IZGRADNJA KAMPA POTOK ^ U SABORSKOM - prostorno.kazup.hr · Krovovi su drveni klasični dvostrešni ili višestrešni, nagiba 35 ili 45 stupnjeva, pokriveni crijepom. Temeljenje je

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI

PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

IZGRADNJA KAMPA „POTOK“ U

SABORSKOM

Nositelj zahvata:

Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković

Mrežnički Brig 79b, Duga Resa

Izrađivač elaborata: Ekotop d.o.o., Zagreb

VELJAČA, 2018.

1

Vrsta dokumentacije: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvat: Izgradnja kampa “Potok” u Saborskom

Nositelj zahvata: Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković Mrežnički Brig 79b, Duga Resa

Izrađivač elaborata:

d.o.o. za zaštitu okoliša i projektiranje Hektorovićeva ulica 2, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected] tel: +385 1 4840 940

Odgovorna osoba izrađivača:

Robert Španić, dipl. ing. biol. Direktor M.P.

Ovlašteni voditelj izrade: Robert Španić, dipl. ing. biol.

Suradnici:

Martina Cvitković, mag. geog.

Domagoj Švaljek, struč. spec. ing. aedif.

Dario Rupić, dipl. ing. prom.

Mjesto i datum izrade elaborata:

Zagreb, veljača, 2018.

SADRŽAJ: 1. UVOD .......................................................................................................................................... 1

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................................ 6

2.1. Opis obilježja uže lokacije zahvata .......................................................................................... 6

2.2. Planirani zahvat ...................................................................................................................... 6

2.3. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata ...................................................... 21

2.4. Varijantna rješenja zahvata .................................................................................................. 21

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................... 22

3.1. Položaj zahvata u prostoru ................................................................................................... 22

3.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima ................................................... 25

3.3. Opis stanja sastavnica okoliša na koje bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ................... 32

3.3.1. Stanovništvo i naseljenost ............................................................................................ 32

3.3.2. Kvaliteta zraka .............................................................................................................. 33

3.3.3. Klimatološka obilježja ................................................................................................... 34

3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja ............................................................................. 35

3.3.5. Geološka i seizmološka obilježja ................................................................................... 40

3.3.6. Geomorfološka obilježja ............................................................................................... 42

3.3.7. Pedološka obilježja ....................................................................................................... 42

3.3.8. Bioraznolikost i zaštita prirode ..................................................................................... 42

3.3.9. Krajobrazna obilježja .................................................................................................... 47

3.3.10. Kulturno – povijesna baština ........................................................................................ 48

3.3.11. Gospodarska obilježja ................................................................................................... 48

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................... 49

4.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša ................................................. 49

4.1.1. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje .................................................................... 49

4.1.2. Utjecaji na kvalitetu zraka ............................................................................................. 49

4.1.3. Utjecaji na klimu ........................................................................................................... 50

4.1.4. Utjecaji na vode ............................................................................................................ 55

4.1.5. Utjecaji na tlo................................................................................................................ 56

4.1.6. Utjecaji na bioraznolikost ............................................................................................. 57

4.1.7. Utjecaji na krajobrazne vrijednosti ............................................................................... 57

4.1.8. Utjecaji na kulturno - povijesnu baštinu ....................................................................... 58

4.1.9. Utjecaji na gospodarstvo .............................................................................................. 58

4.2. Opterećenje okoliša .............................................................................................................. 58

4.2.1. Buka .............................................................................................................................. 58

4.2.2. Otpad ............................................................................................................................ 61

4.2.3. Promet .......................................................................................................................... 62

4.2.4. Svjetlosno onečišćenje .................................................................................................. 62

4.3. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ................................................................................. 63

4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja.................................................................... 64

4.5. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja ................................ 64

4.6. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu..................................... 64

4.7. Opis obilježja utjecaja ........................................................................................................... 65

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ......................................... 67

6. IZVORI PODATAKA .................................................................................................................... 70

7. PRILOZI ..................................................................................................................................... 74

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________

Izgradnja kampa „Potok“ u Saborskom

1

1. UVOD

Nositelj zahvata Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković iz Duge Rese planira investicijski projekt izgradnje kampa na području u naselju Saborsko, uz javnu prometnicu D42. Za ishođenje građevinske dozvole prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Nositelj zahvata dužan je ishoditi rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) u Prilogu III. određuje obvezu provođenja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u nadležnosti upravnog tijela u županiji za predmetni zahvat temeljem točke 4.3. „Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće“. Slijedom navedenog nositelj zahvata ugovorio je izradu ovog elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš s tvrtkom ovlaštenom za stručne poslove zaštite okoliša:

- Studije o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš

Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Ovlaštenika Ekotop d.o.o. prikazana je u

nastavku.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


2


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


3


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


4


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


5


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


6

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Opis obilježja uže lokacije zahvata

Predmet ovog elaborata je izgradnja kampa „Potok“ kapaciteta 300 osoba u naselju Saborsko, uz javnu prometnicu D42 koja povezuje Vrbovsko i Grabovac. Čestice na kojima se planira kamp su k.č. k.č. 3938, 3948, 3957, 3958/2, k.o. Saborsko, a od njih će se formirati jedna jedinstvena čestica kampa k.č. 3957, s ulazom s prometnice D42. Novoformirana čestica kampa bit će veličine 34.080 m². S obzirom na veličinu i mali broj čvrstih objekata, izgrađenost čestice je vrlo mala, svega 1 % i manje. Novoformirana čestica kampa izduženog je nepravilnog oblika, duljine veće od 850 m, položena u smjeru sjeveroistok-jugozapad, s ulazom na česticu na sjeverozapadnoj strani, s državne prometnice D42. Širina čestice u najužem dijelu na sjeveroistoku je cca 22,50 m, širina u najduljem središnjem dijelu je cca 50 m, a u najširem jugozapadnom dijelu cca 163 m.

2.2. Planirani zahvat

Projektom je predviđena izgradnja kampa s četiri zvjezdice prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/16), s 100 kamp jedinica u različitim sadržajima, odnosno predviđen je smještaj 300 gostiju:

- 50 kamp parcela s parkiranjem prosječne površine cca 80 m² (50% kapaciteta), s priključenjem na električnu energiju, od toga je 20 parcela s vodovodom i odvodnjom, što čini 40% od kamp parcela.

- 20 kamp mjesta. - 30 glamping kućica s mogućnošću priključenja na struju, vodu i odvodnju.

Ulaz u kamp formira se sa sjeveroistočne strane, sa javne prometne površine D42. Kamp je podijeljen u četiri cjeline:

A. Ulazni dio kampa s dvosmjernom asfaltiranom prilaznom prometnicom, parkiralištem i recepcijom.

B. Smještajni dio s kružnom makadam jednosmjernom prometnicom i kamp parcelama (središnji dio kampa, ravan teren) i sa sanitarnim čvorom 1 – 50 parcela.

C. Smještajni dio s jednosmjernom makadam prometnicom oko koje se slobodno formiraju kamp mjesta (središnji dio kampa, uspon prema šumovitom dijelu), sa sanitarnim čvorom 2 i sanitarnim čvorom 3, te vanjskim bazenom 6 x 12 m, za goste kampa – 20 kamp mjesta.

D. Smještajni dio s kružnom makadam jednosmjernom prometnicom i prostorom za postav glamping kućica, te centralnom zgradom – 30 mjesta za glamping kućice s mogućnošću priključenja na struju, vodu i odvodnju. U situacijskom nacrtu mogući položaj glamping smještajnih kućica samo je naznačen, no stvarni položaj te pokretne opreme odredit će se na


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


7

licu mjesta, prilagodbom terenu, postojećem raslinju i mogućnostima pristupa. Cilj je zadržati u ovom dijelu što prirodniji izgled, samo s nužnim intervencijama u prirodni okoliš kojima će se osigurati pristup i evakuacija u slučaju opasnosti.

Kamp će biti ograđen pletenom žičanom ogradom visine do 2 m, a na ulazu (kod recepcije) bit će rampa. Prije ulaska u sam kamp, sa zapadne strane prilazne ceste, projektirano je 10 parkirnih mjesta (1 je za osobe smanjene pokretljivosti), namijenjeno gostima koji čekaju na ulaz u kamp. Gosti s vozilima svoje automobile parkiraju na svojim kamp parcelama i mobilne kućice (cjelina B) te u slobodno formiranim kamp mjestima u zoni C. S obzirom na to da je cjelina D namijenjena prvenstveno uživanju u boravku u neuređenoj prirodi, gosti zone D svoja vozila parkiraju na mjestima predviđenim za smještaj vozila koja će biti u podnožju uspona i uz centralnu zgradu u zoni D. Cjeline A i B samostalne su uporabne cjeline. Arhitektonsko projektno rješenje kampa prikazano je preglednom situacijom u Prilogu 1. Građevine u kampu Od zgrada u kampu će se sagraditi sljedeći fiksni objekti:

A. Cjelina A

1. Recepcija s pomoćnim prostorima za zaposlene (garderobe, sanitarije, spremište) (slika 2.2.-1.)

TLOCRTNE DIMENZIJE 8,45 x 9,40 m ETAŽNOST prizemnica

VISINA DO VIJENCA 2,75 m VISINA DO SLJEMENA 6,05 m

UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: 3,0 m od sjeveroistočne: min 41,44 m od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 11,14 m


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


8

Slika 2.2.-1. Recepcija s pomoćnim prostorima za zaposlene

B. Cjelina B

2. Sanitarni čvor 1 (veći sanitarni čvor) (slika 2.2.-2.).

TLOCRTNE DIMENZIJE 14,05 x 6,30 m ETAŽNOST prizemnica


UDALJENOSTI OD MEĐA

od sjeverozapadne: min 21,24 m

od sjeveroistočne: Nije relevantno od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 19,87

Slika 2.2.-2. Veći sanitarni čvor


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


9

C. Cjelina C

3. Sanitarni čvor 2 (manji sanitarni čvor) (slika 2.2.-3.).

TLOCRTNE DIMENZIJE 10,70x4,70 m ETAŽNOST prizemnica

VISINA DO VIJENCA 2,74m VISINA DO SLJEMENA 4,73m

UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: min 31,12 m od sjeveroistočne: Nije relevantno od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 5,80 m

Slika 2.2.-3. Manji sanitarni čvor

4. Sanitarni čvor 3 (manji sanitarni čvor) (slika 2.2.-4.).

TLOCRTNE DIMENZIJE 6,45x4,45 m ETAŽNOST prizemnica


UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: min 36,79 m od sjeveroistočne: Nije relevantno od jugozapadne: Nije relevantno

od jugoistočne: min 10,21 m


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


10

Slika 2.2.-4. Manji sanitarni čvor

D. Cjelina D

5. Centralni objekt glamping zone – zgrada u kojoj gosti mogu sami pripremiti i poslužiti sebi obrok i u kojem se nalazi i dnevni boravak s televizijom – sve namijenjeno gostima koji u glamping kućicama imaju osiguran samo smještaj i kupaonicu (slike 2.2.-5 i 6.).

TLOCRTNE DIMENZIJE 8,45 x 9,40 m

ETAŽNOST prizemnica VISINA DO VIJENCA 2,75 m

VISINA DO SLJEMENA 6,05 m UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: 3,0 m

od sjeveroistočne: min 41,44 m od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 11,14 m


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


11

Slika 2.2.-5. Centralni objekt glamping zone

Slika 2.2.-6. Glamping kućice - ilustracija

Sve građevine projektirane su kao prizemne građevine, a centralna je zgrada s uređenim potkrovnim

prostorom za dnevni boravak i odmor gostiju.

Konstrukcije i materijali Sve građevine projektirane su tradicionalne gradnje - drvena nosiva konstrukcija (stupovi, grede, krovna konstrukcija), vanjska obloga planjkima ili daskama, ispuna mineralnom vunom, unutarnja obloga gipskartonske ploče s keramikom ili bez keramike, ili obloga drvenim elementima – daskama, brodskim podom i sl. Sva drvena građa mora biti štićena negorivim premazima, čime se osigurava požarna otpornost od min 30 minuta. Krovovi su drveni klasični dvostrešni ili višestrešni, nagiba 35 ili 45 stupnjeva, pokriveni crijepom. Temeljenje je na betonskim trakastim temeljima ili temeljima samcima. Pregradni se zidovi izvode kao montažni gipskartonski zidovi, u vlažnim i sanitarnim čvorovima obloženi keramikom minimalne visine 220 cm.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


12

Na podove se, na slojeve hidro i toplinske izolacije polaže drvena podna obloga, odnosno keramičke podne pločice u većini prostora. Prozori i vrata su drveni, toplinski izolirani i s IZO staklima u zatvorenim prostorima (recepcija i centralna zgrada). Stubište centralne zgrade bit će od hrastove pune građe štićene negorivim premazima, čime se osigurava požarna otpornost od min 30 minuta. Sve površine izvest će se i obraditi tako da zadovoljavaju termičko-akustične i estetske zahtjeve, te zahtjeve trajnosti i održavanja. Osvjetljenje i provjetravanje U svim prostorijama osigurano je prirodno osvjetljenje, te umjetna rasvjeta. Provjetravanje je osigurano prirodnim putem, te električnim ventilatorima u sanitarnim i garderobnim prostorima recepcije i centralne zgrade. Hidro i toplinska zaštita i zaštita od sunca Od podzemne se vlage građevina štiti izvedbom AB podne ploče s dodacima za vodonepropusnost, te izvedbom hidroizolacijskog sloja (klasična HI ljepenka) ispod ostalih slojeva podova. Kamp će biti otvoren od travnja do listopada i nije predviđeno grijanje zgrada kampa. Iako su sanitarni čvorovi otvoreni, tj. njihovo je provjetravanje osigurano fiksnim drvenim letvicama koje se nalaze uokolo ispod streha, projektirani su slojevi toplinske izolacije u zidovima i krovima prije svega zbog ljetne toplinske stabilnosti – kako ne bi došlo do pregrijavanja. Zgrada recepcije i centralna zgrada glampinga su “zatvorene” zgrade i projektirane se sa slojevima toplinske izolacije u podu, zidovima i stropovima iako također nije predviđeno njihovo zagrijavanje, a ventilacija je predviđena električnim ventilatorima. Zaštita od sunca predviđena je velikim širokim strehama. Elektroinstalacije Za osiguranje funkcionalnog priključka potrebna vršna snaga je 40kW. Priključenje će se izvesti prema uvjetima HEPa, a razvod instalacija unutar samog kampa je podzemnim kablom, detaljno razrađeno u projektu elektroinstalacija. Telekomunikacije Za osiguranje funkcionalnog priključka slabe struje projektirana je telekomunikacijska mreža DTK, s priključenjem u skladu s uvjetima nadležnog poduzeća, detaljno razrađeno u projektu elektroinstalacija. Vodovod Priključenje na vodovodnu mrežu bit će preko vodomjernog okna na čestici, u skladu s uvjetima nadležnog poduzeća.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


13

Instalacije vodovoda Sve cijevi van objekta polažu se na dubinu min 100 cm. Spojni vod vodovoda od vodomjernog okna do ulične vodovodne mreže izvest će se polietilenskom cijevi PEHD DN 63 mm. Od vodomjernog okna do centralne zgrade uz rub ceste polaže se glavna vodovodna cijev DN 63 mm u zaštitnoj cijevi, od koje se do pojedinih objekata odvajaju priključne cijevi PEHD DN 25 mm i DN 32 mm. Na spoju glavne i priključne cijevi izvode se reviziona okna. Od revizionog okna priključna cijev u zaštitnoj cijevi kroz temelje prizemlja prolazi do vertikale gdje dalje vertikalnim i horizontalnim razvodom cjevovoda vodi do trošila. Vertikalni razvod cjevovoda, do sanitarnih i drugih uređaja izvodit će se vertikalama predviđenim za postavu instalacija, u zidnim usjecima ili u betonskoj podlozi. Kompletan cjevovod vodovoda u građevini izvodi se od PP-R cijevi prema DIN 8077/88 i spojnih komada, kao AQUATHERM-Fusiotherm, Faser-kompozitna cijev PN10/SDR 11, PP-R80, međusobno spojenih toplinskim zavarivanjem. Cijevi se za stropove i zidove učvršćuju tipskim metalnim obujmicama s gumom, na razmaku od 0,50-2,50 m. Na priključnim cijevima u revizionom oknu i na dovodnim vertikalama potrebno je ugraditi propusni ventil s ispusnom pipom na visini 50 cm od poda, a pred svakim izljevnim mjestom propusni ventil s poniklovanom kapom i rozetom na navoj. Uređaji će se spajati na cjevovod preko mjedenih ravnih ili kutnih ventila. Ventili na pojedinim ograncima cjevovoda ili priključnim cjevovodima kupaonica, WC-a i kuhinja također će biti mjedeni. Za pripremu tople sanitarne vode u centralnoj zgradi, recepciji i sanitarnom čvoru 3 predviđeni su električni bojleri V=80ll. Za pripremu tople sanitarne vode u sanitarnom čvoru 2 i 3 koristi se sunčeva energija postavom solarnih kolektora. Topla vode se akumulira u bivalentnim (solarnim) spremnicima na centralnom mjestu u spremištu, od kojih se topla voda do pojedinih trošila distribuira cirkulacijskim pumpama. Cjevovod tople vode se izvodi kao i razvod cjevovoda hladne sanitarne vode, s tim da će se cijevi montirane u zidne usjeke izolirati dvostrukim omotom tehničkog filca učvršćenog mjedenom žicom, a cijevi montirane u betonske podloge se izoliraju omotom staklene vune d=15 mm zaštićene Al folijom ili ljepenkom. Po završetku instalacije dovoda vode ista će se ispitati na probni tlak, oprati i dezinficirati. Odvodnja Odvodnja oborinskih voda s prometnica projektirana je u upojni bunar na sjeveru parcele. Odvodnja čistih krovnih oborinskih voda planirana je u teren ili u spremnike kako bi se koristila za zalijevanje zelenih površina. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda rješava se izvedbom biološkog pročišćivača s ispustom pročišćene vode u upojni bunar s biofiltar slojem.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


14

Instalacije odvodnje Unutarnji razvod kanalizacije Odvodnja sanitarnih otpadnih voda bit će horizontalnim cjevovodima pojedinih čvorova u vertikalnu kanalizaciju. Vertikale će se polagati u instalacijske kanale ili u zidne usjeke, učvršćene za zidove tipskim obujmicama kod svakog naglavka, odnosno na min. razmaku od 200 cm ili horizontalno u betonske podloge u min. padu 1,0%. Na početku vertikalnih cjevovoda ugradit će se fazonski revizijski komad, zatvoren u instalacijskoj vertikali limenim pocinčanim vratašcima vel. 25/25 cm. U sklopu unutarnjeg razvoda kanalizacije pojedinih objekata predviđena je vertikala koja se na klasičan način ventilira na krov, a na ostale se stavlja uređaj za sprečavanje stvaranja podtlaka u cijevima. U pojedinim mokrim čvorovima u pod će se (u dogovoru s investitorom) ugraditi podni plastični sifoni s koljenom i limenom pocinčanom rešetkom, dok će sam pod biti izveden u padu prema sifonima. Kompletna kanalizacija biti će vodonepropusna. Po završetku montaže kanalizacije, ista će se očistiti, ispitati na pravilan protok vode i izvršiti tlačnu probu u skladu s važećim propisima. Sanitarni uređaji u građevini predviđeni su prema dispoziciji u arhitektonskom dijelu projekta. WC školjke su opskrbljene sistemom za ispiranje niskomontažnim bešumnim vodokotlićem, a tuš kade, umivaonici i sudoperi imaju jednoručne tlačne baterije s pokretnom ili nepokretnom slavinom. Vanjski razvod kanalizacije Vanjski razvod kanalizacije se sastoji od glavne kanalizacijske cijevi PVC DN200, kojom se sve fekalne i otpadne vode odvode do biopročistača koji će se postaviti u centralnom dijelu parcele, te priključnih cijevi PVC DN150 kojima se pojedini objekti spajaju na glavnu cijev, uz ugradnju revizijskog okna. Glavna kanalizacijska cijev za odvodnju fekalnih i otpadnih voda postavlja se uz rub prometnice, a s obzirom na sustav odvodnje, podijeljena je na dva funkcionalno neovisna dijela. Prvi dio, odnosi se na odvodnju fekalnih i otpadnih voda cjeline 1 i 2, a izvest će se postavljanjem cijevi PVC DN200 u padu i=1,5 % uz ugradnju revizijskih okana, a za svladavanje visinske razlike predviđena su prepumpna okna. Drugi dio odnosi se na odvodnju fekalnih i otpadnih voda cjeline 3 i 4, a izvest će se postavljanjem cijevi PVC DN200 u padu i=2-15 %, uz ugradnju revizijskih okana, a za svladavanje visinske razlike predviđeno je postavljanje kaskadnih revizijskih okana. Vrijednost pokazatelja u sanitarnoj otpadnoj vodi tretiranoj u biopročistaču s biofilterom za mikrofiltraciju prije ispuštanja u teren ne smije prelaziti granične vrijednosti:

- suspendirana tvar 10 mg/l - BPK5 8 mgO2/l - KPKCr 20 mgO2/l

Cjevovodi će se u zemlju polagati na sloj pijeska u padu: odvodi do vertikala u padu od 2,0%, a vanjska kanalizacija u padu 2,0-15,0 %, kojom se sve fekalne i otpadne vode odvode u revizijsko okno, a zatim se tretiraju u biopročistaču s dodatnim biofilterom za mikrofiltraciju, nakon čega se preko kontrolnog okna odvode do upojnog bunara i ispuštaju u teren. Vanjska interna kanalizacija bit će izvedena od cijevi i fazonskih komada od tvrde plastike prema DIN-u 19534 ili ONORM B5184 međusobno spajanih na naglavak, brtvljenih tipskim prstenima. Spoj cijevi od tvrde plastike s betonskim stijenkama izvodi se vodonepropusno, ugradnjom u betonsku stijenku fazonskog komada od tvrde plastike s umetnutom brtvom.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


15

Oborinske vode s krovova odvodit će se horizontalnim žljebovima i vertikalama po pročelju, te ispuštati u teren, bez miješanja s fekalnim i otpadnim vodama. Upojni bunar s dodatnom mikrofiltracijom, prijemnik biološko pročišćene otpadne vode Pročišćena voda iz uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda se ispušta u upojni bunar s dodatnim biofilterom izrađenim iz polipropilena unutarnjeg promjera 100 cm s nivoom vode od 155 cm te ukupnog volumena vode 1200 l. Unutar biofiltera postavljene su tri kazete s filterskim materijalom. U prvoj kazeti nalazi se filter od kamene vune. Na kamenoj vuni se zadržava kolonija mikroorganizama koja dodatno pročišćava vodu. Nakon prve kazete voda dolazi do druge kazete u kojoj se nalazi spužvasta masa koja je prije bila natopljena u aktivni ugljen. Aktivni ugljen adsorbira preostalu organsku tvar nastalu u biološkom procesu te dodatno izbistruje vodu. U trećoj kaseti je filtersko platno kroz koje prolazi voda, a sve eventualno zaostale čestice zadržavaju se na samom filterskom platnu. Volumenski bio filter je izrađen da se u njemu pročišćena voda zadržava barem 2 sata. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda prikazano je preglednom situacijom u Prilogu 2. Tehničko tehnološki opis uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda BIOTIP kompakt 300 ES

Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda BIOTIP kompakt koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000 ES (ekvivalentnih stanovnika). Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Ulazni podaci

- Priključeni broj ekvivalentnih stanovnika, ES 300 - Specifično biološko opterećenje, g BPK5/ES, d 60 - Specifična količina otpadne vode, l/ES, d 150 - Dnevno biološko opterećenje, kg BPK5/d 16 - Dnevno hidrauličko opterećenje, m³/d 45

Izlazni podaci Stupanj pročišćavanja otpadnih voda i zahtjev za kvalitetu pročišćene vode propisan je Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj: 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16). Izlazna voda treba zadovoljavati Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj: 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16). Tehnološki proračun Proračun se vrši prema:

- “Grundsatze fur Bemessung, Bau und Betrieb von kleinen Klaranlagen fur Anschlusswerte zwischen 50 und 500 Einwohnerwerten ” – ATV A-122 (1991.)

- ATV „Verfahren zur Elimination von Phosphor aus Abwasser“ - ATV A 202 (1992.) - HRN EN 12255-1,3


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


16

Za proračun biološkog uređaja između 50 i 500 ES vrijedi njemački propis ATV A-122 (1991.) koji propisuje opterećenje aeracijskog bazena od 0,15-0,25 kg(BPK5)/m3,d i unošenje kisika od 3,0 kg/kg (BPK5).

- Dozv. spec. max. opterećenje aeracijskog bazena kg (BPK5)/m³, d 0,2 - Potreban aeracijski volumen min, m³ 90 - Minimalno zadržavanje vode u sekundarnom taložniku, sati 4 - Minimalni volumen sekundarnog taložnika, m³ 20 - Dozvoljeno opterećenje površine sekundarnog taložnika, (dijagram), m/h 1,0

Potrebna količina zraka:

- Specifična potreba kisika, kgO2/kg (BPK5) - Izabiremo lamelni kompresor, instalirane snage 3,0 kW 220/380 V, kom 2

Izbor uređaja Kod izbora uređaja za biološko pročišćavanje osnovni zahtjevi su sljedeći:

- Postizanje zahtijevane kvalitete efluenta uz minimalne troškove rada i održavanja. - Automatski rad bez potrebe stalnog nadzora. - Prilagodljivost promjenljivom ulaznom opterećenju - Jednostavna oprema bez pokretnih dijelova u agresivnoj atmosferi - Trajnost ugrađene opreme s minimalnim troškovima održavanja

Navedenim uvjetima odgovaraju uređaji s aerobnom stabilizacijom aktivnog mulja i unošenjem kisika kroz fine mjehuriće zraka što preporučuje i navedeni ATV propis. Iz tih razloga izabran je uređaj kao BIOTIP kompakt br. 11-200-2 sljedećih karakteristika:

- Dužina aeracijskog bazena, m 8,50 - Dužina sekundarnog taložnika, m 3,50 - Širina uređaja, m 3,50 - Dubina vode, m 3,50

Opis uređaja Osnovu uređaja čine bioaeracijski bazen i sekundarni taložnik, te pogonski prostor za smještaj kompresora. Bioaeracijski bazen Ukopan je u tlo, unutarnje dužine 8,5 m, unutarnje širine 3,5 m, dubine vode 3,5 m, pokriven betonskom pločom i nagaznim rešetkama, u kojemu se nalazi oprema za aeraciju otpadne vode, nitrifikaciju i denitrifikaciju. Sekundarni taložnik Konusnog je oblika ukopan u tlo, unutarnje dužine 3,5 m, unutarnje širine 3,5 m, dubine vode 3,5 m, pokriven betonskom pločom i nagaznim rešetkama, u kojemu se nalazi oprema za povrat bioaktivnog mulja i izbistravanje pročišćene vode.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


17

Pogonski prostor Može biti nadzemni ili podzemni objekt. U pogonskom prostoru nalazi se mjesto na koji se smještaju kompresori i elektro komandni ormar. Kontrolno mjerno okno Dimenzija 0,60 x 0,60 m. Služi za uzimanje uzoraka pročišćene vode. Opis tehnološkog procesa Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg (BPK5)/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. To se postiže dimenzioniranjem aeracijskog bazena na opterećenje volumena manje od 0,2 kg (BPK5)/m3,d, zadržavanjem vode u sekundarnom taložniku većem od 4 sata i unošenjem kisika od najmanje 2,5 kg O2/kg (BPK5). Svježa voda slobodnim padom dolazi u aeracijski bazen. Na ulazu u bioaeracijski bazen montira se zračna košara koja zaustavlja sav nerazgradivi otpad. U bazen za dodatnu denitrifikaciju dolazi mehanički pročišćena sirova otpadna voda, povratni aktivni mulj iz sekundarnog taložnika i biomasa iz bioaeracijskog bazena. U bazenu vlada anoksično stanje. Biomasa u bazenu uzima nužni kisik iz nitrata (NO3) čime nastaju novi spojevi, tj. nitrati se pretvaraju u nitrite (NO2), a nitriti se dalje razgrađuju u elementarni kisik i dušik. Dušik je u plinovitom stanju, te preko površine bazena odlazi u atmosferu, čime se iz otpadne vode uklanja dušik. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehuriće. Svježa otpadna voda se miješa s finim mjehurićima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Tako izmješana voda putem predviđenih spojnih cijevi prelazi u sekundarni taložnik. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje i “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za aeraciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Nakon određenog vremena dio mikroorganizama ugiba i stvara se biomasa čija se koncentracija u otpadnoj vodi povećava. Međutim, proces je tako dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (extended aeration) i proces se vodi do faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen viška mulja, a s time se i potreba izvlačenja viška mulja produžuje na duži period. U praksi, izvlačenje viška mulja se vrši jedanput u 3 mjeseca do 1 godine. Višak mulja se izvlači cisternom komunalnog poduzeća i odvozi se na uređaj većeg kapacitete na kojem se vrši daljnja obrada mulja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se gravitacijskim cjevovodom u recipijent. Tehnološka shema uređaja prikazana je u nastavku (vidi sliku 2.2.-7.).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


18

Slika 2.2.-7.: Tehnološka shema uređaja

Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces pročišćavanja otpadnih voda Sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kampa „Potok“ prikupljat će se nastale sanitarno – fekalne otpadne vode. Predviđeni dnevni dotok otpadne vode je 45 m³ i odgovara kapacitetu od 300 ekvivalenata stanovnika. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa pročišćavanja otpadnih voda te emisija u okoliš Primarni otpad Primarni otpad nastaje u mehaničkom predtretmanu otpadnih voda iz dovodnog kolektora. Na ulazu u bioaeracijski bazen montira se zračna košara koja zaustavlja sav nerazgradivi otpad. On se odvaja u komunalni kontejner i odvozi na zbrinjavanje /odlaganje van lokacije. Otpadni mulj U procesu biološke razgradnje kao nus produkt stvara se višak mulja. Izvlačenje mulja se vrši postupkom koji je opisan u uputstvu za rad i održavanje koristeći cisternu. Izvlačenje viška mulja se vrši tako da se isključi elektromagnetski ventil kako bi se istaložio višak mulja u sekundarnom taložniku, i nakon 2-3 sata se mamut pumpom višak mulja prebacuje u skladište mulja od kuda se vozilom komunalnog poduzeća višak mulja odvozi na centralni uređaj za pročišćavanje. Period odvoženja mulja definirat će se prema realnim uvjetima rada uređaja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


19

Energetske potrebe uređaja za pročišćavanje otpadne vode Instalirana snaga: - Kompresori za aeraciju (2 x 3,0 kW) 6,00 kW - Ostali potrošači 0,50 kW - Rasvjeta pogonskog objekta 0,50 kW Ukupno instalirana snaga 7,0 kW

Kompresori rade na ručni i automatski pogon. Automatiku podržava vremenski relej, odnosno dva granična presostata u sabirniku zraka. Pogonski objekt zagrijavaju se emisijom topline samih kompresora tako da nije potrebno dodatno grijanje pogonskog objekta. Cjelokupni razvod električne energije dovodi se na centralni upravljački ormar s kojeg se upravlja elektro sustavom i automatikom. Na centralnom upravljačkom ormaru, osim mjerne tehnike i sklopki, postavlja se i grafička shema uređaja, s koje se kontrolira funkcija pojedinih funkcionalnih dijelova uređaja preko signalnih lampica. Održavanje uređaja

Kompresori su po svojoj prirodi robusni i jednostavni u održavanju budući da nema podmazivanja niti druge posebne kontrole dijelova. Održavanje se vrši prema uputstvima proizvođača. Održavanje kompresora se svodi na njihovu kontrolu rada i ispravnost cjevovoda i ventila za razvod zraka, te kontrole tlaka na manometru. Svaka promjena radnog tlaka upozorava na moguće začepljenje u razvodu zraka ili eventualno začepljenje aeratora, ali i eventualni gubitak zraka u sustavu razvoda. Radnik na održavanju uređaja u pravilu može sam riješiti ove kvarove. Sustav aeracije bioaeracijskog bazena je najznačajniji je dio uređaja. Zajedno sa kompresornicom to je najvitalniji dio uređaja koji osigurava aerobni biološki postupak pročišćavanja. Svako zaustavljanje dovoda zraka, a time i nedostatak kisika, može nakon nekoliko dana dovesti do ugibanja biocenoze aktivnog mulja, a to znači i do prestanka funkcioniranja uređaja. Imajući u vidu značaj aeracije za funkcionalnost uređaja održavanje mora biti usmjereno na kontrolu kompresora, razvoda zraka i same aeracije. Kontrola tlaka na manometru i vizualna kontrola aeracije u bioaeracijskom bazenu svakog časa daju uvid u ispravnost sustava. Ako se npr. iznad nekog od aeratora ne pojavljuju znakovi (mjehurići) aeracije znači da je došlo do začepljenja. Ako se međutim pojavljuje prejaka aeracija u vidu snažnog točkastog podizanja vode, to znači da je došlo do oštećenja aeratora ili nekog drugog razloga probijanja zraka pod tlakom. U svakom od ova dva slučaja utvrđuje se kvar izvlačenjem aeratora iz vode, te njegovim popravkom ili zamjenom. Popravak ili zamjena aeratora, te cjevovoda za dovod zraka, vrši se uz pomoć standardnog alata. Kod takvih radova potrebno je imati još jednog pomoćnog radnika. Sekundarni taložnik ne zahtijeva posebno održavanje. On se samo kontrolira u smislu protočnosti. Jednom do dva puta mjesečno kanali unutar taložnika se ispiru mlazom vode. U prostor za taloženje uronjene su mamut crpke uz pomoć kojih se izvlači istaloženi mulj i kao povratni mulj vraća se u dio


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


20

za aeraciju. Eventualne plivajuće nečistoće sa površine taložnika ugrađenom zaklopkom se vraćaju u dio za aeraciju Održavanje mamut crpke sastoji se u kontroli njene protočnosti i funkcionalnosti dovoda zraka. U slučaju prestanka rada potrebno je kontrolirati dovod zraka i mlazom vode isprazniti dio mamut crpke na dnu taložnog prostora taložnika. Sekundarni taložnik ima zadaću bistrenja pročišćene vode. Posljedica tog je taloženje aktivnog mulja i suspendirane tvari na dno taložnika. Iz iskustva se zna da je taloženje mulja efikasno, ali sloj mulja sporo napreduje što je u vezi sa procesima aerobne mineralizacije mulja. Koncentracija aktivnog mulja u aeracijskom bazenu se neprekidno povećava i kod određene koncentracije potrebno je izvući višak mulja. Kontrola aktivnog mulja se provodi na slijedeći način:

u menzuru volumena 1000 ml (1L) uzima se voda iz aeracijskog bazena,

nakon ½ sata stajanja očitava se na skali visina mulja,

ako je visina mulja veća od 500 ml pristupa se izvlačenju mulja. Mulj izvlačiti dok se ne postigne visina mulja od 100-200 ml.

Početak taloženja nakon ½ sata

Za vizualnu kontrolu aktivnog mulja vrijede sljedeće upute:

aktivni mulj se dobro taloži, voda iznad mulja je bistra, pahulje mulja su velike i kompaktne, pahulje su sive boje; biološki proces je dobar

tamne guste pahulje, voda je mutna: aktivni mulj je preopterećen – konzultirati se s tehnologom

pahulje mulja se raspadaju na manje pahulje, voda neprozirna: pomanjkanje kisika u vodi – konzultirati se s tehnologom

Biokemijsku analizu vode može obavljati samo ovlašteni biokemijski laboratorij. Izvlačenje mulja se vrši postupkom koji je opisan u uputstvu za rad i održavanje koristeći cisternu. Izvlačenje viška mulja se vrši tako da se isključi elektromagnetski ventil kako bi se istaložio višak mulja u sekundarnom taložniku i nakon 2-3 sata se mamut pumpom višak mulja prebacuje u skladište mulja od kuda se vozilom komunalnog poduzeća višak mulja odvozi na centralni uređaj za pročišćavanje.

Kontrola efikasnosti rada uređaja

Kontrola efikasnosti i rada uređaja za pročišćavanje, pa tako i uređaja, jedna je od bitnih pretpostavki njegovog dobrog i trajnog funkcioniranja. Kod većih, tehnički i tehnološki složenijih uređaja za pročišćavanje (10.000 ES) kontrola efikasnosti je stručno i tehnički zahtjevan posao koji traži dobro opremljen laboratorij i stručno znanje instrumentalnih metoda praćenja fizičko-kemijski i biološki pokazatelj. Uređaj sa organskim opterećenjem do 1.000 ES spada u red manjih uređaja koji zbog toga, ali i zbog svoje jednostavne, prirodi bliske tehnologije zahtijeva i relativno jednostavan pristup u kontroli efikasnosti. Svakako, kontrola efikasnosti vezana je uz značajne troškove, što znači da je uređaj i u tom smislu štedljiv uređaj.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


21

Ovim projektom kontrola efikasnosti uređaja“ obuhvaća povremenu kontrolu koju obavlja stručna institucija koja u s skladu s vodopravnim propisima, ali i za potrebe procjene rada uređaja najmanje 4 puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen, zima) kontrolira se rad uređaja uzimanjem uzorka ulazne vode i pročišćene otpadne vode koji se onda obrađuje u ovlaštenom laboratoriju.

2.3. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti, osim onih koje su prethodno opisane.

2.4. Varijantna rješenja zahvata

Za planirani zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


22

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Položaj zahvata u prostoru

Predmetna lokacija nalazi se u samom naselju Saborsko u sklopu istoimene općine u Karlovačkoj županiji (slika 3.1.-1.). Planirani Kamp Potok nalazi se uz javnu prometnicu D42 koja povezuje Vrbovsko i Grabovac. Čestice na kojima se planira kamp su k.č. 3938, 3948, 3957, 3958/2, k.o. Saborsko, a od njih se formira jedna jedinstvena čestica kampa k.č. 3957, s ulazom s prometnice D42 (vidi sliku 3.1.-2.). Novoformirana čestica kampa izduženog je nepravilnog oblika, duljine cca 850 m, položena u smjeru sjeveroistok-jugozapad veličine 34.080 m².

Slika 3.1.-1. Administrativna lokacija predmetnog zahvata


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


23

Slika 3.1-2. Pregledna situacija šireg područja zahvata na ortofoto podlozi

Pogled na okoliš na lokaciji zahvata prikazan je slikama 3.1.-3. u nastavku.

Teren je travnata površina obrasla većinom niskim raslinjem u sjevernom dijelu, rijetkom bjelogoricom u srednjem dijelu, a crnogoricom u gornjem (južnom) dijelu čestice, koja je na krajnjem južnom dijelu parcele već prilično šumovita (vidi slike 3.1.-3. – 2.1.-4). Visinska razlika terena je cca 50 m od ceste do najvišeg dijela terena, s tim da je u prvom dijelu od ceste do cca 250 m teren uglavnom ravan, a onda počinje uspon.

Slika 3.1.-3. Pogled na lokaciju zahvata od naselja prema jugu


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


24

Slika 3.1.-4. Pogled na lokaciju zahvata s južnog dijela prema sjeveru i naselju Saborsko - livada

Slika 3.1.-5. Pogled na lokaciju zahvata s južnog dijela prema sjeveru i naselju Saborsko – prijelazni dio između

livade i šume


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


25

Slika 3.1.-6. Pogled na lokaciju zahvata – južnio dio parcele obrastao sađenim smrekama

3.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području koje prostorno – planski reguliraju sljedeći dokumenti:

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst i 56/13, 7/14 - ispravak i 50b/14) (u nastavku PPKŽ).

Prostorni plan uređenja Općine Saborsko (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst).

Predmetni zahvat u skladu je s važećim PPKŽ i PPUO Saborsko. U nastavku se navode dijelovi iz nadležnih dokumenata prostornog uređenja, koji su relevantni za provedbu predmetnog zahvata, uključujući i njegovu lokaciju. Prostorni plan Karlovačke županije

Prostor Karlovačke županije kontaktna je zona kontinentskog i gorsko–planinskog turističkog prostora. Na temelju osnovnih turističkih, ali i regionalnih značajki izdvajaju se tri turističke mikroregije: Pokupska (Karlovačka), Ogulinska i Kordunsko - plitvička.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


26

Te tri mikroregije trebaju valorizirati svoje prirodne privlačnosti, raznovrsnost kapaciteta smještaja, dostupnost prometnih veza potrebama turista. Vrlo je važna prepoznatljivost identiteta pojedinih područja i lokacija zbog mogućnosti organiziranog razvoja turizma u prostoru koji pokrivaju. Kordunsko-plitvička turistička mikroregija obuhvaća područje grada Slunja te općina Rakovica, Cetingrad, Saborsko i Plaški. Njena je specifičnost u tome što ona zapravo nema ni jednu izrazito značajnu turističku atrakciju, ali zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u Nacionalni park “Plitvička jezera” i sjeverne kontaktne zone, čini po kvantitativnom obujmu turistički daleko najvažniji dio Županije. Općina i mjesto Saborsko, također kontaktna zona s Nacionalnim parkom “Plitvička jezera” s Čorkovom uvalom – jedinom prašumom u ovom dijelu Europe, turistički razvoj zasniva na ostvarenju projekta “Saborsko – planinsko mjesto seljačkog turizma”, pa bi njegovom realizacijom dalo dodatni poticaj turističkom razvoju ove mikroregije kao turistički najperspektivnije mikroregije Karlovačke županije. U odredbama za provođenje, a vezano za predmetni zahvata navodi se:

Članak 5. 5.6. Razvoj turizma s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz:

- realizaciju projekta "Saborsko planinsko mjesto ruralnog turizma" s naglaskom na izradi zajedničkih programa s NP Plitvička jezera;

5.6.5. Za zone općenite ugostiteljsko-turističke namjene (T) površine manje od 10 ha, čija namjena nije detaljnije definirana ovim Planom, smjernice za način uređenja i gradnje bit će određene prostornim planom uređenja općine/grada, a sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Prostorni plan uređenja Općine Saborsko

Lokacija projektom predviđenog kampa vidljiva je na kartografskom izvatku iz PPUO Saborsko (vidi

sliku 3.2.-1.). Projektom predviđeni kamp nalazi se unutar granica prostora planske oznake T34

predviđenog za smještaj upravo kampa Potok.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


27

Slika 3.2.-1. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Saborsko: 1. Korištenje i namjena prostora (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst)

Lokacija projektom predviđenog kampa ucrtana od strane izrađivača elaborata vidljiva je na

kartografskom izvatku iz PPUO Saborsko (vidi sliku 3.2.-2.). Prema kartografskom izvatku, projektom

predviđeni kamp nalazi se unutar područja ekološke mreže te izvan granica Nacionalnog parka

Plitvička jezera, vodozaštitnog područja i udaljen od prostora povijesnih građevina i registriranih

arheoloških lokaliteta.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


28

Slika 3.2.-2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Saborsko: 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst)

U odredbama za provođenje, a vezano za predmetni zahvata navodi se:

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Saborsko

Članak 4.

(1) PPUO-om Saborsko određene su sljedeće namjene za razvoj i uređenje prostora na području

Općine Saborsko:

A. Površine za razvoj i uređenje naselja

- GP - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

B. Izgrađene strukture izvan naselja (izdvojena građevinska područja)

- T2, T3 - ugostiteljsko - turistička namjena

- K - gospodarsko - poslovna namjena

- R3 - športsko - rekreacijska namjena / skijalište

- E - iskorištavanje mineralnih sirovina

- IS - površine infrastrukturnih sustava

- G - groblja

C. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

- N - posebna namjena

- P - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- Š - šumske površine isključivo osnovne namjene


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


29

- PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

- V - vodne površine.

(2) Razmještaj i veličina površina navedenih u stavku 1. ovog članka prikazani su u kartografskom

prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000.

Članak 5.

(1) Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina prostor se razgraničava na sljedeći

način:

- površine naselja određivanjem postojećih izgrađenih dijelova naselja i područja na kojima se

predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja se osim

stanovanja nalaze i sve funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja: javna i

društvena namjena, gospodarska namjena, ugostiteljsko - turistička namjena, sportsko -

rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

- razgraničenje površina izvan naselja (izdvojena građevinska područja) određeno je za:

- ugostiteljsko turističku namjenu

- turističko naselje Borik - T21

- turističko naselje Vršak - T22

- turističko naselje Potok - T23

- turističko naselje Klanac - T24

- turističko naselje Kneževac - T25

- turističko naselje Funtana - T26

- kamp Blata – T31

- kamp Lička Jesenica – T32

- kamp Kuselj – T33

- kamp Potok – T34

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.4. Izgrađene strukture van naselja

2.4.1. Izgradnja u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja

2.4.1.2. Građevine ugostiteljsko – turističke djelatnosti

Članak 74.

(1) Razvoj turizma na području Općine Saborsko vezan je prvenstveno uz:

- rezervaciju prostora za ugostiteljsko - turističke sadržaje na području naselja Saborsko,

- prilagodbi vikend kuća zainteresiranih vlasnika za iznajmljivanje u turističke svrhe, uz ponudu

na tržištu putem turističkih agencija,

- afirmaciju ruralnog turizma, s osloncem na ruralne cjeline, koje se uz primjerena poboljšanja

mogu osposobiti za funkciju komplementarnog turizma (pejzažno atraktivna područja uz

Ličku Jesenicu, seoska gospodarstva s uzgojem zdrave hrane i stočarstvom i sl.),

- prilagodbi seoskih domaćinstava za turističke namjene,

- izgradnji objekata namijenjenih tranzitnom turizmu uz glavne cestovne prometne pravce

(moteli, servisne zone, autokampovi),

- osmišljavanje i razvoj tzv. “adventures” turizma – kajak, kanu, speleologija, mountain-bike

staze - osmišljavanje razvoja lovno – ribolovnog turizma,


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


30

- razvoj školskog turizma - edukacija u prirodi na vezano na ruralne ambijente, te prirodne

vrijednosti ekosustava,

- tranzitni turizam kao izraz specifične potrebe turističke potrošnje putnika (uglavnom na

državnim prometnicama na kojima se odvija značajniji promet na dulje relacije).

(2) Za podizanje razine turističke ponude predviđeno je:

- uređenje novih smještajnih kapaciteta - uređenje i prezentacija vrijednih prirodnih predjela

(prostor uz Ličku Jesenicu, šumska područja, ruralni ambijenti) - organizirana prezentacija

ruralne arhitekture i seoskog gospodarstva “in situ” na nekoj od postojećih lokacija ili u

ambijentalnom “etno selu” - uređenje oglednih ekoloških poljoprivrednih gospodarstava s

ponudom netretirane hrane.

Članak 75.

(1) Planom su na području Općine Saborsko određena izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-

turističke namjene (T2 - turističko naselje i T3 - kamp) izvan naselja:

- T21 - ugostiteljsko - turistička zona Borik / turističko naselje, površine oko 2,10 ha;

- T22 - ugostiteljsko - turistička zona Vršak / turističko naselje, površine oko 13,50 ha;

- T23 - ugostiteljsko - turistička zona Potok / turističko naselje, površine oko 6,40 ha;

- T24 - ugostiteljsko - turistička zona Klanac / turističko naselje, površine oko 7,30 ha

- T25 - ugostiteljsko - turistička zona Kneževac / turističko naselje, površine oko 2,20 ha;

- T26 - ugostiteljsko - turistička zona Funtana / turističko naselje, površine oko 1,90 ha;

- T31 - ugostiteljsko - turistička zona / kamp Blata, površine oko 10,80 ha;

- T32 - ugostiteljsko - turistička zona Lička Jesenica / kamp, površine oko 0,50 ha;

- T33 - ugostiteljsko - turistička zona / kamp Kuselj, površine oko 1,50 ha;

- T34 - ugostiteljsko - turistička zona / kamp Potok, površine oko 8,70 ha.

Članak 78.

(1) Planom se za zone ugostiteljsko-turističke namjene - kamp Blata (T31), Lička Jesenica (T32), Kuselj

(T33) i Potok (T34) utvrđuju sljedeći uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za

urbanistički plan uređenja, sukladno članku 76. Zakona o prostornom uređenju:

- namjena kamp i autokamp (T3) podrazumijeva:

- unutar površina namijenjenih za kampove (T3) može se odvijati gradnja/uređenje

ugostiteljskih smještajnih građevina/površina koje mogu sadržavati jednu i/ili više djelatnosti

(smještaj gostiju, trgovina, usluge, kultura, sport i rekreacija i dr.), ali koje moraju činiti

prostorno funkcionalnu i sadržajnu cjelinu;

- ugostiteljske smještajne građevine koje će se graditi unutar ovih površina moraju odgovarati

uvjetima za vrstu kamp sukladno razvrstaju iz posebnog propisa za skupinu “Kampovi i druge

vrste ugostiteljskih objekata za smještaj” ili vrstu hostel sukladno razvrstaju iz posebnog

propisa;

- u osnovnim smještajnim jedinicama kampova kapacitet smještajne jedinice izražava se

brojem gostiju (kampista) kako slijedi:

- jedno kamp mjesto: 3 gosta (kampista),

- jedna kamp parcela: 3 gosta (kampista),

- - unutar površina namijenjenih za kampove (T3) mogu se obavljati ove djelatnosti i grupe

djelatnosti:

- kamp,

- hostel,

- trgovačke djelatnosti: sve djelatnosti trgovine na malo srodnih osnovnoj djelatnosti,


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


31

- sve ugostiteljske djelatnosti koje ne ometaju funkcioniranje osnovne djelatnosti,

odnosno ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama,

neovisno o vrsti zagađenja,

- uslužne djelatnosti: djelatnosti različitih putničkih agencija i turoperatora, iznajmljivanje

prometnih sredstava, djelatnost pošte i telekomunikacija, usluge u financijskom

posredovanju osim osiguranja i mirovinskih fondova, promidžbene i fotografske

djelatnosti i sve kompatibilne koje ne ometaju funkcioniranje osnovne djelatnosti,

odnosno ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama,

neovisno o vrsti zagađenja,

- zdravstvene djelatnosti: sve osim bolničke i veterinarske djelatnost.

Članak 78a.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko - turističke namjene kamp Potok (T34) dozvoljena je izgradnja i

uređenje površine i građevina u funkciji kampa uz zadovoljenje sljedećih uvjeta:

- kapacitet kampa može iznositi najmanje 10, a najviše 200 kamp mjesta i/ili kamp parcela;

- najviše 30 % kapaciteta kampa može biti u čvrstim objektima (bungalovi, paviljoni i drugo);

- od ukupnog kapaciteta objekta izraženog brojem smještajnih jedinica 70% kapaciteta mora biti

osigurano za smještaj gostiju – kampista na osnovnim smještajnim jedinicama (kamp mjesto i/ili

kamp parcela), a preostalih 30% smještajnih jedinica može biti u građevinama;

- na najviše 40% osnovnih smještajnih jedinica mogu biti postavljeni mobilne ili glamping kućice;

- objekt može imati mobilne i glamping kućice na 50% osnovnih smještajnih jedinica tako da

pojedinačno ne prelaze 40% kapaciteta;

- dozvoljena je izgradnja pratećih sadržaja kampa kao što su:

A. Recepcija s pratećim sadržajima

- građevinska bruto površina (GBP) do 200 m²;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje + potkrovlje);

- ispod građevine dozvoljena je izgradnja podruma;

- udaljenost građevina od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m;

- obvezno je koso krovište, nagiba do 450;

B. Bungalovi, paviljoni i drugo

- dozvoljena je izgradnja najviše 40 bungalova, paviljona ili drugih smještajnih jedinica u kampu;

- građevinska bruto površina (GBP) jednog objekta iznosi do 100 m2;




- obvezno je koso krovište nagiba do 450;

C. Ugostiteljski sadržaji i objekti za pružanje usluga jela, pića i napitaka

- dozvoljena je izgradnja restorana za potrebe korisnika kampa, s kuhinjom, spremištem,

sanitarnim čvorovima i drugim pomoćnim sadržajima;

- građevinska bruto površina (GBP) iznosi do 400 m2;





D. Sanitarni čvorovi

- dozvoljena je izgradnja 4 sanitarna čvora (sanitarno-tehničke građevine);

- građevinska bruto površina (GBP) jednog sanitarnog čvora iznosi do 200 m²;


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


32

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 1 etažu (prizemlje);




E. Pomoćni objekti

- dozvoljena je izgradnja pomoćnih objekata koji služe za potrebe korištenja i održavanja kampa

te za potrebe zaposlenika u kampu (različita spremišta, objekti za osoblje i slično)

- broj ovih građevina nije ograničen;

- građevinska bruto površina (GBP) jednog objekta iznosi do 100 m²;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 1 etažu (prizemlje);



- obvezno je kosno krovište, nagiba do 450.

F. Vanjsko uređenje

- na površini kampa dozvoljeno je uređenje internih prometnica za pristup posjetitelja, opskrbu i

pristup vozila hitnih intervencija te parkirališta za posjetitelje i zaposlenike;

- dozvoljena je izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, kao i uređenje dječjih igrališta;

- dozvoljena je izgradnja vanjskih bazena i sportskih igrališta.

(2) Sve površine u kampu moraju biti prilagođene potrebama osoba s poteškoćama u kretanju.

(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadne vode se moraju prikupljati i pročišćavati putem

biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg kapaciteta i stupnja pročišćavanja.

(4) Interne cestovne prometne površine trebaju se planirati širine 3,5 m za jednosmjerni i 5,5 m za

dvosmjerni promet.

(5) Kamp Potok (T34) treba imati ispunjene minimalne uvjete te obvezne i izborne uvjete za najnižu

kategoriju prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi.

3.3. Opis stanja sastavnica okoliša na koje bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

3.3.1. Stanovništvo i naseljenost

Lokacija predmetnog zahvata administrativno se nalazi na prostoru Općine Saborsko u Karlovačkoj

županiji (slika 3.1.-1.). Područje općine Saborsko obuhvaća četiri naselja: Blata, Begovac, Lička

Jesenica i Saborsko. Površina općine Saborsko iznosi 132 km² dok 2011. godine broji 632 stanovnika.

Iz toga proizlazi da je prosječna gustoća naseljenosti 4,8 stan. / km².

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika Općine Saborsko bilježi skoro

konstantni porast broja stanovnika od 1857. do 1931. godine (slika 3.3.1.-1.). Nakon prvog svjetskog

rata smanjuje se muška radna snaga pa vlada nestašica i glad što utječe i na pad broja stanovnika. U

razdoblju od 1927. do 1932. gradi se i otvara Pilana koja tada zapošljava oko 350 radnika iz Saborskog

te oko 100 radnika iz susjednih mjesta što se moguće odrazilo na porast broja stanovnika u tom

razdoblju. Nakon dvaju svjetskih ratova bilježi se konstantni pad broja stanovnika Općine. Također i

pilane rade sve manje što uzrokuje iseljavanje stanovništva. Domovinski rat gotovo prepolavlja broj

stanovnika te 2011. godine općina Saborsko ima 632 stanovnika (slika 3.3.1.-1.). U današnje vrijeme

nadzire se povratak ljudi te se osjeti utjecaj blizine Nacionalnog parka Plitvička jezera koji utječe

pozitivno na ekonomske prilike ovog prostora.

U prošlosti se stanovništvo pretežito bavilo šumarstvom i preradom drva. U pilanama je bilo

zaposleno više od 300 radnika, ali one nakon svjetskih ratova propadaju. Danas u samom naselju


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


33

Saborsko radi jedna pilana, ali ona zapošljava samo 10 radnika. Prema Državnom zavodu za statistiku

i zadnjem popisu stanovništva, u općini Saborsko zaposleno je 80 radnika. Od toga najveći broj radi u

javnoj upravi i građevinarstvu te odmah iza toga u šumarstvu odnosno prerađivačkoj industriji.

Slika 3.3.1.-1. Ukupan broj kretanja stanovnika općine Saborsko od 1857. do 2011. godine, izvor: www.dzs.hr

3.3.2. Kvaliteta zraka

S obzirom na onečišćenost zraka, teritorij Republike Hrvatske klasificira se na zone i aglomeracije

(Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 01 / 2014.)). Zone predstavljaju veća područja poput primjerice županije, dok

su aglomeracije vezane uz veće gradove (Zagreb, Split, Rijeka, itd..).

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području zone Lika, Gorski kotar i Primorje - HR 3 koja

obuhvaća područje Karlovačke, Ličko – senjske i Primorsko – goranske županije izuzimajući

aglomeraciju Rijeka, HR RI.

Prema podacima Godišnjeg izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za

2016. godinu, zona HR 3 ima 5 mjernih postaja (Parg, Jezero Vrana, Delnice, Plitvička jezera i Karlovac

1). s obzirom na to da je lokacija zahvata najbliža mjernoj postaji Plitvička jezera za analizu kvalitete

zraka korišteni su podaci s iste. U 2016. godini na mjernoj postaji Plitvička jezera zrak je bio I.

kategorije s obzirom na SO₂, CO, PM₁₀ (auto.), PM₂‚₅ (auto.), PM₂‚₅ (grav.), a uvjetno I. kategorije s

obzirom na O₃.

Na području plitvičke regije nema značajnijih izvora onečišćenja zraka. Kvaliteta zraka je I. kategorije

odnosno čisti ili neznatno onečišćen. Postoji mogućnost prekograničnog onečišćenja s obzirom na

blizinu granice sa susjednim državom, ali su koncentracije niske i ne predstavljaju opasnost za okoliš

ili zdravlje stanovnika.

http://www.dzs.hr/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


34

3.3.3. Klimatološka obilježja

Izuzevši samo najviša planinska područja, Hrvatska ima umjereno toplu kišnu klimu koja je u

Koppenovoj klasifikaciji označena kao razred C. U većini dijelova Hrvatske zastupljeno je nekoliko

tipova umjereno toplih i vlažnih klima (Cf) koje se razlikuju prema stupnju topline ljetnih mjeseci i

godišnjem režimu padalina.

Prema Koppenovoj klasifikaciji klime općina Saborsko se nalazi na području umjereno tople vlažne

klime s toplim ljetom (Cfb). S obzirom na to da je to prostor viših nadmorskih visina (cca 600 – 900

m/n.v.) ne možemo isključiti pripadnost drugom klimatskom prostoru tj. javljanju snježno – šumske

klime (Df). Reljef ima vrlo značajan utjecaj na vrijeme i klimatske pokazatelje, posebice njegovi

izraženiji oblici kao što su gorja i velike nizine.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) tj. ''klima bukve'' je ljeti hladnija varijanta

umjereno tople vlažne klime s vrućim ljetom. Srednja se temperatura srpnja kreće od 20 – 22°C, a

srednja temperatura siječnja iznosi od 0 - 3°C. Razred snježno – šumske klime (Df) karakteriziraju

hladne zime sa srednjom siječanjskom temperaturom nižom od -3°C, dok su ljeta svježa i

kratkotrajnija. Srednje srpanjske temperature najčešće se kreću između 15 i 20°C. Najhladniji mjesec

je siječanj, a najtopliji srpanj. Padaline su zastupljene tijekom cijele godine te se snježni pokrivač

zadržava veći dio zime.

Klimatske promjene i projekcije

Dijagnosticiranje klimatskih varijacija i promjena temperature zraka i oborine na području Hrvatske

od početka 20. st. provedeno je prema podacima dugogodišnjih meteoroloških mjerenja, koja su

započeta tijekom 19. st. na meteorološkim postajama u različitim klimatskim područjima: Osijek

(kontinentalna klima), Zagreb – Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjecajem), Gospić

(kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim maritimnim utjecajem), Crikvenica (maritimna klima

istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja).

Analizirani su dekadni trendovi tijekom 20. stoljeća te trendovi za razdoblje do 2008. godine kako bi

se uočile razlike koje se dešavaju zbog promjena u temperaturi i oborinama početkom 21. stoljeća.

Uočeno je zatopljenje u srednjim temperaturama zraka, što je posljedica promjena u temperaturnim

ekstremima. Učestalost toplih ili hladnih dana razlikuje se između kontinentalne i maritimne klime

jadranskih otoka. U analiziranom razdoblju većina toplih temperaturnih indeksa ima pozitivan, a

hladnih negativan trend. Trendovi su izraženiji na Jadranu nego u unutrašnjosti.

Trend godišnjih količina oborine pokazuje smanjenje tijekom 20. stoljeća na cijelom području

Hrvatske. Dekadni trendovi godišnjih i sezonskih količina oborine do 2008. godine nisu se značajno

promijenili. Kod Hvara je oslabio negativni proljetni trend oborine te u razdoblju od sredine 20.

stoljeća prisutno je povećanje varijabilnosti godišnjih količina oborina.

Analizirani podaci ukazuju da u Hrvatskoj ne postoje velike promjene u ekstremima koji se odnose na

velike količine oborine i učestalost vlažnih i vrlo vlažnih dana, već da se očituje u smanjenju godišnjih

količina oborina što se odrazi na promjene u učestalosti kišnih dana manjeg intenziteta i značajno

povećanu učestalost suhih dana.

Klimatske promjene u budućoj klimi prema regionalnom modelu RegCM analizirani su za sve sezone

iz dva 30 godišnja razdoblja: 1961. – 1990., te 2041. – 2070., koji i predstavlja buduću klimu. Predviđa

se povećanje temperature, ali u hladnijem dijelu godine zagrijavanje će biti nešto veće u sjevernoj


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


35

kontinentalnoj Hrvatskoj, dok će u toplijem razdoblju zagrijavanje biti veće u primorskom dijelu

Hrvatske. Smanjenje ukupne količine oborine očekuje se u većem dijelu godine prvenstveno u

primorskom dijelu Hrvatske. U zimi bi došlo do manjeg povećanja oborine u uskom primorskom

pojasu dok se u sjevernoj Hrvatskoj ne očekuje značajnija promjena oborine u budućoj klimi. Buduće

promjene iz analize modeliranog broja dana za neke značajne i ekstremne pojave ukazuju na

smanjenje prosječnog broja dana sa snijegom, na povećanje broja vrućih dana te na manje povećanje

broja dana sa značajnom oborinom zimi.

3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Prostor Općine pripada slivnom području rijeke Korane odnosno podslivu rijeke Dunav. Općina

Saborsko nalazi se u krškom području gdje su hidrogeološki odnosi rezultat geološke građe,

tektonike, morfologije terena i klimatskih uvjeta.

3.3.4.1. Pregled stanja vodnih tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno

Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite

kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće

vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,

stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Lokacija predmetnog zahvata ''Izgradnja kampa Potok u Saborskom'' nalazi se u Karlovačkoj županiji,

na prostoru općine Saborsko. Za potrebe izrade Elaborata zaštite okoliša za navedeni zahvat

Hrvatskim vodama dostavljen je zahtjev za pristup informacijama o stanju vodnih tijela, odnosno

površinskih i podzemnih voda na području zahvata. Prema Zahtjevu (Klasa: 008-02/18-02/0000066,

Urudžbeni broj: 15-18-1) u nastavku slijede prikazi i stanja površinskog i podzemnog vodnog tijela.

Na širem području zahvata nalazi se:

Podzemno vodno tijelo CSGI_17 – Korana (slika 3.3.4.1.-2.)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


36

Tablica 3.3.4.-1. Stanje tijela podzemne vode CSGI_17 – Korana, izvor: Hrvatske vode

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Količinsko i kemijsko stanje tijela podzemne vode je dobro (vidi tablicu 3.3.4.-1.).

Površinsko vodno tijelo CSRN0136_001 Lička Jesenica (slika 3.3.4.-1. i slika 3.3.4.-2.)

Tablica 3.3.4.-2. Opći podaci vodnog tijela CSRN0136_001 Lička Jesenica

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0136_001

Šifra vodnog tijela: CSRN0136_001

Naziv vodnog tijela Lička Jasenica

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Gorske i prigorske male povremene tekućice (10A)

Dužina vodnog tijela 10.1 km + 15.2 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CSGI-17

Zaštićena područja HR1000019, HR2000654, HR5000019, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


37

Slika 3.3.4.-1. Površinsko vodno tijelo CSRN0136_001 Lička Jesenica, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


38

Tablica 3.3.4.-3. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0136_001 Lička Jesenica, izvor: Hrvatske vode

STANJE VODNOG TIJELA JOLN001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje

Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom

fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno

dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno


vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno


vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno


vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana

postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0136_001 Lička Jesenica pripada vodno području rijeke Dunav, podslivu

rijeke Save u Dinaridskoj ekoregiji (vidi tablicu 3.3.4.-2.). Konačno stanje vodnog tijela pokazuje

umjereno ekološko i dobro kemijsko stanje (vidi tablicu 3.3.4.-3.).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


39

Slika 3.3.4.-2. Stanje vodnih tijela na širem području zahvata, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


40

3.3.4.2. Rizik od poplava na području zahvata

Prema podacima od Hrvatskih voda odnosno karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja

lokacija predmetnog zahvata nalazi se van tog područja. Na prostoru predmetnog zahvata nema

rizika od poplava.

3.3.5. Geološka i seizmološka obilježja

Prema isječku iz geološke karte, list Otočac, šire područje predmetnog zahvata sastavljeno je od

karbonatnih stijena različitog sastava i različite starosti (slika 3.3.5.-1.). Na širem području zahvata

zabilježene su sljedeće litostratigrafske jedinice: Vapnenci i vapnenačke breče i donjokredni dolomiti,

Dolomiti i dolomitne breče i Dolomiti s lećama vapnenca. Naslage donjokrednih dolomita i

vapnenaca i vapnenačkih breča izgrađuju veliki dio terena općine Saborsko. Sama lokacija

predmetnog zahvata nalazi se na terenu izgrađenom od dolomita s lećama vapnenca jurske starosti.

Karakterizira ih slaba slojevitost i nepravilni lom. Sadrže 60 do 84 % kalcij karbonatne komponente. U

strukturnom pogledu područje cijelog lista Otočac dio je šireg područja Like a sjeverno se veže na

masive Velike i Male Kapele. Mogu se razlikovati četiri tektonske jedinice: Velebit, Velika Kapela –

Senjsko bilo, Ličko sredogorje i Mala Kapela – Plješivica. Predmetni zahvat pripada tektonskoj jedinici

Mala Kapela – Plješivica koja je izdignuta s obzirom na susjedne tektonske jedinice te ju karakterizira

uzdužno pružanje rasjeda.

Na temelju podataka o seizmičnosti Hrvatske i susjednih područja izračunata je i kartama prikazana potresna opasnost za cjelokupni teritorij Hrvatske. Potresna opasnost iskazana je najvećom horizontalnom akceleracijom tla tijekom potresa koja se u prosjeku premašuje jednom u 475 odnosno 95 godina. Procjenjuje se tzv. vjerojatnosnim postupkom gdje se provodi statistička obrada podataka. Osnovni podaci za analizu sadržani su u katalozima potresa.

Izračunati hazard ukazuje na to da su potresima najugroženija područja južne Dalmacije, Hrvatskog primorja te šira okolica Zagreba. Najmanja je opasnost u Istri i na kvarnerskim otocima te u dijelovima Like i Slavonije.

Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja tla (agR) tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina.

Prema karti za povratno razdoblje od 95 godina (slika 3.3.5.-2.) područje zahvata pri potresnom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od 0,058 g, dok za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, prouzročeno potresom, iznosi 0,119 g.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


41

Slika 3.3.5.-1. Isječak iz Osnovne geološke karte s oznakom lokacije zahvata, izvor: OGK 1:100 000, list Otočac

Slika 3.3.5.-2. Prikaz potresnog područja lokacije zahvata, izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


42

3.3.6. Geomorfološka obilježja

Prema (Magaš, 2013.) uvjetno homogenoj (fizionomskoj) regionalizaciji Hrvatske šire područje

predmetnog zahvata pripada Plaščansko – saborskom prostoru u Potkapelskoj zavali koja je dio

središnjeg dinarskog planinskog prostora. Plaščansko – saborski prostor nastavlja se na jugoistočno

od ogulinsko – modruške udoline, uključivši zone Plaškog i Jaseničkog polja s područjem Saborskog.

Ovo područje je tektonski predodređena udolina pokrivenog krša. Krški je prostor s brojnim krškim i

fluviokrškim oblicima: rijeke ponornice, špilje, jame, ponikve i polja. Najznačajnije rijeke ponornice su

Dretulja, Vrnjika i Lička Jesenica.

Na temelju morfostrukturnih, morfogenetskih, orografskih i litoloških karakteristika napravljena je

regionalizacija reljefa Hrvatske (Bognar, 2001.). U obzir je uzeta i hidrografska mreža, a svaka

geomorfološka cjelina izdvojena je po homogenosti područja. Tako se reljef Hrvatske dijeli na tri

makrogeomorfološke regije:

1. Panonski bazen,

2. Dinarski gorski sustav i

3. Podmorje jadranskog bazena

Lokacija predmetnog zahvata dio je makrogeomorfološke regije 2. Dinarski gorski sustav,

mezogeomorfološke regije 2.1. Gorska Hrvatska, subgeomorfološke regije 2.1.5. Ogulinsko –

Plaščanska zavala sa SI gorsko – brdskim okvirom te mikrogeomorfološke regije 2.1.5.3. JI dio gorsko

– brdskog okvira zavale.

3.3.7. Pedološka obilježja

Sastav, tip i kakvoća tla rezultat je sastava stijenske podloge, klime, hidrografskih i biogeografskih

svojstava te djelovanja čovjeka. Prema prostornom rasporedu tala Republike Hrvatske lokacija

predmetnog zahvata nalazi se na smeđim tlima (rendzina) razvijenim na vapnencima i dolomitima

(vapnenačko dolomitna crnica, krpe crvenice i litosola). Rendzina se javlja u vlažnijim područjima,

nema izraženu zonalnost te ima obično nisku plodnost.

3.3.8. Bioraznolikost i zaštita prirode 3.3.8.1. Fauna

Područje zahvata nalazi se biogeografski na granici gorske (alpske) i kontinentalne regije. Lokalno

područje oko naselja Saborsko ne postoje egzaktni podaci o fauni. Možemo konstatirati da se fauna

sastoji od vrsta karakterističnih za kontinentalni i brdski dio Hrvatske. Najbitnije vrste šireg područja

su navedene kao ciljne vrste očuvanja ekološke mreže u narednim poglavljima. Sama lokacija zahvata

je livada košanica koja služio kao stanište za hranjenje divljim vrstama, među kojima dominiraju

glodavci, a od većih sisavaca tu dolaze lovne vrste divljači: zec, srna, divlja svinja te zvijeri smeđi

medvjed i vuk.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


43

3.3.8.2. Staništa i vegetacija

Prema karti staništa (Slika 3.3.8.-1.) i Nacionalnoj klasifikaciji staništa, na lokaciji zahvata dolazi

stanišni tip:

C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi (Sveza Bromion erecti W. Koch 1926) – Mezofilne zajednice nastale u procesima antropogene degradacije u kojima dominiraju višegodišnje busenaste trave. Pretežito služe i kao livade košanice i kao pašnjaci, a značajne su za subatlantske dijelove Europe u klimatskom smislu. Naseljavaju plića ili dublja, smeđa karbonatna tla, obično na padinama većega nagiba, nepogodnim za poljoprivrednu obradu.

Ovaj stanišni tip potpada u stanišni tip više razine: C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, a koji je uvršten u ugrožena i rijetka staništa od nacionalnog i europskog značaja prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014).

Travnjaci su uobičajeni za predmetno fitogeografsko područje.

Sukladno prilogu II, Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), tip staništa „Izgrađena i industrijska staništa“ nije svrstan u ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značajazastupljenih na području Republike Hrvatske.

Slika 3.3.8.-1. Lokacija zahvata na izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske (Izvor kartografskog prikaza:

Bioportal, WMS/WFS)

3.3.8.3. Zaštićena područja prirode

Predmetni zahvat ne planira se unutar područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode

(NN 80/13). (Slika 3.3.8.-2.).

Prvo najbliže zaštićeno područje je nacionalni park Plitvička jezera od čije granice je zahvat udajem

oko 2,5 km. Do samih jezera ima oko 14 km zračne udaljenosti.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


44

Slika 3.3.8.-2. Lokacija zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode (Izvor kartografskog prikaza: Bioportal,

WMS/WFS servis)

3.3.8.4. Ekološka mreža

Predmetni zahvat nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000 i to na:

- području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“ (Slika

3.3.8.-3.),

- području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000019 „Gorski kotar i

sjeverna Lika“ (Slika 3.3.8.-4.).

Područje očuvanja značajno za ptice HR1000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“ ima površinu od 223

789,8498 ha.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


45

Ciljne vrste očuvanja su sljedeće populacije ptica (G = gnjezdarica, Z = zimovalica):

Aegolius funereus planinski ćuk G

Alcedo atthis vodomar G

Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

Anthus campestris primorska trepteljka G

Aquila chrysaetos suri orao G

Asio flammeus sova močvarica G

Bonasa bonasia lještarka G

Bubo bubo ušara G

Caprimulgus europaeus

leganj G

Ciconia nigra crna roda G

Circaetus gallicus zmijar G

Circus cyaneus eja strnjarica Z

Crex crex kosac G

Dendrocopos leucotos planinski djetlić G

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

Dryocopus martius crna žuna G

Emberiza hortulana vrtna strnadica G

Falco peregrinus sivi sokol G

Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

Ficedula parva mala muharica G

Glaucidium passerinum mali ćuk G

Lanius collurio rusi svračak G

Lanius minor sivi svračak G

Lullula arborea ševa krunica G

Pernis apivorus škanjac osaš G

Picoides tridactylus troprsti djetlić G

Picus canus siva žuna G

Strix uralensis jastrebača G

Sylvia nisoria pjegava grmuša G

Tetrao urogallus tetrijeb gluhan G

Actitis hypoleucos mala prutka G


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


46

Slika 3.3.8.-3. Lokacija zahvata u odnosu na područja očuvanja značajna za ptice (POP) (Izvor kartografskog

prikaza: Bioportal, WMS/WFS servis)

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR5000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“ ima

površinu od 217 445,394 ha.

Ciljne vrste očuvanja su sljedeće:

Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak

Canis lupus vuk

Ursus arctos medvjed

Lynx lynx ris

Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica

Cordulegaster heros gorski potočar

9530 (Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog bora


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


47

Slika 3.3.8.-4. Lokacija zahvata u odnosu na područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) (Izvor

kartografskog prikaza: Bioportal, WMS/WFS servis)

3.3.9. Krajobrazna obilježja

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske predmetni zahvat nalazi se u krajobraznoj jedinici Lika.

Osnovnu fizionomiju ovog prostora karakterizira krajolik s velikim krškim poljima na visinama od 450

do 700 m i rubno smještene planine i brda pod šumom. Zapadnim dijelom krajobrazne jedinice Lika

dominira šumoviti Velebit, a među poljima se ističe jugoistočni dio Gackog polja s rijekom Gackom.

Plitvička jezera su dio identiteta istočno planinskog ruba Like. Krajobrazno zanimljiva pojava ovog

područja su vapnenački stošci (humovi) što ''rastu'' u Ličkom i Gackom polju.

Krajobraz općine Saborsko sličan je Plitvičkom, što znači da ima i privlačnu vrijednost. Vizualno se

izdvajaju jezero Blata te rijeka Jesenica, zastupljenost travnjaka i šumskih ekosustava na krškoj

podlozi.

Lokaciju zahvata vizualno određuju prema sjeveru naselje Saborsko kao ruralni element prostora, te

livade antropogenog održavanja i vazdazelene šume prema jugu.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


48

3.3.10. Kulturno – povijesna baština

Među kulturno – povijesnim spomenicima u općini Saborsko ističu se crkve u Saborskom –

suvremena župna crkva Svetog Ivana Nepomuka i novoobnovljena kapela Rođenja Blažene Djevice

Marije te hram Svetog Proroka Ilije u Ličkoj Jesenici. Vrijednost spomenika ima ''Lugarnica'' odnosno

zgrada šumarije u Čorkovoj uvali.

Prema Planu upravljanja općine Saborsko u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana su

pojedinačna nepokretna kulturna dobra: most na rijeci Ličkoj Jesenici (Z-5625) u Ličkoj Jesenici, crkva

Sv. Marije od Rozarija (Z-3091) u Saborskom i zgrada šumarije (Z-6128) u Saborskom. Navedena

nepokretna kulturna dobra prikazana su na kartografskom prikazu iz PPUO-a Saborsko u Uvjetima

korištenja, uređenja i zaštite prostora.

3.3.11. Gospodarska obilježja

U prošlosti se stanovništvo ovoga kraja pretežito bavilo šumarstvom i preradom drva. 30 –tih godina

prošlog stoljeća u Saborskom je radila pilana koja je zapošljavala preko 300 radnika što se i odrazilo

na povećanje broja stanovnika, pa je tako Općina Saborsko 1931. godine imala najveći broj

stanovnika u popisnim razdobljima. Nakon dvaju svjetskih ratova napredovao je proces deruralizacije,

shodno tome smanjuje se udio stanovništva koji se bavi poljoprivredom i šumarstvom. Razdoblje

nakon domovinskog rata definira nove okolnosti razvoja gospodarstva općine, kao i u ostatku

Hrvatske ekonomska kriza povećala je nezaposlenost i socijalne probleme.

Prema Državnom zavodu za statistiku općina Saborsko zapošljava ukupno 80 stanovnika. Od toga

najveći broj radi u kvartarnom sektoru odnosno najvećim dijelom su to radna mjesta unutar javne

uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja. Odmah iza toga slijede djelatnosti sekundarnog i

tercijarnog sektora, gdje je najviše zaposlenih u građevinarstvu. Iz svega navedenog da se zaključiti da

su šumarstvo i poljoprivreda do sada bili glavni faktori gospodarskog razvitka općine. Za razvitak

održivog gospodarstva bitno je obnavljati postojeću i graditi novu infrastrukturu. Iskorištavanje

postojećih sirovina i bogatstava (šume, vode, blizina NP Plitvička jezera) svesti na održivu proizvodnju

obnovljive energije, razvoj selektivnih oblika turizma, te poticanje i educiranje lokalnog stanovništva

kroz uvođenje starih tradicijskih vrijednosti i proizvodnje (drvoprerađivački obrti, komplementarni

turizam).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


49

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša

4.1.1. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje

Utjecaji tijekom građenja

Na predmetnoj lokaciji tijekom izgradnje kampa Potok odvijat će se građevinski radovi zbog kojih će

doći do privremenog onečišćenja zraka prašinom, ispušnim plinovima iz građevinskih strojeva te

povećanja razine buke. Navedena moguća opterećenja okoliša koja osjećaju ljudi iznimno su

kratkotrajna i malog intenziteta te ne mogu značajno utjecati na ljude i ljusko zdravlje.

Utjecaji tijekom korištenja

Rad kampa može imati samo pozitivan utjecaj na stanovništvo općine Saborsko. Ovo područje uvelike

zaostaje u razvoju za drugim dijelovima Hrvatske. Razlog tome je depopulacija, deruralizacija,

dugotrajno iseljavanje, domovinski rat i prometna izoliranost. S obzirom na to da je ovo prostor koji

posjeduje određene razvojne potencijale u prirodno – geografskom smislu bitno je naglasiti ulogu

održivog turizma te njegovog pozitivnog učinka na ukupnu socijalno – demografsku sliku prostora.

4.1.2. Utjecaji na kvalitetu zraka


Tijekom izgradnje planiranog zahvata utjecaj na kvalitetu zraka može imati stvaranje prašine od

građevinskih radova te ispuštanje plinova iz vozila i građevinskih strojeva. Utjecaj je ograničen na

vrijeme potrebno za izgradnju kampa (cca. 6 do 12 mj.) te lokaliziran na samo područje aktivnog

gradilišta.


Radom kampa u sezoni povećat će se broj dolazaka turista s jednim ili više noćenja u općini Saborsko

s čime će doći i do neznatnog povećanja ispušnih plinova iz prometnih vozila. Grijanja prostorija

kampa nema, jer kamp radi samo tijekom ljetnih mjeseci.

Sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kampa prikupljati će se nastale sanitarno – fekalne

otpadne vode. Predviđen je tipski uređaj za biološko pročišćivanje otpadnih voda BIOTIP kompakt

kapaciteta od 300 ES. U pojedinim dijelovima uređaja može doći do stvaranja neugodnih mirisa s

obzirom na to da otpadne vode donose na uređaj organske i anorganske tvari, koje se već tijekom

dotoka kao i na samom uređaju razgrađuju. Tijekom razgradnje otpadnih voda na uređaju najčešće se

pojavljuju dušikovi spojevi (amonijak, amini), sumporni spojevi (vodik-sulfid, merkaptani),

ugljikovodici (otapala i dr.) i organske kiseline te dovode do stvaranja neugodnih mirisa. To

prvenstveno ovisi o ispravnom funkcioniranju sustava pročišćavanja te količini i karakteristikama

otpadne vode i meteorološkim prilikama (temperaturi vode i zraka te smjeru i jačini strujanja zraka).

Također u cjevovodima, u kojima teku sanitarne otpadne vode, postoji mogućnost taloženja

kanalskog sadržaja i njegovog dužeg zadržavanja pa se može dogoditi da već u cjevovodu počne

proces truljenja, a time može doći i do oslobađanja plinova.

Tijekom rada kampa i funkcioniranja biološkog uređaja moraju se zadovoljiti odredbe Zakona o zaštiti

zraka (NN 130/11,47/14) i parametri Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) u


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


50

dijelu koji se odnosi na poštivanje propisanih graničnih vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi i kvalitetu

življenja (dodijavanje mirisom) te će se sukladno navedenom kod probnog rada UPOV-a provesti

mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku.

Nakon puštanja uređaja u rad provodit će se monitoring sukladno zakonskim propisima, kako bi se

moglo pravovremeno reagirati, ako dođe do odstupanja od dopuštenih vrijednosti.

Ako se provedenim mjerenjima nakon puštanja u pogon nađe da su gornje granice prekoračene,

odnosno rezultati mjerenja nisu u sukladnosti sa zakonskim odredbama, poduzeti će se mjere za

smanjenje emisija onečišćenja do propisanog nivoa kao na primjer pokrivanje, zatvaranje prostora

gdje bi se mogli pojaviti onečišćivači zraka, a u zatvorenim prostorima potrebno je održavati podtlak

kako mirisne tvari ne bi nekontrolirano izlazile kroz otvore objekta (vrata i prozore) i prije ispuštanja u

otvorenu atmosferu zrak pročišćavati preko odgovarajućih filtera/adsorbera, nakon čega je potrebno

ponoviti mjerenje koncentracija kako bi se utvrdilo da su iste ispod graničnih vrijednosti.

Sukladno navedenome, primjenom zakonskih propisa, ispravnom izvedbom, korištenjem i

održavanjem uređaja, čišćenjem i pranjem svih dijelova uređaja i radnih površina te redovnim

odvozom nastalih količina otpada od obrade otpadnih voda značajnog negativnog utjecaja na

kvalitetu zraka neće biti.

4.1.3. Utjecaji na klimu

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Utjecaja zahvata na klimatske promjene tijekom izgradnje nema. Ispušni plinovi iz građevinskih vozila

i mehanizacije neće utjecati na klimatske promjene jer su kratkotrajnog karaktera.


Najčešća pozornost je usmjerena na izravnu emisiju štetnih tvari u zrak koji u turističkim objektima

nastaju ispuštanjem plinova od sagorijevanja goriva za potrebe grijanja. S obzirom na to da se u ovom

predmetnom zahvatu radi o sezonskom kampu gdje planirane građevine neće imati grijanje te će

kamp raditi od travnja do listopada, utjecaja zahvata na klimatske promjene neće biti.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procjenjuje se prema smjernicama za voditelje

projekta: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. Analizirana su tri modula:

1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene

2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete

3. Procjena ranjivosti

Inače se koristi sedam modula (Procjena rizika, Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe, Procjena

mogućnosti prilagodbe i Integracija akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta) osim ako se

kroz prva tri utvrdi da ne postoji značajni rizik ili ranjivost predmetnog zahvata na klimatske

promjene, kao što je i slučaj u ovom predmetnom zahvatu.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


51

Modul 1. – Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na klimatske varijable i sekundarnih efekata ili opasnosti

koje su vezane uz klimatske uvjete. Osjetljivost zahvata procjenjuje se kroz četiri glavne komponente:

Postrojenja i procesi IN – SITU (infrastruktura/imovina Kampa Potok)

Ulaz (voda – pitka voda, sanitarni čvor, UPOV)

Izlaz (razina turističke usluge i potražnje,UPOV)

Transport (prometna povezanost)

Osjetljivost na klimatske promjene

2 2 Visoka

1 1 Umjerena

0 0 Zanemariva


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


52


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


53

Modul 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete

Nakon što se utvrdi osjetljivost zahvata, procjenjuje se izloženost istog na opasnosti koje su vezane za

klimatske uvjete na lokaciji.

Procjena izloženosti zahvata na klimatske promjene obrađuje se za postojeće i buduće stanje na

predmetnoj lokaciji i to za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja

osjetljivost.

Vrednuje se ocjenama:

Izloženost klimatskim promjenama

Visoka 3 3

Umjerena 2 2

Zanemariva 1 1

Modul 3. Procjena ranjivosti

Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost zahvata na određenu klimatsku varijablu ili

opasnost, lokacija i podaci o izloženosti zahvata računaju se u procjeni ranjivosti zahvata na klimatske

promjene, na način:

V=S*E

Gdje je S – osjetljivost zahvata na klimatske promjene, a E – izloženost zahvata na klimatske

promjene.

Razina ranjivosti projekta

Visoka 3

Umjerena 2

Zanemariva 1


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


54


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


55

Zaključak

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat ocjenjivanja je prema klimatskim modulima u procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene iz Smjernica za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.

Analizirana su tri modula od sedam. Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjena izloženosti opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete i procjena ranjivosti zahvata.

Navedeni parametri za koje je procijenjena umjerena osjetljivost na klimatske promjene (promjena

prosječnih oborina, povećanje ekstremnih oborina, dostupnost vodenih resursa, klimatske nepogode,

erozija tla i požari) obrađeni su u drugom modulu kroz procjenu izloženosti opasnostima koje su

vezane uz klimatske uvjete. S obzirom na njihovu izloženost dobivena je zanemariva ranjivost zahvata

na klimatske promjene.

S obzirom na to da ranjivost zahvata nije značajna, posljedice događaja su male te navedene

klimatske promjene na predmetni zahvat neće utjecati u značajnijoj mjeri.

4.1.4. Utjecaji na vode

Kako je zahvat projektiran na razini glavnog projekta, za zahvat je ishođena i vodopravna potvrda

Hrvatskih voda kojom se utvrđuje da je projekt planiran u skladu s izdanim uvjetima Hrvatskih voda.

(Prilog 4) te uvjetima lokalne komunalne tvrtke (Prilog 5).

Utjecaj tijekom građenja

Prema projektu lokacija kampa ne nalazi se na području s površinskim vodotocima, kao niti u

bujičnom i poplavnom području (vidi sliku 3.3.4.1- 2). Udaljenost lokacije kampa od najbližeg

površinskog vodnog tijela CSRN0136_001 Lička Jesenica je cca. 5 km. Stoga se utjecaj tijekom gradnje

kampa na stanje nadzemnih vodnih tijela ne očekuje.

Tijekom građenja na prostoru gradilišta može doći do izlijevanja motornog ulja, goriva, različitih

otapala, boje i slično, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Ovakve

utjecaje ne očekujemo u uvjetima normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja gradilišta, već samo

kao akcidentne situacije pa stoga ovakvu vrstu utjecaja smatramo malo vjerojatnom. Ako do njih i

dođe oni se svode na najmanju moguću i prihvatljivu razinu uz primjenu odgovarajućih mjera,

korištenjem upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja i spremnika za odlaganje

iskopane onečišćene zemlje, odnosno pravilnom organizacijom građenja. Veće posljedice ovakvih

događaja i utjecaj na stanje tijela podzemne vode CSGI_17 – Korana se ne očekuju.

Utjecaj tijekom korištenja

Odvodnja otpadnih voda kampa Potok rješava se izvedbom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

dodatnim biofilterom za mikrofiltraciju i pripadajućim sustavom sanitarne odvodnje te ispustom

pročišćene vode u upojni bunar u skladu s propisima vezanim uz vodno-komunalno gospodarstvo i

zaštitu okoliša.

Projektom je predviđen uređaj koji zadovoljava parametre za ispuštanje u podzemlje u skladu s

dobivenim uvjetima Hrvatskih voda (Prilog 3):

Vrijednost pokazatelja u sanitarnoj otpadnoj vodi prije ispuštanja u podzemlje preko

kontrolno-mjernog okna, ne smiju prelaziti sljedeće granične vrijednosti:

suspendirana tvar 10 mg/l


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


56

BPK5 8 mg O2/l

KPKCr 20 mg O2/l

U cilju neizravnog ispuštanja u podzemlje pročišćenih otpadnih voda potrebno je predvidjeti

infiltracijsko polje.

Prema projektu pročišćena voda iz uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda se ispušta u

upojni bunar s dodatnim biofilterom izrađenim iz polipropilena unutarnjeg promjera 100 cm s

nivoom vode od 155 cm te ukupnog volumena vode 1200 l.

U tom smislu očekuje se pozitivan utjecaj zahvata na vodno tijelo podzemne vode CSGI_17 – Korana.

Procjeđivanje nepročišćene otpadne vode u podzemlje moguće je samo kao posljedica nekvalitetne

izgradnje, neodržavanja cjelokupnog sustava odvodnje, kao i uređaja za pročišćavanje. Ovakve

utjecaje ne očekujemo jer će se svi cjevovodi i okna iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvesti

kao vodonepropusni uz redovit pregled i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

4.1.5. Utjecaji na tlo


Utjecaj na kvalitetu tla tijekom građenja bit će privremen i lokaliziran na prostor izgradnje kampa.

Tijekom izvođenja radova, prilikom kretanja radnika i mehanizacije po manipulativnim površinama,

doći će do privremene degradacije tla. Po završetku radova sve manipulativne površine bit će

sanirane i uređene, čime će ovaj utjecaj biti sveden na minimum.

Utjecaj na tlo tijekom građenja moguć je uslijed akcidenata (istjecanje goriva, strojnog ulja, različitih

otapala i sl.). Ovakve utjecaje ne očekujemo u uvjetima normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja

gradilišta, već samo kao akcidentne situacije pa stoga ovakvu vrstu utjecaja smatramo malo

vjerojatnom. Ako do njih i dođe oni se svode na najmanju moguću i prihvatljivu razinu, korištenjem

upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja i spremnika za odlaganje iskopane

onečišćene zemlje, odnosno pravilnom organizacijom građenja.

Također utjecaj na tlo moguć je uslijed odlaganja viška iskopa na okolno zemljište koje nije za to

određeno, prosipanje građevnog materijala s vozila na kolnike i ostale manipulativne plohe te

neprimjereni sanitarni uvjeti za radnike/nepostojanje kemijskih WC-a i sl. Međutim, navedeni

utjecaji se svode na najmanju moguću i prihvatljivu razinu, pravilnom organizacijom gradilišta,

adekvatnim načinom gradnje i korištenjem ispravne mehanizacije, odlaganjem viška materijala iz

iskopa na deponiju odobrenu od nadležnih tijela te nisu značajni.


Za potrebe izgradnje kampa predviđena je površina od 34.080,00 m². Na prostoru za izgradnju zgrada

u kampu, prometne i komunalne infrastrukture doći će do trajne prenamjene tla na površini od cca

4.067,1 m², od čega ukupna bruto površina svih zgrada iznosi 351,95 m². Kako se radi o površini koja

je ugostiteljsko – turističke namjene (kamp), od čega površine pod zelenilom čine 88,07 % ukupne

površine kampa, isti utjecaj se ne smatra značajnim.

Negativni utjecaji na tlo tijekom korištenja kampa se ne očekuju uz pridržavanje mjera zaštite okoliša

te ostalih važećih zakonskih propisa. Odvodnja i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda kampa izvest


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


57

će se sustavom odvodnje koji se sastoji se od vodonepropusnih materijala (cijevi i okana) i biološkog

pročišćivača s ispustom pročišćene vode u upojni bunar čime će se spriječiti negativan utjecaj

otpadnih voda na tlo. Neadekvatno postupanje s otpadom nastalim tijekom rada kampa će se

spriječiti dobrom edukacijom i organizacijom svih zaposlenika te zbrinjavanjem otpada sukladno

zakonskim propisima.

4.1.6. Utjecaji na bioraznolikost

Utjecaj tijekom gradnje

Prilikom gradnje zbog korištenja strojeva i dovoženja materijala doći će do kratkotrajnog i lokalnog utjecaja u vidu uznemiravanja životinja (mali sisavci, gmazovi i ptice) prisutnih u užoj okolici zahvata, uslijed povećane razine buke i kretanja vozila, strojeva i ljudi. Navedeni utjecaji rezultirat će privremenim udaljavanjem životinja koje koriste staništa na lokaciji. Međutim, značajnijeg utjecaja koji bi mogao ozbiljnije ugroziti floru i faunu predjela neće biti.


Kako se radi o objektu koji ne stvara značajne utjecaje i emisije u okoliš, može se konstatirati da zahvat neće imati značajnog utjecaja na floru i faunu u okolici zahvata. Kopnena flora i fauna prilagođena je naselju i ljudskim aktivnostima poput poljoprivrede, prometa, lovstva.

Tijekom gradnje i korištenja zauzet će se površina staništa koja odgovara površini kampa u cijelosti

zbog ograđivanja kampa. Što se tiče livadne flore, ona će se adaptirati uvjetima češćeg košenja, a

zadržat će se u najvećem dijelu površine sukladno uvjetima izgradnje kampa (dozvoljenoj pokrovnosti

površine s objektima). Od 34.080 m² površine kampa za izgradnju zgrada u kampu, prometne i

komunalne infrastrukture doći će do trajne prenamjene tla (livada košanica) na površini od cca 4.000

m², od čega ukupna bruto površina svih zgrada iznosi 351,95 m². Površine pod zelenilom će činiti

88,07 % ukupne površine kampa.

4.1.7. Utjecaji na krajobrazne vrijednosti


Izgradnja predmetnog zahvata ima neposredan utjecaj na izgled krajobraza. Sama lokacija

predmetnog zahvata je teren kojeg čini livada koja udaljavanjem od naselja prelazi u mlade stadije

zasađenih šuma, a u svom krajnjem dijelu teren je obrastao relativno gustom crnogoricom. Tijekom

izgradnje na opisanim prostoru nastat će aktivno gradilište što će privremeno promijeniti prirodnu

vizuru krajobraza na lokaciji zahvata. S obzirom na to da će izgradnja kampa biti kratkotrajna (od 6 do

12 mjeseci), utjecaj na vizuru krajobraza tijekom gradnje će biti privremen.


Planirani zahvat odnosno sve građevine unutar kampa projektirane su u skladu s tradicionalnom

gradnjom od prirodnih materijala (drvena konstrukcija, vanjska obloga i krov). Također sve površine

izvest će se i obraditi tako da zadovoljavaju osnovne estetske zahtjeve u skladu s prirodnom vizurom

okolnog krajobraza. Kampovi kao turistički objekti najčešće ne iziskuju gradnju velikih građevina,

rušenje drveća (jer ono osigurava hlad gostima) i preinaku prirodnog prostora. Upravo planiranje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


58

glamping kućica omogućuje uklapanje u izvornu prirodu. Na taj način, najveći broj objekata u kampu

(30 glamping kućica) neće biti vidljiv jer se smješta u šumoviti dio čestice, i to u zimzeleni sklop

drveća koje zaklanja objekte kroz cijelu godinu.

U okolici kampa nalaze se kuće u naselju Saborsko, a one ovoj lokaciji daju antropogeni i ruralni

karakter čime kamp ne narušava prirodni krajobraz izdvojeno od naselja već postaje njegov sastavni

dio. Slijedom svega navedenog, može se ocijeniti da nema značajnog negativnog utjecaja na

krajobraz.

4.1.8. Utjecaji na kulturno - povijesnu baštinu

Tijekom građenja i korištenja

S obzirom na to da se lokacija predmetnog zahvata, prema prostorno – planskoj dokumentaciji ne

nalazi unutar nekih povijesnih graditeljskih cjelina te da je od zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara

udaljena minimalno 2 km, smatra se da utjecaja na kulturno – povijesnu baštinu tijekom izgradnje i

rada kampa neće biti.

4.1.9. Utjecaji na gospodarstvo

Tijekom građenja i korištenja

Tijekom izgradnje kampa neće biti negativnog utjecaja na gospodarstvo užeg područja zahvata.

Izgradnja i rad kampa može imati samo pozitivan utjecaj na gospodarstvo ovoga područja. S razvojem

turizma u bilo kojem obliku otvaraju se nova radna mjesta koja dugoročno mogu omogućiti ljudima

veći životni standard. Uz to važna je valorizacija prirodnih dobara s obzirom na to da je ovo prostor

''plitvičke'' regije. Ne sumnjivo je da će gosti kampa ujedno biti i posjetitelji Nacionalnog parka što

opet dugoročno ostvaruje pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva.

Po prirodi zahvata, kamp neće ometati poljoprivrednu aktivnost na susjednim parcelama.

Od ostalih gospodarskih djelatnosti na lokaciji, možemo spomenuti lovstvo (otvoreno lovište „Krivi

Javor 1“) na koje kamp neće imati značajnog utjecaja jer se nalazi u sklopu naselja u kojem se ne vrši

lov niti prihrana divljači.

4.2. Opterećenje okoliša

4.2.1. Buka


Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene

člankom 17. "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04)".


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


59

Tijekom dnevnog razdoblja, za radove na otvorenom prostoru dopuštena ekvivalentna razina buke

iznosi 65 dB. U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od

dodatnih 5 dB.

Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice

1. članka 5. ovoga Pravilnika. Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u

slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom

razdoblja od 30 dana.

Tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, u okolišu lokacije zahvata će se javljati buka kao

posljedica aktivnosti na izgradnji kampa. Procijenjeno ukupno vrijeme trajanja izgradnje iznosi šest

mjeseci.

Do emisija buke u okolni prostor dolazit će od rada strojeva i vozila na gradilištu, prilikom iskopa,

utovara i odvoženja/dovoženja materijala potrebnih za građevinske zahvate te ostalih radova na

gradilištu, u periodu radnog vremena gradilišta.

Radovi na gradilištu su predviđeni isključivo tijekom dnevnog razdoblja (od 7 do 23 sati, članak 5.

Zakona o zaštiti od buke). Rad noću se ne očekuje.

Iskustva s gradilišta upućuju da se na gradilištu može očekivati buka od oko 90 dBA u neposrednoj

blizini izvora, tj. na udaljenosti od cca. 3 m od građevinskog stroja. Najveći očekivani intenzitet buke

je na području radova.

Kako udaljenost i meteorološki uvjeti (smjer i brzina vjetra) imaju veliku ulogu pri smanjenu razine

buke, a većina tih izvora su mobilni i njihove se pozicije mijenjaju, razina buke smanjivat će se

porastom udaljenosti od izvora. Zona gdje se može očekivati negativan utjecaj buke je na samom

ulazu u kamp koji se nalazi u neposrednoj blizini stambenih objekata.

Također razina buke mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu radova, stanju i održavanju mehanizacije,

pridržavanju discipline u pogledu izvođenja radova i načina izvođenja radova, masi i opterećenju

vozila, karakteristikama ceste kojom se stroj ili vozilo kreće i drugim izvorima buke.

Korištenjem suvremenih malobučnih strojeva i mehanizacije te pridržavanjem discipline u pogledu

izvođenja radova i načina izvođenja radova procjenjuje se da će razina buke na lokaciji tijekom

radova biti prihvatljiva, u okviru granica propisanih zakonom. U slučaju iznimnog prekoračenja

dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a

taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.

Utjecaj je privremen i ograničenog vremenskog trajanja, vezan uz radni proces i radno vrijeme

gradilišta pa kao takav ne predstavlja značajan negativan utjecaj.


Postojeći izvor buke na lokaciji su cestovni promet državnom cestom, aktivnost lokalnog stanovništva

naselja Saborsko i glasanje životinja.

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u vanjskom prostoru određene su prema namjeni

prostora i dane su u tablici 1 „Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

rade i borave (NN 145/04)„ (vidi tablicu 4.2.1.-1).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


60

Tablica 4.2.1.-1.: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru

Zona

buke

Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke

imisije LRAeq u dB(A)

dan noć

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2. Zona namijenjena samo

stanovanju i boravku

55 40

3. Zona mješovite, pretežito

stambene namjene

55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa

stanovanjem

65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja,

industrija, skladišta, servisi)

– Na granici građevne čestice unutar zone buka

ne smije prelaziti 80 dB(A)

– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti

dopuštene razine zone s kojom graniči

Vrijednosti navedene u tablici 4.2.1.-1 ovoga Pravilnika odnose se na ukupnu razinu buke imisije od

svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno. Prema navedenom Pravilniku, ulaz u predmetni

kamp se nalazi unutar građevinskog područja naselja Saborsko koje spada u zonu 3 (zona mješovite,

pretežito stambene namjene) za koju najviše dopuštene razine buke iznose 55 dB(A) danju odnosno

45 dB(A) noću.

Članak 6. istoga Pravilnika dodatno određuje:

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema

tablici 4.2.1.-1., imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih

odnosno adaptiranih građevina s pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke iz

tablici 4.2.1.-1., umanjene za 5 dB.

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema tablici

4.2.1.-1., imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih građevina s pripadnim izvorima buke ne

smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB.

Za očekivati je da će tijekom rada kampa od travnja do listopada, kapaciteta 300 gostiju, doći do

povećanja buke u odnosu na postojeće stanje kao posljedica glasanja ljudi i kretanja vozila

zaposlenika i gostiju kampa u otvorenom prostoru. Međutim, procjenjuje se da su utjecaji tijekom

rada kampa na buku okolnog područja mali i lokalni te nisu značajni. Utjecaja buke iz zatvorenih

objekata kampa na vanjski prostor nema. Radom predmetnog kampa ne očekuje se značajna

promjena razine buke u odnosu na prijašnje stanje niti prekoračenje dozvoljenih razina buke

propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04).

U Prilogu 6. priložena je Potvrda glavnog projekta Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva

zdravlja kojoj se potvrđuje da je projekt usklađen s uvjetima zaštite od buke.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


61

4.2.2. Otpad


Tijekom izvođenja radova na izgradnji kampa nastat će određene količine i vrste otpada.

U fazi izgradnje nastat će manja količina komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pića

zaposlenika).

Očekuje se nastanak građevinskog otpada, od iskopane zemlje i kamenja prilikom pripremih radova,

viška betona nakon dovršetka betoniranja, ostataka oplate i dijelova dasaka, željeza, čelika i

miješanih metala.

Nastajat će i manja količina ambalažnog otpada (npr. vreće, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.)

od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu.

Za očekivati je manje količine opasnog otpada. To se uglavnom odnosi na otpad koji potječe od boja i

razrjeđivača, uprljanih tkanina te iskorištene ambalaže.

Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), tijekom radova na izgradnji planiranog zahvata,

predviđa se nastanak vrsta otpada koje se mogu svrstati pod sljedeće ključne brojeve (vidi tablicu

4.2.2.-1.).

Tablica 4.2.2. – 1.: Ključni brojevi i nazivi otpada tijekom izgradnje kampa

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA

20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta,

industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke

20 03 01 Miješani komunalni otpad

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekta (uključujući iskopanu

zemlju s onečišćenih lokacija)

17 01 Beton, opeka, crijep/pločice i keramika

17 02 Drvo, staklo i plastika

17 04 Metali

17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad

od jaružanja

15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski

materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05,

12 i 19)

13 01 Otpadna hidraulička ulja

13 02 Otpadna maziva ulja za motore i zupčanike

13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


62


Boravkom ljudi u kampu očekuje se nastanak komunalnog otpada. Isti će se odvojeno sakupljati po vrstama u odgovarajućim spremnicima te će ga zbrinjavati i odvoziti ovlaštene pravne osobe, koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom.

Tijekom rada kampa, osim spomenutog, očekuje se manja količina opasnog otpada, nastalog prilikom održavanja elektrostrojarske opreme: otpadna hidraulička ulja (ključni broj 13 01), otpadna motorna, strojna i maziva ulja (klučni broj 13 02), apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća (ključni broj: 15 02) koja može nastati tijekom redovnog održavanja biološkog pročistača i ostale infrastrukture. Isti će se razvrstavati i zbrinjavati na zakonom propisan način, putem ovlaštene osobe.

Od otpadne sanitarne vode, uslijed procesa biološkog pročišćavanja nastaju određene količine viška mulja (ključni broj 19 08 05). Ovaj otpad se predviđa odvoziti do najbližeg centralnog UPOV-a na daljnju obradu putem komunalne tvrtke, gdje će se zbrinuti, sukladno propisima i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. Period odvoženja mulja definirat će se prema realnim uvjetima rada uređaja. U praksi, izvlačenje viška mulja se vrši jedanput u 3 mjeseca do 1 godine.

4.2.3. Promet


Tijekom gradnje kampa moguć je zanemariv privremen negativan utjecaj na lokalni promet na

državnoj cesti D42. Kretanje građevinskih vozila i radnih strojeva koji će povremeno prometovati

cestom kroz i uz samo naselje, mogu utjecati na otežan promet, usporavati i ometati prometnu

protočnost u kratkim vremenskim intervalima, prilikom dolaska i odlaska na gradilište, dok se za

vrijeme gradnje strojevi i vozila nalaze na lokaciji zahvata.


Tijekom rada kampa negativni utjecaji na promet i prometne tokove se ne očekuju zbog malog

intenziteta prometa na D42 kroz Saborsko.

4.2.4. Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje analizirano je prema GIS portalu www.lightpollutionmap.info gdje je razina

onečišćenja prikazana radijancom (engl. Radiance) tj. intenzitetom elektromagnetskog zračenja po

jedinici površine.

U Hrvatskoj je najviše svjetlosnog onečišćenja koncentrirano kod većih urbanih središta kao što su

Zagreb i okolica, Rijeka, Split i Osijek, ali i uz ostale veće gradove.

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se u zoni malog svjetlosnog onečišćenja (slika 4.2.4.-1.) koje je

rezultat ulične rasvjete.

Utjecaji tijekom građenja i korištenja

U slučaju izvođenja radova prilikom izgradnje kampa u noćnim uvjetima, svjetlosno onečišćenje

nastaje kao posljedica osvjetljenja zbog sigurnijeg izvođenja radova odnosno upaljenih svjetla na

građevinskim vozilima i radnim strojevima. S obzirom na to da se radovi u noćnim uvjetima ne

http://www.lightpollutionmap.info/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


63

očekuju utjecaj svjetlosnog onečišćenja na okoliš biti će zanemariv. Ako se radovi noću ipak budu

izvodili, utjecaj će biti lokalnog i kratkotrajnog karaktera.

Tijekom rada kampa do značajnije promjene u razini svjetlosne onečišćenosti neće doći jer je u

građevnim prostorijama predviđeno dovoljno prirodnog osvjetljenja što će umanjiti prekomjerno

korištenje umjetnih svjetala.

Slika 4.2.4.-1. Svjetlosno onečišćenje na lokaciji predmetnog zahvata, izvor: www.lightpollutionmap.info

4.3. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija


Izvanredni događaji ili ekološke nesreće koji bi izazvali opasnost za zdravlje i život ljudi, ugrozili okoliš

te prouzročiti materijalne štete mogu se dogoditi u akcidentnim situacijama.

Tijekom izvođenja radova postoji rizik od akcidentnih situacija uslijed povećane prisutnosti radnih

strojeva i vozila za transport opreme za gradnju, nestručnog rukovanja vozilima i zapaljivim tvarima.

Akcidentne situacije koje se mogu dogoditi tijekom gradnje su izlijevanja motornog ulja i goriva u tlo

te požar na otvorenim površinama i vozilima. Međutim, redovnim servisiranjem, održavanjem i

provjerom stanja ispravnosti mehanizacije i vozila koja će se koristiti za potrebe izgradnje, uz

pridržavanje svih mjera zaštite i sigurnosti na radu te pravilnom organizacijom rada, vjerojatnost za

nastanak akcidentne situacije je mala te se veće posljedice ovakvih događaja ne očekuju.


Akcidentne situacije do kojih može doći, a koji bi mogli izazvati opasnost za zdravlje i život ljudi i

ugrozili okoliš, vezane su uz požar, uslijed kvara na elektroinstalacijama, ljudskog nehata i nepažnje te

nestručnog održavanja instalacija.

Do akcidentnih situacija može doći uslijed pucanja dijelova odvodnog sustava sanitarne odvodnje te

poremećaja ili prekida rada biološkog pročistača otpadnih voda što za posljedicu može imati

izlijevanje otpadne vode u tlo i podzemlje te onečišćenje okoliša.

U slučaju akcidentnih situacija na predmetnoj lokaciji potrebno je što prije i učinkovitije pristupiti

uklanjanju uzroka i posljedica u skladu sa zakonima i propisima.

http://www.lightpollutionmap.info/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


64

Za protupožarnu zaštitu objekta projektom je predviđena mreža javnih vanjskih hidranata. Također je

predviđena izgradnja sustava zaštite od munja i sustava za dojavu požara. Svi cjevovodi i okna iz kojih

je moguće istjecanje otpadne vode izvesti će se kao vodonepropusni i nema mogućnosti onečišćenja

podzemnih voda kroz tlo. Tehničkom dokumentacijom predviđen je redovit pregled i održavanje

sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Iz tog razloga je vjerojatnost za nastanak akcidentne

situacije mala te se veće posljedice ovakvih događaja ne očekuju.

4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na osnovne karakteristike i prostorni obuhvat ovog predmetnog zahvata ne očekuju se

nikakvi prekogranični utjecaji.

4.5. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Utjecaj tijekom gradnje i korištenja

Predmetni zahvat smješten je izvan granica zaštićenih područja prirode. Zahvat svojim karakteristikama i namjenom te uz predviđene mjere zaštite okoliša ne predstavlja opasnost za 2,5 km udaljeni Nacionalni park Plitvička jezera, odnosno za 14 km udaljena jezera u Parku.

4.6. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Utjecaj tijekom gradnje i korištenja

Predmetni zahvat smješten je u području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“ i području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“.

Uzimajući u obzir da se radi o zahvatu sa zanemarivim utjecajima na okoliš, smještenim u naselju i na prostornim planom predviđenoj zoni za turističko ugostiteljske djelatnosti, okružen livadama koje koriste i održavaju ljudi, može se zaključiti da tijekom gradnje i korištenja neće doći do znatnog narušavanja uvjeta u staništu ciljnih vrsta očuvanja, a vjerojatnost direktnog utjecaja je iznimno mala. Cjelovitost područja ekološke mreže nije narušena ovim zahvatom, osobito ako se uzme u obzir veličina područja ekološke mreže u kojoj se nalazi zahvat.


__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Izgradnja kampa Potok u Saborskom

65

4.7. Opis obilježja utjecaja

Obilježja utjecaja tijekom građenja

Sastavnica okoliša

UTJECAJ

Akcidentne situacije Emisija prašine Emisije štetnih plinova Buka

Tlo -2, I -1, I, S 0 0

Voda -2, I -1, I 0 0

Zrak 0 -1, I -1, I 0

Flora -1, I -1, I, N 0 0

Fauna 0 -1, I, N, S -1, I -1, I

Ljudi i ljudsko zdravlje

-1, I, N -1, I, N, S -1, I -1, I

Materijalna dobra 0 -1, I 0 0

Krajobraz -1,I -1, I 0 0

Klima 0 -1,I -1,I 0

Zaštićena područja

0 0 0 0

Ekološka mreža -1, I, N 0 0 0

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)

Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka:

-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5


__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


66

Obilježja utjecaja tijekom korištenja

Sastavnica okoliša

UTJECAJ

Akcidentne situacije Emisija prašine Emisije štetnih plinova Buka

Tlo -1, I 0 0 0

Voda -1, I 0 0 0

Zrak 0 0 -1,I 0

Flora -1, I 0 0 0

Fauna 0 0 0 -1,I

Ljudi i ljudsko zdravlje

-1,I,N 0 0 -1,I,N

Materijalna dobra 0 0 0 0

Krajobraz 0 0 0 0

Klima 0 0 0 0

Zaštićena područja 0 0 0 0

Ekološka mreža 0 0 0 0

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)

Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka:

-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


67

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Mjera zaštite stanovništva

Uz pravilno izvođenje radova prilikom izgradnje kampa utjecaji vezani uz izvor buke te stvaranje

prašine od rada na gradilištu i transporta bit će lokalni i kratkotrajni zbog čega se smatraju manje

značajnima. Dodatne mjere zaštite radnika i lokalnog stanovništva nisu potrebne.

Tijekom rada kampa također nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite ljudi i ljudskog zdravlja.

Mjere zaštite zraka

S obzirom na to da je utjecaj prilikom građenja vremenski ograničen i lokaliziran smatra se

zanemarivim zbog čega nisu potrebne dodatne mjere zaštite kvalitete zraka.

Tijekom rada kampa i nakon puštanja UPOV-a u rad moraju se zadovoljiti odredbe Zakona o zaštiti

zraka (NN 130/11,47/14) i parametri Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) te će

se sukladno navedenom kod probnog rada UPOV-a provesti mjerenja koncentracija onečišćujućih

tvari u zraku.

Nakon puštanja UPOV-a u rad provodit će se monitoring sukladno zakonskim propisima, kako bi se

moglo pravovremeno reagirati, ako dođe do odstupanja od navedenih vrijednosti.

Ako rezultati mjerenja nisu u sukladnosti sa zakonskim odredbama, poduzet će se mjere za smanjenje

emisija onečišćenja do propisanog nivoa (primjena odgovarajućih projektnih i tehnoloških rješenja –

prisilna ventilacija) i provesti novo mjerenje te dodatne mjere zaštite kvalitete zraka nisu potrebne.

Mjere zaštite klime

S obzirom na to da utjecaja zahvata na klimatske promjene nema dodatne mjere zaštite odnosno

prilagodbe klimatskim promjene nisu potrebne.

Prijedlog mjera mogućnosti prilagodbe zahvata na utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat

S obzirom na to da ranjivost zahvata na klimatske promjene nije značajna, nisu potrebne mjere prilagodbe zahvata na utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat.

Mjere zaštite voda

Tijekom izgradnje kampa pravilnim vođenjem gradilišta osigurat će se sigurno rukovanje i skladištenje

štetnih opasnih tvari u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom te te stoga nije

potrebno propisivati posebne mjere zaštite voda tijekom izgradnje objekta.

Tijekom rada kampa sustav odvodnje rješava se izvedbom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

dodatnim biofilterom za mikrofiltraciju i pripadajućim sustavom sanitarne odvodnje te ispustom

pročišćene vode u upojni bunar u skladu s propisima vezanim uz vodno-komunalno gospodarstvo i

zaštitu okoliša. Također projektom je predviđen uređaj koji zadovoljava parametre za ispuštanje u

podzemlje u skladu s dobivenim uvjetima Hrvatskih voda.

Kako je zahvat projektiran na razini glavnog projekta, za zahvat je ishođena i vodopravna potvrda

Hrvatskih voda kojom se utvrđuje da je projekt planiran u skladu s izdanim uvjetima Hrvatskih voda.

(Prilog 4) te uvjetima lokalne komunalne tvrtke (Prilog 5).

Zbog navedenog dodatne mjere zaštite voda nisu potrebne.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


68

Mjere zaštite tla

Utjecaj na kvalitetu tla tijekom gradnje kampa bit će privremen i lokaliziran na prostor gradilišta

stoga dodatne mjere zaštite tla nisu potrebne.

Negativni utjecaji na tlo tijekom korištenja kampa se ne očekuju uz pridržavanje mjera zaštite okoliša

te ostalih važećih zakonskih propisa. Također neadekvatno postupanje s otpadom nastalim tijekom

rada kampa će se spriječiti dobrom edukacijom i organizacijom te zbrinjavanjem otpada sukladno

zakonskim propisima. Dodatne mjere zaštite tla nisu potrebne.

Mjere zaštite flore i faune, ekološke mreže i zaštićenih područja

Zbog neagresivnosti predmetnog zahvata za okoliš tijekom gradnje i tijekom korištenja, adaptacije

zahvata prirodnom okruženju, lokacije u naseljenom području i na antropogeno utjecanim

površinama, zahvat ne iziskuje mjere zaštite flore, faune i sastavnica ekološke mreže.

Mjere zaštite krajobraza

Dodatne mjere zaštite krajobraza nisu potrebne jer se projektom maksimalno zadržava zatečena

šumska vegetacija, a cijeli kamp je planiran u zoni koja obuhvaća naselje i susjedne zone predviđene

za turističke sadržaje.

Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine

Utjecaja na kulturno – povijesnu baštinu nema te se smatra da dodatne mjere zaštite nisu potrebne.

Mjere zaštite gospodarstva

Dodatne mjere zaštite nisu potrebne jer negativnog utjecaja na gospodarski razvoj područja u kojem

se nalazi predmetni zahvat nema.

Mjere zaštite od buke

Tijekom gradnje kampa nije potrebno propisivati dodatne mjere zaštite stanovništva i radnika od

buke jer se utjecaj smatra privremenim uz pridržavanja postojećih zakonskih propisa.

Sukladno propisanim zakonima te najvišim dopuštenim ocjenama razine buke imisje na otvorenom,

ne očekuje se prekoračenje dozvoljenih razina u odnosu na prijašnje stanje. U Prilogu 6. priložena je

Potvrda glavnog projekta Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja kojoj se potvrđuje da je

projekt usklađen s uvjetima zaštite od buke.

Stoga dodatne mjere zaštite od buke nisu potrebne.

Mjere zaštite od utjecaja otpada

Tijekom izgradnje i rada kampa sav otpad stvoren na lokaciji zahvata bit će zbrinut u skladu s

propisima te dodatne mjere zaštite od utjecaja otpada nisu potrebne.

Mjere zaštite prometa

Tijekom gradnje kampa utjecaj na promet je zanemariv i privremen pa dodatne mjere zaštite

prometa nisu potrebne.

Tijekom rada kampa negativnog utjecaja na promet nema te se smatra da dodatne mjere zaštite

prometa nisu potrebne.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


69

Mjere zaštite svjetlosnog onečišćenja

Kod izgradnje i rada kampa do promjene u razini prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima neće doći te dodatne mjere zaštite nisu potrebne.

Prijedlog programa praćenja stanja okoliša

Tijekom redovnog rada UPOV-a kampa Potok, redovno tehničko održavanje i praćenje svih

parametara (zrak, vode) provoditi će se sukladno propisima i izdanim dozvolama.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


70

6. IZVORI PODATAKA

Prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst i 56/13, 7/14 - ispravak i 50b/14) Prostorni plan uređenja Općine Saborsko (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst).

Projektna dokumentacija

IZGRADNJA KAMPA POTOK Saborsko - GLAVNI PROJEKT – ARHITEKTONSKI DIO – knjiga ¼, Broj

projekta 05/17, Projektni biro 2A d.o.o., Karlovac, Domobranska 6.

IZGRADNJA KAMPA POTOK Saborsko - GLAVNI PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE Broj projekta

05/17, Projektni biro 2A d.o.o., Karlovac, Domobranska 6.

Stanovništvo i naseljenost

Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Zadar

Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb

www.dzs.hr

www.saborsko.hr

Kvaliteta zraka

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu,

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.

Klimatološka obilježja

Šegota, T. i Filipčić, A. (1996): Klimatologija za geografe, Zagreb


Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Zagreb, 2009. Hidrološka i hidrogeološka obilježja


Izvadak iz Registra vodnih tijela – Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Hrvatske vode,

Zagreb

Geološka i seizmološka obilježja

Velić, I. i dr. (1970): Tumač za list Otočac K 33-115, Zagreb

Velić, I. i dr. (1970): Osnovna geološka karta 1:100000 Otočac, list K 33-115, Zagreb

http://seizkarta.gfz.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.saborsko.hr/

http://seizkarta.gfz.hr/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


71

Geomorfološka obilježja


Bognar, A. (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Zagreb

Pedološka obilježja

http://pedologija.com.hr/karte.htm

www.saborsko.hr

Bioraznolikost i zaštite prirode

Antolović, J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N.

Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb.

Duplić, A. i sur. (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 ‐ stručna podloga. Državni zavod zaštitu

prirode, Zagreb.

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar Lešić, M., Janev Hutinec, B.,

Bogdanović, T., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o

staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-376.

Vukelić, J. i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža.

Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-263.

Krajobrazna obilježja

Krajolik Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

www.saborsko.net

Kulturno – povijesna baština

Prostorni plan uređenja Općine Saborsko

www.saborsko.net

Gospodarska obilježja

Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb

www.dzs.hr

www.saborsko.hr

http://pedologija.com.hr/karte.htm


http://www.saborsko.net/

http://www.saborsko.net/

http://www.dzs.hr/



_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


72

Propisi:

Bioraznolikost 1. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) 2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(NN 88/14) 3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 4. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) 5. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Buka

1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) 2. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN

91/07) 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) 4. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština

1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)

Okoliš

1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 3. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

Otpad

1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 3/17) 3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 4. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,

86/13) 5. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15) 6. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16) 7. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) 8. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 114/15) Vode

1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) 2. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti

građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11) 3. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11 i 16/14) 4. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima

obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) 5. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) 6. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16) 7. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva 8. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 9. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) 10. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


73

11. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zrak

1. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) 2. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) 3. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

Akcidenti

1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) 2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


74

7. PRILOZI

Prilog 1. Arhitektonsko projektno rješenje kampa

Prilog 2. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda

Prilog 3. Vodopravni uvjeti Hrvatskih voda za predmetni zahvat

Prilog 4. Vodopravna potvrda Hrvatskih voda na glavni projekt za predmetni zahvat

Prilog 5. Potvrda lokalne komunalne tvrtke na glavni projekt za predmetni zahvat

Prilog 6. Potvrda glavnog projekta Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš _________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________ Izgradnja kampa Potok u Saborskom

Prilog 1. Arhitektonsko projektno rješenje kampa

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš _________________________________________________________________________________________________________________


Prilog 2. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda


_________________________________________________________________________________________________________________


Prilog 3. Vodopravni uvjeti Hrvatskih voda za predmetni zahvat


_________________________________________________________________________________________________________________



_________________________________________________________________________________________________________________


Prilog 4. Vodopravna potvrda Hrvatskih voda na glavni projekt za predmetni zahvat


_________________________________________________________________________________________________________________


Prilog 5. Potvrda lokalne komunalne tvrtke na glavni projekt za predmetni zahvat


_________________________________________________________________________________________________________________


Prilog 6. Potvrda glavnog projekta Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja

Documents

IZGRADNJA KAMPA POTOK ^ U SABORSKOM - prostorno.kazup.hr · Krovovi su drveni klasični dvostrešni ili višestrešni, nagiba 35 ili 45 stupnjeva, pokriveni crijepom. Temeljenje je