Krizni porez po mjeri svih

UTORAK, 29. 1. 2013. BROJ 451/ GODINA I I

PRAVILA NA STRANI 4

USVOJENE IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

KUPON22

KUPON22

Meli vie nee da igra za Crnu Goru

Decenija dominacije crvene furije

Andrija Delibai: Cilj Valjekana je samo opstanak

FUDBAL

SPORT 2632

Kneevi sada ne zna ko stoji iza serije ubistava

2

3

ARHIVIRAN SLUAJ

RUKOMET

PANIJA ZEMLJA SPORTA

FILIP VUJANOVI

Ne plai me to to me SDP ne podrava

5

Skoro dvije treine Crnograca (oko 64 odsto) radije bi radi-lo u javnom sektoru za platu od 450 eura, nego u privatnom za mjesenu nadoknadu od 750 eura, navodi se u izvjetaju UNDP-ija ko-ji je jue predstavljen u Podgorici. Stalni predstavnik te organizaci-je u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski

naveo je i da oko 42 odsto graana Crne Gore, posebno starije gene-racije, i dalje vjeruju da je drava ta koja bi trebalo sve da obezbije-di, dok devet od deset graana, ili 91,7 odsto vjeruje da je za uspjeh u ivotu potrebno imati dobre veze sa ljudima na visokim poloajima i politikim uticajem. Strana 2

ISTRAIVANJE UNDP O RAZVOJU

Nemanja Lacman

Svi hoe da rade u dravnoj firmi

PRONAITE SE KOZMETIKA

Sedam tipova roditelja

Balzam kreme popularne u Evropi

ENA 3340

vie nee vie nee

za Crnu za Crnu

Prvi ovjek UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski jue na predstavljanju izvjetaja

porez po porez po porez po mjeri svihporez po mjeri svihporez po porez po mjeri svihporez po mjeri svihporez po mjeri svihporez po

PRAVILA NA STRANI 4

Tema dana2 UTORAK, 29. 1. 2013.

ARHIVIRAN SLUAJ

NACIONALNI IZVJETAJ

Kneevi sada ne zna ko stoji iza serije ubistava

Oko 64 odsto Crnogoraca radije bi radilo u javnom sektoru za platu od 450 eura, nego u privatnom za mjesenu nadoknadu od 750 eura

Vie dravno tuilatvo u Podgo-rici odluilo je da zakljui sluaj koji je formiran 2009. godine povodom intervjua i izjava Ratka Kneevia, datih dnevnom listu Vijesti i drugim medijima, nakon to je krajem okto-bra prole godine sasluan u zagre-bakom upanijskom sudu.

Postupajui po zamolnici Vieg dravnog tuilatva u Podgorici od 21. januara 2010. godine, upanijski sud u Zagrebu je 25. oktobra 2012. godine sasluao Kneevia u svoj-stvu svjedoka. Meunarodna prav-na pomo je zahtijevana jer je Kne-evi bio nedostupan domaim pra-vosudnim organima, objasnila je vrhovna dravna tuiteljka Ranka arapi.

Crnogorsko tuilatvo je Knee-vievo sasluanje trailo povodom intervjua i izjava datih tokom jula 2009. godine dnevnim novinama Vijesti i drugim medijima u zemlji i regionu u kojima je on ubistva po-kojnih Gorana ugia, Darka Ras-popovia, Blagote Sekulia, Du-ka Jovanovia, Milana Rajkovi-a i Iva Pukania, doveo u vezu sa Milom ukanoviem, Stankom Subotiem i Jovicom Staniiem kao navodnim nalogodavcima, tvr-dei da su izvrioci bili osobe koje su oni kontrolisali. Kneevi je ta-da nadlenim organima Crne Gore svoje tvrdnje nudio da potkrijepi i materijalnim dokazima.

Meutim, nakon tri i po godine, Kneevi je pred hrvatskim pravo-sudnim organima negirao bliske veze sa likvidiranom estorkom, ne dajui nijedan materijalan do-kaz svojih nekadanjih tvrdnji.

Pozvan da o ovim navodima svjedoi pred upanijskim sudom u Zagrebu i o njima ponudi mate-rijalne dokaze Ratko Kneevi je, ne nudei nijedan materijalni do-kaz, izjavio da ne zna ko su narui-oci i izvrioci ovih ubistava, te da od pokojnih ugia, Raspopovia i Sekulia, koje je navodno samo povrno poznavao, nikada nije uo da im je neko prijetio ili da su se plaili za svoju sigurnost, kazala je arapi.

Ona je navela da cijenei izjavu Kneevia koja je kao dokaz dobi-

jena putem meunarodne pravne pomoi i ranije pribavljenu izja-vu Stanka Subotia potkrijeplje-nu dokumentima, koji je negirao sve optube Vie dravno tuila-tvo u Podgorici je odluilo da arhi-vira predmet formiran 2009.godi-ne. arapi je dodala da e Vrhov-no dravno tuilatvo, u saradnji sa Upravom policije, nastaviti rad na rasvjetljavanju uinilaca, motiva i okolnosti pod kojima su izvrena ubistva Gorana ugia, Darka Ras-popovia, Blagote Sekulia i Duka Jovanovia. B.R.

Nikada u ivotu neu zaboraviti svog kapetana koji je jednog jutra izgovorio moje ime i prezime, dok se vod u kojem sam bio raspo-reen da odsluim vojsku smrzavao pod krtim vojvoanskim sun-cem. Na moj odziv, samo se nasmijeio. Imao je ak i brkove, pravi kapetan, Bosanac ovjek, poznavalac ljudskih dua, tip koji je tada, u tom jutarnjem i postrojnom asu, ladno izgovorio uvenu reenicu.

Pii kui po odijelo.Moda, stvarno, postoje razne sree po ivotu, neto ih se lino

ba i nisam nagledao, ali taj trenutak koji je stigao prije vremena isteka, meni je ostao istinski vei od mnogih koji su me po ivotu zaticali. Znai, nema vie. Kraj prie. Pakuj prnje i gubi se.

Tek, ovih dana neto mi to sjeanje svako malo navire. Moda i zbog injenice da je raznih srea sve manje, pa se jo jednom bro-je sve one koje su se nekad davno desile, valjda su sada vanije i vee, u totalnom odsustvu nekih novih. Naroito kada mi podaci iz Izvjetaja kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP u Podgorici budu servirane kao zateeno stanje nakon istraivanja. Uz prigodnu izjavu njihovog predstavnika da ak devet od deset vjeruje da je za uspjeh u ivotu i karijeri potrebno imati dobre ve-ze sa ljudima na visokim poloajima i sa politikim uticajem. Plus, ono najbitnije, da mnogi sebe za nekih petnaestak godina vide u inostranstvu, i to samo iz najpotenijeg razloga, zato to je stan-dard vei, a i potuje se zakon i nema veza.

Ovaj podatak, zaista, zvui kao vrijeme je za razlaz. Ili ono sre-no i vojniko pii kui po odijelo. Uostalom, naa svakodnevica upuuje na injenice da je ideja sve manje, naina jo manje, pa-ra ionako nema, a srea je uobiajeno varljiva, pa je valjda vakat da se na ovom prostoru stvari ve jednom definiu. Crna Gora je zemlja stalnog egzodusa. O tome, postoje validni podaci, broj ise-ljenika. A i jedna stara pjesma Ameriko, rosno cvjee, nema to-ga ko te nee

Ne, nije to zbog kriznog poreza, nije ni zbog nasilne kandidatu-re, nije ni zbog Vladinih rokada, ni zbog odrtog ivota, ni zbog nei-splaenih linih dohodaka, ni zbog neijih stanova i dodatnih priho-da, nije ni zbog tendera, ni zbog bordova, ni zbog skorojevia. Sa-mo se sakupilo. Uz jedini mogui kraj a onda su svi lijepo napu-stili zemlju Crnu Goru i ivjeli sretno do kraja ivota.

Rekoh li vam ja. Pii kui po odijelo.

Pii kui po odijelo

EDITORIJAL

urednikELJKO VUKMIROVI

Crna GoraGrad

Danas Sjutra

PodgoricaUlcinjBarBudvaHerceg NoviNikiKolainabljakPljevljaBijelo Polje

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

DANAS SJUTRA

min oC max oC min oC max oC

Meteo

44544-1-6-7-5-4

JADRAN: More malo do umjerenotalasasto. Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, na otvorenom moru povre-meno pojaan.

Temperatura vode na otvo-renom moru oko 14 stepeni.

06:5916:53

121214131374134

35654-1-7-6-4-3

14131516151295

1011

Malo do umjereno oblano i toplije.Malo do umjereno oblano sa duim sunanim intervalima, a tokom jutra na sjeveru ponegdje slab snijeg.

Svi bi siguran dravni posao sa manjom platom

Oko 42 odsto graana Crne Go-re, posebno starije generacije, i da-lje vjeruju da je drava ta koja treba sve da obezbijedi, dok devet od deset graana, ili 91,7 odsto vjeruje da je za uspjeh u ivotu po-trebno imati dobre veze sa ljudima na visokim poloaji-ma i politikim uticajem, kazao je stalni pred-stavnik UNDP u Crnoj Go-ri, Rastislav Vrbenski.

V r b e n s k i je na juera-njem okru-glom stolu po-vodom pred-stavljanja Nacio-nalnog izvjetaja o razvoju po mjeri ovjeka ukazao i na podatak da bi 64 od-sto graana nae dra-ve radije radilo u javnom sektoru za platu od 450 eura, nego u privatnom za mjesenu nadoknadu od 750 eura.

Samo 15 odsto roditelja bi elje-lo da njihova djeca ili unuci rade u privatnim kompanijama. Tek 53 odsto zaposlenih ispitanika radi po-sao za koji su se kolovali, a manje od pet odsto njih misli da im je po-trebna dodatna obuka da bi mogli da obavljaju poslovne dunosti, re-kao je Vrbenski.

To to veina roditelja, njih oko 49 odsto, eli da im djeca rade u dr-avnoj upravi, zbog sigurnog po-

sla, za pred- sjednika drave Filipa Vujanovi nije dobro.

Nije dobro to javni sektor dobi-ja prednost koja je oigledno stvar percepcije koju treba mijenjati. Svi zajedno treba da radimo na to-me, ne samo drava, da mijenja-mo tu percepciju, te da idemo ka poslovima koji su kreativni, rekao Vujanovi.

On je kazao da svi napori drutva moraju osigurati dalji rast u pogle-

du tri njegove najvanije dimenzi-je i to dug i zdrav ivot, pristup zna-

nju i kvalitetan standard.Rjeavanje problema ne-zaposlenosti je velika oba-

veza drave i ukupnog drutva. Nezaposle-

nost u Crnoj Gori je u znaajnom svom dijelu struktural-nog porijekla. Svoenje sto-pe nezaposle-nosti na tole-rantan nivo nee biti mo-gue bez ade-kvatnih ula-ganja u nova znanja i daljeg prilagoava-nja obrazovnog

sistema stvar-nim potrebama

drutva, poruio je Vujanovi. Na prezentaciji Na-

cionalnog izvjetaja o razvoju po mjeri ovjeka,

istaknuto je da e na putu Crne Gore ka Uniji, ljudski ka-

pital dobiti na znaaju, s obzirom da e naa zemlja biti u stanju da bu-de konkurentna samo ako ima do-bro obrazovane ljude, sa dobro ra-zvijenim vjetinama.

Istraivanje pokazuje i da su gra-ani Crne Gore, na skali od jedan do deset, najzadovoljniji drutvenim i porodinim ivotom, koji su oci-jenjeni sa osam i 7,98 odsto dok su najmanje zadovoljni standardom ivota. N.D.L.

64%Javni sektor, za 450 eura

36%Privatni

sektor, za 750 eura

Tema dana 3UTORAK, 29. 1. 2013.KRIZNE MJERE

Parlament je jue izglasao pred-log da se zarade u neto iznosu do 479 eura, koliko iznosi prosjena zarada u zemlji, dodatno ne opo-rezuju, a da se na iznose iznad to-ga primjenjuje stopa od 15 odsto. Prema usvojenom zakonu, koji e poeti da se primjenjuje 1. mar-ta ve februarske plate e biti do-datno oporezovane, pa e na platu od 479 eura zaposleni biti opore-zovan za cijeliih 71,85 eura. Ipak, novim zakonom bar su poteeni najugroeniji graani, to je ispo-stavilo se bio cilj sindikata.

Sindikalne organizacije zato su ovaj Vladin kompromis ocijenile kao pozitivan iskorak. U Savezu sindikata smatraju da se jo jed-nom pokazalo da je strpljivo voe-nje socijalnog dijaloga i pregovora najbolji put za zatitu zaposlenih, emu e ta sindikalna organiza-cija i ubudue dati punu podrku.

Usvajanje ovog predloga za 124.000 zaposlenih u Crnoj Gori koji primaju platu do nivoa pro-sjene nee biti nikakvih izmje-na, a za preostalih 44.000 zapo-slenih poreska osnova od 15 odsto

primjenjivae se ne na cijeli iznos plate, nego na razliku od prosje-ne do stvarnog iznosa plate, navo-di se u saoptenju SSCG.

I na drugoj strani, u Uniji slobod-nih sindikata Crne Gore (USSCG) misle da se dolo do pozitivnog po-maka, s obzirom na to da je poet-ni predlog kojim je Vlada planira-la oporezivanje svih zarada preko 400 eura bruto za dodatnih tri od-sto, preinaen u rjeenje da se do-datno oporezuju bruto zarade pre-ko 720 eura, po stopi od 15 odsto.

Bolje reeno, na primjeru za-rade zaposlenih od neto 500 eu-ra, usvojenim Zakonom, zaposle-ni e po osnovu dodatnog poreza biti zakinuti za 1,8 eura, dok bi, da je proao prvobitni predlog Vlade, bili zakinuti za 22,5 eura, kae se u saoptenju USSCG.

Navodi se da je usvojenim rjee-njem, USSCG ostvarila dio svojih zahtjeva, jer je zatitila od uma-njenja sve zarade zaposlenih koje su na nivou ili ispod prosjene za-rade u Crnoj Gori od 480 eura neto.

Rasprava u Skuptini trajala je vie od est sati. Predlog da se ko-riguje iznos i stopa stigao je od vla-dajue koalicije DPS-SDP. Za kri-zni porez glasalo je 43 poslanika, dok je 31 bio protiv. Andrija Popo-vi iz Liberalne partije nije zado-voljan to ga nije zadovoljan to li-berale, koji su dio vladajue koa-licije, niko nije konsultovao u ve-zi sa Predlogom dopuna zakona o porezu na dohodak graana.

Iz opozicije su pitali zato pri-je izbora nije saopteno da e se smanjiti plate i penzije, a ne da e se otvoriti 40.000 novih radnih mjesta. Oni su ocijenili i da je tre-balo prvo oporezovati biznisme-ne koji su uz pomo Vlade stekli bogatstvo, poveati porez na do-bit preduzea, na finansijske tran-sakcije i na luksuz, raskinuti tet-ne privatizacione ugovore i konfi-skovati nezakonito steenu imo-vinu i pojaati borbu protiv sive ekonomije.

Poslanik SNP-a Aleksandar Da-mjanovi smatra da nije dobro to se izbjegava dodatno oporezivanje visokih zarada, s obzirom na to da se predloeni novi nain uvoe-nje dodatnih poreza i dalje odno-

si na plate iji je iznos ispod pro-sjene zarade.

On smatra da je Vlada propusti-la priliku da ranije uvede progre-sivne stope poreza, ijom bi se pri-mjenom obezbijedili znaajni pri-hodi i rezerva u budetu. Mladen Bojani iz Pozitivne Crne Gore oci-jenio je da su mjere Vlade rezul-tat jedne pogubne i loe ekonom-ske politike i samo su privremeno saniranje posljedica.

Nema bitnog efekta od mje-ra ako nema pravih koraka kao to je naplata poreskog duga ko-ji iznosi 216 miliona eura, naveo je Bojani.

Ministar finansija Radoje ugi kazao je da je nesporno da pore-ski dug postoji, ali je Zakonom o

budetu za ovu godinu predvie-na njegova naplata i kroz imovi-nu. Usvojene su izmjene i dopu-ne zakona o hartijama od vrijed-nosti, o energetici, o osiguranju, o elektronskim komunikacijama, o ljekovima i o elektronskim medi-jima. Izmjenama i dopunama tih zakona predvieno je da regula-tori - Komisija za hartije od vri-jednosti, Regulatorna agencije za energetiku, kao i agencije za nad-zor osiguranja, za elektronske ko-munikacije i potansku djelatnost, za ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije da uplauju u budet viak prihoda koju ostva-ruju, u cilju smanjenja negativnih efekata krize. Ukupan efekat mje-ra je oko 30 miliona eura.

Krizni porez po mjeri svihUsvojene izmjene prema kojem se bruto zarade ispod 720 eura nee dodatno oporezivati i vaie stopa od devet procenata, a na zarade preko tog iznosa primjenjivae se stopa poreza na dohodak od 15 odsto

Ivana Boljevi

Skuptina Crne Gore usvojila je sino set mjera, meu kojima i kontro-verzni krizni porez. Iako se prije dva dana inilo da Vlada nee mije-njati predloenu verziju, ona je jue ipak modifikovana. Mogue je da je izmjene iniciralo i saznanje da pred Skuptinom protestuju nezado-voljni sindikalci. Izmjenama zakona o porezu na dohodak, meutim, ipak e biti primijenjen, ali na one zarade koje su iznad prosjene odnosno 479 eura i to stopi od 15 odsto umjesto dosadanjih devet. Na kraju, zadovolj-na je Vlada jer e se u kasu sliti oekivanih 12 miliona eura od tog zako-na. A i sindikati naelno pozdravljaju dogovor.

Filip Vujanovi za konstruktivna rjeenja

Predsjednik Filip Vujanovi jue je prije izglasavanja Zakona novina-rima na pitanje da li e potpisati taj zakon, odgovorio da je uvijek bio u funkciji onoga to je konstruktivno.

Istovremeno traim razumijevanje za poloaj predsjednika dra-ve u smislu kapaciteta kojima on raspolae i onog ovlaenja koje ima prilikom proglaenja zakona, rekao je Vujanovi.

Protest sa nekoliko stotina graana

Sa protesta USSCG koji je okupio nekoliko stotina radnika jue ispred zgrade parlamenta, neposredno prije poetka sjednice na kojoj se raz-matrao Zakon o poveanju poreza na dohodak, mogle su se uti otre prozivke upuene Vladi. Iz USSCG Zakon su nazvali brzopletim i la-komislenim, kao i da je donijet prije sagledavanja osnovnog princi-pa socijalne pravde.

Predstavnik Sindikata zdravstva eljka Savkovi, pozivajui posla-nike da ne prihvate oporezivanja zarada koje su manje od iznosa po-troake korpe, kazala je da na graanskim kaievima vie nema rupa.

Nema vie rupa na naim kaievima, od stezanje vie ne moemo da diemo. Otvorite novanike vi koji ste na vlasti 20 godina i izvui ete Crnu Goru iz krize, ako priloite bogatstvo koje ste zaradili preko na-ih grbaa, kazala je Savkovi.

Ona je premijera Mila ukanovia podsjetila da su na Klinici za on-kologiju zaposleni ljudi koji nemaju beneficije jer rade u zoni zraenja i sa citostaticima, a da je isto i sa zaposlenima na drugim odjeljenjima.

15odsto iznosie sto-

pa poreza na doho-dak na platu iznad 479 eura

Politika 5UTORAK, 29. 1. 2013.UVJEREN U POBJEDU

Upitan o eventualnoj podrci al-banskih stranaka na predsjedni-kim izborima, Vujanovi je rekao da oekuje da ima podrku svih graana.

Jer vjerujem da su prepoznali da sam bio predsjednik svih gra-ana i u funkciji afirmacije stra-tekih interesa Crne Gore, rekao je on novinarima.

Vujanovi je, kako je kazao, ubi-jeen da e graani njegovu po-sveenost u mandatu prepoznati u svim strukturama.

Ne vidim da se u bilo kom smi-slu i od bilo koga moe imati dru-

gaiji stav.Na pitanje kakav stav Ustav-

nog suda oekuje, povodom na-jave SDP-a da e uloiti izbornu albu na ustavnost njegove kan-didature i da li e o tome zatrai-ti miljenje Venecijanske komi-sije, on je rekao da ima povjere-nja u dravne institucije i da tre-ba biti strpljiv.

Ubijeen sam da imamo svoje institucije koje imaju svoj kredi-bilitet, znaaj, vrijednost. Pokaza-le su svoj ugled i prema njima tre-ba iskazati maksimalno potova-nje, dodao je Vujanovi.

Odgovarajui na pitanje da li se plai da e izgubiti na pred-sjednikim izborima, s obzirom na to da nema podrku SDP-a, Vujanovi je rekao da se ne pla-i nieg.

Nemam nikakav strah, zadovo-ljan sam time da sam dobio jedno-glasnu podrku od partije koja me i predloila, to je za mene mak-

simalna satisfakcija, rekao je on.Vujanovi je, komentariui na-

vode lidera Demokratskog fronta,

Miodraga Lekia da je ubijeen u pobjedu, rekao da i dalje, kao i svi, ima ambiciju da pobijedi.

Vujanovi ne mari za KrivokapiaPredsjedniki kandidat DPS vjeruje da e pobijediti na izborimaMira Duevi

Aktuelni predsjednik i predsjedniki kandidat Demokratske parti-je socijalista Filip Vujanovi poruio je da oekuje podrku svih graana. Kae da ga ne plai izostanak podrke Socijaldemo-kratske partije (SDP) .

SAMIT U ILEU

Imamo sve vaniju ulogu u regionu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih inte-gracija Crne Gore Igor Luki koji boravi u ileu, na dvodnevnom Sa-

mitu evropskih i latino-amerikih i karipskih drava imao je brojne su-srete, izmeu ostalog, sa zvaninici-ma Turske, Hrvatske, Slovake, Sr-bije, Irske, Kipra, Litvanije, Urugva-ja, Poljske, vedske.

Potpredsjednik Luki je u bilate-ralnim razgovorima potvrdio opre-dijeljenost crnogorske Vlade da u predstojeem periodu predano ra-di na ispunjavanju ciljeva iz agen-de koji imaju za cilj dalji ekonomski oporavak i integraciju Crne Gore u evopske i evro-atlantske strukture. Takoe je ukazao na namjeru Crne Gore da i ubudue ima konstruktiv-nu ulogu u regionu.

Prvo datum, pa podrka Poslanik sa liste Forca za jedinstvo

i odbornik Graanske inicijative u Skuptini gradske optine Tuzi Va-selj Sinitaj kazao je u izjavi za Por-tal Analitika da albanske stranke ne-e podrati predsjednikog kandida-ta DPS-a Filipa Vujanovia ukoliko do 7. aprila ne bude odreen datum referenduma za optinu Tuzi.

Mi vjerujemo da emo definisa-ti datum odravanja referenduma u Tuzima. Ukoliko ne bude defini-san prije odravanja predsjedni-

kih izbora taan datum referendu-ma, onda nema dogovora, kazao je Sinitaj za Portal Analitika.

On nije elio da komentarie izja-vu politikog direktora DPS-a Tar-zana Miloevia da e referendum u Tuzima biti raspisan ali da ne zna kad, navodei da o tom pitanju tre-ba da se izjasne premijer Milo uka-novi ili predsjednik Filip Vujanovi. Manjine su potpisale zajedniki Spo-razum sa DPS ali je ostalo da se defi-nie i aneks sporazuma.

SINITAJ

PREDSJEDNIkI kANDIDAT

Pozitivna se ne plai izboraTo to Pozitivna Crna Gora, zbog

finansijskih razloga, jo nije donije-la konanu odluku da li e imati svog predsjednikog kandidata, samo je njihov alibi za za politiki rezultat koji e postii. Tako makar smatra analitiar Sran Vukadinovi.

On je za portal CdM kazao da Po-

zitivnoj ne treba alibi za predsjed-nikog kandidata u smislu izlaska ili neizlaska na izbore jer kakav god da se napravi rezultat, on nee bi-ti zanemarljiv. Vukadinovi dodaje da ne treba imati iluziju da e u apri-lu kandidat koga bude imala Pozitiv-na moi poremetiti odnos koji po-

stoji meu Filipa Vujanovia i Mi-odraga Lekia.

Po svoj prilici, ta dva kandidata e se nai u drugom krugu. Ali broj glasova koji e dobiti kandidat Pozi-tivne na predsjednikim izborima, bie jedan nezaobilazan kriterijum i jedno nezaobilazno mjerilo u svim

buduim politikim tumaenjima i kalkulacijama koje se budu pravile

na politikoj sceni Crne Gore, sma-tra analitiar.

alba kad potvrdi kandidaturu SDP pripremila je albu koju e uputiti Ustavnom sudu zbog, kako smatraju, neustavnosti tree kandidature Filipa Vujanovia za pred-sjednika drave. Kako saznaju Dnevne novine, sa albom e saekati dok Vujanovi i zvanino ne postane kandidat, to podrazumijeva da prikupi dovoljan broj potpisa i Dravna izborna komisija ga zvanino ne proglasi kandidatom. Rok za podnoenje prijava za predsjednike kandidate je 17. mart. Predsjednitvo SDP-a zasijeda danas, izmeu ostalog, a raspravljae i o predstojeim predsjednikim izborima

ODBOR

Agenciji e dati saglasnost kad smanje visoke plate

Administrativni odbor Skup-tine Crne Gore nije jue dao sa-glasnost na Pravilnik o unutra-njoj organizaciji i sistematizaci-ji i Statut Agencije za zatitu li-nih podataka i slobodan pristup informacijama. Naime, poslanici vladajue veine i SNP-a su tra-ili da se odluivanje o ovom pi-tanju odgodi za sljedeu sjednicu ovog skuptinskog tijela do ka-da bi Agencija izmijenila odred-be statuta koje se odnose na vi-sinu plata.

Statutom AZLP-a je predvie-no da plata predsjednika i lanova Savjeta ove institucije budu na ni-vou plate koju primaju predsjed-nik i sudije Ustavnog suda.

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanovi je kazao da bi bi-la velika odgovornost Odbora da omogui vrhu Agencije da im za-rade budu na nivou najviih za-rada u dravi, s obzirom na eko-nomske neprilike u kojim se Crna Gora nalazi.

No, njegov opozicioni kolega iz redova DF-a Emilo Labudovi predloio je da Odbor da sagla-snost na Statut Agencije za zati-tu linih podataka a da se odred-be koje se odnose na plate izmije-ne nakon to se donese strategija koja bi odredila nivo zarada za sve dravne Agencije. V.K.

Bonjak zamjenica predsjednika Odbora

Poslanica DF-a dr Branka Bonjak izabrana je jue za zamjenicu predsjed-nika Odbora zamijenivi na tom mjestu svog kolegu Emila Labudovia koji je na prolom zasijedanju podnio ostavku, zbog toga to za sekretara DIK-a nije izabran kandidat Fronta kao najvee opozicione snage ve SNP-a.

Odbor je na predlog DF-a odluio da Skuptini predloi da razrijei prof. Bran-ka Radulovia a izabere Veljka Vasiljevia za lana Odbora za evropske inte-gracije. Na predlog Kluba poslanika Albanskih partija, HGI i LPCG odluio je i da Skuptini predloi da razrijei Fatmira Gjeku a da izabere Ljerku Dragie-vi za lanicu Ustavnog odbora.

I Front samostalnoOdluka Pozitivne da na ponovljene izbore u Nikiu izae samostalno, izne-

nadila je Demokratski front koji se zalagao za zajedniku opozicionu listu, kazao je funkcioner DF-a Milutin ukanovi.

I u SNP-u kau da su i oni sve blie samostalnom nastupu u Nikiu. Ipak, konanu odluku donijee Glavni odbor SNP-a, izjavio je Dragutin Raievi iz te partije. Ponovljeni izbori u Nikiu raspisani su za 9. mart.

Luki

Krivokapi i Vujanovi

Saglasnost e dobiti drugi put: Lacmanovi i Crnovranin

FOtO

: DA

RK

O J

OV

AN

OV

I

Globus6 UTORAK, 29. 1. 2013.

MALI

Dobijena bitka, rat se nastavlja

Kineski letei din

Osloboeni gradovi Gao i Timbuktu, pobunjenici se povukli u pustinju

PARIZ - Francuske i afrike snage u Maliju izvele su uspje-nu ofanzivu i otrgle velike gradove na sjeveru zemlje, Gao i Timbuktu, iz ruku islamistikih pobunjenika. To je, meutim, samo jedna dobi-jena bitka poto se rat nastavlja i najtee tek slijedi, a to je uspostav-ljanje kontrole nad ogromnom pustinjom, navode francuski me-diji. Kako je jue naveo francuski list Nuvel opservater, dihadisti nikada nisu imali mogunosti da se suprotstave napredovanju mo-derne i dobro opremljene vojske, to je sada potvreno, i samo je pi-tanje vremena kada e pasti i tre-e uporite pobunjenika na kraj-njem sjeveroistoku zemlje, Kidal. To, meutim, ne znai i da je rat nad pobunjenicima dobijen, za-to to sada, kada su se oni povukli iz gradova pred francuskom voj-skom i snagama iz Nigera i ada, slijedi najtei dio poto je cilj di-hadista da se zadre to je due mogue u pustinji koja se prosti-re na ak 220.000 kvadratnih ki-lometara. Oni su briljivo zgrnu-li sve to su mogli: zalihe hrane, municije, goriva, ljekova, dipove i kamione, ukratko, sve ono to mo-e da predstavlja dragocjeno ratno blago, i sada se veinom kreu ka pustinji, dok neki idu ka Kidaju, a drugi moda u planine Taghaghar na krajnjem sjeveru.

Neki pobunjenici su ak morali da obriju bradu i da skinu odjeu dihadistikih boraca kako bi se utopili medju lokalne stanovnike, a sve u cilju otpoinjanja gerilskih akcija i napada na logistiki lanac dug stotine kilometara, iskoria-

vajui pustinjsko prostranstvo za napade i povlaenje.

Kruna ovakvog asimetrinog rata vjerovatno e biti neki veli-ki napad, automobilom-bombom ili detonacijom bombaa-samou-bice, u Bamaku, Gaou ili Timbuk-tuu, ocenjuje Nuvel opservater.

PEKING - Novi kineski vojni transportni avion koji je imao vaz-duno krtenje ovog vikenda, predstavlja prekretnicu u ekspan-ziji i jaanju snaga Narodnooslobodilake vojske Kine. Dravni me-diji izvijestili su da je Y-20 projektovan za potrebe prenoenja ve-likog tereta na velike daljine. Objavljene su i prve fotografije mla-znog etvoromotorca Y-20. Sa doletom od 4.400 kilometara i maksimalnim teretom od 66 tona, taj avion za prevoz trupa i tere-ta uviestruava sposobnost kineske armije u svjetskim razmje-rama, prokomentarisao je u uvodniku dnevnik Global tajms. Prvi let Y-20 propagiran je u kontekstu jake teritorijalne napetosti u Istonom kineskom moru, izmeu Kine i Japana, podstaknute sep-tembarskom odlukom Tokija da prisvoji mali arhipelag na koji pre-tenduju ta dva azijska kolosa, ukazuje AFP.

POAR

POMORskA nesReA

Trodnevna alost u Brazilu Policija privela vlasnika kluba Kis, lana benda koji je nastupao u trenutku kada je izbio poar i efa slube obezbjeenja

BRAZILIJA - Zbog tragedije u nonom klubu u brazilskom gradu Santa Marija, gdje je u poaru po-ginulo vie od 230 ljudi, u Brazilu je proglaena trodnevna alost. U Santa Mariji alost e trajati 30 da-na. Poar je izbio nakon to je lan benda, koji je nastupao u nonom klubu Kis, zapalio pirotehniko sredstvo. Kako je prenio Bi-Bi-Si, vi-e od 100 ljudi zbrinuto je u bolni-cima, najvie zbog trovanja ugljen monoksidom. Veina rtava su stu-denti koji su se uguili od dima.

Ovo je najsmrtonosniji poar u Brazilu u posljednjih pet decenija.

Istraga tek treba tano da utvrdi zbog ega je dolo do poara, kao i tvrdnje da je do tolikog broja rta-va dolo jer je postojao samo jedan izlaz iz kluba. Kako je prenio AFP, vlasnik diskoteke, lan benda Gu-riada Fandangvejra i ef obezbje-enja nalaze se u policiji na ispiti-vanju. Za jo jednom osobom, ko-

ja je navodno suvlasnik diskoteke, jo se traga.

U prijestonici Braziliji jue je od-loena ceremonija na kojoj je treba-lo da bude obiljeeno 500 dana do poetka Svjetskog prvenstva u fud-balu 2014. godine. Predsjednica Bra-zila Dilma Rusef zbog ove tragedi-

je je prekinula posjetu ileu, gdje je prisustvovala samitu EU i June Amerike, i uputila se na mjesto ne-sree. Predsjednica je, zajedno sa ministrima, posjetila preivjele u gradskoj bolnici Karidad i porui-la kako je ova nesrea tragedija za sve Brazilce

MOSKVA - Osam mornara pogi-nulo je, sedam se vodi kao nesta-lo, a 15 je spaeno nakon brodolo-ma ruskog ribarskog broda u Ja-panskom moru, na temperaturi od -13 stepeni, objavio je jue lokalni istrani odbor. Nesrea se dogodi-la u nedjelju 50 kilometara od oba-le kada su dva velika talasa prevr-nula brodi ans-101 sa 19 ruskih i 11 indoneanskih mornara, pre-nijele su agencije, pozivajui se na rusku slubu za vanredne situaci-je. Deset spaenih pronaeno je u jednom amcu za spaavanje, pet u drugom.

Utvreno je da je osam osoba poginulo, kazala je Natalija Sal-kina, odgovorna za lokalni ogra-nak istranog odbora koji citiraju ruske agencije ne navodei nacio-

nalnost mrtvih mornara.Prvo je 18 mornara ulo u amac

za spaavanje. Osam ih je umrlo od promrzlosti. Njihova su tijela bae-na u vodu kako bi se spasio ivot ostalih, istaknula je Salkina.

Brod ans-101 lokalizovan je u

Japanskom moru, 50 km ispred sela Svetloe, u podruju Primorie.

Prema podacima istranog odbo-ra, talas je prevrnuo brod prilikom jednog manevra po loem vreme-nu. Istraga je otvorena zbog kre-nja radnih propisa

FOTO pria

Zapaljena biblioteka sa drevnim rukopisima

Islamisti u Timbuktuu, bjeei od zdruenih francuskih i malij-skih vojnih snaga, zapalili su veli-ku biblioteku u tom gradu, u kojoj su se nalazile hiljade drevnih i ne-procjenjivih rukopisa. Pobunjeni-ci su zapalili skoro napravljeni In-stitut Ahmed Baba, rekao je gra-donaelnik Hale Osman, ali nije mogao da precizira kolika je te-ta. Prema njegovim rijeima, za-paljene su dvije zgrade biblioteke, u kojoj se nalaze neki rukopisi koji datiraju iz 13. vijeka, kao i gradska vjenica i kancelarija guvernera.

Ovo su uasne vijesti. Rukopi-si su ne samo dio istorijskog na-slijea Malija ve cijelog svijeta. Njihovim unitavanjem prijete ci-jelom svijetu. Moramo da ubije-mo sve pobunjenike na sjeveru zemlje, rekao je gradonaelnik Timbuktua.

GRAPHIC NEWS Picture: Getty Images

Najtraginiji poari u nonim klubovimaSAD, 1942: Boston, Kokonut Gruv, poginulo 492 ljudi

SAD, 2003: Rod Ajlend, D Stejn, 100 rtvi

Rusija, 2009: Perm, Lejm Hors Klub, poginulo 150 ljudi

Kina, 2000: Lujang, 309 mrtvih

Francuska, 1970: Sent Loren du Pont, 146 mrtvih

Filipini, 1996: Kvezon Siti,

Ozon Disko, 160 rtava

SAD, 1977: Kentaki, Bevrli Hils Super Klub, 165 rtava

Argentina, 2004: Buenos Ajres, Kromanjon Klub, stradale 194 osobe

Brazil, 27. januar 2013: Santa Marija, Rio Grande do Sul. Najmanje 233 ljudi poginulo je kad je izbio poar u klubu "Kis". Veina rtava je starosne dobi izmeu 16 i 20 godina.

Spaeno 15 mornara iz ledenog mora

Timbuktu

Globus 7UTORAK, 29. 1. 2013.

SLOVENIJA

BLUMBERGOVA LISTA

Predsjednik parlamenta podnio ostavku

Hong Kong najbolja zemlja za biznis

Zbogom puenju nargila u kafanama

LJUBLJANA - Parlament Slo-venije jue je je ostao bez pred-sjednika, jer je Gregor Virant i slubeno obavijestio da se odri-e te dunosti i ponovo postaje obian poslanik. Do daljnjeg e Parlament, u skladu s Poslov-nikom, voditi najstariji zastu-pnik, Jakob Presenik iz Slo-venske narodne stranke (SLS).

Virant je zastupnicima u po-nedjeljak ponovio da je ostav-ku dao zbog toga to predsjed-nik Vlade Janez Jana zbog korupcionake afere ne eli da podnese ostavku, na to su ga, uz Virantovu Graansku listu (GL), pozivale jo dva koalicio-na partnera u Vladi, SLS i De-mokratska stranka penzione-ra (DESUS). Novog predsjed-nika Parlamenta koji e nasli-jediti Viranta po zakonu moe da predloi grupa od najmanje

10 poslanika, a pri glasanju on mora da dobije natpolovinu veinu glasova. Obino je na-kon svakih izbora izbor pred-sjednika Parlamenta signal ko-ji pokazuje koje e se stranke povezati u koaliciju i formira-ti vladu.

NJUJORK - Blumberg je dru-gu godinu zaredom predstavio svoju analizu najboljih zemalja za poslovanje u ovoj godini, na-vodei da e od 161 zemlje, ko-je je obuhvatio, ove godine naj-bolje za biznis da budu Hong Kong, SAD i Japan. U analizu je ukljueno 161 zemalja, koje su ocjenjivane po est kriteri-juma: cijene za pokretanje bi-znisa, radne snage i trokove transporta robe. Ocjenjivao se i nivo globalnih integracija, ste-pen inflacije, kao i baza potro-

aa. Kao i na prologodinjoj listi prvo mjesto zauzeo je Hong Kong, druge su bile Sjedinjene Amerike Drave, a trei Japan.

Zanimljivo je da su uvene BRIC zemlje jako loe prole u ovoj analizi. Jedino je Kina uspje-la da ostane u Top 50 zemalja, dok su Rusija, Indija i Brazil za-uzele mjesta iznad 50-tog.

Jedine zemlje iz regiona ko-je su u Top 50 su Slovenija na 35. mjestu (prole godine 55.) i Hrvatska na 49. mjestu (prole godine na 62.).

ISTANBUL - Od ove nedjelje zabranjeno je puiti nargile u ugo-stiteljskim objektima u Turskoj. Nakon to je 2009. godine zabrani-la konzumiranje cigareta na javnim mjestima, ova zemlja ogranii-la je upotrebu omiljene zanimacije u Otomanskom carstvu. Dosad je javno puenje nargile bilo zabranjeno samo maloletnicima. Na-kon to je 2009. godine uvela zabranu puenja na javnim mjestima, Turska je otila i korak dalje. Od ove nedjelje zabranjeno je i puenje nargila u kafeima, barovima i restoranima. Kako je prenio AFP, do-sad je puenje nargila u ugostiteljskim objektima bilo zabranjeno sa-mo za maloljetnike. Nargile su bile veoma popularne u Otomanskom carstvu, ali su ih od nastanka republike potisnule cigarete. Posljed-njih godina ponovo stiu popularnost u velikim turskim gradovima. Zdravstveni strunjaci upozoravaju da raznovrsni voni ukusi ine da puai nargila zaborave da u stvari uvlae duvanski dim, pri e-mu je puenje nargila mnogo tetnije za zdravlje nego puenje ciga-reta, zato to due traje.

NEREDI

Morsi se u nedjelju uvee na dr-avnoj televiziji obratio Egipa-nima i proglasio vanredne mje-re u gradovima Port Said, Ismai-lia i Suec.

Rekao sam da sam protiv bilo kakvih vanrednih mjera, ali sam, takoe, rekao da u, ako moram da zaustavim krvoprolie i zati-tim ljude, onda i djelovati, istakao je Mursi.

On je, takoe, pozvao na dijalog izmeu vodeih politiara koji su trebali da ponu jue u predsjed-nikoj palati u Kairu kako bi se ri-jeila kriza. Portparol glavne opo-zicione koalicije u Egiptu rekao je nakon Morsijevog govora kako je taj potez oekivan, kao i da eli vi-

e detalja o pozivu na dijalog izme-u politiara.

Naravno da osjeamo kako je predsjednik promaio stvarni pro-blem na terenu koji je njegova vla-stita politika, rekao je Halid Da-voud za agenciju Rojters.

Njegov poziv da se uvede van-redno stanje bio je oekivan potez s obzirom na to ta se deava, do-dao je.

Heba Morajef iz organizacije Hjuman Rajts Vo u Kairu kaza-la je da se vanrednim stanjem po-novo aktiviraju zakoni koji polici-ji daju ovlaenja da uhapse ljude samo zato to izgledaju sumnjivo.

To je klasina prva reakcija da se misli kako e se vanrednim sta-

njem vratiti sigurnost. To daje toli-ko mnogo diskrecije Ministarstvu unutranjih poslova, zbog ega do-lazi do vee zloupotrebe koja iza-zva vie ljutnje, dodala je ona.

Sedmoro ljudi je ubijeno, a stoti-ne su ranjene u Port Saidu u nedje-lju tokom ukopa najmanje 30 oso-ba koje su poginule u sukobima u gradu tokom subote.

Dolje, dolje Morsi, dolje, do-lje sa reimom koji nas je ubijao i muio!, uzvikivali su stanovni-ci Port Saida tokom ukopa njiho-vih sugraana.

Sukobi, u kojima je poginulo vi-e od 50 ljudi, plod su nezadovolj-stva politikom novog predsjednika Morsija, koji potie iz organizaci-je Muslimansko bratstvo, i sporim tempom promjena u zemlji. Posli-je proglaenja vanrednog stanja i Morsijevog govora, demonstranti u tri grada su izali na ulice, odba-cujui i predsjednika i njegove no-ve mjere, ukljuujui policijski as od 21 sat uvee do est sati ujutro. Samo u Port Saidu je tokom viken-da poginulo 44 ljudi.

Peti dan krvavih sukoba u EgiptuU nemirima, koji su plod nezadovoljstva politikom predsjednika Morsija, stradalo vie od 50 ljudi

KAIRO - Egipatska policija bacala je jue suzavac na demonstrante u centru Kaira, nakon to je predsjednik Muhamed Morsi proglasio vanredno stanje i uveo policijski sat u tri grada. Ponedjeljak je bio peti dan zaredom kako se na ulicama gradova u Egiptu odvijaju nemiri i nasilje. Protesti su poeli prole sedmice povodom druge godinjice re-volucije u kojoj je svrgnut dugogodinji predsjednik Hosni Mubarak, a u njima je poginulo gotovo 50 ljudi.

IRANSKI SVEMIRSKI PROGRAM

Lansirali majmuna u svemirKosmonaut se vratio iv i zdrav, sljedei korak- ovjek u kosmosu

TEHERAN - Iran je jue u sve-mirskoj kapsuli lansirao majmu-na i vratio ga ivog i zdravog na Ze-mlju, objavila je iranska televizija Al-Alam.

Iran je u ponedjeljak uspjeno lansirao kapsulu pionir s majmu-nom na 120 kilometara visine i vra-tio je bez oteenja, objavila je te-levizija, citirajui Organizaciju za aerosvemirsku industriju pri iran-skom Ministarstvu odbrane. Ovaj poduhvat na televiziji je opisan kao jo jedan korak Irana ka slanju o-vjeka u svemir.

Teheran je sredinom januara na-javio da planira da poalje majmu-na u svemir u okviru proslave 34. godinjice pobjede Islamske revo-lucije iz 1979. godine. Lansiranje je

tada predstavljeno kao prva etapa u programu slanja ovjeka na Mje-sec za pet do osam godina. Projekt je predviao slanje majmuna na 120 kilometara visine u trajanju dvade-setak minuta u kapsuli tekoj 285 kilograma lansiranoj raketom Ka-voshgar-5. Iran je ve poslao tri sa-telita u svemir od 2009. godine, kao i kapsulu u kojoj su bili pacov, insekti i kornjae u februaru 2010. godine.

Prethodni pokuaj lansiranja majmuna u svemir zavrio je ne-uspjehom 2011. godine, to je Tehe-ran priznao, ne navodei razloge, piu agencije. Sjedinjene Ameri-ke Drave i njeni saveznici zabrinu-ti su da ovakva tehnologija iz sve-mirskog programa, takoe, moe da bude iskoriena i za razvijanje ra-

keta dugog dometa, koje bi poten-cijalno mogle nositi nuklearne bo-jeve glave.

Jedna osoba je poginu-la jue na Trgu Tahrir u Ka-iru, tokom sukoba demon-stranata i policije. rtva je

smrtno ranjena iz vatrenog oruja dok su demonstranti policiju gaali kamenicama a ona uzvraala suzavcem,

javio je Frans pres.

Ekonomija 9UTORAK, 29. 1. 2013.

Nezaposlenih je u Crnoj Gori ove sedmice 31.720, jedan odsto vie nego prole.Prema izvjeta-ju Zavoda za za-poljavanje (ZZZ), stopa nezaposle-nosti poveala se sa 13,53 odsto na 13,67 odsto.Najvea stopa, 32,7 odsto, zabi-ljeena je u julu 2000, dok je naj-nia bila u avgu-stu 2009. godine, 10,1 odsto.Od poetka godine Zavod je eviden-tirao 417 novoza-poslenih, dok je u sezoni zaposle-no 75. Zavod je od po-etka godine re-gistrovao 15 pri-pravnika, a iz-data je 961 rad-na dozvola nerezidentima.

NAFTA

Cijene goriva ostaju iste

Za grantove 1,6 miliona

Cijene goriva u Crnoj Go-ri ostae iste i narednih 15 da-na, jer nijesu stvoreni uslovi za njihovu promjenu, saopteno je agenciji Mina-biznis iz Mi-nistarstva ekonomije.

Prethodni obraunski peri-od je obeljeio dalji rast vrijed-nosti naftnih derivata na Platts kotacijama. Kako je uoeni rast vrijednosti bio nii od pet od-sto nijesu se stekli uslovi za pri-mjenu Uredbe o nainu odre-ivanja maksimalnih malopro-dajnih cijena naftnih derivata pa e sve cijene ostati nepromi-jenjene i u narednih 15 dana, kazali su iz Ministarstva.

Litar bezolovnog eurosupe-ra 98 i narednih 15 dana kota-

e 1,4 eura, a eurosupera 95 1,37 eura. Eurodizel i eurodizel za komercijalne svrhe e se i na-redne dvije sedmice prodavati po 1,3 eura, odnosno 1,16 eura.

Nijesu se mijenjale ni cijene lo ulja i lo ulja za grijanje, pa oni i dalje iznose 1,27 eura, od-nosno jedan euro.

Cijene goriva posljednji put su promijenjene 15. januara ka-da su eurosuper 98 i 95 posku-pili dva i tri centa.

Maksimalne maloprodajne ci-jene goriva u Crnoj Gori uskla-uju se svakog drugog ponedjelj-ka u zavisnosti od promjene ci-jena naftnih derivata na me-unarodnom tritu i valutnog odnosa eura i amerikog dolara.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja objavilo je jue etvrti poziv za dodje-lu grantova za investicije u poljoprivredna gazdinstva za koje je obezbijeeno 1,6 mili-ona eura.

Prihvaeni projekti bie podrani grantom od 50 odsto investicije. Iznos prihvatljive in-vesticije kree se od deset hiljada do 70.000 eura.

Konkurs je objavljen u okviru Projekta in-stutucionalnog razvoja i jaanja poljoprivre-de (MIDAS) a, prijave se mogu dostavljati od 1. februara do 30. aprila ove godine.

Nakon dostavljanja aplikacija slijedi ad-ministrativna i terenska provjera i potpisi-vanje ugovora o dodjeli bespovratne podr-ke, nakon ega proizvoai mogu krenuti sa konkretnom implementacijom investicije, saopteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Kako je navedeno u pozivu, bie podrane investicije koje se odnose na nabavku nove poljoprivredne opreme i mehanizacije, iz-gradnju i rekonstrukciju ili adaptaciju obje-kata za smjetaj stoke, stone hrane i meha-nizacije sa pripadajuom opremom, izgrad-nju objekata za skladitenje voa i povra i razliitih oblika zatienog prostora, kao i na-bavka priplodne stoke, viegodinjeg sadnog materijala i slino.

Korisnik mora biti dravljanin Crne Gore sa mjestom prebivalita u Crnoj Gori i tre-ba da ima najmanje 18 i manje od 70 godina starosti po zakljuenju poziva. Njegova pri-marna poslovna aktivnost mora biti vezana za poljoprivredu.

SINDIKAT

Izvrni odbor Sindikata alumi-nijuma donio je odluku da se pri-hvati najmanje loe rjeenje, odno-sno smanjenje zarada za sve zapo-slene za mjesec januar u iznosu od pet odsto. Ovom odlukom izbjegli smo da poslodavac 400 radnika, tj. 30 odsto od ukupnog broja zaposle-nih poalje u neproizvodni sektor, kao i da dijelu zaposlenih koji nisu radno angaovani ukine premiju, kazao je predsjenik sindikata Ra-de Krivokapi.

Uprava Kombinata aluminiju-ma ponudila je u etvrtak Sindikatu nekoliko opcija koje, kako su sma-traju, mogu dovesti do smanjenja trokova poslovanja, blagovreme-nog obezbjeivanja sirovina, odr-avanja kontinuiteta procesa pro-izvodnje i redovne isplate zarada zaposlenima.

Sindikatu su alternativno ponu-ene tri opcije: formiranje neke vr-ste neproizvodnog sektora u koji bi se rasporedili dio administrativnog osoblja i logistike i dio zaposlenih iz proizvodnje koji trenutno nisu rad-no angaovani, kao i slanje zapo-slenih na prinudne odmore i sma-njenje zarada za sve zaposlene u

istom procentu.Kombinat aluminijuma je prole

godine, na zahtjev Elektroprivrede, smanjio potronju elektrine ener-gije, ime je smanjena i proizvod-nja. Budui da je u fabrici zadran isti broj radnika, za isplatu zarada nedostaje novac.

Situaciju u fabrici dodatno otea-va i dug za struju prema EPCG, koji iznosi oko 60 miliona eura, a Rusi skoro dvije godine neredovno pla-aju raune.

Zbog neplaanja rauna, KAP-u je bio blokiran raun. Kombinatu je raun blokirala Centralna ban-ka po nalogu Privrednog suda, jer Elektroprivredi nije uplaena de-cembarska rata od 560.000 eura, shodno sudskom protokolu o ot-plati duga potpisanom 2009. go-dine. Na osnovu toga, Privredni sud, im jedna rata nije uplae-na, daje Centralnoj banci nalog za blokadu rauna fabrike. Pro-tokol je dio ugovora o poravna-nju koji je stupio na snagu u apri-lu 2010. godine.

Radiemo za manjeKrivokapi: Izbjegli smo da 400 ljudi ode na prinudni odmor

Ivana Cimbaljevi

Sindikat Kombinata aluminijuma odluio je jue da prihvati predlog menadmenta da se plate svim zaposlenima za januar smanje pet odsto. Predsjednik sindikata Rade Krivokapi saoptio da su na taj nain izbjegli da treina zaposlenih ode na prinudni odmor. Predsjednik Sindikata KAP-a, Sandra Obradovi, koja je bila protiv usvajanja ovog pri-loga, kazala je da iako nijesu prihvatili predlog o smanjenju zarada, ele da nastave pregovore na tu temu.

KOLA PREDUZETNITVA

Lajovi uruio sertifi kateDekan Ekonomskog fakulteta, doc.

dr Dragan Lajovi uruio je jue vi-e od 40 sertifikate o uspjeno zavr-enoj prvoj Zimskoj koli preduzet-nitva, koja je organizovana na tom fakultetu.

Polaznici kole, koja je trajala od 25.-28. januara, bili su predstavni-ci biznis zajednice, najbolji studen-ti osnovnih i magistarskih studija Ekonomskog fakulteta kao i ueni-ci Srednje ekonomske kole Mirko Veovi iz Podgorice. Nakon etvo-rodnevne obuke polaznici su dobili u ruke najvrijednije sredstvo za rad znanje i vjetine da pokrenu sop-stveni biznis, ali je na njima da odlu-e kako e to sredstvo iskoristiti, ista-kao je Lajovi.

Kako se navodi u saoptenju Eko-nomskog fakulteta, tokom etvorod-nevnog trajanja kole, polaznici su

upoznati sa: naelima analize trita i marketing koncepcije, kreiranjem zadovoljnih potroaa koji su osno-va uspjenog biznisa, ta je lider-stvo u preduzetnitvu, poslovnom etikom i etikim kodeksom, znaa-

jem finansijske ocjene investicionih projekata.

Osim profesora Ekonomskog fa-kulteta, predavaa su bili i profesori sa prestinih svjetskih univerziteta, kao i strunjaci iz prakse. I.C.

Obradovi: Jo emo pregovarati o platama

Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradovi rekla je agenciji Mi-na-biznis da iako nijesu prihvatili predlog o smanjenju zarada, ele da nastave pregovore na tu temu.

Danas emo se sastati sa predstavnikom Vlade u Odboru direkto-ra Nebojom Doiem. Oekujem od njega da e jakim argumentima uspjeti da promijeni nau odluku, navela je Obradovi.

Ona je rekla da radnicima nije nita drugo ponueno, jer kad neko neto ponudi usmeno - nema alternative.

Oni su usmeno traili smanjivanje zarada pet odsto i to je to. to bi rekli, uzmi ili ostavi, rekla je Obradovi.

Ona smatra da ima onih kojima bi se mogle smanjiti zarade, ali da se to ne ini zaposlenima u proizvodnji, s obzirom na to da tu ima ljudi ko-ji rade u izuzetno tekim uslovima u Elektrolizi ili Livnici.

U etvrtak emo izai sa konanom odlukom, jer smo traili dodat-no vrijeme da bi razgovarali i dali konaan stav, dodala je Obradovi.

60

miliona eura duguje KAP za

struju Elektroprivredi Crne Go-

re, a zbog neplaanja faktura,

fabrici je nedavno bio blokiran

raun

Foto: Bala R

akoevi

Skuptinski Odbor za zdrav-stvo, rad i socijalno staranje vei-nom glasova jue je podrao pred-log zakona o dopunama Zakona o ljekovima, koji predvia da se vi-ak prihoda koji regulatorna tije-la ostvare na kraju godine prene-se u budet. Protiv zakona je gla-sao poslanik Socijalistike narod-ne partije Neven Goovi, dok su poslanici Demokratskog fronta i Pozitivne bili uzdrani.

U pripremi zakona, kazala je Bo-jana Bokovi iz Ministarstva fi-nansija, vodili su se zakonom o Centralnoj banci koji ve predvia da ta institucija viak prihoda nad rashodima usmjerava u budet, a samo u proloj godini imali su vi-e od tri miliona vika.

Osnovno polazite i ideja prili-kom kreiranja paketa mjera bio je da se ravnomjerno rasporedi te-ret krize i zatite najugroeniji, a to su penzioneri i radnici sa naj-niim primanjima i druge socijal-ne kategorije, rekla je Bokovi i dodala da prema procjenama iz finansijskih planova agencija iz 2010. godine, ti prihodi od regula-tornih tijela, njih est, osim Cen-tralne banke godinje bi iznosili 700.000 eura.

Za poslanika SNP-a Nevena Go-ovia neshvatljivo je da je Vlada projekciju izmjena zakona radila

na osnovu izvjetaja regulatornih agencija za 2010. godinu, kada su usvojeni i za 2011. ili 2012. godinu.

Nerealno je oekivati neki efe-kat od primjene tih zakona, a sa druge strane njima se dovodi u pitanje samostalnost agencija, jer se ograniavanjem finansijskih sredstava i naina raspodjele za-dire u njihovu samostalnost, sma-tra Goovi.

Iako je Agenciju za ljekove osno-vala Vlada pa ima pravo da joj za-vue ruku u dep, postoji, tvrdi Ana Pono iz Pozitivne Crne Go-re sporan zakonodavni okvir, a te-za da teret krize treba da podijele svi prestala je da vai nekoliko da-na prije Nove godine kada su po-slanici vladajue koalicije veinski prihvatili set mjera kojim ograni-ava zarade penzionerima.

Tako da je oigledno da teret krize ne podnose svi ravnomjer-no, istakla je Pono i dodala da za-rade treba ograniiniti, ali je po-tebno paljivije razmisliti o svim mjerama.

Na pitanje poslanika DF Novice Stania da li su sve agencije go-dinama unazad imale vikove, ot-kud oni i na koji se nain Agenci-je finansiraju kad ih imaju, Boko-vika je kazala da Vlada nije po-la u startu od ideje da e a priori postojati prihodi, ali ako budu os-

tvareni na kraju godine da se pre-liju u budet.

Imajui u vidu injenicu da su u tim Agencijama direktori ima-li plate i do 5.000 eura a sada e

im biti ispod 1.000 eura, Andrija Popovi iz Liberalne partije pre-tostavlja da e vikovi biti i vei od projektovanih.

Odbor ni na jueranjoj sjednici

nije izabrao zamjenika predsjed-nika Odbora koje pripada opozici-onom poslaniku, pa e opozicija na jednoj od narednih sjednica pred-loiti svog kandidata. J.V..

Drutvo10 UTORAK, 29. 1. 2013.

U enevi predstavljen nacionalni izvjetaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori

Crnogorski vojnici u misiji ISAF u Avganistanu uruili su pomo dje-ci pripadnika Avganistanske nacio-nalne armije, koji su angaovani u bazi Pol e Khomri.

Kako je saopteno iz Ministarstva odbrane, pokloni su urueni i djeci stanovnika Pol e Khomrija koji u ba-zi rade na poslovima logistike po-drke. Saopteno je da e pomo bi-ti uruena i sirotitu u gradu Pol e Khomri. B.B.

Pomo djeci vojnika iz avganistana

ODBOR ZA ZDRAVSTVO

Uteda Agencija za ljekove u dravni budet

NumANOVi

Napredak u zatiti ljudskih prava

Crna Gora je, s obzirom na stra-teko opredjeljenje da unapreuje vladavinu prava, u cilju priblia-vanja kriterijumima neophodnim za punopravno lanstvo u Evrop-skoj Uniji, ostvarila veliki napre-dak u ostvarivanju ljudskih pra-va i sloboda u Crnoj Gori, kazao je jue Ministar za ljudska i ma-njinska prava Suad Numanovi na sjednici Savjeta za ljudska pra-va u enevi.

Predstavljajui Nacionalni iz-vjetaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, u okviru drugog ci-klusa Opteg periodinog pregle-da o stanju ljudskih prava u dra-vama lanicama Ujedinjenih na-cija, on je kazao da je zbog svojih dostignua i konkretnih rezultata na ovom polju, Crna Gora lanica Ujedinjenih Nacija, Savjeta Evro-pe i drugih meunarodnih i orga-nizacija i regionalnih inicijativa, kao i strana ugovornica najvani-jih meunarodnih instrumenata u oblasti ljudskih prava.

Nakon uvodnog izlaganja otvo-rena je diskusija u kojoj su zain-teresovane drave, njih 54, davale komentare i postavljale konkret-na pitanja, ali i preporuke ta Cr-na Gora treba u narednom perio-du da uradi. Crnoj Gori je upueno 126 preporuka koje e Delegacija

Crne Gore sa Trojkom (SAD, Esto-nija i Mauritanija) u naredna dva dana usklaivati.

Pitanja koja su postavljena to-kom diskusije u najveoj mjeri su se odnosila na zatitu od svih obli-ka diskriminacije, naroito osoba sa invaliditetom, manjina, romske i egipanske populacije, LGBT po-pulacije, prava djeteta, rodne rav-nopravnosti, te pitanja borbe pro-tiv nasilja nad enama i nasilja u porodici, pitanja rjeavanja statu-sa raseljenih i izbjeglih lica, bor-be protiv korupcije i organizova-nog kriminala, medijske slobode, jaanja sistema pravosua, una-prjeenja uslova u zatvorima. Ta-koe je istaknuta potreba za da-ljim finansijskim i kadrovskim ja-anjem kapaciteta Ombudsmana.

Izvjetaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, koji je pripremljen u skladu sa smjernicama Savje-ta za ljudska prava, sadri pregled stanja ljudskih prava i napredak ostvaren u periodu izmeu dva iz-vjetajna ciklusa, sa fokusom na implementaciju preporuka iz pr-vog procesa. Dokument je uraen u saradnji dravnih organa i ne-vladinih organizacija, uz podrku sistema Ujedinjenih nacija u Cr-noj Gori. O izvjetaju e se glasati u etvrtak, 31. januara. J.K.

OSi NEZADOVOLJNi uiNJENim

Rampe i dalje najvei problem

Udruenje mladih sa hendike-pom poslalo je dopis nadlenim in-stitucijama u kojem trai ispunja-vanje zakonske obaveze prema gra-anima s invaliditetom. Iz organi-zacija koje se bave problemima sa kojima se suoavaju osobe sa in-validitetom nezadovoljni su dosad uinjenim kada je u pitanju omogu-avanje nesmetanog prilaza i kori-enje svih prostorija u dravnim ustanovama i institucijama.

Istovremeno, kao najvei pro-blemi sa kojima se osobe s invali-ditetom u Crnoj Gori svakodnevno suoavaju prepoznata je jo slaba arhitektonska pristupanost jav-nih i objekata u optoj upotrebi, to je preduslov za njihovu punu inte-graciju, navodi se u saoptenju ko-

je potpisuje 16 organizacija. Oni su pozvali i sve vodee insti-

tucije da skrenu panju svim inio-cima drutva na afirmativnu akciju i sami je pokrenu u cilju uklanjanja arhitektonskih barijera.

Dopis je poslat predsjedniku dr-ave Filipu Vujanoviu, predsjed-niku Skuptine Ranku Krivokapi-u, gradonaelniku glavnog grada Miomiru Mugoi, ministrima fi-nansija, vanjskih poslova i evrop-skih integracija, odbrane, kulture, pravde, unutranjih poslova, a sve u cilju omoguavanja pristupa oso-bama sa invaliditetom zgradi pred-sjednika, Skuptine Crne Gore, za-tim Skuptine glavnog grada i zgra-de gradonaelnika i nadlenih est ministarstava. B.B.

U okviru projekta Pripreme druge nacionalne komunikacije Crne Gore prema okvirnoj Kon-venciji Ujedinjenih nacija o pro-mjeni klime (UNFCCC), koji u sa-radnji sa kancelarijom Progra-ma Ujedinjenih Nacija za razvoj sprovode Ministarstvo odrivog razvoja i turizma i Agencija za zatitu ivotne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologi-ju (ZHMS), ovih dana obradova-e nas prvom biometeorolokom prognozom, koju e izraivati u saradnji sa Institutom za Javno zdravlje i Zavodom za Hitnu me-dicinsku pomo.

Ukoliko sve bude teklo po pla-nu, prva biometeoroloka progno-za mogla bi se oekivati tokom fe-bruara ili poetkom marta, a za poetak radila bi se samo za Pod-goricu, kazala je za Dnevne novi-ne naelnica sektora za primije-njenu meteorologiju i ekspert za klimatske promjene u ZHMS Mir-jana Ivanov.

Sistem bioprognoze funkcio-nisao bi na multidisciplinarnom pristupu meteorolog prognostiar, meteorolog koji izrauje biomete-oroloku prognozu, ljekar koji daje preporuke oboljelima/ hroninim bolesnicima i zdravima.

Rije je o prognozi povoljnih i nepovoljnih uticaja vremenskih prilika na ljude, posebno hroni-ne bolesnike, a poto se meteoro-patske reakcije javljaju etiri do 48 sati prije predstojee promje-ne vremena, te reakcije se, kako je rekla, u tom intervalu i najavljuju.

Inae, meteoropatija je bolest novog doba od koje niko nije po-

teen, a smatra se da je svaki tre-i stanovnik planete meteoropata.

Svi mogu postati meteoropa-te naroito djeca, trudnice, stari-je osobe i hronini bolesnici, ak i mlada i zdrava populacija nije poteena, a posebno ne emotiv-no senzitivne osobe, kazao je za Dnevne novine dr Momilo Ba-jagi iz Zavoda za hitnu medicin-sku pomo.

Rije je o fiziki i psihiki zdra-vim osobama na koje, kako je objasnio, utiu atmosferske pro-mjene vremena.

Tokom naglih temperatur-nih prelaza, promjena pritiska ili smjera vjetra meteoropate osjea-ju glavobolju, vrtoglavicu i nagon za povraanje, postaju razdralji-viji ili padaju u depresiju, pate od nesanice ili im se konstantno spa-va, imaju pad koncentracije, tako-e im se javlja osjeaj umora i ma-laksalosti, a ponekad imaju i osje-aj stiskanja u grudima i lupanja srca, rekao je Bajagi i dodao da postoje dva tipa meteoropatije.

Primarna se javlja kod zdra-vih osoba u vidu promjene raspo-loenja, javljanja osjeaja fizi-ke slabosti, ili bolova za vrijeme vremenskih promjena, dok se se-kundarna javlja kod hroninih bo-lesnika koji, kako je rekao, ima-ju povien krvni pritisak, ili neke srane ili plune bolesti i manife-stuje se u vidu pogoranja stanja.

U Zavod za hitnu medicinsku pomo veinom se, kae, javljaju pacijenti zbog pogoranja njihovih honinih bolesti, uglavnom kardi-ovaskularni i respitatorni bolesni-ci, ali i pacijenti sa glavoboljom,

malaksalou, vrtoglavicom i na-gonom na povraanje.

U zavisnosti od vremenskih prilika koje e nastupiti i doba go-dine, mijenja se i broj meteoropa-ta koji nam se javljaju, a ponekad ine i do treine broja pregledanih pacijenata za 24 sata. Nakon ana-mneze i pregleda utvrdimo da je u pitanju zdrava osoba, ali sa simp-tomima koji nijesu uzrokovani bo-leu, to ukazuje da se radi o me-teoropatama, kazao je Bajagi.

On je objasnio da se zdrave oso-be najee ale na malaksalost, vrtoglavicu, pospanost, glavobo-lju, osjeaj stiskanja u grudima i lupanje srca, dok kod hroni-nih bolesnika dolazi do pogora-nje simptoma osnovnih bolesti, kao to su asmatini napadi ko-

ji ne prolaze na terapiju koja je propisana, pogoranje reumat-skih bolova, a esta su i pogora-nja stanja bolesti kod psihijatri-skih pacijenata.

Pacijenti koji imaju ir na e-lucu i dvanaestopalanom crije-vu takoe imaju pogoranje simp-toma, a mogu da se jave bolovi u predjelu nekadanjih lomova i oiljaka od rana, rekao je Bajagi.

Savremen nain ivota doveo je do, kako je rekao, sve rjeeg kon-takta ovjeka sa prirodom i sve du-eg boravka u zatvorenim klima-tizovanim prostorijama, ime je ljudski organizam izgubio sposob-nost prilagoavanja.

Negativan uticaj vremenskih prilika na zdravlje ljudi mogue je ublaiti korienjem jonizatora

vazduha u prostorijama u kojima se boravi i radi, boravkom napo-lju svakog dana due od 30 minu-ta kako bi se u organizam unijela dovoljna koliina negativnih jona, umjerenom fizikom aktivnou i ishranom bogatom prirodnim vi-taminima, kazao je on.

Drutvo 11UTORAK, 29. 1. 2013.METEOROPATIJA

U Crnoj Gori do marta prva biometeoroloka prognozaSvi mogu postati meteoropate naroito djeca, trudnice, starije osobe i hronini bolesnici, ak ni mlada populacija nije poteena

Jelena Vaon urii

U svijetu se odavno koristi bioprognoza, a pored Srbije, Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine, i Crna Gora bi uskoro mogla dobiti prvu koja e biti kreirana prema naem podneblju. Znaaj bioprognoze je velik, jer, tvrde strunjaci, na vrijeme upozorava meteoropate na simptome ko-je mogu imati zbog nastupajuih promjena vremena, a uz upozorenje, do-bijae i savjete kako da izbjegnu mogue tegobe koje one mogu izazvati. Za poetak radie se samo za podruje glavnog grada.

ZATITA LINIH PODATAKA

Postavljaju kamere mimo zakona

Izabrani novinari primae 2.000 eura kolarine, i 2.000 eura za trokove putovanja i istraivanja

Stanje u oblasti zatite linih po-dataka u Crnoj Gori nije na zadovo-ljavajuem nivou, a najvea krenja zakona evidentirana su u sluajevi-ma korienja video nadzora, kazao je direktor Agencije za zatitu linih podataka Bojan Obrenovi.

On je, povodom Evropskog dana zatite podataka linosti, kazao da se kamere najee postavljaju na mje-stima koje zakon ne predvia, odno-sno zabranjuje. Po procjeni Agenci-je, tvrdi Obrenovi, line podatke u Crnoj Gori obrauje vie od 40.000 rukovodilaca zbirki linih podata-ka svih kategorija. On je naveo je do danas registrovano 257 rukovodila-ca zbirki, a procentualno je jednaka zastupljenost dravnog i javnog sek-tora, lokalne uprave i samouprave.

Rukovodioci zbirki, dravni orga-ni, organi dravne uprave, javna pre-duzea i privredna drutva ulau ve-oma malo napora u smislu potova-nja obaveze prijavljivanja zbirki li-

nih podataka nadzornom organu. Ta konstatacija temelji se na injenici da su podnijete evidencije rukovodi-laca uglavnom rezultat napora ko-ji Agencija ini na tom polju, rekao je Obrenovi.

On smatra da se u Crnoj Gori o za-titi linih podataka malo zna, navo-dei da e planovi Agencije u nared-

nom periodu biti usmjereni na obla-sti zdravstva i finansija. On je kazao da e Agencija uskoro biti u prilici da odluuje u drugom stepenu po alba-ma graana, i shodno obavezama iz Zakona o slobodnom pristupu infor-macijama, vodie informacioni si-stem sa bazom podataka o organi-ma vlasti. J.K.

TEMA - INTEGRITET

Objavljen konkurs za novinarsku izuzetnost

Iskusni novinari iz Albanije, Bo-sne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Ru-munije i Srbije pozvani su da apli-ciraju na sedmi konkurs pod nazi-vom Balkanske stipendije za novi-narsku izuzetnost. Potrebno je na-pisati prekograninu istraivaku priu uz plaene trokove istrai-vanja i uea na meunarodnim seminarima. Novinarska stipendija za pobjedniki rad iznosi 2.000 eu-ra. Deset izabranih novinara dobi-e sredstva i profesionalnu podr-ku za istraivanje novinarskih pri-a na temu integriteta. Organizatori stipendije oekuju da se ova iroka tema povee s aktuelnim temama i stavi u regionalni i evropski kon-

tekst. Novinari, koje bude izabrala nezavisna meunarodna komisija primae kolarinu u iznosu od 2.000 eura, dodatni fond od 2.000 eura za trokove putovanja i istraivanja, rad sa iskusnim urednikom i pri-sustvo na meunarodnim semina-rima. Program stipendija je pokre-nut 2007. godine od strane Robert Bosch Stiftung i ERSTE fondacije, u saradnji sa Balkanskom istraiva-kom mreom, sa ciljem promovisa-nja novinarske izuzetnosti i preko-granimog izvjetavanja.

Rok za prijavu je 5. mart 2013. Formular za prijavu, smjernice i da-lje informacije o stipendiji su dostu-pni online: fellowship.birn.eu.com. B.B.

Napredak u zatiti ljudskih prava

Meteoropatija je bolest novog doba od koje niko

nije poteen, a smatra se da je svaki trei stanovnik

planete meteoropata.

Sudski nalozi ne usporavaju rad policije

lan Savjeta Agencije za zatitu linih podataka Radenko Lacmanovi pod-sjetio je da Zakon predvia da Uprava policije moe od mobilnih operatera zatraiti listinge i podatke sa baznih stanica bez sudskog naloga.

Mi smo to rjeenjem zabranili i sa zadovoljstvom konstatujemo da je od 28. marta 2011. godine do 10. februara prole na taj nain Uprava policije od mobilnih operatera dobila 1,2 hiljade zahtjeva. Na ovaj nain se vidi da pa-da u vodu pria da e sudski nalozi oteati i usporiti rad policije, kazao je on.

Lacmanovi je podsjetio i da je podgorikom Domu zdravlja nareeno da u obrascima za doznake ne smiju biti upisane dijagnoze pacijenata, jer na taj nain rukovodioci nee moi da ih saznaju.

Hronika12 UTORAK, 29. 1. 2013.

Suenje doktoru iz Ulcinja Ra-dovanu Aleksiu, kome se u Vi-em sudu u Podgorici sudi za ubi-stvo sugraanina Haljilja Adovi-a (50) i prolaznika na ulcinjskom etalitu Ahmeta Taija (45), odlo-eno je jue usljed nepotpunog sa-stava sudskog vijea. Kako je jue saoptila predsjednica vijea Ana Vukovi, sudija Ljiljana Lalievi

koja je lan sudskog vijea u ovom predmetu, obavijestila je prethod-no sud da zbog neodlonih obaveza nee pristupiti suenju. Kako usljed njenog odsustva nijesu ispunjene procesne pretpostavke za odrava-nje pretresa, jueranje suenje od-loeno je za 18. februar. U optuni-ci Vieg dravnog tuilatva navo-di se da je Aleksi u avgustu 2011.

godine, na prepunom ulcinjskom etalitu pucao u sugraanina Ha-ljilja Adovia i ubio ga. Rikoet od jednog metka, kojih je bilo izmeu pet i sedam, usmrtio je turistu sa Kosova Ahmeta Taija, koji se za-tekao na mjestu obrauna. Ubistvu je, kakao stoji u optunici, prethodi-la svaa oko postavljanja reklame na poslovnom prostoru. S.K.

Nijesu dole sve sudije

MONTENEGRO MEGA GRUPA

Zakazane zavrne rijei za 5. februarZavreno suenje dvojici Podgoriana optuenih za dvomilionsku prevaru

Sudija Osnovnog suda u Podgori-ci Nada Rabrenovi zakazivanjem zavrnih rijei za 5. februar okon-ala je viegodinje suenje vlasni-ku i direktoru Montenegro mega grupe, Vladanu Lakiu i Predragu Glueviu, optuenima za prone-vjeru vie od dva miliona eura, uta-ju poreza i prevaru.

Tuilac Milo oki je nakon zakljuenja dokaznog postupka, precizirao optunicu u kojoj je unio niz ispravki.

On je precizirao iznose koje su oteeni platili Lakiu i Glueviu za stanove i krivino djelo na tetu firem Monteko kvalifikovao kao krivino djelo zloupotreba u slube-

nom poslovanju. U dokaznom po-stupku jue je uvrten i zapisnik o uviaju o provalnoj krai objekta na Zabjelu koji je praktino bio za-vren i iz koga su izneeni prozori, vrata, keramika, sanitarije i parket. Pljaka se dogodila nekoliko dana nakon hapenja Lakia, a dogaaj je prijavila njegova ena.

Laki i Gluevi su optueni da su od kupaca stanova u izgradnji unaprijed uzimali novac, koji ka-snije nijesu uloili u izgradnju, te da su preko kupoprodajnih ugovora prevarili vie desetina ljudi, ne za-vrivi stanove i ne vrativi im no-vac, kao i da su neke od tih stanova prodali vie puta. B.R.

SUDAR

SUENjE

Spaena u posljednjem asuBudvanka Nina Markovi te-

ko je povrijeena u saobraajnom udesu koji se dogodio preksino oko 11.30 asova na magistralnom putu Bar - Budva u mjestu Prno, saopteno je iz Uprave policije.

U stravinom sudaru audija 80 kojim je upravljala Markovi i gol-fa 2 cetinjskih tabli u kome su se nalazila dva mladia, Budvanka je ostala zarobljena u svom zguva-

nom automobilu. Do sudara je do-lo kada je, iz za sada nepoznatih ra-zloga, golf 2, skrenuo u suprotnu traku i zario u Markovikin auto-mobil kojim je ila prema Budvi. Od siline udara, poslije nekoliko trenutaka golf je planuo, a poar je prijetio da zahvati i audi u ko-me je Markovi bila priklijetena volanom. Cijelu situaciju rijeila su dva mladia iz Bara koji su razdvo-

jili slupane automobile i iz audija nakon skoro sat vremena uspjeli da izvuku povrijeenu djevojku. Na-kon nekoliko minuta, poto se Mar-kovi nala na sigurnom, u njenom automobilu je buknuo plamen. Po-vrijeena djevojka je odmah preba-ena u Kliniki centar u Podgorici gdje su joj ljekari konstatovali ne-koliko lomova na jednoj nozi nakon ega je i operisana. N.L.

NEUSPjELA PRIMOPREDAjA

Zaplijenjen dak skankaSlubenici podgorike grani-

ne policije uhapsili su u nedje-lju albanskog dravljanina Al-berta Gjergja (25) i crnogor-skog Enisa Vrazalicu (27) iz Tuzi, nakon to su uhvaeni u primopredaji skoro tri kilogra-ma skanka, saopteno je jue iz Uprave policije.

Primopredaja droge otkri-vena je u nedjelju 27. janua-ra zasjedom osumnjienih u mjestu Pljoe-Vuksanlekii. Slubenici policije su tom pri-likom zatekli Gjergja kako pre-daje Enisu Vrazalici jedno ve-e pvc pakovanje skanka. Ipak, to nije jedino pakovanje droge

koje je tokom policijske zasje-de naeno. Naime, pretragom terena policajci su pronali u bunu sakrivenu torbu u kojoj su se nalazila jo dva pvc pa-kovanja obmotana u crnu foli-ju. Ukupna koliina zaplijenje-nog skanka iznosila je oko tri kilograma. S.K.

Gluevi i Laki

Hronika 13UTORAK, 29. 1. 2013.ISTRAGA

Prema nezvaninim informaci-jama, Boris Vrane tokom juera-njeg pregleda pronaenog lea ni-je mogao ustvrditi da se radi o nje-govom bratu. Identifikaciju pro-naenog tijela otealo je i to to na leu policajci nijesu pronali nije-dan odjevni predmet osim patika. U sluajevima kada se le due vre-mena nalazi u vodi zbog raspadanja garderoba se lake odvaja od tijela. Pretpostavljam da su pertle na pa-tikama bile jako vezane pa se obu-

a zadrala na pronaenom leu, objasnio je izvor blizak istrazi. Ti-jelo, koje je plutalo jezerom, uoili su ribari prekjue oko 16.30 asova, nakon ega su o tome odmah oba-vijestili policiju. Na lice mjesta pr-vo je izala Plovna jedinica, koja je izvukla tijelo, a za njima i nadleni slubenici podgorike i barske po-licije. Uviaj je obavila zamjenica osnovnog dravnog tuioca u Baru Irena Rajkovi, koja je naloila da se radi utvrivanja identiteta, vreme-

na nastupanja smrti i ostalih deta-lja izvri obdukcija.

Kako na tijelu nema tragova na-silja, policajci su pretpostavili da je muka osoba izvrila samoubi-stvo skoivi sa nekog od podgori-kih mostova, te da su ga vode odni-jele ak do Skadarskog jezera. Pr-ve sumnje inspektora da pale su na Aleksandra Vranea iji je ne-stanak podgorikoj policiji prijavio njegov brat Boris dva dana pred po-etak ove godine. Vrane je posljed-nji put vien u etvrtak, 27. decem-bra u NLB banci, na Bulevaru Iva-na Crnojevia, gdje je bio zaposlen. Nakon to u petak, ali ni u ponedje-ljak nije doao na posao, kolegini-ca je pozvala Aleksandrovog brata Borisa i rekla mu da je zabrinuta.

On je tada pokuao da ga prona-e, ali bezuspjeno. Boris Vrane je ispriao Dnevnim novinama da je kasnije, uz pomo portira, uao u

bratov stan u kom nije bilo nikakve premetaine. Aleksandrov mobil-ni telefon, torba i ID kartica bili su na stolu. U meuvremenu, u dru-gu filijalu NLB banke jedan graa-nin donio je Aleksandrov nova-nik. Nakon to je on ispriao da je novanik, ali i jaknu naao na Slo-venskom mostu, ekipa ronilaca iz

Bijele poela je pretraivanje kori-ta Morae. U etvorodnevoj potra-zi ronioci nijesu uspjeli da pronau tijelo Vranea. Ronioci su se najvi-e zadrali na Kolovratu, koji se na-lazi nekoliko stotina metara nizvod-no od Slovenskog mosta, a potra-gu je oteavao veliki vodotok i lo-a vidljivost.

DNK analiza otkrie identitet utopljenikaIdentifikaciju pronaenog tijela otealo je i to to na leu nije pronaen nijedan odjevni predmet osim patika

Bojana Robovi

Sumnje policije da je utopljenik koji je prekjue, oko 16.30 asova pro-naen kako pluta Skadarskim jezerom Podgorianin Aleksandar Vra-ne (43), jue nije mogao potvrditi ni njegov brat s obzirom da je pro-naeno tijelo u poodmakloj fazi raspadanja. Zbog nemogunosti identifi-kacije, sa beivotnog tijela uzeti su uzorci DNK ija e analiza pokazati da li se radi o Vraneu kome se gubi svaki trag 28. decembra prole godine.

SUENJE

itani dokazi o Kalievoj firmi

U bjelopoljskom Viem sudu jue su u procesu protiv odbje-glog Roajca Safeta Kalia, nje-gove supruge Amine i pritvore-nog brata Mersudina itani pi-sani dokazi koji se tiu statusa firme AD Kristal. Pisani dokazi predloeni optunicom prikaza-ni su na monitoru, a sadre spise o osnivanju fimi, imenovanju di-rektora, uplatnice, bilansi stanja i ostala dokumentacija. Advoka-ti okrivljenih Mersudina i Amine

Kali, Borivoje Borovi i Drago-ljub ukanovi zbog ranije pre-uzetih obaveza nijesu prisustvo-vali jueranjem pretresu. Sudi-ja bjelopoljskog Vieg suda Vido-mir Bokovi, nakon iznoenja pisanih dokaza predloenih op-tunicom, najavio je nastavak procesa za 18. i 19. februar. Kali-i su osumnjieni da su poini-li krivino djelo pranje novca u iznosu od oko osam i po miliona eura. S.M.S.

JADRANSKA STRAA

Odbrana ili planirani zloin?Izreene zvrne rijei, presuda e biti objavljena 4. marta

Zavrnim rijeima stranaka jue je u Viem sudu u Podgorici okon-ano suenje optuenima za puc-njavu u budvanskom restoranu Ja-dranska straa 2007. godine u ko-jem je ubijen Vladimir Rakoevi i Adalbert uto, a teko povrijeeni eljko i Vladimir Jankovi. Presu-da e biti objavljena 4. marta.

Zastupnik optube eljko Tom-kovi zatraio je da se Dragan Zin-dovi, Radojica Zekovi, Rajko Kneevi i Aleksandar Zeevi osude najstroim kaznama pred-vienim za djela koja im se optu-nicom stavljaju na teret. Prema navodima optunice, njih etvori-ca okrivljeni su da su u septembru 2007. godine ubili Adalberta uta i Vladimira Rakoevia i pokuali da ubiju Vladimira i eljka Jankovia.

S druge strane, branilac Dragana Zindovia advokat Borivoje Boro-vi, navodei da je rije o nunoj odbrani, te da nijesu potkrijepljeni navodi optube da je rije o unapri-jed pripremljenom dogovoru. Pre-ma njegovim tvrdnjama, Zindovi je krivino djelo izvrio u stanju prepasti, straha i bitno smanjene uraunljivosti. Kod njega je, podsje-a branilac bio prisutan afekt bije-sa, gnjeva, razdraenosti i straha, a nalaz vjetaka Stanka Milia je, po ocjeni branioca, sutina svega.

Boroviev kolega advokat Dra-goljub ukanovi smatra da je tvrdnja tuioca da su optueni dje-lovali kao saizvrioci netana i nedokazana.

Ako je tuilac naveo pojam saiz-vrilatva onda je trebao i da za sva-

kog ponaosob konkretizuje radnju, miljenja je ukanovi.

U odnosu na optuenog Zekovia i Zeevia, advokat ukanovi zatra-io je oslobaajuu presudu jer, ka-ko je kazao, nema dokaza da su po-inili djelo koje im se stavlja na teret.

Optueni Kneevi izrazio je iskreno aljenje zbog izgubljena dva ivota i tvrdi da ni jedan metak nije ispalio. Bog mi je svjedok da ih ja nisam ubio, a daleko od toga da sam sa Zindoviem imao prethodni dogovor o tome, kazao je Kneevi, ponavljajui stav odbrane da Tui-latvo nije dalo nijedan argument, koji bi potvrdio da se radilo o pret-hodnom dogovoru.

Prvostepenom presudom sva e-tvorica optuenih osueni su na se-damnaest godina zatvora. S.K.

RAZBOJNIKI PEH

Dobio batine od rtvePostupajui po prijavi koja je u

petak, nekoliko minuta poslije po-noi, dospjela u deurnu policijsku slubu u Plavu, policijski slubeni-ci uhapsili su Jasmina Baia iz tog grada zbog sumnje da je napao su-graanku i pokuao da joj otme tor-bu sa dnevnim pazarom radnje, i-ja je vlasnica. Ipak, ena je uspjela da od sebe odbije napad pa je dje-lo ostalo u pokuaju, saoptili su iz Uprave policije.

Osumnjieni Bai je kako se sumnja, upotrebom fizike snage, rtvu je oborio na zemlju, a potom joj je na lice stavio krpu natoplje-nu nepoznatom hemijskom suptan-com koja je trebala onemoguiti da reaguje na napad. rtva I.R. je ipak uspjela da napadaa udari u predje-lu stomaka i lica nakon ega je po-bjegao bez plijena. Policija je potom,

oko 2.30 asova, uspjela da identifi-kuje i uhapsi Baia u oblinjem na-selju Magaze. Nakon to je uhaen, sudija za istragu Osnovnog suda u

Plavu Baiu je odredio zadrava-nje do 30 dana, zbog sumnje da je poinio krivino djelo razbojnitvo u pokuaju. S.K.

Aleksandar Vrane

Amina Kali

Ilustracija

Crna Gora14 UTORAK, 29. 1. 2013.

BIJELO POLJE

Kod kovaa samo za suvenirBIJELO POLJE - eki, nako-

vanj i klijeta, te puno vatre raspi-rene jedino je to je potrebno da se uz mnogo znoja omeka eljezo i pretvori u oblik koji zamisli kova Buko emovi. Kovaa zanatlija jo jedino ima u Baru, Podgorici i u Bijelom Polju. Buko je sa bra-tom naslijedio vijekovnu porodi-nu tradiciju.

Ovaj zanat izumire ve preko deset godina. Sad u raznim pro-davnicama ima da se kupe i sjeki-ra i grabulja ili motika. A i seljaka nema vie, svi dooe u grad, a od njih smo najvie imali zarade, pri-a kova emovi.

Kovati gvoe hoe mnogo vre-mena, umijea, iskustva i znoja. Ali, kako Buko kae, ima to ne-ku dra dok se sa uarenim gvo-em bori.

I to vam je neka vrsta umjetno-sti. Hoe tu posla i talenta i strplje-nja da izvue od nekog grubog ko-mada gvoa na primjer lijepu ko-vanu ogradu, kazao je Buko, do-dajui da je posljednju potkovicu, simbol kovakog zanata, iskovao prije par mjeseci.

Jedno vrijeme najvie su se ra-dile potkovice. Sada u zadnje vri-jeme niko vie ne dri konje, to je

gotovo izumrlo. Prije su traili na dan deset, petnaest pari tih potko-vica, a danas mjesec, dva proe ni-ko ne potrai pria Buko.

On kae da tu i tamo poneko na-rui da mu se otkuje jedna potko-vica da bi stavio na auto ili ponio kui, za sreu.

uli ste za izreku kod kova-a crne ruke, a bijeli hljeb. Ne-kada, kada bi neki Musliman na primjer, iao na hadiluk, dolazi-li su kod kovaa da kod njega za-mijene novac, da bi uzeli od nje-ga jer je taj novac bio halal no-vac zaraen poteno i sa mukom, a na had se troi poteno zara-en novac. Kovai su, kau, naj-potenije zaraivali novac zno-jem i radom ali pravim radom, kae emovi.

Ulicu koja zvanino nosi naziv III Sandaka, a u kojoj je nekada bilo vie kovanica, niko nije znao pod tim nazivom, ve kao Ulicu ko-vaa. Komije kovaa priaju da su nekada eljeli malo mira jer se ponekad i po itav dan ulo uda-ranje ekia.

Zasmetalo bi nam, naroito ra-no ujutro ili poslijepodne kad spa-vamo i tad bismo govorili da nam, u stvari, lupaju po glavi. Sad mi ne-

dostaje zvuk ekia i nakovnja jer tek sad uviam da je to bilo poput muzike jer su oni svojim ravno-mjernim udarcima ekiem proi-

zvodili lijepu muziku, pria kom-ija Mijo.

On kae da ne treba dopustiti da neto tako lijepo i korisno izumre

jer ko zna, moe jednog dana ne-kom zatrebat. A ini mi se da taj dan polako dolazi.

S.M.S.

PLJEVLJA

Odbornici raspravljaju o ivotnoj srediniSjednica parlamenta zakazana je za 1. februar

PLJEVLJA Smanjenje poreza za preduzea u steaju, sudbina odjeljenja Mainskog fakulteta u kolskoj 2013/14 godini, nezdrava ivotna sredina i odnos Termoe-lektrane, Rudnika uglja i Vlade prema takvom stanju, teme su kojima e se pljevaljska Skupti-na baviti u petak, na prvom ovo-godinjem zasjedanju.

Na nepokretnostima privred-nih drutava i drugih lica koja su obavezna da vode poslovne knji-ge, a kod kojih je otvoren steaj i iji je plan reorganizacije usvojen od strane povjerilaca, a po pra-vosnanosti rjeenja steajnog sudije kojim se potvruje usva-janje plana reorganizacije, sto-pa poreza je 0,50 u periodu u ko-me se sprovodi plan reorganiza-cije, navodi se u predlogu izmje-na i dopuna odluke o porezu na nepokretnosti.

Vie odbornika pljevaljskog parlamenta kazalo je za Dnevne novine da im ovakve izmjene i do-pune nijesu po volji jer smanjuju ionako mali budetski prihod op-tine i da razmiljaju da li e po-drati odluku koja nije u intere-su graana.

Korist od ovakve odluke imae jedino Vektra Jaki koja je u stea-

ju i ije e godinje poreske oba-veze po ovom osnovu biti prepo-lovljene, a nikako graani Pljeva-lja, tvrde oni.

Odbornici bi na sjednici trebalo i da verifikuju nedavni dogovor po-litikih partija o prestanku potre-be za upisom novih studenata za studijski program Mainskog fa-kulteta u kolskoj 2013/14 godini i dogovore datum raspisivanje Jav-nog poziva za organizovanje no-vih studijskih programa u plje-valjskom Akademskom centru.

Niko nee biti favorizovan, a na taj poziv se mogu javiti i dravni i privatni univerziteti, pojanje-no je iz pljevaljske lokalne uprave.

U Akademskom centru stu-dijski program Mainstva poeo je 2008. godine, a pored njega u organizaciji Hotelsko edukativ-nog centra Miloer, u Pljevljima se odvija i nastava Kulinarskog menadmenta.

Skuptina e razmatrati i Infor-maciju o stanju ivotne sredine u Pljevljima od 2008. do 2012. godine prema kojoj je u tom periodu regi-strovano oko 26.000 oboljenja di-sajnih organa, od bronhitisa pre-ko astme do karcinoma. U istom periodu dijagnostikovana su uku-pno 903 maligna oboljenja. D.K.

HIdrOELEktrAnE

Kovaevi i Perovi napustili Komisiju

Predstavnici nevladinih organiza-cija (NVO) Grin Houm i Ozon, Nata-a Kovaevi i Aleksandar Perovi povukli su se iz Komisije za procjenu prekograninih uticaja na ivotnu sredinu hidroelektrana koje su pla-nirane da se prave na Drini i Limu.

Iz tih organizacija saopteno je da su Kovaevi i Perovi namjeravali da kao lanovi ekspertskog tima do-prinesu radu Komisije i proire mo-gunosti za ukljuivanje to veeg kruga zainteresovanih iz nevladinih organizacija.

Kako su naveli iz tih organizacija, nakon konstitutivnog sastanka Ko-misije koji je odran u petak, i me-usobnih konsultacija, zakljueno je da sastav Komisije nije biran na transparentan i nain i koji odgova-ra potrebama predloenog zadatka procjene uticaja na zivotu sredinu za hidroelektrane koje mogu ima-ti negativan efekat na ivotnu sre-dinu u Crnoj Gori.

Na sastanku, predsjednik ek-spertske komisije Mihajlo Buri, koji je odabran bez naeg znanja i uea, koordinirajui pripremu programskog zadatka za lanove

ekspertskog tima, davao je direktne instrukcije za ukljuivanje mjera ko-je se vezuju za strateko planiranje upotrebe prekograninih vodnih re-sursa, razradu energetskog bilansa i slino. To nijesu pitanja kojima ova komisija treba da se bavi, kae se u saoptenju Grin Houma i Ozona.

Navodi se da ih takva kordinacija i planiranje rada navodi na sumnju da je Komisija, ustanovljena ne da stvarno zatiti prirodu i umanji tet-ne uticaje, ve u cilju obezbjeivanja instrumenta za stvaranje politikog prostora za budue pregovore dvi-je drave o udjelu korienja hidro

potencijala prekograninih tokova Lima i Drine. Ukazuje se da e, bez obzira na istupanje iz lanstva rad-ne grupe, Grin Houm i Ozon aktiv-no pratiti dalji razvoj situacije i ue-stvovati u javnim konsultacijama.

Kontinuirano emo davati podr-ku NVO i mreama koje su due ak-tivne po ovom pitanju i nastojaemo da okupimo sve zainteresovane su-bjekte kako bi smo u kvalitetnoj raz-mjeni miljenja prikupili relevan-tne komentare koje emo zajedniki uputiti nadlenim institucijama i ek-spertskom timu, poruili su iz Grin Houma i Ozona. B.B.

TIVAT- Od ukupno sedamna-est, dvanaest porodica je veza-no za HTP Mimoza iz Tivta. Oni istiu da su u nezavidnom polo-aju jer ekaju zavretak zgrade u kojoj e dobiti stanove. Obje-kat je trebalo da bude zavren poetkom ove godine, ali su ra-dovi stornirani zbog nerijeenih imovinsko-pravnih pitanja. Poto je taj problem rijeen na posljed-njem skuptinskom zasijedanju prole godine, nastavak radova se oekuje ovih dana, pa stanari odmaralita trae prolongiranje iseljenja iz objekta na Seljanovu za oko pola godine.

Iz sindikalne organizacije HTP

Mimoza mole vlasnika da sta-narima produi rok za iseljenje za oko pola godine do kada oe-kuju da e moi useliti u svoje stanove, rekao je sekretar sindi-kalne organizacije Radomir Pen-da, naglasivi da se radi o dvana-est porodica sa oko 44 lana, koji nisu stambeno zbrinuti.

Prva etapa zgrade je pri kra-ju, tri sprata su zavrena ugru-bo, objasnio je Penda.

Stanari biveg Makedonskog odmaralita su suoeni sa jo jed-nim problemom. Treba da plate oko 160 hiljada odtete, odnosno za stanovanje u prethodne tri go-dine. Rjeenjem osnovnog suda iz

Podgorice po osnovu tube Vezu-va , 16 stanara i drava Crna Go-ra, po osnovu materijalne tete i sudskih trokova treba da plate 159.000 eura.

Mi smo 27. juna 2011. obavije-teni da je Vezuv kupio Make-donsko odmaralite, a nakon to-ga, 30 avgusta stiglo je rjeenje da se iselimo u roku od 15 dana, a oni su ve 5. septembra sklopili ugovor o zakupu sa firmom iji je direktor Jokovi, rekao je Vesko Obradovi, jedan od stanara ista-kavi da su zakup zgrade dogovo-rili za potrebe njihovih radnika koji rade na gradilitima u Tivtu.

Predstavnike sindikata i stana-re jue je u optini primila glavni administrator Jovanka Lalii, koja je predsjednika optine Dra-gana Kankaraa upoznala s nji-hovim zahtjevima. Stanari biv-eg makedonskog odmaralita na Seljanovu obratie se pismenim zahtjevom vlasniku, podgorikoj firmi Vezuv i predsjedniku op-tine Tivat.

Podgorika firma je vlasnik objekta, koji se nalazi u neposred-noj blizini marine Porto Monte-

negro, povrine u osnovi 476 kva-drata, koji ima prizemlje, sprat i potkrovlje i dvorite od 461 me-tar kvadratni. Vezuv je odma-

ralite kupio na javnom tenderu, 3. decembra 2010. godine od ma-kedonskog Ministarstva socijal-nog staranja za 700 hiljada eura.

Crna Gora 15UTORAK, 29. 1. 2013.TIVAT

Trae produen rok za iseljenjeStanarima biveg makedonskog odmaralita stiglo rjeenja da se isele u roku od 15 danaZora Krstovi

Stanarima biveg makedonskog odmaralita na Seljanovu, koji su se u taj objekat ilegalno uselili devedesetih godina prolog vijeka, sti-glo je rjeenje iz Osnovnog suda iz Kotora da se isele u roku od 15 dana. Rjeenje je doneeno krajem prole godine, a stanari su ga dobili 24 januara. Rjeenje je doneeno na osnovu tube vlasnika, podgorike firme Vezuv, odnosno pravosnanog sudskog rjeenja od 27 jula pro-le godine. U meuvremenu, vlasnik je objekat izdao u trogodinji zakup preduzeu Com perfekt iz Podgorice, ali zakupac zbog sudskog proce-sa nije mogao preuzeti bive odmaralite.

Crna Gora16 UTORAK, 29. 1. 2013.

Februarski Porodi-ni vikend, koji e se odrati 2. i 3. febru-ara u bioskopu Ci-neplexx, obiljeie humanitarne akci-je prikupljanja sred-stava za pomo so-cijalno ugroenim porodicama iz Crne Gore. Prikupljena fi-zika i novana sred-stva u Cineplexxu bi-e uz pomo Crve-nog krsta Crne Gore poklonjena porodi-cama koje su socijal-no najugroenije. Bi-oskop e dijeliti ula-znice putem lokalnih medija, a njihovi do-bitnici e sami birati cijenu. Kutija za do-brotvorne priloge e se nalaziti u biosko-pu oba dana Poro-dinog vikenda.

HERCEG NOVI

BAR

O vodovodu na vanrednoj Skuptini

Jang Hun posjetio Kotor

HERCEG NOVI - Kreditno zaduenje Vodovoda od 150.000 eura, kojim bi se otplatio dio duga Javnog preduzea Vodo-vod i kanalizacija Herceg Novi Elektroprivredi Crne Gore, bie tema osme vanredne sjednice Skuptine Optine Herceg Novi, koja je planirana za etvrtak. Prema rijeima predsjednika hercegnovske optine Dejana Mandia, optina e garan-tovati za kreditno zaduenje hercegnovskog Vodovoda ko-jim e samo djelimino biti ot-plaen dug Vodovoda za stru-ju, koji iznosi oko 700.000 eu-

ra. Podsjetiemo, u petak su se predstavnici Vodovoda, Opti-ne i Elektroprivrede dogovori-li da se isplati prva rata u izno-su od 150.000 eura. Inae, Vo-dosnabdijevanje u hercegnov-skoj optini je tokom vikenda normalizovano nakon pro-lonedjeljnih problema u ispo-ruci vode potroaima gornje Savine, centra grada, Ulice Pr-ve Bokeke Orjenskog bataljo-na, Desete Hercegovake uli-ce, Srbine, Nemile i dijela To-ple, zbog iskljuenja struje u pumpnim postrojenjima Kan-li Kula i Bajer. S.M.

BAR - Kulturni centar Bar u 2013. godini namjerava da iz-vri adaptaciju Galerije Ve-limir A. Lekovi koja ne za-dovoljava standarde kada su umjetnike galerije u pitanju.

Zbog velikih staklenih otvo-ra na zidovima, Galerija ne raspolae dovoljnim ravnim zidnim povrinama, pa smo prinueni da izlobe postav-ljamo na drvenim panoima, to je prevazieno kao sistem tehnikog rjeenja jo prije trideset godina, kae direk-tor Kulturnog centra Bar a-zim Nikezi.

Po njegovim rijeima, to bi zahtijevalo finansijska ulaga-

nja sa kojima se otpoelo jo u 2009. godini. Neophodno je uvoenje i instaliranje ade-kvatnog galerijskog osvjetlje-nja, ugraivanje alarmnog si-stema praenja i zatite putem video nadzora, adaptacija i sa-nacija postojeeg depoa Gale-rije i obezbjeivanje novih prostora za tu namjenu, te na-bavka galerijskog ozvuenja.

Namjera Kulturnog centra je i formiranje Parka skulptura, koji se nalazi neposredno u ga-lerijskom okruenju. Ovaj park bi se stvarao donacijama i po-klonima, a sluio bi kao izlo-beni prostor za vajarske rado-ve. .M.

KOTOR - Predsjednik Uprav-nog odbor Svjetske organizacije gradova, Kvak Jang Hun bora-vio je u dvodnevnoj posjeti Ko-toru, na poziv gradonaelnice Marije atovi. atovi je tom prilikom organizovala radnu ve-eru gdje je zajedno sa svojim saradnicima potpredsjednikom Optine Tvrtkom Crepuljom, savjetnicom za meunarodnu saradnju Brankom Todorovi i direktorom turistike organi-zacije Mirzom Krciem govo-reno o mogunostima aktivni-je saradnje u okviru organizaci-ja u kojima je Kotor lan, sa po-sebnim akcentom na promociju Kotora kao atraktivne turisti-ke destinacije u svijetu i grada drevne istorije i kulture.

Zbog radova na trafostanici Breza, danas e u vremenu od devet do 12 sati, bez napajanja elektrinom energijom biti po-troai sa podruja naselja Gr-bavci, Lekii, Donji Kokoti i Vojno Dobro, saopteno je iz Elektro-privrede Crne Gore. Iz te kompa-nije su kazali da e zbog redov-nog godinjeg remonta prekida-a u postrojenju TS 35/10 kV Igalo, danas u vremenu od 12 do 16 sati, bez napajanja elek-trinom energijom povreme-no ostajati potroai sa podru-ja Igala, Sutorine, Njivica, Be-ka, Prijevora, Malte, Suepana i Mojdea.

KOTOR - Luka Kotor raspisala je javni oglas za izbor najbolje fotografije. Temats-ki fotografije treba da su ve-zane za luku ili djelatnost koja se u njoj obavlja. Na konkursu mogu da uestvuju sva pravna i fizika lica. Izabarane foto-grafije od ocjenjivake komisije bie dostupne javnosti na Izlobi fotografija, a najbolje tri foto-grafije bie nagraene.

Radovi na trafostanici

Oglas za najbolju fotografi ju

SAMIT

PROTEST

Raenovi na skupu Svjetske banke

uri da nam isplati novac

Program ima za cilj pomo gradovima u modernizaciji i reformamaBUDVA - Predsjednik optine

Budva Lazar Raenovi sa sa-radnicima uestvovao je u Beu na konferenciji Dijalog gradonael-nika, kao dio urbanog partnerstva Svjetske banke i Republike Austri-je. Program ima za cilj podrku i pomo gradovima u modernizaci-ji i reformama, kroz promovisanje odrivog lokalnog razvoja i una-prijeeno upravljanje.

Raenovi je naglasio da se sve aktivnosti budvanske optine mo-raju usmjeriti ka kreiranju siste-ma koji odgovara potrebama gra-da, koji u toku jednog prosjenog dana u julu ili avgustu ima ak est puta vie stanovnika, nego u zim-skom periodu.

Optina Budva je dobar partner kancelariji Svjetske banke u Crnoj Gori, a MFSA (Municipal Finanses Self - Assessment) - samoprocjena optinskih finansija, vjerno moe da oslika stanje u finansijama u optini i moe biti jedan od kvali-tetnih instrumenata poslovanja. Posebno je ova analiza dobra za djelokrug poslovanja predsjedni-ka, kao instrument koji na jednom mjestu, zbirno, kvalitetno pokazu-je finansije, kazao je Raenovi.

Kako je saopteno iz Raenovi-evog kabineta, iako je program globalnog karaktera, usmjeren je na drave jugoistone Evro-pe, ukljuujui Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrva