Upotreba agregata u posljed-njih godinu dana nekoliko puta dovela je do traginog ishoda, kako u Crnoj Gori, tako i u okruenju. S obzirom na nestanke struje, esto se pokae i kao neop-hodna sprava. Strunjaci upozora-vaju da se mora oprezno koristiti i savjetuju da se dri u prostoriji spe-

cijalno namijenjenoj za to, van ku-e, dalje od prozora i vrata, kako bi se izbjeglo udisanje ugljenmonok-sida koji agregat isputa pri radu. Smrt trovanjem tim gasom nastupa postepeno jer nema boju i miris, a rtva nekada ne moe da odreagu-je zbog specifinog simptoma - ot-kazivanja miia. Strana 11

IZGLED MODA

Neobine tajne vitkih ljudi

Kone suknje su IN

UPOTREBA AGREGATA IMA I FATALNE POSLJEDICE

Jelena Kovaevi

SDP

IMENOVANJE

I koristan i smrtonosan

Milojica Daki novi guverner

Svim pravnim sredstvima protiv kandidature Vujanovia

FRANS FUDBAL

KOARKA

Plava disciplina rui Budiveljnik

MJERE

Krizni porez obuhvata 44.000 zaposlenih

SRIJEDA, 30. 1. 2013. BROJ 452/ GODINA I I

PRAVILA NA STRANI 14

KUPON23

KUPON23

BEHTEL ENKA

Nadamo se da emo graditi auto-put

DNEVNE NOVINE IMALE UVID U RADNU VERZIJU IZVJETAJA O POGLAVLJU 23.

USTAV NA SKENERU EVROPSKE KOMISIJE

SPORT 2632

44.000 zaposlenih

Platini primio mito za

Mundijal u Kataru

Dejvid Vel

3

5

9

2

9

ENA 3340

Tema dana2 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

POREZI

ISTRAIVANJE

Via stopa se odnosi na 44.000 radnika

Okov najbolji za rad

Po stopi od devet odsto oporezovae se zarade za 124.000 zaposlenihUsvojeni krizni porez koji pred-

via oporezivanje zarada po stopi od 15 odsto iznad 479 eura odnosi-e se na 44.000 zaposlenih, saop-teno je jue iz Ministarstva finan-sija za Dnevne novine. Prema po-dacima, po vaeoj stopi od devet procenata oporezovae se plate za oko 124.000 zaposlenih.

Bruto prihod za budet je 11 mi-liona eura, dok je prihod od sma-njenja rashoda po osnovu zarada 3,3 miliona. Kontrakcija tranje je 1,8 miliona eura, tako da je neto efekat za budet 12,5 miliona eu-ra, precizirali su iz Ministarstva finansija.

Skuptina je u ponedjeljak usvo-jila dopune Zakona o porezu na do-

hodak graana, kojima se na zara-de preko 720 eura bruto, odnosno 479 eura neto primjenjuje via po-reska stopa od 15 odsto. Na iznos od 479 eura primjenjuje se postojea stopa od devet procenata. To znai da e na zaradu od recimo 500 eu-ra porez iznositi 1,8 eura, dok je na iznos od 1.000 planirano da se uz-me 46 eura.

Vlada je prvobitno planirala da oporezuje po stopi od 12 odsto sve bruto zarade iznad 400 eura, od-nosno 280 eura neto. Prema toj ra-unici uzimanje bi bilo od zarade 22,5 eura. Usvojenim poreskim rje-enjima bavio se i premijer Milo ukanovi. On je kazao da mje-ra oporezivanja bogatstva u Crnoj

Gori ne bi mogla biti supstitut za ono to Vlada mora da preduzme kako bi obezbijedila fiskalnu dis-ciplinu i toga su svjesni i oni koji je predlau.

On je podsjetio da je Crna Gora poetkom novog milenijuma ima-la progresivni sistem oporeziva-nja, koji je imao brojne slabosti, zbog ega je uveden proporciona-lan. Taj sistem je Crnoj Gori obez-bijedio brojne benefite, koji izme-u ostalog podrazumijevaju privla-enje stranih direktnih investicija.

Poreski sistem je vaan eleme-nat privlanosti jedne investicione destinacije, ali nas kriza opominje da bi ga trebalo preispitati, rekao je ukanovi.

Kompanija Okov najbolja je kom-panija za rad, kao i kompanija sa najboljim meuljudskim odnosima, pokazalo je istraivanje koje je spo-vela konsultantska firma Blue Coach na uzorku sa vie od 1.100 zaposlenih iz 26 kompanija. Drugo mjesto pri-padalo je Crnogorskom Telekomu, kao i specijalna nagrada za Najbo-lje organizovanu veliku kompani-ju. Tree mjesto, kao i specijalnu na-gradu za najinovativniju kompaniju osvojila je Pivara Trebjesa.

Titulu najbolje srednje kompani-je od ukupno prijavljenih deset, do-bio je Elko Tim uz specijalno prizna-nje najinovativnije srednje kom-panije, dok je Hipotekarna banka osvojila drugo mjesto kao i specijal-no priznanje za najorganizovaniju kompaniju. Tree mjesto i specijal-na nagrada za najbolje meuljud-ske odnose pripala je Sava Monte-negro osiguranju.

U kategorji malih kompanija ue-stvovalo je ukupno osam preduze-a od kojih su nagraeni Finance Plus, koji je osvijio prvo mjesto, kao i dvije specijalne nagrade u katego-rijama najorganizovanija i najino-

vativnija kompanija. Drugo i tree mjesto u kategoriji malih kompa-nija dobile su mljekara Srna i Po-dravka, a priznanje male kompa-nija sa najboljim meuljudskim od-nosima dobila je kompanija Tring iz Podgorice.

Ove renomirane firme su pre-poznale ta je sama sutina dobrog

poslovanja: zadovoljni i stimulisani zaposleni, a samim ukljuivanjem u projekat ove kompanije su poka-zale veliku hrabrost omoguavaju-i uvoenje novog i boljeg standar-da za zaposlene u Crnoj Gori, kazao je voa projekta mr Sran Vuke-vi, koji je uruio nagrade najbo-ljim. I.C.

Koliko e iznositi odreena stopa poreza je tema o kojoj se u po-jedinim dravama polemie mjesecima, a esto je to kljuni faktor ko e na izborima dobiti povjerenje biraa. U Crnoj Gori je pronaen jedinstven recept. Za manje od mjesec predloen je i usvojen novi vei porez na zarade iznad prosjene plate, a za sve to birai su sa-znali nakon to je formirana Vlada. Vjerovatno bi u drugim drava-ma predlaganje i usvajanje takvih mjera imalo drugaiji epilog, ali Crna Gora je uvela novi standard.

Ne moramo se mnogo vraati unazad. Prolog proljea u Francu-skoj uoi predsjednikih izbora tadanji opozicioni kandidat Fran-soa Oland promovisao je da e se, ako bude predsjednik, zaloiti za usvajanje poreza od 75 odsto za one koji zarade vie od milion eu-ra. Upravo, ini se da ga je najava te mjere i jo nekoliko drugih pro-movisala u predsjednika Francuske. Istovremeno, ukinuo je i mno-ge poreske olakice koje su imali bogatai. Primjena tih mjera na-ljutila je bogatae koji sada trae druge drave i uzimaju dravljan-stva. Bernar Arno, najbogatiji Francuz, najavljuje selidbu u Belgiju, a glumac erar Depardje ve ima i paso Rusije. Obojica su neka-ko vezani za Crnu Goru. Arno kao jedan od akcionara Porto Monte-negra, a Depardje planira ulaganje. Meutim, nijedan ni drugi nije-su obavijeteni da smo poveali stope. Sa druge strane, nije jasno zbog ega se o ovim mjerama nijesu obavijestili birai, jer su izbori bili samo par mjeseci ranije. Teko da se u oktobru nije znalo u ka-kvom stanju su javne finansije, posebno ne oni koji su sada na vla-sti, jer su i tada imali sve podatke. Nita manje nije sporno ni brzina da se usvoje mjere koje obino zahtijevaju mjeseci analize, raspra-ve, ali i konsultacije sa socijalnim partnerima odnosno sindikatima i poslodavcima. Ovaj put su svi oni zaobieni do par dana uoi usva-janja. To nije doprinos socijalnom dijalogu kojim se svi hvale kada dou birokrate iz Brisela.

Ukupan efekat uvoenja vee stope poreza je 12 miliona eura, kada se to sagleda to je prilino mala para u odnosu na 1,1 milijar-di eura koliko iznosi dravni budet. Nije jasno zbog ega se krenu-lo u tako radikalnu i bolnu mjeru za prilino sitnih 12 miliona eu-ra. Taj iznos je skoro jednak onom koji duguju koncesionari. Ispada da je lake usvojiti mjeru koja e se odnositi na 44.000 radnika, a ne na nekoliko desetina koncesionara. udan recept. Meutim, oi-gledno je Vladu opredijelilo da predloi i Skuptina izglasa ono to je mogue naplatiti odnosno od zaposlenog.

Recept

EDITORIJAL

urednik NOVAK USKOKOVI

Crna GoraGrad

Danas Sjutra

PodgoricaUlcinjBarBudvaHerceg NoviNikiKolainabljakPljevljaBijelo Polje

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

DANAS SJUTRA

min oC max oC min oC max oC

Meteo

04544-2

-10-8-5-4

JADRAN: More malo do umjerenotalasasto. Vjetar slab doumjeren, na otvorenom moru povremeno pojaan,uglavnom sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvo-renom moru oko 14 stepeni.

06:5816:55

131415161511958

10

356651-3-3-20

151516161697478

Na jugu suvo sa sunanim intervalima, ana sjeveru ponegdje slaba kia.

Malo do umjereno oblano, na jugusa duim sunanim intervalima.

Filipa Vujanovia u politici ne moemo posmatrati odvojeno od Mila ukanovia, jer bi upali u zamku. Ima samo jedna razlika Vujanovi nema svoj stav i miljenje, pa mu ga ukanovi formira i usmjera-va. Filip Vujanovi je, direktno ili indirektno, dio svih ukanovievih projekata, od politikih do onih koji podrazumijevaju partnerstvo sa sumnjivim licima.

Jovan Vuurovi, funkcioner Nove

Iz Crne Gore je u periodu od 2005.do 2011. nelegalno iznijeto 6,2 mi-lijarde USD. To je skoro 6 budeta i 3 BDP Crne Gore. Vrati pare, Milo.

Neboja Medojevilider PzP

Drugo mjesto pripalo je crnogorskom Telekomu, a tree je osvojila pivara Trebjesa

Tema dana 3SRIJEDA, 30. 1. 2013.ULTIMATUM

Druga dva bitna bloka pitanja, adminstrativni kapaciteti i finan-siranje potpuno su zasjenjeni hit-nom potrebom stvaranja prav-ne podloge za dubinsku reformu pravosua. Na neke je nelogino-sti upozorio sam izvjetaj o skri-ningu, posebno upirui prst na po-stojee prakse imenovanja sudija ili procjenu njihove odgovornosti. Stoga se u setu mjerila, preduslo-va za otvaranje poglavlja 23, oe-kuje ustavna reforma. Ona e biti osnov, temelj odakle e ii gradnja novog pravosua po modelu EU.

Poruke su jasne. Tuioce ne bi trebalo da imenuje parlament, parlament po pravilu da se mije-a u izbor sudskih vijea, te da se u Ustav ugrade i razlozi za otkaz sudijama i tuiocima. Meu mje-rilima bi se mogli nai akcioni pla-novi za transparentan proces upo-ljavanja novih sudija, temeljen na sposobnosti, kao i mjere za ne-utralnost sudija i njihov odgovo-ran rad, a koje se, istina, lako mo-gu sakriti u neko ire mjerilo. Kao posebno mjerilo, sudei po prepo-rukama EK, mogao bi biti osmi-ljen blok mjera (za start akcijskih planova) za efikasnost i profesio-nalizam pravosudnih radnika. To e biti i mjerilo za zatvaranje, po-praeno dokazima iz prakse, tzv. track record. Drugi dio poglavlja je korupcija, pogotovo to se u iz-vjetaju o skriningu opisuje rije-ima ona nastavlja da bude ozbi-ljan razlog zabrinutosti. EK nika-da nee zloupotrebljavati ovakve snane izraze, kada ih stavi u slu-beni dokument, oni su zaista upo-zorenje pogotovo uz navod da ko-rupcija prevladava u mnogim po-drujima i, za kraj, da se ocjena o rasprostranjenosti takoe teme-

lji na procjeni prijetnji organizo-vanog kriminala pripremljenoj od Europola na zahtjev Vijea u junu 2012. godine.

Za otvaranje poglavlja e se tra-iti akcioni planovi koji se bave pitanjima jaanja ili ak revizije institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, potom mjere za spreavanje sukoba interesa, nova pravila procedure za javnu upra-vu i unaprijeen sistem finansi-ranja politikih stranaka. Ovo su tri uslova koja ne trae akcione planove nego direktne promjene. lanice EU e odluiti u kojoj e mjeri to traiti odmah, na startu pregovora. Preveliki zahtjevi na samome poetku mogu usporiti otvaranje pregovarakog poglav-lja, uinivi time dobre namjere kontraproduktivnim.

Pod lupom e se nai antikorup-cijske mjere na raizni lokalnih or-gana uprave vjerovatno tek u uz-napredovaloj fazi prilagoavanja, tokom pregovora. No, ozbiljan e akcioni plan biti potreban za spe-cifine mjere suprotstavljanja ko-rupciji, ukljuivi predloeni po-seban plan za najranjivija po-druja aktivnosti, naznaena u procjeni rizika iz 2011. godine.

Odjeljak korupcije sadri jo preporuka, uglavnom koncentri-sanih na poboljanje rada cijelog zatitnog sistema, poput proce-dura za oduzimanje nezakonito steene imovine, saradnje meu svim uesnicima borbe protiv ko-rupcije ili revizije imuniteta. Do-bar dio ovih preduslova ukazuje i na podruja na kojima e EU htjeti tzv. track record, ili potvrde prak-som da su se promjene dogodile, da su dio svakodnevnog posla i da su nepovratne.

U Ustavu o otkazima sudijama i tuiocimaEvropska komisija jasno poruila koja mjerila mora ispuniti naa drava kako bi otvorila pregovore o poglavlju 23 - Pravosue i ljudska pravaMira Duevi, Lada Stipi Niseteo

Crna Gora mora sprovesti dubinsku, sveobuhvatnu reformu pravosu-a. Mora izmijeniti Ustav, prilagoditi ga evropskim standardima, kao i preporukama Venecijanske komisije. To znai da tuioce ne treba da imenuje parlament, a da u Ustav treba ugraditi i razloge za otkaz su-dijama i tuiocima. Ovo je zakljuak evropske komisije koji se nalazi na 33 stranice dugom izvjetaju o skriningu poglavlja 23. Pravosue i ljud-ska prava, u koji su uvid imale Dnevne novine.

MALESIJA

Niko se ne protivi referendumu, ali datuma nemaPredsjednici Force i Demokratske

partije Nazif Cungu i Fatmir e-ka nijesu uspjeli da postignu do-govor sa potpredsjednikom DPS-a Svetozarom Maroviem oko datu-ma odravanja konsultativnog re-ferenduma za optinu Tuzi. Kako je u izjavi za DN napomenuo ulcinjski gradonaelnik i predsjednik Force Nazif Cungu, najbitnije je da se niko ne protivi odravanju referenduma, ve da se svi akteri zalau za to. On je dodao da nema bojazni da refe-rendum nee biti uspjean, istiui da se u Petnjici i Gusinju nije dogo-dilo nita spektakularno to e biti sluaj i sa Malesijom.

Datum za odravanje referendu-ma nije odreen. Ali postoje oprav-dani zatjevi da se on odredi prije predsjednikih izbora ili na taj dan. Bitno je da nema nikakvih uslovlja-vanja i da e se pripremiti uz podr-

ku i saglasnost svih subjekata, apo-strofirao je Cungu.

Odravanje referenduma u Male-siji je, po njegovim rijeima, u optica-ju ve nekoliko godina i nije nikakva novina. Stoga su, kako je objasnio, razgovori koji se vode sa DPS-om fak-tiki nastavak realizacije sporazuma o saradnji koji su manjinske partije potpisale sa najjaom partijom pri-likom podrke novoj Vladi. Cungu je saoptio i da su on i eka vodili pre-govore ne samo u ime svojih parti-ja ve i u ime koalicionih partnera.

Sa druge strane predsjednik Gra-anske inicijative za malesiju Va-selj Sinitaj, koji je u koaliciji sa Forcom rekao je za portal Analiti-ku da GI nee uestvovati u vlasti ako se njihovi zahtjevi ne ispune, bez obzira na postojanje sporazu-ma sa DPS-om.

Ako danas ne bude radnog sa-

stanka sa premijerom Milom u-kanoviem planirali smo da mu uputimo otvoreno pismo u kojem emo traiti ispunjenje obeanje vezano za optinu Tuzi, kazao je on.

Sinitaj je kazao da Cungu ima puno saznanje koji su principi GI i dodao da ako je bio nekakav sa-stanak sa Svetozarom Maroviem onda je to u redu.

Fatmir eka nije bilo ta uslov-ljavao ili traio bilo kakav uslov za ulazak u izvrnu vlast. GI Tuzi ne-e uestvovati u izvrnoj vlasti sve dok se nai zahtjevi ne ispune. Mi prije dana odravanja predsjedni-kih izbora traimo datum odrava-nja refrenduma. Neemo vie da se igramo obeanja jer ovo je vrijeme akcije, a ne sporazuma i Platformi. Ni jedan jedini zahtjev Albanaca ne iskae iz Ustava pa ni onaj o opti-ni Tuzi, zakljuio je Sinitaj. V.K.

Dobro razumijemo zakone EUSkrining je poeo prije formalnog otvaranja pre-

govora, njegova je prva faza, obrazlaganje, obavlje-na zajedno za sve tri zemlje koje su tada ekale start pregovora Makedoniju, Srbiji i Crnu Goru. Potom je uslijedila druga, tzv. bilateralna faza analitikog uporeivanja zajednike pravne tekovine (kako glasi slubeni opis aktivnosti screeninga), pri emu je tim Evropske komisije, izmeu ostalog, zakljuio i da cr-nogorska strana dobro poznaje problematiku, te da razumije evropske zakone. Naravno, popis primjedbi i preporuka za izmjene je impozantan, ukazujui na mogua mjerila za otvaranje ovog poglavlja, ali i na ono to e se traiti za njegovo zatvaranje, daleko u vremenu, kad cijeli pregovaraki posao bude gotovo priveden kraju, valjda krajem ove decenije. O izvje-

taju EK izjanjavaju se drave lanice. One e, to-kom irskog Predsjednitva EU, koje e drati ritam priprema, davati i usklaivati prijedloge, zajedni-ki kompromis treba dobiti blagoslov svih 27 zema-lja. U procesu proirenja odluuje se jednoglasno ne nadglasavanjem, to ga dodatno komplikuje. Pra-vilo je da mjerila (benckmarks) za otvaranje sadre uglavnom akcijske planove. EU je u svom novom pri-stupu uvela i meumjerila, ili prelazna mjerila koji-ma e pod kontrolom drati i time (navodno) ubrza-vati proces prelaska akcijskih planova u praksu, a sa njima i zatvaranje poglavlja.

S obzirom na poveliku koliinu preporuka EU e sa setom mjerila za otvaranje biti veoma obzirna, ma-skirajui manje zahtjeve pod zajedniki blok.

Cungu Sinitaj eka

Politika4 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

nato podrka

Crna Gora, i pored toga to je ma-la drava, svjesna je da izolovana od NATO alijanse ne moe efikasno od-govoriti na savremene odbrambe-no-bezbjednosne rizike koji su glo-balnog karatkera. Tako makar tvrdi dravni sekretar za politika pitanja Vladimir Radulovi. Zbog toga je cr-nogorskoj naunoj zajednici pred-stavljen program Nauka za mir i be-zbjednost (SPS), preko kojeg NATO nudi dravama lanicama i partne-rima saradnju na vie naina.

Odgovore na tradicionalne, ali i sve nekonvencionalnije prijetnje Cr-na Gora nastoji da prui, prije svega, kroz aktivnu saradnju na regional-nom nivou i jaanje dobrosusjedskih odnosa, a potom i korienjem mul-tilateralnih okvira kao to su Ujedi-njene nacije, OEBS i NATO, smatra Radulovi.On je prisutnima pojasnio

da Alijansa nije samo odbrambeno-vojni, ve i politiki savez koji promo-vie demokratske principe.

Radulovi je podsjetio da je Crna Gora, od obnove dravnosti 2006. godine, uspjeno razvijala odnose sa NATO, koristei mehanizme pro-grama Partnerstvo za mir, a kasnije i Akcionog plana za lanstvo MAP.

Savjetnik za nauku u SPS-u Ejup Kuntaj Turmu kazao je da je taj program jedan od kljunih za razvoj dijaloga izmeu drava lanica NA-TO i partnerskih zemalja, a zasnovan je na inovacijama u civilnom dru-tvu, nauci i bezbjednosti.

SPS podrava aktivnosti koje se ti-u borbe protiv terorizma, energet-ske bezbjednosti, odgovora na sajber napade, odbrane od nuklearnih i he-mijskih oruja, kao i bezbjednosti i-votne sredine, naglasio je on. B.P.

Crna Gora ne moe sama da se brani

ultimatum lp

DPS mora da potuje dogovor

Iako je Liberalna partija najavi-la krajem prole godine da e ra-skinuti koaliciju sa DPS-om uko-liko ne ponu da realizuju koali-cioni sporazum ovog mjeseca, to se nee desiti. Liberali su dali rok DPS-u da potuje sporazum do kraja februara. Lider LP Andrija Popovi je kazao da su sa DPS-om poeli proces pregovaranja o po-tovanju sporazuma koji su pot-pisali uoi parlamentarnih izbo-ra, te da su krenuli sa mrtve take. Sudei po rijeima Popovia, opti-mista je da e DPS rijeiti njihovo nezadovoljstvo.

Do sada smo odrali dva sa-

stanka sa njihovom radnom gru-pom, kazao je Popovi.

Liberali su zamjerali koalicio-nom partneru to nijesu pripre-mili niti potpisali aneks sporazu-ma koji je trebalo da precizira ue-e LP u vlasti.

Liberalna pratija je dobila resor sporta i mladih, ali oekuju da se precizira u kojim ministarstvima im pripadaju mjesta pomonika. Trebalo bi da se reguliu mjesta za njih i u ostalim segmentima vre-nja vlasti gdje drava ima vein-sko vlasnitvo, kao i u diplomat-sko-konzularnim predstavnitvi-ma. N..

Neistinite tvrdnjeprEmiJEr o iZJaVama Zukorlia

Premijer Milo ukanovi je, komentariui tvrdnje mufti-je Islamske zajednice u Srbiji, Muamera Zukorlia koji je op-tuio crnogorsku vlast za nepo-tovanje Sporazuma o Sandaku kao prekograninoj regiji, kazao da su neutemeljene.

Neistinite su tvrdnje o raslo-javanju Bonjaka u Crnoj Gori, a posebno je neprihvatljiva nje-gova tvrdnja da crnogorska vlast vodi politiku ponitavanja Bo-njaka. Takvu politiku samo vidi on iz Novog Pazara, a ne vide je Bonjaci koji su dio dravnih in-stitucija u Crnoj Gori.

To je politiko arlatanstvo.

Zukorli hoe da bude i vjerski i politiki lider Bonjaka, ne sa-mo u Srbiji nego i u drugim dr-avama. To je paternalizam, re-kao je ukanovi.

Crnogorski premijer je kazao da su on i Husovi ranije potpi-sali meustranaaki sporazum, u ime Demokratske partije so-cijalista i BS, ali ne u inostran-stvu, to tvrdi Zukorli, nego u Podgorici.

Taj sporazum, kako je ukano-vi objasnio, tie se unapreiva-nja manjinskih prava Bonjaka u Crnoj Gori, a ne Sandaka, ko-ji i nije teritorijalno administra-tivna i politika jedinica.

Znaaj programaNATO Program nauka za mir i bezbjednost datira jo od 1958., meutim, u vrijeme hladnog ra-ta je postojao program samo za 16 zemalja lanica NATO. Ideja je bila da se u vezi sa kljunim na-unim projektima naunici obje-dine. Tokom godina se stvorila mrea u kojoj je vie od 20.000 naunika, 16 naih kolega su do-bitnici Nobelove nagrade, to vam pokazuje i kakav je kvalitet ovih naunih programa, kazala je vii savjetnik NATO programa Nauka za mir i bezbjednost (SPS) i partnersku saradnju Deniz Juk-sel Beton.

Dravni sekretar za politika pitanja Vladimir Radulovi

FOTO

: Ana

Gru

jii

Politika 5SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Tumaenje

Vujanovi ne treba da brine o podrci SDP-aGoati je ocijenio da birako tijelo SDP-a nije relevantno, dok je Gjenero kazao da suverenistiki glasai nemaju veliki manevarski prostor

Pobjeda kandidata Demokratske partije socijalista na predsjedni-kim izborima, koji e se odrati 7. aprila, Filipa Vujanovia je mal-tene osigurana, ako se ima u vi-du njegov rezultat sa prethodnih predsjednikih izbora, ali i uspjeh njegove partije na nedavno odr-anim parlamentarnim izborima, poruio je u izjavi za Dnevne no-vine politiki analitiar i univer-zitetski profesor Vladimir Goati. On je svoju tvrdnju bazirao na, ka-ko je sam rekao, objektivnim poda-cima, navodei da je predsjedniki kandidat najjae crnogorske parti-je ovjek sa izrazito visokim rejtin-gom i potovanjem i u Crnoj Gori i u okruenju. Osim toga, Vujanovi je, po Goatijevim rijeima, uspio da na prolim predsjednikim izbori-ma prodre i u birako tijelo opozi-cije, navodei da su to razlozi zbog kojeg je DPS izabrao njega, jer ti-me igra na sigurnu kartu.

On je uspio da, dozvolite mi da upotrijebim tu teku rije, u vrlo podeljenom drutvu zadobije i da prodre, na prolim predsjednikim izborima, i meu glasae opozici-onih partija. To je prilino neobi-no, tako da je on sigurna karta za DPS, ocijenio je profesor beograd-skog FPN.

Prema Goatijevom miljenju, predsjedniki kandidat DPS ne treba puno da se sjekira oko toga

to Socijaldemokratska partija ne-e podrati njegovu kandidaturu, iz prostog razloga to, po rijeima ovog politikog analitiara, manji koalicioni partner nema preveli-ki broj biraa koji mogu pomoi ili ugroziti DPS, ali ni disciplinovano birako tijelo koje bi poslualo vrh partije.

Prvo, to je mlai brat DPS. Dru-go, nijesam savim siguran, ali ivi bili pa videli, inae esto greim ali nisam siguran da preveliki broj bi-raa dolazi iz tog koalicionog par-tnera DPS-u, a tree, nisam siguran

ni da e taj preveliki broj biraa bar u velikoj veini posluati svoje ru-kovodstvo, ali priznau svoju gre-ku posle izbora ako je nainjena, poruio je Goati. No, hrvatski poli-tiki analitiar Davor Gjenero re-kao je u izjavi za DN da birai SDP, a samim tim i tvrdokorni suvere-nistiki glasai nemaju ba veliki manevarski prostor.

On je napomenuo da taj dio bi-rakog tijela moe svoj glas dati Vujanoviu ili rizikovati da im se glas de facto pripie drugom poli-tikom bloku, koji je suverenisti-ma daleko udaljeniji od bloka DPS-ovog kandidata. Kako je pojasnio Gjenero, u politikoj teoriji Ento-ni Daun je rekao da ukoliko ima-te bipolarnu politiku scenu, to je po njegovim rijeima de facto slu-aj u Crnoj Gori, ona e pogodova-ti kandidatima centra, to jeste Vu-janovieva pozicija.

On e ulaziti u drugo politiko tijelo, a suverenisti su zapravo pri-morani glasati za njega ne ele li upropastiti svoj glas. Ali ovo je sa-svim sa razine politike teorije. Ka-ko se to aplicira na crnogorsku re-alnu situaciju, koliko je Vujanovi politiki snaan da realno motivi-ra birako tijelo SDP-a, ja ne mogu procijeniti. Ono to mogu rei iz va-na je da poziciju Filipa Vujanovi-a karakterizira meki odnos pre-ma Beogradu nego ostali istaknu-ti akteri unutar vladajue koalicije, ali ne mogu u potpunosti procijeni-ti kako e dominantni dio birakog tijela vrednovati tu njegovu pozici-ju, podvukao je Gjenero. Sa druge strane, anse predsjednilkih kan-didata opozicije (za sada su se kan-didovali Miodrag Leki i Rade Bojo-vi) da poraze Vujanovia su, pre-ma Goatijevim procjenama, prili-no mrave. On je rekao da je nakon oktobarskih parlamentarnih izbo-ra teko iz opozicione magme vi-djeti nekog kandidata koji bi imao anse ga ugrozi.

Ako sve bude prema oekivanju, onda je Vujanovieva pobeda mal-tene osigurana. V.Karadi

LokaLni izbori

Samostalan nastup ne razjedinjava opoziciju

Pozitivna e definitivno na lo-kalne izbore u Nikiu i Andrijevi-ci, koji su zakazani za 9. mart, iza-i samostalno. Prvi ovjek te par-tije Darko Pajovi tvrdi da takva odluka nee razjediniti opoziciju, te da je dobro da opozicione par-tije nastupe u dvije ili vie kolona. U toj partiji su razmiljali i o boj-kotu lokalnih izbora, ali kako tu ideju nijesu eljeli da podre DF i SNP, tako su i u Pozitivnoj odu-stali od nje.

Kako su nae uvaene kolege ve prije nas odluile da nee boj-kotovati lokalne izbore, tako smo i mi nau odluku donijeli u skladu sa ve svrenim inom, jer bojkot samo jedne stranke ne bi bio do-bro rjeenje i ne bi imao smisla, tvrdi Pajovi.

On je priao i o predsjednikim izborima, istiui da njegova par-tija jo nije prikupila novac za ue-e, ali se nada da e i to biti rije-eno u narednih nekoliko dana.

elim da vjerujem i jesam op-timista da emo uspjeti, a da li ho-emo ili ne - vidjeemo za nekoli-ko dana, poruio je on.

Od kako je Pozitivna objeloda-nila da nemaju para da uestvu-

ju u predsjednikoj trci, analitia-ri su to tumaili kao povlaenje od straha da kandidat Pravedne Ra-de Bojovi ne privue suvereni-stike glasove.

Pajovi je kazao da ni kod njega ni kod njegovih partijskih kolega ne postoji strah, niti je ikad posto-jao od politike borbe.

Straha niti je bilo niti moe da ga ima jer smo parlamentarna stranka sa sedam poslanika.

Lider Pozitivne je ponovio da pojavom njegove partije opozi-ciona scena nije ista, zato to se ta partija ideoloki razlikuje od ostatka opozicije, to oni ne vide kao nedostatak opozicionog dje-lovanja, ve kao nastojanje da se smijeni vlast.

Na cilj ostaje da svakog pote-nog biraa DPS ubijedimo da bu-dunost Crne Gore nijesu oni koji kupuju i trguju odbornikim man-datima, onima koji su bez trun-ke stida i srama oteli odborni-ki mandat Pozitivne i na taj na-in u potpunosti obesmislili izbor-ni proces i ponitili izbornu volju graana Nikia iz oktobra 2012, zakljuio je Pajovi.

B.P.

Dva mandata su dovoljnaGjenero je, komentariui Vujanoviev trei mandat, rekao da mu ni-je jasno zato je uraane ista stvar kao i u Srbiji u sluaju Borisa Tadia. On je konstatovao da su dva mandata na predsjednikoj funkciji sasvim dovoljna, ali je dodao da i pored toga ima visoko potovanje prema Fili-pu Vujanoviu.Meni se ini da je on izrazito dobro obavljao svoju funkciju. Da je djelo-vao kao ovjek koji zapravo uravnoteivao regionalne odnose. Kao to je to bio potez kada je bio jedini regionalni predsjednik koji je prisustvo-vao inauguraciji Tomislava Nikolia u Beogradu, gdje je stvorio mane-varski prostor za sniavanje tenzija izmeu Beograda i Podgorice. Una-to tome to se radi o dobrom kandidatu, meni se ne ini da se u sluaju treeg mandata radi o dobroj praksi, rekao je Gjenero.

Sjednica Skuptine Niki

Pravnim sredstvima protiv kandidature Vujanovia

SDP oDLuio

Socijaldemokrate e, kako nam je saopteno, u cilju spreavanja uruavanja ustavnih institucija i meunarodnog ugleda Crne Go-re, iskoristiti sve pravne procedu-re kako bi osporili Vujanovievu kandidaturu:

SDP e u cilju spreavanja uru-avanja ustavnih institucija i me-unarodnog ugleda Crne Gore iskoristiti pravne procedure u os-poravanju ove kandidature. Pred-sjednitvo konstatuje da kandi-dat koji se povinuje standardima evropske pravde direktno podriva politiku graanske nezavisne i na vladavini prava zasnovane evro-atlantske Crne Gore, poruuju iz SDP. Dodaju da e SDP saekati mi-

ljenje VK i Ustavnog suda nakon ega e odrediti svoje dalje pote-ze. Predsjednitvo te stranke je, po njegovim rijeima, prenijelo pravo Optinskim odborima Andrijevice i Nikia da sami donesu odluku o nainu uea na lokalnim izbori-ma u tim gradovima shodno inte-resu njihovih graana. Treba ista-i da je SDP pripremila albu ko-ju e uputiti Ustavnom sudu, zbog, kako smatraju, nesutavnosti tree kandidature Filipa Vujanovia za predsjednika drave. Sa albom e saekati dok Vujanovi i zvani-no ne postane kandidat, to podra-zumijeva da prikupi dovoljan broj potpisa i DIK ga zvanino proglasi kandidatom.

Vasilj Karadi

Predsjednitvo SDP jednoglasno je na sinonoj maratonskoj sjed-nici odluilo da ne podri kandidaturu potpredsjednika DPS-a Fi-lipa Vujanovia na predsjednikim izborima iz, kako je reeno, jasno saoptenih ustavnih i politikih razloga.

Demokratska partija socijalista DPS ali to za predsjedniku kandidaturu Filipa Vujanovia nije postignut potpun koalicioni konsenzus, ali i bez toga, on ima dovoljnu podrku da pobijedi, oci-jenio je lider te stranke Milo ukanovi. Premijer je poruio da su uvjereni da je Vujanovieva kandidatura ustavna, da je sa pravne stane to neupitno, te da aktuelni predsjednik moe staloeno i posveeno da se priprema za kampanju.

ao nam je to neemo imati puni koalicioni konsenzus na ovim izborima, ali nadamo se da uprkos tome Vujanovi ima dovoljnu podrku da bi na njima mogao pobijediti i nastaviti da vri funk-ciju predsjednika drave, rekao je ukanovi Radiju Crne Gore.

On je podsjetio da je Socijaldemokratska partija od poetka nagovijestila negativan stav prema Vujanovievoj kandidaturi.

U DPS-u nijesmo reagovali po sistemu inaenja, ve naprotiv, sa puno respekta, i mnogi su nam zamjerali, ak i nai lanovi, to odugovlaimo sa definisanjem kandidata, rekao je ukanovi.

On je naveo da se DPS, osim predsjednikih, sprema i za ponovljene lokalne izbore u Andrijevici i Nikiu, sa namjerom da pobijedi.

Na nae veliko zadovolljstvo dugim i strpljivim radom u Andri-jevici, DPS je postala ubjedljivo vodea politika partija. Ubijeeni smo da e se na novim izborima samo potvrditi naa dominaci-ja, kazao je ukanovi.

Moe i bez podrke SDP

Globus6 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

KBC DEDINJE

Preminuo brat Slobodana Miloevia

Poelo suenje Arkanovom kumu

BEOGRAD - Borislav Milo-evi, brat biveg predsjednika Srbije i Savezne Republike Ju-goslavije Slobodana Miloe-via, preminuo je u noi izme-u ponedjeljka i utorka u KBC Dedinje. Vijest je potvrdio In-stitut zemalja Zajednice neza-visnih drava u Moskvi.

U utorak, dva sata poslije ponoi, nakon duge i teke bo-lesti u Beogradu je preminuo Borislav Miloevi, navodi se u saoptenju Instituta.

Miloevi je prije nekoliko mjeseci u kritinom stanju iz Crne Gore prebaen u Beograd na Institut za kardiovaskular-ne bolesti Dedinje.

Borislav Miloevi, roen

1934. godine, bio je stariji brat nekadanjeg predsjednika Sr-bije Slobodana Miloevia i go-dinama je ivio u Rusiji, gdje je u drugoj polovini 90-ih bio na poziciji ambasadora SR Jugo-slavije u Moskvi. Borislav Mi-loevi je imao jake veze sa ru-skim politiarima, prije neto manje od dvije godine je na-javljivao da je lino bio dubo-ko zainteresovan za posao re-monta pruga u Srbiji i da ru-ski kredit od 800 miliona do-lara koji je za to namenijenjen uspije. S obzirom na veze ko-je je imao u Moskvi, vjeruje se da je on bio kljuna osoba koja je obezbijedila dolazak i bora-vak Marka Miloevia i Mir-jane Markovi u Rusiju nakon promjena 5. oktobra i izrue-nja Slobodana Miloevia Ha-kom tribunalu. Borislav Milo-evi je prije mjesec dana dao izjavu za Njujork tajms o tome kako u elitnom predgrau Mo-skve ive Mira Markovi i Mar-ko Miloevi. Povod za razgo-vor je bila spekulacija da bi ta-mo mogao da se doseli i sirijski predsjednik Baar al Asad. U aprilu 2012. godine u Moskvi je promovisao knjigu Neboen, politiku biografiju svog brata Slobodana Miloevia.

PEKING - Kineske vlasti privremeno su zatvorile 103 fabrike ko-je su veliki zagaivai, a sa ulica Pekinga sklonjeno je 30 odsto vla-dinih vozila, ne bi li se tako stalo na kraj velikoj zagaenosti vazdu-ha, objavili su jue dravni mediji. Ipak, vazduh iznad glavnog kine-skog grada i dalje je opasan. Kvalitet vazduha u Pekingu u zadnje dvije sedmice konstantno je veoma nezdrav i opasan, a jue je doao do 517 stepena na indeksu Amerike ambasade u Pekingu. Ta brojka oznaava nivo koji se opisuje kao ne moe se ni izmjeri-ti. Zagaenost vazduha u Pekingu redovno prelazi 500 na indek-su koji mjeri estice razmjera 2,5 mikrometara u zraku. Opasno je sve iznad 300, a prema preporukama Svjetske zdravstvene or-ganizacije (WHO) dnevni nivo ne bi trebao prei 20.

BEOGRAD - ovaniju Di Ste-fanu, prijatelju eljka Ranato-via i Slobodna Miloevieva, kao i advokatu Sadama Husei-na poelo je suenje u Londonu, prenio je beogradski Mondo. Pre-ma pisanju tog portala, Di Stefa-niju se sudi za prevaru jer nema zavren pravni fakultet, a bavio se advokaturom, kao i zbog toga to je prisvojio imovinu klijena-ta. ovani di Stefano, srpskoj jav-nosti predstavljen je kao bizni-smen i veliki prijatelj naeg na-roda, a tokom devedesetih bio je sveprisutan u medijima, podsje-a Mondo i dodaje da je on svoje-vremeno tvrdio da spojio Sve-tlanu Ranatovi i eljka Ra-natovia Arkana, kao i da je pla-tio njihovu svadbu. Bio je lan Arkanovih Tigrova, ali i pravni savjetnik Slobodana Miloevia sa kojim je takoe bio prijatelj.

Svjetsku slavu stekao je 2006. godine kada se pojavljuje u ad-vokatskom timu Sadama Husei-na, sa kojim je, kako je tvrdio, po-slovno saraivao mnogo godina ranije. Di Stefano, prozvan jo i avolji advokat, hvalio se i da je upoznao Osamu bin Ladena, ali to nikada nije dokazano.

Bi-Bi-Si 2 je napravio i do-kumentarni film o njemu Notorius.

INCIDENT

GUGL

LONDON

Naeni ostaci F-16, potraga za pilotom i dalje traje

Mapa Sjeverne Koreje od jue dostupna na internetu

Avion, poletio iz baze Aviano pa nestao sa radara iznad Jadrana

RIM - Amerike vazduhoplov-ne snage saoptile su da su itali-janske spasilake ekipe izvukle iz Jadranskog mora ostatke letelice, za koju se veruje da je nestali F-16. Ameriki borbeni avion F-16, ko-ji je poletio iz baze u Avijanu, ne-stao ju u noi izmeu ponedeljka i utorka iznad Jadranskog mora, poto je pilot prijavio da ima pro-blem sa letjelicom. Uprkos napo-rima amerikih i italijanskih spa-silaca, nema nikakvog traga pilo-tu, a potraga se nastavlja, saop-teno je iz baze.

Vojni avion, baziran u Avijanu na sjeveru Italije, nestao je s ra-dara iznad italijanske obale Ja-

dranskog mora. U moru kod Ra-vene tokom noi pronaeni su tragovi goriva, pa je potraga in-tezivirana upravo na tom podru-ju. U potrazi su uestvovali dru-gi avioni koji su sino letjeli za-jedno s njim, i italijanska obalska straa, kao i brod Mun splitskog Brodospasa.

Izvrni direktor Brodospasa Mladen Brodari potvrdio je da se brod Mun ukljuio u akciju potrage, po nalogu Luke kape-tanije u Raveni. Avion amerikog ratnog vazduhoplovstva letjeo je zajedno sa drugim avionima kada se prekinula njegova veza sa ba-zom NATO-a u Avijanu, na sjeve-

roistoku Italije, prenijela je agen-cija Frans pres. Pilot je prijavio problem u posljednjoj poruci ba-zi oko 19 sati, javila je italijanska novinska agencija Ansa. Jedan od pilota tvrdi je uo poziv u pomo kolege iz nestalog lovca, ali da ni-je vidio gdje je avion pao. Penta-gon je sino potvrdio informaci-ju da je lovac nestao, nakon e-ga je pokrenuta i potraga, u kojoj su uestvovali drugi avioni koji su letjeli zajedno sa njim, kao i italijanska obalska straa. Neda-leko od obale ervije se prije tri godine sruio avion istog tipa, ali pilot je uspio da se katapultira, a spasio ga je lokalni ribar.

Pored detaljnog prikaza Pjongjanga, na karti se mogu vidjeti i logori-gulazi u kojima su zatvorene stotine hiljada nepodobnih graana

PJONGJANG - Dugo su na Guglo-voj aplikaciji Mep mejker, po povri-ni koju teritorijalno zauzima Sjever-na Koreja, bile iscrtane samo malo-brojne linije. U ponedjeljak je Gugl meps predstavio vrlo detaljnu kartu Sjeverne Koreje, na kojoj se nalaze i zabaeni i nepopularni logori po-znati kao gulazi. Ovakav razvoj si-tuacije se desio neposredno nakon to je Erik mit, predsjednik inter-net kompanije sa sjeditem u Kali-forniji, odluio da ode na tajno pu-tovanje u Sjevernu Koreju.

Sjeverna Koreja je dugo vremena predstavljala jedno od velikih pod-ruja sa ogranienim kartografskim podacima. Ali, danas to mijenjamo, izjavio je Dajant Majzor, vii pro-dukt menader proizvoaa Guglo-vih mapa (Mep mejker) u svom blo-gu u ponedjeljak.

Majzor navodi da je sada dio koji se odnosi na Sjevernu Koreju kom-

pletiran uz pomo grupe graana kartografa i da je na tome radio ne-koliko godina.

Budui da je veliki broj ljudi fas-ciniran Sjevernom Korejom, ove mape su izuzetno vane, a posebno za graane June Koreje, koji ima-ju rodbinske veze na Sjeveru ili i-ja rodbina jo tamo ivi, izjavio je Majzor.

Zvaninici June Koreje su u uto-rak sa oduevljenjem doekali ovu inicijativu Gugl mepsa.

Smatramo da bi ovo mogla biti prilika za cijeli svijet da sazna vie o Sjevernoj Koreji, kao i prilika da se Sjever vie otvori, izjavila je portpa-rolka junokorejskog ministarstva za ujedinjenje.

mit je izjavio da je zvaninike Sjeverne Koreje upozorio da njiho-va zemlja nee moi da se razvija ukoliko ne dozvoli slobodu upotre-be interneta.

Nova mapa Gugla nudi detaljnu kartu prijestonice Pjongjang, koja pokazuje bolnice, stanice metroa i kole. Izvan glavnog grada detalji su rjei, ali se mogu primijetiti. Za-nimljivo je da se pri zumiranju mo-gu vidjeti sive povrine tipa grado-va, koje su, zapravo, centri za ree-dukaciju (gulazi). Procjenjuje se da u njima ima oko 200.000 nepokor-nih graana.

Organizacije i pojedinci koji su ukljueni u istraivanja vezana za krenje ljudskih prava koristili su ove satelitske slike kako bi potvrdi-li poznate zatvorske lokacije ili ot-krili nove.

Sjever posjeduje domai intra-net, koji je odsjeen od ostatka svijeta i koji dozvoljava svojim korisnicima ogranienu razmjenu informacija koje unaprijed mora da odobri dra-va. Pristup internetu u cijelosti ogra-nien je na nekoliko stotina ljudi.

FOTO pria

Smog progutao Peking

Mep mejker izrauje mape na osnovu podata-ka koje dobije od graa-na i drugih provjerenih

podataka, na slian nain kao to to radi Vikipedia.

Globus 7SRIJEDA, 30. 1. 2013.ANALIZA STRUNJAKA

Trea generacija Al-kaide upravo se raa, rekao je Brus Ridel, bivi analitiar amerike sredinje oba-vjetajne agencije CIA, a prenio je AFP. Prva generacija stvorila je tu meunarodnu teroristiku mreu i izvela napade 11. septembra. Druga je nastala ruenjem talibanskog re-ima u Avganistanu i zavrila smr-u Osame bin Ladena i pojavom Arapskog proljea.

Trea generacija najvea je pri-jetnja dosada, jer je Al-kaida isko-ristila Arapsko proljee koje sama nije izazvala niti predvidjela, obja-njava Ridel i kae: Tanije, iskori-stila je zone bezakonja, kao to su istok Libije, sjever Malija i poluo-strvo Sinaj, kao i sve vee djelove Sirije, i ondje je uspostavila svoja uporita.

Arapsko proljee sruilo je vi-edecenijske diktatorske reime i otvorilo nevjerovatan prostor slo-bode izraavanja. Al-kaida je do ta-da bila revolucionarna, elitistika, tajna organizacija, a danas je privu-kla mase, drutvenu bazu, ocijenio je Dominik Tomas, strunjak koji prouava pokrete dihada.

Svi sadanji dihadistiki po-kreti prepoznaju se u filozofiji Al-kaide iako s organizacijom nijesu

nuno povezani, kae Tomas i do-daje da je Al-kaida islamskog Ma-greba (AQMI), odgovorna za otmicu talaca u Aliru, prilino autonomna i vrlo samostalna. Sa Al-kaidom je povezana utoliko to su se neki nje-zini borci kao Mokhtar Belmokh-tar uvjebavali u kampovima u Avganistanu.

AQMI i druge organizacije posto-jale su i prije Arapskog proljea, ali bile su gangstersko-dihadistikog karaktera, pa su te kriminalne ak-tivnosti povezivale sa svetim ratom. Nakon pada diktatora u arapskim dravama novi reimi su izbjegava-li represiju i potcijenili su prijetnju.

Tuniski predsjednik Monsef Marzuki priznaje da nije dovolj-no izvagao prijetnje i da je Tunis postao koridor za trgovinu oru-ja i ekstremizam. Pustinja koju di-jele Libija, Tunis, Alir i Mali bila je i prije zona krijumarenja, ali poja-an priliv stranih boraca dao je sve-mu novu dimenziju.

Ustanci Arapskog proljea pore-metili su ravnoteu, a istoni gri-jeh bila je zapadna intervencija u Libiji, optuuje Rusija.

Teroristiki napadi gotovo su svakodnevni, oruje je preplavi-lo zonu i nije pod kontrolom, sva-

ki dan ubacuju se strani borci. Ma-li je posljedica Libije, a talaka kri-za u Aliru zvoni na uzbunu, re-kao je ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Protiv dihadistikih pokreta tre-ba se boriti politikim i socijalnim sredstvima jer Al-kaidu nije mogu-e iskorijeniti bespilotnim letilica-ma kao to se to ini u Pakistanu i prijetnjama vojnim akcijama na li-jevo i na desno. Tako nikako neemo iskorijeniti ideologiju, kae Tomas.

Islamolog Matje Guidere smatra da je francuska intervencija u Mali-ju protiv islamista strateka greka koja prijeti da Mali pretvori u ze-mlju dihada, kao to se dogodilo s Irakom 2000-ih godina. Zapad je sve zabrinutiji dihadizacijom suko-ba u Siriji, gdje islamistima u pomo pristiu hiljade stranih boraca. Sva-ku vojnu intervenciju treba da prati i politiki pristup, otvaranje dijaloga s dihadistima kojima treba ponudi-ti politiku perspektivu integracije u drutvo, istiu strunjaci.

Diplomatija i ustanove moraju odgovoriti na probleme koji su iza-zvali gnijev mladih ljudi. Ako elimo da iskorijenimo Al-kaidu, moramo da rijeimo probleme koji izazivaju gnjev i podstiu dobrovoljce u di-had. A prvi problem koji treba rijeiti je palestinsko pitanje, smatra Ridel.

Raa se trea generacija Al-kaideSmrt Osame bin Ladena i Arapsko proljee promijenili su lice teroristike mree, a teite njenog dihada danas je preusmjereno na Sjevernu Afriku

VAINGTON - Nakon napada 11. septembra, elije razmrvljene Al-kaide posijane po svijetu proirile su ideologiju svetog ratak ko-ji je novi prostor dobio ustancima Arapskog proljea, a taj dihad je nemogue iskorijeniti samo vojnim sredstvima bez diplomatije i rjea-vanja problema koji su ga izazvali, istiu analitiari.

RAT U SIRIJI

U rijeci pronaeno 68 leevaALEP - U rijeci u sirijskom gradu

Alepu naena su tijela najmanje 68 ubijenih mladia i djeaka, a svi oni ubijeni su sa po jednim metkom u glavu ili vrat. Kapetan Slobodne si-rijske armije, koji je bio na licu mje-sta, rekao je da je najmanje 68 tije-la pronaeno, ali da se jo tijela iz-vlai iz vode u oblasti koju kontroli-u pobunjenici. Kapetan Abu Sada je rekao da su neki od ubijenih bili tinejderi i da ih je sve ubio reim.

Tamo ima vie od 100 tijela. Mno-ga su jo u vodi i mi pokuavamo da ih izvuemo, rekao je on, a prenio je AFP.

Jedan dobrovoljac je kazao da je pomagao prilikom utovaranja tije-la u kamion.

Ne znamo ko su ovi ljudi jer ne-maju line karte, rekao je on.

Tijela su pronaena u rijeci Ku-veik, koja razdvaja dva distrikta u junom dijelu grada, saoptila je Opservatorija za ljudska prava sa sjeditem u Londonu. Na dru-gom kraju zemlje, u blizini granice s Irakom, pobunjenici su jue upa-li u Vladin obavjetajni kompleks i oslobodili najmanje 11 ljudi koji su drani u zatvoru, rekli su akti-visti. Poslije pet dana tekih bor-

bi oko kompleksa u gradu Deir el-Zour, pobunjenici su jue konano uspjeli da ga zauzmu, saoptila je Opservatorija za ljudska prava. U zatvoru kompleksa nalazili su se i zarobljeni pobunjenici, ali nije od-mah jasno da li su osloboeni borci ili aktivisti opozicije. Vladine snage su odgovorile na napredovanje po-bunjenika serijom vazdunih na-pada na kompleks, u nastojanju da se iz njega izbace pobunjenici. De-ir el-Zour je bio poprite estokih borbi jo od izbijanja pobune pro-tiv sirijskog predsjednika Baara Asada marta 2011.

BE - Kosovo, usljed rastueg siromatva i nezaposlenosti, suoeno je sa jaanjem radikalnog islama, ocjenjuje beki dnevnik Standard. List prenosi da je u petak glavna damija u Pritini prepuna i da hoda propo-vjeda da neprijatelji Alaha obmanjuju mlade muslimane, navodei da Internet ima tetan uticaj, kao i alkohol i droge i da oni imaju za cilj zau-stavljanje snage islama. Indirektna posljedica sukoba na Kosovu je stroiji oblik islama, koji privlai konvertite iz svih krajeva, konstatuje se u Stan-dardu i dodaje se da jaanje ove grupe dovodi u pitanje tradiciju i zahtje-ve jednog drutva koje je bilo vie definisano pripadnosti albanskom na-rodu i proamerikanizmu nego islamskom vjerom. Vjerski konzervativci i tvrdokorni vjernici, koji su do 1999. bili potpuno nepoznati, danas, iako mala, stalno su rastua i vidljiva grupa, prije svega u veim gradovima i pojedinim siromanim djelovima Kosova. Bezbjednosne snage, prenosi Standard, izvijestili su da je stroiji oblik vjere nakon rata sve prisutni-ji kao posljedica dolaska islamskih humanitarnih organizacija na Kosovo i kolovanja vjerskih predstavnika u arapskim zemljama. Oni procjenjuju da trenutno na Kosovu ima oko 50.000 pristalica konzervativnog islama. Pojedine hode i konvertiti privukli su panju kosovskih uvara reda, jer nova generacija vjerskih konzervativaca smatra da sekularni Ustav Koso-va diskriminie vjernike i oni zahtijevaju da se ublai zakon koji zabranju-je vjerske simbole u dravnim kolama, kao i enama da nose marame. Ako neko tvrdi da uivamo slobodu vjere, onda to nije tano, istakao je efet Krasnii, hoda u glavnoj damiji u Pritini, koji je kazao da musli-mani zahtjevaju ista prava kao to imaju njihovi vjernici u Londonu ili SAD.

Standard ukazuje na to da dolazi do napada na kritiare ekstremisti-kog islama, navodei da je Musli Verbani, nekadanji hoda u Kaaniku, upozorio u jednoj propovedi 2007. svoju optinu na opasnosti ekstremiz-ma. Neposredno poslije toga mu je zapaljen automobil, a jedan mukarac iz tog regiona je tek januara 2011. osuen na tri mjeseca zatvora. Drugi napadi protiv ljudi koji su ukazivali na ekstremizam su ostali nekanjeni.

Radikalni islam prima se i na Kosovu i Metohiji

Mali

Libija

Ekonomija8 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Neto strane direktne investi-cije, odnosno razlika izmeu njihovog priliva i odliva, u 11 mjeseci prole godine iznosi-le su 421,5 miliona eura, 15,5 odsto vie nego u istom peri-odu 2011, pokazuju prelimi-narni podaci Centralne ban-ke (CBCG).Tokom 11 mjeseci prole go-dine ostvaren je rast prili-va stranih direktnih investici-ja, kao rezultat poveanje ula-ganja u nekretnine i priliva po osnovu interkompanijskog du-ga, navodi se u Biltenu CBCG. Ukupan priliv stranih direktnih investicija od januara do no-vembra iznosio je 526,4 milio-na eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 105 miliona eura. Najvei dio ulaganja je imao karakter vlasnikih, na koje se odnosilo 66,4 odsto ukupnog priliva u prvih 11 mjeseci pro-le godine.

DI AIR

CDT

Prva trai 1,7 miliona

Budet do 15. oktobra

Nova valuta spas?

Roite za spor po osno-vu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva ban-ka potrauje od podgori-ke kompanije Di Air koja se bavi uslugama avio prevoza iz Podgorice, odloeno je za 14. februar jer se tueni ni-je odazvao suenju, a nije ni postojao dokaz da mu je uru-en poziv za roite. Rije je o dugu koji Prva potrauje na osnovu kredita koji je ranije

podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eu-ra, a nije vratio. U meuvre-menu kompanija Sven avia-tion preuzela je i vratila dio duga od Di Aira u iznosu od pet miliona eura, na taj na-in ostalo je spornih nevrae-nih oko 1,7 miliona eura. Pre-ma vaeem nalazu vjetaka, i taj sporni dug trebalo bi da vrati Seven aviation. I.B.

Zakonom o budetu i fiskal-noj odgovornosti trebalo bi uvesti naelo budetske tran-sparentnosti i obavezu da se predlog budeta za narednu godinu dostavi Skuptini naj-kasnije do 15. oktobra tekue, poruili su iz Centra za demo-kratsku tranziciju (CDT).

CDT je, u komentarima i su-gestijama na Nacrt zakona o budetu i fiskalnoj odgovorno-sti, predloio da se preciziraju zakonski rokovi za dostavlja-nje predloga zakona o budetu Skuptini na razmatranje, kao i da to, u skladu sa meunarod-nim preporukama, bude najka-snije do 15. oktobra.

Predloeno je i uvoenje na-ela transparentnosti budeta, tako to bi se Vlada, Skuptina i Ministarstvo finansija oba-vezali da na internet stranica-ma, na vidnom mjestu postave budet za tekuu godinu, kao i

izvjetaje o njegovom izvrenju i zavrnom raunu.

Predstavnici CDT-a su, u su-gestijama dostavljenim Mini-starstvu finansija, predloili i da se sve potroake jedinice obaveu Zakonom da na inter-net stranicama objave budete za tekuu godinu, kao i zavrni raun za prolu.

Godinje budete i zavrne raune treba objavljivati u for-matu koji omoguava jedno-stavno korienje podataka, kao i narativno objanjenje. Potroake jedinice treba da izrade broure ili kratke vodi-e kroz budet, kako bi on gra-anima bio razumljiv i prihvat-ljiv, naveli su iz CDT-a.

Iz CDT-a su objasnili da se ko-mentari baziraju na rezultati-ma dijela monitoringa potova-nja principa dobrog upravlja-nja u dravnim institucijama, koji se bavi budetom.

Eventualno uvoenje sopstve-ne nacionalne valute moglo bi pomoi Crnoj Gori ako se na-e u ekonomskim problemima, ocijenio je strunjak sa Instituta njemake ekonomije u Kelnu, Ji-rgen Mates. Doje Vele pie da s obzirom na to da Crna Gora tei da postane zvanina lanica eu-rozone, postavlja se pitanje ho-e li Brisel zahtijevati uvoenje nove valute u toj zemlji.

Mogu samo pretpostaviti da je Crna Gora moda u nekim makroekonomskim poteko-ama, pa da bi ih izbjegla, ne-ko rjeenje moe biti sopstvena valuta, jer bi bila mogua deval-vacija, odnosno bila bi mogua i vlastita monetarna politika, objasnio je Mates.

Sjednica Komisije za praenje i kontrolu postupka privatizaci-je, prva u novom sazivu Skupti-ne, bie odrana danas. Na dnev-nom redu bie izbor zamjenika predsjednika i utvrivanje plana njenog rada za ovu godinu. Ko-misijom e, kako je ranije odlu-eno, predsjedavati poslanik DF-a, Janko Vuini. Pored Vuini-a, lanovi Komisije su i poslani-ci DPS-a Branko avor, Zoran Jeli i eljko Aprcovi, posla-nik SDP-a Izet Brali, Veljko Vasiljevi iz DF, Milorad Baki iz SNP-a i Mladen Bojani iz Po-zitivne Crne Gore.

Hotel Planinka, najvei na abljaku koji je u funkci-ji, zatvoren je, iako je zims-ka turistika sezona u toku.

Izvrni direktor Hotelsko-turistikog preduzea Pri-morje Predrag Jelui potvrdio je agenciji Mina-bi-znis da je hotel zatvoren i da je razlog nerentabilno po-slovanje u ovom periodu.

Jelui je najavio da e ho-tel ponovo biti otvoren po-lovinom februara, kada su najavljeni dolasci odreenih grupa turista.

Prva sjednica

ZatvorenaPlaninka

KAP

ROITE

Drava e preduzeti korake

Interfi nanz eka novac od KAP-a

Premijer kae da CEAC ne pokazuje interes za Kombinat aluminijumaVlada Crne Gore morae da pre-

duzme korake koji e znaiti zati-tu njenih interesa u Kombinatu alu-minijuma Podgorica i na tome se ve radi, poruio je jue crnogorski premijer Milo ukanovi.

On je u intervjuu Radiju Crne Gore ocijenio da aktuelni strateki partner u KAP-u, Centralno evrop-ska aluminijumska kompanija (CE-AC), u posljednje vrijeme ne poka-zuje dovoljno interesa da preuzme sve one razvojne mjere koje su nu-ne ukoliko se eli ouvati perspekti-va industrije aluminijuma, i pored vie ansi koje mu je Vlada pruila.

Prethodna Vlada je, kako je pod-sjetio, pripremajui se za arbitra-u istovremeno pokuavala da ani-mira nekog drugog partnera koji bi mogao postii eventualni dogovor sa ruskim vlasnikom u vezi ulaska u KAP.

Do ovog trenutka, uprkos iska-zanim poetnim interesovanjima nekolicine partnera, nije dolo do finalnog dogovora sa ruskim parn-ternom. To dodatno pojaava odgo-vornost drave da intervenie i tada kada nema optimalnu formulu rje-enja, dodao je ukanovi.

KAP za Vladu, kako je ocijenio ukanovi, i dalje ima perspek-tivu i moe da radi na nivou od 50 hiljada tona proizvodnje, sa, u najmanjem sluaju, 600 radnika.

Ako i ne pronaemo partnera, onda smo veoma skloni tome da preduzmemo odlunije mjere kao drava i da aktivirajui odreene anse koje su nam ostavljene u te-meljnom ugovoru i o Ugovoru o poravnanju dodatno zatitimo in-terese drave, navodi ukanovi.

Prema njegovim rijeima, ovih dana Vlada e veoma intenzivno raditi na definisanju formule ko-ja bi trebalo da znai dalju opti-mizaciju rada u KAP-u i stvara-nje pretpostavki za njegovu traj-nu odrivost.

Premijer dodaje da je Vlada na dobrom putu da sa Elektroprivre-dom definie estogodinji ugo-vor o snabdijevanju Kombina-ta aluminijuma (KAP) elektri-nom energijom, pod prihvatlji-vim uslovima. N.U.

Roite za vanparninu raspra-vu izmeu NLB interfinanz banke iz Ciriha i Kombinata aluminijuma Podgorica (NLB) odloeno je jue za 5. mart. Rije je o potraivanju u iznosu od oko tri miliona eura, koje je vlasnik kompanije Vektra, biznismen Dragan Brkovi, ustu-pio NLB interfinanz banci, a koje mu duguje KAP. Privredni sud u Podgorici se ranije po ovom slua-ju oglasio nenadlenim, dok je me-unarodni sud u Velikoj Britaniji ovakav vid preuzimanja i predaje potraivanja prihvatio. Sudija Di-

jana Raikovi zatraie od Mini-starstva pravde Crne Gore uskoro procjenu da li u ovom sluaju ima takozvanog faktikog reciprocite-ta. Uslov reciprociteta u pravno-tehnikom smislu znai konkret-no uslovljavanje primjene stranog prava, priznanja strane odluke ili nekog prava stranaca istim postu-panjem te strane drave prema naim graanima, naem pravu i naim odlukama. Inae, kompa-nija Vektra NLB Interfinanzu iz Ciriha duguje oko 60 miliona eu-ra (sa kamatama). I.B.

Jue je zakljuena rasprava i po pitanju spora koji preduzee Girus iz Podgorice vodi protiv KAP-a u Privrednom sudu u Podgorici. Rije je o KAP-ovom dugu u iznosu od 2.597 eura uz pripadajue kamate koje teku od 13. januara 2012. godine. Kako KAP nije postupio po prethodnom nalogu su-da i uplatio novac za koji se tui, sud e donijeti odluku na osnovu stanja u spisima predmeta.

KAP ne plaa ni sitna dugovanja

Predstavnici Sindikata KAP-a razgovarali su jue predstavnikom Vlade u Odboru direktora Nebojom Doiem, u vezi namjere da se zarade zapo-slenima smanje za pet odsto. Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obra-dovi kazala je za DN, da nijesu zadovoljni argumentima o smanjenju za-rada i smatraju da smanjenje od pet odsto nije dobro da bude primijenje-no na sve jednako.

Postoje plate od 300 eura i nekoliko puta vee. Nije isto kada nekom sa 300 eura uzmete pet odsto, kao onome koji ima vie od hiljadu eura. Uka-zali smo na nepravilnosti u obraunu zarada koje se dogaaju godinama, dodala je Obradovi.

On je navela da e danas obavijestiti sve cjeline o razgovorima, a da e u etvrtak donijeti konaan stav sindikata.

Dio sindikata odluuje

Foto

: Dar

ko J

ovan

ovi

Upravna zgrada Kombinata aluminijuma

Vuini

Ekonomija 9SRIJEDA, 30. 1. 2013.Behtel enka

Hiljade milja autoputa u Al-baniji, Hrvatskoj, Grkoj i Tur-skoj izgradio je ameriki konzor-cijum Behtel Enka, koji je nedav-no postavio i 61 kilometar auto-puta na Kosovu, a finasniran je iz budeta i zavren prije roka. Ova kompanije zaintresovna je i za izgradnju autoputa u Crnoj Gori, to su nedavno saoptili i premi-jeru Milu ukanoviu. Regional-ni predsjednik za Evropu, Afriku i Bliski istok, ambasador Dejvid Vel je saoptio za Dnevne novi-ne da je taj konzorcijum ve ne-koliko godina prisutan na Balka-nu u izgradnji infrastrukture, i do-dao da bi voljeli da i u narednom periodu da nastave da doprinose unaprijeenju regionalne infra-strukturne mree.

Nadam se da emo dobiti dobiti mogunost da svojom vjetinom i strunou doprinesemo razvoju Crne Gore, kazao je Vel.

Prema njegovim rijeima, da odreivanje cijene za tako veliki projekta ima mnogo varijabli, kao to su duina, standardi i dizajn.

Na Vladi Crne Gore je da odredi duinu autoputa od ega e zavisi-ti cijena. Takoe, Vlada je ta koja e odabrati model izgradnje, tj. da odlui da li e to biti privatno-jav-no partnerstvo ili neki drugi na-in, u skladu sa dravnim priori-tetima, kazao je Vel.

On je saoptio da poetak iz-gradnje i zavretka autoputa za-visi od timskog rada. Prema rijei-ma Vela, na Kosovu su imali od-lian radni odnos svih uesnika koji su bili angaovani na projek-tu, koji im je pomogao zavre au-toputa sedam mjeseci prije roka.

Nudimo garancije, standard

kvaliteta i brzu isporuku. Vano je naglasiti da Vlada treba da po-vue poteze ka ubrzanom pristu-pu razvoju infrastrukture kako bi to prije mogla da ostvari eko-nomske benefite od kompletne infrastrukure. Kosovski autoput najbolje ilustruje kako moderna infrastruktura moe da se pove-e ljude, kulture i privrede, po-ruio je Vel.

On je dodao Behtel Enka godi-nama koristio trenutni model iz-gradnje autoputa, koji je uspj-no implementiran na Balkanu u skorijoj prolosti, a koji uglav-nom podrzumijeva finansiranje iz budeta.

Gdje god smo radili, imali smo dobru reputaciju za zapoljava-nje i obuku lokalne radne snage. Na Kosovu npr. gdje smo gradili autoput od albanske granice do Pritine, radilo je stotinu lokal-nih dobavljaa. Izgradnja auto-puta nam je pruio priliku da po-nudimo obuku i izgradnju lokal-ne ekspertize u svim aspektima izgradnje, ukljuujui bezbjed-nost, opremu, softver i graevin-ske tehnike, kazao je Vel. Kon-zorcijum Behtel Enka je u pret-hodnom periodu uspjeno zavr-ilo nekoliko projekata u Evropi i Aziji. Bio ukljuen u izgradnju ne-kih od najprepoznatljivih infra-strukturnih projekata irom svi-jeta kao to su izgradnja tunela is-pod Lamana, izgradnju prve brze pruge u Velikoj Britaniji, Aerodro-ma u Hong Kongu, kao i izgradnji industrijskog grada Jubail u Sau-dijskoj Arabiji.

Behtel Enka su lideri i unapri-jeenju, upravljanju i izgradnji velikih infrastrukturnih proje-

kata irom svijeta. Na zajedni-ki poduhvat je zavren sa vie od 28.000 kilometara autoputa i pu-teva, preko 100 tunela u duini od 350 kilometara, kao i 25 glavnih mostova, kazao je Vel.

Predstavnici ove kompanije ne-davno su sa premijerom Milom ukanoviem razgovarali o mo-gunosti da njihova firma gradi autoput u Crnoj Gori. Dogovoreno je da se u narednom periodu sa-

stanu ekspertski timovi kompani-ja i Vlade kako bi se sagledali svi detalji ponude, ukljuujui i mo-dalitete finansiranja, to e, kako je saopteno, biti osnova za dono-enje kvalitetne odluke.

Vel: Hoemo da gradimo autoputAmeriki konzorcijum zainteresovan za izgradnju autoputa u Crnoj Gori i eka da Vlada utvrdi modelIvana Cimbaljevi

Ameriki konzorcijum Behtel Enka nada se da e dobiti mogunost da svojom vjetinom i strunou doprinese razvoju Crne Gore, kroz izgradnju jednog od najveih predstojeih projekata, autoputa od Bara do Boljara. Regionalni predsjednik za Evropu, Afriku i Bliski istok, nekadanji ambasador SAD Dejvid Vel, kazao je za Dnevne novine da e cijena izgradnje zavisiti od duine, standarda i dizajna, a da je na Vladi da odlui da li e to biti kroz model privatno-javnog partnerstva ili neki drugi.

SkUPtIna

Daki dobio i podrku SNPOpoziciji sporno to Vujanovi bira guvernera na isteku svog mandata

Skuptina Crne Gore izabrala je Milojicu Dakia za novog guver-nera Centralne banke. Za njega je glasalo 47 poslanika iz vladajue koalicije i Socijalistike narodne partije. Protiv su bila 23 poslanika Pozitivne Crne Gore i Demokrat-skog fronta. U poleminoj raspravi opoziciji je zasmetalo to je pred-sjednik Crne Gore Filip Vujano-vi predloio Dakia, kako je ka-zao poslanik DF Andrija Mandi, u takozvanom tehnikom manda-tu, odnosno nakon to su raspisa-ni predsjedniki izbori. Vujano-vi je odgovorio da nema tehni-ki mandat i da je guvernera mo-gao da predloi i posljednjeg dana mandata. Mandi je podsjetio i da je jedan od bivih guvernera CBCG Ljubia Krgovi itav niz mjese-ci ili nekoliko godina vodio veliku borbu sa Vladom da se izbori za samostalnost te funkcije, zbog e-ga je na kraju smijenjen. Neboja Medojevi iz DF je ocijenio da Da-

ki nema autoritet i da ne zaslu-uje da bude kandidat za guver-nera CBCG.

On mora da ima autoritet. U strunom smislu, on zna svoj po-sao, ali to nije dovoljno da bu-de guverner, posebno sada kada

je finansijska kriza, poruio je Medojevi.

Iz Pozitivne Crne Gore su ocije-nili da nije dobro da se guverne-ri biraju na period do penzije, od-nosno na godinu ili dvije.

Poslanik Pozitivne Darko Paj-ovi pitao je zato se guverner CBCG bira na kratak rok, s obzi-rom na to da je Daki pred penzi-jom, a zakon kae da njega treba birati na est godina.

Aleksandar Damjanovi iz SNP traio je od Vujanovia da mu saopti koji su bili njegovi razlo-zi da predloi Dakia za guverne-ra, kao i da objasni naine na koje smatra da bi se mogli rijeiti pro-blemi u bankarskom sistemu i te-ak poloaj privrede. Daki je tre-i guverner od nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Njegov mandat traje est godina. Mjesto guverne-ra ostalo je upranjeno nakon to je Radoje ugi poetkom decem-bra izabran za ministra finansija.

ePcg

Toelik potpisao i predao ugovorDogovorena isporuka struje do kraja aprila

Turski Toelik dostavio je jue Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) potpisan ugovor o isporuci struje nikikoj eljezari, prema ranije dogovorenim uslovima.

Prema informacijama agen-cije Mina-biznis, predstavnici EPCG e ga potpisati sjutra, jer im je dostavljen pred kraj rad-nog vremena.

Toeliku je EPCG ponudila ci-jenu oko deset odsto viu od rani-je netrine, u zavisnosti od dnev-ne ili none potronje.

Ugovor o isporuci struje elje-zari bie potpisan na etiri mje-seca, odnosno za januar, febru-ar, mart i april. Radi se o prvom komercijalnom ugovoru EPCG i eljezare nakon to je Regulator-

na agencija za energetiku (RAE) 1. januara prestala da odreuje ci-jenu struje za kupce prikljuene na prenosni sistem, meu koji-ma je eljezara. EPCG je prije No-ve godine Toseliku poslala pred-log ugovora o isporuci elektrine energije eljezari, koji je bio inici-jalno prihvaen. Pregovori su na-kon Nove godine zastali.

EPCG je traila da se defini-e potrebna koliina elektrine energije za eljezaru na godi-njem nivou, ali njen vlasnik ni-je siguran u to jer ne zna kolika e biti proizvodnja u nikikoj fabrici.

EPCG je do sada nesmetano snabdijevala eljezaru strujom, bez obzira na istek ugovora.

Vlada nije odustala od autoputaVlada nije odustala od izgradnje autoputa u Crnoj Go-

ri, koja bi mogla poeti sredinom godine, saoptio je pre-mijer Milo ukanovi i dodao da ovih dana intenzivno razgovara sa dva potencijalna partnera.

Jedan je kineski partner, kompanija za telekomunika-ciju i infrastrukturu CCCC internenl i kao finansijer kine-ska Eksim banka, a drugi potencijalni partner je konzor-cijum Behtel Enka, rekao je ukanovi Radiju Crne Gore.

Prema njegovim rijeima, koju god ponudu odabrali moglo bi se krenuti u realizaciju projekta sredinom go-dine, a prva faza do Mateeva bi mogla biti gotova za ne due od etiri godine.

Sada uporeujemo uslove finansiranja, to je za Cr-nu Goru krucijalno vano, da dobijemo to due rokove otplate i grejs period, kazao je ukanovi.

Uz to, kako je rekao, postoji i trea opcija odnosno vi-enje Evropske investicione banke (EIB) za realizaciju projekta kako bi ga trebalo organizovati u Crnoj Gori.

Ni sluajno nijesmo odustali od projekta i dalje to dr-imo u rangu najveeg investicionog prioriteta Crne Go-re, rekao je ukanovi.

On je kazao da je Vlada sa tim projektom krenula u vrijeme, ili nevrijeme, kada je ekonomska kriza potre-sla cijeli svijet.

Ilustracija

Vel

Drutvo10 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

visokokolci

PREkoGRANiNi PRoJEkAT

Vlada zaposlila sve prijavljene

Povezali parkove Sutjeska i Durmitor

Vlada je ispunila obeanje da svim prijavljenim visokokolcima prui ansu da se struno usavra-vaju, kazao je jue savjetnik pot-predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finasijski sistem Goran Joveti i istakao da su programom strunog osposobljavanja zaposle-ni svi prijavljeni visokokolci, njih 4.211.

Uspjenost realizacije projekta je 100 odsto. U dravnom sektoru je 67 odsto visokokolaca, a 33 odsto u privatnom. Ovo je tek uvodni dio projekta, a glavni dio implementa-cije, gdje se stiu znanja, tek slijedi, kazao je Joveti.

Od prijavljenih 4.211 visokokola-ca za Program strunog osposoblja-vanja nakon prva tri kruga raspore-ivanja sa poslodavcima neraspo-reeno je ostalo 290, zbog ega je, kako je rekao, Vlada objavila novi poziv poslodavcima, koji su mogli da se prijave do 20. januara, ime su i preostali visokokolci rasporeeni.

Na konanoj listi, nalazi se i oko 120 onih koji su nakon prvih kru-gova, iako su bili rasporeeni, ipak ostali bez mjesta, jer su poslodavci

od njih odustali zbog razliitih ra-zloga, kazao je Joveti.

On je objasnio da su neki poslo-davci odbili da prihvate rasporee-ne kandidate iz vie razloga, a ne postoje kaznene odredbe kojim bi se na to natjerali.

Ugovorom su predvieni uslo-vi raskida ugovora, a nezadovoljni poslodavac moe u mjesenim iz-vjetajima to navesti i odustati od korisnika.

Ukoliko se to dogodi, prema rije-ima pomonice ministra prosvje-te Mubere Kurpejovi, visokokol-cu e biti omogueno da kod drugog poslodavca odradi potreban period kako bi imao ista prava kao ostali i to mu se priznalo kao 12 mjeseci radnog iskustva.

Program strunog osposobljava-nja pomoi e, kako je rekla, Vladi kako bi ubudue planirala upisnu politiku i to koliko e studenata fi-nasirati iz budeta, kao i fakulteti-ma, jer e se na osnovu mjesenih izvjetaja poslodavaca vidjeti ka-ko su zadovoljni kandidatima i da li oni ispunjavaju traene kompe-tencije. J.V..

Dvogodinji prekogranini projekat Uspostavljanje Via Di-narica uvod u regionalnu plat-formu saradnje doprinio je us-postavljanju saradnje meu no-siocima turistikog razvoja u prekograninom podruju Bosne i Hercegovine i Crne Gore, putem formiranja nove i prepoznatlji-ve turistike ponude pod zajed-nikim brendom Via Dinarica.

Ovim projektom inicirana je prva faza formiranja ireg regi-nalnog proizvoda kojom se pove-zuju nacionalni parkovi Sutjeska i Durmitor, kazala je izvrna di-rektorka Centra za inicijative iz oblasti odrivog turizma (CSTI)

Svetlana Vujii i objasnila da je Via Dinarica ruta koja prola-zi kroz najatraktivnije planinske oblasti alpskih Dinarida i pove-zuje zemlje zapadnog Balkana.

Prva transdinarska ruta, ko-ja je realizovana projektom, po-vezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom, i prua, kako je rekla Vujii, mogunost posje-tiocima da upoznaju stil ivo-ta du Via Dinarica kroz istra-ivanje prirode, istorije i kultu-re regiona.

U Crnoj Gori projekat je reali-zovao CSTI u partnerstvu sa Mi-nistarstvom za odrivi razvoj i turizam. J.V..

iNsTiTuT zA JAvNo zdRAvlJE

ElJEzNiki PREvoz

Oekuju vie oboljelih od gripa

Besplatne karte pripravnicima

U Crnoj Gori je u protekloj sedmici zabiljeeno smanje-nje broja registrovanih sluaje-va obolijevanja od bolesti sli-nih gripu, a ukupno do sada re-gistrovano je 145 oboljelih, od kojih je veina starosti od 25 do 64 godine, nastanjena u central-nom regionu.

Ukupan broj laboratorijski potvrenih sluajeva influence A i B u Crnoj Gori je 84, a u cir-kulaciji su prisutni virusi gripa tipa A - sojevi A(H1) i A(H3) i vi-rus gripa tipa B, saopteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Iako je u sutini kretanje bro-ja oboljelih od gripa nepredvi-divo, iz Instituta upozoravaju da se zbog zavretka kolskog ras-pusta moe oekivati povea-nje broja oboljelih u narednom periodu, zbog ega je vano pri-

dravati se optih i specifinih mjera prevencije gripa.

Najefektivnija mjera preven-cije gripa je vakcinacija, pa pre-poruujemo da se sve osobe ko-je su u poveanom riziku od ra-zvoja komplikacija vakciniu, te da izbjgvju bliski kntkt s bljlim sbm, rdvn pe-ru ruke i ne dirju i, ns i ust prljavim rukama, da rdvn prvjtrvju prstrie, izbje-gavaju boravak u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veli-ki broj ljudi, te jedu dosta svje-eg voa i povra, spavaju i bu-du fiziki aktivni, kae se u saoptenju.

Iz Instituta dodaju da je u se-zoni 2012/13. godine do sada re-gistrovan jedan sluaj obolije-vanja od gripa sa smrtnim isho-dom. J.V..

Kompanija eljezniki pre-voz obezbjedila je besplatne vo-zne karte za, korisnike vladinog programa koji e u periodu od 15. januara do 15. septembra ove go-dine biti angaovani u etiri cr-nogorske eljeznike firme, sa-opteno je iz kompanije.

Karte su namijenjene korisni-cima programa strunog ospo-sobljavanja lica sa steenim vi-sokim obrazovanjem, angao-vanim u naoj kompaniji, e-ljeznikoj infrastrukturi Crne Gore, Odravanju eljeznikih voznih sredstava i Montekar-gu. Korisnici programa iz nave-denih privrednih drutava be-

splatne vozne karte e moi da koriste za neogranien broj pu-tovanja vozovima PCG na te-ritoriji Crne Gore u toku tra-janja devetomjesenog stru-nog osposobljavanja, na relaciji od mjesta stanovanja do mje-sta osposobljavanjaistie se u saoptenju.

Kako se dodaje, korisnici pro-grama iz navedenih privrednih drutva koji su zainteresovani za ostvarivanje prava na korienje besplatne vozne karte u obavezi su da dostave aplikaciju koja se sastoji od linih podataka uz po-tvrdu o mjestu prebivalita, od-nosno boravita. B.B.

REkoM

Imenovani lini izaslanici

Predsjednici Crne Gore, Hr-vatske i Makedonije, Filip Vu-janovi, Ivo Josipovi i ore Ivanov imenovali su line iza-slanike koji e uestvovati u ra-du regionalne ekspertske grupe za razmatranje Prijedloga Sta-tuta koji je predloila Koalicija za REKOM.

Koordinator inicijative za RE-KOM u Crnoj Gori Mirela Re-bronja saoptila je da e sasta-nak linih izaslanika predsjed-nika drava, uz uee pred-stavnika Koalicije za REKOM, biti odran pod pokrovitelj-stvom jednog od predsjednika

drava, bez prisustva medija.Ona je kazala da e izaslani-

ci razmatrati i ustavno-prav-ne mogunosti za osnivanje REKOM-a.

Vujanovi je za izaslanika delegirao svog savjetnika za oblast ljudskih prava i manji-na, koja je i dekan Fakulteta politikih nauka Sonju Tomo-vi-undi, Josipovi profeso-ra zagrebakog Pravnog fakul-teta Zlatu urevi, a Ivanov generalnog sekretara za prav-ne i organizacione poslove u svom kabinetu Lubena Arna-udoskog. B.B.

Vlada e i u predstojeem periodu nastaviti dobru sa-radnju sa Studentskim parla-mentom u pravcu poboljanja kvaliteta i uslova studiranja u Crnoj Gori, poruio je premi-jer Milo ukanovi u razgo-voru sa predstavnicima Stu-dentskog parlamenta Univer-ziteta Crne Gore.

ukanovi je, kako je sa-opteno iz njegovog kabine-ta, pozvao predstavnike Stu-dentskog parlamenata da po-kau inicijativnost prema Vladi i predloe konkretna rjeenja sa ciljem prevailaenja stu-dentskih problema koja e, kako se navodi, Vlada palji-vo razmotriti i u skladu sa re-alnim mogunostima nastoja-ti da inkorporira u sistem viso-kog obrazovanja. B.B.

Banka hrane donirala je pri-vremenom prihvatilitu za be-skunike u Podgorici, koje je osnovala Akcija za ljudska prava (HRA), paket osnovnih ivotnih namirnica i sredstva za odravanje higijene.

Donacija teine 101,6 ki-lograma sadri brano, e-er, ulje, supe, pirina, tjeste-nine i konzerve, te deterdent za ve i sue, pojanjava se u saoptenju HRA.Privreme-no prihvatilite za beskunike osnovano je 1. januara na pe-riod od tri mjeseca uz podr-ku Ministarstva rada i socijal-nog staranja, koje je obezbije-dilo veinu trokova neophod-nih za prihvatilite. B.B.

Crveni krst Crne Go-re i Glavnog grada Pod-gorica uestvovae u obiljeavanju februarskog Porodinog vikenda, ko-jeg svakog prvog vikenda u mjesecu organizuje Cin-eplex. Tom prilikom e se odrati humanitarna akcija prikupljanja sredstava za pomo socijalno ugroenim porodicama iz Crne Gore.

Posjetioci e sami bira-ti cijenu za tano odreene projekcije filmova. Kuti-ja za dobrotvorne priloge e se nalaziti u bioskopu oba dana Porodinog vik-enda. Posjetioci Cineplexx-a koji donesu igrake, gar-derobu, knjige ili slatkie, bie nagraeni besplatnim kokicama. Od prikupljene pomoi e zavisiti koliko porodica e dobiti human-itarne pakete. Crveni krst e se, prilikom odabira po-rodica, rukovoditi kriteriju-mom ugroenosti, navodi se u saoptenju Crvenog krsta Crne Gore.

Porodini vikend se odrava 2. i 3. februara u bioskopu Cineplexx, od 12 do 17 asova. B.B.

Poboljati uslove studiranja

Donacija za beskunike

Crveni krst u Porodinom vikendu

CKM: U ministarstvima samo uz partijsku knjiicu

Politike partije imaju veliki uticaj na raspored pripravnika u okvi-ru Vladinog programa za visokokolce, smatraju iz Crnogorske kul-turne mree.

Kako se navodi u saoptenju te NVO, u ministarstvima i Optina-ma se u veini sluajeva omoguava odraivanje pripravnikog sta-a visokokocima koji imaju partijsku preporuku.

U Optinama u kojima izvrnu vlast vri opozicija je, navode, ista situacija - zapoljavaju se iskljuivo partijski kadrovi.

Politike partije vlasti i opozicije koristei dravne resurse ucje-njuju mlade koji ponekad mimo svoje volje postaju lanovi politi-kih partija kako bi se lake uhljebili u nekoj od Dravnih Institucija. Ovakvim nainom zapoljavanja visokokolaca nemogue je proi-zvesti kadrove koji bi u budunosti preuzeli rukovoenje dravom, pie u saopetnju.

U CKM-u se nadaju da e nadlene institucije ozbiljno razmotri-ti primjedbe i da se u skorijoj budunosti nee ponavljati praksa da je za dobijanje posla neophodna partijska knjiica. B.B.

Drutvo 11SRIJEDA, 30. 1. 2013.AGREGAT

I koristan i smrtonosanPogreno postavljanje agregata moe imati i fatalne posljedice

Jelena Kovaevi

Upotreba agregata za struju u posljednjih godinu dana nekoliko pu-ta je imala tragian ishod, kako u Crnoj Gori, tako i u okruenju, ali, ukoliko se oprezno koristi, to moe biti dobar rezervni izvor elek-trine energije. Strunjaci savjetuju da se dri u prostoriji specijalno na-mijenjenoj za to, van kue, dalje od prozora i vrata, kako bi se izbjeglo udi-sanje ugljenmonoksida koji agregat isputa pri radu. Smrt trovanjem tim gasom nastupa postepeno jer nema boju i miris, a rtva nekada ne moe da odreaguje zbog specifinog simptoma - otkazivanja miia.

ICG

Pismo namjere za modernizacijuPredstavnici kompanije AD Pra-

ha iz eke, uruili su jue Pismo na-mjere za realizaciju projekta moder-nizacije signalno-sigurnosne opre-me stanice u Podgorici.

eki patner koji je bio angaovan na Projektu remonta i elektrifikaci-je pruge Niki-Podgorica, pokazao je interesovanje za realizaciju pro-jekta modernizacije signalno-sigur-

nosne opreme stanice u Podgorici i tim povodom je od strane AD Pra-ha, predsjedniku Readu Nuhodiu urueno Pismo namjere kao i Studi-ja Tehnikog opisa signalnog sistema stanice u Podgorici, navodi se u sa-optenju eljeznike infrastrukture Crne Gore (ICG).

Ugradnjom navedene opreme maksimalno e se poveati bezbi-

jednost i pouzdanost saobraaja, a rizik od ljudskog faktora smanjie se na minimum. Pored navedenog, na sastanku je razgovarano i o mogu-nostima ugradnje video nadzora na pruzi Vrbnica-Bar, budui da je na istoj ICG vlasnik 50 odsto optikog kabla ijom realizacijom su stvore-ni preduslovi za modernizaciju svih segmenata u okviru ICG. N.D.L.

Odmah na ist vazduh

Dr Milo Ivanovi je kazao da je jedina pomo koju moete pruiti osobi koja se otrovala ugljenmo-noksidom da je odmah iznesete na ist vazduh.

Nakon toga ga treba prevesti do najblie zdravstvene ustanove ili pozvati Hitnu pomo, a ljekari e dalje odreagovati, preporuio je Ivanovi.

Svaki put kada se dogodi neoeki-vani nestanak struje, suoimo se sa bolnom istinom koliko, u stvari, za-visimo od modernih sredstava ko-munikacije. Kad su u pitanju dui havarijski prekidi u snabdijevanju elektrinom enegrijom, kao to je sluaj ove zime na sjeveru Crne Go-re, zbog ega su pojedina sela dese-tak dana bez struje, tada su agrega-ti za struju neophodni.

Meutim, nepravilnom upotre-bom, korienje tog rezervnog izvo-ra struje moe imati smrtni ishod, emu svjedoi nedavni sluaj bra-nog para iz Berana.

Naime, agregat pri radu isputa ugljenmonoksid, gas bez boje i mi-risa pa dolazi do trovanja, a da une-sreeni nekada nema mogunost da odreaguje.

Da bi se to izbjeglo, upozorava-ju u firmi Neckom koja se bavi nji-hovom prodajom, agregat se ni-kako ne smije drati u kui ili sta-nu, ve u specijalnoj prostoriji za to namijenjenoj.

Ljudi misle da je dovoljno be-zbjedno staviti agregat u podrum. Meutim, gas prolazi kroz pod i do-lazi do trovanja. Uvijek upozorava-mo kupce da je najbolje da ozidaju specijalnu prostoriju koja je sa bo-

nih strana otvorena, a natkrivena kako bi se izbjeglo kvaenje agrega-ta, kazali su iz te kompanije.

Ta prostorija bi trebalo da bude udaljena od prozora i vrata kue, upozoravaju iz Neckoma, kako bi se izbjeglo udisanje gasa.

Pravilna upotreba agregata pie i u uputstvu koje dolazi uz svaki pro-izvod, meutim, nepanja ili nedo-voljan oprez graana, ini tu ma-inu potencijalno opasnim. Kada se ne dri na adekvatnom mjestu, dolazi do trovanja ugljenmonoksi-dom, a simtomi najvie zavise od koncentracije tog gasa u krvi.

Pri manjoj koncentraciji simto-mi su blaga glavobolja, preteno u eonom dijelu, crvenilo lica, ma-laksalost, uznemirenost, muni-na i povraanje, a pri pokuaju na-pora dolazi do kolapsa. Puls i disa-nje su ubrzani, osjea se opta iscr-pljenost, kazao je ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomo dr Milo Ivanovi.

Pri veim koncentracijama ugljenmonoksida, objanjava Iva-novi, dolazi do povrnog disanja, povremenih greva miia, zjeni-ce nemaju reakcije na svjetlost, te do teke kome, slabog pulsa i smrti usljed paralize centara za disanje.

Koliko brzo doe do tog is-hoda, zavisi od koliine samog ugljenmoksida u prostoriji i od to-ga koliko traje izloenost. Kod ve-oma visoke koncentracije tog ga-sa, smrt nastupa u roku od neko-liko minuta i tu nema pomoi, po-janjava Ivanovi.

Meutim, esta su takozvana za-desna trivanja, upozorava on, jer se ugljenmonoksid sputa na dno pro-storije, poto je tei od vazduha, i doprinosi pogoranju stanja une-sreenog, ukoliko se nalazi na po-du bez svijesti, jer udie vee koli-ine usljenmonoksida.

Takoe, u toku noi se zbog nei-spravnih instalacija ili agregata is-puta taj gas, a ukoliko je unesree-ni u snu, ne moe da primijeti simp-tome, kazao je Ivanovi.

Unesreeni, s druge strane, neka-da moe da osjeti da se neto dea-va sa njim, ali ne moe da odreaguje jer je specifian simptom trovanja malaksalost i otkazivanje miia.

Iako su svjesni situacije, unesre-eni se ne osjeaju kako treba, ali miii polako otkazuju i dolazi do nemogunosti reagovanja. esto se na smrtnom ishodu nalaze do sa-mog izlaza iz prostorije, objanja-va Ivanovi.

Hronika12 SRIJEDA, 30. 1. 2013.

PRATILI GA

PRIZNAOODLOENO

Uhvaen sa skankom

Optueni na operaciji srca Problemi ga uveli u verc marihuane

Podgorianin David Gojaj (25) uhapen je prekjue, ka-da je policija u njegovj kui pro-nala oko dva kilograma skan-ka, manje pakovanje heroina, predmete koji slue za mjere-nje i prepakivanje droge, tri mobilna telefona i 30 metaka za automatsku puku kalibra 7,62 milimetra. Pretres Gojaje-ve kue i dvorita, koji se nalaze u selu u Tuzima, izvren je na-kon viemjesenih radnji i kon-trola koje su sprovodili slu-benici Grupe za borbu protiv droge u saradnji sa Viim dr-avnim tuiocem u Podgorici, saopteno je iz Uprave polici-je. Ovim hapenjem prekinut je jo jedan lanac krijumarenja i stavljanja u promet skanka.

Policija sumnja da je Goj-aj skank due vrijeme pre-

prodavao na poduju Tuzi i i-re. Drogu, koju je kupovao od za sada nepoznate osobe, dr-ao je u stanu, gdje je mjerio i prepakivao.

Prilikom mjerenja koristio je vagu, koja je takoe prona-ena i oduzeta tokom pretre-sa, a skank je pakovao u razna PVC pakovanja, u koliinama od 20 do 800 grama po pakova-nju, navode u saoptenju Upra-ve policije.

Gojaj je uz krivine prija-ve zbog krivinih djela neo-vlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno dra-nje oruja i eksplozivnih ma-terija predat zamjeniku Vieg dravnog tuioca u Podgorici.

M.V.P.

Ponovljeno suenje uhapeni-ma u policijskoj akciji Afrodita ju-e je u Viem sudu u Podgorici od-loeno za 4. februar zbog izostan-ka optuenog policajca Miodraga Begia. Njegov advokat Zdravko Begovi kazao je sudu da se Begi nalazi u Klinikom centru zbog hi-rurke intervencije na srcu, a me-dicinsku dokumentaciju o tome trebalo je da dostavi sudu tokom

jueranjeg dana. U prethodnom postupku, koji je voen pred istim sudijom, zbog krivinog djela zloi-nako udruivanje i posredovanje u vrenju prostitucije Dejan Laku-i je osuen na est godina zatvo-ra, Bogdan akovi na pet i po, a Ranko Kora na dvije godine i de-vet mjeseci. Dejan Popovi, arko Mrdak, Mirko Tripkovi, Alek-sandar Dragievi i Petar Peru-

novic osueni su na po godinu i 10 mjeseci zbog istih krivinih dje-la. Policajcima Miodragu Begiu, Mladenu i Vladanu Radunoviu izreeno je po godinu zatvora zbog zloupotrebe slubenog poloaja, jer su obezbjeivali lokal Afrodita za vrijeme dok je obavljana prostitu-cija. Usljed nedostatka dokaza, op-tueni su osloboeni od optube da su se bavili trafikingom. S.K.

Podgorianin Milan P. Vujano-vi (29), optuen za verc 50 ki-lograma marihuane, jue je pred sudijom podgorikog Vieg suda priznao da je kriv za sve to mu se optunicom stavlja na teret. Ra-zlog zbog ega se odluio za ova-kav vid zarade bili su, kako je ka-zao, porodini problemi. U optu-nici, koju zastupa zamjenica vieg dravnog tuioca Ljiljana Laki, navodi se da je Vujanovi, 19. ok-tobra prole godine, neovlaeno i radi prodaje, prevozio 50.205 gra-ma marihuane, za nadoknadu od hiljadu eura. On je drogu prenosio od Podgorice do mjesta urevi-a Tara, u prtljaniku audija ka-ravan A6, a uhapen je istog da-na u podgorikom naselju Zlati-ca. Marihuana je bila smjetena u dva daka i upakovana u 50 po-jedinanih paketa smjetenih u providnu najlon kesu. Osim dro-ge, slubenici Podrune jedinice Podgorica su u njegovom autu pronali i vagu za precizno mje-renje. Vujanovi je optuen i za nedozvoljeno dranje oruja, jer je u vozilu drao pitolj CZ 99 i 15 metaka.

On je jue pred sudom priznao krivicu, navodei da je drogu prenosio samo jednom kada je i uhapen.

Poetkom 2012. godine dea-vale su mi se loe stvari u porodi-ci. Prvo moja bolest, potom i smrt brata, a zatim i majke. Zbog sve-ga toga sam morao da prestanem da radim i da pozajmljujem pare, kazao je Vujanovi.

On je kazao da je poeo uzima-

ti novac na kamatu.Uzeo sam na kamatu 35.000

eura. Zatim mi je, poslije majki-ne smrti, prijatelj pozajmio 50.000 eura kako bih razduio kamata-e. Kako sam jo od ranije proda-vao kola, u ovom periodu proda-vao sam ih jeftinije nego to vri-jede kako bih vraao kredit, ka-zao je Vujanovi, ne poriui da je i ranije nelegalno radio sa cigare-tama, gorivom, telefonima, ali ne i sa drogom.

U ivotu sam radio nelegalne poslove, ali to nije prelazilo grani-cu kriminalnog Tako sam upo-znao ovjeka koji mi je ponudio da radim sa telefonima i enskom intimom. Uzeo sam od njega tele-fone koje sam kasnije prodao i za nedjelju dana zaradio 800 eura. Nakon toga, zamolio me je da na-em nekoga ko bi za njega prenio 50 kilograma skanka do urevi-a Tare, jer je njegov voza trenut-no bio odsutan. Za to je rekao da e dati 1.000 eura, a iz naeg raz-govora zakljuio sam da ako to ne uinim, ostau bez posla sa tele-fonima. Tako sam prihvatio da ja to uinim, objasnio je optueni.

Nakon to je ugovorio primo-predaju droge, Vujanovi je, ka-ko je kazao, kritine veeri doao na proirenje na Zlatici, gdje ga je ekao bijeli reno iz kojeg je uzeo dva daka marihuana i ubacio ih u svoja kola.

im sam krenuo, naiao sam na zasjedu od sigurno 20 auta po-licije. Tada sam shvatio da je to bi-la neka igra, ispriao je optueni. S.K.

BEZ ISKAZA

IGOR RAIEVI

Piperovievom sinu poziv ponovo nije uruen

ali se na drakonsku kaznu

Suenje Marku ofrancu (21) i Boidaru epanoviu (30), koji se terete za nanoenje tekih tjele-snih povreda oriju Piperoviu, sinu advokata Zorana Piperovi-a, i njegovom drugu Bojanu Ko-rau, nastavljeno je jue saslua-njem svjedoka Velibora Koraa. Oteeni Piperovi nije se pojavio ni na jueranjem roitu, a prema dokumentaciji suda, poziv mu ni-je dostavljen.

Svjedok Kora ispriao je da je sporne noi etao sa Piperoviem, Ivanom Bojaniem, Nikolom Sa-voviem i Bojanom Koraem. U

jednom trenu, osumnjieni ofra-nac priao je Piperoviu pitajui ga to me gleda, nakon ega je na-stala guva.

Uspjeli smo da ih razdvojimo i nastavili smo dalje prema lokalu Alpe bar. Tada je ponovo dolo do verbalnog kontakta izmeu ofran-ca i Piperovia, ali smo uspjeli da

sprijeimo tuu. Bojan i Piperovi, a za njima Bojani i ja, poli smo put zgrade Vektre, objasnio je Kora.

Nakon toga, kako je dodao, po-red njih su protrali Piperovi, e-panovi i jo jedan momak i do-lo je do tue. Kako je Kora ispri-ao, kada je priao da ih razdvoji, vidio je kako osumnjieni i trei, nepoznati momak, vuku za trener-ku Piperovia.

Odgovarajui na pitanja branje-nika optuenih, advokata Novice Miloevia, Kora je kazao da ni-je uo da li je Piperovi ita odgo-varao kada ga je ofranac pozivao

da se fiziki obraunaju. Dodao je i da nije vidio da je epanovi ne-koga udarao, niti da je uo da je ko-me prijetio.

Samo znam da je dolo do odgu-rivanja sa Bojanom Koraom, ka-zao je svjedok.

Nastavak suenja zakazan je za 13. februar. M.V.P.

Branilac Igora Raievia (34), osuenog na etrdeset godina za-tvora zbog ubistva supruge Mari-je Raievi (30) i Ivana Dulovia (28), uloio je albu na prvostepe-nu presudu zbog bitnih povreda po-stupka i nepotpuno utvrenog i-njeninog stanja, saznaju Dnevne

novine.Raievi je u decembru prole

godine osuen na zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva supru-ge Marije i njenog prijatelja Ivana Dulovia, zeta predsjednice Vrhov-nog suda Vesne Medenice. Pred-sjednica krivinog vijea Vieg su-

da u Podgorici, sudija Milenka i-i, koja je predsjedavala krivinim vijeem, ocijenila je prilikom izrica-nja kazne da se jedino maksimal-nom kaznom, koju predvia na-e zakonodavstvo, moe proizvesti svrha kanjavanja za ovo dvostru-ko ubistvo.

On je, prema navodima presu-de, 24. novembra prole godine oko 10.30 sati, na parkingu ispred Osnovne kole Savo Pejanovi, u centru Podgorice, sa umiljajem ubio suprugu Mariju i njenog pri-jatelja Ivana Dulovia. On je iz pi-tolja ispalio Mariji metak u glavu, od kojeg je na mjestu stradala. Na-kon toga je u pravcu Dulovia ispa-lio est metaka, od kojih su ga eti-ri pogodila.

Suenje je bilo zatvoreno za jav-nost a maksimalna kazna, po rije-ima advokata Radovia, pokazala je koliko je bio ispravan stav odbra-ne da se u postupak ukljui javnost.

Smatram da je kazna drakonska i uloiu albu na ovakvu presudu, najavio je tada advokat optuenog Sran Radovi. S.K.

Podgorianin Miomir Miliko-vi (51) osloboen je optubi da je prijetio sudiji Osnovnog suda u Podgorici Lidiji Mitrovi, sa-znaju Dnevne novine. Ovu pre-sudu sudija Maja Zekovi doni-jela je uz obrazloenje da protiv osumnjienog nije bilo dokaza.

Milikovi je uhapen sredi-nom novembra prole godine nakon to je prijavljeno da je ne-zadovoljan presudom koju je do-nijela sudija Mitrovi, o postup-ku u kojem je on bio tuen, uao u sudijinu kancelariju, upuuju-u joj prijetnje. Nakon hape-nja, Milaiu je, zbog ugroava-nja sigurnosti sudije Mitrovi, bio odreen pritvor. M.V.P.

Srpski dravljanin Boimir Ili (50) teko je povrijeen jue oko 13.45 asova prilikom pada sa zgrade na kojoj je radio u mjestu Glavati, u Kotoru, saoteno je iz Uprave policije. Pretpostavlja se da je Ili sluajno pao sa grae-vine dok je postavljao eloksiranu bravariju. Sa tekom povredom na glavi povrijeeni graevinac odmah prebaen u risansku bol-nicu gdje su ljekari konstatovali da se nalazi u ivotnoj opasnosti. B.R.

Nije prijetio sudiji

Povrijeen graevinac

Ilustracija

Marko ofranac

Igor Raievi (arhivski snimak)

Hronika 13SRIJEDA, 30. 1. 2013.KONKURS

Bivi direktor Uprave policije Veselin Veljovi nee se ponovo kandidovati za tu funkciju, a jedan od razloga za takvu odluku je, ka-ko je kazao agenciji MINA, nepri-mjerena, osmiljena i zlonamjer-na haranga pojedinih medija pre-ma njemu. U nastavku je, kako pre-nosi agencija, najavio da eli da se dokae i afirmie i u drugim profe-sionalnim sferama.

Nakon to je jue odbio da za Dnevne novine komentarie pitanje ponovnog angamana na funkciji di-rektora policije, Veljovi je agenciji MINA saoptio da je vie razloga ko-ji su ga naveli na takvu odluku, ali je jedan od njih neprimjerena, osmi-ljena i zlonamjerna haranga poje-dinih medija, ali i drugih subjekata, koja su dugi niz godina protiv njega vodila bez realnih,