IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA OPĆINE GORNJI … plan... · 2018-06-29 · Elektroenergija – proizvodnja 63 7.2. Elektroenergija – prijenos 64 7.3. Korištenje alternativnih

Institut za građevinarstvo "IG"

d.o.o. Banja Luka

Kralja Petra I Karađorđevića 92-98

78 000 Banja Luka

051-348-367

Civil Engineering Institute "IG"

L.t.d. Banja Luka


d.o.o. Banja Luka


78 000 Banja Luka

051-348-367


L.t.d. Banja Luka

SREDNJOBOSANSKI KANTON /

/ KANTON SREDIŠNJA BOSNA

OPĆINA GORNJI VAKUF - USKOPLJE

IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA OPĆINE

GORNJI VAKUF - USKOPLJE za period od 2015. do 2020. godine

maj, 2015.


d.o.o. Banja Luka


78 000 Banja Luka

051-348-367


L.t.d. Banja Luka


d.o.o. Banja Luka


78 000 Banja Luka

051-348-367


L.t.d. Banja Luka

PROSTORNI PLAN OPĆINE GORNJI VAKUF - USKOPLJE

za period od 2015. do 2020. godine

Nosioc pripreme izrade PPO Gornji Vakuf - Uskoplje:

OPĆINA GORNJI VAKUF - USKOPLJE

Nosioc izrade PPO Gornji Vakuf - Uskoplje:

Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka

78 000 Banja Luka. Kralja Petra I Karađorđevića 92-98

Tel: +387 51-348-367

Stručni planerski tim: Glavni i odgovorni planer: Gordana Jevtić, dipl. prostorni planer Prostorni planeri i suradnici: Gordana Jevtić, dipl. prostorni planer Marko Knežević, dipl. prostorni planer Broj projekta: 05-07/149 Direktor “IG” d.o.o. Banja Luka: mr. Slobodan Stanarević dipl.inž.građ.

Banja Luka, maj 2015.

SADRŽAJ

A Tekstualni dio 1 Opći ciljevi prostornog razvoja 1 Posebni ciljevi prostornog razvoja 6 1 Demografska projekcija 8 2 Projekcija prostornog razvitka naselja 12 2.1. Razvitak i uređenje naselje (urbana, ruralna i vikend)

Naseobinska struktura mreža i hijerarhija 12

2.2. Prikaz organizacije naselja po mjesnim zajednicama 16 3 Sektorske prostorne projekcije 22 3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta 22 3.2. Korištenje šumskog zemljišta 25 3.3. Korištenje, zaštita i tretman voda 27 4 Projekcija razvitka gospodarstva 28 4.1. Vizija gospodarskog razvitka (strateški pravci i ciljevi) 28 4.2. Ciljevi planiranja gospodarskog razvitka 35 5 Projekcija razvitka društvene infrastrukture 38 5.1. Uprava 38 5.2. Školstvo 39 5.3. Dječije ustanove 40 5.4. Zdravstvo 41 5.5. Kultura, sport i rekreacija 41 6 Projekcija fizičke infrastrukture 44 6.1. Cestovni promet 44 6.1.1. Magistralne i regionalne ceste 44 6.1.2. Lokalne ceste 46 6.2. Telekomunikacije 50 6.3. Vodoopskrba 51 6.4. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda 61 7 Projekcija razvitka energetike 63 7.1. Elektroenergija – proizvodnja 63 7.2. Elektroenergija – prijenos 64 7.3. Korištenje alternativnih izvora energije 68 7.4. Uvjeti izgradnje, zaštite i zaštitni koridori 68 8 Projekcija razvitka komunalne infrastrukture 70 8.1. Kratki presjek postojećeg stanja 70 8.2. Upravljanje otpadom 70 8.3. Upravljanje komunalnim djelatnostima 77

9 Zaštita 82 9.1. Zaštita povijesnog naslijeđa 82 9.2. Zaštita prirodnih rijetkosti 85 9.3. Vodozaštita 88 9.4. Zaštita izvorišta pitke vode 89 9.5. Zaštita od erozije i obrana od poplava 90 9.6. Zaštita prostornih vrijednosti (tlo, zrak, krajobraz, eko sustav, divljač...) 93 9.7. Zaštita od potresa 97 9.8. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja 97 9.9. Minska polja 98 10 Mjere i smjernice za realizaciju plana 100 10.1. Obvezatnost plana 100 10.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja 100 10.3. Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike 101 10.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici 102 10.5. Objekti unutar urbanih naselja 102 10.6. Objekti u ruralnim naseljima 103 10.7. Status postojećih nelegalnih objekata 104 10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša 105 10.9. Praćenje i ostvarivanje plana 109 11 Odluka o donošenju i provođenju Plana 110

B. Grafi čki dio

Projekcija prostornog razvitka

1. Izvod iz važećeg prostornog plana šireg područja 1:50 000 2. Izvod iz postojećeg plana općine

(sintezna karta projekcije) 1:50 000 3. Sintezna karta postojećeg stanja uređenja prostora 1:25 000 4. Karta mreže i hijerarhije naselja i utjecajnih područja 1:25 000 5. Urbane zone i raspored društvene infrastrukture 1:25 000 6. Poljoprivredno i šumsko zemljište 1:25 000 7. Vode i vodne površine 1:25 000 8. Vodoopskrba i odvodnja, otpadne i oborinske vode 1 :25 000 9. Ležišta mineralnih sirovina, poslovne i industrijske zone 1:25 000 10. Proizvodnja i prijenos energije 1:25 000 11. Promet cestovne prometnice 1:25 000 12. Objekti prirodnog i kulturno povijesnog nasljeđa 1:25 000 13. Površine namijenjene za sport, turizam, lov i rekreaciju 1:25 000 14. Površine posebne namjene (minska polja i deponije) 1:25 000 15. Sintezni prikaz korištenja prostora u planskom periodu 1:25 000

Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka

______________________________________________________________________________________________________

Prostorni plan Općine Gornji Vakuf - Uskoplje __________________________________________________________________________________________________

1

OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA (Preuzeto iz prostorne osnove) Zajednički ciljevi iz Prostornog plana Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna Opći ciljevi gospodarenja prostorom su oživotvorenje svih europskih i svjetskih vrijednosti i očuvanje prostornih specifičnosti BiH, Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna i Općine Gornji Vakuf - Uskoplje. Oni su usmjereni ka zadovoljenju potreba stanovništva u:

- oblasti ljudskih prava uopće, a posebno u multietničkim sredinama; - oblasti očuvanja prirodnih vrijednosti sa prepoznatljivim ambijentom, - dostupnosti materijalnih resursa i dobara, - dostupnosti obrazovanja naučnih i kulturnih dostignuća, zdravstvene i

socijalne zaštite. Strateški državni i međunarodni dokumenti i konvencije Prostorno planiranje, odnosno raspolaganje zemljištem i zaštita ljudi i materijalnih dobara je normativno regulirana nizom Zakona i drugih akata od državne do općinske razine. Oni su sveobuhvatni i izražavaju opredijeljenost domaće i međunarodne društvene zajednice da svoje djelovanje usmjeri na dobrobit ljudi i njihovog održivog razvitka. U nastavku navodimo neke od njih:

- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH/2006.

- Zakon o prostornom uređenju Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna 2005. god.

- Uredba o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja 2004. god.

- Zakon o vodama Federacije BiH /2006. god. - Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH /1998. god. - Zakon o šumama Federacije BiH /2003. god. - Zakon o električnoj energiji Federacije BiH /2002. god. - Zakon o lovstvu Federacije BiH/ 2006. god. - Zakon o gradnji Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2005g. - Zakon o cestama Federacije BiH/2002. god. - Zakon o zaštiti zraka Federacije BiH/2003. god. - Zakon o zaštiti voda Federacije BiH/ 2003. god. - Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH/ 2003. god. - Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH /2003. god. - Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH/ 2003. god.


______________________________________________________________________________________________________


2

- Prostorni plan Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2007. god.

- Odluka o provođenju Prostornog plana Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna

- Podzakonski akti (uredbe, pravilnici i dr.) za sve citirane Zakone čije je donošenje u nadležnosti izvrsnih organa vlasti.

Međunarodni ugovori, konvencije i protokoli kojima je BiH pristupila ili izvršila ratifikaciju, a koji se odnose na prostor i njegovu zaštitu1: - Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima,

Ženeva, 1979. godine (stupila na snagu: 16.03.1986) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86).

- Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim

udaljenostima iz 1979. godine, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene prekograničnog prijenosa zagađujućih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP), Ženeva, 1984. (stupio na snagu: 28.01.1988.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/87).

- Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu:

22.09.1988.) (Sl. list R BH 13/94, S. list SFRJ MU 1/90). - Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 16.

septembar/rujan 1987. godine. Stupanje na snagu: 01.01.1989. godine (Sl. list SFRJ, MU 16/90).

- Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de

Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu: 21.03.1994. godine) (Sl. glasnik BH 19/00).

- Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. godina (stupila na snagu:

03.04.1952.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86). - Konvencija (UN) o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila

na snagu: 29.12.1993. godine) BiH pristupila 26.08.2002. godine, postupak ratifikacije u tijeku.

- Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao stanište ptica

močvarica, Ramsar 1971. notrifikacija o sukcesiji 2001. godine. - Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke katastrofe, Beč,

usvojena 26.09.1986. (stupila na snagu: 26.02.1987.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 4/91).

1 Podaci su uzeti sa INTERNET stranica Ministarstva zaštite okoliša i turizma, Federacije BiH


______________________________________________________________________________________________________


3

- Konvencija o ranom obavještavanju o nuklearnim nesrećama, Beč, 1986. (stupila na snagu: 27.10.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 15/89).

- Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o

zaštiti rijeke Dunav), Sofija 1994. godine; Predsjedništvo BiH na 64. sjednici održanoj 08.12.2004. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji, koja je objavljena zajedno sa tekstom Konvencije, u Sl. glasniku BiH – Međunarodni ugovori, 01/05 od 25.01.2005. godine.

- Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja, od 16.02.1976. godine,

Barcelona. Stupanje na snagu: 1978. godine (Sl. list SFRJ MU, br 12/77) - Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atina, 1980. (stupio na

snagu: 17.06.1983.) Modificiran u Syrakusi (Italija) 1996. (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 1/90)

- Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana,

Monako, 1996. (stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Ženeva, 1982.) (stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 9/85).

- Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađivanja mora naftom, London,

1954. (stupila na snagu: 26.07.1958.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 60/73, 53/74)

- Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973.

(stupila na snagu: 02.10.1983.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85). - Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovom odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl. glasnik BH 31/00).

- Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada

i njegovom odlaganju, Brisel, 1997. - Konvencija UN o suzbijanju decertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama

i /ili decertifikacijom, posebno u Africi, Pariz 14.10.1994. godine. Stupanje na snagu: 26.12.1996. godine (BiH pristupila 26.08.2002. godine.)

Politika racionalnog korištenja prostora Kompletan prostor Općine Gornji Vakuf – Uskoplje, zbog svojih izrazitih prirodnih vrijednosti, ima značaj koji prelazi lokalne okvire. Radi toga se njegovi značajni dijelovi (Vranica i Raduša) posebno štite kako bi se sačuvali od degradacije, a istodobno učinili dostupnim. Slijedom tih činjenica i potrebe da se čuvaju i štite površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta mora se proučiti i usvojiti provedbena politika za racionalno korištenje prostora, a to je:


______________________________________________________________________________________________________


4

1. Racionalno koristiti prostor za izgradnju, odnosno izdvojiti građevinsko

zemljište štiteći kvalitetne poljoprivredne i šumske površine, zadržavati naselja u postojećim granicama i izbjegavati njihova usitnjavanja i dr.;

2. Zaštititi prirodne i stvorene resurse uz očuvanje biološke raznolikosti, a posebno zaštititi pitku vodu i biljne i životinjske zajednice. Ti resursi i izvorni prirodni krajobrazi predstavljaju posebne vrijednosti Općine Gornji Vakuf – Uskoplje,

3. Odgovornim izborom prostora za izgradnju industrijskih kapaciteta i zona izdvojenih namjena izvan naselja postići uravnoteženi odnos tih prostora prema prirodnom ambijentu i zdravom okruženju.

4. Kontroliranim i tehnološki prihvatljivim eksploatiranjem mineralnih sirovina treba osigurati punu obradu deponija i materijalnih rovova, odnosno njihovo prevođenje u kultivirane poljoprivredne ili šumske površine.

Primjenom istaknutih principa pri planiranju i korištenju prostora i razvitkom društvenih odnosa okrenutih čovjeku, kao osnovnom čimbeniku u procesu razvitka društva, osigurat će se uvjeti za održiv razvitak i povećanje životnog standarda. Načela održivog razvitka Osnovu održivog razvitka društva čine: sloboda i pravo ljudi da odlučuju o razvitku, obveza vlasti da potiče inicijative i inventivnost građana i da osigurava uvjete za njihovo obrazovanje i usavršavanje, očuvanje prirode uz istodobno korištenje prirodnih resursa, brigu o budućim generacijama i sl. Znači, treba osigurati uvjete da se provodi kontinuirana briga o čovjeku i njegovoj reprodukciji, odnosno o zadovoljenju njegovih fizičkih i intelektualnih potreba, ali u zdravom okruženju i potpunom suglasju sa prirodom. U tom cilju je nužno težiti:

- da se iznađe izbalansiran odnos između proizvodnje primjerene potrebama ljudi, odnosno njihovog kvalitetnog života i razvitka i spriječi iscrpljivanje prirodnih resursa radi neopravdanog rasta fizičkog opsega proizvodnje;

- da se osiguraju zakonski i normativni okviri koji će osigurati dugoročan razvitak i kvalitetan život uz efikasnu uporabu prirodnih resursa, zaštitu prirode i njenih rijetkosti. Isto tako treba normativno regulirati poticaje za tehnološki razvitak koji uključuje i okolinska opterećenja, odnosno obveze saniranja prostora i druge zaštitne mjere.

- da se osigura kvalitetan rad komunalnih službi, a time i dovoljne količine pitke vode, odvođenje i kvalitetno zbrinjavanje tečnog i krutog otpada i održavanje komunalnih objekata i površina;

- da se poduzimaju mjere saniranja nestabilnih površina (klizišta i odroni) njihovim pošumljavanjem i zabranom gradnje;

- da se vodi kontinuirana briga o zaštiti zraka od industrijskih zagađenja i prometa, a posebno da se teži uvođenju suvremenih sustava i energenata;


______________________________________________________________________________________________________


5

- da se očuvaju prostorni pejzaži i rezervati prirode koji su inače dragocjenost gornjo-vrbaskog kraja;

- da se očuvaju ostaci kulturno – povijesne baštine uključujući i izvorno graditeljsko nasljeđe.

Ciljevi u funkciji postizanja balansiranog socijalno ekonomskog razvitka Prirodni i stvoreni uvjeti u prostoru Općine Gornji Vakuf – Uskoplje upućuju na zaključak da se njihovim potpunijim i osmišljenijim korištenjem, uz primjenu novih tehnologija, mogu postići znatno veći efekti u materijalnom razvitku. Tome su posebno dokaz: geoprometni položaj, kvalitetne vode i njihovi energetski potencijali, mineralne sirovine, poljoprivredni i šumski prostori, te očuvane prirodne ljepote i krajolici. Novi razvitak treba usmjeriti prema znanju, globalnim informatičkim sustavima i poduzetništvu. U tom pravcu treba težiti povezivanju sa komplementarnim gospodarskim subjektima iz šireg okruženja. U gospodarski razvitak treba uključiti prirodne ljepote, lov, ribolov, seoski turizam i pejzaž. To znači, da te prostorne i tradicionalne vrijednosti treba njegovati i razvijati kako bi one bile očuvane, a istodobno korisne. Razvitak ruralnih područja treba planski usmjeravati kako bi se osiguralo unošenje urbanih elemenata u razvitak sela i ujednačio standard stanovanja sa urbanim sredinama. Pored toga osiguranjem normalnih životnih uvjeta u ruralnim sredinama i normaliziranjem prometnih veza sa općinskim centrom, otpada potreba migracije prema gradu. To je posebno značajno za održavanje seoskih gospodarstava koja su temelj proizvodnje zdrave hrane i seoskog turizma. Razvijeno selo, zapravo, može biti uključeno i u globalno tržište korištenjem interneta i drugih infrastrukturnih oblika suvremenog svijeta. Uravnotežen razvitak ruralnih i urbanih prostora su uvjet prosperiteta u budućnosti. Temeljno je pravo čovjeka da ravnopravno koristi sva suvremena dostignuća bez obzira na mjesto njegovog prebivanja. Grad i selo mogu i trebaju razviti partnerske odnose obzirom da raspolažu sadržajima od životnog interesa. Pored upravnih, zdravstvenih i socijalnih institucija, grad raspolaže kulturnim i sportskim sadržajima, a selo prostorima za razonodu, odmor i rekreaciju. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA (Preuzeto iz prostorne osnove) Posebni ciljevi prostornog razvitka Općine Gornji Vakuf – Uskoplje se temelje na analizi sadašnjeg stanja i procjeni mogućeg razvitka uz poštivanje općih zajedničkih ciljeva i planskih principa. Oni posebno podrazumijevaju:


______________________________________________________________________________________________________


6

- Osiguranje uvjeta za povratak izbjeglog stanovništva, obnovu njihovih domova i zajedničke komunalne i društvene infrastrukture i zapošljavanje;

- Policentrični sistem razvitka Općine sa općinskim centrom kao centralnim

naseljem i subcentrima u naseljima Voljevac, Dobrošin, Pidriš, Ždrimci, Uzričje, Gaj, Podgrađe, Bistrica, Ploča, Grnica, Pajić Polje i Bojska.

- Ujednačavanje uvjeta života u ruralnim naseljima sa uvjetima u gradu uz

kvalitetno rješenje transportne, vodoprivredne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture suglasno lokalnim uvjetima i potrebama stanovništva. Treba težiti maksimalnom poštivanju europskih standarda;

- Prestrukturiranje postojećih gospodarskih poduzeća u djelatnosti primjerene

postojećim kadrovima i njihovom dopunskom obrazovanju i osposobljavanju;

- Jače uključivanje prirodnih resursa u gospodarske aktivnosti, a posebno bolje iskorištenje energetskih potencijala vode;

- Osiguranje uvjeta za stjecanje znanja i kontinuiranog obrazovanja, pristup

informacijama i istraživanjima prirodnih bogatstava i mogućnostima njihove eksploatacije;

- Izgradnja gradske obilaznice kako bi se poboljšali uvjeti tranzitnog prometa,

a istodobno normalizirali uvjeti za razvitak grada;

- Izgradnja novog dijela magistralne ceste M 16,1 dolinom rijeke Vrbas i preko prijevoja Mejnik, kako bi se osigurala brza tranzitna prometnica čiji je položaj znatno povoljniji (800 m/nm) od sadašnjeg položaja preko Makljena (1150 m/nm);

- Izgradnja glavnog kanalizacijskog kolektora sa primarnom mrežom u

naseljima i prečistačem prema usvojenom Idejnom projektu. Ovim sustavom će biti obuhvaćena sva naselja lijevo i desno od rijeke Vrbas na dijelu od Voljevca;

- Izgradnja novog vodozahvata u „Lanište“ sa glavnim cjevovodom, a prema

usvojenom Idejnom projektu, te izgradnja lokalnih vodoopskrbnih objekata u seoskim naseljima;

- Regulacija rijeke Vrbas na dijelu grada i na drugim ugroženim lokalitetima;

- Rješenje prikupljanja, sortiranja i transporta krutog otpada i njegovo

zbrinjavanje u regionalnom ili drugom pogonu;

- Kompletiranje sustava obrazovnih ustanova, suglasno broju korisnika i suvremenim standardima;

- Studijsko proučavanje mogućnosti za razvitak turizma i pratećih djelatnosti,

kako bi se iskoristili prirodni uvjeti i geoprometni položaj.


______________________________________________________________________________________________________


7

Osnovna koncepcija prostornog razvitka Analizom i ocjenom postojećeg stanja, procjenom mogućeg razvitka i ciljevima koji se žele postići u narednom planskom periodu, jasno su naznačeni pravci djelovanja Općine kao cjeline, odnosno svih korisnika prostora. Uspješno realiziranje zacrtanih ciljeva zahtijeva punu mobilizaciju svih zakonodavnih i izvršnih organa vlasti i društvenih djelatnosti, građana i njihovih raznovrsnih udruženja i gospodarskih subjekata. Posebno je bitno istaći da su sva događanja u prostoru, pa time i njegovo korištenje za razne namjene, od općeg značaja, te je pravo ljudi da o tome brinu, raspravljaju i odlučuju. Osnovna koncepcija prostornog razvitka Općine Gornji Vakuf – Uskoplje je višeslojna i zahvaća sve oblasti djelovanja.

- U razvoju naselja, odnosno organizaciji prostora, koristit će se policentrični model. To znači, da treba osigurati uravnotežen razvitak svih naselja, ali sa razvitkom centra u Gornjem Vakufu – Uskoplju i subcentara za ograničenu razinu potreba (osnovno obrazovanje, PTT i sl.) u sjedištu mjesnih zajednica. Suglasno tomu, treba razvijati i odgovarajuću transportnu i komunalnu infrastrukturu. Razvitak Gornjeg Vakufa – Uskoplja, kao općinskog centra, i njegovih sekundarnih centara su dio sveukupne koncepcije policentričnog modela razvitka Srdnjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna, što podrazumijeva potpuno suglasje sa tim razvitkom.

- Demografski oporavak područja uopće, a posebno od ratnih posljedica. Rat je prouzročio raseljavanje ljudi i njihovo prilagođavanje novim sredinama, tako da je proces povratka usporen i neizvjestan. Treba stvarati uvjete za ubrzanje tog procesa, a posebno uvjete za značajniji prirodni i opći demografski rast.

- Društvene djelatnosti su bitna komponenta gospodarskog i ukupnog razvitka. Potrebno je osigurati njihovu sveobuhvatnost i kvalitetu primjerenu suvremenom stupnju razvitka. To podrazumijeva pomno proučavanje postojećeg stanja i njegovu dogradnju sa posebnim akcentom na razvitak informatike i nauke, kao temeljnih dostignuća suvremenog svijeta. Ujednačen i primjeren razvitak društvenih djelatnosti u svim oblastima (obrazovanje od predškolskog do akademskog, zdravstvo, socijalna i dječja zaštita, kultura i sport) će osigurati zadovoljenje životnih potreba čovjeka kao temeljne osnove društva.

- Stambenu izgradnju treba poticati važnim stimulativnim mjerama kako bi se olakšali uvjeti pribavljanja vlastitog stana. Pri tomu treba težiti planskoj gradnji stanova u okviru građevinskog zemljišta i isključivo po projektnim rješenjima usklađenim sa urbanističko – tehničkim uvjetima. Posebno treba ubrzati proces obnove porušenih i oštećenih stambenih objekata korištenjem


______________________________________________________________________________________________________


8

svih mogućih unutarnjih i vanjskih izvora za te namjene. Sa ovim procesom je vezano i razminiranje prostora, koji je u značajnoj mjeri kontaminiran i radi čega su znatne površine zemljišta nepristupačne.

- Koncepcijski pristup razvitku gospodarstva se temelji na privatnom

vlasništvu, kao temelju tržišno – gospodarskog sustava. U tom procesu se treba riješiti status postojećih proizvodnih objekata, izvršiti njihovu konsolidaciju i aktivirati obnovljenu ili novu proizvodnju. Bitno je istaći da u Općini nema objekata čija proizvodnja ugrožava okoliš. U budućem razvitku gospodarstva treba izbjeći proizvodnju koja bi mogla ugroziti okoliš po bilo kojem osnovu. Glavna razvojna okosnica treba biti korištenje prirodnih resursa, a posebno voda, šuma,

- poljoprivrednih proizvoda, prirodnih ljepota i komplementarnih djelatnosti

(seoski turizam, lov, ribolov, planinarstvo i sl.). Korištenje mineralnih sirovina treba nastaviti i razviti, ali uz punu primjenu suvremenih tehnologija, mjera zaštite i povrat prirodi devastiranog zemljišta i rudokopa.

Istaknuta stremljenja u prostornom razvitku uz neodloživo rješenje zbrinjavanja krutog i tečnog otpada, na suvremen, cjelovit i ekonomičan način, trebaju dovesti do značajnih pozitivnih promjena u prostornom razvitku i poboljšanju uvjeta življenja i općem porastu standarda. 1. Demografska projekcija Planiranje kretanja broja stanovnika temeljem analiza dosadašnjeg trenda, sagledivim mogućnostima društveno gospodarskog razvoja i mogućnostima prostornog smještaja, u današnjim uvjetima je otežano. Dosadašnje kretanje broja stanovnika na našim prostorima odvijalo se u okviru dva karakteristična mirnodopska vremenska razdoblja, i to do 1991. godine, kada su demografska kretanja ponajprije rezultat gospodarskog razvitka, te poslijeratno razdoblje nakon 1995 godine koje nosi sva obilježja demografske destrukcije usljed proteklih ratnih događaja u Bosni i Hercegovini. Stoga, opći trendovi razvoja stanovništva Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna kojem pripada Općina Gornji Vakuf - Uskoplje, ne daju elemente za predviđanje značajnijeg demografskog porasta, a posebno ne mladog i radno sposobnog stanovništva. Prognoza demografskog razvoja Općine Gornji Vakuf - Uskoplje zasniva se na slijedećim općim karakteristikama stanovništva Općine u zadnjem desetljeću:


______________________________________________________________________________________________________


9

- drastično smanjenje broja stanovnika u odnosu na stanje utvrđeno

popisom 1991. godine, - negativan trend prirodnog priraštaja uzrokovan smanjenjem broja

živorođenih uz istovremeni porast broja umrlih,

- starenje stanovništva uslijed povećanja udjela stanovništva starije starosne dobi i smanjenje udjela najmlađe populacije,

- ali izražen značajan broj povratnika.

U takvim složenim okolnostima moguće je izvršiti demografsku projekciju po osnovu dva modela popularno nazvana kao:

- demografski razvoj bez poticaja države - demografski razvoj uz poticaj države.

Po prvom modelu pretpostavlja se da će se demografski dinamizam odvijati spontano, kao što je to bio slučaj u razdoblju do 1991. godine, tj. bez utjecaja neke razvojne i populacijske politike šire društvene zajednice. Po drugom modelu demografske prognoze polazi se od toga da će biti uspostavljena aktivna politika sveopćeg razvitka područja, kao i populacijska politika. Isto tako uzima se u obzir da će doći do poboljšanja opće klime kao neophodnog uvjeta za dinamičniji gospodarsko demografski razvitak cijelog kantona. Po ovom modelu prvo bi se djelovalo na zaustavljanja postojećeg trenda koji ukazuje na smanjenje broja stanovnika u budućnosti, a nakon toga bi se izazvao nagli porast broja stanovnika u kratkom vremenskom razdoblju, tzv. demografski oporavak, koji ima za cilj dostizanje približnog broja stanovnika koji je općina imala prije rata 1992. godine. Tek potom bi uslijedio proces nazvan demografski rast koji se odvija pod mirnijim i uobičajenijim okolnostima kretanja stanovništva, bez agresivnog djelovanja šire društvene zajednice u okviru poticajne politike razvoja. Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020 predstavljeni su i obrazloženi prethodno pomenuti modeli prognoziranja broja stanovnika u budućem planskom periodu, pa ćemo se za potrebe izrade Prostornog plana općine Gornji Vakuf - Uskoplje njima koristiti. Demografska projekcija po osnovu Prostornog plana Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020

Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020 općina Gornji Vakuf Uskoplje spada u grupu općina za koje je ocijenjeno da su do


______________________________________________________________________________________________________


10

sada imale prilično izražen demografski oporavak što znači da je ostvaren visok stupanj povratka stanovništva. Time je ostao manji broj raseljenih i izbjeglih koji se trebaju vratiti na svoja ognjišta. Kako Prostorni plan Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020 predviđa nakon završetka faze demografskog oporavka uslijediće novi rast stanovništva. Takozvani demografski rast započeo bi od obnovljivog broja domicilnog stanovništva koji se može dostići 2008. godine. Budući se prostorni plan općine Gornji Vakuf-Uskoplje radi za planski period od 2008-2018.2 godine projekciju rasta stanovništva Općine zasnovati ćemo na procesu demografskog rasta stanovništva kako je usvojeno Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020. Po toj pretpostavci porast stanovništva u narednom desetogodišnjem planskom razdoblju odvijati će se po godišnjoj stopi rasta od 0,5%, što znači da će općina Gornji Vakuf-Uskoplje na kraju planskog razdoblja u 2018* . godini brojiti 20.367 stanovnika. Tabela 1. Demografski rast Općine iskazan po godinama planskog razdoblja Kalendarska

godina Godina planskog

razdoblja Godišnja

stopa rasta Godišnji porast izražen brojem

Broj stanovnika na kraju godine

2009 I 0,5 97 19.473 2010 II 0,5 97 19.570 2011 III 0,5 98 19.668 2012 IV 0,5 98 19.766 2013 V 0,5 99 19.865 2014 VI 0,5 99 19.965 2015 VII 0,5 100 20.064 2016 VIII 0,5 100 20.165 2017 IX 0,5 101 20.266 2018* X 0,5 101 20.367

*Usljed prolongiranja vremena procesa izrade Plana došlo je do nesukladnosti između perioda demografske projekcije (2008-2018) i planskog perioda Prostornog plana Općine (2010-2020). U takvim okolnostima nije moguće izvršiti produženje perioda demografske projekcije bez izazivanja reperkusija na izmjene preostalih dijelova Plana koji se oslanjaju na podatke demografske projekcije, što bi izazvalo dodatno produženje roka uzrade Plana. Stoga, u dokumentu navedeni period demografske projekcije (2008-2018) treba uvjetno shvatiti, jer se on realno odnosi na razdoblje od 2010-2020. godine. Prikazana u narednoj tablici po naseljima, demografska projekcija ima obilježja procesa nazvanog demografski rast stanovništva. Tabela 2. Demografska projekcija po naseljima općine Gornji Vakuf-Uskoplje

Naselje 2020 Naselje 2020 Naselje 2020 Naselje 2020

Batuša 570 Galičica 35 Lužani 154 Smrčevice 9

2 Po naputku nadležne službe općine Gornji Vakuf – Uskoplje od 15.06.2010. planski period je naknadno izmijenjen


______________________________________________________________________________________________________


11

Bistrica 1386 Gornja Ričica 11 Mačkovac 26 Svilići 190

Bojska 703 Gornji Mračaj 14 Mračaj 226 Šugine Bare 0 Boljkovac 321 Gornji Vakuf-Uskoplje 4322 Osridak 320 Uzričje 160

Borova Ravan 160 Grnica 679 Pajić Polje 688 Vaganjac 267 Crkvice 219 Hrasnica 472 Paloč 256 Valice 78

Cvrće 220 Humac 159 Pidriš 244 Vili ć Polje 454 Dobrošin 442 Jagnjid 396 Ploča 239 Voljevac 566 Donja Ričica 394 Jelače 7 Podgrađe 976 Voljice 269

Dražev Dolac 554 Jelići 70 Pridvorci 332 Vrse 747 Duratbegović Dolac 483 Kozice 91 Rosulje 72 Zastinje 277 Duša 105 Krupa 466 Seferovići 138 Ždrimci 921 Gaj 261 Kute 205 Seoci 11 OPĆINA: 20.367

Kao što možemo iz prezentiranog vidjeti demografski rast bi započeo od revitaliziranog, obnovljenog broja domaćeg stanovništva. Ako on prema procjeni Federalnog statističkog zavoda u 2008. godini iznosio 19.376 stanovnika onda bi se projekcijom zasnovanoj na rastu koji je planiran Prostornim planom 2001-2020. godine, u narednom planskom razdoblju, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 0,5% dostigao broj od 20.367 stanovnika. Tabela 3. Demografski rast stanovništva Općine zasnovan na poticajnoj politici države

općina

početno stanje za demografski rast godišnja

stopa rasta

broj godina rasta

broj stanovnika 20183. god. broj

stanovnika godina

Gornji Vakuf - Uskoplje

19.376 2008 0,5 10 20.367

Dakle demografski rast za svoje početno stanje uzima broj stanovnika 2008. godine (Kanton u brojkama 2009.), i u narednom planskom razdoblju u trajanju od 10 godina uz godišnju stopu rasta od 0,5% u konačnici izaziva brojnost populacije od 20.367 stanovnika.

3 Vidjeti obrazloženje „*“ na strani 10


______________________________________________________________________________________________________


12

2. Projekcija prostornog razvitka naselja

2.1. Razvitak i uređenje naselja (urbana, ruralna i vikend)

Naseobinska struktura – mreža i hijerarhija Na prostoru Općine Gornji Vakuf - Uskoplje do rata je živjelo 25.181 stanovnik u 14 mjesnih zajednica, od čega su 2 (dvije) na urbanom području općinskog centra, a ostalih 12 predstavljaju seoske mjesne zajednice. Radi efikasnije i ekonomičnije organizacije prostora i stanovništva prethodnim Prostornim planom predviđena je organizacija kroz tri urbana područja. Cjeline su logično pratile prirodne pogodnosti i resurse kao geomorfologiju prostora, geoprometna rješenja što je za posljedicu imalo trajnije lokalitete naselja. Ove su odlike prostora utjecale i na veličinsku strukturu naselja pa su se naselja sa većim brojem stanovnika koncentrirala na potezu kotline rijeke Vrbas sa posebnim naglaskom na prostor izlaska rijeke Vrbas iz njene uže kotline u prostranije polje na čijem južnom kraju se smjestio Gornji Vakuf - Uskoplje. Čitav prostor „polja“ od Gornjeg Vakufa - Uskoplja pa do Humca na granici sa općinom Bugojno nižu se naselja čiji je razvitak jače naglašen od onih koja su smještena u kotlinama pritoka Vrbasa sa desne i lijeve strane, kao i onih koja se nalaze u „planinskom“ području Općine. Čitav prostor Općine naseljen je u 50 naselja, od čega njih 10 tendira k odumiranju (ispod 100 stanovnika, odnosno 8 naselja je ispod 50 stanovnika).


______________________________________________________________________________________________________


13

Iako se u ratnom i poratnom periodu od 1991. – 2000. godine stanovništvo značajno iselilo uz vrlo slab povratak broj naseljenih mjesta se nije smanjio, kao ni raspored mjesnih zajednica. Relativno mala pomicanja su se desila u odnosu na daljnje koncentracije stanovništva u općinskom centru, kao i naseljima uz jače komunikacije. Interesantno je napomenuti da su planska predviđanja za 2020. godinu u ovom Prostornom planu Općine gotovo identična u popisu iz 1991. godine, što znači da će se morati čekati najmanje 10 godina da bi se dostigao demografski oporavak iz 1991. godine. Naseobinska struktura prema demografskoj prognozi za godine 2008. i 2020. pokazuje neznatan porast. Kategorije naselja za prikaz mreže i sustava promatrane su na osnovi istih kriterija koji su dati u pregledu za predratno stanje naseljske strukture, odnosno veličinske kategorizacije (godine 1971., 1981. i 1991.) Dakle: naselja do 200 stanovnika naselja od 201 – 500 stanovnika naselja od 501-1000 stanovnika naselja od 1001 – 2000 stanovnika naselja od 2001 – 5000 stanovnika Prognoza kretanja stanovnika po kategorijama naselja bit će prikazana za planski period do 2020.

godine 2008. 2020. br. stanovnika 19.376 20.367

Skupina naselja od 0 – 200 stanovnika Red. br.

Naselje

2007/08.

2020.

1. Borova Ravan 153 160 2. Duša 101 105 3. Galičica 33 35 4. G. Ričica 11 11 5. G. Mračaj 13 14 6. Humac 153 159 7. Jelače 7 7 8. Jelići 67 70 9. Kozice 88 91 10. Lužani 147 154 11. Mačkovac 25 26 12. Rosulje 69 72 13. Seferovići 132 138


______________________________________________________________________________________________________


14

Red. br.

Naselje

2007/08.

2020.

14. Seoci 10 11 15. Smrčevice 9 9 16. Svilići 182 190 17. Šugine Bare 0 0 18. Uzričje 158 160 19. Valice 75 78 Komentar: U odnosu na 2020. godinu za koju je planiran broj stanovnika na 20.367, naselja u grupi od 0-200 stanovnika ima 19 naselja ili 37,25% od ukupnog broja naselja Općine (50 naselja). U odnosu na broj stanovnika Općine (20.367) u ovoj skupini je svega 1.485 stanovnika, odnosno 7,28%. Očit je nesrazmjer broja naselja i broja stanovnika ove skupine. Kao što je očito nijedno od naselja ove skupine neće se približiti broju od 200 stanovnika, odnosno preći u višu skupinu, što govori o vrlo značajnoj usitnjenosti naseobinske strukture. Skupina naselja od 201 – 500 stanovnika Red. br.

Naselje

2007/08. 2020.

1. Boljkovac 307 321 2. Crkvice 210 219 3. Cvrče 211 220 4. Dobrošin 423 442 5. Donja Ričica 377 394 6. Duratbegović Dolac 462 483 7. Gaj 250 261 8. Hrasnica 452 472 9. Jagnjid 379 396 10. Krupa 446 466 11. Kute 196 205 12. Mračaj 216 226 13. Osridak 307 320 14. Paloč 245 256 15. Pidriš 234 244 16. Ploča 228 239 17. Pridvorci 318 332 18. Vaganjac 256 267 19. Vilić Polje 434 454 20. Voljice 258 269 21. Zastinje 266 277


______________________________________________________________________________________________________


15

Komentar: Ovo je najbrojnija skupina naselja. Sa 21 naseljem ona čini 41,1% naselja Općine. U odnosu na 20.367 stanovnika Općine u planskoj 2020. godini u ovoj skupini naselja živjet će 6.763 stanovnika ili 33,3% stanovnika Općine. Četiri naselja ove skupine imat će 2020. godine više od 450 stanovnika (Duratbegović Dolac, Hrasnica, Krupa, Vilić Polje) i tendirat će ka skupini naselja od 500-1000 stanovnika. Skupina naselja od 501 – 1000 stanovnika Red. br.

Naselje

2007/08. 2020.

1. Batuša 546 570 2. Bojska 673 703 3. Dražev Dolac 530 554 4. Grnica 650 679 5. Pajić Polje 659 688 6. Podgrađe 935 976 7. Voljevac 542 566 8. Vrse 716 747 9. Ždrimci 882 921 Komentar: U ovoj skupini naselja nalazi se njih 9 što od ukupnog broja naselja Općine, 50, čini 17,6%. U odnosu na broj stanovnika Općine (20.367) u ovoj skupini će 2020. godine živjeti 6.404 stanovnika ili 31,4% stanovnika Općine. Dva naselja iz ove skupine u 2018. godini (Podgrađe i Ždrimci) približavaju se brojci od 1000 stanovnika i tendiraju ka skupini naselja od 1001-2000 stanovnika. Skupina naselja od 1001 – 2000 stanovnika Red. br. Naselje 2007/08. 2020. 1. Bistrica 1327 1386 Komentar: U ovoj skupini naselja nalazi se samo jedno naselje što u odnosu na 50 naselja Općine iznosi 1,15%. Odnos broja stanovnika ove skupine prema broju stanovnika Općine (20.367) u 2020. godini iznosi 1386 stanovnika ili u postotcima 6,8%. Skupina naselja od 2001 – 5000 stanovnika i više Red. br. Naselje 2007. 2020. 1. Gornji Vakuf - Uskoplje 4138 4322 Komentar: Općinski centar uz sve povoljnosti za razvitak na ovoj lokaciji može zahvaliti svom dobrom geomorfološkom i geoprometnom položaju, kao i činjenici da je politički,


______________________________________________________________________________________________________


16

gospodarski i kulturni centar, te za svoje okruženje ima i privlačnu snagu urbanog centra. Samo je jedno naselje u ovoj skupini što čini učešće od 1,15% od naselja Općine. Odnos broja stanovnika Općine i općinskog centra iznosi 32,76% u korist centra ( broj stanovnika Općine 20.367; broj stanovnika centra 4322). Ukupno 3, 4 i 5 kategorije naselja (odnosno koncentracije stanovništva u naseljima grupa od 501-1000, 1001-2000 i 2001-5000 i više) ima 11 naselja u Općini, što u odnosu na broj od 51 naselja Općine iznosi 21,5%. Broj stanovnika ovih naselja u planskoj 2018. godini iznosit će 12.112 stanovnika odnosno 59,2%. Na osnovi svih ovdje izvršenih analiza urađene su karte hijerarhije naselja i to od urbanog centra – naselja Gornji Vakuf - Uskoplje, kao primarnog općinskog centra i funkcija centraliteta do sekundarnih centara i njima gravitirajućih naselja. Sekundarni centri predstavljaju prostore sa tendencijom razvitka svih elemenata urbaniteta. Naselja koja gravitiraju sekundarnim urbanim centrima opet okupljaju oko sebe, u svoju zonu utjecaja, sela ili grupacije sela tercijarnog značaja. Na ovoj razini se nastoji osigurati i podići razina života i razvitka ruralnih zajednica. Pored hijerarhije, prikazana je i mreža naselja na kojoj se vide smjerovi međusobnih veza i zone utjecaja. Mjesne zajednice za planske godine 2007/08 i 2020. Neznatne promjene u poslijeratnoj organizaciji mjesnih zajednica nastale su podjelom prostora grada i njegove šire urbane zone (i naselja Batuša i Krupa) na tri mjesne zajednice. Ostalo područje je organizirano po prijedlogu starog Prostornog plana Općine na 12 mjesnih zajednica što ukupno iznosi 15 mjesnih zajednica. Ova podjela na nove mjesne zajednice donesena je na sjednici Općinskog vijeća od 28.11.2002. godine. 2.2. Prikaz organizacije naselja po mjesnim zajednicama Općina Gornji Vakuf – Uskoplje (20.367 stanovnika) Pregled stanovnika mjesnih zajednica nakon ratnih događanja i prognoziranih demografskih kretanja za godine 2007/08. i 2020. godinu.

R br Mjesne zajednice Naselja (urbana

područja) urbana zona

Br.stanovnika naselja Oprema funkcije centraliteta

(predškolske, školske, zdravstvene ustanove)

2007/08. 2020.

1

Gornji Vakuf – Uskoplje urbano područje (2 mjesne zajednice) 4322 stanovnika

Gornji Vakuf - Uskoplje I Gornji Vakuf - UskopljeII

4138 4322

-predškolska ustanova -dvije srednje škole -dvije osnovne škole -dom zdravlja G.V. -ljekarna G.V.

3 Gornji Vakuf-Uskoplje III 1036 stanovnika

Batuša Krupa

546 446

570 466

4 Bistrica 1386 stanovnika Bistrica 1327 1386 Područna škola Bistrica


______________________________________________________________________________________________________


17

5 Podgrađe 1011 Podgrađe Galičica Šugine Bare

935 33 0

976 35 0

Područna škola Trnovača

6 Voljice 1718 stanovnika

Gaj Jagnjid Kute Osridak Vaganjac Voljice

250 379 196 307 256 258

261 396 205 320 267 269

Područna škola Voljice

7 Uzričje 754 stanovnika

Duša Paloč Uzričje Jelače Mračaj

101 245 153 7 216

105 256 160 7 226

8 Pidriš 270 stanovnika Pidriš Mačkovac

234 25

244 26 Područna škola Pidriš

9 Bojska 703 stanovnika Bojska 673 703 Područna škola Bojska

10 Ždrimci 1679 stanovnika

Ždrimci Vrse Seoci

882 716 10

921 747 11

Područna škola Vrse Područna škola Ždrimci

11 Pajić Polje 2915 stanovnika

Donja Ričica Dražev Dolac Duratbegović Dolac Gornja Ričica Humac Lužani Pajić Polje Rosulje

377 530 462 11 147 125 651 69

394 554 483 11 159 154 688 72

Osnovna škola Pajić Polje

12 Grnica 679 stanovnika Grnica 650 679 Područna škola Grnica

13 Ploča 1165 stanovnika

Hrasnica Ploča Vilin Polje

452 228 434

472 239 454

14 Voljevac 2349

Borova Ravan Crkvice Cvrče Jelići Kozice Pridvorci Seferovići Surčevice Svilici Valice Voljevac Zastinje

153 210 211 67 88 318 132 9 182 75 542 266

160 219 220 70 91 332 138 9 190 78 566 277

Osnovna škola Voljevac Područna škola Borova Ravan

15 Dobrošin 777 stanovnika

Boljkovac Dobrošin Gornji Mračaj

307 423 13

321 442 14

Područna škola Dobrošin

Mjesne zajednice i urbane prostorne cjeline (prognoza 2020.) Karakteristike I prostorne cjeline „Pajić Polje“ sa 5065 stanovnika ili 24,8% od stanovnika Općine (20.367). Gravitacijski centar prostorne cjeline je Pajić Polje sa 688 stanovnika. Čine ga mjesne zajednice: Pajić Polje 2516 Ploča 1165 Grnica 679 Bojska 703 Ukupno prostorna cjelina 5065 Mjesna zajednica Pajić Polje ima 8 naselja od čega:


______________________________________________________________________________________________________


18

- 2 naselja od 501 - 1000 stanovnika - 2 naselje od 201 - 500 stanovnika - 4 naselja ispod 200 stanovnika Mjesna zajednica Ploča ima 3 naselja od čega: - 3 naselja od 201 - 500 stanovnika Mjesna zajednica Grnica ima jedno naselje u grupi od 501 – 1000 stanovnika Mjesna zajednica Bojska ima jedno naselje u grupi od 501 – 1000 Ovo urbano područje leži nizvodno od grada Gornji Vakuf - Uskoplje sa obe obale rijeke Vrbas. Osobito je povoljna lokacija gradskog centra ove cjeline Pajić Polje lociranog uz prometnicu uz rijeku Vrbas koja povezuje područje sa glavnim općinskim centrom. Na ovoj prometnici su naselja Ploča, Vilić Polje, Duratbegović Dolac i, sa lokalnim odvojcima, Hrasnica i Dražev Dolac. Nešto udaljenija mjesta su naselje mjesne zajednice Grnica i naselje mjesne zajednice Bojska i Gornja Ričica. Oba lokaliteta, Grnica i Bojska, imaju relativnu (u odnosu na usitnjenu naseljsku strukturu) koncentraciju stanovništva što im pruža mogućnost za formiranje manjih centara (Grnica 679 stanovnika i Bojska 703 stanovnika). Karakteristike II prostorne cjeline Voljevac (3.126 stanovnika) sa 15,4% od ukupnog stanovništva Općine Gravitacijski centar prostorne cjeline je Voljevac (566 stanovnika). Čine ga mjesne zajednice: Voljevac 2.349 Dobrošin 777 Ukupno prostorna cjelina: 3.126 Mjesna zajednica Voljevac ima najveći broj naselja u Općini (12), od čega: - 7 naselja ispod 200 stanovnika - 4 naselja iz grupe 201 – 500 stanovnika - 1 naselje iz grupe 501 – 1000 stanovnika U geomorfološkom smislu prostor ove mjesne zajednice možemo podijeliti u dvije manje cjeline. Značajno veće i sa većim brojem naselja leži u kotlini doline rijeke Vrbas, a drugi dio na lijevoj obali Vrbasa na brežuljkastom terenu povezanom sa ovim lokalitetom lokalnom prometnicom. Naselja ove manje cjeline predstavljaju Borova Ravan, Cvrče i Pridvorci. Broj stanovnika iznosi 712 i mogla bi se razvijati kao podcentar prostorne cjeline. Mjesna zajednica Dobrošin smještena je nizvodno uz tok rijeke Vrbas od Voljevca prema Gornjem Vakufu – Uskoplju i uz prometnicu koja prati tok rijeke Vrbas što joj pruža dobre geoprometne uvjete.


______________________________________________________________________________________________________


19

Ima tri naselja, od čega: -1 naselje ima ispod 200 stanovnika, -2 naselja iz grupe od 201 – 500 stanovnika i Veći dio ove prostorne cjeline smješten je južno od općinskog centra Gornji Vakuf - Uskoplje uz frekventnu prometnicu koja teče uz tok rijeke Vrbas. Oba centra mjesnih zajednica i Voljevac i Dobrošin su geoprometno povoljno smješteni što im pruža dobre uvjete razvitka. Prema pretpostavkama za izmještanje magistralne ceste M16, dva preko prijevoja Mejnik, odnosno kroz lokalitete u dijelovima mjesne zajednice Voljevac sa naseljima Borova Ravan, Cvrče, Pridvorci. Ova naselja bi se našla se na daleko povoljnijem prometnom položaju i kao takva dobila poticaj za uspješniji razvitak. U toj situaciji sigurno bi došlo do određene koncentracije stanovništva i pojave nekih od funkcija (sekundarni centar II prostorne cjeline). Karakteristike III prostorne cjeline „Gornji Vakuf – Uskoplje“ (12.176 stanovnika ili 59,8% od ukupnog stanovništva Općine) Gravitacijski centar gradsko urbano područje predstavljaju dvije mjesne zajednice Gornji Vakuf Uskoplje I i Gornji Vakuf Uskoplje II (4.322 stanovnika). Prostornu cjelinu čini 8 mjesnih zajednica sa ukupno 12.176 stanovnika ili 59,8% stanovništva Općine: Mjesna zajednica Gornji Vakuf – Uskoplje I sa naseljem užeg gradskog urbanog područja Mjesna zajednica Gornji Vakuf – Uskoplje II sa urbanim područjem i Mjesna zajednica Gornji Vakuf – Uskoplje III sa naseljima Batuša i Krupa, i dio naselja Gornji Vakuf-Uskoplje, lokalitet Odvode. Mjesna zajednica Bistrica ima jedno naselje iz grupe 1001 – 2000. Mjesna zajednica Podgrađe ima 3 naselja od čega: - 1 naselje u grupi od 501 – 1000 i - 1 u grupi ispod 200 stanovnika - 1 naselje izumrlo Mjesna zajednica Voljice ima 6 naselja, od čega je: - 6 naselja je iz grupe 201 – 500 stanovnika Mjesna zajednica Uzričje ima 5 naselja, od čega: - 3 naselja ispod 200 stanovnika - 2 naselja iz grupe 201 – 500 stanovnika Mjesna zajednica Pidriš ima 2 naselja, od čega: - 1 naselje u grupi do 200 stanovnika - 1 naselje u grupi 201 – 500 stanovnika (ovo je i najmanja mjesna zajednica)


______________________________________________________________________________________________________


20

Mjesna zajednica Ždrimci ima 3 naselja, od čega: - 1 naselje u grupi ispod 200 stanovnika - 2 naselja u grupi od 501 – 1000 stanovnika. Prema geomorfološkim karakteristikama dio prostora koji uglavnom pripada urbanoj užoj i široj zoni grada Gornji Vakuf - Uskoplje, te naselja Batuša i Podgrađe leže u Vrbaskoj kotlini, dok su ostala na desnoj i lijevoj padini kotline. Nešto pogodnije su smještene Krupa i Bistrica sa desne strane. Relativno udaljenija mjesna zajednica Ždrimci dobro je geoprometno povezana sa centrom Općine, što je vidljivo i iz strukture njenih naselja koja su u višoj skupini (od 501-1000 stanovnika). Lijeva obala, odnosno kotline u kojima su se smjestile mjesne zajednice Pidriš (najudaljenija), te Uzričje i Voljice imaju usitnjenu mrežu naselja koja ne prelaze grupu 201 – 500 stanovnika. Veze sa centrom Općine ostvaruju se lokalnim putovima. Poboljšanim lokalnim vezama težnje stanovnika ovih područja prema centru Općine mogle bi se zaustaviti na razini dnevnih migracija i trajnih stambenih lokacija u danim naseljima.

- Urbani dio – Gornji Vakuf - Uskoplje -


______________________________________________________________________________________________________


21

- Ruralna naselja – sela


______________________________________________________________________________________________________


22

3. Sektorske prostorne projekcije

3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište predstavlja dobro od općeg interesa i jedan od osnovnih prirodnih resursa čije korištenje je regulirano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu FBiH. Ovaj zakon propisuje da se zemljište od I do IV bonitetnog razreda može (mora) isključivo koristiti kao poljoprivredno, odnosno šumsko zemljište. Iznimno, kad ne postoje druge mogućnosti i kada to zahtijeva opći interes, zemljište ove kategorije može se projektom prostornog uređenja, uz suglasnost nadležnog ministarstva, utvrditi kao zemljište za druge namjene. Zemljište V i VI bonitetnog razreda utvrđuje se kao poljoprivredno, šumsko i iznimno za ostale namjene, a zemljišta VII i VIII bonitetnog razreda utvrđuju se kao zemljišta koja će se prema potrebi koristiti i za druge namjene.

Prema projekciji demografskog razvoja Općine Gornji Vakuf – Uskoplje u narednom planskom periodu predviđen je rast broja stanovnika sa sadašnjih 19.376 na 20.367. Sukladno tome može se očekivati :

- povećana potražnja i potrošnja prehrambenih proizvoda,


______________________________________________________________________________________________________


23

- promjene potrošačkih i prehrambenih navika stanovnika, - povećana potrošnja prerađenih poljoprivrednih proizvoda sa većim

udjelom rada u cijeni proizvoda, - povećan uvoz prehrambenih proizvoda, odnosno konkurencija

proizvođača sa susjednih tržišta, - smanjenje obradivog zemljišta po stanovniku po dva osnova, zbog

povećanja broja stanovnika i smanjenja obradivog poljoprivrednog zemljišta kojeg će zaposjesti drugi korisnici,

- dalje usitnjavanje posjeda, - potreba zapošljavanja dijela stanovništva u sektoru poljoprivrede zbog

ograničenih mogućnosti zaposlenja u drugim oblastima Na ovom području postoje relativno povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede, ali i neka bitna ograničenja koja u narednom periodu treba prevladati. Jedno od najvećih ograničenja u razvoju je usitnjenost posjeda u prosjeku od svega 4, 8 ha po domaćinstvu. U orijentaciji poljoprivredne proizvodnje treba prevladati tradicionalna shvaćanja koja polaze od preferiranja općeg društvenog cilja, koji teži fizičkom zatvaranju bilance hrane, pri čemu se zanemaruje vrijednosna tj. tržišna strana. Odbaciti koncepciju proizvodnje za vlastite potrebe bez vođenja računa o lokalnim agro-klimatskim uvjetima i profitabilnosti. Ostala ograničenja koja treba prevladati su:

- nedovoljno korištenje mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu - nedostatak korištenja modernih sustava navodnjavanja - nepovoljan sortni sastav voća - nepostojanje stacionarnih objekata za uzgoj stoke - nedovoljno korištenje mjera popravljanja prirodnih pašnjaka.

Politika konsolidacije poljoprivrednog zemljišta treba krenuti u pravcu slijedećih procesa:

- deminiranje, jer se minirano zemljište po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ne smatra poljoprivrednim do njegovog deminiranja, jer je kao takvo isključeno iz proizvodnje.

- sačinjavanje dokumentacijskih podloga za Hidro-pedološku studiju uređenja tla za odgovarajuća područja. Također, neophodna je izrada studije i kategorizacija zemljišta u cilju njegove zaštite od prenamjene.

- konsolidacija zemljišne strukture kroz procese arondacije i komasacije, poticanje poljoprivrednih proizvođača za dobrovoljno udruživanje njihovih parcela u tzv. funkcionalne radne ili proizvodne table, odnosno poticanje zakupa kao načina uvećanja posjeda.

- meliorativna popravka tla u cilju poboljšanja hranidbenih svojstava, odnosno hidromeliorativni zahvati.

Osnovna polazišta u razvoju poljoprivredne proizvodnje u Općini Gornji Vakuf - Uskoplje proizlaze iz Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Strategije razvitka poljoprivredne proizvodnje FBiH , odnosno Strategije razvitka


______________________________________________________________________________________________________


24

poljoprivredne proizvodnje Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna. Glavni ciljevi, koje treba ostvariti prema ovoj Strategiji, su:

− učinkovita i konkurentna poljoprivredna proizvodnja hrane na domaćem i

vanjskom tržištu, − stvaranje općeg ozračja i uvjeta za povratak i ostanak ljudi na selu

Prateći zadaci za ostvarivanje ovih općih ciljeva su:

- očuvanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta njegovom pravilnom uporabom

- zaustavljanje odseljavanja i vraćanje stanovništva u seoska područja sa težnjom da se slijedi demografska praksa kakvu ima moderni svijet

- otvaranje procesa okrupnjavanja proizvodnih resursa (posjed, zadruge, udruženja, prehrambeni pogoni, turizam, sport),

- racionalno korištenje stimulativnih sredstava usmjeravanjem samo na komercijalne grupe proizvoda,

- aktiviranje procesa upošljavanja u sektoru hrane i njegov sinergetski utjecaj na ostale sektore upošljavanja,

- favoriziranje malih i srednjih projekata kako bi se postizala što veća ukupna uposlenost,

- racionalno uspostavljanje bilance hrane kroz rast njene vrijednosti i uspostavljanje trajnog izvoza za favorizirani broj proizvoda.

Pravci razvoja biljne proizvodnje trebaju ići ka intenziviranju proizvodnje povrća i jagodastog voća u dolini Vrbasa poboljšanjem sortimenta, uvođenjem navodnjavanja i plasteničke proizvodnje radi postizanja dvije žetve godišnje. Ove procese bi trebalo pratiti i formiranje otkupnih i prerađivačkih kapaciteta. Proizvodnja ratarskih kultura će se bazirati na povećanju površina pod merkantilnim, odnosno pivskim ječmom, kao i ekološkoj proizvodnji zobi i raži, za što postoje uvjeti na u planinskom dijelu do 1200 m n/v. Kao potporu jačanju stočarstva potrebno je povećati površine pod krmnim biljem. Strateški pravci razvoja voćarstva trebaju ići ka napuštanju ekstenzivnog načina proizvodnje uz uvođenje modernog sortimenta, intenzivnog sustava gustog sklopa voćnjaka, koji će omogućiti zadovoljavanje lokalnih potreba, ali i značajne bilancne viškove. Ovakav način proizvodnje omogućit će okretanje voćarstvu, kao osnovnoj proizvodnji, u svim slučajevima gdje to veličina posjeda dopušta, a napuštanje kombinirane proizvodnje koja je do sada dominirala.U skladu sa agroekološkim i tržišnim uvjetima i dalje će dominirati zasadi šljive, uz dodatno povećanje zasada jabuke i kruške. Ova proizvodnja je najoptimalnija na brežuljkastom dijelu Općine na nadmorskoj visini do 900 m. Područje Općine je ekološki čisto i bogato ljekovitim i aromatskim biljem. Raznovrsnost i značajne količine daju osnovu za razvitak eksploatacije samoniklog i uzgojenog ljekovitog bilja. Razvoj ove oblast treba ići ka povećanju kultiviranih površina, organiziranom otkupu i doradi do poluproizvoda i supstanci. Ova oblast predstavlja izuzetno profitabilan i izvozno orijentiran segment poljoprivredne proizvodnje koji svakako treba dalje razvijati.


______________________________________________________________________________________________________


25

Stočarska proizvodnja, s obzirom na klimatske i zemljišne uvjete treba ići u pravcu razvoja ovčarstva uz primjenu mjera poboljšanja pašnjaka i stvaranja uvjeta kvalitetne zimske dohrane i govedarstva kroz poticanje formiranja mini farmi. Ovu vrstu proizvodnje potrebno je pratiti odgovarajućim otkupnim i prerađivačkim kapacitetima.

Pored navedenih, tradicionalnih, poljoprivrednih djelatnost Općina ima uvjete i za razvoj nekonvencionalnih vrsta proizvodnje. S obzirom na ekološki čisto okruženje i obilje vodotoka, moguć je razvoj uzgoja ribe, kao i pčelarstva.

Jedan od dodatnih pravaca razvoja mogao bi biti i seoski turizam u kombinaciji sa lovnim turizmom, za koji na ovom području postoje izuzetni uvjeti. Na taj način bi se dobila mogućnost dodatnog plasmana poljoprivrednih proizvoda i povećanja prihoda poljoprivrednih gospodarstava, što bi povećalo motivaciju za ostanak na selu i stvorilo povoljnije uvjete života. 3.2. Korištenje šumskog zemljišta

Analizom prirodnih uvjeta utvrđeno je da Općina Gornji Vakuf – Uskoplje ima velika šumska bogatstva i povoljne uvjete stalnog prirasta i prirodnog podmlađivanja šuma. Uvjeti gospodarenja šumama propisani su Zakonom o šumama FBiH koji šume proglašava općim dobrom i prirodnim resursom čije se vrijednosti manifestiraju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije. Šumarski program Federacije definira opću politiku šumarstva i politiku gospodarenja sa divljači u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje biodiverziteta u šumama i na šumskom zemljištu. Kantonalna ministarstva, na temelju ovih smjernica, donose razvojne planove koji su osnova za izradu šumskogospodarske osnove i izvedbenih projekata za pojedina šumskogospodarska područja, kojima sukladno zakonu gospodare kantonalna šumsko-privredna društva. Gospodarenje šumama treba osigurati očuvanje i unaprjeđenje njihovih osnovnih funkcija: ekološke, gospodarske i socijalne. Ekološka funkcija se manifestira kroz očuvanje i zaštitu biodiverziteta i staništa, zaštitu zemljišta od erozije, zaštitu voda, utjecaj na klimatske uvjete uključujući i ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka. Da bi se postigao cilj unaprjeđenja vodnog režima slivnog područja rijeke Vrbas i njegovih pritoka potrebno je pri obnovi šuma dati prioritet šumskom zemljištu na većim nadmorskim visinama i uzgajati šume u punom obrastu oko pritoka i rijeke Vrbas. Zbog fizičko-geografskih osobina zemljišta, koje je sklono eroziji, na ovom području potreban je poseban pristup u gospodarenju šumama. Obzirom da su šume


______________________________________________________________________________________________________


26

najefikasnije sredstvo protiv erozije i poplava potrebno je unaprjeđivanje šuma po sastavu, sklopu i proizvodnom profilu. Na svim šumskim površinama pod većim nagibom koje su izložene eroziji potrebno je izvršiti razgraničenje i prevođenje u kategoriju zaštitnih šuma. U ovim šumama isključuje se gola sječa i na najmanjim površinama. Prema važećem prostornom planu BiH radi zaštite zemljišta od erozije potrebno je pošumiti sva ogoljela, bujična i erozivna zemljišta i lokalitete. Gospodarska funkcija šuma se manifestira kroz prihode od eksploatacije drvne mase i sekundarnih šumskih proizvoda (šumsko voće, gljive, ljekovito bilje, travnati pokrivač za ispašu, treset, divljač itd.) Da bi se unaprijedile ove funkcije potrebno je vršiti sječu i pošumljavanje u cilju povećanja obrasta, sklopa i visinskog prirasta i proizvodnog profila sastojina. Potrebno je degradirane šume prevesti u ekonomski vrijedne sastojine i pristupiti pošumljavanju neobraslih šumskih površina i manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta. Za stabilniji razvoj šumskih eko sistema, pored primjene efikasnijih sustava i dinamike sječe, intenziteta i načina eksploatacije šumskih proizvoda, provođenja preventivnih mjera zaštite šuma protiv biotskih i abiotskih štetnika, potrebno je efikasno organizirati i proširiti proizvodnju sjemenskog i sadnog materijala. Mjerama gospodarenja u šumama treba stvarati povoljne uvjete za ishranu i uzgoj divljači, kako bi se osigurali uvjeti za razvoj lovnog turizma. Ove mjere podrazumijevaju usklađivanje uzgojnih i eksploatacijskih šumskih radova kako bi se osigurali mir u lovištu i uvjeti za ishranu i održavanje prirodne reprodukcije divljači. Socijalna funkcija šuma ogleda se kroz razvoj rekreacije i turizma na šumskim područjima, odnosno istraživanje i naobrazbu, te zaštitu objekata i infrastrukture. U tom smislu značajan je i razvoj turističko rekreativnog kompleksa na područjima Ždrimci i Radovina.

Osnovni razvojni pravci šumarstva u slijedećem planskom periodu su:

- povećanje šumsko-uzgojnih radova, - racionalna potrošnja drveta - osiguranje skladnijeg odnosa šumsko uzgojnih radova

Bogatstvo šuma pruža solidnu osnovu za razvoj drvno-prerađivačke industrije. U tom pravcu treba preferirati:

− plansko gospodarenje koje obuhvata najekonomičniji i najbolji način eksploatacije,

− pošumljavanje površina pod goletima u svrhu zaštite od erozije, − pretvaranje niskokvalitetnih šuma i šikara u visokoproduktivne − pojačati mjere nadzora i kontrole nad eksploatacijom i zaštitom šume,

prvenstveno u protupožarnoj zaštiti.


______________________________________________________________________________________________________


27

3.3. Korištenje, zaštita i tretman voda Vode su izrazito značajan potencijal Općine. Njihovo obilje i prostorna raspoređenost, kvaliteta i stalnost, utječu na cjelokupan biljni i životinjski svijet, njegovu raznolikost i izdašnost i konačno na ljepotu krajolika čija je vrijednost prepoznata i posebno zaštićena. Godišnji srednji protok rijeke Vrbas, na mjernom mjestu u gradu, je 4,42 m3/sec, a izdašnost većih izvora je oko 0,75 m3/sec. Planinski izvori, iznad kojih nema aktivnih naselja i industrijskih objekata, su čisti i nezagađeni tako da se njihove vode mogu koristiti za vodoopskrbu naselja i proizvodnju i komercijalno pakiranje pitke vode. Značajne visinske razlike u vodotocima (rijekama i potocima) pružaju povoljne uvjete za izgradnju mini hidroelektrana. Povoljan odnos vodotoka i obradivog poljoprivrednog zemljišta omogućava korištenje voda u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Znači, vode se mogu višeznačno koristiti, što je ovim planom i predviđeno. Njihovo korištenje mora biti planski i projektno usmjeravano kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Rješenja moraju biti međusobno usklađena i bazirana na vodno-gospodarskoj osnovi. Ovo je posebno bitno naglasiti jer je raspon između maksimalnih i minimalnih voda izrazito velik. Prekomjerno korištenje voda za natapanje u sušnom periodu godine može ugroziti biološke minimume u vodotocima, ako se taj problem ne riješi kroz korištenje voda u energetske svrhe. Posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti izvorišta općenito, a naročito onih koja se koriste u vodoopskrbi. Treba spriječiti svako onečišćenje vodotoka otpadnim vodama i drugim mogućim zagađivačima i regulirati korito rijeke Vrbas u široj gradskoj zoni, kako bi se smanjio rizik od poplava. Zdrave vode jesu ključni faktor održivog životnog okoliša i života uopće. One ne mogu biti svedene u lokalne okvire, već su opće dobro svih ljudi, ali je briga o njihovoj zaštiti obveza svakog osobno.


______________________________________________________________________________________________________


28

4. Projekcija razvitka gospodarstva

4.1. Vizija gospodarskog razvitka

Gospodarski potencijal Općine Gornji Vakuf – Uskoplje temelji se prije svega na karakteristikama područja koje zauzima. Zahvaljujući brojnim resursima stvaraju se pretpostavke snažnijeg gospodarskog rasta Općine. Relativno je dobra okolnost da je prostor Općine Gornji Vakuf – Uskoplje ekološki povoljan zahvaljujući očuvanom okolišu i povoljnim klimatskim uvjetima. Kao što je i Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020 konstatirano poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda i turizam se tretiraju kao profitno intenzivne gospodarstvene grane. Dok su industrija, rudarstvo, urbanizacija i infrastruktura djelatnosti koje su najviše usmjerene na prostorne resurse ovih djelatnost,i čiji je razvoj dominantno determiniran upravo prostorom. Obnovom i postizanjem stanja razvojne gospodarske samoodrživosti, gotovo svi privredni i neprivredni sektori, a posebno industrija, poljoprivreda i turizam, će tražiti neke prostore. Ukoliko se očekuje znatan industrijski rast u narednom razdoblju sigurno je da ga je nemoguće postići isključivo na temelju racionalizacije već korištenih prostornih resursa, nego širenjem na nove prostore. U gospodarskom smislu, industrija predstavlja glavni pokretač razvoja svih ostalih djelatnosti, pri čemu su promet, trgovina, ugostiteljstvo i turizam uvjetovani rastom standarda i potražnjom za urbanim uslugama. Komunalna privreda, bankarstvo, osiguranje i druge usluge, uključivo i cijela vodoprivreda, primarno su generisani razvojem industrije. Stoga će, sukladno postavkama Prostornog plana Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020, industrijski razvoj i tome primjerena urbanizacija i izgradnja prometne infrastrukture u velikoj mjeri determinirati prostorni razvoj kako kantona tako i same općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Razvoj poljoprivrede, šumarstva i turizma će zahtjevati ne samo racionalnije korištenje prostora za te namjene, nego i njihovu maksimalnu zaštitu. Ovo naročito jer će u Kantonu prerađivačka industrija i rudarstvo biti glavni, a ostale djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo i turizam) sporedni potrošači prostora. Industrija, rudarstvo i poduzetništvo Značajka raspoloživosti ljudskih resursa područja Općine Gornji Vakuf – Uskoplje nesumnjivo je od izuzetnog značaja za pokretanje gospodarskog razvoja ove sredine. Značajan udio ruralnog stanovništva nesporno je, treba usmjeriti ka razvoju poljoprivrede i turizma, dok do sada izražen poduzetnički duh kroz razvijen segment malih i srednjih poduzeća, treba i dalje njegovati i poticati u okviru do sada zastupljenih gospodarskih oblasti:


______________________________________________________________________________________________________


29

- metaloprerađivačke industrije; - tekstilne industrije; - drvne industrije; - građevinarstva - proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda; - trgovine i usluga.

Na području Općine nalazi se više aktivnih rudnika s visokim stupnjem istraženosti ležišta:

- ležište gipsa „Bistrica“ na lokalitetu Bistrica s rezervama od 3.211.541 t,

- ležište ugljena–lignita „Dimnjače“ na lokalitetu Gračanica s rezervama od 12. 095.012 t,

- ležište dolomita „Pidriš“ na lokalitetu Pidriš s rezervama od 5,887.469 m3.

Aktivna ležišta mineralnih sirovina:

- ležište kvarcita Obodski potok-Gromilica, lokalitet Gromilica s

rezervama od 286.746 m3, - ležište kvarcita Gradac I i II, na lokalitetu Gradac sa rezervama od

1650 000t - ležište kvarcita Obodski potok-Gromilica na lokalitetu između

Obodskog potoka i Gromilice sa rezervama od 1 978 000t Pasivna ležišta mineralnih sirovina:

- bivši rudnik zlata i žive Mačkara, na lokalitetu naselja Mačkare, - bivši rudnici zlata na lokalitetima Zlatno Guvno i Crvene Zemlje, širi

lokalitet planine Vranica, - bivši rudnik barita Mračaj, na lokalitetu naselja Dobrošin.

Istraživanje krečnjaka i dolomita:

- na ležištu Voljice na lokalitetu Smrčevac-Raduša sa rezervama cca

965 000t - potencijalna nalazišta mineralne sirovine eruptiva i krečnjaka kao i

građevinsko-tehničkog kamena i arhitektonsko građevinskog kamena, na području sljedećih lokacija:Veliki Guser, Kaoci, Suhodol, Lisina, Rog, Timočka kosa, Livadica, Pe Luka, Crtalovac i Radovan planina

- potencijalna nalazišta mineralnih sirovina barita na lokalitetu Grnice, Sabljine pećine, Smrdivode itd.

pa s pravom govorimo o bogatstvu mineralnim sirovinama kao podlozi razvitka jedne od gospodarskih grana. Postojeće industrijsko/poslovne zone Batuški lug i Kamenica treba staviti ponovno u funkciju, uz istovremeno poticanje i poduzetničkih zona. Pri tome nikako se ne smije


______________________________________________________________________________________________________


30

zanemariti uspostavljanje partnerstva između javnog i privatnog sektora koji u međusobnoj interakciji neizostavno doprinose svjetlijoj zajedničkoj budućnosti. Poljoprivreda i stočarstvo Proizvodnja zdrave hrane, održivo i kontrolirano sakupljanje i proizvodnja samoniklog bilja bazirano na dokazanim standardima i odredbama Evropske unije, izgradnja skladišnih i prerađivačkih kapaciteta za poljoprivredne proizvode, te poticanje intenzivnog stočarstva i prerade mlijeka i mesa u konačnici nesumnjivo doprinose razvoju poljoprivredne proizvodnje i prerade. Pema prognozama Prostornog plana Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020 u poljoprivrednim enklavama u razvijaće se proizvodnja krompira, heljde, ječma, krmnog bilja na oranicama, povrća kratke vegetacije, odabranih vrsta jagodastog voća i ljekovitog bilja u plantažnom gojenju. Poseban pojas zauzeće voćne šume, na odabranim lokacijama zasadiće se šume (gajevi) oraha, domaćih poludivljih krušaka, jabuka, odabranih vrsta trešanja, višanja i šljiva. Na staništima divlje lijeske izvršiće se pošumljavanje odabranim sortama lijeske, prema posebnom projektu. Farme ovaca i krava na familijarnim gazdinstvima treba usmjeriti na stajski i kombinirani stajsko-pašnjački sistem stočarenja. Na povoljnim izvorištima poželjno je izgraditi vodoopskrbne objekte za naselja i pojila za stoku. Poseban projekat na razini Kantona će odabrati naselja za agroturističku djelatnost. Voditi računa da poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, zimski sportovi, izletišta i sl., moraju ograničiti svoje aktivnosti na prostor koji ne ugrožava sistem gospodarenja šumama i riječnim izvorištima. Posebnim projektima na razini Kantona biti će izuzeta područja parkova prirode. Područje sadašnjih pašnjaka, koji se koriste za ljetnu ispašu ovaca, treba ograničiti na zemljišta koja nisu devastirana. Projekcije na razini Kantona identificiraju mnoge razvojne projekte od značaja za razvitak poljoprivrede i stočarstva općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Projektu izgradnje vodooprskbnih objekata za potrebe domaćinstava i pojilišta za stoku prethoditi će izbor tipa, veličine i lokacije akumulacija oborinskih voda, koje će se koristiti za domaćinstva i pojila za stoku na planinskim pašnjacima. U planinskim vrtačama i dolovima nastaviće se proizvodnja krompira, stočne repe i ječma. Program proizvodnje proširiće se grupom povrća kratke vegetacije, namjenjenog za potrošnju u svježem stanju i za preradu (mrkva, celer, cvekla i dr.). Objekti akvakulture, sa kaveznim sistemom uzgoja, locirat će se na rijeci Vrbas. Uzgoj riba u blizini izvorišta će se proširiti na nove lokacije.


______________________________________________________________________________________________________


31

Sakupljanje gljiva po šumama s područja općine Gornji Vakuf-Uskoplje je dopunski izvor prihoda domaćinstava, a proizvodnja gljiva je Prostornim planom 2001-2020.g. uvrštena u razvojne djelatnosti Srednjobosanskog kantona. Za potencijalne komercijalne proizvođače gljiva izradit će se tipski projekti i studije isplativosti, usmjerene na određeni asortiman uzgoja gljiva. Pčelinjaci u Srednjobosanskom kantonu / Kantonu Središnja Bosna će osigurati sirovinsku osnovu za instaliranje industrije: za preradu i konfekcijsko pakovanje meda (za domaćinstva, ugostiteljstvo i sl.) i za proizvodnju specijaliteta na bazi meda, namjenjenih za različite kategorije potrošača i sl., u prepoznatljivom (keksi medenjaci) i neprepoznatljivom obliku (tedž, osvježavajući napici i kokteli i sl.) na što se svakako trebaju osloniti i inicijative u oblasti pčelarstva s područja općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Šumarstvo i lovstvo Šume zauzimaju površinu od 21.540 ha, odnosno 53 % površine Općine i to su naročito područja planina Vranice i Raduše odnosno njihovih padina, a uglavnom su u državnom vlasništvu. Zbog svega toga kažemo da Općina obiluje šumskim bogatstvom, što također daje osnovu stanovitog razvitka. Budući su već Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020.g. utvrđene osnovne postavke i načela u oblasti gospodarenja šumama, neophodno ih je svakako uvažiti i pridržavati ih se kada je riječ o šumarstvu na razini Općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Planiranjem biološke proizvodnje u šumarstvu treba osigurati trajnost, ravnomjernost i kontinuitet proizvodnje drvne mase radi podmirenja potreba. U gospodarenju šumama preferirati autohtone vrste drveća i održavati biodiverzitet flore i faune u prirodnim šumama. U budućnosti vrednovati sve funkcije šuma, jer bez tačnog poznavanja vrijednosti svake od njih nema valorizacije šumskog ekosistema. Pri tome se ne misli samo na drvo i druge materijalne proizvode šume, nego vrednovanje npr. hidrološkog značaja šuma, klimatskog, higijensko-zdravstvenog, rekreativnog, turističkog i dr. Sa ekologizacijom šuma se mora početi odmah i to uspostavom efikasnog ekološkog monitoringa kako bi se na najsavremeniji način signalizirale i inicirale sve negativne promjene u šumskom ekosistemu uzrokovane negativnim antropološkim uticajima. Potrebno je uskladiti odnose šumarstva i poljoprivrede. Zaustaviti postojeći trend deforestizacije uzurpacijama šumskog zemljišta, prejakim intenzitetima sječe i bespravnim sječama. Napuštena poljoprivredna zemljišta lošijeg kvaliteta treba zašumiti jer je samo šumska proizvodnja na njima ekonomski opravdana. Također, uskladiti proizvodne mogućnosti šuma sa brojem i veličinom kapaciteta prerade drveta. Drvna industrija mora učiniti dodatne napore da se prilagodi boljem korišćenju i štednji drveta kao sirovine, zatim da shvati da se cijene sirovine u BiH moraju usklađivati sa cijenama u drugim zemljama u okruženju gdje su one u pravilu veće. Interes je šumarstva da postoji jaka, moderna i profitabilna drvna industrija sa


______________________________________________________________________________________________________


32

finalnom preradom. Nije interes šumarstva da se zadrži dosadašnji trend u drvnoj industriji i da se izvozi uglavnom rezana građa, a vrlo malo finalni proizvodi. Šumarstvo mora stalno proširivati paletu svojih proizvoda, pa osim drveta iz šuma koristiti i brojne sporedne proizvode kao što su: ljekovito bilje, gljive, jestivo bilje, šumski plodovi, eterična ulja i proizvodi šumske faune, kako bi povećalo svoj dohodak i doprinijelo zapošljavanju nezaposlenog stanovništva. Ukoliko bi se proizvodi preradili u poluproizvode ili gotove proizvode kao na primjer: upakirani čajevi, upakirane gljive, prerađeni šumski plodovi itd., ukupan prihod bi se znatno povećao. Sabiranje sporednih šumskih proizvoda bi moglo vršiti svo stanovništvo, bez obzira je li urbano ili ruralno, bez obzira na pol i uzrast. U mnogim evropskim zemljama gradsko stanovništvo koristi vikende i odmor da bi sakupljalo plodove šuma i ostvarilo dopunske prihode. Seoskom stanovništvu je to lakše jer se nalazi bliže šumama i ima veća iskustva u ovom poslu. Borovnica šumska (Vaccinium murtillus) može se lansirati na svjetsko tržište kao jedan od vodećih proizvoda Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna. Otkup šumske borovnice sa područja planina Zec i Bitovnja kreće se do 80 tona godišnje. Ova količina nije dovoljna za serijsku industrijsku proizvodnju. Proširenje površina pod ovom dragocjenom, grmolikom biljkom plantažiranjem na odabranim lokacijama, bilo kao čista kultura ili u asocijacijama (fitocenozama) sa acidofilnom bukvom, smrčom i borom, osiguralo bi sirovine za preradu u budućoj tvornici voćnih sokova i drugih osvježavajućih napitaka. Kvalitet borovnice sa ovih područja dostiže onaj sa albanskih Prokletija, odakle se borovnica decenijama izvozi u USA. U cilju proširenja čistih zasada šumske borovnice izrađen je i tipski investicioni projekat, ali su ratne neprilike prekinule ovu aktivnost. Plantažiranje odabranih vrsta ljekovitog, aromatskog i medonosnog bilja proširilo bi sirovinsku bazu buduće industrije prirodnih lijekova. Da bi se ova djelatnost unaprijedila, potrebno je jednim kvalitetnim programom izvršiti identifikaciju i inventarizaciju vrsta šumskih plodova po lokalitetima, da se zna čime se raspolaže u kojem predjelu. Elaborat treba da obuhvati sve vrste koje imaju ili mogu imati u doglednoj budućnosti komercijalni plasman. Pogrešno je fokusirati se samo na one najprofitabilnije vrste, jer se potražnja i cijene mijenjaju iz godine u godinu. Stoga je: - Potrebno identificirati nosioce ove djelatnosti poštujući tržišne principe, ali

odrediti i titulare vlasništva sirovina jer one nisu neiscrpne i vlasnik o njima treba voditi računa da ne dođe do ugrožavanja vrsta.

- Povoljnim razvojnim kreditima pomoći nosioce ove djelatnosti, kako bi kompletirali pogone za sušenje, pakovanje, doradu i preradu proizvoda.

- Marketinški obraditi tržište, osigurati plasman solidnim firmama, sa bankama ili drugim finansijskim institucijama osigurati obrtna sredstva za finansiranje otkupa.


______________________________________________________________________________________________________


33

- Sa naučnim institucijama iz ove djelatnosti razviti saradnju, pratiti svjetska dostignuća iz ove oblasti i primjenjivati ih. Organizirati uzgoj ljekovitog i jestivog bilja.

- Vršiti permanentnu edukaciju i sakupljača i otkupljivača, kao i prerađivača. - Gdje god je to moguće vršiti finalizaciju i prodavati gotove proizvode, a ne

sirovine. Prioritetan zadatak šumarstva na razini Kantona je inventarizacija šuma i izrada šumsko privrednih osnova kako bi se tačno ustanovilo postojeće stanje šumskog fonda: površina, drvnih zaliha, prirasta i mogućih sječa i na prostoru općine Gornji Vakuf-Uskoplje. U cilju razvitka lovstva na području Općine neophodno je podupirati ostvarenje mjera donešenih na razini Kantona Prostornim planom za razdoblje 2001-2020 godina. To se prije svega odnosi na donošenje Programa zaštite, uzgoja divljači i unapređenja lovstva, te ponovno ozvaničenje uzgojnog područja za mrkog medvjeda koje obuhvaća i područje općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Nadalje Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna 2001-2020.g. je navedena neophodnost stimuliranja članova lovačkih udruženja da uništavaju štetočine, organiziranja efikasne lovočuvarske službe, kao i osnivanje lovno-turističke agencije na području Kantona koja će potpomoći tretiranje lovstva kao značajne gospodarske grane. Ono može uz minimalna ulaganja donositi veće prihode i profit, nego neke tvornice koje iscrpljuju resurse i zagađuju okolinu. Veliki prirodni, neurbanizirani prostori šuma, planinskih pašnjaka i zemljišta su veoma važan resurs kojeg treba aktivirati i iskoristiti. Lovstvo je to u stanju učiniti na jednostavan način, uz minimalna ulaganja, zahvaljujući prije svega posjedovanju značajnih lokaliteta na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje: - Lovišta “ Vranica” i “ Raduša ” spadaju među najbogatija lovišta u Europi sa

visokom i niskom divljači ( medvjed, srndać, divokoza, divlja svinja, tetrijeb ), - Prokoško jezero, - Ždrimačka jezera, bogata ribom (šaran i kljen). Turizam Sukladno općim načelima Marketing projekta dugoročnog razvoja turizma Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna, pod nazivom "Srednja Bosna - turistički biser aktivnog odmora", a koja su prihvaćena i Prostornim planom Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna 2001-2020. g., potrebno je u narednom planskom razdoblju na razini Općine Gornji Vakuf-Uskoplje raditi na uspostavi održivog turizma. Pretpostavke za to leže u ekološki očuvanim i zaštićenim sredinama u kojima se traži suradnja svih korisnika prostora (od djece pa do institucija). Koncepcija turističkog razvoja treba biti u službi općeg prosperiteta, pogotovo onih prostora koje su mimoišli razvojni procesi (ruralni dijelovi). Budući je Općina bogata zdravim i nezagađenim vodama, sigurno je da one predstavljaju solidnu podlogu za više namjena sa obiljem izvora, značajnim


______________________________________________________________________________________________________


34

energetskim potencijalima planinskih potoka i rijeka Vrbas i Desna (vodoopskrba, navodnjavanje, energetika i sl.), kao i mogućnost organiziranja turizma na vodi. Brojne su prirodne ljepote koje svakako zaslužuju pažnju i treba ih uvrstiti u aktivnosti turističke djelatnosti koje bi u konačnici rezultirale dobrobiti po lokalno područje. Speleološke lokacije na planini Vranici ( postoji 20 registriranih pećina i jama koje se nalaze na široj regiji Vranice i još mnogo drugih čiji je sadržaj u fazi otkrivanja.) kao i padine planine Vranice pružaju mogućnost za za razvoj planinarskog, zimskog (rekreativnog i natjecateljskog) i izletničkog turizma. Ždrimačka jezera u selu Ždrimci koje se nalazi neposredno ispod obronaka planine Vranice, čine dva jezera ledničkog tipa, veće jezero je dubine 13m a manje je dubine 17m, daju pretpostavku za razvoj, izletničkog, rekreacijskog, sportskog, tranzitnog i stacionarnog, ekološkog, sezonskog kupališnog turizma. Tok Bistričke rike predstavlja turistički potencijal za organiziranje izletničkih ruta, izleta, gastro-doživljaja, sportskih (ili ekstremno sportskih) natjecanja, te se predviđa izgradnja turističkog nselja na širem dijelu u dolini Bistričke rike (bivši lokalitet Titovog doma). Podvranička sela, Privor, spadaju u lokalitete za razvoj seoskog turizma.

- Lovišta “ Vranica” i “ Raduša ” - Prokoško jezero, ledničkoga tipa i u njega se ulijeva nekoliko potoka sa

čistom izvorskom vodom a nalazi se ispod samog vrha od 2112 metara. U jezeru živi endemska vrsta triton / vodozemac )

- Izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i slapovi ( vodopad Crnodol, Kozički slap)

Koncepcija razvoja turističke ponude i povećanje smještajnih kapaciteta u međusobnoj su ovisnosti. Suvremeni turizam teži prožimanju sadržaja i forme ponude turističkog proizvoda u kojem se pojavljuju paralelni oblici smještaja, osim klasičnog hotelskog smještaja. Također je izuzetno važno i prožimanje turističke namjene i rezidencijalne namjene kroz koju se ostvaruje, te neposrednost u ostvarivanju kontakta posjetitelja s lokalnim stanovništvom. U ovom kontekstu, pored hotela koji ostaje bitan smještajni oblik (pogotovo u gradovima), jednako su važni i drugi oblici smještaja:

- obiteljski hoteli - usmjereni prema zelenim programima turističkog korištenja - obiteljski apartmani - turističke kuće i sobe - bungalovi/reviri - turistička naselja - kampovi.

Ždrimačka jezera spadaju među lokalitete na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje pogodne za izgradnju kampova te u tom pravcu treba usmjeriti aktivnosti obogaćivanja turističke ponude, kao i povečanje smještajnih kapaciteta koji će obuhvatiti postojeće planinske domove Smrdivode i Radovina sa planiranom izgradnjom vikend naselja na ovim lokalitetima planine Vranica, te povezivanje turističke ponude sa Prokoškim jezerom.


______________________________________________________________________________________________________


35

4.2. Ciljevi planiranja gospodarskog razvitka općine Gornji Vakuf - Uskoplje

Dinamičan društveno-ekonomski razvitak

Razvoj elektroenergetskog sektora izgradnjom TE Bugojno4 i intenzivniji

razvitak Rudnika Gračanica5 i brojnih mini hidroelektrana uz već započete i završene investicije u male hidroelektrane na području Općine, plinofikacija Općine, nastavak razvoja metaloprerađivačkog i uslužnog sektora malih i srednjih poduzeća, bogata i raznovrsna turistička ponuda, intenzivna poljoprivredna proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima, te modernizacija regionalnih i lokalnih prometnica, čine osnovne elemente i preduvjete za dinamičan društveno – ekonomski razvitak Općine. Pri tome je potrebno težiti optimalnom korištenju svih potencijala identificiranih u prethodnim analizama kako bi se uspostavilo održivo, profitabilno i konkurentno gospodarstvo.

Povećana zaposlenost

Vitalnost gospodarske strukture Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, temeljiti će

se na poslovanju većeg broja malih i srednjih poduzeća u djelatnostima proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog i aromatičnog bilja, proizvodnje i prerade meda i mlijeka, metalo i drvoprerađivačke industrije, proizvodnje tekstila, građevinarstva , trgovine, turizma i ugostiteljstva. Ovome treba pridodati i značajniji razvitak servisnih i uslužnih djelatnosti koje će opsluživati poslovanje Rudnika Gračanica (transportni i servisno-remontni kapaciteti, opskrba, održavanje komunikacija i opreme i sl. ), kao i javno – privatno partnerstvo u realizaciji projekata društvene infrastrukture od interesa za općinu.

Sve ovo će doprinijeti povećanoj zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i zadržavanju mladih u Općini.

Razvijeno malo i srednje poduzetništvo

Poticajne mjere u pogledu namjene prostora i prostorno-planske

dokumentacije, raspoloživosti i opremljenosti prostora za poslovne i poduzetničke zone, osnivanje poslovnih inkubatora, davanje koncesija na korištenje općinskog zemljišta za intenzivniji razvitak poljoprivrede, te posvećenost lokalnih organa

4 Ukupno ulaganje u izgradnju Termoelektrane Bugojno 1 u razdoblje 2.014 do 2.017 godine predviđa se u iznosu od 870.051 tisuća Eura. Izvor: Studija energetskog sektora u BiH – Modul 1 do 14– Konačni izvještaj (Konzorcij: Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska, Soluziona Španjolska, Ekonomski institut Banjaluka, BiH, Rudarski institut Tuzla, BiH ) , Sarajevo-31. 03. 2008. 5 Prema navedenoj Studiji, u razdoblju 2.007 d0 2.020 godine predviđeno je ukupno ulaganje u razvoj i modernizaciju Rudnika Gračanica u iznosu od 8.104 tisuća Eura. Izvor: Studija energetskog sektora u BiH – Modul 1 do 14– Konačni izvještaj (Konzorcij: Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska, Soluziona Španjolska, Ekonomski institut Banjaluka, BiH, Rudarski institut Tuzla, BiH ), Sarajevo-31. 03. 2008.


______________________________________________________________________________________________________


36

uprave stimuliranju i servisiranju zahtjeva malog i srednjeg poduzetništva će doprinijeti ostvarenju planskog cilja koji se odnosi na razvitak malog i srednjeg poduzetništva.

Poboljšanje stanja i daljnji razvitak infrastruktur e

Temeljna infrastruktura treba pratiti potrebe gospodarstva i građana,

uvažavajući potrebe policentričnog koncepta razvoja Općine.

Izgradnja brze ceste Lašva-Vitez-Travnik-Donji Vakuf6 i Novi Travnik-Bugojno-Livno7, rekonstrukcija magistralnog puta Jajce - Donji Vakuf - Bugojno - Gornji Vakuf - Uskoplje8 ( M-16.2), te rješenje gradske obilaznice na ovom putnom pravcu, modernizacija postojećih i izgradnja novih lokalnih prometnica, planski su ciljevi u pogledu razvitka cestovne infrastrukture, kojima treba dodati dugoročno rješenje plavljenja rijeke Vrbas na dijelu magistralnog puta M-16.2.

Izgradnja priključnog plinovoda Zenica – Travnik – Travnik – Gornji Vakuf - Uskoplje9 i mjerno-regulacijskih stanica, sa gradskom distribucijskom mrežom cilj je u segmentu komunalne infrastrukture i podizanja razine životnog standarda stanovništva, zaštite okoliša i stvaranja sekundarnih energetskih izvora u gospodarstvu.

Izgradnja telekomunikacijske infrastrukture ( telekomunikacijski kabeli, mreža odašiljača za mobilnu i bežičnu telefoniju ) potrebne za slijeđenjem suvremenih tehnoloških potreba za razvoj gospodarstva su područja u nadležnostima telekomunikacijskih korporacija, na koja će se fokusirati i lokalna zajednica.

Povrh svega neophodno je kao bitan cilj planiranja uspostaviti vodoopskrbnu mrežu u svim ruralnim naseljima.

6 Izgradnja brze ceste Lašva-Vitez-Travnik-Donji Vakuf je “ projekt u vrhu prioriteta za Federaciju Bosne i Hercegovine, a cilj mu je povezati regione Centralne BiH sa budućom trasom autoceste u Koridoru Vc i poboljšati uslove odvijanja prometa duž pravca Sarajevo-Banjaluka. Dužina puta je 54 km, vrijednost oko 400 mil. KM, priprema će trajati 3-4 godine, a izgradnja 3 godine“; Izvor: Program rada Vlade Federacije BiH, Sarajevo maj 2007. 7 Brza cesta Novi Travnik – Bugojno – Livno je u Prostornom planu Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog Kantona 2005. – 2025 označena kao jedna od „najpovoljnijih veza Bosne i Hercegovine sa Srednjim Jadranom, odnosno Splitom …“ Izvor: Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog Kantona 2005. - 2025.; Knjiga 1 – Tekst Prostornog plana - Sarajevo / Zagreb, 2005. 8 Izvor: Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog Kantona 2005. - 2025.; Knjiga 1 – Tekst Prostornog plana - Sarajevo / Zagreb, 2005. 9 Tehno-ekonomska studija plinofikacije Srednjobosanskog kantona- BH-Gas i Ministarstvo privrede Vlade Srednjobosanskog kantona; 2006. godina (Dionica: Turbe-Donji Vakuf-Bugojno-Gornji Vakuf - Uskoplje, Duzina/precnik: 50 km/12,75 inch Investicija: 11 milijuna EUR )


______________________________________________________________________________________________________


37

Suvremena i učinkovita lokalna administracija (uprava) Organizacija i uvjeti rada zaposlenih u lokalnim organima vlasti trebaju biti takvi da omoguće zapošljavanje visokokvalitetnog osoblja, sposobnog i kompetentnog udovoljiti zahtjevima građana i gospodarstva. Informatizacija i okrenutost rješavanju svakodnevnih potreba stanovnika, organizacija i gospodarskih subjekata Općine postići će se poboljšanjem interne komunikacije i brzim pristupom svim raspoloživim podacima; omogućavanjem elektronske razmjene podataka; omogućavanjem korištenja hardverskih i softverskih resursa za veći broj korisnika formiranjem funkcionalnih baza podataka po svim oblastima iz nadležnosti Općine. U tom cilju, neophodno će biti osigurati odgovarajuće uvjete i mogućnosti za obuku zaposlenih u upravi, njihovo odgovarajuće nagrađivanje, kao i mogućnosti napredovanja u službi. Zaštićeni i očuvani životni okoliš i prirodni resursi uz njihovo optimalno korištenje Sukladno Zakonu o šumama, šume i šumska zemljišta, kao važan prirodni resurs u isključivoj su nadležnosti kantona i Federacije. Općine nemaju nikakvih zakonskih obveza i nadležnosti iz ove oblasti a trpe izravnu i neizravnu štetu od nekontrolirane eksploatacije šuma. Uspostavljanjem međuopćinske suradnje sa općinama Bugojno, Novi Travnik, Fojnica, Prozor Rama, Konjic i Kupres u cilju zaštite šuma i šumskog zemljišta u zoni Vranice, Raduše i Zec planine, utjecati na resorna ministarstva nadležna za izdavanje koncesija za eksploataciju šuma, tražiti pojačanu kontrolu poštivanja zakonskih odredbi i evidentirati sve nastale štete prouzrokovane pojačanom eksploatacijom šuma. Bogatstvo vodenim tokovima, rijekama, potocima, jezerima i izvorištima pitke vode, zahtijevaju posebnu brigu budući da „Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslijeđe koje treba čuvati i zaštiti“ 10. Isto tako zaštita od poplava mora biti briga cijele Općine, i šire zajednice ( kantona, entiteta i države BiH ) a ne samo lokalnih komunalnih i vodovodnih poduzeća. Čist, očuvan i zdrav okoliš su preduvjeti za zdrav i ugodan život stanovnika Općine.

10 Direktiva o vodama Evropske unije.


______________________________________________________________________________________________________


38

5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture

Zajedničke napomene: Demografska prognoza za poslijeratno razdoblje od 2010. – 2020. godine govori o značajnom negativnom trendu demografskih kretanja (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna, te konkretno za Općinu Gornji Vakuf - Uskoplje). Tako je predviđeno da će broj stanovnika predviđen starim prostornim planom Općine za 2000. godinu biti, uz vrlo male razlike, dostignut tek u planskoj 2027. godini prema trendu iz novog prostornog plana. To će biti razlogom što se predviđeni prostori – površine za društvenu infrastrukturu neće mnogo razlikovati od onih iz starog prostornog plana Općine za 2000. godinu i novi Prostorni plan za 2020. godinu. Promjene koje će nastupiti vezane su više za kvalitetu usluga, tehnološko – tehničke promjene u komunikacijama, veću elektronsku dostupnost određenim funkcijama, višenamjensku upotrebu određenih prostornih kapaciteta (osobito u školstvu, kulturi, sportu, obrazovanju odraslih i sl.), privatna inicijativa unutar usluga društvene infrastrukture (privatni objekti za predškolsku djecu, zdravstvene usluge, usluge veterinarske i agronomske službe i sl.). Promjene u naseobinskoj strukturi, čija je tendencija, iako za sada neznatna, prema okrupnjavanju naselja, nestanku malih patuljastih sela, kretanja stanovništva prema većim prometnicama, također će usmjeriti neke od funkcija društvene infrastrukture (smanjenje područnih škola, povećanje broja osmogodišnjih – devetogodišnjih škola, škole u jednoj smjeni, te njihovo višenamjensko korištenje, pokretne usluge kulture – knjižnice, zdravstvene ambulante, školski autobus i sl.) 5.1. Uprava i administracija (javne službe) Starim planom su predviđene do 2000. godine površine od 2500 – 4000 m2. Obzirom na smanjenje broja stanovnika, ali i usavršavanje tehnologija, praćenja svih podataka, osobito administracije (internet, kompjuter), te daljnji razvitak na polju ovih funkcija, sigurno neće biti potrebni novi prostori. Ono što treba poduzeti na polju unaprjeđenja kadra su doškolovanja, odnosno adekvatna naobrazba u službama zaposlenih u administraciji kao i suvremena oprema. Stanovništvo će sve više komunicirati elektronski, pa su u pitanju novi prostorni kapaciteti (čak i na selima). Ono što će biti i dalje neophodno to su manje ispostave za: pošte, banke, policijske postaje u sekundarnim centrima Pajić Polje i Voljevac (u starom planu su od 400-600 m2, smatramo čak prenaglašeno, ali sigurno zadovoljavajuće i za novi plan).


______________________________________________________________________________________________________


39

5.2. Školstvo

Obrazovanje – osnovne i osmogodišnje (devetogodišnje) škole

Prema demografskim pokazateljima, izražena je tendencija smanjenja broja učenika osnovnih i osmogodišnjih škola. Ovo smanjenje je vezano za poratno stanje u kretanju stanovništva, kao i značajno smanjenje dječje populacije od 0-14 godina (od 6.048 u 1999. na 4.198 u 2006. godini). Demografski pokazatelji dalje govore da će se u planskom periodu za 2020. godinu dostići broj stanovnika od 20.367, pa možemo predvidjeti da će potrebni kapaciteti za 2020. godinu biti za 2.850 učenika. Ono na čemu novi prostorni plan treba inzistirati je organizacija nastave u jednoj smjeni. Ako bi računali sa standardom od 1,8 m2/učenik, školskog prostora za osmogodišnje i osnovne škole bi trebalo 5.130 m2 (nastavne površine). Ukupni izgrađen prostor škola (sa pratećim površinama) ili 3,7 m2/učenik, iznosio bi 10.545 m2. Otvorenog prostora škola (dvorišta, sportske površine) sa 10 m2/učenika bi iznosilo daljnjih 28.500 m2. Osnovne škole (osmogodišnje) predviđene su u općinskom centru Gornji Vakuf – Uskoplje (dvije), te u Voljevcu i Pajić Polju. Osnovna škola Gornji Vakuf ima tri područne škole u Voljicu, Bistrici i Vrsima, a osnovna škola Uskoplje u Dobrošinu, Ždrimcima, Pidrišu i Trnovači (sve u prostornoj cjelini III). U prostornoj cjelini II Voljevac, sa sjedištem u Voljevcu egzistira osnovna škola, koja ima područnu školu u Borovoj Ravni. U prostornoj cjelini I Pajić Polje, sa sjedištem u Pajić Polju egzistira osnovna škola koja ima dvije područne škole u Bojski i Grnici. Obzirom na beznačajno povećanje stanovnika do 2020 godine pa tako i povećanje broja đaka, broj i veličina osnovnih i područnih škola ostaju isti. Napomena: Opća je tendencija smanjenja obitelji, pa tako i broja učenika osnovnih i osmogodišnjih škola. Smanjenje osnovnih (četvoro-razrednih) škola odumiranjem sela, doseljavanjem stanovnika u općinski centar i sekundarne centre, te uvođenjem školskog autobusa i povećanje broja osmogodišnjih škola, može se smatrati kao tendencija za duži planski period. Podizanje kvalitete obrazovanja u osmogodišnjim školama trebalo bi poticati izgradnjom i opremom škola (fiskulturne dvorane, višenamjenski prostori, kabineti za nastavu, veći broj nastavnika usmjerene nastave, prostori za dodatno školovanje odraslih, rekreacija i sport u poslijepodnevnim i večernjim satima za odrasle, kulturne priredbe, razne manifestacije). Uvjet za prestrukturiranje kvalitete škola i njihove šire usluge vezano je za razvoj lokalnog prometa.


______________________________________________________________________________________________________


40

Srednje usmjereno obrazovanje Obuhvat omladine za srednje škole starim prostornim planom za 2000. godinu iznosio je 75% učenika osmogodišnjih škola. Prema iskustvenim podacima ovaj obuhvat još uvijek nije dostignut. Kod nekih zemalja tendencije su za 100%-tno srednjoškolsko obrazovanje. Poratno smanjenje broja učenika od 0-14 godina utječe i na broj učenika srednjeg obrazovanja (djeca od 15 -18 godina). Kako se u svemu oslanjamo na 2000. godinu starog plana, tako ćemo se i u ovoj prognozi za 2020. godinu vezati na broj srednjoškolaca od 2.137 ili 75% od učenika osmogodišnjih škola. Međutim, stanje u srednjim školama treba nešto korigirati za 20% i ono iznosi 1.710 učenika. Potencirani broj srednjoškolaca se korigira na niže, jer jedan broj djece se odlučuje za srednje škole profila koji u njihovoj općini ne postoji. Školski prostor i kod ovih ustanova za potrebe nastave iznosi 1,7-2 m2/učenika. Za prognozirani broj to iznosi 3420 m2, a bruto izgrađena površina 3,7 m2/učenika ili 6.327 m2. Otvorenih površina potrebno je osigurati 15 m2/učenika ili 25.650 m2. I kod organizacije ovih objekata treba nastojati da se nastavni proces odvija u jednoj smjeni, kako bi objekt mogao primiti i druge sadržaje (dodatno obrazovanje odraslih, kulturne i druge manifestacije). Trend u svijetu je da školski objekti postaju multifunkcionalni centri obrazovanja, kulture, sporta, rekreacije. Drugo, što bi s vremenom trebalo razmotriti, je razvitak i drugih profila srednjeg obrazovanja, a prema gospodarskom razvitku općine, kao i zahtjevima novih tehnologija. 5.3. Dječje ustanove Kako je i kod školske djece spomenuto, izraziti je trend smanjenja djece od 0-6 godina (novi zakon o školskoj populaciji govori o devetogodišnjoj osnovnoj školi i šestogodišnjem uzrastu koji je obuhvaćen unutar uzrasta osnovnog obrazovanja). Nove obitelji su najčešće sa jednim djetetom i kasnijom dobi zasnivanja obitelji (najčešći je ekonomski, ali i socijalni razlog), a drugi značajno poratno odlijevanje stanovništva općine. Kod ove funkcije trend u smanjenju broja objekata dječje predškolske zaštite je i u promjeni gospodarskih odnosa. Pojava privatnih dječjih ustanova, osobito u većim urbanim sredinama, je značajna. Jasno, to zahtijeva i adekvatan kadar i prostor. Također, promjene u naseobinskoj strukturi , smanjenju seoskih zajednica i to upravo u mladoj populaciji, te povećanje u gradskim sredinama govori o sve manjim potrebama za ovim funkcijama na selu, a za račun njihovog povećanja u gradovima. Gospodarske, socijalne i druge promjene utjecat će na promjene u organizaciji i ponudi usluga objekata dječje zaštite. Socijalizacija predškolske djece smatra se da bi trebala obvezno početi od 3 godine života djeteta. Ranija skupina je još uvijek sa manjim postotkom i često organizirana u obitelji (osobito kod seoskih zajednica). Pretpostavke za obuhvaćenost djece od 1-3 godine za gradske sredine se kreće od 40% uzrasta, a seoske 30%, s napomenom da u selima značajno opada, a u gradovima (sve veći broj žena u radnom odnosu) raste.


______________________________________________________________________________________________________


41

Otvaranjem privatnih dječjih vrtića smanjuje se broj korisnika državnih ustanova. Kako će se taj odnos kretati zavisit će od sredine do sredine. Broj djece od 1-6 godina za stari plan 2000. godine iznosio je 760 djece. Prema novim demografskim prognozama ovaj je uzrast u stalnom opadanju. Međutim, ako pretpostavimo gospodarski oporavak i sve veći broj zaposlenih žena, možemo pretpostaviti da će potrebni broj djece za ove objekte, slično i prethodnim grupacijama, u 2020. godini biti sličan. Tako je za 2000. godinu i 760 djece, á 2 m2/djetetu bilo potrebno osigurati 1.502 m2 objekta i 5.100 m2 zemljišta ili 8m2/djetetu. Kod privatnih vrtića zahtjevi lokacije objekta, okruženja, kao i obrazovanja osoblja se posebno određuju. Krug gravitacije za ove funkcije se, također, propisuje (do 15' od mjesta stanovanja). Gravitacijski centri Pajić Polje i Voljevac bi trebali imati objekte kapaciteta do 50 korisnika, uz mogućnost pojave i privatnih usluga. 5.4. Zdravstvo Sistem zdravstvene zaštite organiziran je kroz Dom zdravlja u Gornjem Vakufu-Uskoplju i sektorske ambulante Voljevac, Pajić Polje i Voljice. Dom zdravlja sa kapacitetom od 1320 m2 (prema normativima od 005-02 m2/stanovniku) zadovoljavao je potrebe 1990. godine. Prema planu 2000. godine trebao se neznatno povećati i iznositi 1420 m2. Prema prognozi za 2020. godinu promjena u broju stanovnika neće biti, što znači da bi ovi kapaciteti i tada zadovoljili potrebe. Međutim, problem predstavlja kvaliteta usluga (kadar i oprema). Novi pristup u osnovnoj primarnoj zaštiti kroz uvođenje kućnog liječnika zasigurno će promijeniti i kvalitetu usluge. Viša razina zdravstvene zaštite ostvaruje se kroz Dom zdravlja Gornji Vakuf – Uskoplje i ljekarnu Gornji Vakuf - Uskoplje. Opća je karakteristika da je zdravstvena zaštita nedovoljno razvijena kroz pomanjkanje broja liječnika (1 liječnik/1658 stanovnika, a normativi govore o najmanje 1 liječnik/600 stanovnika). U planu za 2020. godinu trebalo bi poboljšati kvalitetu usluga kroz povećanje broja liječnika. Ovaj uvjet je u izravnom odnosu sa gospodarskim razvitkom općine. U sekundarnim centrima Pajić Polju i Voljevcu neophodno je predvidjeti ljekarne, kao i zdravstvene ambulante (u Voljevcu zdravstvena ambulanta postoji). Također, bilo bi efikasno razmotriti uvođenje pokretnih zdravstvenih ambulanti do svih mjesnih zajednica (pa i sela) određenim danima u tjednu. Uređenje lokalnih putova za ovakve usluge je neophodno. 5.5. Kultura, sport, rekreacija Kultura Objekti kulture slabo su zastupljeni. U razvojnom periodu neophodno je predvidjeti nove kapacitete.


______________________________________________________________________________________________________


42

Postojeći objekt Dom kulture površinom i sadržajem zadovoljava i buduće potrebe. Međutim, i pored postojećih sadržaja kino dvorane i knjižnice, nedostaju sadržaji za mlade kao što su galerija – izložbeni prostor i sl. Objekti kulture, kao i funkcije koje se odvijaju u ovim objektima, nisu uvijek permanentne za sve sadržaje, a financijski su gotovo najčešće slabo zastupljene u proračunima općine. To bi bio jedan od osnovnih razloga prijedloga da objekt za kulturna događanja ponudi polivalentnu dvoranu, kao i ostale sadržaje, koji bi se koristili u razne svrhe i događanja. Prvo, za ovakve sadržaje treba ponuditi dobro osmišljen program eventualne dogradnje ili rekonstrukcije postojećeg Doma kulture ili, ako to nije moguće, novi objekt koncipirati kao zajednički objekt za sve nedostajuće sadržaje. Lokacija ovog atraktivnog objekta pretpostavlja područje užeg gradskog tkiva. Već u starom prostornom planu predviđena je kino dvorana sa 300-400 mjesta, površine do 1200 m2). Dvorana bi trebala služiti i široj namjeni kulture (kazališne predstave, festivali, sastanci mladih i sl.). Novi izložbeni prostor - galerija cca 170-200 m2 (za stalne i povremene izložbe). Uz ovaj prostor bi trebalo vezati i površine knjižnice sa čitaonicom (danas sve više i video klub) oko 120 m2. Omladinski dom u sklopu ovog objekta površine 2000 – 2500 m2, sa internet klubom. U okviru centara mjesnih zajednica, osobito u sekundarnim centrima općine (Pajić Polje i Voljevac) predvidjeti objekte za razne kulturne manifestacije i odraslih i mladih sa manjim dvoranama za više namjena (od kulture, do zabave i rekreacije, te sastanaka za potrebe mjesne zajednice). Uz ove sadržaje vezati i funkcije ugostiteljstva, trgovine, servisa (kao male mjesne urbane centre). I za ove objekte neophodno je razraditi programe kako bi se dobile adekvatne prostorne veličine. Također, treba razmotriti i prostore škola za odvijanje ovih funkcija unutar njihovih prostora u više namjena, u večernjim satima (osim doškolovanja odraslih, mogu se odvijati i funkcije kulture). Uz objekt Dom kulture sa predviđenim novim površinama (ili posebnim objektom), što bi se kroz programski zadatak definiralo, treba razmotriti i potrebe za razne društvene organizacije, klubove, sportska društva i sl. Svi bi ti sadržaji trebali imati zajedničke nus površine. Za potrebe informacija ne predviđaju se posebni objekti. Područje općine je dobro pokriveno RTV programom (može se jedino govoriti o kvaliteti TV programa). Do 2000. godine nije bila planirana radio postaja. U poboljšanju gospodarskog razvitka, a u okviru novih prostora za funkcije kulture bilo bi poželjno predvidjeti i prostor za radio postaju, kao i mogućnost izdavanja lokalnog dnevnog tiska. Sport i rekreacija Za potrebe sporta predviđena je bila izgradnja sportskog centra i u starom planu na površini 2-3 ha sa kompletnim sportskim sadržajima (nogomet, atletika, rukomet, košarka, odbojka i dr.).


______________________________________________________________________________________________________


43

U izgradnji je sportska dvorana, univerzalnog karaktera sa gledalištem oko 1000 posjetitelja. Na ostalim lokalitetima sekundarnih općinskih centara, kao i u okviru centara mjesnih zajednica, već smo ranije kroz razmatranje razvitka školskih objekata, osobito osmogodišnjih škola rekli da bi se njihovom dogradnjom i organizacijom nastave u jednoj smjeni, prostori školskih dvorana za sport i rekreaciju, kao i vanjski školski prostori , u poslijepodnevnim i večernjim satima mogli koristiti za mlade i odrasle. Na posebnim lokalitetima prirodnih rijetkosti predviđen je razvitak rekreativnih centara. Tako na lokalitetima: - „Smrdivode“ skijaški rekreativni centar, tereni za skijanje, žičara, turističko –

ugostiteljski objekti, vikend naselje - „Radovina“ skijaški rekreativni centar, tereni za skijanje, žičara, turističko –

ugostiteljski objekti, vikend naselje - „Raduša“-skijaški rekreativni centar, tereni za skijanje, žičara, turističko –

ugostiteljski objekti i vikend naselje; - „Ždrimci“ – predviđa se izgradnja turističko – rekreacijskog centra uz jezera sa

površinom cca 44 ha i vikend naseljem; U sekundarnim centrima: - Pajić Polje treba predvidjeti 2,3 ha za sport i rekreaciju (za djecu, omladinu i

odrasle), a fiskulturnu salu osmogodišnje škole „Pajić Polje“ (ex S. Kovačević) koristiti u vanškolskom vremenu (što je već navedeno);

- U gravitirajućem centru Voljevac osigurati 1,6 ha za sport i rekreaciju (djeca, omladina i odrasli). Pri osmogodišnjoj školi bilo bi neophodno izgraditi fiskulturnu dvoranu, koja bi se kao i kod prethodnog slučaja, koristila u vanškolskom vremenu za ove potrebe.

- Svaka mjesna zajednica bi za potrebe igre djece i odraslih trebala dobiti terene za ove potrebe (a najbolje uz osnovne škole) od 0,2 – 1 ha.


______________________________________________________________________________________________________


44

6. Projekcija fizičke infrastrukture

6.1. Cestovni promet 6.1.1. Magistralne i regionalne ceste U dokumentacijskoj osnovi ovog plana je istaknuto da je općina Gornji Vakuf – Uskoplje oslonjena isključivo na cestovnu prometnu mrežu čija je okosnica magistralna cesta M16,2 Bugojno – Gornji Vakuf - Uskoplje, Prozor – Jablanica. Takvo rješenje će biti zadržano i u ovom planskom razdoblju, ali će stanje ceste M 16,2 položajno i kvalitetno biti znatno povoljnije. Planom se predviđa izmještanje te ceste na dijelu od naselja Trnovača do lokaliteta Planduški dolac ukupne dužine oko 5 km. Položajno trasa obilaznice ide od Trnovače preko rijeke Vrbas (uzvodno od ušća Kruščice), zatim uz lijevu obalu Kruščice do presijecanja regionalne ceste R 439 ispod brda „Zvizde“, te podnožjem tog brda i uz desnu obalu Vrbasa do kraja urbane zone grada. Planom je predviđeno da se, dalje od lokaliteta Planduški dolac, nastavi izmještanje trase magistralne ceste M 16,2 i to tako da se ona položi uz rijeku Vrbas prema Voljevcu i dalje uz potok Tuščicu, prema perivoju Mejnik. Ovaj novi položaj magistralne ceste M16,2 je bio sadržan i u prethodnom Prostornom planu. Njegova dužina na području Općine je oko 12 km. Ovim planom su definirani orijentacijski prostorni položaji opisanih izmještanja i ucrtan koridor širine 100 do 300 m, kako bi se zaštitio prostor potreban za obradu projektiranih rješenja i izgradnju tih dijelova cesta. Pri izradi ovog Plana nije se raspolagalo dugoročnim planovima razvoja magistralnih cesta, koje su u nadležnosti Direkcije za ceste Federacije BiH i koji bi trebali sadržavati i opisana izmještanja sa dinamikom realiziranja. Radi toga je obveza nadležnih organa Općine Gornji Vakuf - Uskoplje i njenih predstavnika u Federalnim organima da osiguraju odgovarajući tretman svojih planskih potreba kroz planove Direkcije za ceste Federacije BiH. Pored magistralne ceste M16,2, Općina je sa okruženjem povezana i regionalnom cestom R439 Gornji Vakuf - Uskoplje – Pavlovica – Novi Travnik. Iako je ova cesta neposredna i kratka veza Općine sa centrom Kantona u Travniku i prema srednjoj i centralnoj Bosni njeno stanje je loše. Na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje je 14,5 km te ceste, od kojih je samo početnih 2,5 km rekonstruirano i asfaltirano, a ostatak je neasfaltiran i sa širinom kolnika od 4 m.


______________________________________________________________________________________________________


45

Ova cesta je u nadležnosti Ministarstva prometa i veza Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna. Razvojnim programom tog ministarstva treba osigurati rekonstrukciju i modernizaciju kompletnog cestovnog pravca u prvom dijelu planskog perioda.

Tabelarni pregled postojećih i planiranih magistralnih i regionalnih cesta Red. br.

cestovna dionica

dužina km

postojeće stanje

planirani radovi

1. Magistralna cesta M 16,2 Humac – Gornji Vakuf - Uskoplje– Sičaja

18,0

asfaltni kolnik širine 6 m

redovno i investicijsko održavanje

2. Magistralna cesta M 16,2 Obilaznica: Trnovača – Kruščica – Planduški dolac

5,0

-

novogradnja: kolnik 8 m

3. Magistralna cesta M16,2 Brza cesta: Planduški dolac – Voljevac - Mejnik

12,0

-

novogradnja: kolnik 8 m

4. Regionalna cesta R 439 Gornji Vakuf - Uskoplje- Bistrica

2,5

asfaltni kolnik širine 6 m

redovno i investicijsko održavanje

5. Regionalna cesta R 439 Bistrica - Pavlovica

12,0

makadam kolnik širine 4 m

rekonstrukcija i modernizacija: kolnik širine 6 m


______________________________________________________________________________________________________


46

6.1.2. Lokalne ceste Mreža lokalnih cestovnih prometnica u Općini je dobro razvijena. U svojoj osnovi ona obuhvaća tri grupe prometnica i to:

a) Ceste unutar naselja i između pojedinih naselja koje predstavljaju (pored magistralnih i regionalnih cesta) glavne prometnice. Ove ceste imaju naglašen značaj u razvoju općinskih naselja, te zahtijevaju kontinuirano i kvalitetno održavanje. One, zajedno sa ulicama unutar grada (urbanih prostora) čine osnovnu prometnu mrežu.

b) Ceste koje povezuju pojedina manja naselja sa lokalnim cestama prvog reda

ili sa magistralnom i regionalnom cestom. One zahtijevaju povremeno održavanje, a po tretmanu su priključne ceste.

c) Ceste unutar šumskih revira preko kojih se vrši eksploatacija šuma i obavljaju

druge funkcije vezane za gospodarenje šumama, lov i dr. Ove ceste su u nadležnosti Javnog šumsko – gospodarskog poduzeća, koje brine i o njihovom održavanju. One su izvan kategorizacije i javne uporabe, ali moraju biti signalizirane i redovno održavane.

Tehničke karakteristike lokalnih cesta iz točaka a) i b) i stanje kolnika su dosta promjenjivi i često ne zadovoljavaju minimalne uvjete sigurnosti u prometu i zaštiti samih cesta i njihovih korisnika. Ovim Planom je predviđeno da se, suglasno značaju pojedine ceste, vrše programski i tehnički kontrolirani radovi na postupnoj rekonstrukciji loših dijelova ili cestovnih pravaca, kao cjeline. Također je predviđeno da se blagovremeno vrše radovi investicijskog i redovnog održavanja i prioritetno postavi nedostajuća prometna signalizacija. Podaci o lokalnoj cestovnoj mreži odnosno pojedinoj cesti i planiranim zahvatima u tijeku planskog perioda su dati u sljedećem tabelarnom pregledu.


______________________________________________________________________________________________________


47

Tabelarni pregled lokalnih cesta (prema Odluci Općine Gornji Vakuf - Uskoplje)

Red. br.

Putni pravac (lokalni ili

nekategorisani koji se sufinancira, obilaznica...)

Dužina putova Održavanje 3. Rekonstrukcija

km

4. Investicijska popravka km

Primjedba Tucanik Asfalt

km Ukupno km 1. Redovno

održavanje Prilog 1.

2. Vanredno održavanje

Prilog 2.

1. Gornji Vakuf - Uskoplje-Dobrošin-Voljevac-Pridvorci-Mejnik

0,7 12,4 13,1 13,1

pr

ema

godi

šnje

m p

rogr

amu

0,7

Rek

onst

rukc

ija i

inve

stic

ijska

opr

avka

su

uvje

tova

ne lo

kaln

im

inic

ijativ

ama

i osi

gura

nim

sre

dstv

ima

građ

ana

2. Borova Ravan-Pridvorci 2,5 - 2,5 2,5 -

3. Voljevac-Jelići 10,6 1,4 12,0 12,0 7,6

4. Mačkare-Valice 3,2 - 3,2 3,2 3,2

5. Rika -Seferovići 2,7 - 2,7 2,7 -

6. Kućine -Kozice 1,8 1,0 2,8 2,8 -

7. Voljevac-Cvrče 6,5 - 6,5 6,5 3,0

8. Kotovci-Zastinje 1,3 0,5 1,8 1,8 -

9. Mačkara-Smrčevice 9,5 - 9,5 9,5 -

10. Sidice – Gazići – Mladići 2,0 - 2,0 2,0 -

11. Čepkovice – Borova Ravan 1,2 - 1,2 1,2 -

12. Gornji Vakuf - Uskoplje-Ždrimci (sa odvojcima)

3,1 4,5 7,6 7,6 -

13. Potrlica-Ždrimci 2,2 - 2,2 2,2 -

14. Sičaja-Pidriš - 2,8 2,8 2,8 -

15. Pidriš-Zastalača 0,5 1,3 1,8 1,8 0,5

16. Podgrađe-Bistrica (sa odvojcima) 4,0 3,5 7,5 7,5 4,0

17. Gornji Vakuf - Uskoplje-Bistrica - 1,7 1,7 1,7 p r e m - R e k o n


______________________________________________________________________________________________________


48

18. Podgrađe-Voljice 1,5 6,5 8,0 8,0 1,5

19. Jagnjid – Kute - Vaganjac 1,7 3,4 5,1 5,1 1,7

20. Gaj – Osridak - 2,0 2,0 2,0 -

21. Gornji Vakuf - Uskoplje-Uzričje 0,3 1,3 1,6 1,6 0,3

22. Gornji Vakuf - Uskoplje -Paloč (sa odvojcima)

1,5 2,7 4,2 4,2 1,5

23. Paloč-Duša 1,0 - 1,0 1,0 -

24. Paloč-Podgrađe - 2,2 2,2 2,2 -

25. Pajić Polje-Grnica 0,3 7,0 7,3 7,3 0,3

26. Pajić Polje-Hrasnica (sa odvojcima) - 3,5 3,5 3,5 -

27. Donja Hrasnica -Gornja Hrasnica 2,0 0,3 2,3 2,3 -

28. Pajić Polje-Donja Ričica-Lužani (sa odvojcima)

4,5 - 4,5 4,5 2,0

29. Donja Ričica-Gornja Ričica-Kladuša 1,8 1,2 3,0 3,0 -

30. Gornja Ričica - Hindići 5,0 - 5,0 5,0 -

31. Humac-Bojska 1,4 5,6 7,0 7,0 1,4

32. Zukići-Memići-Grižići 4,5 - 4,5 4,5 -

33. Zukići - Derviši 3,5 - 3,5 3,5 -

34. Humac-Rosulje 2,6 0,4 3,0 3,0 1,0

35. Humac-Okolišće 1,5 0,3 1,8 1,8 -

36. Gornji Vakuf - Uskoplje - Duratbegović dolac

- 1,3 1,3 1,3 -

37. Gornji Vakuf – Uskoplje -Dražev dolac 0,5 1,5 2,0 2,0 p r e m 0,5 R e k o n


______________________________________________________________________________________________________


49

38. Ploča –Volari-Hrasnica 1,8 2,2 4,0 4,0 1,8

39. Ploča-Vilić Polje-Hrasnica 1,2 1,8 3,0 3,0 -

40. Vilić Polje - Bistrica 1,7 0,3 2,0 2,0 1,8

41. Ploča – Mošćani 0,7 0,3 1,0 1,0 -

42. Gornji Vakuf - Uskoplje-Batuša (sa odvojcima)

1,4 2,1 3,5 3,5 1,4

43. Gornji Vakuf - Uskoplje-Grebine-Ponir-Krupa

2,2 1,1 3,3 3,3 -

44. Gornji Vakuf - Uskoplje-Zvizde-Ponir 0,8 0,3 1,1 1,1 -

45. Osila – Donji Milići 0,8 - 0,8 0,8 -

46. R 439 - Krupa - 2,1 2,1 2,1 -

47. Gornji Vakuf - Uskoplje- Vrse 1,0 1,3 2,3 2,3 -

48. Pajić Polje-Pernice (sa odvojcima) 3,4 0,6 4,0 4,0 2,0

49. Dobrošin-Mračaj (sa odvojcima) 2,3 0,7 3,0 3,0 -

50. Podgrađe-Galečica (sa odvojcima) 2,0 2,0 4,0 4,0 3,4

51. Gradske ulice (asfaltne) - 11,5 11,5 11,5 -

52. Gradske ulice (zemljane) 3,4 - 3,4 3,4 3,4

53. Gradske ulice i lokalni putovi (sufinanc. mještani i donatori, retencije i saobraćajna signalizacija)

- - - - -

UKUPNO: 108,1 94,6 202,7 202,7 41,6 26,6


______________________________________________________________________________________________________


50

Prethodni tabelarni pregled je urađen prema nazivima i nomenklaturi iz novelirane odluke o kategorizaciji lokalnih cesta. U posebnom djelu te odluke dat je i propis ostalih nekategoriziranih putova. Bitno je istaći da su odlukom definirani osnovni bitni uvjeti za održavanje, zaštitu i korištenje lokalnih cesta i drugih prometnih površina. Radi toga je ta odluka sastavni dio ovog Plana. Iz tabelarnog pregleda je vidljivo da je dužina mreže lokalnih cesta na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje 202,7 km od čega su asfaltirane ceste 94,6 km. Ostale ceste kao i većina nekategoriziranih cesta-priključaka je sa makadamskim kolnikom. Planom je predviđeno da se sve lokalne ceste i druge javne prometne površine kontinuirano i uredno održavaju u prohodnom stanju koje podrazumijeva normalan i siguran promet. Također je planirano da se rekonstruira i proširi najmanje 41,6 km cesta, i da se obnovi kolnik sa pratećim radovima, na 26,6 km lokalnih cesta. Ovim radovima nisu obuhvaćeni radovi na lokalnim cestama koji će biti izvođeni u sklopu izgradnje MHE ili drugih objekata. Modernizacija i investicijsko održavanje cesta je uvjetovano lokalnim inicijativama i osiguranjem novčanog učešća građana u financiranju radova. Bitno je istaći da se rekonstrukcija i modernizacija lokalnih cesta vrši isključivo sredstvima građana sa gravitirajućeg područja i sredstvima donacija 6.2. Telekomunikacije Opće prihvaćeni trend razvoja telekomunikacijske mreže je dovođenje optičke niti do svakog korisnika. Ovo rješenje danas nema uvjete za komercijalnu uporabu koja se očekuje za desetak godina, ali u međuvremenu optički sustav prijenosa treba što više približiti korisniku. Kako bi se ova strategija razvoja uvela u praksu, svaku izgradnju novih dionica TK mreže ili rekonstrukciju postojeće treba planirati kao kabelsku kanalizaciju sa cijevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizacije i izradu nastavka na kabelima. Izgradnju DTK i nove mreže treba planirati i uz sve nove prometnice, a osobito do zona poslovne namjene. Planirana distribucijska kabelska kanalizacija omogućit će elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.


______________________________________________________________________________________________________


51

Područje Općine Gornji Vakuf – Uskoplje u telekomunikacijskom pogledu je u proteklom razdoblju znatno osuvremenjeno, a u pojedinim segmentima moguće je tokom narednog razdoblja očekivati i dodatna poboljšanja, u skladu s tehnološkim razvojem telekomunikacijskog sustava. Dinamika izgradnje telekomunikacijske mreže u budućnosti će se prilagoditi prioritetima gospodarskog razvoja, uz usklađivanje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture. Razvoj telekomunikacija temeljit će se na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga. Razlikuju se dvije skupine telekomunikacijskih usluga (uskopojasne i širokopojasne) koje koriste istu mrežnu osnovicu, što ima implikacije na sve tri tehnološke razine telekomunikacijske mreže – pristup, komutaciju i prijenos. Nepokretne mreže Na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje telekomunikacijski promet odvija se preko područnih centrala. Kako neka naselja nisu pokrivena vlastitom komutacijom, u skladu sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga da se komutacijsko čvorište što više približi krajnjem korisniku, tamo gdje se to pokaže opravdanim i takve mjesne mreže pokrivat će se vlastitom komutacijom. Sukladno tomu, dolazit će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mrežama u smislu izgradnje novih kapaciteta. Modernizaciju i izgradnju novih prijenosnih putova treba očekivati s obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu. Razvoj magistralne i spojne mreže bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa, kao i postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama, a drugo područje razvoja odnosi se na povećanje održivosti mreže. 6.3. Vodoopskrba Hidrografska mreža Općine je veoma razvijena, a najznačajnija i vodom najbogatija rijeka Općine je rijeka Vrbas, koja se u Zakonu o vodama Federacije BiH svrstava u I. kategoriju na Vodnom području rijeke Save. Dužina glavnog toka iznosi oko 240 km, a pripadajuće slivno područje oko 5000 km2. Na svom putu od izvora na Zec planini, pa duž cijele Općine, rijeku Vrbas vodom obogaćuju mnogi potoci, bujice i izvori te je tako čine pogodnom za više namjena (vodoopskrba, navodnjavanje, energetika). Do Donjeg Vakufa Vrbas je izrazito planinska rijeka (prosječna nadmorska visina Općine je oko 1000 m), dok je nizvodno od Banja Luke ravničarska rijeka. U gornjem i srednjem dijelu sliva javlja se veći broj kraških vrela pogodnih za vodo-snabdijevanje. Oborine koje dospijevaju na krške površine filtriraju se u podzemlje,


______________________________________________________________________________________________________


52

formirajući akumulacije podzemnih voda, odakle voda istječe na krškim vrelima poput Kruščice, Bistrice, Laništa i drugih manjih vrela (u jugoistočnom dijelu sliva rijeke Vrbas), dok je na sjeveru krš manje zastupljen, pa samim tim i vrela, ali je površinska hidrografska mreža sve zastupljenija. Prostornim planom Općine Gornji Vakuf – Uskoplje za period od 1981. do 2000. godine analizirane su i razmatrane mogućnosti za vodoopskrbu svih naselja na temelju pretpostavljenog broja stanovnika u 2000. godini. Tom prilikom su prikupljani podaci o raspoloživim vodnim resursima i analizirana tehnička rješenja za izgradnju novih vodoopskrbnih sustava, za urbano područje, kao i za mjesne zajednice posebno. Tom prilikom su razmatrane mogućnosti kaptiranja vrela za više lokalnih vodovodnih sustava, odnosno za svaku MZ po nekoliko, zavisno od rasporeda i udaljenosti među mjestima, konfiguracije terena i naravno, količine raspoložive vode. Međutim, zbog posljedica ratnog razaranja, struktura naselja i broj stanovnika se dosta izmijenio u odnosu na tu projekciju, te se i razmatrana rješenja moraju prilagoditi novonastalom stanju. Prema postojećim podacima gotovo sva naselja imaju izgrađene vodoopskrbne objekte, međutim tehnička rješenja u pojedinim naseljima, kapaciteti i zaštita izvorišta nisu zadovoljavajući, te je potrebno poduzeti konkretne mjere na njihovoj sanaciji.

Proračun potrebnih količina vode za naselja u Općini za planski period do 2020. godine

Red. broj

Mjesne zajednice

Naselja (urbana područja) urbana zona

Br.stanovnika 2020.

Specif. Potrošnja l/st/dan

Ukupna potrošnja l/s

Max.dnevna potrošnja l/s (kd=1,5)

1. i 2.

Gornji Vakuf – Uskoplje urbano područje (3 mjesne zajednice)

Gornji Vakuf - UskopljeI Gornji Vakuf - UskopljeII Gornji Vakuf - UskopljeIII

4322

320

16,01

24,02

Gornji V./Uskoplje I

Gornji V./ Uskoplje II

3.

Gornji Vakuf - Uskoplje III (Batuša, Krupa)

Batuša Krupa

570 466

320 320

2,11 1,73

3,17 2,60

Σ=3,84 Σ=5,77 4. Bistrica Bistrica 1386 280 4,49 6,74

5. Podgrađe Podgrađe Galičica Šugine Bare

976 35 0

280 280 -

3,16 0,11 -

4,74 0,17 -

6. Voljice

Gaj Jagnjid Kute Osridak Vaganjac Voljice

261 396 205 320 267 269

280 280 280 280 280 280

0,85 1,28 0,66 1,04 0,87 0,87

1,28 1,92 0,99 1,56 1,31 1,31

Σ =5,57 Σ =8,37


______________________________________________________________________________________________________


53

7. Uzričje

Duša Paloč Uzričje Jelače Mračaj

105 256 160 7

226

280 280 280 280 280

0,34 0,83 0,52 0,02 0,73

0,51 1,25 0,78 0,03 1,10

Σ =2,44 Σ =3,67

8. Pidriš Pidriš Mačkovac

244 26

280 280

0,79 0,08

1,19 0,12

0,87 1,31

9. Ždrimci Ždrimci Vrse Seoci

921 747 11

280 280 280

2,98 2,42 0,04 UKUPNO 5,44

4,47 3,63 0,06 UKUPNO 8,16

10. Bojska Bojska 703 280 2,28 3,42

11. Pajić Polje

Donja Ričica Dražev Dol Duratbegović Dolac Gornja Ričica Humac Lužani Pajić Polje Rosulje

394 554

483 11 159

154 688 72

280 280 280 280 280 280 280 280 -

1,28 1,80 1,57 0,04 0,52 0,50 2,23 0,23

1,92 2,70 2,36 0,06 0,78 0,75 3,35 0,35

Σ=8,17 Σ=12,27 12. Grnica Grnica 679 280 2,20 3,30

13. Ploča Hrasnica Ploča Vili ć Polje

472 239 454

280 280 280

1,53 0,77 1,47

2,30 1,16 2,21

Σ=3,77 Σ=5,67

14. Voljevac

Borova Ravan Crkvice Cvrče Jelići Kozice Pridvorci Seferovići Smrčevice Svilići Valice Voljevac Zastinje

160 219 220 70 91 332 138 9

190 78 566 277

280 280 280 280 280 280 280 280 280 280 280 280

0,52 0,71 0,71 0,23 0,29 1,08 0,45 0,03 0,62 0,25 1,83 0,90

0,78 1,07 1,07 0,35 0,44 1,62 0,68 0,05 0,93 0,38 2,75 1,35

Σ=7,62 Σ=11,47

15. Dobrošin Boljkovac Dobrošin Gornji Mračaj

321 442 14

280 280 280

1,04 1,43 0,05

1,56 2,15 0,08

Σ=2,52 Σ=3,79

U tabeli su prikazane potrebe za vodom za kraj planskog perioda, a na osnovu demografske projekcije koja je urađena u okviru ovog prostornog plana. Vrijednost specifične potrošnje od 320 l/stan./dan za Gornji Vakuf – Uskoplje, odnosno 280 l/stan./dan za ostala naselja (koja je preuzeta iz studije „Dugoročnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke Save Federacije BiH“) na području Gornjeg Vakufa - Uskoplja trebala bi zadovoljiti potrebe stanovništva i privrede (koja ne troši vodu u procesu proizvodnje) do 2020. godine. Usvojeni koeficijent dnevne neravnomjernosti za planski period (kd) iznosi 1,5. U sljedećoj tabeli, a koja je preuzeta iz prethodnog plana, dati su podaci o registriranim izvorištima. Izdašnosi vrela koje su date u tabeli treba promatrati s određenom rezervom, jer ne postoje nikakvi podaci o vremenu i načinu mjerenja, a dobiveni su na osnovu ankete provedene među stanovništvom ili na osnovu postojeće dokumentacije.


______________________________________________________________________________________________________


54

Kod svih izvorišta treba hitno definirati zaštitne zone i preduzeti sve potrebne tehničke i zakonske mjere za zaštitu kvaliteta vode kroz odgovarajuće studije.

Mjesna zajedni

ca

Naselje

Izvor

Izdašnost l/s

Kaptirano

B

istr

ica

Bistrica Bistrica Bistrica Bistrica Bistrica

Škrinjača Vučje Vrilo Pizdina vrela Devet vrela Kauš

- 0,1 20 30

Ne Da Da Ne Ne

B

ojs

ka

Bojska Bojska Bojska Bojska Bojska Bojska – Grižići Bojska Bojska – Seferovići Bojska – Korići Bojska Bojska – Memići Bojska – Memići Bojska – Malići Bojska – Zukići Bojska – Zukići Bojska – Doci Bojska Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Grižići Bojska – Radovan Bojska – Radovan Bojska – Zanesovići Bojska – Grižići Bojska – Živke Bojska – Hindića Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo Bojska – Ušjevo

Dobra voda Nikolica Vrelo Bistrica Prisedle Korita Voda u selu Odvode Vrba Vrtače Javorak Studenac Memićka voda Briza Izpotkuće Beltuša Viškuće Korito Hubanak Berinovac Križnice Lutvina voda Borac Bistrik Pod stražicom Bara Vrelo na putu Močilo Voda u selu Ljubove Milanovci Medine Dubac Raskršće Ulok Lug

1,5 - - 0,3 0,5 1,0 0,8 0,5 0,5 - 1,0 0,5 0,2 0,2 1,0 1,0 0,5 0,5 0,8 1,0 0,2 1,0 0,5 0,1 0,5 1,0 0,5 0,5 0,2 0,5 1,0 0,5 0,3 1,0 0,2

Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Da Ne Ne Ne Da Da Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne

D

ob

roši

n n

Dobrošin Gornji Mračaj Boljkovac Dobrošin

Potorine Koritina - Dobruška Rijeka

- - - -

Da Da Da Da


______________________________________________________________________________________________________


55

G

rnic

a

Grnica Grnica Grnica – Dadići Grnica – Kurbegovići Grnica - Šehići Grnica - Šehići Grnica - Šehići Grnica - Trbare Grnica – Tolovići Grnica Grnica – Kućine Grnica – Zahirovići Grnica – Kučine Grnica - Mlakići Grnica – Mlakići Grnica – Vrtače Grnica – Vukoje Grnica – Zahirov Grnica – Tolovići Grnica – Tolovići Grnica – Tolovići

Orahov do Osredak Grnišnjak Grnišnjak Gornja vrelo Gredelj Labatuša Vrilo Studenac Brankovača Krčevine Bašča Rajci Lazina Studenac Dočić Sejnici Bilju potok Vrelo u selu Tolino vrelo Salihova barica

0,2 0,1 1,0 5,0 0,2 0,1 0,2 0,1 0,1 0,2 0,1 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 0,1 0,2 0,3 0,1 0,2

Ne Ne Da Da Da Da Da Da Ne Ne Da Da Ne Ne Ne Da Ne Ne Da Ne Ne

P

ajić

Po

lje

Donja Ričica Donja Ričica Dražev Dol Dražev Dol Dražev Dol Dražev Dol Duratbegović Dolac Gornja Ričica Lužani Lužani Pajić Polje Pajić Polje Lužani – Bare Rosulje Rosulje Pernica Duratbegović Dolac Pajić Polje Dražev Dol Dražev Dol Pajić Polje Pajić Polje Lužani

Ričičko vrelo U potoku Cipala potok Mravlje Priščevac Bezimeno vrelo Zdrava Voda Uzgorje Vrelo u selu Vrelo na putu Jusovište Beća Bare Grabovci Cipela Bagarići Mrkodol potok Dolov potok Crničin potok Draževica Brkovića vrelo Mlava Buljevac

2,0 - 1,5 0,2 0,8 0,06 2,5 0,03 0,2 0,1 0,2 0,2 5,0 - 0,1 0,3 6,0 6,0 2,0 1,0 0,1 3,0 0,2

Da Da Da Da Ne Da Da Ne Da Ne Da Da Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Da Ne Ne

P

idri

š .

Mačkovac Mačkovac Mačkovac Mačkovac Mačkovac Pidriš Pidriš Pidriš Pidriš Pidriš

Prcavka Škripić Ponir Hodžina voda Ponikva Javorak Čumez vrilo Vili ća korita Srnetnjak Bezimeno jezero

- - 1,0 25,0 - - - 1,0 - 1,0

Da Ne Ne Ne Da Da Ne Da Ne Ne

P

loča

Ploča Moščani Hrasnica Ploča

Bezimeno vrelo Livade Bara Telave

0,1 0,2 - 1,5

Da Da Da Ne

P

od

građ

e

Podgrađe Podgrađe Šugine bare Šugine bare Šugine bare – Galičica

Brankovac Bezumila Bezimeno vrelo Bandića potok Bare

- - 0,1 4,0 0,1

Ne Ne Ne Ne Da


______________________________________________________________________________________________________


56

U

zrič

je

Paloč Uzričje Uzričje Uzričje Jelače

Gornje Vrelo Bezimeno Vrelo Trnovača Ranj Stup

0,4 0,4 170,0 - 0,4

Da Da Da Ne Ne

V

olje

vac

Borova Ravan Borova Ravan Borova Ravan Crkvice Cvrče Cvrče Cvrče Jelići Kozice Pridvorci Seferovići Seferovići Svilići Valice Valice Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac Voljevac

Vrelo Gazići Sidica Hrđenovac Vrto Lazbaba Zaganjci Bezimena Bezimena Kikuša Mlake nema imena nema imena nema imena nema imena Vrilo (Potok) Vilašće Zmaljevac Kolica Vrelo Puška Hadžina voda Supčić Vrelo Dobrošćica Sopol Hladna voda Okruglac Crepulja Javorsko vrilo Hajrivoda Bile vode Repušnica

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

V

olji

ce

Gaj Jagnjid Osredak Vaganjac Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Voljice Kute Voljice Voljice Jagnjid Jagnjid

Bezimeno Bara Škrojnik Ovčenica Kosa Bezimeno vr. Pušenica Stublo Slano Vrilo Grohotno Vodnice Dušina Sedra Studenac Rožica Studenac Sulimanovci Volji čki potok Raduša Kraj puta

0,6 1,2 0,8 0,4 0,1 0,1 - - - 1,0 - 0,9 0,8 - 1,2 0,5 1,0 15,0 0,2 0,3

Da Da Da Da Da Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

Ž

dri

mci

Seoci Seoci Seoci Vrse Vrse Vrse Vrse – Milići Ždrimci Ždrimci Ždrimci Vrse – Milići Ždrimci Ždrimci

Blaškića vrelo Šiljevo vrelo Jozin bunar U bari Iznad sela Česma Studenac Liskovik Kod musinih kuća Crno vrilo Sredina sela Sofa Jelišnik

0,5 0,5 0,1 0,05 0,15 0,1 0,05 0,33 0,2 80,0 0,05 1,0 1,0

Ne Ne Ne Da Da Da Da Da Da Da Ne Da Da


______________________________________________________________________________________________________


57

1. MZ Gornji Vakuf - Uskoplje; urbano područje (3 mjesne zajednice) Prema demografskim podacima do 2020. godine bi na ovom području trebalo živjeti 5358 stanovnika. Uz specifičnu potrošnju od 320 l/st/dan ukupna potrošnja vode iznosit će 19,85 l/s, a uz kd=1,5 maksimalna dnevna potrošnja 29,79 l/s. Za ovo područje način snabdjevanja riješen je u „Izvedbenom projektu vodovoda za Gornji Vakuf“ u prethodnom Planu, a nakon toga, 2004. je urađen „Glavni projekt Vodosnabdijevanja Općine Gornji Vakuf - Uskoplje sa izvorišta Lanište, a koje je uradio Zavod za vodoprivredu, Sarajevo. U njemu je razmatrana je izgradnja vodoopskrbnog sustava na gradskom području i gravitirajućim naseljima (Batuša, Bistrica, Donja Ričica, Dražev dolac, Duratbegović dolac, Duša, Krupa, Mošćani, Pajić Polje, Paloč, Ploča, Podgrađe, Vilić polje, Uzričje, Vrse i Ždrimci) za razdoblje do 2030. godine. Projekt je predviđen u dvije faze; prva faza podrazumjeva zadržavanje postojećeg cjevovoda od Crnog vrila (40 l/s) do postojećeg rezervoara Zvizde uz pojačanje dodatnim količinama vode sa vrela na Laništu, gdje je predviđena izgradnja kaptaža. Minimalna izdašnost vrela na Laništu iznosi 100 l/s, odakle bi se voda gravitacionim cjevovodom dovodila do rezervoara Zvizde. Ova količina vode (140 l/s) je dovoljna za vodosnabdijevanje čitavog obuhvata do 2020. godine, pa i dulje (zavisno od potreba vode za industriju). Nakon toga se planira uključenje dodatnih količina vode sa vrela Bistrice (druga faza) koje bi bile dovoljne za vodosnabdijevanje ovog prostora do 2030. godine, uključivo i potrebe za industriju. Prema dostupnim podacima, pomenuti projekt još nije realiziran.

2. MZ Bistrica Ova mjesna zajednica bi 2020. godine trebala imati 1386 stanovnika. Uz specifičnu potrošnju od 280 l/stan./dan ukupna dnevna potrošnja vode iznosit će 4,49 l/s. Uz koeficijent dnevne neravnomjernosti 1,5 maksimlna dnevna potrošnja će iznositi 6,74 l/s. U prethodnom planu je razmatrana mogućnost snabdijevanja vodom ovog područja kaptiranjem izvora „Kauš“ i „Devet vrela“, odnosno eventualnim kaptiranjem izvora „Lanište“. Budući da je u projektu za snabdjevanje Općine vodom s izvorišta „Lanište“ predviđeno i uključenje naselja Bistrica, vodosnabdijevenje ovog naselja u planskom periodu će biti riješeno. 3. MZ Podgrađe Ova mjesna zajednica broji dva naselja (Podgrađe i Galičica), a do kraja planskog perioda će imati 1011 stanovnika. Potreba za vodom će iznositi 3,27 l/s ( a max. dnevna potrošnja 4,91 l/s), što bi trebalo biti zadovoljeno novim vodoopskrbnim sustavom sa izvora „Lanište“. 4. MZ Voljice Ova mjesna zajednica broji 6 većih naselja ( koja broje preko 200 stanovnika), a prema demografskoj studiji će 2020. godine cijela MZ imati 1718 stanovnika. Uz


______________________________________________________________________________________________________


58

specifičnu potrošnju od 280 l/st/dan i kd=1,5 ukupna maksimalna dnevna potrošnja će iznositi 8,37 l/s. Prema podacima iz prethodnog plana, izdašnost vrela na području ove MZ iznosi 22,70 l/s, ali je samo mali dio kaptiran, o čega rijeka Voljišnica nosi većinu (15 l/s). U prethodnom planu je predložena izgradnja jedinstvenog vodoopskrbnog sustava kaptiranjem rijeke Voljišnice, i postavljanjem kaptaže na 800 m.n.m. kako bi se voda mogla gravitacijskim sustavom dopremati u sva naselja. Budući da je broj stanovnika na kraju planiranog razdoblja (2020.) manji od broja stanovnika koji je predviđen prethodnim planom, pomenuto rješenje vodoopskrbnog sustava trebalo bi zadovoljiti potrebe za vodom. Međutim, potrebno je napraviti detaljnije analize i dokumentacije kako bi se ispitale sve mogućnosti, budući da se na ovom području nalaze i još nekaptirana izvorišta. 5. MZ Uzričje Karakteristika ove MZ su dva veća (Paloč i Mračaj) i tri manja (Duša, Uzričje i Jelače) naselja koja će i u planiranom razdoblju zadržati ispod 500 stanovnika, tako da će cijela MZ brojati 754 stanovnika. Budući da je za naselja Duša, Paloč i Uzričje predviđeno vodosnabdjevanje kroz Glavni projekt vodosnabdijevanja s izvorišta Lanište, time će ova naselja i u planskom periodu biti snabdjevena vodom. Potreba za vodom za naselje Mračaj 2020. godine će iznositi 0,73 l/s, odnosno maksimalna dnevna potrošnja će biti 1,10 l/s, što je svakako moguće zadovoljiti kaptažom rijeke Trnovače (170 l/s), ali je potrebno ispitati stanje postojećeg vodovodnog sustava, i ukoliko je potrebno, izvršiti rekonstrukciju istog. Naselje Jelače će 2020. godine brojati svega 7 stanovnika, te je za njega neekonomično rješavati jedinstven vodovodni sustav, već bi se vodoopskrba domaćinstava trebala riješiti individualnim rješenjima (cisterne ili pumpe). 6. MZ Pidriš Ova MZ će 2020. godine brojati 270 stanovnika, te će potreba za vodom iznositi 0,87 l/s, a maksimalna dnevna potrošnja 1,31 l/s. Oba naselja su zasad dobro snabdjevena vodom, a prema dostupnim informacijama, projektna dokumentacija za naselje Pidriš je urađena, ali još uvijek nije realizirana. Naselje Mačkanovac će 2018. godine brojati svega 26 stanovnika, zbog čega se nameće pitanje ekonomičnosti novog vodovodnog sustava, te bi se vodoopskrba domaćinstava trebala riješiti individualnim rješenjima (cisterne ili pumpe). 7. MZ Ždrimci Na području ove MZ nalaze se tri naselja; Ždrimci, Vrse i Seoci, od kojih su prva dva priključena na gradski vodovod, a treće naselje nema vodovodni sustav, već se voda zahvaća direktno iz nekaptiranih izvorišta. Naselja Ždrimci, koje će 2020. godine brojati 921 stanovnika i imati potrebu za vodom od 2,98 l/s, te Vrse sa 747 stanovnika i potrebom za vodom od 2,42 l/s, biti će riješena spajanjem ovih naselja na gradski vodovod sa izvorišta Lanište. Seoci će 2020. godine brojati 11 stanovnika, potreba za vodom će iznositi 0,04


______________________________________________________________________________________________________


59

l/s, odnosno 0,06 l/s, što je moguće riješiti kaptažom nekih od izvorišta, npr. Blaškića vrelo ( 0,5 l/s), Šiljevo vrelo (0,5 l/s) ili Jozin bunar (0,10 l/s) – što je predloženo prethodnim planom, ili individualnim rješenjima u obliku cisterni ili pumpi, ukoliko nije moguće i ovo naselje spojiti na gradski vodoopskrbni sustav s izvorišta Lanište. 8. MZ Bojska Na prostoru ove mjesne zajednice nalazi se veći broj manjih sela, tako da je bez većih ulaganja nemoguće napraviti zajednički vodoopskrbni sustav, zbog čega je u prethodnom planu predloženo zadržavanje postojećih manjih vodovodnih sustava. 2020. godine će ova mjesna zajednica brojiti 703 stanovnika, a potreba za vodom će iznositi 2,28 l/s, odnosno max. dnevna potrošnja će iznositi 3,42 l/s, što ne odstupa od planirane potrebe za vodom u prethodnom planu. Budući da izdašnost kaptiranih vrela iznosi 3,71 l/s potrebno je kaptirati još neka od vrela koja dosad nisu korištena, za što je potrebno napraviti detaljnije ispitivanje. 9. MZ Pajić Polje Svako naselje u ovoj MZ ima izgrađene lokalne vodoopskrbne sustave za koja su kaptirana po jedan ili više izvora. U prethodnom planu je predloženo zadržavanje ovakvog sustava vodoopskrbe uz eventualno poboljšanje postojećih sustava, a predložena je i mogućnost njihova priključivanja na vodovodni sustav općine Bugojno. Međutim, za naselja Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac i Rosulje je predviđeno vodosnabdijevanje sa gradskog vodoopskrbnog sustava sa izvora Lanište, čime bi se zadovoljile njihove potrebe za vodom i u planiranom periodu. Naselje Gornja Ričica će 2020. godine brojati 11 stanovnika, te je potrebe za vodom ovog stanovništva moguće riješiti individualnim rješenjima (crpke). Za ostala naselja (Humac – 159, Lužani – 154 i Pajić Polje – 688 stanovnika) je potrebno ispitati postojeće stanje vodovodnih sustava, te ukoliko nisu zadovoljavajući, potrebno je izvršiti sanaciju ili rekonstrukciju. Ukoliko se ukaže potreba za većom količinom vode, potrebno je kaptirati neka od dostupnih vrela; za Lužane Vrelo na putu (0,10 l/s) ili Bare (5 l/s), a za Pajić Polje istražiti mogućnost priključivanja na gradski vodoopskrbni sustav. 10. MZ Grnica Ova MZ će 2020. godine brojiti 679 stanovnika, pa će potreba za vodom iznositi 2,20 l/s, odnosno maksimalna dnevna potrošnja 3,30 l/s. Većina vrela je već kaptirana i priključena u lokalne vodovodne sustave, a ukupna izdašnost kaptiranih izvora iznosi 7,6 l/s, što bi trebalo pokriti potrebu za vodom na ovom području do kraja planskog perioda, naravno ukoliko bi se pravilno kaptirali izvori i izgradio adekvatan vodoopskrbni sustav, za što je potrebna detaljnija analiza i odgovarajuća projektna dokumentacija.


______________________________________________________________________________________________________


60

11. MZ Ploča Na području ove MZ nalaze se tri naselja: Ploča, Vilić Polje i Hrasnica. Naselja Ploča i Vilić Polje su priključeni na gradski vodovodni sustav, dok za naselje Hrasnica ne postoji jedinstveni vodovodni sustav. Očekivani broj stanovnika u ovoj MZ će 2020. godine biti 1165, pa će potreba za vodom iznositi 3,77 l/s, a maksimalna dnevna potrošnja 5,67 l/s. Kako bi vodoopskrba za naselje Ploča trebala biti riješena priključivanjem na gradski vodovodni sustav sa izvora Lanište, potrebno je sagledati mogućnost priključivanja i ostala dva naselja na isti sustav, bududući da su u neposrednoj blizini. Ukoliko to ne bi bilo moguće, potrebno je kaptirati neka od izvora na ovom području, za što je potrebna detaljnija analiza. 12. MZ Voljevac Karakteristika ove mjesne zajednice je veliki broj naselja (12) kao i veliki broj lokalnih i individualnih vodovoda. Obzirom na položaj naselja i njihove međusobne udaljenosti, bilo bi neekonomično graditi jedan vodovodni sustav nego bi se trebao zadržati dosadašnji način vodoopskrbe. Moglo bi se, međutim izgraditi vodovodni sustav za određene grupe naselja; Voljevac, Seferovići i Zastinje, Borova Ravan, Pridvorci, Cvrče i eventualno Valice, Svilići, Crkvice, Kozice i Jelići. Do kraja planskog perioda, MZ će brojati 2350 stanovnika, pa će potreba za vodom iznositi 7,62 l/s, a maksimalna dnevna potrošnja 11,47 l/s. Budući da na području MZ postoji više izvora, i da su mnoga nekaptirana, potrebno je istražiti ovu mogućnost za snabdjevanje vodom pomenutih naselja, a što je potrebno uraditi u odgovarajućoj dokumentaciji. 13. MZ Dobrošin

Ova MZ će 2020. godine brojiti 777 stanovnika, a potreba za vodom će iznositi 2,52 l/s, odnosno ukupno 3,79 l/s. Za ova naselja je napravljena projektna dokumentacija - Proširenje vodovodnog sistema u Općini Gornji Vakuf – Uskoplje „Nacrti“ – Zavod za vodoprivredu Sarajevo (2006 god.) za planski period do 2026.godine. Vodosnabdijevanje ovih naselja je predviđeno zahvatanjem vode iz Brestavnog potoka, koji je pritoka rijeke Desne. Minimalni izmjereni proticaj izmjeren na ovom potoku iznosi 17,95 l/s. U projektnoj dokumentaciji obrađeni su; vodozahvat, rezervoar Voljevac i cjevovodi i to; dovodni cjevovod vodozahvat – rezervoar Voljevac, te distributivni cjevovod iz rezervoara prema konzumnom prostoru (tri dionice). Prema dostupnim podacima, projekt je raliziran i pušten u opticaj 2007. godine.

U većini naselja voda iz cjevovoda dugi niz godina nije analizirana te je hitno potrebno napraviti istu za sva naselja koja se koriste javnim vodovodom, ali i za sva kaptitrana vrela. Neka od postojećih lokalnih vodovodnih sustava u Općini su djelomično sanirana ili rekonstruirana, međutim, za većinu (prema dostupnim podacima) se ne zna stvarno stanje, te je potrebno izvršiti njihovu kontrolu, zatim sve


______________________________________________________________________________________________________


61

potrebne radove na sanaciji uključujući postavljenje klorinatora, osigurati zaštitne zone oko objekata, rekonstruirati postojeću mrežu (ukoliko je potrebno), obavezno zaštititi rezervoare od prodora površinske vode, kao i obaviti sve druge radnje kojima bi se osigurala potpuna ispravnost sustava, a time i postigao odgovarajući kvalitet vode. Također je vodovode potrebno povjeriti stručnoj organizaciji za upravljanje da bi se osigurao stručan nadzor korištenjem vodovodnih sustava, a sve sukladno Zakonu o vodama Federacije BiH. Uz sve navedeno, bitno je napomenuti da je u Planu Srednjobosanskog kantona za Općinu Gornji Vakuf – Uskoplje u narednih 30 godina razmatrana vodoopskrba orjentirana na korištenje voda iz većih izvora; Bistrica (izdašnosti 230 l/s) , Kozica (izdašnosti 100 l/s), te spomenuto Lanište (100 l/s), stoga je i ovu varijantu potrebno razmotriti pri formiranju budućih vodoopskrbnih sustava. U Kantonu je uočen interes za formiranje većih općinskih, međuopćinskih pa regionalnih vodovodnih sustava za transport većih količina vode za snabdijevanje, kako zbog neravnomjernog rasporeda raspoloživih količina vode, tako i radi snabdijevanja svih manjih naselja u dolinama većih tokova. Na ovaj način bi se efikasnije kontrolirala kvaliteta voda i postigla jeftinija zaštita izvorišnih područja. 6.4. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Stanje u ovoj oblasti na području Općine je veoma loše. Separatni sustav, koji je postojao prije rata u međuvremenu je pretvoren u mješoviti, a ispuštanje otpadnih voda vrši se direktno u Vrbas bez prečistača, a na više izljeva sa obje strane rijeke. Na taj način se Vrbas konstantno onečišćuje, što postaje problem ne samo općine Uskoplje, nego i njenih nizvodnih susjeda. Osim navedenog, postojeći sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda na gradskom području karakterizira mali profil cijevi i velika opterećenost. Duljina ove kanalizacione mreže u urbanoj gradskoj zoni iznosi oko 12 km. Na vangradskom području, problem odvodnje otpadnih voda djelomično je riješen parcijalnim sustavima ili izgradnjom septičkih jama. Zbog toga se 2006. pristupilo izradi Idejnog projekta glavnih kanalizacionih kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Općini, a koje je uradilo poduzeće „ES Hydrotechnics“, Sarajevo. U projektnoj dokumentaciji je predviđena mreža glavnih kanalizacionih kolektora za prihvat i odvodnju otpadnih voda svih naselja Općine, od najuzvodnijeg naselja Voljevac do najnizvodnijeg naselja Humac. Također je u naselju Humac predviđena lokacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U navedenoj projektnoj dokumentaciji su analizirani i sljedeći projekti:

- Glavni projekt kanalizacije upotrijebljenih voda naselja Batuša (uradilo „ES Hydrotechnics“ d.o.o., Sarajevo 2002. godine)

- Glavni projekt fekalne kanalizacije naselja Ždrimci (uradila „Hidrogradnja“ d.d. Sarajevo, 2004. godine)

- Glavni projekt fekalne kanalizacije Pajić Polje (2004. godine) Projektirani kolektori iz navedene postojeće dokumentacije su Idejnim projektom glavnih kanalizacionih kolektora i postrojenja priključeni na glavni kanalizacioni kolektor.


______________________________________________________________________________________________________


62

Glavni kanalizacijski kolektor je u području urbane zone položen tako da je moguće polaganje i ostalih infrastrukturnih vodova, a trasiran je najvećim dijelom uz pojas reguliranog korita rijeke Vrbas, što omogućava razvijanje i priključenje buduće fekalne kanalizacijske mreže, s obje strane rijeke Vrbas. Primarni kanalizacijski kolektori svojim položajem omogućavanju gravitacijsko otjecanje otpadne vode prema postrojenju sa cijelog područja obuhvata. Dio naselja Humac čije otpadne vode ne mogu gravitacijskim putem oteći na postrojenje, treba crpljenjem podići u postojeći kolektor ili jednostavnijim rješenjem gravitacijski priključiti prema kolektorima koji će odvoditi otpadne vode do postrojenja u Bugojnu, što ovisi od razvoja sekundarne mreže općine Bugojno. Primarnu mrežu pored glavnog kolektora (profil Ø250 –600 mm) dužine cca 20 km, čine i primarni kolektori 1.1 – 1.8.1. (profila Ø250 mm):

- Fekalni kolektor 1.1. za priključenje naselja Dražev Dolac - Fekalni kolektor 1.2. za priključenje ranije projektirane kanalizacije naselja

Pajić Polje - Fekalni kolektor 1.3. za priključenje naselja uz rijeku Trnovaču i naselja

Voljice - Fekalni kolektor 1.4. za priključenje naselja uz rijeku Bistricu i naselja

Bistrice - Fekalni kolektori 1.5., 1.6., 1.7., 1.8. i 1.8.1. su predviđeni za priključenje

ranije projektiranih i postojećih fekalnih kolektora naselja Batuša, Odvodi, Vrse i Ždrimci.

Navedeni projekt još nije realiziran, ali nije upitan, već se razmatra varijanta s više prečistača i najpogodnija lokacija za postavljanje istih. Na ovaj način će urbani dio gradskog područja i dio gravitirajućih naselja imati riješenu odvodnju otpadnih voda bez zagađenja prirodnog okoliša, osobito vodotoka. Za ostala naselja, koja nije moguće priključiti na gradsku kanalizacionu mrežu, jedino rješenje predstavlja izgradnja pojedinačnih ili grupnih septičkih jama, koje trebaju biti vodonepropusne, bez preljeva i koje je potrebno povremeno čistiti. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti lociranju ovih objekata, kako bi se izbjeglo miješanje i zagađenje pitke vode. Potrebno je također zabraniti svako direktno ispuštanje otpadnih voda u vodotoke. Ovdje je također potrebno napomenuti i to da je u Planu Srednjobosanskog kantona za planski period 2005. – 2025. godine je razmatrana mogućnost izgradnje regionalnog kanalizacionog sustava Donji Vakuf – Bugojno – Gornji Vakuf – Uskoplje kao jednog od 6 regionalnih kanalizacionih sustava sa prečistačem, po kojem bi prečistač za spomenuti sustav trebao biti na području Donjeg Vakufa. Na temelju ovoga jasno je da prije početka radova na općinskom kanalizacionom sustavu treba izvršiti provjeru i eventualno izvršiti promjenu spomenute projektne dokumentacije, odnosno ostaviti mogućnost prilagodbe za budući regionalni sustav. Ovaj posao zahtjeva dosta vremena i aktivnosti pa treba ga što prije početi, da bi se zaustavila daljnja degradacija stanja u riječnim koritima.


______________________________________________________________________________________________________


63

7. Projekcija razvitka energetike 7.1. Elektroenergija – proizvodnja

a) Minihidroelektrane (MHE)

Na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje pored izgrađenih mini hidroelektrana: - mHE Sastavci (0,79 MW) - mHE Jelići (1,406 MW) - mHE Dubrava – Kozica (1,9 MW) - mHE Duboki potok (0,913 MW) koje su priključene na postojeću rasklopnicu 20 kV „Voljevac“ planirana je izgradnja još jedanaest (11) mHE za koje su izdane koncesije. To su slijedeće mini hidroelektrane: - mHE Sikira (0,406 MW) - mHE Derala (0,234 MW) (planirane na istom izvodu kaio i mHE Sastavci i Jelići), - mHE Ružnovac (1, 042 MW) - mHE Hrđenovac (0,501 MW) (planirane na istom izvodu kaio i mHE Dubrava-Kozica - mHE Smrčevice (0,177MW) - mHE Mračajski potok (0,369 MW) - mHE Brestovski potok (0,632 MW) (planirane na novom posebnom izvodu), - mHE Desna Ušće (1,031 MW) (planirana na istom izvodu kaio i mHE Duboki Potok), - mHE Voljevac (1,258 MW) (za koju je planiran poseban izvod iz nove TS 110/x kV), - mHE Pridvorci (0,208 MW) (koja se planirana inkorporirati u postojeću rekonstruiranu SN mrežu) - mHE Smrčevac (planirana na rijeci Voljišnici)


______________________________________________________________________________________________________


64

7.2 Elektroenergija – prijenos

a) Općenito U cilju snabdijevanja kvalitetnom električnom energijom stanovništva i gospodarskih objekata na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje neophodno je:

- Izgraditi primarne elektroenergetske objekte naponske razine 110 kV koji će svojim karakteristikama osigurati dvostrano napajanje električnom energijom tretiranog područja i osigurati ispunjenje kriterija n-1 ugradnjom u postojeću trafostanicu TS 110/x kV „USKOPLJE“ jednog transformatora 110/2x10/10 kV nazivne snage 20/20/14 MVA,

- Izgraditi primarni elektroenergetski objekt naponske razine 110/x kV koji će prihvatiti električnu energiju iz planiranih mini hidro-elektrana,

- Razvoj elektroenergetske mreže bazirati na 110 kV, 20 kV i 0,4 kV-nim naponskim razinama uz izbor odgovarajuće dinamike prelaska s 10 kV-ne na 20 kV-tnu naponsku razinu, vodeći računa da se čim prije pristupi zamjeni 10 kV dalekovoda čiji je životna i eksploatacijska dob pri kraju, kao i zamjenu dijelova dalekovoda koji su s opremom za 10 kV-tnu a većim dijelom su osposobljeni i pripremljeni za rad na 20 kV-noj razini. Sve nove objekte graditi za 20 kV-nu naponsku razinu.

b) Elektroenergetski objekti (kapaciteti) u budućnosti

S obzirom na trenutno stanje i očekivane potrebe u skoroj budućnosti neophodno je u cilju snabdijevanja kvalitetnom električnom energijom stanovništva i gospodarstva na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje izgraditi i rekonstruirati određeni broj objekata na različitim naponskim razinama.

c) Visokonaponski elektroenergetski objekti Osnovni nedostatak elektroenegetske mreže na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje leži u nedovoljno sigurnim primarnim elektroenergetskim objektima. Ne postoji dvostrano napajanje postojeće trafostanice TS 110/x kV „USKOPLJE“ naponom 110 kV, te je stoga neophodno izgraditi dalekovod DV 110 kV Rama (Prozor) – Uskoplje. Dalekovod treba biti istih karakteristika kao i postojeći dalekovod „Bugojno – Uskoplje“ koji je izveden Al/Če vodičem 240/40 mm². Ukupna dužina novog dalekovoda procjenjuje se na 16,5 km. Trasa dalekovoda dana je na karti u grafičkim prilozima, a završavao bi na dalekovodnom polju koje je prilikom gradnje


______________________________________________________________________________________________________


65

postojeće TS „USKOPLJE“ i planirano za priključak 110 kV-nog dalekovoda iz pravca Rame (Prozor). U postojećoj transformatorskoj stanici TS 110/2x10/10 kV „USKOPLJE“ instaliran je jedan energetski transformator nazivne snage 20/20/14 MVA. Jednim transformatorom u trafostanici nije osiguran kriterij n-1, što ima za posljedicu nesigurnost u snabdijevanju potrošača električnom energijom i u tom smislu zahtijeva, poradi potpune sigurnosti, ugradnju drugog energetskog transformatora u naprijed navedenoj transformatorskoj stanici. Imaju ći u vidu broj izdanih koncesija za mini hidroelektrane koje se planiraju graditi na rijeci Vrbas i njenim pritocim a, a na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, neophodno je za prihvat energije iz mini hidroelektrana predvidjeti izgradnju nove tra fostanice TS 110/x kV, i to u neposrednoj blizini novoizgrađene rasklopnice „Voljevac“. Postojeća bi se rasklopnica uklopila u novu TS 110/x kV. Ova bi se trafostanica na prikladan način uklopila u planirani dalekovod 110 kV „Rama-Prozor – Gornji Vakuf-Uskoplje“

Napomena: Iz Integralne studije razvoja „JP ELEKTROPRIVREDA HZ H-B“ d.d. Mostar 2006-2010 godina s projekcijom na 2020. godinu razvidno je vršno opterećenje Općine Gornji Vakuf - Uskoplje u 2005. godini u iznosu od 7,2 MW, dok je predana električna energija iznosila 10,7 GWh.

Stopa rasta u razdoblju 2001. – 2005. god. iznosila je 4,4 %.

Nadalje, iz istoga je dokumenta razvidno očekivano vršno opterećenje u 2020. godini, koje je dobiveno sukladno usvojenim kriterijima porasta, u iznosu 13,0 MW,

Stoga postojeća transformatorska jedinica (kao i novo planirana) s aspekta snage zadovoljava za duži period.

d) Srednje-naponski elektroenergetski objekti

Neophodno je, poradi osiguranja distribucije kvalitetne električne energije na području općine:

- na izvodu za „PRIVOR“ , na dijelu dalekovoda koji je bliže gradu i još uvijek je s aspekta izolacije na 10 kV-noj naponskoj razini, izvršiti zamjenu opreme, užeta a po potrebi i stupova, te osposobiti dalekovod u punoj dužini za rad na 20 kV-tnoj naponskoj razini. Tim prije što je procjena da je isti preko 80% dužine obnovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20 kV-nom naponu.

- Na izvodu za „TRNOVAČU“ potrebno je dio odcjepnog dalekovoda prema TS „Voljice“ rekonstruirati i osposobiti kao samostalan izvod iz TS 110/x kV „USKOPLJE“. S tim u svezi potrebno je iz postojeće TS 110/x kV „USKOPLJE“ položiti srednje-naponski kabel odgovarajućeg presjeka (185 ili 240 mm²) do područja Trnovača u dužini od max. 9 km. Preostali dio bi se izveo


______________________________________________________________________________________________________


66

zračnim putem prema području „Raduša“. Dio odcjepnog dalekovoda koji napaja MZ Voljice i MZ Podgrađe potrebno je rekonstruirati, koristeći opremu 20 kV izolacijske razine, veće presjeke Al/Če užadi ( postojeći je većim dijelom 25/4 mm²) te kvalitetnije i dugotrajnije stupove. Pored naprijed navedenog, na istom izvodu, neophodno je na magistralnom dalekovodu izvršiti rekonstrukciju preostalog dijela dalekovoda (cca 10%) u cilju dovođenja kompletnog izvoda na 20 kV-nu naponsku razinu.

- Na izvodu za „RUDNIK - RADOVAN“ neophodno je zadržati postojeći dalekovodni koridor. Kako je ovaj dalekovod u funkciji do MZ Grnica potrebno je rekonstruirati postojeći dalekovod, koji je bio izgrađen na čelično-rešetkastim stupovima, u cilju snabdijevanja kvalitetnom električnom energijom visinskih dijelova općine – MZ Bojska i na taj način rasteretiti izvod za „TRNOVAČU“.

– S ciljem kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom potrošača na prostoru Pidriša i Repetitora Zekina Gruda potrebno je izgraditi dio dalekovoda od mjesta Uzričje do mjesta Mačkovac.

- Sredstvima kredita EBRD predviđena je izgradnja 20 kV-tne Rasklopnice „ODVODE“. Rasklopnica je predviđena s osam srednje-naponskih 20 kV ćelija. Napajanje rasklopnice „ODVODE“ predviđeno je s postojeće TS 110/x kV „USKOPLJE“ srednje-naponskim kabelom XHE 49-A 240 mm². S pomoću rasklopnice planira se izvesti prsten oko grada.

Prvim izvodom planira se na novu rasklopnicu povezati TS „HOTEL“ (koja ima ulogu mini – rasklopnice)

- Drugim bi se izvodom preko MZ Krupa – Zvizde – Vrsi- MZ Gornji Vakuf-Uskoplje 1 povezala TS „REPETITOR“ na novu rasklopnicu ( dužina trase cca. 4,5 km)

- Trećim bi se izvodom povezala postojeća trafostanica u industrijskoj zoni Batuški Lug na novu rasklopnicu, čime bi se postojeći nepouzdani kabel, na kojem je napravljeno dvadesetak spojnica, zamijenio novim srednje-naponskim kabelom tipa XHE 49-A 150/25 mm².

- Za zatvaranje prstena u centru grada neophodno je izgraditi kabelsku vezu između trafostanica TS „SOLITERI“ i TS „PARK“ . Isto tako neophodno je zamijeniti postojeći nepouzdani kabel koji povezuje transformatorsku stanicu TS „KB 2“ s trafostanicom TS „SOLITERI“. Naime, radi se o kabelu 10 kV-ne naponske razine koji je deklariran za 20 kV-nu naponsku razinu.

- Svi naprijed navedeni kabelski odvodi, kao i sama rasklopnica financirat će se iz sredstava kredita europske banke za obnovu i razvoj EBRD.

- Izgraditi novi srednje-naponski kabelski vod kabelom tipa XHE 49-A 150/25 mm² od rasklopnice „Odvode“ do Prokoškog jezera, na kojem se planira izgradnja turističkog kompleksa. Kabel bi se, kako je to vidljivo iz karte u prilogu, polagao od rasklopnice „Odvode“ preko Vrsa, Dobrog Polja, Rosinja, Crnodola i završavao na Prokoškom jezeru, uz prometnu komunikaciju.

- Postojeća stara rasklopnica 10(20)/0,4 kV „Uskoplje“ treba doživjeti preinaku u smislu da se iz TS 110/x kV „USKOPLJE“ položi novi srednje-naponski 20 kV kabel prema TS „BORAC“ – TS „UNIS“ - TS „TOM“ - RTS „USKOPLJE“.


______________________________________________________________________________________________________


67

- S druge strane, da bi se zatvorio drugi prsten u gradu potrebno je izgraditi srednje-naponsku vezu TS „KORAK“ – TS KOŠUTE“ i jednu novu transformatorsku stanicu TS 10(20)/0,4 kV 630 kVA, na potezu RTS „USKOPLJE“ – TS „HOTEL“. Iz ove nove transformatorske stanice napraviti kabelsku 20 kV vezu prema TS „OMLADINSKA“.

- Potrebno je izvesti svođenje postojećeg dijela 20 kV dalekovoda prema Bugojnu od TS 110/x kV „USKOPLJE“ do TS „MEBL“ putem srednje-naponskog kabelskog 20 kV voda, jer se radi o DV koji prolazi kroz gusto naseljeno predgrađe Trnovaču i industrijsku zonu.

- Određenom dinamikom neophodno je izvršiti zamjenu preostalih postojećih transformatora s transformacijom 10/0,4 kV novim transformatorima prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, iste ili veće snage, sukladno očekivanom prirastu u potrebi za električnom energijom.

e) Niskonaponski elektroenergetski objekti - Niskonaponske mreže potrebno je graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i

dugotrajnijim stupovima i odgovarajućim samonosivim kabelskim snopom u ruralnom i prigradskom dijelu općine, dok je iste u užem gradskom dijelu potrebno graditi i rekonstruirati kao kabelske (podzemne) niskonaponske mreže.

- Kako je značajan dio niskonaponske zračne mreže nakon rata obnovljen potrebno je preostalu niskonaponsku mrežu izvedenu Al/Če užetom određenom dinamikom rekonstruirati na isti način.

- Iz sredstava EBRD kredita u završnoj je fazi rekonstrukcija niskonaponske mreže Paloč, u dužini cca 4,5 km.

- Neophodno dio postojeće stare niskonaponske mreže izvedene preko krovnih nosača i dotrajalih drvenih stupova u samom gradu zamijeniti novom kabelskom niskonaponskom mrežom.

– Poradi poboljšanja naponskih prilika i osiguranja kvalitetnijeg napajanja električnom energijom na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje potrebno je određenom dinamikom:

a) rekonstruirati postojeću niskonaponsku mrežu na trafo području Pidriš b) izgraditi jednu TS 10(20)/0,4 kV , 160 kVA na rubnom dijelu grada prema

Trnovači, c) izgraditi jednu TS 10(20)/0,4 kV , 100 kVA na području TP Jagnjid,

rekonstruirati postojeću niskonaponsku mrežu na ovom trafo području, te izgraditi jedan kraći dalekovod,


______________________________________________________________________________________________________


68

d) rekonstruirati niskonaponske mreže na trafo područjima:

- Podgrađa, - Volari, - Bistrice, - Potrlice - i dio NN mreže na trafo području Dobrošin.

e) rekonstruirati niskonaponske mreže na trafo područjima :

- Grnica 1 i Grnica2, - Vrse 4 i Vrse 5, - Osridak, - Gaj, - Crkvice, - Jelići, - Svilići, - Bojska1, Bojska 2 i Bojska 3, - Duratbegović Dolac 1 i Duratbegov Dolac 2, - te niskonaponske mreže na trafo područjima Dražev Dolac 1 i Dražev Dolac

7.3 Korištenje alternativnih izvora energije Na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje potrebno je preispitati mogućnost korištenja drugih alternativnih izvora električne energije, kao što su vjetar i sunčeva energija. S tim u vezi potrebno je izvršiti neophodna ispitivanja i mjerenja, a u slučaju izdavanja koncesija za izgradnju ovih objekata voditi računa o mjestima eventualnog postavljanja istih i udaljenostima ovih objekata od najbližih građevinskih područja. Za eventualno konačno određenje lokacije, kapaciteta i vrste uređaja potrebno je izvršiti detaljna istraživanja. Istraživanja moraju uključiti vizualni utjecaj ovih uređaja na kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti, te razinu i utjecaj buke na području utjecaja. Na temelju rezultata ovih istraživanja može se provesti procedura izmjene i dopune prostornog plana općine. 7.4 Uvjeti izgradnje, zaštite i zaštitni koridori - Za dalekovode 110 kV-ne razine potrebno je osigurati zaštitni pojas u iznosu 20

m. U zaštitnom pojasu nadzemnih vodova – dalekovoda – nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti nadležnog prijenosnog operatera.

- Srednje-naponsku gradsku i industrijsku mrežu graditi kao podzemnu-kabelsku, vodeći računa da se maksimalno osigura dvostrano snabdijevanje potrošača električnom energijom. Kabeli se u pravilu polažu u profile ulica i prometnica. U prometnice u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija – u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku,


______________________________________________________________________________________________________


69

drugu stranu za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

- Po mogućnosti, srednjenaponsku mrežu gradskog i industrijskog dijela općine formirati odvojeno ili ih prikladno kombinirati, obvezno ih odvajajući od nadzemne srednjenaponske mreže.

- Magistralne dalekovode 20 kV naponske razine graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i dugotrajnijim stupovima ( po mogućnosti čelično rešetkastim ili betonskim). Tamo gdje to nije moguće srdnjenaponsku zračnu mrežu graditi i rekonstruirati s pomoću, kvalitetno i ekološki prihvatljivo impregniranih, drvenih stupova na betonskim nogarima. Zaštitni pojas ovih dalekovoda je 5 m lijevo i desno od krajnje točke ovjesa.

- Transformatorske stanice, napose u urbanom dijelu općine, graditi i rekonstruirati na principu slobodnostojećih zidanih ili montažno betonskih objekata, koje se svojim vanjskim izgledom lako mogu uklopiti u urbane sadržaje. Seoske trafostanice rekonstruirati i graditi kao krajnje transformatorske stanice na čelično-rešetkastim stupovima. Za zidane ili montažno betonske trafostanice potrebno je osigurati minimalno 25 m² površine zemljišta, dok je za stupne trafostanice potrebno osigurati minimalno 5 m2 površine zemljišta.

Izgradnju trafostanica 10(20)/0,4 kV koje nisu naznačene u prostornom planu općine treba provoditi na temelju idejnog rješenja iste ili plana uređenja nižeg reda u čijem obuhvatu je njihova izgradnja potrebna. Potrebno je predvidjeti mogućnost izgradnje istih bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl.). - U svim transformatorskim stanicama osigurati mogućnost kontrole snage i

potrošnje električne energije transformatorskog područja ugradnjom suvremenih elektroničkih brojila s mogućnošću daljinskog očitanja.

- Osigurati u industrijskim i privrednim pogonima ugradnju kompenzacije reaktivne energije s ciljem smanjenja vlastitih i ukupnih elektroprivrednih gubitaka, odnosno troškova.

- Osigurati što bržu primjenu sustava daljinskog upravljanja i nadzora s ciljem povećanja brzine odziva dispečerskog osoblja i dežurnih ekipa na eventualne poremećaje u mreži, odnosno skraćenja vremena otklanjanja kvarova i smanjenja količine neisporučene električne energije kupcima.


______________________________________________________________________________________________________


70

8. Projekcija razvitka komunalne infrastrukture Kratki presjek postojećeg stanja Kao što je opisano u fazi I. Prostornog plana Općine Gornji Vakuf - Uskoplje u općini djeluju dva samostalna javna komunalna poduzeća. Predmet njihove djelatnosti je kompletna komunalna infrastruktura izuzev energetike i magistralnih i regionalnih cesta. Ovaj dio Plana se ne odnosi na upravljanje vodovodnom i kanalizacijskom mrežom koje su prethodno obrađene ovim planom. Organizirano prikupljanje otpada se vrši u gradu Gornji Vakuf - Uskoplje i nizinskim naseljima uz rijeke Vrbas, Bistrica i Kruščica, a u ostalim naseljima je briga o otpadu prepuštena stanovništvu. Otpad se odlaže na neuređenu i nekontroliranu deponiju Krupa, pokraj naselja Krupa i u neposrednoj blizini rijeke Kruščice. Pored ove deponije postoji barem još 11 većih divljih deponija, te mnogobrojne deponije građevinskog otpada. 8.1. Upravljanje otpadom Ciljevi Potrebno je ponovno oživjeti razvoj upravljanja otpadom koji je reguliran zakonskim normama. Cilj upravljanja otpadom je riješiti do sad nastali otpad na način da se adekvatno zbirne, te da se smanje količine nastalog otpada i da se uvedu mjere za sprječavanje nastanka otpada, ponovno iskorištenje otpada, recikliranje otpada i njegov tretman i ekološko zbrinjavanje. Strategije Potrebno je:

- usvojiti sve mjere za stabilizaciju proizvodnje otpada kako bi se smanjila količina nastanka otpada, pa čak uvesti i kazne;

- napraviti plan kojim će se djelovati na ponašanje potrošačkog društva.; - predvidjeti planove ponovnog iskorištenja materijala; - uvesti recikliranje materijala; - uvesti mjere visokog recikliranja kroz odvajanje otpada na papir, plastiku,

metal, staklo, tkanine, ostali biorazgradivi otpad, tekući otpad i opasni otpad; - projektirati županijski sustav upravljanja otpadom.


______________________________________________________________________________________________________


71

Reorganizacija upravljanja otpadom Da bi se izvršavalo odvajanje otpada potrebno je predvidjeti kontejnere za različite vrste otpada. Pri tome je preduvjet da korisnici komunalnih usluga, odnosno proizvođači otpada prethodno prepoznaju otpad i nauče ga vrednovati i da društvo promijeni način potrošnje i „životni stil“. Na taj način bi se smanjila količina otpad i opasnosti koje mogu nastati prilikom zbrinjavanja otpada, odnosno negativni utjecaj na okoliš. Dalje omogućila bi se kvalitetna reciklaža otpada. Sakupljanje selektivnog otpada Prema kategoriji otpada, selektivni otpad može se tretirati na dva načina:

- reciklaža suhog otpada i ambalaže, - razgradnja tečnog otpada.

Osim službe za sakupljanje selektivnog otpada treba uvesti „ekološke stanice“, to su opremljeni i zaštićeni prostori za smještaj malih količina inertnog otpada (građevinski materijali), krupni kućni otpad, tehnika i bijela tehnika te opasni otpad. Spašavanje i reciklaža građevinskog materijala Inertni, odnosno građevinski otpad nastaje kao posljedica rušenja ili gradnje objekata i razvrstava se kao poseban otpad. Na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje je poznato da postoji veći broj deponija građevinskog materijala koje su nastale kao posljedica intenzivnijih radova na obnovi kuća i izgradnji novih nakon ratnih razaranja iz '93 godine. Dosadašnja praksa je da se taj otpad nekontrolirano odlaže na javnim i privatnim površinama i na taj način nagrđuje prostor. Ovaj otpad sadrži vrlo male ili nikakve količine opasnih tvari, tako da nema većih negativnih utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, ali njegov problem jeste količina. Često se ovaj materijal može ponovno iskoristiti, tako bi se smanjila količina iskorištenja sirovinskog materijala iz kamenoloma. Odrednice za postizanje ovog cilja:

- uvođenje poreza za zbrinjavanje inertnog otpada na deponiji; - uvođenje ograničenih naredba o zbrinjavanju otpada posebno otpada za

ponovnu upotrebu; - uvođenje poticaja za korištenje sirovinskog materijala koji potječe iz

građevinskog otpada. Selektivni otpad Mješoviti otpad koji se ne može razvrstati treba tretirati na način da se spasi i dio ovog otpada tako da se smanji količina koja se konačno deponira. Tako se smanjuje tvorba plina i zagađenih tekućina. Treba upotrebljavati što je češće moguće mehaničko-biološko tretiranje.


______________________________________________________________________________________________________


72

Opasni otpad Tijekom sakupljanja, proizvodnje, transporta, skladištenja i tretiranja opasnog otpada potrebno je voditi računa o svim mjerama zaštite okoliša, ljudskog zdravlja i sigurnosti radnika. Potrebno je osigurati i kontrolu nastanka otpada, tretiranje i posljednje odlaganje otpada u deponiji koja će se odrediti kantonalnim planom otpada i u kojoj će se održavati neprekidno monitoring i kontrola područja. Medicinski i grobljanski otpad Medicinski i grobljanski otpad, te otpad koji nastaje ekshumacijom, mora se uputiti u odobreni uređaj za spašavanje i zbrinjavanje. Otpad životinjskog porijekla Ova vrsta otpada trenutno u Općini Gornji Vakuf – Uskoplje predstavlja ozbiljan problem budući da nema adekvatnog zbrinjavanja ove vrste otpada koji nije nezanemariv s obzirom da je stočarstvo značajna djelatnost stanovništva u ruralnim područjima.

Sa životinjskim otpadom se mora postupati na način, da se:

1. zaštiti zdravlje ljudi i zdravlje životinja, 2. osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih životinjskih proizvoda

za ljudsku prehranu, 3. izbjegne onečišćavanje okoliša (vode, tla, zraka, namirnica), 4. spriječi nekontrolirano odlaganje i razmnožavanje štetnih životinja i

patogenih mikroorganizama, 5. onemogući stvaranje neugodnih mirisa i narušavanje javnog reda i mira, 6. podvrgne toplinskoj preradi i iskoriste vrijedna svojstva, 7. vodi propisana evidencija i dostavljaju izvješća nadležnim upravnim

tijelima. Trenutno je na snazi Pravilnik o načinu neškodljivog uklanjanja životinjskih leševa i otpadaka životinjskog porijekla (Sl.list SFRJ, 53/89), donesen 1989 godine i naslijeđen iz legislative bivše Jugoslavije. Propis se odnosi na karakteristike i svojstva transportnih vozila, prostora za obavljanje analize i konačno uklanjanje životinjskih leševa koji su uginuli ili ubijeni, te nisu prikladni za konzumiranje u ishrani ljudi. Tijela svih životinja koje su uginule ili ubijene radi patogene infekcije trebaju se spaliti, sahraniti u jamu ili na specijalno životinjsko groblje. Spaljivanje treba obaviti u postrojenju na temperaturi koja omogućava potpuno sagorijevanje leševa i otpadaka životinjskog porijekla. Sahranjivanje u jamu se može izvršiti sa najmanje jednim metrom zemlje preko zakopanih leševa, i najmanje jednim metrom iznad vodene površine. Područje na kojem su zakopane životinje treba jasno označiti i obilježiti, a ponovno se može koristiti 50 godina nakon zakopavanja (10 godina ako se radi o nepatogenim slučajevima). Vegetacija koja raste nad tom jamom se ne


______________________________________________________________________________________________________


73

smije koristiti, već je treba posjeći i spaliti na licu mjesta. Životinjsko groblje i grob životinje treba ispuniti do jednog metra ispod poklopca, koji će se potom zapečatiti. Grob treba jasno označiti, i ne smije se koristiti sljedećih 50 godina. Jama/grob se tada može koristiti samo nakon obavezne rehabilitacije i obavezne dezinfekcije. Leševi i otpaci životinjskog porijekla se mogu ukopati i na mjestu gdje su uginuli, ako vlasniku životinje i zemlje tako narede veterinarske vlasti. Jama treba biti najmanje 20 metara udaljena od izvora vode, i bar jedan metar iznad površine vode. Prije spuštanja leša u jamu, treba ga preliti petrolejem, krečem, tvarima koje sadrže hlorid, ili drugim supstancama jakog mirisa (da bi dekarakterizirale otpatke). Propis određuje i opremu koju treba upotrebljavati, područja koja se mogu koristiti i transportna vozila kojima se životinje mogu prevoziti. Vozila moraju biti potpuno zatvorena i nepropusna, napravljena od materijala koje je lako čistiti, prati i dezinficirati, imati sistem za utovar, odgovarajuću opremu i dezinfekcioni materijal i biti jasno označena. U Općini Gornji Vakuf – Uskoplje potrebno je napraviti analizu količina, mjesta nastanka i vrste životinjskog otpada, te nakon toga organizirati propisani način transporta leševa do uređaja za spaljivanje, kao i sahranjivanje u jamu, koji se treba odrediti na županijskom ili regionalnom nivou. Međutim, prema novim istraživanjima i EU direktivama životinjski otpad i ostaci iz iz otpada u ratarstvu, stočarstvu i šumarstvu smatra se »brojem jedan« u proizvodnji obnovljivih izvora energije. Pogotovo kad se sirovinama za proizvodnju bio-plina pridodaju klaonički ostaci i lešine životinja, te mesno-koštano brašno nastalo njihovom termičkom obradom, a fermentirani ostatak koji preostaje nakon proizvodnje bio-plina pokazao se kao dobro gnojivo, tako da nema otpada u proizvodnji bio-plina. Visokorizični klaonički otpad i lešine je potrebno prethodno termički obraditi ili prethodno pasterizirati ovisno o kategoriji životinjskog otpada. Bio-plin se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije, odnosno za grijanje i hlađenje, kao gorivo za pogon vozila, te se može pročistiti do razine prirodnog plina i isporučivati u plinsku mrežu. Najčešće se proizvodi iz ostataka od poljoprivredne proizvodnje, životinjskog izmeta i otpada prehrambeno-prerađivačke industrije. Može se dobivati i iz organskog dijela komunalnog otpada, te otpadnog mulja koji nastaje pri pročišćavanju otpadnih voda. Proizvodnja energije iz bio-plina pridonosi smanjenju stakleničkih plinova, a time i ispunjavanju obveza iz Kyoto protokola, te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište. Lokalna zajednica ima, uz poboljšano stanje okoliša, koristi od dodatne gospodarske djelatnosti koja sa sobom donosi nova radna mjesta i razvijanje dodatnih djelatnosti. Ovo su dugoročni ciljevi kojima se treba težiti na federalnom ili državnom nivou. Otpad od održavanja ulica i zelenih površina Otpad od održavanja ulica može biti opasan zbog koncentracije opasnih tvari iz ispušnih plinova te se mora uputiti u odobreni uređaj za pročišćavanje i zbrinjavanje ovakvog otpada koji se može procijeniti i kao opasni. Otpad koji nastaje uslijed održavanja zelenih površina nije opasan i može se koristiti za pretvorbu u kompost koji se dalje može prikladno iskoristiti u poljoprivredi kao stajski gnoj bez upotrebe umjetnog gnojiva.


______________________________________________________________________________________________________


74

Informiranje i senzibiliziranje gra đanstva Za uspjeh i postizanje svih gore navedenih ciljeva potrebno je informirati građanstvo o svim promjenama, o svim negativnim utjecajima na okoliš i ljudsko zdravlje dosadašnjeg ponašanja, o prednostima i mogućnostima upravljanja krutim otpadom, selektivnog sakupljanja otpada i reciklaže. Uopće potrebno je osnovati program za podizanje javne svijesti i program obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Osim ovoga potrebno je pokrenuti i koordinirati profesionalno oblikovanje privatnih i komunalnih radnika specifičnih sektora. Zaštićene okolišne zone i zbrinjavanje otpada Moraju se osnovati okolišne zaštićene zone, industrijske zone i zone odlaganja i zbrinjavanja otpada za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Uređaj za zbrinjavanje otpada Potrebno je uraditi podjelu lokacija divljih deponija na one koje ne ugrožavaju okoliš i one za koje je potrebno izraditi naknadno istraživanje mogućih opasnosti na okoliš. Deponije iz kojih je općina već uradila otklanjanje otpada na općinsku deponiju Krupa i one divlje deponije sa kojih treba otkloniti otpad treba sanirati i vratiti u prvobitno stanje, tako da se uklone izvori zagađenja i zagađeni sastojci otpada pošto ostaci otpada, posebno oni organski, ostaju aktivni i više od 30 godina. Anaerobna razgradnja stvara zagađene plinove i veliku količinu opasnih tekućina koje zagađuju vodni sloj i zemlju. Sanacija zagađenih mjesta Nisu poznate lokacije niti stanje divljih deponija. Poznato je ima 11 većih divljih odlagališta različitih vrsta otpada . S obzirom na veliku bogatstvo vodama Općine Gornji Vakuf – Uskoplje takve divlje nekontrolirane deponije predstavljaju veliki rizik od zagađenja vodenih slojeva. Takva opasna mjesta je potrebno hitno sanirati. Projekt sanacije se sastoji od slijedećih faza:

- plana karakteriziranja (stanje zagađenja, definiranje zagađivača, površina koju je potrebno sanirati),

- plan prvih istraživanja, - preliminarni plan, - konačni plan.

Posljednja projektna faza je projekcija sanacije, koja predviđa dodatna temeljna proučavanja i odabir tehnoloških osobina koja treba preuzeti za izvršavanje projektne pojedinosti.


______________________________________________________________________________________________________


75

Općinska deponija Krupa


______________________________________________________________________________________________________


76

Trenutna općinska deponija Krupa koja se nalazi pokraj naselja Batuša u neposrednoj blizini rijeke Kruščice, ne zadovoljava ekološke uvjete i kao takva nije prihvatljivo rješenje. Mogućnost sprječavanja povećanja površinske deponije je minimalizacija obujma odlaganog materijala, upotreba bioloških i mehaničkih tretmana selektivnog otpada. Moraju se predvidjeti slijedeće mjere:

- osigurati stabilnost i spriječiti otjecanje tekućeg otpada i utjecaj na podzemne vode;

- smanjiti rizik i smetnje uzrokovane deponiranjem, kao što su mirisne smetnje i prenošenje prašine i materijala vjetrom, pticama, kukcima te buke i prometa

- spriječiti požare.

Deponija se mora opremiti s adekvatnom ogradom. Treba se planirati i zelena površina s ciljem smanjenja vizualnog i njušnog zagađenja, posebno prema naseljima. Ovakva nekontrolirana deponija predstavlja ekološku bombu. Osim gore navedenih mjera osiguranja deponije potrebno je izvršiti i tehničku i okolišnu analizu da se odredi nivo zagađenja okoliša i definiraju mjere zaštite. Ciljevi:

- smanjenje obujma odlaganog otpada reorganizacijom upravljanja otpadom; - zabrana odlaganja netretiranog otpada; - provesti mjere sigurnosti.

Dugoročni ciljevi:

- Utvrđivanje nove lokacije deponije, dok se deponiranje otpada ne riješi na županijskom ili regionalnom nivou.

- Monitoring uklanjanja i udaljenja otpada; - Procedura zatvaranja teretnog otpada; - Upravljanje deponijem i nakon zatvaranja „post morter“;

Lokacija nove deponije Dogovori o izgradnji zajedničkog pogona na slivu rijeke Vrbas su u tijeku, te je njegova izgradnja izvjesna. Odluka o lokalizaciji prikladnog mjesta nove deponije moći će se odlučiti samo u sukladnosti sadržaja kantonalnog plana otpada koji će predstavljati i položaj nove kantonalne deponije. Ako Kanton ne odredi novu deponiju, općina mora naći odgovarajuće mjesto za zbrinjavanje otpada. Nova lokacija deponije ne smije predstavljati opasnost za okoliš i treba težiti postizanju slijedećih ciljeva:

- područna integracija; - prihvaćanje građana; - provođenje politike poboljšanja pejzaža; - održivi utjecaj na okoliš; - točna i prihvatljiva udaljenost od naselja i ostalih djelatnosti;


______________________________________________________________________________________________________


77

- prikazati točne mjere ublažavanja, održavanja i projektiranja u blizini lokacije;

- unaprjeđenje zaštite i vrijednosti prirodnih aspekata; - sigurnost.

Posebice, nova deponija:

- ne smije uzrokovati zagađenje vode, zraka, tla, flore i faune; - ne uzrokuje buku i mirisne smetnje; - ne oštećuje okoliš i zone posebnih namjena, zaštićene zakonom. Prijedlog za lokaciju nove deponije je u širem području rudnika Gračanica, a mikrolokacija se treba utvrditi daljnjim studijama. Deponija mora biti sanitarna.

8.2. Upravljanje komunalnim djelatnostima

U Federaciji BiH prema postojećoj legislativi upravljanje krutim otpadom je u općinskoj nadležnosti. Skupljanjem otpada se gotovo isključivo bave javna komunalna poduzeća, organizirana na općinskoj ili gradskoj razini. Oprema kojom raspolažu komunalna poduzeća je starijeg datuma. Također je financijsko stanje rentabilnosti je na pragu rentabilnosti ili je nerentabilno sa velikim gubicima u naplati. Zbog ovih i prethodno navedenih problema pri upravljanju krutim otpadom osjeti se potreba uključivanja privatnog sektora u sudjelovanje u upravljanju otpadom u BiH. Novi zakoni o otpadu i okolišu su započeli proces da pristupi okolišu i otpadu, ne samo teorijski nego i u praksi, na način da bude sukladan sa onim u EU. U budućnosti, deponije će morati ispunjavati mnogo više okolišne standarde. Ove sanitarne deponije će biti skupe, i mogu biti održive jedino ako se trošak podijeli između određenog broja općina korisnika. Zapravo, usluge upravljanja otpadom su odgovornost pojedinih općina u BiH. Imaju sljedeće karakteristike: • Neprihvatljiv utjecaj na okoliš; • Ekonomski i financijski neodržive; • Konstantno nedovoljno investiranje; • Komunalna poduzeća vrše nepovezan skup aktivnosti; • Vlasništvo komunalnog poduzeća je nekada nejasno; • Neefikasnost; • Nedostatak transparentnosti i nejasna situacija u pogledu ugovora između općine

i komunalnog poduzeća; • Mnogi proizvođači otpada zaobilaze sistem i jednostavno odlažu otpad na divlje

deponije; • Nepostojanje odvojenih podataka o troškovima upravljanja otpadom; • Nedostatak volje za plaćanjem kod korisnika usluga; • Loš standard usluge;


______________________________________________________________________________________________________


78

Da se osigura da novi regionalni sistemi budu efikasni i djelotvorni, bit će neophodno uspostaviti suradnju sa privatnim sektorom. Ovo će omogućiti pristup novim izvorima kapitala, vodit će ka unapređenju u efikasnosti i smanjenju troškova kao rezultat konkurencije i inovacija, te će omogućiti općinama da se usredotoče na ključne administrativne zadatke postavljanja rezultata i standarda i nadgledanja uspjeha. Ovakav slučaj je i u Općini Gornji Vakuf - Uskoplje. Postoji mnoštvo različitih osnova na kojima se može uspostaviti partnerstvo javnog i privatnog sektora (PPP), u skladu s tim koja će strana osigurati novčana sredstva, koja strana snosi rizike poslovanja, koja rizike ulaganja, koja rizike planiranja te koja je strana vlasnik zemljišta i postrojenja. Segmenti upravljanja otpadom koji su trenutno mogući za restrukturiranje i/ ili privatizaciju, ili će biti takvi u skladu sa novim regionalnim pristupom su: 1. Sakupljanje otpada (na nivou općine); 2. Odlaganje otpada (na regionalnom nivou); 3. Recikliranje (na općinskom i regionalnom nivou); 4. Zatvaranje deponije i aktivnosti nakon zatvaranja Sakupljanje otpada Preporuča se da se sakupljanje otpada dodijeli kompaniji za sakupljanje otpada koja je dobila ugovor za tu uslugu na osnovu poziva na tender. Bit će potrebna posebna pažnja pri izradi poziva na tender da se osigura zahtijevani standard usluge i da se dobra održavaju na ispravan način. Općina će biti odgovorna za izradu i procjenu poziva na tender, nadgledanje izvedbe ugovarača, naplaćivanje usluge proizvođačima otpada i kontrolu zajmova. Odlaganje otpada U općinama koje još nisu usvojile regionalni pristup, odlaganje otpada se odnosi na rad postojeće deponije. Ovo općenito nije pogodan cilj za uključivanje privatnog sektora, pošto će većina općinskih deponija biti zatvorena u kratkom do srednjem roku. U kompanijama koje se kreću ka regionalnom pristupu, jedna kompanija za odlaganje će biti odgovorna za upravljanje novom regionalnom sanitarnim deponijem, transfer stanicama i prijevozom kompaktiranog otpada od transfer stanica do regionalne deponije. Ovdje se preporuča da se usvoji PPP forma Nacrt – Izgradnja - Financiranje – Upravljanje (DBFO) koncesije. U ovom modelu, privatna kompanija će biti odgovorna za nacrt glavnih postrojenja, osiguranje neophodnih novčanih sredstava, izgradnju i upravljanje deponijom, te njenom povratu javnom sektoru po isteku ugovornog roka (što može biti 15 – 25 godina). Kompanija će dobiti koncesiju, tj., imat će pravo da beneficije naplati korisnicima postrojenja (općinama, kompanijama koje proizvode industrijski optad). Ove će cijene ipak biti


______________________________________________________________________________________________________


79

podložne određenoj mjeri kontrole, pošto će koncesija biti skoro kao monopol. Koncesija će se dodjeljivati putem tendera. Recikliranje Tamo gdje je recikliranje potencijalno ili već profitabilno, ne treba nikakva PPP forma, a uloga javnog sektora bi samo trebala biti stvaranje pravog okruženja, olakšavanje i osiguravanje da nema birokratskih smetnji ovoj aktivnosti. Međutim, postoje uvjeti za partnerstvo tamo gdje aktivnosti koje sprovode ili sponzoriraju vlasti dovode do razdvajanja materijala koji se mogu reciklirati od ostalog otpada. Razdvajanje ovih materijala znači da recikliranje postaje moguće tamo gdje inače ne bi bilo. To razdvajanje će se desiti kao posljedica: • Položaj centara za sakupljanje otpada (WCC): objekti smješteni u ili blizu grada

što omogućava stanovništvu da odlaže otpad koji se zbog svoje vrste, veličine ili količine ne može odlagati putem regularnog općinskog sistema za sakupljanje otpada; centri za sakupljanje otpada se također mogu smjestiti na lokacijama starih divljih deponija ili na transfer stanicama (vidjeti ispod);

• Pored WCC-a, kao što je gore navedeno, otpad se može razdvajati na transfer stanicama;

• ‘zelena ostrva’: to su objekti u gradu koji služe za sakupljanje tokova otpada koji se mogu reciklirati, a koji bi inače završili sa općinskim otpadom, npr., papir i karton, aluminijske konzerve, određeni plastični otpad, itd.

U ovakvim slučajevima, koncesija bi se mogla dodijeliti privatnim kompanijama radi prodaje ovih materijala na tržištu. Zatvaranje i aktivnosti nakon zatvaranja popunjenih deponija Servisni ugovori se mogu dodijeliti privatnim kompanijama za izvođenje neophodnih inženjerskih radova natkrivanja, sanacije i ugradnje neophodne opreme za monitoring. Odvojeni ugovori se mogu dodijeliti specijaliziranim kompanijama za provođenje neophodnog monitoringa i aktivnosti nakon zatvaranja do 20 godina nakon zatvaranja. Ostale preporuke 1. Kada se regionalni sistem upravljanja otpadom uspješno uspostavi, osoblje

uključeno u ovaj proces mogu djelovati kao konsultanti u ostalim regijama, pomažući u procesu implementacije. Oni mogu pružiti savjete općinama i regionalnim Odborima za upravljanje otpadom o točnim vrstama PPP formi koje trebaju implementirati i pomoći im u procesu izrade detaljnih odredbi poziva na tender i procesa tendera.

2. Općinsko osoblje će morati steći nova znanja. Relevantno osoblje mora biti obučeno o procesu tendera, fakturiranju i kontroli kredita. Kantonalnim prostornim planom se u Gornjem Vakufu - Uskoplju, za sada, predviđa pretovarna stanica.


______________________________________________________________________________________________________


80

Ostale komunalne djelatnosti Komunalna poduzeća se bave prikupljanjem i obradom otpada, sanitarnim djelatnostima i uređenjem i održavanjem parkova, zelenih i rekreacionih površina. Prikupljanje i obrada otpada obuhvata:

- Sakupljanje i obrada otpada iz domaćinstava i poduzeća pomoću kanti za

otpatke, kontejnera i sl. - Prikupljanje građevinskih otpadaka i ostataka razrušenih zgrada; - Prikupljanje opasnog otpada, korištenih baterija, akumulatora, korištenih ulja

i masti za kuhinje itd. - Odstranjenje otpada.

U sanitarne i druge djelatnosti spada:

- Uklanjanje otpada iz posuda (kanti) za otpatke na javnim mjestima; - Čišćenje i polivanje ulica, staza i parkova; - Uređenje grada za svečanosti, blagdane i slično.

Uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacijskih površina podrazumijeva:

- Zasađivanje i održavanje vrtova, parkova i zelenih površina i sportskih terena; - Uređenje i održavanje zelenih površina uz privatne i javne stambene objekte; - Uređenje i održavanje zelenih površina uz javna i polu-javna zdanja (škole, bolnice, administrativne zgrade itd.); - Uređenje i održavanje zelenih površina na općinskom zemljištu (parkovi i zelene javne površine, sportski tereni i groblja); - Uređenje i održavanje zelenila uz saobraćajnice i vodene tokove); - Uređenje i održavanje zelenih površina uz industrijska i komercijalna zdanja; - Zasađivanje i održavanje zelenila u zgradama (parkovi na krovu zgrada, fasadno ukrasno bilje, zatvorene unutrašnje bašče i vrtovi); - Zasađivanje i održavanje sportskih terena, igrališta i rekreacionih parkova (sportskih terena, igrališta i sl.) - Zasađivanje i održavanje zelenih površina uz mirne i tekuće vode; - Uređenje okoliša uzgajanjem i njegovanjem raslinja sa ciljem smanjenja buke, utjecaja vjetra, erozije, vidljivosti i zasljepljujućeg svjetla; - Mjere zaštite okoline i prirode, kao i očuvanje okoline.

U Općini Gornji Vakuf – Uskoplje postoje dva komunalna poduzeća. Iako je sva komunalna infrastruktura u njihovoj nadležnosti:

- održavanje javnih gradskih površina se provodi putem JKP, ali povremeno i nedovoljno;

- održavanje sportskih terena (dva igrališta i trinaest asfaltnih terena) vrše sportska društva i škole;

- održavanje grobalja je uglavnom prepušteno samoorganizaciji građana


______________________________________________________________________________________________________


81

Kako su zelene površine, sportski i rekreacijski tereni i groblja od zajedničkog interesa građana, potrebno je uvesti nadzor nad korištenjem, propisati uvjete za korištenje i održavanje i općenito obratiti više pozornosti na ove zajedničke potrebe stanovništva. Također, potrebno je naći rješenje po pitanju umrlih osoba od trenutka njihove smrti do pogreba. Ovo se posebno odnosi na šire gradsko područje i veća naselja. Ona bi obzirom na brojnost mogla osigurati ekonomičnost u poslovanju namjenske službe. Politika poreza na ekologiju Probleme upravljanja otpadom treba rješavati po principu „zajedničke odgovornosti“ gospodarskim mjerama, nagradama i poticajima da bi se razvijalo ispravno ponašanje ljudi. Potrebno je uvesti eko-poreze. Cilj je pokrenuti primjenjivanje tarifa tako da plaća onaj tko zagađuje, tako da smanje i podijele troškovi upravljanja otpadom i da se dijele poticaju sakupljanja selektivnog otpada. Primjer modela naplaćivanja usluga:

- zajednička naknada za usluge zajedničkih troškova (za Sanitarne i druge djelatnosti te uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacionih površina);

- razlikovanje tarifa otpada za odlaganje na deponiju u ovisnosti o količini i vrsti otpada;

- primjenjivanje tarife „posebni porez“ (eko-taksa); - naknada za prikupljanje, transport, transport i odlaganje otpada iz domaćinstava

i poduzeća u ovisnosti o količini i vrsti otpada (možda preko modela „markica“ po sustavu „vrata do vrata“).


______________________________________________________________________________________________________


82

9. Zaštita 9.1. Zaštita povijesnog naslijeđa Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 33/02) je rezultat rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Sa područja Općine Gornji Vakuf – Uskoplje na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH uvrštena je:

- Gornji Vakuf - Uskoplje – Sahat kula

koja ima status spomenka. Za svako pojedinačno dobro sa Privremene liste Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donosi konačnu odluku o proglašenju nacionalnim spomenikom, primjenjujući Kriterije za proglašenje nacionalnih spomenika (Službeni glasnik BiH 33/02), važeće zakonske propise i terminologiju. U postupku koji prethodi donošenju konačnih odluka Komisija prikuplja i razmatra svu raspoloživu dokumentaciju o spomeniku, uključujući i stavove, prijedloge i sugestije nadležnih organa i institucija sa svih nivoa vlasti, te drugih zainteresiranih subjekata. Konačne odluke Komisije se objavljuju u službenim glasilima u Bosni i Hercegovini. Kada za sva dobra sa Privremene liste budu donesene konačne odluke, Privremena lista nacionalnih spomenika BiH će biti stavljena van snage. Ostali spomenici povijesnog naslijeđa Pogodni prirodni uvjeti sa svim sadržajima neophodnim za egzistenciju čovjeka uvjetovali su da Skopaljska dolina uz rijeku Vrbas predstavlja pogodan prostor za življenje ljudi od pradavne prošlosti. Prvenstveno pozitivan utjecaj na kontinuitet naseljenosti je imao geoprometni položaj područja kao i bogatstvo šumama i mineralnim sirovinama. Brojni su tragovi kontinuiteta naseljenosti područja od prapovijesti do danas. Na temelju podataka o kulturno-povijesnom naslijeđu Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje registrirani su sljedeći spomenici kulture:

a) Prapovijesni period

- GRADINA, Boljkovac. Prapovijesna gradina. - GRADINA, Krupa. Prapovijesna gradina.

b) Antički period

- ŠARAMPOVO. Prapovijesna gradina i kasnoantička crkva. - ČIČKOVO GROBLJE. Rimsko naselje.


______________________________________________________________________________________________________


83

- MEHURIŠĆA, Kuti. Rimsko naselje. - PAVLINE, Bistrica. Rimsko naselje. - REŽEVINE, Sarajvilić-Gaj. Rimsko naselje. - VOLARI. Volari. Rimsko naselje. - GREBINE, Vrse. Kasnoantičko naselje.

c) Srednjovjekovni period

- SUTINA /GRADINA/, Jagnjid. Prapovijesna gradina, rimska stražarnica i

srednjovjekovni grad - KOMAREVAC, Vrse. Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. - GLAVICA-KAMEN, Paloč. Prapovijesni tumulus i srednjovjekovno groblje. - KRUPA, Krupa. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. - MAŠETI, Hrasnica. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. - POTKUĆNICA, Volari. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. - RAČVULJA, Hrasnica. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. - SELIŠĆA, Ždrimci-Žuljevići. Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. - SELIŠTE, Voljevac. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. - DOLAC, Vrse. Srednjovjekovno groblje. - DRAGANI, Donja Ričica. Srednjovjekovno groblje. - GAJ, Ždrimići-Žuljevci. Srednjovjekovno groblje. - GLAVICA, Krupa. Srednjovjekovno groblje. - GORNJI VAKUF 1, Srednjovjekovno groblje. - GORNJI VAKUF 2, Srednjovjekovno groblje. - GORNJI VAKUF 3, Srednjovjekovno groblje. - LUKA, Voljevice. Srednjovjekovno groblje. - MAKLJEN, Voljevac. Srednjovjekovno groblje. - POTOČINE, Vrse. Srednjovjekovno groblje. - RUSTOVAC, Hrasnica. Srednjovjekovno groblje. - VRSE, Vrse. Srednjovjekovno groblje. - ZGONI, Hrasnica. Srednjovjekovno groblje. - BISTRICA, Bistrica. Srednjovjekovna nekropola. - BOROVAC, Pidriš. Srednjovjekovna nekropola. - CRKVINA, Bistrica. Srednjovjekovna nekropola. - GAJ, Voljice. Srednjovjekovna nekropola. - KAMENICA, Ždrimci-Čarševići. Srednjovjekovna nekropola. - KUŽNO GROBLJE, Dobrošin. Srednjovjekovna nekropola. - OKUČ, Ždrimci-Čauševići. Srednjovjekovna nekropola. - PARAČ, Pridvorci. Srednjovjekovna nekropola. - RASKOVAČA, Donja Ričica. Srednjovjekovna nekropola. - TREŠNJA, Podgrađe. Srednjovjekovna nekropola.

d) Osmanski period

- GROBLJE uz Mehmed begovu džamiju, Gornji Vakuf - Uskoplje. - GAFIĆA (MEMIĆA) DŽAMIJA, Gornji Vakuf - Uskoplje. - SAHAT KULA, Gornji Vakuf - Uskoplje,17-18 stoljeće, Privremena lista

nacionalnih spomenika BiH.


______________________________________________________________________________________________________


84

- GAFIĆA KULA, Gornji Vakuf - Uskoplje, stambeni objekt.

e) Austro-ugarski period - do danas

- Crkva Sv. Terezije od dj.I. u Bistrici - Crkva Blažene Djevice Marije u Gornjem Vakufu – Uskoplju

Ovim planom predviđa se zaštita na razini općine još dva objekta povijesnog nasljeđa: -objekt područne osnovne škole Dobrošin, austro-ugarski period -objekt komunalnog poduzeća u gradu, austro-ugarski period. Naselja i dijelovi naselja Prostornim planom su, na temelju obilaska terena općine, analize zatečene građevne strukture i uvida u Prostorni plan Općine Gornji Vakuf - Uskoplje iz 1991. godine koji navodi registar spomenika Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, te valorizacije od strane RO „Prostor“,utvrđena posebno vrijedna povijesna područja i objekti kulturnog, znanstvenog, umjetničkog, etnografskog ili drugog društvenog značaja. Gornji Vakuf - Uskoplje je definiran kao povijesna gradska cjelina sa ostacima stare urbane strukture iz osmanskog perioda i sačuvanim elementima tradicijske arhitekture što zadovoljava III kategoriju zaštite koja podrazumijeva lokalni spomenički značaj. Povijesni ansambli Na području Gornjeg Vakufa - Uskoplja ima petnaest lokaliteta nekropola stećaka sa ukupno 590 stećaka. Za sve lokalitete utvrđena je III kategorija zaštite i lokalni značaj spomeničkog naslijeđa. Arheološka nalazišta Lokaliteti „Glavica“ s ostacima crkve iz antičkog perioda, lokaliteti u Kutima, Pidrišu, Podgrađu, Bistrici, Poniru, na Vilića polju s ostacima antičkih naselja su neistraženi. Čuvanje povijesnih vrijednosti i graditeljskog naslijeđa Povijesna područja, graditeljske cjeline i objekti kulturno-znanstvenog, arhitektonskog, umjetničkog, etnografskog ili drugog društvenog značaja zaštićuju se zakonom. To su:

- arheološka nalazišta - povijesne gradske cjeline - povijesne seoske cjeline - povijesni ansambli - memorijalne cjeline


______________________________________________________________________________________________________


85

- spomenici graditeljskog naslijeđa Ove vrijednosti povijesnog nasljeđa čuvaju se revitalizacijom koja ih stavlja u funkciju ukupnog razvoja duhovnih i fizičkih potreba ljudi, te usklađivanjem interesa zaštite povijesnog naslijeđa s razvojem i razmještajem suvremenih funkcija ambijenta i izgradnjom infrastrukturnih sustava. Nakon provedenih istraživanja, valorizacije i kategorizacije svih značajnih povijesnih cjelina i objekata povijesnog naslijeđa potrebno je predvidjeti postupak za njihovu zaštitu, i u suglasju s ekonomskim mogućnostima Općine pristupiti sanaciji, konzervaciji ili revitalizaciji najugroženijih spomenika kulture te ih tako staviti u službu suvremenika, njihovih duhovnih i fizičkih potreba. S obzirom na mogućnost otkrivanja novih, posebno arheoloških nalazišta u budućnosti, potrebno je svaki nalaz prijaviti nadležnim službama kako bi se evidentirao, analizirao, zaštitio i eventualno prezentirao. To se naročito odnosi na sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce. Sve povijesne objekte unutar i izvan naselja treba zaštititi. Objekti izvan naselja su uglavnom sakralni ili fortifikacijski i od najveće povijesne važnosti. Oni zahtijevaju osobit tretman obzirom na očuvanje građevne strukture što podrazumijeva konzervaciju ziđa, čišćenje od vegetacije, te primjereno omogućavanje pristupa objektu i prezentaciju. Ovim planom predviđa se 9.2. Zaštita prirodnih rijetkosti Prostornim planom Bosne i Hercegovine (1981 – 2000) evidentirana su zaštićena područja razvrstana na skupine, a na osnovu; značaja prirodne pojave za nauku, obrazovanje, kulturu i rekreaciju; veličine; namjene i režima zaštite. Zaštićena područja su se prema stupnju zaštite dijelila na četiri skupine. Po ovoj kategorizaciji, planina Vranica je svrstana u Regionalni park prirode - nacionalne vrijednosti, stupnja zaštite I – III, a Ždrimačko (Hadžića) jezero i Ždrimački vodopad u Rezervate prirode lokalne vrijednosti i stupnja zaštite I. Kao zoološki rezervat prirode naveden je prostor „Bistričke rike“ kao lovište razne divljači, a kao rekreacijsko područje lokalne vrijednosti izdvojen je prostor oko izvora rijeke Trnovača i Krušćica. U tijeku je izrada novog Prostornog plana Federacije BiH. Prilikom njegove izrade ali i izrade Prostornih planova kantona u Federaciji izdvojit će se područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH (i kantone) u kojem će se detaljnije definirati kategorije i zone zaštite po IUCN kategorizaciji. IUCN ( The World Conservation Union) odnosno Svjetska unija za konzervaciju je 1948. godine je razvila sistem kategorija zaštićenih područja, stupnjeva zaštite I – VI, od kojih se kategorije stroge zaštite (I – III) uglavnom primjenjuju u zemljama u razvoju, a kategorije V i VI u razvijenim zemljama.


______________________________________________________________________________________________________


86

Prema Prostornom planu Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2001 – 2020 godine na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje registrirana su područja koja se trebaju kroz zakonsku proceduru zaštititi i kategorizirati u određeni stupanj zaštite. 1. Spomenik prirode „Vranica“ površine 30.000 ha Kategorija II, IUCN kategorija II

Ovo zaštićeno područje se proteže na dvije općine: Fojnica i Gornji Vakuf - Uskoplje, pri čemu se Prokoško jezero, koje je predloženo za Nacionalni park, nalazi u općini Fojnica. Točne granice spomenika trebaju se definitivno odrediti u dokumentaciji za proglašenje područja zaštićenim. Ovo područje obiluje geološkim, geomorfološkim, krajobraznim i biološkim fenomenima, kao i endemičkim, rijetkim i ugroženim vrstama flore i faune. Sve navedeno je ugroženo antropogenim utjecajem u obliku izgradnje vikend naselja, masovnih posjeta u ljetnom periodu, intenzivne eksploatacije šuma, probijanja šumskih putova, kao i djelovanjem lovačkih organizacija. U Prostornom planu Srednjobosanskog kantona su detaljnije opisani ekosustavi, endemične i rijetke vrste flore kao i lovom ugrožene vrste faune. Budući da je u Prostornom planu BiH ovo područje predloženo za Nacionalni park, smatramo da je potrebno poduzeti konkretne aktivnosti za zaštitu ovog prirodnog fenomena. U vremenu izrade ovog Prostornog plana pripremljene su i upućene u Parlamentarnu proceduru sljedeće odluke:


______________________________________________________________________________________________________


87

- Odluka o utvrđivanju područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju

BiH „Vranica“, - Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od

posebnog značaja za Federaciju BiH „Vranica“. Odluke su usvojene od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH je postupak u tijeku

2. Zaštićeni krajolik „Raduša“ površine 8.750 ha Kategorija II, IUCN kategorija V i VI

I ovo zaštićeno područje se prostire na dvije općine; Gornji Vakuf - Uskoplje i Bugojno, a njegove točne granice se trebaju definirati u dokumentaciji za proglašenje ovog područja zaštićenim. Područje Raduše je karakteristično po različitim šumskim zajednicama, bogatom florom i krajobrazom te je pogodno za razvoj planinarstva i seoskog turizma. Međutim, i ovdje je značajan antropogeni utjecaj u vidu eksploatacijom šuma, što se odrazilo na kvalitetu i kvantitetu drvnih zaliha. 3. Zaštićeni krajolik „Gornji Vrbas“ površine 15.775 ha Kategorija III, IUCN kategorija V i VI


______________________________________________________________________________________________________


88

Gornji tok Vrbasa (od izvora na Zec planini pa sve do Bugojna) je područje velike krajobrazne vrijednosti, bogato geomorfološkim, hidrološkim i vegetacijskim fenomenima. Najvažniji fenomen ipak leži u činjenici da je na ovom području voda Vrbasa veoma čista i bogata ribom, te je kao takva pogodna za sportski ribolov, rekreaciju i turizam. Iako je Zakonom o vodama Vrbas zaštićen od zagađivanja, vidljivo je da ova zaštita sama po sebi nije dovoljna jer je učestala pojava bacanja krutog otpada. Stoga je potrebno što prije poduzeti konkretne mjere i aktivnosti po kojima bi se ovaj prirodni fenomen stavio pod odgovarajuću zakonsku zaštitu. Za sva spomenuta područja je potrebno napraviti valorizaciju i kategorizaciju kroz detaljne planske dokumente, a nakon toga utvrditi i stupanj zaštite, kao i dopušteni stupanj intervencije na ovim prirodnim rijetkostima. 9.3. Vodozaštita Kao što je ranije spomenuto, Općina raspolaže velikim vodnim bogatstvom u obliku izvorišta pitke vode, vodotoka i prirodnih jezera, koje je potrebno na adekvatan način zaštititi. Zakonom o vodama Federacije BiH definirana je zaštita vodotoka i izvorišta, te je sukladno njemu zabranjeno izvođenje radnji koje bi mogle prouzročiti štetu ili na neki drugi način poremetiti prirodni bilans voda. Zaštićenim područjima smatraju se;

- područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće - područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta - površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja

namijenjena za kupanje - područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate - područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih

vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanja stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju

Trenutno stanje u Općini po ovom pitanju je nezadovoljavajuće, budući da nije riješeno pitanje odvodnje oborinskih i otpadnih voda, tako da se iste upuštaju direktno u Vrbas. Napravljena je tehnička dokumentacija za izgradnju glavnih kanalizacionih kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te je planirano da se glavni prečistač postavi u naselju Humac. Potrebno je što prije ući u realizaciju ovog projekta, ali istovremeno zaštititi i ostale vodotoke koji se zagađuju na isti način. Još jedan veliki problem zagađenja vodnih resursa leži u činjenici da se u Općini nalazi dosta divljih odlagališta otpada, od kojih su neka u neposrednoj blizini vodotoka. To znači da je u budućnosti potrebno poduzeti konkretne mjere na zaštiti važnijih izvorišta i jezera, kao i na racionaliziranju korištenja vodnih resursa, te ih zaštititi od zagađenja, a sve sukladno Zakonu o vodama Federacije BiH.


______________________________________________________________________________________________________


89

Onečišćenje Vrbasa 9.4. Zaštita izvorišta pitke vode Voda koja služi ili je namijenjena za opskrbu stanovništva i industrije ne smije sadržavati tvari štetne i opasne po zdravlje ljudi iznad dozvoljenih granica i mora u pogledu fizičkih, kemijskih i bioloških osobina odgovarati propisanim uvjetima. Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i kvaliteti može koristiti ili se koristi za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih utjecaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta. Na područjima na kojima se nalaze izvorišta vode koja se po količinama i kakvoći mogu koristiti za piće ili su planirane za piće ne smiju se izgrađivati odnosno vršiti rekonstrukcija postojećih objekata, kao ni upotrebljavati objekti, ni koristiti zemljište u poljoprivredne svrhe ni vršiti sjeća šuma, ako bi time mogla biti ugrožena zdravstvena ispravnost vode za piće. Zaštita voda se provodi radi osiguranja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštite prirodnog okoliša. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće tih voda i izvorima onečišćavanja, kontroliranjem odvodnje otpadnih voda i njihovim pročišćavanjem, sprječavanjem,


______________________________________________________________________________________________________


90

ograničenjem i zabranjivanjem radnji i ponašanjem koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini, kao i drugim djelovanjem usmjerenim na očuvanje i poboljšanje kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Budući da Općina Gornji Vakuf – Uskoplje obiluje izvorima pitke vode potrebno je utvrditi zaštitno područje za svako takvo izvorište. Utvrđivanje se vrši istražnim radnjama kojima je cilj definiranje mjesta direktnih ponora i direktnih ili indirektnih slivnih područja. Odluka o zaštiti izvorišta je sastavni dio ovog Prostornog plana. 9.5. Zaštita od erozije i obrana od poplava Pod zaštitom od štetnog djelovanja voda podrazumijeva se provođenje aktivnosti i mjera u cilju smanjenja ili sprečavanja ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od štetnog djelovanja voda i otklanjanje posljedica njihovog djelovanja. Zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi se na obranu od poplava i zaštitu od erozija i bujica. Erozivno zemljište je zemljište na kojem se uslijed djelovanja vode ili vjetra dolazi do razaranja zemljišta i odnošenja čestica tla uz pojavu sapiranja, brazdanja, klizanja i drugih sličnih pojava. Na prostoru Općine je prethodnim planom utvrđeno nekoliko erozivnih zemljišta;

- lokalitet Tihomišje (Duratbegović dolac) - Vili ć Polje (naselje Paloča) - područje iznad Donje Ričice - Bukov grm (Duratbegović dolac) - Dobro (naselje Ždrimci) - iznad naselja Cvrče - područje od naselja Zastinje prema naselju Valice

U cilju zaštite od štetnog djelovanja vode potrebno je kroz detaljnije analize i studije što prije utvrditi zemljišta ugrožena erozijom, kao i ona koja bi to mogla biti, te utvrditi mjere zaštite, a sve sukladno važećem zakonu Zakonu o vodama (“Sl. novine Federacije BiH“, br. 70/06) u kojem se na erozivnom zemljištu se zabranjuje:

1. izvoditi građevinske i druge zahvate u prostoru na način koji pospješuje eroziju i nastanak bujica;

2. ogoljenje površina; 3. krčenje šumskih površina koje sprečavaju klizanje zemljišta i snježne

naslage, izravnavaju protoke ili na drugi način štite nizvodna područja od štetnih utjecaja erozije;

4. zatrpavanje izvora; 5. sakupljanje ili odvođenje sabranih voda preko erozivnih ili kliznih zemljišta

bez nadzora; 6. ograničavanje protoka vodenih bujica, jačanje erozivne snage vode i

slabljenje uravnoteženih odnosa; 7. izvlačenje, odlaganje ili skladištenje drva i drugih materijala; 8. zatrpavanje otkopanim ili otpadnim materijalom; 9. skupljanje naplavina sa dna i korita osim za osiguranje protočne moći korita

bujica.


______________________________________________________________________________________________________


91

Plavno područje je područje uz vodotok koje nastaje uslijed izlijevanja vode iz korita na priobalne površine. Do ove pojave najčešće dolazi nakon većih oborina a u slivovima vodotoka koji nemaju uvjeta za zadržavanje voda zbog više čimbenika; strm nagib površine terene, slabo propustan površinski sloj tla, nepovoljni antropogeni utjecaji i sl. Apsolutna zaštita od poplava se ne može postići, ali se mogu poduzeti određene aktivnosti da bi se spriječile veće katastrofe. Uobičajeni kriterij za zaštitu naselja od velikih voda je sigurnost u odnosu na maksimalne protoke, odnosno stogodišnje velike vode. U izuzetnim slučajevima, kada je potrebno zaštititi vrijedne objekte predviđa se zaštita od velikih voda vjerojatnosti pojave 0,002, tj. jednom u 500 godina. Za poljoprivredna područja, bez naselja, a u ovisnosti od intenziteta poljoprivredne proizvodnje i veličine mogućih šteta, planira se zaštita od voda vjerojatnosti pojave 0,10 do 0,02. U uzvodnom dijelu rijeke Vrbas razmatrana je mogućnost izgradnje akumulacije „Gornji Vakuf“ korisne zapremine 57,2 ha koja bi mogla utjecati i na znatno smanjenje potrebnih radova na zaštiti od poplava Gornjeg i Donjeg Vakufa (u Prostornom planu Srednjobosanskog kantona). Međutim, predloženi koncept akumulacije zahtjeva velike troškove otkupa i izmještanja putova tako da ga je potrebno detaljnije promotriti, a do tada je potrebno pronaći odgovarajuća zamjenska rješenja za obranu od poplava.

Na prostoru Općine u prethodnom planu utvrđena su sljedeća plavna područja;

1. rijeka Vrbas od naselja Boljkovac nizvodno do grada, uži dio grada, a zatim od naselja Ploča nizvodno do granice s općinom Bugojno

2. rijeka Tuščica (Voljevac) 3. rijeka Drugiščina (Pridvorci) 4. rijeka Trnovača (MZ Podgrađe) 5. Mili ća Bare (od zaseoka Zečići do grada) 6. Dobroška Rika 7. uži dio grada - rijeka Vrbas 8. rijeka Voljišnica (MZ Voljice i MZ Trnovača) 9. Bistrička rika (MZ Bistrica).

Svi potoci na području Općine imaju bujični karakter. Za sva područja ugrožena plavljenjem je potrebno poduzeti preventivne mjere u obliku gradnje zaštitnih objekata (nasipi, ustave, akumulacije, retencije, kanali, crpne stanice, čuvarnice i sl.), izvođenja radova na regulaciji rijeka, uređenju bujica, zaštite zemljišta od erozije, i dr. Zaštitni objekti i odgovarajući materijali moraju se održavati u stanju koje osigurava uspješno ostvarivanje njihove namjene. Mjere, radovi i druge aktivnosti koje se poduzimaju radi obrane od poplava definiraju se u odgovarajućem planu obrane od poplava, sukladno Uredbi o planovima obrane od poplava („Sl. novine Federacije BiH“, br. 3/02). Budući da na području Općine nisu točno utvrđene i definirane poplavne zone, potrebno je u što skorije vrijeme napraviti Studiju zaštite od poplava sukladnu navedenoj Uredbi važećem Zakonu o vodama, u kojem se na poplavnom području zabranjuje;


______________________________________________________________________________________________________


92

1. na obrambenom nasipu, odnosno obodnom kanalu i inundacijskom području kopati zemlju, saditi drveće i grmlje, pobijati kolje i druge predmete, kao i postavljati rampe;

2. na nasipu graditi objekte koji nemaju karakter zaštitnog objekta; 3. vršiti vađenje materijala (šljunak, pijesak, kamen i glina) u inundacijskom

području, odnosno u branjenom području na udaljenosti manjoj od 100 m od vanjske (vodne) nožice nasipa;

4. graditi bunare na udaljenosti manjoj od 50 m od vanjske nožice nasipa, kopati (bušiti) jame ili paralelne kanale na udaljenosti manjoj od 20 m od unutrašnje nožice, odnosno 10 m od vanjske nožice nasipa;

5. podizati ograde i živice i saditi drveće na udaljenosti manjoj od 20 m sa unutrašnje strane i 10 m sa vanjske strane od nožice nasipa, kao i graditi objekte (stambeni, privredni i drugi) sa unutrašnje strane nasipa na udaljenosti manjoj od 20 m od nožice nasipa i u inundacijskom području;

6. obrađivati zemlju na udaljenosti manjoj od 10 m od nožice nasipa; 7. podizati pregrade u inundacijskom području; 8. puštati po nasipu, obodnom i odvodnom kanalu stoku radi ispaše ili prevoditi

stoku izvan mjesta određenog za prijelaz; 9. oštećivati ili uništavati uređaje na nasipu (rampa, oznaka, vodomjer i dr.) ili

uređaje za registraciju promjena na vodama ili druge znakove; 10. na nasipu i njegovom zaštitnom pojasu i u inundacijskom području istovarati

ili ostavljati bilo kakav materijal, izuzev materijala za obranu od poplava (deponija, kamen i zemlja);

11. oštećivati ili neovlašteno rukovati akumulacijama i njihovom opremom, crpnim stanicama, ustavama, kanalima, tunelima, kulama zatvaračnicama i njenim pripadajućim objektima, dalekovodima, trafostanicama i sistemom veza;

12. neovlašteno koristiti pristupne putove do zaštitnih objekata; 13. mijenjati pravac vodotoka i kanala bez vodne suglasnosti vodne dozvole,

odnosno protivno uvjetima određenim u vodnoj suglasnosti i vodnoj dozvoli; 14. unositi u vodotoke, jezera, akumulacije i retencije, kao i deponirati na obale

vodotoka, jezera, akumulacija i retencija kamen, zemlju, jalovinu i druge krute i tečne materije i materijale;

15. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od linije dopiranja velikih voda vodotoka, odnosno 10 m od rubne linije akumulacije ili retencije, obodnog ili vještačkog kanala, izuzev zaštitnih šuma;

16. podizati zgrade i druge objekte koji ne služe obrani od poplava i koji sprečavaju prilaz vodotoku na udaljenosti manjoj od 10 m od linije dopiranja velikih stogodišnjih voda za sve površinske vode, izuzev ako je vlasniku ili korisniku uvjetovana izgradnja objekta prethodnim poduzimanjem zaštitnih mjera kojima se onemogućuju ili smanjuju štetne posljedice od voda;

17. vršiti radnje koje mogu oštetiti korito i obale vodotoka, jezera, odnosno korito kanala, korito i obale akumulacije ili retenzije ili tunela ili smetati slobodnom otjecanju vode;

18. izvoditi radove u blizini vodotoka, jezera, kanala, tunela, akumulacije i retencije, koji bi mogli ugroziti stabilnost zaštitnih vodnih objekata ili njihovu upotrebu (kopanje šljunka, pijeska, kamena i sl.)


______________________________________________________________________________________________________


93

Planiranje i sadnja drveća na plavnim područjima vrši se na način koji je u skladu sa drugim mjerama zaštite od poplave, odnosno da ne bude smetnja za normalno otjecanje plavne vode sa poplavljenog zemljišta. Za postojeće objekte na plavnim područjima moraju se izvršiti najnužnije sigurnosne mjere za zaštitu od poplave (nasipi). Septičke jame u plavnim područjima moraju biti izgrađene od nepropusnog materijala, zaštićene od pristupa ljudi i životinja i sa mogućnošću čišćenja.

U Općini je izvršena regulacija Vrbasa u užem gradskom području na dužini od oko 700 m, a potrebno je nastaviti radove na dužini od još oko 1000 m, odnosno kroz cijelo urbano područje da bi se smanjila eventualna opasnost od poplava. Uređenje i očuvanje prirodnih tokova ostalih vodotoka na širem gradskom području, Kruščice i Trnovače podrazumijeva čišćenje i održavanje, uz eventualno uređenje pojedinih mjesta. Također je potrebno pristupiti intenzivnom ozelenjavanju svih vodotoka i svih terena podložnim erozivnim procesima. 9.6. Zaštita prostornih vrijednosti (tlo, zrak, krajobraz, eko sustav, divljač i sl.) Glavni cilj zaštite okoliša je učinkovito očuvanje prostora. Prostorno planiranje, koje sadrži planiranje zaštite prostora, postat će ključni čimbenik preventive zaštite okoliša. Najvažnije je unapređenje postojeće kakvoće okoliša, te u daljnjem razvoju otklanjati uzroke onečišćenja i skrbiti da se budući razvoj uskladi s ciljevima postizanja ukupne kvalitete življenja. Područje Općine Gornji Vakuf - Uskoplje odlikuje se iznimnom očuvanošću prirodnog krajolika. Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne. Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zaštite okoliša su:

- učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života; - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom; - uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.


______________________________________________________________________________________________________


94

Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen sa planiranjem površina namijenjenih za izgradnju. Posebnim vrijednostima prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju:

- rezerve pitke vode - prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma) - zaštićena područja prirode - spomenici graditeljske baštine - nezagađena tla - očuvani prirodni i kultivirani krajobraz.

Na području općine zastupljeni su svi navedeni resursi, a razlikuju se prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu. Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima i standardima zaštite okoliša, a kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja. U svrhu učinkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti:

- opterećenost i dosadašnja ugroženost prostora, odnosno stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi (nosivi) kapaciteti;

- stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom; - prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene

kategorije zaštite i planskim mjerama korištenja prostora; - propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni

tip prostora - resursa.

Ključna područja djelovanja su područja koncentriranoga gospodarstva, korištenja prirodnih izvora, područja sukobljenih interesa u korištenju prostora naselja, s prioritetima:

- infrastruktura i komunalne djelatnosti: modernizacija infrastrukturnih mreža ; - rješavanje prometnih problema gradova i problema pročišćavanja otpadnih

voda te sustavno zbrinjavanje otpada; - krajobraz: provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine; - poljoprivreda: smanjenjem uporabe štetnih kemijskih sredstava te očuvanje

cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta; - vodno gospodarstvo: provedba mjera zaštite voda i suvremenih načela

korištenja voda s tendencijom očuvanja prirodne strukture; - rudarstvo: sanacija i rekultivacija eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Zaštita tla:

- potrebno je zaštititi kvalitetne poljoprivredne površine od prenamjene i osigurati ekološki prihvatljivu, intenzivnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju;

- treba poboljšati kvalitetu i proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera, a prioritetno rješavanjem odvodnje i navodnjavanja;


______________________________________________________________________________________________________


95

- unaprijediti voćarstvo i intenzivnu proizvodnju povrća; - planirati komasacijske zahvate i potaknuti razvoj obiteljskih

gospodarstava; - osigurati kontrolu onečišćenosti tla.

Zaštita zraka:

- preventivnim mjerama zaštite treba sačuvati postojeću kakvoću zraka; - eksploatacija mineralnih sirovina uzrokuje onečišćenja zraka. Zbog toga

treba provoditi prilikom eksploatacije tehničke mjere zaštite od onečišćenja zraka.

Zaštita vegetacijskih značajki prostora: Ekosistemi su u sferi interakcije živih bića i njihovih biotopa. Oni posjeduju svojstvo samoreguliranja, odnosno samoodržanja u dinamičnoj ravnoteži. Svaka šuma, livada, kamenjarski pašnjak, potok, akumulacija predstavljaju određeni ekosistem u funkciji biljke, životinje i mikroorganizma. Svi producenti, potrošači i razgrađivači tvari povezani su međusobno preko određenog kruženja tvari. Iako svaka lokva ili dio rijeke može biti ekosistem sam za sebe, oni u mnogočemu ovise međusobno. Stupanj stabilnosti ekosistema kao i njegova veličina veoma je različita. Čovjek zahvaća u prirodnu ravnotežu i mijenja te odnose u svoju korist, bilo da krči i uništava šumu za prehranu stoke (pašnjaci), bilo za poljoprivredne površine. Zahvatima čovjeka u prirodi stvaraju se novi ekosistemi. Ovako stvoreni ekosistemi razlikuju se od prirodnih po tome što u velikoj mjeri ovise o međusobnim odnosima, a njihova ravnoteža je labilna. Osim ovog direktnog djelovanja čovjeka na prirodu javljaju se i indirektna djelovanja čovjeka. Ove spoznaje sve su prisutnije u svijesti današnjeg čovjeka pa se postavlja pitanje granica dozvoljenih poremećaja prirodne ravnoteže preko kojih dolazi do katastrofa. Sve travnjačke površine i njihove zajednice - od livadskih površina, kamenjarskih travnjaka, pa čak i dio planinskih rudina - po svom postanku su antropogenog porijekla, dok su šume i šumske zajednice primarni ekosistemi. Ove travnate površine važni su ekosistemi - ekonomski interesantni za stočarstvo, a što je još važnije oni pridonose raznolikosti broja biljnih i životinjskih vrsta (biodiverzitet). Ako uspoređujemo primarni šumski ekosistem s travnatim biotopima, oni po brojnosti vrsta imaju čak i 10 puta veću raznolikost biljnih vrsta. Šumski ekosistemi imaju manji broj vrsta i vrlo su jednoliki po svom sastavu pa ih stoga smatramo siromašnim biodiverzitetom. Uz raznolikost biljnih vrsta vezana je također raznolikost životinjskih vrsta. Ove travnate površine doprinose i krajobraznoj raznolikosti i ljepoti ovog dijela županije. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti: Težište zaštite krajobraznih vrijednosti je na integralnom vrednovanju prostora kao kulturnog krajobraza. Unutar kulturnog krajolika definiraju se regionalne cjeline na temelju slijedećih parametara: prirodnih i zemljopisnih karakteristika, reljefnih obilježja, vrste, tipa i oblika naselja, tipologije tradicijske arhitekture, karakterističnih arhitektonskih obilježja i detalja. Svrha definiranja krajobraznih regija je na prepoznavanju, njegovanju i unapređenju specifičnosti, regionalnih raznolikosti. To


______________________________________________________________________________________________________


96

podrazumijeva čuvanje prostornih i pejzažnih vrijednosti, planiranje gospodarskih djelatnosti koje imaju tradiciju i temelje na određenom prostoru, organiziranje građevinskih područja i arhitektonskih oblika u suglasju s karakteristikama regije. Kao što je navedeno u fazi I. PP Općine Gornji Vakuf – Uskoplje područje Općine obuhvaća značajan dio nacionalnog parka prirode „Vranica“, parka prirode Raduša i Gornji Vrbas i lokalne prirodne prostore – rezervate: Ždrimačkih jezera i vodopada, lovište Bistrička rika i rekreacijska područja Trnočice i Kruščice. Svi ovi prostori značajni po biološkoj raznolikosti (biljnih i životinjskih vrsta) prirodnim ljepotama (sa šumama proplancima i planinskim potocima) i krajobrazu. Povoljna je okolnost da u njihovom prostoru nema značajnijih graditeljskih ili drugih zahvata tako da su ostala u svom prirodnom stanju. U području Vranice i Raduše, uključujući i prostore u gornjem toku Vrbasa i uz Bistričku riku, jedine intervencije i prirodno stanje su izgradnja šumskih putova i eksploatacija šuma i djelomično eksploatacija mineralnih sirovina. Te intervencije su vršene programski i kontrolirano, izuzev u ratnom i poratnom periodu kada je vršena nekontrolirana sječa šume. U vrijednim prirodnim prostorima planiranje novih cesta treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do većih prosjeka šuma. Jedno od temeljnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine je spoznaja da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi on očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Divljač Na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje nalaze se lovišta Voljice – Pidriš i Bistrička rijeka koja su u sklopu Š.P.D. Srednjobosanske šume d.o.o. Donji Vakuf. Ova lovišta spadaju u kategoriju brdsko-planinskih lovišta sa jako izraženim reljefom i izrazito povoljnim hidrografskim prilikama koje omogućuju održavanje prirodne reprodukcije divljači. Godišnji raspored padavina također je povoljan. U lovištima su zastupljene slijedeće vrste divljači: Srna, Medvjed, Veliki tetrijeb, Divokoza i Zec. Lovišta su opremljena potrebnom infrastrukturom kao što su planinski putovi, lovno-uzgojni objekti i lovno-tehnički objekti ( čeke i hranilišta). Sa stanovišta zakona divljač se dijeli na zaštićenu i nezaštićenu. U grupi zaštićene divljači nalaze se vrste pod trajnom, privremenom i povremenom zaštitom.


______________________________________________________________________________________________________


97

Trajno zaštićene su one vrste koje se uopće ne smiju loviti. Njihova brojnost je u pravilu mala, a sve štete koje ova divljač učini nadoknađuje onaj koji je trajnu zaštitu i utvrdio. Privremeno zaštićena je ona divljač koja se na određenom lovištu, kroz određeni broj godina ne smije loviti. Ovaj vid zabrane se utvrđuje za manji broj godina i na manjim prostorima. Naknadu za štete od ovako zaštićene divljači snosi onaj koji je zabranu i utvrdio. Povremeno (lovostajem) zaštićena je ona divljač koja se ne smije loviti u određenom periodu godine. Ova zabrana se utvrđuje za period reprodukcije i odgoja mladunaca, kako bi taj proces protekao što povoljnije za divljač. Štete koje učini divljač za koju je utvrđena ovakva zaštita nadoknađuje korisnik lovišta. U grupi nezaštićene divljači su sve one vrste na koje je dozvoljen lov tokom cijele godine. To su obično vrste divljači koje lovstvu i prirodi uopšte čine osjetne štete, a brojnost im je znatna. Štete koje načini divljač iz ove grupe se ne nadoknađuju. 9.7. Zaštita od potresa Kako je istaknuto u dokumentacijskoj osnovi Plana područje Općine Gornji Vakuf – Uskoplje se nalazi u trusnoj zoni sa VI º Merkalijeve ljestvice. Za ovu jačinu potencijalne seizmičke opasnosti treba prilagoditi sve građevinske objekte u prostoru, što treba normativno regulirati i uvjetovati. A seizmičko projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. Projektiranje, građenje kao i rekonstrukcija objekata mora se provesti tako da isti budu otporni na potres, te je za njihovu lokaciju potrebno obaviti seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Sve elemente zaštite od potresa, uvjete građenja objekata u funkciji zaštite od potresa i uvjete organizacije naselja i gradnje naselja regulirati na općinskoj razini. Izgradnja mini hidroelektrana u gornjem toku rijeke Vrbas i eventualna izgradnja takvih objekata na pritokama Desna i Tušnica ili na drugim potocima u toj zoni predstavljaju potencijalnu opasnost. Eventualne havarije na nekom od tih objekata, u nepovoljnim hidrološkim uvjetima, mogu rezultirati plavljenjem ravničarskih prostora uz rijeku Vrbas nizvodno. Opasnost je tim veća što je područje gornjeg Vrbasa u zoni Voljevačkog rasjeda i Dobruške siklinale i što su geološki uvjeti u tom području složeni. Radi toga se izdavanje urbanističko – tehničkih uvjeta za gradnju mini hidroelektrana mora osloniti na kvalitetna prethodna istraživanja, odnosno izradu odgovarajuće studije. 9.8. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja


______________________________________________________________________________________________________


98

Sukladno važećim propisima jedinice lokalne samouprave dužne su radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih zbivanja planirati i graditi skloništa i druge objekte za zaštitu ljudi, kao i kontinuirano vršiti praćenje ispravnosti cjelokupnog sustava zaštite od elementarnih nepogoda. Mjere zaštite od ratnih razaranja Skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje trebaju se graditi u naseljima koja su svrstana u ugrožena naselja. Stupanj ugroženosti utvrditi na osnovu verificiranih kriterija; ali prije sveg sukladno gustoći naseljenosti i položaju jer su isti u direktnoj koleraciji sa ugroženošću. U prostornim planovima užih područja moguće je uz odgovarajuće obrazloženje povećati stupanj ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće. Također je moguće i naselja, koja u ovom prostornom planu nisu navedena, svrstati u ugrožena naselja. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda Mjere zaštite od elementarnih nepogoda provode se sukladnom posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. Zaštita od rušenja Prometnice unutar planiranih naselja moraju se projektirati tako da razmak između objekata i prometnice omogućava da eventualne ruševine objekata ne ugrožavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije i pristup interventnim vozilima. Planovima nižeg stupnja potrebno je za nova građevinska područja planirati više ulazno-izlaznih prometnica u pojedino naselje. Zaštita od požara Zaštita od požara podrazumijeva stalnu procjenu od ugroženosti od požara, pa time i požarno opterećenje, vatrogasne sektore i vatro-brane pojaseve. Projektiranje objekata se temelji na zakonima, propisima te prihvaćenim pravilima struke. Ukoliko je razmak između objekata manji od 4m potrebno je zadovoljiti posebne uvjete; tj. dokumentacijom dokazati da se požar neće proširiti na susjedne objekte te objekt mora biti odvojen požarnim zidom koji mora ispuniti uvjete date normama i propisima.Radi mogućnosti spašavanja osoba iz objekata kao i gašenja požara na objektu i otvorenom prostoru, objekt mora imati vatrogasni prilaz. Pri gradnji i rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, projektirati i hidrantska mreža. I u oblasti zaštite od požara potrebno je donijeti odgovarajuće dokumente – odluke na razini općine.

9.9. Minska polja Iako svijest građana o dugoročnoj minskoj opasnosti neprekidno raste i stvara se široko javno mišljenje o problemu mina, utjecaj mina na kvalitetu života i sigurnost


______________________________________________________________________________________________________


99

je poražavajuća. Ovo se naročito može primijetiti u navedenim zajednicama, gdje se ne mogu iskoristiti brojni ekonomski i prirodni resursi kojima ove zajednice raspolažu, a naročito se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo i hidro-potencijal. U narednom periodu moraju se poduzeti adekvatne mjere i pronaći potrebita sredstva da bi se u suradnji sa kantonalnim, entitetskim, državnim i međunarodnim subjektima provele neophodne protu-minske akcije s ciljem osiguravanja sigurnog okruženja za stanovnike Općine, koje će dopustiti siguran povratak u uvjetima normalnog života i rada, na trenutno zagađena i rizična područja.


______________________________________________________________________________________________________


100

10. Mjere i smjernice za realizaciju plana 10.1. Obvezatnost plana Prostorni plan Općine Gornji Vakuf – Uskoplje je dugoročni planski dokument koji uređuje odnose u planskom gospodarenju prostorom, njegovoj zaštiti, racionalnom korištenju. Plan uvažava činjenicu da je prostor, bez obzira na formalnog vlasnika nad njegovim pojedinim dijelom, zajedničko dobro i da je obveza svih korisnika. Radi toga je, suglasno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, on obvezujući dokument za sve korisnike prostora u granicama Općine Gornji Vakuf - Uskoplje. Svako raspolaganje prostorom suprotno Prostornom planu, Odluci o njegovom provođenju i drugim dokumentima prostornog uređenja donesenim na osnovu Prostornog plana, predstavlja povredu Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH i Zakona o prostornom uređenju Srednjobosanske županije /kantona, te podliježe sankcijama. Za urbana područja grada Gornji Vakuf - Uskoplje, odnosno prvu, drugu i treću zonu građevinskog zemljišta, utvrđene Odlukom Općinskog vijeća od 28. lipnja 2005. godine, obvezna je izrada urbanističkog plana, odnosno noveliranje postojeće planske dokumentacije. Rok za noveliranje planskih dokumenata je godinu dana od dana donošenja Odluke o usvajanju i provođenju Prostornog plana. 10.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja Uspješno provođenje Prostornog plana podrazumijeva usklađeno i stalno djelovanje svih korisnika prostora na ostvarenju planskih ciljeva i konkretnih rješenja. U tom pravcu posebne i naglašene zadatke imaju nadležni organi uprave i inspekcijskih službi, koji su nadležni za praćenje realiziranja Plana i obavljanje kontrole. Nositelji javnih ovlaštenja u gospodarenju javnim dobrima i svi drugi značajniji subjekti u korištenju prostora unutar granica Plana, moraju donijeti svoje razvojne programe i strategije urađene na temelju odgovarajućih analiza i studija (promet, vode, energetika, zbrinjavanje tekućeg i krutog otpada, šumarstvo, poljoprivreda, sport i rekreacija i dr.). Svi dokumenti, koji se odnose na prostor unutar granica Plana i njegovo korištenje, moraju biti usuglašeni sa Planom, a tim i sa važećim propisima i internim državnim i međunarodnim dogovorima i konvencijama.


______________________________________________________________________________________________________


101

Općinska služba zadužena za praćenje izrade i provedbe Plana, suglasno članku 25 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, pripremit će Program mjera za praćenje provedbe prostornog plana sa ustrojem odgovarajuće dokumentacije. Program mjera obuhvaća dvogodišnje razdoblje. Na temelju podataka o realiziranju Plana u dvogodišnjim intervalima, odnosno izvješća o stanju u prostoru i realiziranju planiranih zadataka, Općinsko vijeće će donijeti ocjenu o provedbi Prostornog plana, učinkovitosti usvojenih mjera o gospodarenju prostorom i donijeti Program mjera za iduće dvogodišnje razdoblje sa eventualnim terminskim i drugim usuglašavanjem Plana. 10.3. Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike Uspješno provođenje prostorno – razvojne politike je, u značajnoj mjeri, uvjetovano vlasničkim odnosima nad građevinskim zemljištem. To se posebno odnosi na urbane prostore grada čiji razvoj može biti usporen, ograničen, a i onemogućen stanjem vlasništva nad zemljištem. Radi toga je neophodno pomno proučavanje stanja i kreativna primjena Zakona o građevinskom zemljištu s ciljem da se, otkupom zemljišta i pravom prvokupa, formira zemljišni fond, a time i osiguraju uvjeti za realiziranje prostorno – planskih dokumenata. Primjena partnerskih odnosa između javnog i privatnog vlasništva u sferi prostornog uređenja, kojima mogu biti zadovoljeni javni i privatni interesi je, također, moguća i preporučljiva. Mora se uvesti red u razgraničenjima između javnog i privatnog zemljišta u naseljima, jer je to uvjet za cjelokupne okolinske odnose u naseljima, a time i mogućnosti oblikovanja javnih površina u skladu sa javnim interesom. Posebno je bitno definiranje površina pod prirodnim ili izgrađenim javnim dobrima i u njihovim zaštitnim zonama. Ove površine i zaštitne zone su utvrđene u posebnim sektorskim zakonima, ovim Prostornim planom i Odlukom o njegovom provođenju. Rješenjem vlasničkih odnosa i prava korištenja na spomenutim površinama su uvjet za efikasnu zaštitu tih dobara i javnost u njihovu korištenju. Provođenje istaknutih mjera u zemljišnoj politici, dosljedno ubiranje poreskih prihoda na promet nekretnina i usmjeravanje sredstava u prostorni razvoj, moguće je znatno utjecati na prostorni razvoj Općine, odnosno ostvarenje ciljeva iz Prostornog plana. Uvođenjem naknada za uređenje građevinskog zemljišta i namjenskih komunalnih doprinosa može se ubrzati proces izgradnje komunalne infrastrukture i komunalnog opremanja u urbanim prostorima i u svim naseljima Općine. Time bi se postiglo ujednačavanje životnih uvjeta na cijelom prostoru Općine, odnosno u njenim ruralnim naseljima sa uvjetima u Gradu i drugim urbanim prostorima u Kantonu. U tom pravcu treba iznalaziti i koristiti i sve moguće vanjske izvore sredstava uključujući posebno i pomoći čije je cilj aktivna podrška procesima povrata žitelja Općine na svoja ognjišta.


______________________________________________________________________________________________________


102

Značajan utjecaj na uspješno provođenje zemljišne politike ima stanje evidencije o zemljištu (katastar i gruntovnica) i njihova ažurnost i digitalizacija. Isto tako značajan utjecaj ima i evidencija o katastarskim prihodima, zemljišnoj renti, prometu zemljišta i sl. kao i kvalitetno normativno reguliranje svih uvjeta u oblasti privremenog ili trajnog korištenja zemljišta. Dosljedno provođenje istaknutih mjera i aktivnosti u oblasti zemljišne politike je obveza svih korisnika prostora, a prvenstveno nadležnih općinskih organa i javnih poduzeća. Oni su dužni pokretati inicijative i pripremati konkretna normativna i druga rješenja koja su na tragu opisanih mjera, a i drugih aktivnosti koje mogu koristiti u ovoj oblasti javnog interesa. 10.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici Odlukom Općinskog vijeća od 28. lipnja 2005. godine, a sukladno važećem Prostornom planu, utvrđene su četiri zone građevinskog zemljišta. Prve tri zone (I, II i III) obuhvaćaju gradsko građevinsko zemljište, a IV zona ostalo građevinsko zemljište u ruralnim prostorima Općine Gornji Vakuf – Uskoplje. Ovim zoniranjem i primjenom urbanističko – tehničkih uvjeta iz važećeg Prostornog plana su bili definirani svi uvjeti građenja. Oni su predstavljali osnovu raspolaganja prostorom za graditeljske aktivnosti i stambenu izgradnju. Nastale promjene u cjelokupnim društvenim odnosima, rat i njegove posljedice i novi odnosi u zemljišnoj politici, zahtijevaju temeljitu reviziju i noveliranje postojećih prostorno – planskih dokumenata. Noveliranjem tih dokumenata bi se izvršilo njihovo usuglašavanje s važećom zakonskom regulativom, iznašla rješenja za bespravno izgrađene objekte i sanirala oštećenja u prostoru, nastala ratom. Aktivnosti na noveliranju postojećih planskih dokumenata iz oblasti detaljnog planiranja (Regulacijski planovi gradskog prostora Gornji Vakuf – Uskoplje i detaljni planski dokumenti pojedinih gospodarskih zona) čine prioritetne zadatke u primjeni i provođenju Prostornog plana. Osnov za noveliranje urbanističko – tehničkih uvjeta i detaljnih planskih dokumenata su postojeći planski dokumenti i novonastali uvjeti prouzročeni izmjenom političkog sustava i tretmana prostora kroz međunarodne, državne, regionalne i lokalne odluke i normative. Granice urbanih zona gradskog građevinskog zemljišta (zone I, II, III i IV ) su date u grafičkom prilogu namjene površina. Također su posebno naglašene površine pojedinih ruralnih naselja u kojima se građevinske parcele i uvjeti građenja posebno utvrđuju. 10.5. Objekti unutar urbanih naselja Izgradnja objekata unutar pojedinih urbanih zona grada se vrši sukladno noveliranom urbanističkim i regulacijskim planovima i detaljnim planovima obrađenim na osnovu regulacijskog plana. Za slučaj da se, do noveliranja urbanističkog i regulacijskih planova, ukaže potreba za gradnjom objekata, obvezna je Odluka Savjeta plana. Odlukom Savjeta plana se


______________________________________________________________________________________________________


103

utvrđuju urbanističko – tehnički uvjeti za izgradnju, a na osnovu postojećih planskih dokumenata (urbanističkog i regulacijskih planova) i uvjeta iz točke 10.4.2. Unutar ovih naselja mogu se graditi građevine, slobodne, poluotvorene i u nizu. Po namjeni mogu biti stambene, stambeno – poslovne, poslovne, javne, turističko – ugostiteljske, sportske, infrastrukturne, garažne (slobodno-stojeće ili skupne), urbane opreme i ostale, a sve u skladu sa urbanističko – tehničkom dokumentacijom. 10.6. Objekti u ruralnim naseljima Kao područje za izgradnju ruralnih naselja se smatra građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene i infrastrukturne građevine i površine i u kojem se mogu graditi nove građevine namijenjene stanovanju i drugim osobnim ili zajedničkim potrebama ljudi. Gradnja unutar naselja mora biti stručno usmjeravana s ciljem da se osiguraju prostori i sadržaji od zajedničkog interesa građana u naselju i spriječe postupci i radovi koji bi mogli dovesti do pogoršanja stanja okoliša, odnosno do ugrožavanja zdravlja i normalnih životnih uvjeta u naselju. - Izgradnja objekata unutar ruralnih naselja treba biti orijentirana prema postojećim

ili planiranim prometnicama i to tako da se može ostvariti pristup na tu prometnicu preko građevinske parcele ili prilaznim putem minimalne širine 3 m.

Ukoliko prilazni put ide preko tuđe parcele, vlasnik objekta mora osigurati trajno pravo složnosti nad zemljišnom parcelom pod prilaznim putom.

- Kod rekonstrukcije objekata koji nemaju neposredan kolski pristup javnoj

prometnici, već samo pješački pristup, može se iznimno tolerirati zatečeno stanje. - Minimalna udaljenosti nove građevine od ruba kolnika postojeće ili planirane

prometnice je 5 m, a u izuzetnim terenskim uvjetima 3 m. - Oblik i veličina građevinske parcele je ovisan o postojećem izgledu i veličini

izvorne parcele ili parcele nastale cijepanjem ili spajanjem katastarskih čestica. Parcela mora omogućiti smještaj objekta, minimalnu udaljenost od prometnice i prostor za komuniciranje oko objekta.

Preporuča se maksimalna izgrađenost parcele do 30%. Maksimalna površina građevinske parcele u ruralnim naseljima nije ograničena,

obzirom da može sadržavati i vrt kao sastavni dio parcele. - U ruralnim naseljima se mogu graditi slobodne i poluotvorene građevine, a

njihova namjena je pretežito stambena ili poslovna. Prizemni i podrumski dijelovi stambenih objekata mogu biti namijenjeni za poslovne aktivnosti (trgovina, ugostiteljstvo, radionice i sl.) ili kao pomoćni prostori (garaže ili skladišta) dok je namjena tih prostora za smještaj stočnog blaga i živadi zabranjena. Objekti seoskog gospodarstva (staje, sjenici, silaže i sl.) moraju biti izdvojeni od stambenih objekata na razumnu udaljenost, suglasno uvjetima iz Zakona o građenju Srednjobosanske županije /kantona.


______________________________________________________________________________________________________


104

- Maksimalna katnost objekata je P+3 s tim da je dopuštena gradnja podruma uz

uvjet njegove potpune zaštite od vlage. - Krovovi objekata su u pravilu dvostrani sa nagibom ploha primjerenim

planinskim uvjetima. - Materijali za gradnju su čvrsti i postojani (kamen, opeka, beton) - Obrada fasada je žbuka sa završnim slojem od plemenitog morta ili odgovarajuće

fasadne obloge. - Na svim postojećim objektima se mogu vršiti manje rekonstrukcije i adaptacije,

uvoditi instalacije, dograđivati sanitarne prostorije, vršiti investicijske i tekuće opravke, te uređivati dvorišta sa ogradama.

Za izvođenje radova iz prethodnog stava, kojima se vrše konstruktivne intervencije na objektu, mora biti urađena projektna dokumentacija suglasno važećim propisima i uvjetima iz Odluke o provođenju Prostornog plana.

10.7. Status postojećih nelegalnih objekata Postojeći objekti, koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje mogu biti legalizirani ukoliko nisu u značajnijem nesuglasju sa važećom planskom dokumentacijom, uvjetima iz ovog Prostornog plana. Legalizacija podrazumijeva provođenje odgovarajućeg postupka koji je istovjetan postupku propisanom za nove objekte. Postojeći, bespravno izgrađeni objekti koji su u značajnijem nesuglasju sa važećom planskom dokumentacijom i uvjetima iz ovog Prostornog plana ne mogu biti legalizirani u redovnom postupku. Oni su predmet posebnog postupka koji podrazumijeva osiguranje normalne i dodatne tehničke dokumentacije na temelju koje će nadležni organi Općine Gornji Vakuf – Uskoplje moći propisati eventualne sanacijske mjere i donijeti dokument o legalizaciji. Pod ovim se podrazumijeva kompletna dokumentacija o izvedenom stanju (izvedbeni projekt), stručno očitovanje ovlaštenog projektanta o općem stanju objekta sa prijedlogom eventualnih sanacijskih radova, suglasnosti nadležnih komunalnih organizacija i suglasnost vlasnika i korisnika susjednih objekata da se ne protive legalizaciji objekta. Ukoliko se kroz pribavljanje dokumentacije konstatira da izgrađeni objekt ima tehnička svojstva propisana Zakonom o građenju Srednjobosanskog kantona, 11/05 i da njegova neusklađenost sa planom nema štetnih posljedica, izuzev otklona od planskih limita, smatrat će se da je takav objekt u suglasnosti sa ključnim planskim ciljevima i principima, te da može biti legaliziran.


______________________________________________________________________________________________________


105

10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:

- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti

- očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara,

- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju narušavanje kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unapređenje. Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja okoliša. U procesu planiranja uz zaštitu okoliša, u svezi sa svim budućim aktivnostima, moraju se utvrditi mjere zaštite okoliša od utjecaja do sada korištenih objekata, te mjere za zaštitu tla, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti od svih vidova već prisutnog i eventualnog budućeg onečišćenja. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane propisima svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. Okoliš na prostoru Općine Gornji Vakuf - Uskoplje nije značajnije narušen, zahvaljujući i činjenici da je gospodarski i svaki drugi razvitak sveden na najmanju moguću mjeru zbog ratnih zbivanja.


______________________________________________________________________________________________________


106

Zaštita tla Zaštita tla ima mnogostruk učinak na druge dijelove okoliša. Tlo je s jedne strane važan životni i gospodarski prostor za njegovo stanovništvo, dok je s druge strane kroz različite zahtjeve u pogledu korištenja tlo ugroženo u njegovoj funkciji. Također, tlo kao dugoročan pokazatelj zauzima poseban položaj unutar ekosustava, a stvaranje novog tla i obnavljanje tla odvija se vrlo sporo. Ugrožavanje tla proizlazi iz: velikih površina zahvaćenih erozijom; korištenja zemljišta; pritiska za proširenjem naselja; infrastrukturnih mjera; industrije, obrta i dr. U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:

1. prirodne funkcije kao što su:

a) životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu

b) sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i hranjivih tvari

c) razgradnja, filtri, rezerve i pretvorbe tvari

2. funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti 3. gospodarske funkcije

a) ležište sirovina b) površina za naseljavanje i rekreaciju c) za biljnu proizvodnju d) za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet,

opskrbu i odvodnju. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Oštećenja tla mogu biti mehanička, kemijska i biološka, a potječu od naselja, industrije, prometa ili poljodjelstva. Tlo je na području općine oštećeno:

- otpadnim vodama naselja - eksploatacijom kamena u kamenolomima - odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima - kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu - erozijskim djelovanjem bujičnih tokova - šumskim požarima koji uništavaju šume i poljodjelske površine.

Uz glavne prometnice prisutna su onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja, goriva, trošenja kočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim spojevima zbog svoje postojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog toksičnog djelovanja na organizme.


______________________________________________________________________________________________________


107

Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebice na glavnim cestama s povećanim prometom ili nepovoljnim prometnim elementima. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite bilo bi potrebno organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama, posebice za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, pesticide i herbicide. Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije:

- izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne otpadne vode naselja; - saniranje kamenoloma ublaživanjem padina iskopa i hortikulturnim

uređenjem; - ugradnja otprašivača i zbrinjavanje otpadnih ulja u kamenolomima; - uređenje sanitarnih deponija; - ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu

bilja; - motrenje, obilaženje, te čišćenje šuma, gradnja šumskih putova i prosjeka

zbog zaštite od požara.

Zaštita zraka Glavni (potencijalni) izvor onečišćenja zraka je eksploatacija mineralnih sirovina. Zaštita zraka će se ostvariti ugradnjom otprašivača u kamenolomima, ugradnjom filtra za pročišćavanje zraka od sagorjelih plinova i prašine na budućim proizvodnim pogonima, izborom goriva s malom količinom sumpora, te usmjeravanjem na izvorno čistu tehnologiju. Onečišćenja zraka zbog prometovanja nastaje od emisije SO2, CO, CO2, dušikovih oksida (NOX), hlapljivih organskih tvari (benzen, ksilen). Tu su još onečišćenja praškastim tvarima. Najznačajnije je onečišćenje olovom. Najviše se pridonosi smanjenju emisija postupnim prelaženjem na bezolovni benzin (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora manjim od 0,3 %, dugoročno 0,02 %. Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom mogu se svesti na prometne mjere:

- dislociranje frekventnijih prometnih tokova iz naselja i njihovo usmjeravanje na alternativne prometne pravce smanjiti će intenzitet prometa u gušće naseljenim područjima zaštitne mjere;

- moguće zaštitne mjere nisu vezane s velikim ulaganjima, a izuzetno su

efikasne kao mjera zaštite u prizemnim slojevima. Radi se o uređenju adekvatnih zelenih površina kojima se osigurava zaštitni zeleni tampon između prometnica i okolne gradnje kako bi se formirala barijera koja sprečava penetraciju štetnih tvari u pješački i stambeni dio ulice.

Odlagališta otpada mogu biti izvor su metana i neugodnih mirisa koji nastaju zbog biološke razgradnje organskog otpada i dima koji nastaje kod spaljivanja otpada. Pri spaljivanju otpada nastaju otrovni klorirani spojevi dioksini i furani. Onečišćenja će


______________________________________________________________________________________________________


108

se spriječiti sanitarnim uređenjem odlagališta, sa skupljanjem bio-plina koji će se energetski koristiti. Prilikom izgradnje novih gospodarskih pogona potrebno je provoditi preventivne mjere zaštite. Za postojeće pogone koji predstavljaju potencijalni izvor zagađenja zraka potrebno je:

- mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu

- u slučaju utvrđene nedozvoljene emisije poduzeti potrebne mjere za njeno smanjenje

- ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju realizirati zeleni pojas između radnih i ostalih sadržaja.

Zaštita od buke Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspoloženje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitetu građevnog fonda. Ugroženost bukom najizraženija je uz prometnice po kojima se odvija intenzivni kolni promet. Utjecaj buke se smanjuje poduzimanjem mjera koje su navedene kod zaštite zraka:

- unaprjeđenjem mreže prometnica, - izgradnjom obilaznica naselja te - hortikulturnim mjerama.

U cilju smanjenja buke potrebno je:

- otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopuštenu razinu - zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih

koji ispunjavaju potrebne tehničke uvjete - odrediti zone u kojima bi bila dopuštena viša i niža razina buke (karta buke).

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje. Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi. Za pravo stanje prirode potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru.


______________________________________________________________________________________________________


109

Potrebno je spriječiti moguću neplansku i nekontroliranu eksploataciju šuma kroz aktivno praćenje stanja i provođenje zakonskih mjera. Procjena posljedica tehnoloških nesreća i zaštita od izvanrednih događaja Pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima treba uzeti u obzir procjenu rizika po okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke područja. Pri tome je potrebno utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzroka industrijske nesreće, predvidjeti težinu nastalih posljedica po ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja. Ostale mjere Nemoguće je razdvojiti upravljanje krutim otpadom od zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti. Jedno podrazumijeva drugo. Upravljanje otpadom je obrađeno u posebnom poglavlju ovoga Plana, zato je samo potrebno napomenuti da je za sanaciju postojećeg stanja i unaprjeđenje budućeg stanja okoliša, krajobraza i svih ostalih prirodnih vrijednosti potrebno:

- napraviti projekt upravljanja otpadom; - sanirati postojeće divlje deponije; - poduzeti sve mjere zaštite okoliša na postojećoj općinskoj deponiji Krupa; - za dugoročno rješenje na županijskom nivou pronaći lokaciju nove sanitarne

deponije i organizirati prema svi prijedlozima i mjerama prikupljanje, transport i odlaganje krutog otpada na području Općine Gornji Vakuf – Uskoplje.

10.9. Praćenje i ostvarivanje plana U skladu s člankom 11 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine, Općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja, vodi evidenciju o svim događanjima koja su pratila postupak usvajanja Prostornog plana. Na osnovu stanja prostora i usvojenih rješenja iz Prostornog plana Služba je obvezna sačiniti prijedlog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, za početni period realiziranja plana odnosno period od dvije godine. Program mjera o unaprjeđenju stanja u prostoru sadrži ocjenu stanja u prostoru i pitanja u izradi dokumenata prostornog uređenja, potrebi pribavljanja podataka i stručnih podloga za izradu novih dokumenata prostornog uređenja , ili izmjenu i dopunu postojećih, te druge mjere koje budu potrebne. Postupak ocjene stanja u prostoru i provođenju dokumenata prostornog uređenja i Programa mjera za prethodni period te donošenje novog Programa mjera se ponavlja svake dvije godine. Kvalitetno i kontinuirano praćenje procesa ostvarivanja plana će omogućiti blagovremene i efektne intervencije u planskoj regulativi kojom se definiraju odnosi u prostoru sukladno općim i posebnim ciljevima gospodarenja prostorom.


______________________________________________________________________________________________________


110

Temeljem članka 16 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH (Sl. novine br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10), članaka 22. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine SBK“, br. 11/05), članka 38. točka 2. i 110 stavak 1. Statuta općine Gornji Vakuf - Uskoplje („Službeni glasnik općine Gornji Vakuf - Uskoplje“, broj: 1/01 i 3/05) i članka 23. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Gornji Vakuf - Uskoplje („Službeni glasnik općine Gornji Vakuf - Uskoplje“, broj: 1/01 i 3/05), Općinsko vijeće Gornji Vakuf - Uskoplje na svojoj 17. sjednici održanoj dana 29.03.2011. godine, donijelo je:

ODLUKU

o donošenju i provođenju Prostornog plana Općine Gornji Vakuf - Uskoplje

za vremenski period od 2010. do 2020. godine I OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti korištenja zemljišta, izgradnje objekata, uređenja i zaštite prostora i dobara u prostoru, te na taj način osigurava provođenje Prostornog plana, odnosno njegovo realiziranje. Članak 2. Odredbe ove Odluke se primjenjuje na cjelokupno područje Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, te vrijede i za određene prostorne cjeline za koje je planirano donošenje ostalih razvojnih i provedbenih planova (urbanistički planovi, regulacijski planovi i urbanistički projekti) i to sve do donošenja tih planova. Članak 3. Osnove prostornog uređenja Općine, odnosno Prostornog plana su sljedeći principi i ciljevi:

1. Stvaranje boljih životnih i radnih uvjeta usklađenih sa društveno – ekonomskim, socijalnim i kulturnim razvojem uže i šire društvene zajednice, a posebno osiguranje uvjeta za povratak izbjeglih kroz obnovu njihovih domova, komunalne i društvene infrastrukture i zapošljavanje.


______________________________________________________________________________________________________


111

2. Zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti kao općeg zajedničkog dobra i planski pristup izgradnji novih objekata, koji neće narušiti prirodni sklad, već će doprinijeti sveukupnom unaprjeđenju životne sredine.

3. Kroz izgradnju novih i rekonstrukciju i obnovu postojećih stambenih i

gospodarskih objekata i kroz izgradnju infrastrukturnih objekata i urbano opremanje naselja, postizanje sklada sa demografskim razvojem i funkcioniranjem prostora, kao posebnog prirodnog krajolika u kojem se manifestiraju sve odlike života i gospodarenja u urbanim i ruralnim naseljima, ali uz maksimalno korištenje dostignutog tehnološkog razvoja društva. Posebno je bitno osigurati ujednačenje uvjeta života u ruralnim naseljima sa uvjetima u gradu kvalitetnim rješenjem komunalne, transportne i društvene infrastrukture uz težnju maksimalnog poštivanja europskih standarda u toj oblasti.

II URBANA PODRU ČJA Članak 4. U skladu sa zakonskim obvezama, prethodnim planskim rješenjima i rješenjima danim u Prostornom planu utvrđuju se urbana područja Općine Gornji Vakuf - Uskoplje i područja ruralnih naselja. Urbano područje obuhvaća gradski prostor Gornjeg Vakufa - Uskoplja i gravitirajuće naselje Batuša. Granice urbanih područja su definirane Odlukom Općinskog vijeća o građevinskom zemljištu (I, II i III zona) od 28. lipnja 2005. godine. One u cijelosti čine i granice dijelova urbanog područja prema Prostornom planu i to: PRVA ZONA Prva zona obuhvaća prostor Ulice Gradska, od Srednjoškolskog centra do ulice Javić (raskrižje kod džamije), obuhvaćajući pojas sa obje strane u dubini od 30 metara, s tim da građevinske parcele ili objekti imaju pristup sa glavne ulice. DRUGA ZONA Druga zona obuhvaća prostor omeđen granicom koja polazi od benzinske crpke INA, ide Vrbasom do mjesta zvanog „Zamost“, nastavlja Ulicom Omladinska, Ulicom Dun, Ulicom Preporodova, a zatim Ulicom Gradska do Ulice Čamilija, obuhvaćajući i pojas navedenih ulica od 30 metara sa lijeve strane, dalje nastavlja obroncima brda Glavica i Ulicom fra Anđela Zvizdovića do Zečaja i Ulicom Kralja Tomislava uključujući i pojas od 30 metara sa lijeve strane navedenih ulica dolazi do benzinske crpke INA, odakle je opis granice i započeo. TREĆA ZONA


______________________________________________________________________________________________________


112

Granica treće zone počinje na raskrižju magistralnog puta Bugojno – Gornji Vakuf - Uskoplje, Bistrica i ide granicom parcele k.č. 1856 Ćiro – promet do rijeke Vrbas i nastavlja nizvodno do ušća sa rijekom Kruščicom (zvani Sastavci), te dalje ide uzvodno rijekom Kruščica do armirano-betonskog mosta za industrijsku zonu, zatim putem u pravcu grada pored stočne pijace gdje izlazi na regionalni put Gornji Vakuf – Uskoplje – Novi Travnik (Janjine), a zatim cestom u pravcu Gornji Vakuf - Uskoplje do groblja Rakovice, a zatim putem iznad Rakovica prema Kamenicama i dalje nastavlja putem kroz Kamenice prema mostu na putu Gornji Vakuf-Uskoplje – Ždrimci (mašinski park) obuhvaćajući pojas od 30 metara sa lijeve strane (računajući od škole). Odavde granica ide cestom u pravcu Ždrimaca do mjesta zvanog „Osila“, odnosno parcele br. 135, te njenom sjevernom pa istočnom međom granica dolazi u rijeku Vrbas, da bi nastavila uzvodno Vrbasom do mjesta zvanog „Potkraj“, odnosno gdje se dodiruju Vrbas magistralni put i državna šuma k.č.509/1¸(„Polića voćnjak“). Odavde granica nastavlja u pravcu jugozapada između državnih i privatnih parcela do sjeverozapadnog dijela Mršića groblja. Tu se granica lomi u pravcu jugozapada na udaljenosti linije privatnih parcela na 30 m, a zatim obuhvaćajući pojas od 30 m sa lijeve strane, kroz državno zemljište, dolazi do Čakarevića groblja gdje se granica ponovo spušta na među između privatnih i državne parcele da bi spomenutom međom granica nastavila sve do Sahat kule, odnosno produžavajući preko privatnih parcela na gornju serpentinu (krivinu) iznad Sahat kule, odavde granica nastavlja u pravcu zapada, putem do Partizanskog groblja, a zatim nastavlja putem koji ide južnom stranom Partizanskog groblja sve do raskrižja sa putem koji iznad vrela Ilidža vodi na ulicu Fra Anđela Zvizdovića. Odavde granica nastavlja paralelno sa putom u pravcu stare Kapaele, obuhvaćajući pojas od 50 m sa lijeve strane, gdje granica dolazi do potoka zvanog „Rivine“, a zatim uzvodno potokom „Rivine“, obuhvaćajući parcelu „ski–lifta“, te nastavlja žičarom „ski-lifta“ uzbrdo do državne šume (k.č.509/1), a zatim njenom sjevernom međom, odnosno granicom državnih i privatnih parcela nastavlja do mjesta zvanog „Tulina strana“ na Uzrički put, a zatim putem prema Uzričju u duljini od 30 metara, te dalje sporednim putem za Bare, a granicom parcela k.č. 2622, k.č. 2616, k.č. 2614 (koje ne obuhvaća), presijeca put kroz Bare za Uzričje, te granicom parcele k.č. 2611 pravolinijski presijeca parcelu k.č. 2603 do rijeke Trnovača, a odavde nastavlja rijekom Trnovačom do općinske parcele k.č. 2027. Ruralna naselja Općine Gornji Vakuf – Uskoplje čine naseljena mjesta: Batuša, Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Dobrošin, Donja Ričica, Dražev Dolac, Duratbegović Dolac, Duša, Gaj, Galčica, Gornja Ričica, Gornji Mračaj, Gornji Vakuf-Uskoplje, Grnica, Hrasnica, Humac, Jagnjid, Jelače, Jelići, Kozice, Krupa, Kute, Lužani, Mačkovac, Mračaj, Osridak, Pajić Polje, Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Pridvorci, Rosulje, Seferovići, Seoci, Smrčevice, Svilići, Šugine Bare, Uzričje, Vaganjac, Valice, Vilić Polje, Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje i Ždrimci. Članak 5. Zemljište u urbanim prostorima iz članka 4. ove Odluke u cjelini, odnosno izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradu i naseljima gradskog karaktera, je gradsko građevinsko zemljište (članak 2. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije BiH). Zemljište u ruralnim naseljima ili van njih koje je Odlukom Općinskog vijeća namijenjeno za izgradnju objekata, sukladno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH (izgrađeno i neizgrađeno), je ostalo


______________________________________________________________________________________________________


113

građevno zemljište koje se nalazi van zone gradskog građevinskog zemljišta, odnosno van grada i naselja gradskog karaktera. Članak 6. Na ostalom građevinskom zemljištu, koje se nalazi van granica urbanih područja i ruralnih naselja, može se odobriti manja izgradnja uz postojeće objekte i njihova rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu potrebnom za poboljšanje uvjeta života, a prema uvjetima iz ove Odluke i Prostornog plana. Na tom zemljištu može se odobriti i gradnja energetskih, vodno - gospodarskih, prometnih, infrastrukturnih, turističkih i drugih objekata, koji po svom karakteru trebaju biti locirani van naselja. Članak 7. Granice urbanih područja i ruralnih naselja van urbanih područja su unesene u grafički dio Prostornog plana. III UVJETI ZA IZGRADNJU I URE ĐENJE PROSTORA 1. Opći uvjeti za izgradnju Članak 8. Izgradnja objekata unutar urbanih prostora, ruralnih naselja i van naselja i druge intervencije u prostoru, na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, mogu se odobriti samo u skladu sa Prostornim planom. Članak 9. Objekti unutar urbanih prostora, za koje je predviđena izrada urbanističkih i detaljnih planova, gradiće se sukladno rješenjima i urbanističko – tehničkim uvjetima iz tih planova, a na građevinskim parcelama iz plana parcelacije. Objekti unutar drugih ruralnih naselja gradiće se po minimalnim uvjetima iz ovog Plana, a na građevinskim parcelama koje moraju biti jasno određene. Oblik i veličina građevinskih parcela su slobodni, a ovise o postojećem stanju ili stanju nastalom cijepanjem ili spajanjem parcela. Preporuča se izgrađenost parcele do 30% (uključivo i površine gospodarskih ili pomoćnih objekata). Objekti van urbanih prostora i ruralnih naselja su u pravilu postojeći objekti na kojima se mogu vršiti građevinski zahvati radi poboljšanja životnih uvjeta ili novi objekti pobliže opisani u članku 6. ove Odluke. Za postojeće objekte građevinske parcele (u pravilu) trebaju biti definirane prema uvjetima iz drugog stavka ovog


______________________________________________________________________________________________________


114

članka. Za nove objekte građevinske parcele se definiraju prema odobrenom glavnom projektu, odnosno situacijskom rješenju iz tog projekta. Članak 10. Na područjima namijenjenim izgradnji stambenih naselja ne mogu se graditi objekti namijenjeni proizvodnim ili uslužnim djelatnostima kojima se stvara buka, vibracije, dim, prašina, neugodni mirisi, para ili proizvode drugi vidovi zagađenja životne sredine ili ometanja normalnih uvjeta stanovanja iznad dopuštenih graničnih vrijednosti. U tim područjima se mogu graditi objekti poslovne ili stambeno – poslovne namjene, ako poslovna djelatnost služi opskrbi stanovništva ili uslužnim djelatnostima u objektima stanovanja. Članak 11. Svi građevinski objekti, koji se grade unutar ili izvan urbanih područja, a koji služe za stanovanje ili neku poslovnu djelatnost, moraju imati ugrađene instalacije za električnu energiju, vodovod i kanalizaciju, bez obzira da li je, u vrijeme izdavanja odobrenja za građenje, objekt mogao biti priključen na javnu infrastrukturnu mrežu. Zatečeni postojeći objekti, koji se nalaze unutar urbanih područja iz čanka 4. ove Odluke, moraju biti usklađeni sa odredbama iz stavka prvog ovog članka za godinu dana od dana donošenja ove Odluke. Članak 12. Na građevinskom zemljištu predviđenom za individualnu stambenu izgradnju svakoj građevini treba pripadati i odgovarajuća parcela i to: 1. Na užem urbanom području Gornjeg Vakufa - Uskoplja površina građevinske

parcele se utvrđuje planom parcelacije, a ne može biti manja od 300 m2, niti izgrađenost veća od 50% površine parcele;

2. Na područjima ostalih naselja površina građevinske parcele treba biti 500 – 800

m2, ako na njoj nema gospodarskih objekata, a 700 – 1200 m2 ako su na njoj smješteni i pripadajući gospodarski objekti;

3. Za građevinske objekte van urbanih područja i ruralnih naselja vrijede uvjeti iz

točke 2. ovog članka. Veličina građevinskih parcela postojećih objekata može odstupati od istaknutih veličina ukoliko se time ne ugrožavaju drugi objekti ili normalan izgled i ritam naselja. Članak 13.


______________________________________________________________________________________________________


115

Svaka građevinska parcela mora imati mogućnost kolskog prilaza na postojeći ili planirani javni put, a objekt mora biti orijentiran prema tom putu. Prilaz na javni put mora biti širok najmanje 3 m. Ukoliko prilazni put ide preko tuđe parcele vlasnik objekta mora imati trajno pravo služnosti nad zemljišnom parcelom pod prilaznim putem. Kod rekonstrukcije postojećih objekata koji nemaju neposredan kolski, već samo pješački prilaz, može se iznimno tolerirati zatečeno stanje. Članak 14. Minimalna udaljenost nove građevine od ruba kolnika postojeće ili planirane prometnice iznosi 5 m, a izuzetno 3 m, a u raskrižjima ili na unutrašnjim stranama zavoja veća, odnosno objekt ne smije priječiti normalnu preglednost na prometnici. 2. Izgradnja pomoćnih, gospodarskih i privremenih objekata Članak 15. Izgradnja pomoćnih, gospodarskih i privremenih objekata podliježe istom postupku odobravanja kao i gradnja drugih objekata. Pomoćni objekti su garaže za putnička vozila (ako nisu u sklopu objekata druge namjene), šupe i ostave za smještaj alata, nadstrešnice, ljetne kuhinje i sl. Gospodarski objekti su staje za krupnu i sitnu stoku, peradarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda i stočne hrane, zgrade za smještaj mašina i alata, manji objekti za uslužne ili proizvodne djelatnosti i sl. Privremeni objekti su objekti koji imaju privremeni – sezonski karakter, a mogu biti izgrađeni i od tvrdih materijala. Članak 16. Pomoćni i gospodarski objekti se mogu graditi samo u okviru građevinskih parcela iz članak 12 točke 2 i 3 ove Odluke. Članak 17. Gospodarski objekti, đubrišta, septičke jame i drugi objekti, koji jesu ili mogu biti izvor zagađenja sredine, moraju se graditi tako da ne zagađuju tlo, nadzemne ili podzemne vode. Ovi objekti se mogu graditi uz stambene objekte ili kuće za odmor kao i uz putove i druge lokalne objekte na udaljenosti koju utvrdi nadležni organ Općine Gornji Vakuf - Uskoplje posebnom odlukom. Đubrišta i septičke jame se moraju graditi kao vodonepropusni objekti.


______________________________________________________________________________________________________


116

Članak 18. Privremeni objekti koji služe za različite uslužne svrhe (prodavaonice prehrane, tiska, cvijeća, autobusne postaje i sl. ) predstavljaju objekte montažno – demontažnog karaktera. Oni su u pravilu izgrađeni od metala, drveta i plastike, a izuzetno mogu biti izgrađeni od tvrdih – stalnih materijala. Veličina ovih objekata ne može biti veća od 20 m2. Članak 19. Privremeni objekti moraju biti smješteni tako da su pristupačni sa javnih prometnica ili površina, ali da oni ili njihovi korisnici ne ugrožavaju promet. Uz privremene objekte može se odobriti postavljanje tendi, suncobrana, stolova, stolica i reklama, a suglasno prostornim uvjetima i posebnim uvjetima iz radne dozvole. Članak 20. Priključenje privremenih objekata na postojeću infrastrukturnu mrežu vrši se, u pravilu, podzemno, kao i za trajne objekte. Članak 21. Svi privremeni objekti koji svojim izgledom, dotrajalošću i lokacijom ugrožavaju sigurnost ljudi i narušavaju opći izgled naselja, moraju se ukloniti, odnosno porušiti. IV ODNOS PREMA BESPRAVNO IZGRAĐENIM OBJEKTIMA Članak 22. Ovom Odlukom se utvrđuje odnos prema bespravno izgrađenim, započetim i naknadno započetim objektima na području cijele Općine. U urbanim područjima grada Gornji Vakuf – Uskoplje za koji se rade urbanistički, regulacijski i drugi planovi, status bespravnih objekata se utvrđuje tim planovima. Članak 23. Status bespravnih objekata (izgrađenih, započetih ili naknadno započetih) će se regulirati na jedan od sljedećih načina:


______________________________________________________________________________________________________


117

a) legalizacijom b) privremenim zadržavanjem i c) uklanjanjem

Članak 24. Legalizirati se mogu bespravni objekti koji se nalaze na prostorima Općine na kojima je dopuštena izgradnja objekata istovjetne namjene i ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz poglavlja III ove Odluke. Članak 25. Privremeno se mogu zadržati bespravni objekti ukoliko su izgrađeni na prostorima Općine na kojima nije dopuštena gradnja ili čija je namjena suprotna dopuštenoj planskoj namjeni. Objekti iz prethodnog stavka se mogu legalizirati u posebnom postupku koji se vodi na zahtjev Investitora. Investitor je dužan, pored redovne dokumentacije, pružiti i dokaze o usuglašenosti objekta i njegove namjene sa, minimalnim uvjetima izgradnje iz poglavlja III i osigurati dodatne suglasnosti, ukoliko to bude zahtijevano. Legalizacija bespravno izgrađenih objekata po osnovu uvjeta iz ovog članka, podliježe suglasnosti Općinskog vijeća. Članak 26. Vlasnici bespravno izgrađenih objekata su dužni, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke, podnijeti zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti ili drugog manjkajućeg dokumenta (odobrenje za građenje, uporabnu dozvolu, rješenje o privremenom zadržavanju). Zahtjev iz prethodnog stavka se podnosi nadležnom općinskom organu koji provodi i redovni postupak za izdavanje urbanističke suglasnosti ili drugih odobrenja iz oblasti raspolaganja prostorom i građenja objekata. Članak 27. Rješenjem o privremenom zadržavanju bespravno izgrađenog objekta se utvrđuju detaljni uvjeti i rokovi za njihovo prilagođavanje uvjetima iz ovog Prostornog plana, zakonskih propisa i normativa. Članak 28. Bespravno izgrađeni objekti, za koje nije blagovremeno podnesen zahtjev za legalizaciju ili privremeno zadržavanje, kao i objekti za koje je odobreno privremeno zadržavanje i utvrđena vremenska obveza podnošenja zahtjeva za legalizaciju, a koja nije ispoštovana, općinski organ nadležan za inspekcijske poslove će pokrenuti postupak rušenja . Članak 29.


______________________________________________________________________________________________________


118

Bespravni objekti koji se nalaze u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih objekata, vodnih i energetskih objekata, kulturno – povijesnih i prirodnih vrijednih lokaliteta i visokovrijednog poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, kao i objekti kojima je odbijen zahtjev za legalizaciju, moraju biti uklonjeni. V URBANISTI ČKO – TEHNI ČKI UVJETI ZA IZDAVANJE

URBANISTI ČKE SUGLASNOSTI I ODOBRENJA ZA GRA ĐENJE NA PODRUČJIMA ZA KOJA NEMA OBVEZE DONOSITI URBANISTI ČKE PLANOVE

Članak 30. Na područjima ruralnih naselja i van tih područja, odnosno na ostalom građevinskom zemljištu, na kojima nije obvezno donošenje urbanističkih planova, urbanistička suglasnost i odobrenje za građenje se izdaju na temelju urbanističko – tehničkih uvjeta, a koji se utvrđuju na osnovu odredbi Prostornog plana, ove Odluke i uviđajem na terenu. Na područjima iz prethodnog stavka mogu se graditi stambeni i stambeno – poslovni objekti, vikend objekti i drugi objekti koji služe za redovno opsluživanje pučanstva i urbano opremanje (prodavaonice, trafo – stanice, ambulante, školski i sportski objekti i sl.) pod uvjetom da se tom izgradnjom ne ometa funkcija stanovanja. Na tim područjima mogu se graditi i gospodarski proizvodni, uslužni i drugi objekti, ali samo van stambenih zona u naseljima. Članak 31. Maksimalna visina stambenih i stambeno – poslovnih objekata je tri nadzemne etaže (P+3), a u ovisnosti od konfiguracije tla. Maksimalna veličina stambenih i stambeno – poslovnih objekata nije određena. Gabariti objekta trebaju biti utvrđeni u urbanističko – tehničkim uvjetima, a suglasno lokalnim terenskim uvjetima. Maksimalna veličina vikend objekata je 60 m2, a visina dvije nadzemne etaže (P+1). Visina pomoćnih i gospodarskih objekata je, u pravilu, jedna nadzemna etaža, a izuzetno dvije etaže. Članak 32. Stambeni i stambeno – poslovni objekti se mogu graditi kao slobodni ili poluotvoreni objekti orijentirani prema javnoj prometnici na koju moraju imati prilaz, suglasno članku 13 i minimalnu udaljenost, suglasno članku 14 ove Odluke, te dvostrani krov primjerenih nagiba koji odgovaraju uvjetima u planinskim područjima.


______________________________________________________________________________________________________


119

Članak 33. Vikend objekti se mogu graditi kao samostalni ili dvojni objekti orijentirani prema terenskim uvjetima. Objekt mora imati kolski prilaz na javnu prometnicu, suglasno članku 13 i minimalnu udaljenost od javne prometnice suglasno članku 14 ove Odluke, te dvostrani krov nagiba primjerenih planinskim područjima i namjeni objekata. Članak 34. Izgradnja novih, slobodno-stojećih objekata, mora zadovoljiti minimalne uvjete međusobne udaljenosti i to: a) susjedni prizemni objekti 3 m b) susjedni dvoetažni objekt (P+1) 6 m c) susjedni troetažni objekt (P+2) 8 m Članak 35. Materijali za izgradnju novih i rekonstrukciju i dogradnju postojećih objekata su: kamen, beton, armirani beton, drvo i crijep. Članak 36. U okviru građevinske parcele mora se posebno obraditi prostor između javne prometnice i objekta (dvorište sa ogradom), kako bi se doprinijelo općem izgledu naselja i unaprijedio okoliš u čovjekovoj životnoj sredini. Članak 37. Izgradnja svih novih objekata i rekonstruiranih ili dograđenih postojećih objekata mora biti vršena prema odobrenim glavnim ili izvedbenim projektima uz potpunu primjenu Zakona o građenju Srednjobosanske županije. Glavni, odnosno izvedbeni projekti moraju zadovoljiti opće uvjete stabilnosti i uvjete za trusnu zonu od 7º MC skale seizmičnosti. Članak 38. Za izgradnju vikend objekata, te pomoćnih i gospodarskih objekata, dopuštena je primjena tipskih projekata uz stručno rješenje uvjeta temeljenja. Članak 39.


______________________________________________________________________________________________________


120

Na svim postojećim stambenim objektima, bez obzira na njihovu lokaciju, dopušteno je izvođenje radova na većoj ili manjoj opravci, adaptacijama prostora i radi ugradnje sanitarija, uvođenju instalacija i priključenja na javnu komunalnu mrežu, izradi septičkih jama, uređenju dvorišta i izradi ograda. Za veće opravke kao što su: zamjena krova, izrada fasada, ugradnja vanjskih otvora i sl. obvezno je pribavljanje suglasnosti nadležne građevinske službe Općine. Za sve ostale radove suglasnost nije obvezna, ali je obvezno prijaviti izvođenje radova nadležnoj inspekciji. VI ZAŠTITA VODOTOKA, PROMETNICA I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA, GROBALJA I POVIJESNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 40. Suglasno Zakonu o vodama Federacije BiH, zemljište pod tekućim ili stajaćim vodama i njihovom zaštitnom pojasu su javno dobro u vlasništvu Federacije BiH i Općine. To zemljište ne može biti predmet prometa, već se može ustupati na korištenje. Članak 41. Na vodnom zemljištu se mogu graditi samo objekti koji su u funkciji iskorištavanja voda ili zaštite voda i vodnog zemljišta i objekti prometne i druge infrastrukture (mostovi, dalekovodi, PTT vodovi i sl.), odnosno objekti sadržani u članku 12. Zakona o vodama Federacije BiH. Svaka gradnja u vodnom zemljištu ili u njegovoj neposrednoj blizini mora imati suglasnost nadležnih vodoprivrednih organa. Članak 42. Zaštitni pojasevi uz vodne tokove i stajaće vode na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje obuhvaćaju:

1. Pojas širine 15 m od dosega maksimalnih voda u rijeci Vrbas (I ktg. vodotoka);

2. Pojas širine 5 m od dosega maksimalnih voda u vodotocima: Desna, Trnovača, Vojišnica, Bistrička rika, Kruščica i Dobroška rika (II. ktg vodotoka);

3. Pojas širine po 3 m na obje strane od osovine korita trajnih ili povremenih potoka;

4. Pojas širine 5 m od maksimalne kote ujezerene vode u prirodnim jezerima: Ždrimačko, Pihavičko i Pasije, te vještačkim akumulacijama koje budu izgrađene.


______________________________________________________________________________________________________


121

Članak 43. Utvrđivanje zaštitnih zona izvorišta pitke vode i vodoopskbnih objekata i definiranje uvjeta eksploatacije i kontrole kvalitete voda se regulira posebnom odlukom Općinskog vijeća, a na temelju provedenih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja. Odluka Općinskog vijeća iz prethodnog stavka i elaborat o istražnim i kontrolnim radovima, sa definiranjem zaštitnih zona, su sastavni dio ove Odluke. Članak 44. Do provođenja istražnih i kontrolnih radova i donošenja Odluke iz članka 44 o zaštiti izvorišta, obvezna je minimalna zaštita svih izvorišta čije se vode koriste za piće i to:

- izgradnjom čvrste ograde oko uže zone izvorišta i objekata na vodozahvatu vodosprema, kako bi se spriječio pristup stoci i neovlašteni pristup ljudi.

- uvođenjem zaštitnog pojasa duž tlačnih i gravitacijskih cjevovoda pitke vode i to u širini po 2 m sa svake strane od osovine cjevovoda.

Članak 45. U zaštitnom pojasu javnih cesta i objekata na cestama ne smiju se graditi objekti, niti izvoditi radovi koji mogu biti izvor zagađenja prostora (kamenolomi, rudnici i objekti nečiste industrije). Širina zaštitnog pojasa uz ceste, od ruba kolnika, iznosi:

1. Na magistralnoj cesti M 16,2 60 m 2. Na regionalnoj cesti R439 40 m 3. Na lokalnim cestama

(sve ceste između i unutar naselja) 30 m

U užem zaštitnom pojasu javnih cesta i objekata na cestama ne smiju se graditi nikakvi pomoćni stambeni ili industrijski objekti (čiste industrije). Širina užeg zaštitnog pojasa uz cestu, od ruba kolnika iznosi:

1. na magistralnoj cesti M 16,2 20 m 2. na regionalnoj cesti R 439 15 m 3. na lokalnim cestama 10 m

Širina zaštitnog pojasa u urbanom prostoru Gornjeg Vakufa - Uskoplja i drugim dijelovima općine za koja bude urađena planska dokumentacija na razini urbanističkog ili detaljnih planova, definira se tim planovima, odnosno položajem građevinskih crta iz tih planova.


______________________________________________________________________________________________________


122

Članak 46. U zaštitnom pojasu ceste mogu se polagati telefonski, električni i drugi kablirani vodovi, cjevovodi pitke vode, ulična kanalizacija, benzinske crpke, priključci i sl., ali samo uz prethodnu suglasnost vlasnika javne ceste. Članak 47. Širina zaštitnih pojaseva na trasama visokonaponskih dalekovoda iznosi: - širine zaštitnih pojaseva na trasama podzemnih i nadzemnih dalekovoda 110 kV

iznosi 20 m, odnosno 2x10 m od osi dalekovoda. - širine zaštitnih pojaseva na trasama podzemnih i nadzemnih dalekovoda 20 ili 10

kV iznosi 15 m, odnosno 2x7,5 m od osi dalekovoda. U zaštitnom pojasu iz prethodnog stavka se mogu graditi: ceste, parkinzi, pazarišta i sl., a u skladu sa posebnim tehničkim uvjetima. Članak 48. Sva postojeća groblja u naseljima Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, kao i prostor oko groblja minimalne površine 50% od površine groblja, te kolski prilaz sa javne prometnice i parkiralište, su javno dobro i pod posebnom su zaštitom Općine Gornji Vakuf - Uskoplje. Zaštitna površina oko groblja je rezervni prostor za proširenje groblja. Članak 49. U grobljima, odnosno njihovim zaštićenim površinama mogu se izvoditi radovi na izgradnji manjih namjenskih objekata, ograda, staza i holtikulturnom uređenju, te uvođenju i instaliranju pitke vode, elektro instalacija i dr. Grobljima u pravilu upravljaju domaćinstva – korisnici, preko posebnih odbora ili komunalno poduzeće. Upravljanje grobljima i drugi specifični uvjeti korištenja grobalja se reguliraju posebnom Odlukom Općinskog vijeća ili po njemu ovlaštenog organa. Članak 50. Zaštićeni objekti i lokaliteti kulturno – povijesnog nasljeđa su brojni, a obuhvaćaju period od prapovijesnog doba do bliske prošlosti. Osnovni podaci o tim objektima, odnosno lokalitetima, njihovom položaju i vremenu nastanka su dati u tekstualnom i grafičkom dijelu Prostornog plana, a na osnovu registra Zavoda za zaštitu spomenika kulture Federacije BiH. Ovom Odlukom se preuzimaju svi uvjeti zaštite koji su utvrđeni dokumentom o zaštiti, te se smatraju njenim sastavnim dijelom.


______________________________________________________________________________________________________


123

Članak 51. Posebne prirodne vrijednosti od značaja za Federaciju BiH, na području Općine Gornji Vakuf - Uskoplje, koje su registrirane i za koje je predložen odgovarajući stupanj zaštite su:

1. Nacionalni park – spomenik prirode „Vranica“ koji se nalazi na području općine Fojnica i Općine Gornji Vakuf - Uskoplje(značajan dio);

2. Zaštićeni krajolik „Raduša“; 3. Zaštićeni krajolik „Gornji Vrbas“

Orijentacijske granice su ucrtane u grafički prilog Plana, a detaljne će biti utvrđene aktom o proglašenju, suglasno propisanoj zakonskoj proceduri uključivo i način zaštite. Članak 52. Posebne prirodne vrijednosti od značaja za Općinu Gornji Vakuf - Uskoplje, koje su predložene za zaštitu su:

1. Ždrimačka jezera i vodopad 2. Bistrička rika 3. Izvor Kurščice i 4. Izvor Trnovače

Aktom o proglašenju, suglasno propisanoj zakonskoj proceduri, bit će utvrđene granice i način zaštite. Članak 53. Do okončanja postupaka o proglašenju područja od posebne prirodne vrijednosti iz članaka 51. i 52. uvodi se zabrana građenja na tim prostorima kojima bi se mogli ugroziti prirodni procesi i ljepota krajolika. VII UVJETI I NA ČIN IZDAVANJA ODOBRENJA ZA POSTAVLJANJE

REKLAMA, LOGOROVANJE I REKREACIJU Članak 54. Postavljanje samostalnih reklamnih objekata (tabla, panoa i sl.) u naseljima i uz prometnice, dopušteno je, ukoliko se tim postavljanjem ne ugrožava sigurnost u prometu vozila i pješaka i ako se ne kvari opći izgled krajolika.


______________________________________________________________________________________________________


124

Odobrenje za postavljanje reklama izdaje nadležni organ Općine, a pod uvjetima propisanim Pravilnikom o privremenom ili trajnom korištenju gradskog zemljišta, kojeg donosi Općinsko vijeće. Članak 55. Postavljanje privremenih objekata u svrhu logorovanja i rekreacije mogu se odobriti unutar zaštitnih zona, šumskog zemljišta i neobradivog poljoprivrednog zemljišta i to u prostorima koji su pripremljeni za tu namjenu. Privremeni objekti moraju biti postavljeni tako da se njihovim korištenjem ispunjavaju svi uvjeti zaštite sredine i šireg okoliša. Članak 56. Uvjeti za izbor lokacije za logorište podrazumijevaju osiguranje sanitarnih uvjeta boravka ljudi (mokri čvorovi, voda za piće) zaštita od poplava i klizišta, zaštita od požara, mogućnosti za korištenje prostora za sport i rekreaciju i sl. VIII ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH I DRUGIH NEPOGODA Članak 57. Za pripremu objekata za zaštitu pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih djelovanja, izradu Programa za provođenje priprema i djelovanje sustava zaštite i civilne zaštite Općina Gornji Vakuf – Uskoplje će donijeti posebnu odluku sa pratećom dokumentacijom (pravilnikom, uputama i sl.), a sukladno zakonskim obvezama. Odluka iz prethodnog stavka je sastavni dio ove Odluke. IX ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA Članak 58. Prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog i drugog otpada predstavlja specifičan i složen zadatak koji mora biti kvalitetno i dugoročno razriješen. U tom pravcu općina Gornji Vakuf – Uskoplje je aktivan i ravnopravan partner u iznalaženju trajnog rješenja kroz izgradnju regionalnog pogona za općine na slivu rijeke Vrbas, što je u suglasju i sa opredjeljenjima u Prostornom planu Srednjobosanskog kantona /


______________________________________________________________________________________________________


125

Kantona Središnja Bosna. U pogonu bi se vršilo selektiranje, kompostiranje i reciklaža otpadnih materijala, odnosno osiguralo korištenje sekundarnih sirovina. Do izgradnje pogona iz prethodnog stavka, privremeno zbrinjavanje otpada će se vršiti na postojećem odlagalištu u Krupi kroz primjenu standardnog postupka. Prikupljanje i zbrinjavanje otpada se regulira posebnom odlukom Općinskog vijeća Gornji Vakuf – Uskoplje koja je sastavni dio ove Odluke. Članak 59. Prostor za privremenu deponiju iz članka 58. ili na drugoj odobrenoj lokaciji mora biti ograđen kako bi se spriječio pristup neovlaštenim licima i pristup stoci. Prostor, također, mora raspolagati izdvojenim prostorom za povremeno spaljivanje sagorivih tvari i instalacijama protupožarne vode. Članak 60. Pri izboru eventualnih lokacija za privremenu deponiju moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti:

- da zemljište nije plavno, odnosno da nije na smjeru tekućih ili bujičnih voda, te da nije u zoni klizišta;

- da je izdignuto i da neće ugrožavati otvorene vodotokove ili podzemne vode; - da postoji mogućnost kolskog prilaza; - da postoji mogućnost povremenog sapiranja; - da je deponija locirana tako da glavni smjer vjetrova ide suprotno od

stambenih naselja. Deponije ne mogu služiti za odlaganje lako zapaljivih i eksplozivnih materijala otrovnog i radioaktivnog otpada, životinjskih ostataka i bolničkog otpada. X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 61. Za urbana područja iz članka 4. ove Odluke, za koja je Prostornim planom i ovom Odlukom utvrđena obveza donošenja Urbanističkih planova, ako takvi planovi nisu doneseni primjenjivat će se odredbe ove Odluke koje se odnose na ostale urbane prostore. Primjena uvjeta za ostale urbane prostore podrazumijeva i detaljan očevid stručnih službi i mišljenje povjerenstva zaduženog za provođenje Plana sa ciljem da se odobrena gradnja može uklopiti u buduća planska rješenja.


______________________________________________________________________________________________________


126

Članak 62. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Općine Gornji Vakuf – Uskoplje“. Broj:

Predsjednik Općinskog vijeća Gornji Vakuf – Uskoplje 2011.godine _______________________

Documents

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA OPĆINE GORNJI … plan... · 2018-06-29 · Elektroenergija – proizvodnja 63 7.2. Elektroenergija – prijenos 64 7.3. Korištenje alternativnih