te o privrednim drutvima u kojima ovlatenja po osnovu uea dravnog kapitala vri ovo ministarstvo, a samim tim i o Koncernu JP Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo. Ovo je bila prilika da se naglasi vanost kvalitetnog odravanja programa neformalnog obrazovanja, a Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH i u daljnjem e periodu raditi na podravanju razvoja rada s mladima i prepoznavanju njihovih vrijednosti, razvijanju participativnih struktura u obrazovanju i saradnji izmeu viih i niih nivoa vlasti.

KOLIKO SU POVEZANE POLITIKA I PRIVREDA I MISLITE LI DA PREVLADAVA MILJENJE DA BEZ POLITIKOG ANGAMANA NEMA NI USPJEHA?

Uglavnom je to istina, ne da ja mislim nego se svakodnevno susreem s dokazima za to. Ima primjera gdje i nije tako.

Meutim, dominiraju primjeri gdje ako niste politiki angairani ne moete dobiti adekvatno mjesto. Meutim, opet kaem, to trenutno nije vezano za mlade. Vie je rije o srednjoj i starijoj generaciji. Zato sam na poetku i rekao da vie trebamo mlade koji nisu optereeni, koji su iste savjesti i koji su odgovorni, jer je to jedan od naina borbe protiv toga. U Autocestama, kao to sam rekao, treina uposlenih bili su volonteri i siguran sam da niko ne moe rei da je bilo korupcije i kriminala, jer mladi ljudi to ne poznaju. Mladi ljudi to samo mogu nauiti u radu u sredini gdje dominiraju takvi ljudi. Upravo iz tog razloga sam uvijek govorio i potencirao to da mora biti to vie mladih ljudi ukljuenih da bi se te stvari iskorijenile. To ne smije obeshrabriti mlade ljude. Oni sigurno nee nai bolje uvjete rada. Ta pria da e otii u Njemaku je procentualno 1/100, a nekada i 1/1000. Ovdje im je, tvrdim, procent 20/100 da e moi dobiti priliku da rade, pogotovo stvaranjem boljeg ambijenta.

II dan Dana otvorenih vrata program svjesnog i ciljanog uenja, te usavravanja kroz praktian rad namijenjen je srednjokolskim ustanovama koje rade i po bosanskom i po hrvatskom planu i programu na podruju Mostara.

MOETE LI REI NETO VIE O ODRANOJ PREZENTACIJI POD NAZIVOM ENERGETSKA EFIKASNOST I JAANJE ULOGE MLADIH?

To je direktno vezano za rad ovog ministarstva. Ugovorom preuzeti acquis u oblasti energijske efikasnosti jedan je od obaveza BiH, koja je lanica Energetske zajednice. Mi smo donijeli Zakon o energijskoj efikasnosti uz Zakon o koritenju obnovljivih izvora elektrine energije i efikasne kogeneracije i svim onim zakonima iz centra energetskog sektora i htjeli smo otvoriti svijest ljudima o znaaju energijske efikasnosti, koja nije samo tednja energije, bilo elektrine ili drugih vidova, nego i racionalno koritenje energije. Mi smo to uz ispunjavanje tih direktiva eljeli prikazati kao jedan poslovni izazov, jer se u svijetu zaista pokazalo da primjena principa energijske efikasnosti za ljude s idejama otvara ogromne poslovne mogunosti i stoga je proistekla ta veza projekta USAID-a o energetskoj efikasnosti i jaanju uloge mladih (objanjeno u antrfileu), jer ljudi s takvom svijeu i takvim idejama, kao to su mladi ljudi, pogotovo kad je takav projekt sad donesen i kada je uraen Zakon o energetskoj efikasnosti, imat e otvoren prostor za aktivno uee u biznisu.

1016 17IUVENTA DECEMBAR 2014. IUVENTA DECEMBAR 2014.

Stalno se potencira visokoobrazovani kadar, ali

osim visokoobrazovanih imate i srednjokolce, a imate i zanatlije. Tenja da svi budu

visokoobrazovani jeste dobra, ali nije rjeenje jer neko ipak mora

raditi u fabrikama.

IMATE LI PRIJEDLOGE ZA NEKE DUGORONIJE PROGRAME MLADIH KOJE IM MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE MOE PONUDITI?

Razmiljali smo o tome. Jedno je neformalno obrazovanje, jer ono vie slui za to da vi dobijete sliku o svemu i da vam se lake opredijeliti gdje da idete poslije kole. Meutim, drugi vid toga kako mlade ljude ukljuiti aktivno, kako da nakon posla budu efikasni jeste ono gdje mi dolazimo u sukob s naom eljom i naim zakonskim okvirom, jer nam to nije primarna obaveza. Ministarstvo je radilo na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, pa smo sredstva koja su se proteklih godina dijelila kao grantovi, koja su troena kao bure bez dna, pretvorili u povoljne kredite preko Union banke formiranjem revolving fonda. Od idue godine u tom e fondu biti preko 20 miliona KM. Poeli smo s kreditima od 200.000 KM, sad smo doli do 400.000 KM i nigdje u okruenju ne moete dobiti kredit od 400.000 KM na pet godina da je kamata 0,9% i da imate godinu dana grejs perioda. Ideja je da bi taj revolving fond trebalo razvijati u smjeru da naemo poveznicu izmeu mladih i industrije, a to je da jedan od uvjeta za dobivanje tog kredita bude i zapoljavanje dva-tri mlada radnika. Stalno se potencira visokoobrazovani kadar, meutim osim visokoobrazovanih imate i srednjokolce, a imate i zanatlije. Tenja da svi budu visokoobrazovani jeste dobra, ali nije rjeenje jer neko ipak mora raditi u fabrikama. Navest u vam jedan dobar primjer: saradnja ovoga ministarstva, firme ZRAK d.d. Sarajevo i Opine Novi Grad. Prije nekoliko mjeseci u fabrici ZRAK zaposleno je 12 pripravnika, i to dvojica ininjera i 10 radnika na stroju i ta su djeca preporodila tu fabriku. To je bio primjer saradnje s lokalnom zajednicom i firmom i kako ukljuiti mlade kadrove i kako ih obrazovati. Danas su osim fakultetski obrazovanih ljudi (van BiH, ali i u unutar nje) traeni i zanati. Vrlo je teko nai kvalitetnog radnika, jer ta zanimanja izumiru, a plae rastu. Ne moete nai radnika. Tritu nedostaje takve radne snage i ne treba bjeati od takvih mladih ljudi. Nisu svi roeni niti u mogunosti da zavre fakultete, koji se sve vie

i plaaju. Neko nema mogunosti da zavri iako je najbolji ak, ali treba pokazati ljudima da svaki posao koji se dobro i kvalitetno radi moe donijeti lijep ivot. Tako da sljedei projekti koji se budu radili u ovom ministarstvu trebaju ii u tom smjeru. Ovaj revolving fond, koji je formiran za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i lakeg rada, treba otvoriti i jedan preduvjet, tj. da se u sklopu tih sredstava zaposli nekoliko mladih ljudi. Zamislite sad da podijelite 20 miliona KM po 400.000 KM. To je 50 firmi. Nek oni zaposle po pet mladih ljudi, to je 250 mladih ljudi koji imaju priliku da rade. A sada govorimo o industriji, jer nam u industriji nedostaje mladih ljudi.

KORISTE LI MLADI POTENCIJALE KOJE BIH IMA, TJ. DA LI MLADI UPISUJU FAKULTETE I SREDNJE KOLE KOJE IM MOGU BITI OD KORISTI U DRAVI U KOJOJ IVE?

Nijedna zemlja ne moe opstati samo na fakultetskim diplomama. Bilo je prie da emo mi prodavati pamet, kao da smo jedini na svijetu. Nas je svega etiri miliona od milijarde ljudi. Zato Kinezi ne prodaju pamet? To je ipak jedna floskula ljudi koji ele predstaviti BiH negativno. Treba prihvatiti svijet realno, onako kako jeste. U ovoj zemlji i cijelom svijetu uvijek e trebati pekara, bravara, metalostrugara, ali i ininjera i doktora. Opet se vraamo na program Dana otvorenih vrata i neformalnog uenja. Moramo mladima otvoriti oi i moraju znati sve prednosti, nedostatke i mogunosti, kako bi se nakon srednje kole opredijelili ta e raditi. I 90% onih koji upiu graevinske srednje kole opet ne upie graevinski fakultet, nego ostanu kao tehniari ili se pokaju to su to upisali jer u trenutku kad su odluivali nisu imali sliku tog posla. Na je bio cilj da i kroz neformalno obrazovanje djeca dobiju sliku i vide ta mogu raditi, a onda e se oni, shodno svojim kapacitetima, opredijeliti za ono to im se svia.

Direkcija Agencije za izbor najmenadera BiH jugoistone i srednje Evrope na svom tradicionalnom 30. izboru najuspjenijih menadera i kompanija proglasila je, ve drugu godinu zaredom, ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Erdala Trhulja najministrom u regionu. Ova je nagrada ministru Trhulju dodijeljena za izuzetne zasluge za razvoj privrede u BiH, za konkretan rad i rezultate rada u razvoju u oblasti biznisa i saradnje izmeu zemalja u regionu.

NE MOEMO OBAVITI INTERVJU S VAMA, A NE SPOMENUTI DA STE U JULU IZABRANI, MEU STOTINJAK NOMINIRANIH MINISTARA ZA DVIJE GODINE, DRUGI PUT ZAREDOM, OD EVROPSKE REGIONALNE AGENCIJE, ZA NAJMINISTRA

GODINE. TA OVA NAGRADA ZNAI ZA VAS, A TA ZA VAE MINISTARSTVO? KOJI JE VA KOMENTAR?

To je zaista ast. Kad se prihvatite jednog ovakvog posla u dananje vrijeme, vi vidite da kad uradite devet stvari dobro, ali samo jednom neto pogrijeite, vi ispadnete najgori. Ovaj se posao ministra u naoj zemlji trenutno ne radi zbog novca, jer je plaa ministra manja od plae svakoga u firmama s veinskim dravnim kapitalom. A da ne govorim o privatnim firmama, pogotovo ako ste dobri u svom poslu. To se ne moe porediti. Uglavnom, ove stvari radite da doprinesete nekom javnom dobru, jer ovjek osim onog materijalnog to zarauje treba uraditi i neke stvari koje e ostati iza njega. Stoga, kad neko u ovakvom ambijentu uspije prepoznati taj va rad, onda vam je to ast i meni je to zaista bila ast. Meutim, kao to sam rekao, u ovom ambijentu jedinka ne moe nita uraditi, i da ste najvei ekspert na ovom svijetu, da vas stave na bilo koju trenutnu poziciju u naoj dravi, vi ne moete nita uraditi sami, moete uraditi samo ako imate svoje saradnike i dobru ekipu. Zasluga, a ja sam to stalno naglaavao, a i sad kaem, za taj moj uspjeh, jer to je titula najministra jugoistone Evrope, je praktino na ljudima u naem ministarstvu, a i u Vladi FBiH. Ljudi u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije rade od pet do petnaest godina i zaista poznaju procese i rade kvalitetno. Mi smo u prethodne 34 godine uredili sektor energetike, pruili rjeenja u industrijskom sektoru o vezivanju radnog staa, podigli industriju itd., i ima zaista rezultata koji su prepoznati, a zasluga za to osim meni pripada i cijelom naem ministarstvu i ja sam zaista uvijek govorio da je to zapravo nagrada za cijelo ministarstvo, jer ministar je samo taj koji ga predstavlja i koji organizira rad. To je sfera rukovoenja, neto gdje sam ja radio kao graevinski ininjer, kao rukovodilac i direktor i gdje sam uvijek smatrao da je svaki ovjek koji radi kvalitetan ovjek. Morate mu samo nai adekvatno mjesto u tom poslu, onda je i on zadovoljan i rezultati su dobri. Tada ja mogu smatrati da sam postigao uspjeh, jer sam sve uposlenike ovog ministarstva uposlio na adekvatan nain, a titula je rezultat toga. Tako da bi, osim asti za mene, to trebala biti ast i svim njegovim uposlenicima.

O PREZENTACIJI ENERGETSKA EFIKASNOST I JAANJE ULOGE MLADIH

Sarajevo, 31. januar 2014. projekt Amerike organizacije za meunarodni razvoj (USAID), Ekonomija energetske efikasnosti (3E), zajedno s Komisijom za pitanja mladih Zastupnikog doma Parlamenta FBiH i Ministarstvom energije, rudarstva i industrije FBiH, odralo je prezentaciju pod nazivom Energetska efikasnost i jaanje uloge mladih u

zgradi Parlamenta Federacije BiH. Prezentacija je prvenstveno organizirana za studente koji su zainteresirani za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Cilj prezentacije bio je da se objasne ope procedure za donoenje zakona u FBiH, zahtjevi iz Nacrta Zakona o energetskoj efikasnosti FBiH te iskustva koje je USAID 3E projekt stekao tokom implementacije pilot-projekata energetske efikasnosti irom BiH i rada na izgradnji kapaciteta lokalnih strunjaka i aktivnosti na podizanju javne svijesti o energetskoj efikasnosti.Cilj pilot-projekata jeste da se u praksi prikae kako energetska efikasnost tedi novac potroaima i da je najekonominiji nain smanjenja potronje energije. Kako se koritenje energije smanjuje, tako su trokovi za potroaa nii u vidu niih rauna za grijanje, struju i vodu. Mjere energetske efikasnosti relativno je lahko sprovesti, a povrat uloenih sredstava vraa se u kratkom periodu.

SAVJET MLADIMA ZA KRAJ:

Smatram, nakon 22 godine rada, nakon 50 godina ivota, kao otac dvoje djece koja imaju mogunost i elju da studiraju, da je ovo najbolje mjesto za mlade, jer gdje god da odete, da ste najvei strunjak, vi ste stranac. Ko moe ivjeti negdje radi materijalnog, a da bude stranac, moe otii. Ali ja smatram da je ovo najbolje mjesto i mladi se trebaju aktivno ukljuiti. Ja volim rei da su oni nae najvee bogatstvo. Mladi trebaju shvatiti da ovdje treba da nau ono to ele i da se posvete tom poslu i da nema potrebe da idu, ali moraju biti aktivno ukljueni u sve procese, pa i u procese odluivanja. esto se pozivaju samo zbog broja da izau na izbore, ali trebaju shvatiti da oni mogu preuzeti odgovornost u svoje ruke i zaista promijeniti neto.

1119

Stara istie, nova se priprema

Prema istraivanju Omladinskog savjeta RS (OSRS), kojim su obuhvaene sve lokalne jedinice u Republici Srpskoj, u 2010. godini omladinska politika nije postojala ili nije sprovoena u skladu sa zakonom kod 85,71% jedinica lokalne samouprave, operativni plan za provoenje omladinske politike nije usvojen ili implementiran kod njih 88,88%, a komisije / odbori za mlade zadueni za upravljanje sredstvima za provoenje omladinskih politika nisu postojali kod 69,84% jedinica lokalne samouprave. Prema podacima dobijenim od OSRS-a, ni u prvih est mjeseci 2011. godine ova situacija nije bitno izmijenjena, a pomaci u radu uoljivi su tek kod neznatnog broja optina. Klju ovog problema je, prema miljenju OSRS-a, neprovoenje usvojenih omladinskih politika, i injenica da se Zakon o omladinskom organizovanju jo uvijek ne sprovodi u praksi.

Na 14. sjednici Narodne skuptine RS, odranoj u decembru 2011. godine, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organizovanju mladih. U usvojenim izmjenama uoljivo je insistiranje da lokalni nivoi uzmu uee u sprovoenju omladinskih politika, dok su obaveze lokalnih zajednica prema mladima i podrci u organizovanju mladih preciznije definisane. Obaveze lokalnih jedinica su, izmeu ostalih, da obezbijede adekvatne prostore za

Pregled postojee i najava nove omladinske politike Republike Srpske

PIE: LJUPKO MIELJI

Omladinska politika Republike Srpske predstavlja dokument koji Republika Srpska donosi u cilju poboljanja poloaja i rjeavanja utvrenih problema mladih u Republici Srpskoj. Taj dokument sadri jasno definisane programske ciljeve, mehanizme i rokove za njihovu realizaciju. Njome se jasno navode odgovorne institucije i organizacije, partneri, te neophodna finansijska sredstva i izvori tih sredstava, a u skladu s jasno definisanim oblastima od interesa za mlade.

i pruilo partnersku podrku programu Omladinske banke u 14 optina u Republici Srpskoj (Brod, Kotor Varo, Kozarska Dubica, Lopare, Novi Grad, Modria, Mrkonji Grad, Pelagievo, Petrovo, Srbac, ipovo, ekovii, Vukosavlje i Zvornik), te za ove namjene izdvojilo 14.000 KM. U 2013. godini, u okviru ovog programa Omladinske banke, realizovano je 156 projekata u 14 optina u Republici Srpskoj u ukupnoj vrijednosti od 501.000 KM, a sredstva su obezbijeena, osim iz budeta Ministarstva i iz sredstava Fondacije Mozaik iz sredstava Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID), budeta partnerskih optina i od lokalnih zajednica kroz mobilizaciju lokalnih resursa. Realizacija programa Omladinske banke, osim to doprinosi aktivnom ukljuivanju mladih u razvoj lokalnih zajednica i poboljanju poloaja mladih u raznim segmentima (edukacija, sport, kultura, ekologija i sl.), istovremeno doprinosi i razvoju volonterizma meu mladima.Ministarstvo porodice, omladine i sporta, u saradnji s Omladinskim savjetom Republike Srpske i Omladinskim komunikativnim centrom (OKC) Banja Luka, takoe realizuje i projekat Volonterskom legislativom do razvoja lokalnih zajednica. Cilj projekta je uspostavljanje odrivog rasta promocije i razvoja volontiranja u oblasti ekonomije i socijalnog sektora podranog od republikih i lokalnih organa vlasti. Implementacijom ovog projekta stvaraju se preduslovi za poveanje broja volontera u RS, odnosno podizanje svijesti o drutvenom znaaju volontiranja uopte. Ovaj projekat je finansiran od Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava, koji djeluje u okviru Evropske unije u iznosu od 300.000 KM, te Ministarstva porodice, omladine i sporta u iznosu od 60.000 KM, dok je novani doprinos OKC-a 25.000 KM.S ciljem upoznavanja relevantnih aktera sa Zakonom o volontiranju Republike Srpske, odrana je promotivna kampanja u okviru koje je odrano deset regionalnih prezentacija Zakona o volontiranju i to u Banjoj Luci, Doboju, Palama, Mrkonji Gradu, Prijedoru, Bijeljini, Vlasenici, Viegradu, Nevesinju i Trebinju. Rok za realizaciju ovog projekta je tri godine, a oekivani rezultati su usvajanje Strategije za promociju i razvoj volontiranja u RS, te usvajanje lokalnih omladinskih politika u najmanje 30 optina i gradova Republike Srpske. Novija i efektnija rjeenja koja su proizila iz zakljuaka sa prezentacija uvrtena su u Zakon o volontiranju Republike Srpske. U 2013. godini pruena je i finansijska i organizaciona podrka za izradu lokalnih volonterskih politika u 25 optina i gradova u RS.

Na 47. sjednici Vlade Republike Srpske, odranoj 6. 2. 2014. godine, Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt strategije za unapreenje i razvoj volontiranja u Republici Srpskoj (20142018.

organizovanje mladih, da budu otvorene prema ueu mladih u donoenju odluka koje se direktno tiu ciljne populacije, ali i da izrade zasebne programe za mlade u razliitim oblastima. S obzirom na to da su se kljuni problemi u sprovoenju omladinske politike javljali upravo na ovom nivou vlasti, Zakonom su stvoreni uslovi da se situacija pobolja, a problemi prevaziu. Na 36. sjednici, odranoj 13. 11. 2013. godine, Vlada Republike Srpske je usvojila Informaciju o realizaciji Omladinske politike Republike Srpske za period 20102015. godine (1. 10. 2012 1. 10. 2013. godine). Ministarstvo porodice, omladine i sporta je u 2012. godini od svih jedinica lokalne samouprave zatrailo informaciju o primjeni Zakona o omladinskom organizovanju i Zakona o volontiranju Republike Srpske. U odgovorima jedinica lokalnih samouprava u sutini se istiu nastojanja da se obaveze koje su zakonom propisane jedinicama lokalne samouprave i izvre. Uprkos tome, vidljiva su ogranienja u smislu finansijskih sredstava koja su neophodna da se ovom pitanju pristupi na adekvatniji nain. Znatan broj optina je, meutim, obavijestio Ministarstvo o angaovanju na stvaranju uslova za potpunu primjenu zakona i omladinske politike na ovom nivou. Poreenjem analiza Informacija o percepciji stanja mladih iz 2011. godine i 2013. godine, uoljivi su pomaci optina kada je rije o realizaciji omladinskih politika. Time je evidentno unaprijeen poloaj mladih i omladinskih organizacija u RS. Uzimajui u obzir injenicu da pojedine optine jo uvijek nisu realizovale aktivnosti predviene Zakonom o omladinskom organizovanju i Zakonom o volontiranju, u Ministarstvu smatraju da je potrebno primijeniti primjere dobre prakse iz jedinica lokalnih samouprava koje su realizovale zadatke. Slubenici Ministarstva porodice, omladine i sporta su i u 2013. godini nastavili intenzivnu saradnju sa predstavnicima omladinskih organizacija i jedinica lokalnih samouprava u Republici Srpskoj. S ciljem identifikovanja potreba mladih u Republici Srpskoj odran je vei broj sastanaka na kojima se govorilo o infrastrukturi i smjetajnim kapacitetima, finansiranju projekata i uopte o buduoj saradnji.

Memorandumom o saradnji u oblasti omladinskog organizovanja i uea mladih u razvoju lokalnih zajednica uspostavljeni su okvirni mehanizmi saradnje izmeu Ministarstva i Fondacije Mozaik, posebno u oblasti omladinskog organizovanja i omladinske politike. Aktivnim ueem mladih u razvoju lokalnih zajednica, jasno je, doprinosi se poboljanju poloaja mladih u drutvu i njihovoj aktivnoj ulozi u u procesima odluivanja, te odgovornosti prema drutvenoj zajednici. Ministarstvo je na osnovu Memoranduma ostvarilo saradnju

100.00%

90.00%

80.00%

70.00%

60.00%

50.00%

40.00%

30.00%

20.00%

10.00%

0.00%Sprovoena u skladu sa Zakonom

Nije sprovoena u skladu sa zakonom

Operativni plan

usvojen/sproveden

Operativni plan nije usvojen/sproveden

Komisije/Odbori za mlade supostojali

Komisije/Odbori za mlade nisupostojali

14,29% 85,71% 11,12% 88,88% 30,16% 69,84%Lokalne zajednice

Lokalne zajednice

Omladinsko organizovanje na lokalnom nivou

Kako Ministarstvo sarauje s omladinskim organizacijama?

Razvoj volontiranja u RS

IUVENTA DECEMBAR 2014.TEMA BROJATEMA BROJA

19211020

godine). Ministarstvo porodice, omladine i sporta je pristupilo donoenju Strategije za unapreenje i razvoj volontiranja u Republici Srpskoj (20142018. godine) kako bi se strateki pristupilo razvoju volontiranja u Republici Srpskoj. Zbog neefikasno koordinisanih aktivnosti u oblasti volontiranja u Republici Srpskoj od njenog nastanka do danas, nije bilo mogue u potpunosti sagledati stanje u oblasti volontiranja, te je i konani cilj ovog dokumenta razvoj volontiranja putem sinhronizovanih i sistemski ureenih aktivnosti na osnovu utvrenih baza podataka o gotovo svim organizatorima volontiranja, volonterima i konkretnim akcijama. S tim u vezi, a nakon analize stanja u oblasti volontiranja, Ministarstvo je pripremilo tekst Strategije za unapreenje i razvoj volontiranja u Republici Srpskoj (20142018. godine), kojom su utvreni principi, misija i vremenski okvir Strategije, kao i strateki pravci i ciljevi. Sastavni dio ove strategije je i Akcioni plan za sprovoenje Strategije. Prijedlog ove strategije utvren je na 52. sjednici Vlade RS (13. 3. 2014)

Omladinski komunikativni centar Banja Luka u saradnji s Omladinskim savjetom Republike Srpske i uz finansijsku podrku Ministarstva porodice, omladine i sporta RS sprovodi projekat Jaanje struktura za osnaivanje i participacija mladih u BiH. Ovaj projekat sprovodi se u cilju poveanja saradnje izmeu svih uesnika u radu sa mladima i razvijanja dugoronih rjeenja za bolju koordinaciju i funkcionisanje tijela koja zastupaju interese mladih i podravaju uee mladih u demokratskim procesima, saoptili su nam iz OKC-a.

Projekat je finansiran od Evropske unije, posredstvom Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava. Aktivnost ovog projekta je upravo i istraivanje i izrada dokumenta Omladinska politika Republike Srpske za period 20162020. godina.Istraivanje za potrebe izrade ovog dokumenta sprovodi Omladinski savjet Republike Srpske uz podrku Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske. OSRS je u septembru ove godine objavio Poziv za anketare, koji e imati vanu ulogu pri samom istraivanju.

Na nedavno zatvoren poziv se odazvalo 107 volontera anketara iz pedesetak optina RS. Obuke za volontere anktare odrae se u Banjoj Luci, Doboju, Bijeljini, Istonom Sarajevu i Trebinju. Nakon obuka slijedi rad na terenu kako bi se prikupili podaci relevantni za analizu stanja, te da se moe poeti sa izradom dokumenta. Iz velikog broja optina Republike Srpske nije stigla jo uvijek niti jedna prijava za volontere anketare, rekla je Danijela Topi, projekt menader OSRS-a.

Nakon anketiranja pristupie se analizi podataka, javnim debatama, raspravama, diskusijama i uvrtavanjem prijedloga kako bi ovaj dokument stupio na snagu i bivao provedem od 2016. godine.

Omladinskom politikom utvruju se osnovni ciljevi, pravci razvoja i zadaci u omladinskom sektoru u oblastima od posebnog interesa za mlade, kao to su: zapoljavanje, stambena politika za mlade, obrazovanje i kultura, zdravlje i socijalna politika za mlade, informisanje mladih, mobilnost, omladinski rad i organizovanje, slobodno vrijeme mladih i participacija u drutvu, zatita ivotne sredine i dr.

Ukoliko se analiziraju budetska izdvajanja za omladinske organizacije i projekte u mandatu 20102014, uoava se da su ista umanjena u odnosu na prethodni mandat (20062010)Za unapreenje i razvoj omladinskog organizovanja 2010. godine bilo je planirano 960.315 KM, a izvreno 960.130 KM. Ve 2011. godine sredstva su gotovo prepolovljena, planirano je 586.600 KM, a izvreno 586.260 KM. Trend smanjenja izdvajanja nastavlja se i 2012. godine, pa je planirano 468.400 KM, a izvreno 468.198 KM. Za ovu stavku je 2013. godine planirano 250.000 KM, dok je za prvih est mjeseci izvreno 39.080 KM. U 2014. godini nisu planirana sredstva za ovu stavku

Kada su u pitanju grantovi mladima i omladinskim organizacijama u ruralnim sredinama, situacija je sljedea: U 2010. godini planirano je 15.550 KM, a izvreno 11.386 KM. Naredne 2011. godine dolo je do poveanja izdvajanja, gdje je planirano 50.000 KM, koliko je na kraju godine i izvreno. U 2012. godini planirano je 53.524 KM, a izvreno 53.498 KM. Planirana sredstva za 2013. godinu su opet smanjena i iznose 30.000 KM, dok u prvih est mjeseci nije bilo izvrenja za ove budetske stavke. Za 2014. godinu na ime ove stavke planirano je 30.000 KM. Izdvajanje za javne ustanove i ustanove obrazovanja za realizaciju omladinskih projekata takoe su prepolovljena u odnosu na prethodni mandat. U 2010. godini planirana su sredstva u iznosu od 114.700 KM, a izvreno je 114.291 KM. 2011. godine planirana sredstva su duplo manja od prologodinjih i iznosila su 50.000 KM, koliko je i izvreno. Trend smanjenja izdvajanja se nastavio i 2012. godine, kada je planirano 38.721 KM, koliko je i izvreno. Za 2013. godinu planirana su sredstva u iznosu od 20.000 KM, ali u prvih est mjeseci nije bilo izvrenja po ovoj stavci. U 2014. godini planirana sredstva iznose 20.000 KM.

Za 2014. godinu planirana su sredstva za tekue grantove za realizaciju programa definisanih Omladinskom politikom RS, u iznosu od 294.000 KM. Sredstva za ovu namjenu nisu planirana ranijim budetima Republike Srpske.

Nova omladinska politika RS (2016-2020)

Opis grafika - podaci

1200

1000

800

600

400

200

0

Planirano (*1000KM)

2010.

Unapreenje i razvoj omladinskog organizovanja

Izvreno (*1000KM)

2011. 2012. 2013. 2014.

960.315

930.13

586.6

586.26

468.4

468.198

250

39.08

0

0

60

50

40

30

20

10

0

Planirano (*1000KM)

2010.

Grantovi za mlade i omladinske organizacije u ruralnim sredinama RS

Izvreno (*1000KM)

2011. 2012. 2013. 2014.

15.5

11.386

50

50

53.524

53.498

30

0

30

0

120

100

80

60

40

20

0

Planirano (*1000KM)

2010.

Grantovi za javne ustanove i obrazovne institucije RS

Izvreno (*1000KM)

2011. 2012. 2013. 2014.

114.7

114.291

50

50

38.721

38.721

20

0

20

0

IUVENTA DECEMBAR 2014. IUVENTA DECEMBAR 2014.

23

Zakon u Distriktu Brko ne prepoznaje mlade ljude!

Svjesni smo kako se zakonski okviri u naoj dravi razlikuju po sastavu i dunostima po nivoima. Tako imamo razliite organe i predstavnike vlasti zaduene za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, mlade i sve druge bitne inioce drutva u BiH. Meutim, potpuno drugaiji apsurd predstavlja nepostojanje zakona o mladima na jednom nivou vlasti, tanije u Distriktu Brko. Mladi su veinska skupina i na ovom prostoru, ali svejedno zakonom nisu priznati. Shodno nepostojanju zakona, ne postoje ni strategije prema mladima koje bi bile alat vlastima i civilnom drutvu da unapreuju poloaj mladih u Brkom. U proteklih nekoliko godina postojale su razne inicijative za pregovore i nacrti zakona o mladima u Brkom. Sada ve davne 2005. godine argumentacija vlasti za nedonoenje ovog zakona koja se ula u to vrijeme prvenstveno se odnosila se na bespotrebnost donoenja zakona o mladima, to je govorilo o nepoznavanju i nezainteresovanosti vlasti za mlade kao posebnu, ranjivu grupu graana, izjavio je Jasmin Jaarevi, generalni menader PRONI Centra za omladinski razvoj Brko.

Od 2005. do 2014. kontinuirano traje borba organizacija civilnog drutva za donoenje zakona o

mladima Distrikta Brko BiH, i nadleno odjeljenje u Vladi Distrikta Brko BiH u svojim godinjim planovima redovno kandiduje stavku zakon o mladima, ali do dana dananjeg mladi u Distriktu Brko BiH nemaju svoj zakon.

U okviru projekta Puna usta mladih, Institut za razvoj mladih KULT je 2009. g. pokrenuo inicijativu za usvajanje zakona o mladima DB-a, usko saraujui s nadlenim Odjelom Vlade DB-a za strune i administrativne poslove, odnosno njegovim Pododjelom za podrku mjesnim zajednicama, udruenjima graana i nevladinim organizacijama. Ve tada je postojala radna verzija nacrta zakona o omladinskom organizovanju DB-a, koji je bio aktuelan tokom prve inicijative za njegovo donoenje. Proces je protekao transparentno i uz uee kljunih aktera iz vladinog, nevladinog i meunarodnog sektora DB-a: Vladine radne grupe za pripremu teksta zakona o mladima DB-a, predstavnika Vlade DB-a, predstavnika tadanjeg saziva Komisije za koordinaciju pitanja mladih BiH, koji dolaze iz DB-a, omladinskih organizacija iz DB-a (OO Svitac, OC Vermont, PRONI COR), predstavnika

KONTINUIRANA BORBA ZA ZAKON

PIE: HAJRUDIN SOLAK

Dok se u kantonima, te na federalnom i entitetskom nivou mladi i civilno drutvo bore za kvalitetnije zakonske okvire i provedbe strategija prema mladima, ova vrlo ranjiva grupacija uope nema zakon, te, shodno tome, ni potrebne strategije u Distriktu Brko.

Omladinskog projekta njemakog GTZ-a, predstavnika Udruenja slubenika za mlade (USM), predstavnika OSCE-a iz DB-a i dr.1

Tokom nekoliko odranih radnih sastanaka u Brkom, predstavnici Vlade koji su prisustvovali svim sastancima prisutne su detaljno upoznali s Akcionim planom Vlade DB-a, kojim je predvieno i imenovanje (tada ve formirane) radne grupe za izradu prednacrta zakona do sredine maja 2009, te da se prednacrt do kraja jula iste godine uputi u daljnju zakonodavnu proceduru. Predstavnici Vlade napomenuli su i da je u jednom periodu postojala zabrana od OHR-a na donoenje zakona o mladima u DB-u, ali pismena podrka inicijativi, koju je OHR Ured Brko poslao Institutu za razvoj mladih KULT tokom procesa, anulirala je predmetnu zabranu.2 Kao rezultat inicijative iz 2009, kreiran je novi nacrt zakona o mladima DB-a, temeljen dijelom na ranijem nacrtu zakona o omladinskom organizovanju u DB-u, te dobrim rjeenjima iz tadanjeg nacrta zakona o mladima FBiH i Zakona o omladinskom organizovanju RS-a.Naalost, u novembru 2009. godine, nadleni odjel Vlade DB-a izvijestio je Institut za razvoj mladih KULT3, odgovorom na upit za informaciju o daljnjoj proceduri usvajanja nacrta zakona o mladima DBBiH, da je ovaj nacrt povuen iz procedure za 2009. g., da je razlog povlaenja nemogunost uvrtavanja u skuptinsku proceduru s obzirom na Okvirnu listu i veliki broj zakona koji se moraju donijeti kao prioritetni u 2009. g., te da oekuju da e se procedura usvajanja nacrta zakona o mladima DB nastaviti u 2010. g. Nakon toga je biljeeno jo nekoliko inicijativa za donoenje zakonskog rjeenja za mlade DB-a. U februaru 2011. g. organizirana je prezentacija novog nacrta zakona o mladima DB-a, koji je izradila nova radna grupa oformljena od Vlade Distrikta Brko BiH, a na koji je i Institut za razvoj mladih KULT, po upitu predstavnika omladinskog sektora iz DB-a, dao svoj komentar.

Zakoni o mladima koji su na snazi u oba entiteta u BiH donose definicije o samoj ciljnoj grupi, tj. daju odgovore na pitanja ko su mlade osobe u smislu dobne odreenosti, ko su omladinske organizacije i organizacije za mlade, ta su oblasti koje definie politika za mlade, projekti za mlade, prostori za mlade, te mnoga druga bitna pitanja koja pomau mladima i institucijama koje se bave pitanjima mladih da kvalitetno planiraju i sprovode svoje aktivnosti. Donoenjem zakona o mladima Distrikta Brko BiH mladima

1 Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta Puna usta mladih, zapisnik s radnog sastanka odranog u Brkom 28. 5. 2014. g.

2 Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta Puna usta mladih, zapisnici sa sastanaka odranih u Brkom od 29. 5. 2009, 26. 6. 2009. i dr.

3 Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta Puna usta mladih, dopis Vlade DB-a (Odjeljenje za strune i administrativne poslove) od 9. 11. 2009, kao odgovor na upit Instituta, oznaka SA-20/08-140 od 1. 9. 2009. g.

bi se poslala poruka da ova specifina lokalna zajednica uje i shvata probleme s kojima su mladi suoeni i da je spremna da se angauje na rjeavanju problema i pitanjima mladih na sistemski i strateki nain, kako bi dananjim i buduim generacijama mladih ljudi u Distriktu Brko BiH omoguila uivanja svih prava koja mladi uivaju u ostatku BiH, izjavio je Jasmin Jaarevi na pitanje zato je bitan zakon o mladima.

Jedino to nam zasad daje nadu jeste najnovija inicijativa

Udruenja za edukaciju, promociju i afirmaciju mladih E.P.A. Vrijeme je da i mladi

Brko Distrikta dobiju svoj zakon, podrana od Centra za

promociju civilnog drutva (CPCD) i Ambasade Kraljevine vedske u

BiH.

U aprilu ove godine odrali su press konferenciju na kojoj je naglaeno kako su pregovori s nadlenim vlastima tekle u pozitivnom smjeru, te da se usvajanje ovog zakona oekuje krajem etvrtog kvartala 2014. godine.

Taj kvartal ovog mjeseca ve istie i vrijeme e pokazati hoe li se obeanja ispuniti, je li samo dolo do novog prolongiranja ili e mladi u Distriktu ostati u iekivanju priznavanja od zakona. Ono to je sigurno jeste da ne moemo oekivati vidan i pozitivan napredak poloaja mladih ako im ne pruimo uvjete i prava kakva zasluuju i trebaju. Takoer, moemo biti sigurni da inicijative mladih nee presuiti, te da e se mladi boriti za zakonski okvir u Distriktu Brko dok ga i ne dobiju.

IUVENTA DECEMBAR 2014.TEMA BROJATEMA BROJA

JASMIN JAAREVI

251024 IUVENTA DECEMBAR 2014. IUVENTA DECEMBAR 2014.

Volonteri su zakon, ali ta je sa implementacijom Zakona o volontiranju u FBiH?

Bez obzira na uspjeno usvajanje Zakona o volontiranju RS, ostali su izazovi vezani za implementaciju. Do sada nije uspostavljena metodologija monitoringa i implementacije ovog Zakona, i u opinama u RS se Zakon ne potuje uvijek. to se tie Zakona o volontiranju FBiH, njegovo provoenje nije ni poelo. Nakon usvajanja podzakonskih akata i izdavanja akreditacija zainteresiranim organizatorima volontiranja, nita ozbiljno se nije uradilo na potivanju drugih zakonskih odredbi.Iako volonterski rad nije plaen, postojea zakonska rjeenja i ustaljena praksa u BiH pronalaze naine kako da zaslunim pojedincima i organizacijama daju javna priznanja za doprinose ostvarene volontiranjem. Odreene institucije vlasti imaju izgraenu tradiciju nagraivanja pojedinaca i organizacija koji su tokom godine prepoznati kao veliki kontributori razvoju zajednice i promociji volonterizma te im najee povodom Meunarodnog dana volontera, 5. decembra, uruuju priznanja, nagrade i zahvalnice. U Republici Srpskoj nadleno ministarstvo godinama dodjeljuje nagradu najboljem volonteru u saradnji s lokalnim organizacijama, dok u Federaciji BiH nadleno ministarstvo ve drugu godinu proputa dodijeliti Federalnu nagradu za volontiranje, predvienu zakonom.Poreska oslobaanja pomau osiguranju odrivosti

MLADI I ZAKON O VOLONTIRANJU

PRIREDILA: AMILA DEDI

volonterskih organizacija. Slijedei primjer evropskih zemalja, naknade i refundiranje trokova volontera bi trebali biti osloboeni poreza. Zakon o volontiranju FBiH je u lanu 14. stavu (2) i (3) predvidio oslobaanje organizacija od obaveza plaanja poreza za naknade trokova volontiranja. Meutim, da bi mogla zaivjeti implementacija ovog lana potrebno je da se dese male izmjene u Zakonu o porezu na dohodak FBiH koji oekujemo sredinom 2015. godine. Ovo pitanje se nee rijeiti bez sinergijskog rada Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva finansija, te bez pozitivnog pritiska samih organizatora volontiranja da se ovo gorue pitanje rijei.

Nedavna istraivanja pokazuju da su srednjokolci najzainteresiraniji za volonterski rad, posebno u svojim lokalnim zajednicama.

MOGUA RJEENJAVolontiranje bi se moglo ukljuiti u kole i fakultete, i prihvatiti kao komponenta nastavnog programa. Nedavna istraivanja pokazuju da su srednjokolci najzainteresiraniji za volonterski rad, posebno u svojim lokalnim zajednicama. Fakulteti mogu dodjeljivati slubene bodove studentima koji volontiraju, kao to je praksa u susjednim zemljama. Priznavanje vanosti volonterskog rada za uenje i priznavanje time steenog iskustva i vjetina, bi povealo interes za volonterski rad u BiH. U odjeljku III Zakona o volontiranju FBiH, lanu 18. stavu (8) daje se mogunost svim nivoima vlasti da sami odrede i donesu poticajne mjere za volontiranje. Upravo tu kantoni, zajedno s obrazovnim institucijama bi trebali djelovati i ostvariti sve navedeno u prethodnim redovima.

Dravni zakon o volonterskom radu bi pojasnio i omoguio priznavanje volonterskog rada na cijeloj teritoriji BiH. Omoguio bi zakonsko priznavanje i podigao svijest o koristima za pojedinca i zajednicu od volonterskog rada. Harmonizacija zakonodavstva o mladima u dva entiteta BiH i uspostavljanje volontiranja, kao kljune komponente politike mladih BiH, bi usmjerilo panju na volonterski sektor, kao pouzdan put profesionalnog i individualnog razvoja mladih.

ZAKON O RADU FBIH - ZAKON O VOLONTIRANJU FBIHU trenutnom Zakonu o radu FBiH volonteri pripravnici su osobe koje mogu na volonterskoj osnovi, tj. bez novane nadoknade, odraditi pripravniki sta potreban za polaganje strunog ispita. Vano je rei da je pojam volonter u ovom sluaju u potpunosti pogreno interpretiran i iskoriten, jer volonterstvo je u potpunosti bazirano na slobodnoj volji jedne individue zainteresovane da prua volonterske usluge. Od usvajanja Zakona o volontiranju u FBiH Institut se svakodnevno susree s pitanjima zbunjenih, mladih ljudi vezano za ovu problematiku. esto su i institucije zbunjene i ne znaju djelovati na valjan nain. Do izmjena Zakona o radu FBiH, potrebno je da nadleno Ministarstvo na adekvatan i pravovremen nain prua informacije mladim ljudima i institucijama kako se ne bi deavale situacije da mlada osoba volontira godinu dana pozivajui se na odredbe Zakona o volontiranju FBiH, pa onda pokua ostvariti prava predviena Zakonom o radu FBiH.

BENEFITI ZAKONAMladi bi kroz adekvatno provoenje zakona o volontiranju u BiH imali raspoloive mehanizme za vlastitu izgradnju linosti, mogunost stjecanja vjetina i iskustva koje ne mogu stei tokom formalnog obrazovanja, njihovo volontersko iskustvo moglo bi biti priznato i vrjednovano prilikom zapoljavanja, to bi uvelike ublailo diskriminaciju mladih na tritu rada s obzirom da poslodavci zahtijevaju posjedovanje najmanje dvije godine radnog iskustva. U razvoju sektora mladih, volonterstvo ima veliki znaaj i potencijal da se kroz takve aktivnosti razvija drutveni kapital. Nezaposlenost je ogromna meu mladima u BiH, oko 40%, a postoji veliki interes u omladinskom sektoru da se kroz volontiranje stekne radno iskustvo, razvijaju vjetine i pomae zajednici. Institucije vlasti bi konano pokazale da prepoznaju znaaj, ulogu i vrijednost volonterizma za nau drutvenu zajednicu u cjelini, te bi to svakako bio izuzetno vaan momenat za sve neprofitne organizacije u naoj zemlji jer e se ovim potezom generalno promjeniti dosadanji odnos prema volonterima. Iako BiH i susjedne zemlje prolaze kroz tranziciju u svom drutveno ekonomskom razvoju, priroda volontiranja, njegov imid i organizacija, razvoj volonterskih aktivnosti, priznavanje volonterskog rada se kontinuirano popravljaju.

Kao to je ranije pomenuto, 10 do 30 procenata mladih u BiH se moe smatrati potencijalnim volonterima, to predstavlja znaajan, ali jo uvijek nedovoljno iskoriten drutveni i ekonomski resurs. Poveanje volonterskog kadra e zahtijevati unaprjeenje zakonskog okvira u zemlji, sveukupnu strategiju promocije volontiranja i umreavanja, te kontinuirane napore na profesionalizaciji volontiranja.Nakon samog usvajanja zakonskih rjeenja, znali smo da neemo dobiti nita ukoliko se zakoni ne budu provodili i institucije nadlene za njihovo provoenje ne budu svakodnevno radili na unapreenju postojeeg stanja zajedno s partnerima iz nevladinog sektora. Sada je odlino vrijeme da se alarmira o trenutnom stanju kako bi se svi akteri pobrinuli da 2015 godina bude u znaku volontera.

ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI

Zakon od kojeg bi i mladi mogli profitiratiRazlog zato bi trebalo uvesti ovaj zakon jeste poticanje seoskih domainstava, kojih je oko 500 hiljada u ovoj zemlji, a 150 hiljada je registrirano da se bave agrikulturom. Zabrinjavajui je podatak da je preko 30% naputenih domainstava s takvim potencijalom. Ako to pogledamo s realnog aspekta, prvenstveno mladi ljudi naputaju sela i dolaze u gradove, gdje je posla sve manje, a s druge strane, imali bi odlian i stabilan izvor zarade ako bi se zadrali na selu, to bi znailo manje nezaposlenih ljudi i poveanje potencijala kako u Federaciji tako i diljem BiH. Strateki produkti koji su jako bitni za trite su mlijeko, sir, penica, heljda i razliiti mesni proizvodi, pa bi supstancijalni poticaji trebali biti usmjereni u tom smislu, jer bi se dugorono mogao rijeiti i trajno smanjiti procent nezaposlenosti, a i sauvala bi se populacija od iseljavanja iz drave, kao i od ogromne urbanizacije koja ima negativne efekte po kvalitet ivota.Nedopustivo je da drava nudi inostrane proizvode sumnjivog kvaliteta iz tehnolokog uzgoja po jako niskim cijenama, kada moe izvui najbolji kvalitet iz vlastitih potencijala i zadovoljiti vlastite potrebe za prvoklasnom hranom, koju bi mogla izvoziti u zemlje gdje je sve manje i manje hrane, pogotovo one kvalitetne.

RURALNI RAZVOJ U BOSNI I HERCEGOVINI: Mit i realnostU ruralnim zajednicama ne postoje srednje strune kole zbog nesrazmjerno velikih trokova poslovanja u odnosu na broj uenika koji bi tu potencijalno pohaali nastavu. Najvei broj srednjokolaca putuje van svoje zajednice u oblinji grad kako bi zavrili srednju kolu. To se vrlo esto postavlja i kao problem zbog nemogunosti porodica da finansiraju

U 2001. UN-ovoj meunarodnoj godini volontera, naglaeno je da je povoljan dravni okvir za volontiranje znaajan preduslov za rast volonterskog pokreta. Jasan dravni zakonski okvir bi pojasnio ulogu volontera i osigurao zakonsko priznavanje volontiranja. Jaanje nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini dovelo je do poveanja inicijativa za mlade volontere na svim nivoima, ukljuujui razmjene na nivou drave i meunarodnom planu i lokalne programe. Meutim, stopa volontiranja u zemlji, slubeno i dalje ostaje niska. Odgovor zato je situacija takva, krije se u neprovoenju zakonskog rjeenja o volontiranju i institucionalne nebrige vlasti o volonterima.

Borba sa drutvenim problemima kreativnim sredstvima i idejama mladih

Kada proradi volja mladih ljudi da uine neto dobro za sebe i svoju zajednicu, to sigurno mora da uspije! Primjer za to nam moe biti grupa mladih i odlunih ljudi iz Udruenja Most iz Gradike, koji su pokrenuli drutveno preduzee FG Grupa. Oni su vrijedni, sa idejom i vizijom za budunost. Oni rade neto dobro za svoju lokalnu zajednicu, smanjuju stopu nezaposlenosti zapoljavajui mlade ljude. I pored toga, oni proizvode originalne i kvalitetne komade odjee koje mogu da kupe svi iz BiH, uskoro i ire. Oni su fanki gerilci, a sa jednim od njih razgovarali smo za asopis IUVENTA o ideji o pokretanju drutvenog preduzea, realizaciji, trenutnim aktivnostima, odabiru imena... Kada pogledam godinu dana unazad, nisam ni slutio da e biti toliko problema i prepreka preko kojih e se trebati prei da se firma osnuje, da zaivi i krene da radi. Meutim, ponovo bih kroz to proao!, poinje priu Predrag Borojevi, izvrni direktor preduzea FG Grupa, te dodaje da je bila potrebna velika hrabrost i mala doza ludosti da se u sve to upuste. Vjeruje da bi dosta ljudi moda i odustalo, zbog svakodnevnih problema, od prijave za PDV, fiskalne kase, nabavke repromaterijala, pa do

uvoza. Mnogo je stvari na koje se treba obratiti panja, ali oni su odluili da e ii do kraja, bez odustajanja, jer su svjesni znaaja koji FG Grupa ima za mlade u Gradici. Za sada preduzee relativno dobro stoji, nadamo se da e tako biti i u budunosti, da emo rasti i zapoljavati vie ljudi. Zahtijeva znaajna ulaganja i vrijeme, a niko ne moe garantovati da ete opstati na tritu. Mi nismo uli u to naivno, dugo smo razmiljali, razvijali biznis plan, pripremali se, trudili se da naemo prostor besplatno, da ne plaamo kiriju. Bili smo dovoljno mudri da se spremimo na sve to nas eka i to se na kraju isplatilo, nastavlja priu Predrag.

Sama ideja o drutvenom preduzetnitvu je proizala nakon istraivanja o poloaju i potrebama mladih sa teritorije optine Gradika, koje je provelo Udruenje Most tokom septembra i oktobra 2013. Kroz

Funky Guerrilla prvi brend drutveno odgovornog preduzea FG Grupa Gradika

PIE: NATAA JOVI

FG Grupa je jedno od prvih drutvenih preduzea na naem podruju i stvorena je prvenstveno zahvaljujui entuzijazmu i portvovanosti mladog tima ljudi koji stoje iza njenog osnivanja. Preduzee je u vlasnitvu Udruenja Most iz Gradike, tako da sva dobit koju preduzee ostvari odlazi u realizaciju redovnih aktivnosti Udruenja, to prvenstveno predstavlja rad s mladima u raznim oblastima, te zatitu ivotne sredine. Pr