IZVEDENA UPORABA JAVNO DOSTUPNOG SADRŽAJA — POGLED NA FILMSKU INDUSTRIJU

IZVRŠNI SAŽETAK

svibanj 2017.

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

2

IZVEDENA UPORABA JAVNO

DOSTUPNOG SADRŽAJA —

POGLED NA FILMSKU INDUSTRIJU

IZVRŠNI SAŽETA

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

3

Sadržaj

PREDGOVOR............................................................................................................................................................................4

IZVRŠNISAŽETAK.................................................................................................................................................................5

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

4

PREDGOVOR Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na filmsku industriju

Europsko gospodarstvo sve više se oslanja na intelektualno vlasništvo. Tijekom proteklih godina, EUIPO je, djelujući preko Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva, proveo nekoliko istraživanja koja pokazuju gospodarsku važnost prava intelektualnog vlasništva za stvaranje gospodarske aktivnosti i zapošljavanja u Europskoj uniji.

Nove digitalne tehnologije i poslovni modeli stvaraju ne samo nove gospodarske prilike za poduzeća, već i mogućnosti za povećanje opće koristi za širu javnost , koje se povezuju s boljim pristupomznanju i kulturnim dobrima. Brojne se od tih mogućnosti oslanjaju na kreativnu transformaciju postojećeg sadržaja i stvaranje načina isporuke koji su prikladniji suvremenoj publici.

Europa ima bogatu kulturnu baštinu, posebice kada je riječ o književnim djelima. Osim što u tim književnim djelima uživaju čitatelji, ona su također često i predlošci za brojne filmske scenarije, kako za europske, tako i za neeuropske filmove. Ovo izvješće istražuje ulogu javno dostupnih djela i uspoređuje filmove snimljene prema takvim djelima s onima koji su snimljeni prema djelima zaštićenima autorskim pravom ili prema originalnim scenarijima.

U istraživanju se kombiniraju podatci iz bogatih mrežnih riznica s informacijama o filmovima i knjigama koji sunadopunjeni informacijama koje je prikupio Europski audiovizualni opservatorij. Osnova za analizu sastoji se od gotovo 90 000 filmova koji su objavljeni između 2000. i 2010. g. Ova analiza pokazuje da, iako je samo mali udio filmova objavljenih u Europi snimljen prema javno dostupnim književnim djelima, među najpopularnijim filmovima taj je omjer veći nego za sve filmove ukupno.

To znači da književnost, koja je važan dio europske kulture i povijest,i ima važnu ulogu i kao izvor materijala za modernu zabavu u kojoj uživaju milijuni gledatelja u Europi i šire.

António CAMPINOS

Direktor EUIPO-a

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

5

IZVRŠNI SAŽETAK Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na filmsku industriju

Nove digitalne tehnologije i poslovni modeli stvaraju ne samo nove gospodarske prilike za poduzeća, već i mogućnosti za povećanje opće koristi za širu javnost koje se povezuju s boljim pristupom znanju i kulturnim dobrima. Brojne se od tih mogućnosti oslanjaju na kreativnu transformaciju postojećeg sadržaja i stvaranje načina isporuke koji su prikladniji suvremenoj publici. Izvedena uporaba prethodno postojećeg sadržaja određena je odredbama autorskih prava koje propisuju način na koji kasniji stvaroci kompenziraju autore originalnog sadržaja i njihove nasljednike. Propisima se o autorskim pravima, međutim, također dopuštaju uporabe koje ne zahtijevaju takve kompenzacije ili dozvole, bilo sastavljanjem popisa iznimki od općih pravila o zaštiti autorskih prava ili ograničavanjem vremenskog opsega. Javno dobro pravna je struktura namijenjena povećanju društvene koristi omogućavanjem neograničenog pristupa i transformacije prethodnih kreativnih djela.

Ekonomska teorija, međutim, nije konačna kada je riječ o predviđanjima učinaka prelaska nekog djela u javno dobro. Pretpostavlja se da status javnog dobra, zbog nedostatka ekskluzivnih ekonomskih prava na djelo, povećava njegovu uporabu. Međutim, neki znanstvenici i predstavnici industrije naglašavaju rizike povezane s promjenom statusa zaštite. Prelazak u javno dobro može rezultirati manjkom poticaja za očuvanje djela ili njihovim nestankom. Može potaknuti preveliko korištenje jer ne postoji tijelo koje se brine o očuvanju vrijednosti djela i da svatko ima pravo na adaptaciju djela. Nasuprot tomu, ako nema načina za sprečavanje konkurencije u stvaranju izvedenih djela na temelju istog originalnog sadržaja, producenti se mogu suzdržati od adaptacije iz javno dostupnog sadržaja ili uložiti velike količine novca u projekte adaptacije. Radi nepostojanja empirijskih podataka o izvedenoj uporabi prethodno postojećeg sadržaja, teško je reći koji je od ova tri moguća teoretska scenarija najprikladniji. Ipak, taj je problem iznimno važan za procjenu postojećeg okvira autorskih prava i zakonskih prijedloga kojima je cilj prilagoditi ga novim gospodarskim okolnostima. Ako preveliki opseg javnog dobra dovodi do nestanka ili premale uporabe djela, njegov bi se opseg trebao ograničiti. Ako, međutim, otvara nove mogućnosti za poduzeća i širu javnost, a da pritom ne dolazi dosmanjivanja poticaja za autore, njegov se opseg može proširiti za dobrobit društva u cjelini.

Moguće prednosti ili prijetnje zaštiti autorskih prava ili statusu javnog dobra mogu se procijeniti samo na temelju empirijskih podataka. Međutim, empirijske je podatke o autorskim pravima vrlo teško prikupiti. Većina potrebnih podataka raspršena je i čuva se privatno. Nove mrežne riznice s informacijama o kreativnom sadržaju nude, međutim, nove mogućnosti za istraživače. Iako su ponekad ograničene na određene sektore, omogućavaju empirijske analize koje mogu pružiti više informacija za politike.

Za ovaj su se projekt podaci prikupili iz bogatih mrežnoh riznica s informacijama ofilmovima i knjigama: Internet Movie Database (IMDb) i Goodreads, nadopunjeni informacijama o posjećenosti europskih kinodvorana koje prikuplja Europski audiovizualni opservatorij. Na temelju tih izvora pripremljen je konačni skup podataka za projekt koji je obuhvaćao 87 455 jedinstvenih filmova nastalih između 2000. i 2010. godine, a koji su objavljeni u najmanje jednoj državi članici Europske unije. Za svaki je film u tom skupu podataka naznačeno je li scenarij u potpunosti originalan, temelji li se na prethodno postojećem sadržaju koji je još uvijek zaštićen autorskim pravom ili temelji li se na prethodno postojećem sadržaju koji je već javno dostupan.

Iako su podatci ograničeni na filmsku industriju, širi je cilj postojećeg izvješća dokumentirati opći fenomen uporabe javno dostupnog sadržaja kao temelja za nove kreativne projekte. Radi ograničenja prikupljenih podataka koji ne omogućuju hipotetsku analizu raznih parametara zaštite autorskih prava, trenutačna analiza nužno je statična i deskriptivna. Razmatrajući različite aspekte izvedene uporabe javno dostupnog sadržaja u filmskoj industriji, moguće je provjeriti jesu li razne moguće prednosti i

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

6

nedostaci povezani s javnim dobrom iz prethodne literature dobro utemeljeni. Izvješće se, međutim, ne bavi problemom optimalne izrade zaštite autorskih prava s gledišta socijalne zaštite.

Filmski sektor ima veliki kulturni i gospodarski značaj za europske građane. Postoje brojni pokazatelji iz prakse o važnosti adaptacije prethodno postojećeg sadržaja ne samo za pojedinačne producente, nego i općenito za cijeli sektor. Filmska industrija zbog jedinstvene kombinacije svojih karakteristika posebno ovisi o hitovima i vrlo je rizična. Kao je pokazano nedavnim ekonomskim istraživanjem, adaptacija prethodno postojećeg sadržaja koji je već testiran na različitim, ali povezanim kulturnim tržištima, može pomoći u smanjenju neizvjesnosti koja je svojstvena tom sektoru. Postoje i razni umjetnički razlozi zbog kojih su adaptacije zanimljiv odabir filmskim producentima.

Budući da koncept adaptacije nije određen Bernskom konvencijom, projektni se tim oslanjao na zajednička načela koja proizlaze iz doktrine, zakona i sudske prakse država članica EU-a i Sjedinjenih Američkih Država. Uzimajući u obzir da lačiki ukupni dojam i prepoznavanje sličnosti između originalnih djela i izvedenica elementi koji se ponavljaju u definicijama adaptacije, oslanjanje na mišljenja tisuća korisnika mrežnog mjesta IMDb snažan je i objektivan kriterij u identifikaciji filmskih adaptacija u skupu podataka projekta. Biografske informacije o autorima prethodno postojećeg sadržaja na stranicama IMDb i Goodreads te nacionalni zakoni o autorskim pravima zemalja u kojima su filmovi producirani bili su značajni izvori za određivanje statusa zaštite djela koja su se koristila kao temeljni materijali za adaptacije. Usprkos značajnoj razini usklađivanja termina zaštite autorskih prava proteklih godina, još uvijek postoje razlike u pravilima koja određuju datum isteka zaštite autorskih prava. Te su razlike propisno analizirane i uzete u obzir tijekom faze pripreme podataka.

Analiza prikupljenih podataka za projekt pokazala je da uporaba javno dostupnog sadržaja kao temelja za filmske adaptacije obuhvaća približno 2 % filmova objavljenih u Europskoj uniji. Korištenje javno dostupnog sadržaja je, međutim, veće u najpopularnijim filmovima i ouhvaća 6 % u 100 najpopularnijih filmova u europskim kinima.

Tijekom jedanaest godina koje obuhvaća analiza, filmske adaptacije utemeljene na javno dostupnom sadržaju u europskim je kinima pogledalo više od 330 milijuna ljudi, što predstavlja gotovo 4 % ukupne publike u kinima. Istovremeno, posjećenost kinematografskih adaptacija na temelju sadržaja zaštićenog autorskim pravima bila je 35 % ukupne kinematografske publike.

Jednostavna usporedba posjećenosti filmskih projekcija na temelju adaptiranog sadržaja ne uzima u obzir važni utjecaj vremenske dimenzije na vjerojatnost adaptacije prethodno postojećeg sadržaja. Nakon pete godine od prvog izdanja može se primijetiti brz eksponencijalan pad ekonomske vrijednosti kreativnog sadržaja u derivativne svrhe. Vjerojatnost da će se knjiga koristiti kao temelj za filmsku adaptaciju 12 godina nakon prvog izdanja već je 50 % manja nego u prvih pet godina nakon prvog izdanja. Vjerojatnost adaptacije knjige 70 godina nakon prvog izdanja 95 % je manja nego u prvih nekoliko godina kada je dostupna u knjižarama. Pad izvedene vrijednosti kreativnog sadržaja utječe na sve, osim na najvažnija remek-djela ljudskog stvaralaštva. Kao rezultat toga, promjena statusa zaštite, koji je u većini država trenutačno postavljen na 70 godina nakon smrti autora, iako važna za neka kreativna djela, ipak nije glavna prekretnica koja može utjecati na opće odluke filmskih producenata o adaptaciji.

Usporedba privlačnosti adaptiranog sadržaja suvremenoj publici pokazala je da već javno dostupne adaptirane knjige privlače više pažnje čitatelja od onih za koje još uvijek vrijede autorska prava. Adaptirane javno dostupne knjige imaju i više ocjene na stranici Goodreads u usporedbi s knjigama koje su zaštićene autorskim pravima, iako u ovom slučaju razlika nije velika.

Iako je većina knjiga adaptirana samo jednom tijekom razdoblja analize, neke su javno dostupne knjige adaptirane i češće. Prema očekivanjima, prosječni broj filmskih adaptacija javno dostupnih knjiga u skupu podataka bio je 1,45 u usporedbi s 1,04 za knjige koje su još uvijek zaštićene autorskim pravima.

Izvedena uporaba javno dostupnog sadržaja — Pogled na

filmsku industriju

www.euipo.europa.eu

7

Analiza skupa podataka pokazala je da mogućnost da isti sadržaj upotrijebe i drugi ne obeshrabruje producente od ulaganja velike količine novca u filmove na temelju javno dostupnog sadržaja. Prosječni budžet filmskih adaptacija temeljenih na javno dostupnom sadržaju, iako manji od filmskih adaptacija temeljenih na sadržaju koji je zaštićen autorskim pravom, veći je od prosječnog budžeta filmova koji se u potpunosti temelje na originalnom scenariju.

Analiza grozdova podataka projekta pokazala je da nekim filmskim producentima javno dostupan sadržaj čini značajan udio njihove vrijednosti; uhodani, dobro poznati filmski studiji koriste javno dostupan sadržaj češće od prosječnog filmskog producenta u skupu podataka.

Analiza podataka o budžetu filmova i profilima filmskih producenata koji se koriste javno dostupnimsadržajem kao osnova za svoje filmske adaptacije ne potvrđuje rizike premale ili prevelike eksploatacije javno dostupnog sadržaja u derivativne svrhe.

Ekonometrijski modeli potvrđuju postojanje privatnih koristi, u obliku broja gledatelja i zarade od kinoulaznica, od strategije adaptacija za sve producente koji se koriste prethodnim sadržajem koji je zaštićen autorskim pravom kao temelj za scenarije filma. Slične koristi, u pogledu broja gledatelja, mogu se potvrditi i za lokalne filmske producente koji adaptiraju javno dostupan sadržaj. Međutim, analiza podataka nije potvrdila postojanje bilo kakve premije u obliku prihoda od kinoulaznica za adaptacije javno dostupnog sadržaja, kao ni premije u obliku posjećenosti za adaptacije javno dostupnog sadržaja za strane producente.

Ekonometrijska je analiza potvrdila privatne koristi od mogućnosti testiranja popularnosti adaptiranog sadržaja na različitim, ali povezanim tržištima. Kao što je spomenuto u prethodnoj ekonomskoj literaturi, adaptacija može biti učinkovita strategija za smanjivanje nesigurnosti. Razlika u rezultatima između premija koje porizlaze iz adaptacija sadržaja koji je zaštićen autorskim pravom i javno dostupnog sadržaja ukazuju, međutim, na postojanje dodatnih privatnih koristi povezanih s ekskluzivnim pravima na adaptaciju. Zbog ograničenja prikupljenih podataka za trenutačno izvješće nije moguće testirati prevladavaju li privatne koristi od ekskluzivnih prava na adaptacije nad mogućim društvenim gubitkom povezanim s manjom raznovrsnosti adaptiranog sadržaja. Puna procjena ukupnog društvenog utjecaja različitih oblika autorskih prava kojima sereguliraju izvedena prava trebala bi biti glavno područje budućih istraživanja.

IZVEDENA UPORABA JAVNO DOSTUPNOG SADRŽAJA — POGLED NA FILMSKU INDUSTRIJU

Avenida de Europa, 4, E-03008 Alicante Španjolska www.euipo.europa.eu