RR\1093968HR.doc PE569.493v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0163/2016

29.4.2016

IZVJEŠĆE

o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim

poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti

(2015/2227(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestitelj: Jan Huitema

PE569.493v02-00 2/22 RR\1093968HR.doc

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

EXPLANATORY STATEMENT ............................................................................................ 16

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE ......... 17

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 22

RR\1093968HR.doc 3/22 PE569.493v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim

gospodarstvima u budućnosti

(2015/2227(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u

programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan

snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne

politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94,

(EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih

proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79,

(EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005,

– uzimajući u obzir UN-ovu Međunarodnu procjenu poljoprivrednog znanja, znanosti i

tehnologije za razvoj koju podupiru FAO, Globalni fond za okoliš (GEF), Program

Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP),

UNESCO, Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),

– uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju potpisan 14. srpnja 2014. između

Europske komisije i Europske investicijske banke (EIB),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o pomanjkanju bjelančevina

biljnog porijekla u EU-u: kako riješiti taj dugotrajni problem?1,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. lipnja 2012. o Europskom partnerstvu za

inovacije pod naslovom „Poljoprivredna proizvodnja i održivost” (2012/C193/01),

– uzimajući u obzir svoj prijedlog rezolucije od 17. prosinca 2015. o patentima i pravima

uzgajivača bilja2,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora

1 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0084. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0473.

PE569.493v02-00 4/22 RR\1093968HR.doc

HR

za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0163/2016),

A. budući da Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da će u

redovnom scenariju za očekivani rast svjetskog stanovništva na 9,1 milijardi osoba do

2050. biti potrebno povećati proizvodnju sigurne i visokokvalitetne hrane za 60 % te

prinos usjeva u razvijenim zemljama za 24 % do te godine, uz istovremeno očuvanje

resursa za buduće generacije i sprečavanje rasipanja i gubitka hrane, na koje trenutačno

otpada više od jedne trećine svjetske proizvodnje; budući da FAO također procjenjuje

da će površina obradivog zemljišta do 2050. porasti za samo 4,3 %, za što će biti

potrebno bolje upravljanje prirodnim resursima kako bi se, među ostalim, suzbila

degradacija tla;

B. budući da je problem obradivih tla svugdje pad unutarnje produktivnosti i plodnosti

zbog njegove degradacije, a posebno zbog erozije tla, do koje dolazi zbog gubitka

funkcija ekosustava kao što su formiranje površine tla, humifikacija, oprašivanje,

zadržavanje vode i kruženje hranjivih tvari; budući da postoji opći konsenzus o tome da

se u cilju rješavanja tog pitanja te održavanja i povećavanja produktivnosti mora na

inovativan način povećati djelotvornost tih funkcija ekosustava kako bi se zajamčila

otpornost na klimatske promjene;

C. budući da je prema podacima UN-a potrebno udvostručiti poljoprivrednu produktivnost

do 2030. kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja, dok će se istovremeno

poljoprivredno-prehrambeni sektor morati prilagoditi klimatskim promjenama i

promjenjivim vremenskim uvjetima, poboljšati kvalitetu ekosustava i tla te na najmanju

moguću mjeru svesti gubitak biološke raznolikosti; budući da se za postizanje tih ciljeva

prednost treba dati upotrebi mikrobioloških preparata kojima se poboljšava život u tlu;

budući da su četiri od osam milenijskih razvojnih ciljeva UN-a povezani s

poljoprivredom;

D. budući da će rast stanovništva, veći prosječni prihodi i promjene u ponašanju potrošača

dovesti do promjena u izboru prehrane, posebno do povećane potražnje za prerađenom

hranom i životinjskim bjelančevinama kao što su meso i mliječni proizvodi;

E. budući da se mora poboljšati kvaliteta života radnika u poljoprivredi i ruralnih

zajednica;

F. budući da potrošači u EU-u nikada nisu manji postotak svojih prihoda trošili na hranu,

uzimajući u obzir brojne izazove i rastući broj normi s kojima se poljoprivrednici

suočavaju, kao i činjenicu da su se smanjili resursi poljoprivredne tehnologije i da je

stopa rasta navodnjavanih površina osjetno sporija; budući da aktualna gospodarska

kriza dovodi do sve veće razine siromaštva, što potrošače u EU-u često prisiljava da

potraže pomoć banaka hrane;

G. budući da je FAO u svojem glavnom izvješću pod naslovom „Stanje hrane i

poljoprivrede” napomenuo da žene znatno doprinose ruralnom gospodarstvu u svim

regijama te da se njihove uloge razlikuju od regije do regije, iako u usporedbi s

muškarcima i dalje imaju slabiji pristup resursima i mogućnostima koji su im potrebni

za poboljšanje produktivnosti;

H. budući da potrošači zahtijevaju da se u proizvodnju hrane uvedu strože i kvalitetnije

RR\1093968HR.doc 5/22 PE569.493v02-00

HR

ekološke, nutritivne i zdravstvene norme i vrijednosti, dok istovremeno poljoprivredni

sektor mora postati raznolik i inovativan kako bi se pružila kvalitetna, sigurna i

povoljna hrana za sve građane, a njihovim proizvođačima zajamčila pristojna i održiva

dobit;

I. budući da se poljoprivredna proizvodnja mora povećati i poboljšati, dok se istovremeno

suočava sa sve manje resursa zbog pritiska na prirodne resurse i njegova povezanog

učinka na biološku raznolikost, osjetljivosti okoliša, klimatskih promjena i nedostatka

tla, zajedno s rastom stanovništva i promjenama u ponašanju potrošača; ustraje u tome

da inovativna poljoprivreda mora imati manji ekološki otisak i mora se optimalno

koristiti prirodnim procesima i uslugama ekosustava, uključujući obnovljivu energiju i

veću potrošnju lokalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda;

J. budući da je produktivniji model poljoprivrede koji je učinkovitiji u pogledu resursa i u

okviru kojeg se bolje iskorištavaju proizvodi ključan za rješavanje pitanja održivosti s

kojima se suočavaju sva poljoprivredna gospodarstva bez obzira na veličinu i za njihovu

bolju opremljenost za očuvanje prirodnih resursa i okoliša;

K. budući da razvoj održivijih poljoprivrednih modela namijenjenih ne samo

prehranjivanju stanovništva već i proizvodnji neprehrambenih dobara i usluga

predstavlja znatan potencijal za otvaranje radnih mjesta u svakoj regiji, ne samo u

području prehrambene industrije (za ljude i životinje), nego i u području

biogospodarstva, zelene kemije, obnovljivih izvora energije, turizma, itd.; budući da ta

radna mjesta u većini slučajeva mogu biti samo lokalna;

L. budući da je EU najveći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, zbog čega je

poljoprivredno-prehrambeni sektor ključan gospodarski stup Unije koji zapošljava

47 milijuna ljudi u 15 milijuna silaznih poduzeća u područjima kao što su prerada i

maloprodaja hrane te prehrambene usluge i koji doprinosi pozitivnoj trgovinskoj bilanci

od 17 802 milijardi EUR, koja predstavlja 7,2 % ukupne vrijednosti izvoza EU-a;

M. budući da su ključni prioriteti reforme ZPP-a 2013. bili konkurentnost i održivost ZPP-

a; budući da su inovacije najbolji način da se zajamči sigurnost opskrbe prehrambenim

proizvodima, i to na način da se poveća održiva proizvodnost u poljoprivredi te

osiguraju razumne i poštene cijene za poljoprivrednike i potrošače, u skladu s

člankom 39. UFEU-a; ponavlja da održiva i inovativna poljoprivreda s

visokokvalitetnim proizvodima doprinosi postizanju mnogih ciljeva iz UFEU-a

povezanih s horizontalnim politikama u pogledu okoliša i zdravlja; budući da će

konkurentnost u budućnosti ovisiti, među ostalim, o unutarnjoj produktivnosti i

plodnosti koje omogućuju prirodni procesi i resursi;

N. budući da se u Memorandumu o razumijevanju potpisanom 14. srpnja 2014. između

Komisije i EIB-a otvoreno potiču daljnja ulaganja u inovativnu poljoprivredu

pružanjem alata za poticanje ulaganja u poljoprivredu te da je u njemu sadržan prijedlog

Komisije kojemu je cilj podržati i proširiti financijske alate u poljoprivrednom sektoru

kako bi se suzbile fluktuacije cijena;

O. budući da se poljoprivredni sektor često mijenjao u cilju povećanja poljoprivredne

produktivnosti; budući da se tim ciklusima promjena znatno doprinijelo gospodarskom

razvoju poljoprivrede do trenutačne razine; budući da uvođenje najnovijih tehnologija te

PE569.493v02-00 6/22 RR\1093968HR.doc

HR

prilagođavanje i preoblikovanje postojećih tehnologija, uključujući organske i

poljoprivredno-ekološke pristupe, u okviru poljoprivrednih praksi može donijeti znatne

koristi poljoprivrednim gospodarstvima svih veličina; budući da akvakultura ima

nedovoljno istražen potencijal u pogledu uvođenja inovacija u tradicionalne

poljoprivredne prakse održivim iskorištavanjem morskih i oceanskih prirodnih resursa;

P. budući da su u nekim državama članicama zbog raznih strukturnih razloga i dalje

neobrađena velika područja napuštenih poljoprivrednih zemljišta;

1. napominje da su se u poljoprivredi uvijek razvijale nove prakse, tehnike i proizvodne

metode koje su povećavale prinose, poboljšavale prilagodljivost poljoprivrednih praksi

novim i promjenjivim okolnostima te smanjivale troškove proizvodnje; napominje da su

poljoprivreda i šumarstvo ključne sastavnice našeg prirodnog okruženja koje nam

pružaju raznolike usluge i robu osim same proizvodnje hrane te da ih je moguće

poboljšati poticanjem novog razvoja; vjeruje da su inovacije preduvjet za održavanje

tog napretka;

2. duboko je uvjeren da se gospodarski razvoj i održiva proizvodnja međusobno ne

isključuju i da ih je uglavnom moguće postići inovacijama, istraživanjem i razvojem,

novim modelima upravljanja i poslovanja te poboljšanom agronomijom; ističe da je

potrebno podržati tehnološke inovacije i inovacije u upravljanju pružanjem regulatorne

usklađenosti i jasnoće, uz pružanje prostora za razvoj poduzetništva; potiče Komisiju da

zajamči da se to odražava u budućem ZPP-u i da se inovacije izričito uzimaju u obzir u

predstojećim revizijama i reformama relevantnog zakonodavstva kojim se daje veće

priznanje novim i mladim poljoprivrednicima s inovativnim idejama i poslovnim

modelima; ističe činjenicu da europska poljoprivreda postiže svoj cilj proizvodnje

visokokvalitetnih proizvoda visoke dodane vrijednosti s pomoću unosnih rješenja koja

se temelje na znanju, u skladu sa strategijom Europa 2020.; u tom pogledu pozdravlja

ocjenu Komisije o doprinosu biogospodarske strategije iz 2012. cirkularnoj ekonomiji

jer se prelaskom s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije doprinosi smanjenju

troškova potrošnje energije za poljoprivrednike te time omogućuje veći broj ulaganja u

inovacije;

3. naglašava da poljoprivreda može biti dio rješenja i to na način da se pažljivo koriste

prirodni resursi i jamči biološka raznolikost, za što je ključno poticanje inovacija;

smatra da poljoprivredne prakse ovise o prirodnim resursima te da je potrebno

optimizirati tu međusobnu povezanost i bolje razumjeti proizvodne sustave kako bi se

poboljšali sustavi upravljanja; poziva na jamčenje srednjoročne i dugoročne unutarnje

produktivnosti, plodnosti i otpornosti naših poljoprivrednih ekosustava te na smanjenje

emisija; ističe da je važno poboljšati proizvodne sustave boljom prilagodbom usjeva i

sustava plodoreda i poboljšanjem sustava upravljanja te napominje važnost živog tla;

ističe potencijal za otvaranje radnih mjesta ne samo u sektoru prehrambene proizvodnje

nego i u sektorima turizma, biogospodarstva i zelene kemije;

4. uzima u obzir činjenicu da je tržište EU-a za hranu i poljoprivredu jedno od najviše

integriranih tržišta u Europi i potiče Komisiju da razradi i provede uredbe kojima će se

zajamčiti ujednačeniji uvjeti i poštena konkurentnost kako bi se potaknuo gospodarski

razvoj u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u svim državama članicama;

5. ističe da su mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva sastavni dio

RR\1093968HR.doc 7/22 PE569.493v02-00

HR

europskog poljoprivrednog sektora i doprinose stvaranju društveno i gospodarski živih

ruralnih područja koja pomažu u očuvanju kulturne i prirodne baštine; nadalje ističe da

se ta poljoprivredna gospodarstva povremeno suočavaju s poteškoćama u izvlačenju

koristi iz naprednih proizvodnih tehnika i praksi kojima bi se mogli zajamčiti pošteni

prihodi, poboljšati životni i radni uvjeti poljoprivrednika te otvoriti visokokvalitetna

radna mjesta; naglašava da inovacije mogu povećati radnu produktivnost i prihode

smanjenjem proizvodnih troškova i povećanjem učinkovitosti poslovanja; ističe da je za

poljoprivrednike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva ključno da posjeduju obradiva

tla i da imaju pristup njima; zalaže se za povećanje popularnosti poljoprivrede među

mladim muškarcima i ženama, među ostalim olakšavanjem pristupa financiranju,

tehnologijama i potpornim programima; poziva na razvijanje novih poslovnih ideja te

poziva Komisiju na učinkovitije informiranje poljoprivrednika o prilikama koje im se

pružaju u tom pogledu; prima na znanje socijalnu ulogu poljoprivrede, njezin doprinos

socijalnoj koheziji i utjecaj na suzbijanje iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja,

inovativne usluge koje donosi lokalnim zajednicama te njezinu ulogu u očuvanju

tradicionalnih znanja; ističe važnost pristupa brzim i pouzdanim širokopojasnim

internetskim uslugama, kao i inovativnih koncepata koji su prilagođeni svim regijama u

nepovoljnom položaju, kao što su planinska i periferna područja Unije, te potiče

Komisiju da ih postavi kao prioritet;

6. potiče Komisiju da osmisli rješenja za poticanje veće primjene sustava za upravljanje

koji se temelje na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, nadzora podataka u

stvarnom vremenu, senzorne tehnologije i sustava za otkrivanje namijenjenih

optimizaciji proizvodnih sustava ili precizne poljoprivrede, što između ostalog može

značiti prilagođavanje promjenjivim proizvodnim i tržišnim uvjetima, što će dovesti do

učinkovitijeg i optimalnijeg korištenja prirodnim resursima, boljeg nadzora nad brojnim

proizvodnim fazama, boljih usjeva, smanjenja ekološkog otiska, potrošnje energije i

stakleničkih plinova, boljeg razumijevanja ponašanja životinja te poboljšanog zdravlja i

dobrobiti životinja; nadalje naglašava da je raširenija upotreba informacijsko-

komunikacijskih tehnologija ključna za postizanje veće ekološke održivosti

poljoprivrede i veće konkurentnosti tog sektora; u tom pogledu potiče Komisiju da

poboljša usklađenost raznih povezanih politika kako bi se učinkovitije promicali sustavi

upravljanja informacijsko-komunikacijskim tehnologijama;

7. podsjeća da bi se jednostavnijim mjerama i jasnijim smjernicama za provedbu mjera

ZPP-a poljoprivrednike moglo potaknuti na primjenjivanje održivijih praksi uzgoja;

8. vjeruje da će se informacijama koje se sakupljaju pomoću robotike, senzorne

tehnologije, automatskog upravljanja i drugih tehnoloških inovacija u kontekstu

tehnologija interneta stvari i velike količine podataka omogućiti nadzor u stvarnom

vremenu, bolje donošenje odluka i poboljšano upravljanje operacijama u cijelom

prehrambenom lancu; pozdravlja osnivanje radne skupine 06 Saveza za inovacije

interneta stvari (AIOTI) za pametnu poljoprivredu i sigurnost hrane te u tom pogledu

ističe da je europsko jedinstveno digitalno tržište važno i relevantno za poljoprivredu u

pogledu rješavanja problema interoperabilnosti, normi za bolju konvergenciju te pitanja

pristupa, korištenja i vlasništva nad osobnim i neosobnim podacima;

9. zabrinut je zbog niske razine osviještenosti u pogledu potencijala velike količine

podataka i interneta stvari te u pogledu fragmentacije povezanih tehnoloških sustava,

PE569.493v02-00 8/22 RR\1093968HR.doc

HR

čime se povećavaju prepreke za veću primjenu i usporava pokretanje, te je razočaran

zbog sporog širenja GPS tehnologija; ističe da je važno da te tehnologije budu korisne

za poljoprivrednike; napominje da se u EU-u trenutačno koristi samo 10 % tehnologija

potpomognutog vođenja, manje od 1 % tehnologija kinematičnog kretanja u stvarnom

vremenu i manje od 1 % tehnika za primjenu promjenjive stope; potiče Komisiju da

kvantificira koristi za okoliš i proizvodnju i da zajamči osviještenost te prijenos znanja i

tehnologija; izražava zabrinutost zbog toga da bi neke države članice zbog manjkavih

zemljišnih knjiga 2018. mogle izgubiti dio iznosa neposrednih plaćanja te preporučuje

da Komisija omogući pametne alate kako bi se ubrzalo kartografiranje poljoprivrednog

zemljišta;

10. potiče porast primjene precizne poljoprivrede kojom se pružaju novi cjeloviti pristupi

upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima kao što su strojevi koje pokreće

tehnologija GPS/GNSS, a koji zajedno sa zrakoplovnim sustavima na daljinsko

upravljanje (RPAS ili bespilotne letjelice) mogu obrađivati zemljišta uz centimetarsku

preciznost; slaže se da bi te tehnike mogle znatno smanjiti upotrebu sredstava za zaštitu

bilja, gnojiva i vode te bi mogle biti korisne u rješavanju problema erozije tla; poziva

Komisiju da ukloni prepreke za usvajanje precizne poljoprivrede, posebno one

povezane sa složenim i fragmentiranim sustavima informacijsko-komunikacijske

tehnologije i pitanjima razine ulaganja; napominje da je precizna poljoprivreda važna i

u stočarstvu jer se njome pružaju sredstva za praćenje zdravlja, prehrane i proizvodnih

prinosa životinja; potiče države članice da podrže takve prakse, posebno korištenjem

prilika omogućenih novim pravilima za ruralni razvoj u okviru Uredbe (EU)

br. 1305/2013; poziva Komisiju da u budućim reformama ZPP-a uzme u obzir

korištenje precizne poljoprivrede među poljoprivrednicima u kontekstu ekologizacije;

naglašava da je važno zajamčiti da sva poljoprivredna gospodarstva, uključujući ona u

udaljenim i perifernim regijama, kao i ona najmanja, te svi drugi akteri uključeni u

ruralnu poljoprivredu imaju pristup višenamjenskim tehnologijama, s obzirom na to da

je potrebno održati i povećati razinu zapošljavanja u tim najugroženijim područjima;

11. pozdravlja povećano korištenje zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje

(RPAS) u poljoprivredne svrhe jer to može dovesti do uštede materijala za zaštitu

usjeva i vode; napominje da će se u predstojećoj reviziji osnovne uredbe o Europskoj

agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) iznijeti zakonodavni prijedlog kojim bi

sve bespilotne letjelice bile u nadležnosti EU-a; poziva Komisiju da zajamči jasne i

nedvosmislene norme i pravila na području cijelog EU-a za civilno korištenje

bespilotnim letjelicama te da će se budućim zakonodavstvom uzeti u obzir specifični

uvjeti prema kojima se bespilotne letjelice primjenjuju u poljoprivredi;

12. ističe važnost novih inovativnih i cjenovno pristupačnih rješenja za poljoprivredni

sektor u pogledu veće upotrebe metoda, dobara i resursa koji su povoljniji za okoliš,

među kojima bi se mogle naći nove metode uzgoja i upravljanja poljima, ali isto tako i

načini za povećanje upotrebe obnovljive energije i postupno ukidanje potrebe za

fosilnim gorivima;

13. potiče inovativna rješenja za uzgoj životinja kojima se doprinosi većoj razini zdravlja i

dobrobiti životinja, čime se smanjuje potreba za veterinarskim medicinskim

proizvodima, uključujući antimikrobne proizvode; ističe mogućnosti optimizacije

korištenja životinjskih fekalija u proizvodnji obnovljive energije i poboljšanih gnojiva;

RR\1093968HR.doc 9/22 PE569.493v02-00

HR

prima na znanje da je moguće u okviru prirodnih procesa pronaći inovativna rješenja za

hvatanje emisija plinova, raspršivanje zagađenja i povećanje energetske učinkovitosti

sustava za smještaj životinja, baveći se istovremeno utjecajem na cijenu troškova;

usmjerava pozornost na činjenicu da je moguće hvatati metan za proizvodnju energije

kojom se može pomoći pri ublažavanju posljedica klimatskih promjena; ponavlja da se

antimikrobna sredstva moraju pažljivo i odgovorno koristiti i da bi se cijeli proizvodni

lanac mogao poboljšati uvođenjem učinkovitijih i bržih alata za dijagnostiku, boljim

nadzorom u stvarnom vremenu, ciljanim mjerama predostrožnosti i novim načinima

izdavanja u cilju borbe protiv antimikrobne otpornosti, ostavljajući dovoljno prostora

onim državama članicama koje su već naprednije po tom pitanju, te ističe da je potrebno

provesti istraživanje o lijekovima u cilju suočavanja s novim bolestima;

14. podržava ekstenzivne metode uzgoja životinja i poziva na razvijanje inovativnih

tehnologija za precizno praćenje ekoloških koristi zelenih površina i pašnjaka koji se

koriste u okviru takve vrste uzgoja te prepoznaje koristi uzgoja životinja koje su

komplementarne biljnoj proizvodnji;

15. ističe važnost izvlačenja životinjskih bjelančevina u proizvodnom ciklusu; stoga poziva

Komisiju da razradi mjere za promicanje recikliranja poljoprivrednog otpada

poticanjem izvlačenja bjelančevina za hranu za životinje;

16. potiče Komisiju da promiče politike pristupa zemljištu za mala i srednja poljoprivredna

gospodarstva, da potiče uzgoj životinja koji se temelji na ispaši, krmnom bilju i

proizvodnji biljnih bjelančevina te da promiče istraživanja i inovacije povezane s

održivom proizvodnjom biljnih bjelančevina;

17. naglašava neiskorišteni potencijal tehnologija i inovacija u razvoju novih dobara i

proizvoda (u područjima ljudske i životinjske hrane, mehanizacije, biokemije,

biokontrole itd.) koji mogu potencijalno doprinijeti otvaranju radnih mjesta u cijelom

poljoprivredno-prehrambenom lancu vrijednosti; ipak skreće pozornost na činjenicu da

inovacije i razvoj tehnologije dovode do gubitka radnih mjesta u tradicionalnim

poljoprivrednim zanimanjima te poziva Komisiju i države članice da omoguće

osposobljavanje i prekvalifikaciju radnika u pogođenim poljoprivrednim sektorima;

ističe otvaranje novih radnih mjesta u poljoprivrednom sektoru, što je od ključne

važnosti za ruralni razvoj, ponovno naseljavanje u ruralnim područjima i gospodarski

rast te smatra da će se razvojem suvremenih poljoprivrednih praksi povećati popularnost

poljoprivrede među mladim poljoprivrednicima i poduzetnicima; poziva Komisiju da

razmotri mogućnost davanja poticaja poljoprivrednicima u cilju podizanja razine

osviještenosti javnosti o funkcioniranju poljoprivredno-prehrambenog lanca i novim

proizvodnim metodama;

18. smatra da se novim informacijskim tehnologijama pružaju brojne mogućnosti za

stvaranje novih lanaca vrijednosti koje bi mogle uključivati izravniji kontakt između

proizvođača i potrošača, uz veću usmjerenost na inovativne proizvode, nove usluge i

veću raznolikost proizvodnje jer se time poljoprivrednicima potencijalno mogu pružiti

novi tokovi prihoda i može se utemeljiti transparentnije tržište koje će koristiti

poljoprivrednicima i povećati potencijalni doseg njihovih proizvoda; ističe da bi se

inovacijama u lancu opskrbe hranom mogla zajamčiti ujednačenija raspodjela rizika;

19. naglašava da je potrebno riješiti problem rasipanja hrane, a posebno problem sustavnog

PE569.493v02-00 10/22 RR\1093968HR.doc

HR

rasipanja hrane jer količina hrane koja se svake godine u Europi rasipa ili baca iznosi

100 milijuna tona, što je otprilike 30 % – 50 % hrane proizvedene u EU-u; smatra da je

za smanjenje aktualne razine rasipanja hrane potrebna i veća suradnja u prehrambenom

lancu; ističe da zastarjeli regulatorni okviri ne smiju stvarati prepreke za inovativne

načine prerade prehrambenog otpada i za dijeljenje najboljih praksi, a potrebno je

potaknuti davanje prednosti inovativnim projektima za suzbijanje rasipanja i gubitka

hrane, uključujući u okviru programa Obzor 2020.;

20. naglašava da bi se izbjegavanjem rasipanja jedne tone hrane spriječilo stvaranje oko

4,2 tone CO2, što bi imalo značajan utjecaj na okoliš; također ističe važnost pravnog

okvira izrađenog u skladu s načelom cirkularne ekonomije, zahvaljujući kojem bi bila

definirana jasna pravila o nusproizvodima, poboljšala bi se uporaba sirovina, a količina

preostalog otpada u najvećoj bi se mogućoj mjeri smanjila;

21. ističe da se znatan udio biotičkih otpadnih tokova već koristi kao, primjerice, hrana za

životinje ili osnovni materijal za biogoriva; međutim, smatra da se takvim materijalima

trebaju stvarati još veći prinosi ciljanjem na najveću dodanu vrijednost i primjenom

novih tehnologija kao što su biorafiniranje, uzgoj kukaca, ponovna uporaba životinjskih

lipida, enzima i bjelančevina od otpadnih tokova u prehrambenom sektoru, fermentacija

u krutom stanju, izvlačenje bioplina minerala iz gnojiva te korištenje viška gnojiva kao

izvora obnovljive energije; napominje da nema jasnih pravila i da se nedovoljno

iskorištavaju drugi resursi iz biomase kao što su nusproizvodi i otpadni tokovi u

poljoprivredi te potiče Komisiju da podrži njihovo ponovno iskorištavanje u području

energetike i drugdje promicanjem sustava za prepoznavanje diljem EU-a i posebnih

mjera u okviru programa za ruralni razvoj koji će obuhvaćati poljoprivrednike i druge

dionike kao što su lokalna tijela u malim projektima; napominje da bi se tim sustavima

za prepoznavanje i posebnim programima za ruralni razvoj mogla potaknuti i

prekogranična kretanja te poboljšati sinergija i usklađenost s drugim politikama EU-a;

22. smatra da je degradacija tla teret za budućnost proizvodnje i razlog za uvođenje

promjena u proizvodne metode i sustave s obzirom na to da je postupno napuštanje

uzgoja životinja doprinijelo smanjenju plodnosti tla u mnogim poljoprivrednim

gospodarstvima zbog neprikladnog organskog sadržaja i nedovoljnog korištenja

organskim gnojivima; zabrinut je da EU uvelike ovisi o uvozu minerala za proizvodnju

mineralnih gnojiva kao što su fosfati i da proizvodnja mineralnih gnojiva ima snažan

ugljični i ekološki otisak; ističe mogućnost prerade životinjskog gnojiva u mineralni

koncentrat koji se može koristiti za proizvodnju „zelenog gnojiva” kojim bi se smanjila

potreba za mineralnim gnojivima i eventualno ih zamijenila s obzirom na to da imaju

sličnu razinu učinkovitosti; pozdravlja činjenicu da se proizvodnjom i korištenjem

mineralnih koncentrata znatno doprinosi cirkularnoj ekonomiji zatvaranjem mineralnog

lanca te da će se time znatno smanjiti troškovi poljoprivrednih gospodarstava povezanih

s gnojivima; zahtijeva od Komisije da preispita Uredbu EU-a o gnojivima i ukloni

zakonodavne prepreke u Direktivi o nitratima u cilju ostvarivanja i poticanja

proizvodnje mineralnih koncentrata iz životinjskog gnojiva;

23. također je zabrinut zbog činjenice da je EU još uvijek ovisan o uvozu proteinskog

krmiva poput soje te poziva na donošenje ambiciozne politike za razvoj proteinskih

kultura u EU-u;

RR\1093968HR.doc 11/22 PE569.493v02-00

HR

24. preporučuje korištenje sustava upravljanja specifičnih za pojedinačna poljoprivredna

gospodarstva kojima se mjeri i ocjenjuje ravnoteža hranjivih tvari na razini

poljoprivrednog gospodarstva povezana s različitim lancima u proizvodnom ciklusu, s

pomoću koje se mjeri utjecaj pojedinih poljoprivrednih gospodarstava na okoliš i

izračunavaju razine hranjivih tvari specifičnih za poljoprivredna gospodarstva;

napominje da se učinkovitim korištenjem minerala stvara povećani prinosa usjeva,

smanjuje potreba za gnojivima i doprinosi učinkovitim praksama hranjenja životinja,

čime se poljoprivrednicima omogućuje da poboljšaju svoj rad uz smanjenje troškova i

napuštanje generičkih mjera; poziva Komisiju da podupre već planirane pilot-projekte u

tom području sufinanciranjem iz raznih europskih fondova, uključujući iz programa

Obzora 2020. i EFSU-a, te da predstavi studiju o tom pitanju;

25. potiče uvođenje tehnika visoke preciznosti i niskih emisija za skladištenje, prijevoz i

raspodjelu gnojiva po zemlji, što bi dovelo do znatnog poboljšanja prihvaćanja hranjivih

tvari iz gnojiva te bi se time smanjila potreba za mineralnim gnojivima, kao i rizik od

zagađenja voda;

26. ističe da su bolje tehnike primjene gnojiva na tlu jedan od ključnih čimbenika u

smanjenju ukupne emisije amonijaka i da bi zbog toga svaka država trebala zajamčiti da

se tehnike uporabe tekućeg gnojiva s niskim emisijama primjenjuju zajedno s tehnikama

raspodjele trakama (s pomoću čizama ili cijevi za širenje), injekcije ili zakiseljavanja;

27. ističe da poljoprivredne prakse koje su povoljnije za klimu mogu imati trostruki

pozitivan učinak, odnosno povećanje održive proizvodnje, jamčenje poljoprivrede koja

je otporna na klimatske promjene i promjenjive i nepovoljne vremenske prilike te

smanjenje emisija iz poljoprivrednog sektora poticanjem produktivnih, kružnih sustava

koji se učinkovito koriste resursima; ističe da su poljoprivreda i šumarstvo jedinstveni

sektori u pogledu aktivne apsorpcije CO2, i to zahvaljujući biljkama i pošumljavanju,

korištenju pokrovnih usjeva i mahunastih usjeva, ograničavanju obrađivanja tla i trajnog

pokrivanja tla, zaštitnim šumskim pojasevima koji su korisni i za zaštitu usjeva i

povećanje vodnog kapaciteta, te upijanju stakleničkih plinova u tlu (pohranjivanje

ugljika); u tom pogledu prima na znanje program 4 promila koji je predstavljen tijekom

konferencije COP21, kao i mogućnost financijskih poticaja; potiče poljoprivrednike da

nastave i povećaju primjenu tih novih i inovativnih praksi;

28. ističe važnu ulogu agrošumarstva u poljoprivrednim sustavima, posebno u pogledu

smanjenja poplava i erozije tla te poboljšanja zdravlja tla; poziva na daljnju integraciju

inovativnih pristupa utemeljenih na drveću u poljoprivredne aktivnosti i na uklanjanje

administrativnih prepreka u cilju optimiziranja planiranja razine vodomeđa te

upravljanja riječnim slivovima; ističe koristi koje drveće donosi u pogledu postizanja

veće održivosti i produktivnosti uzgoja, kao i očuvanja biološke raznolikosti te lokalnog

i regionalnog gospodarskog razvoja; prima na znanje da treba zaštititi i nagraditi

tradicionalne sustave šuma i pašnjaka s višenamjenskom i održivom upotrebom

zemljišta te razmotriti novije metode integriranja drveća u poljoprivredne sustave u

nizinskim područjima, kao što su mješoviti usjevi među stablima;

29. smatra da je kvaliteta tla važna za gospodarstvo i okoliš jer bi pogoršanje stanja okoliša

dovelo do manje produktivnosti tla, smanjenja dostupnosti hranjivih tvari, povećane

podložnosti biljaka na nametnike i bolesti, smanjenja vodnog kapaciteta i biološke

PE569.493v02-00 12/22 RR\1093968HR.doc

HR

raznolikosti; poziva Komisiju da podrži inovativne prakse i dijeljenje najboljih praksi

kao što su sustavi plodoreda, trajno pokrivanje tla, ograničavanje njegova obrađivanja te

gnojidba zelenim mahunarkama i dušičnim bakterijama kako bi se spriječila daljnja

degradacija tla; ističe da se poljoprivrednici moraju poticati na izradu sustava za

navodnjavanje, uključujući poboljšanje učinkovitosti upotrebe vode i primjenu

ekonomičnih tehnika navodnjavanja, radi suzbijanja dezertifikacije i

eutrofikacije; vjeruje da je potrebno bolje razumijevanje međusobnog djelovanja

upotrebe organskih tvari i proizvodnih potreba; pozdravlja istraživanja o inovativnim

praksama kao što je primjena mikrobnih intervencija (bakterijska gnojiva) i studije o

interakciji između biljaka i tla mikorhizom, rizobakterijama (PGPR) i regulatorima rasta

biljaka (PGR) kojima se može smanjiti utjecaj na okoliš i korištenje kemijskih gnojiva i

pesticida koji škode zdravlju ljudi i životinja te okolišu; prepoznaje važnost održivog

korištenja tla kojim se uzimaju u obzir potrebe specifične za svako zemljište;

30. prepoznaje da poljoprivredni sustavi nisu produktivni ako su tijekom većeg dijela

godine poplavljeni ili pogođeni sušom; poziva Komisiju i države članice da promiču

inovacije u području gospodarenja vodama i njihove zaštite, zajedno s uslugama

savjetovanja i promicanja vezanima uz poljoprivredno gospodarstvo, upotrebom

inovativnih tehnika i tehnologija za smanjenje rasipnih praksi navodnjavanja ili

ublažavanje poplava; poziva na primjenu tih novih tehnika u okviru postojećih i novih

značajki krajolika kao što su ribnjaci te programa usmjerenih na povećanje zadržavanja

vode u tlu i u staništima povezanima s poljoprivredom, među kojima su močvarne

livade, na zaštitu područja filtriranja podzemne vode, na povećanje kapaciteta

infiltriranja vode u tlo i na zadržavanje vode; pozdravlja sinergije na razini krajolika s

planiranjem upravljanja riječnim slivovima; poziva na promicanje primjene tehnika

„poljoprivredne obnove” u cilju povećanja dubine gornjeg sloja tla, poticanje stvaranja

humusa te inokulaciju mrtvog ili nezdravog tla s kompostom kako bi se vratila njegova

optimalna funkcionalnost itd.;

31. poziva na poduzimanje većih napora u pogledu razvijanja i potpune provedbe

integriranih sustava upravljanja zaštitom bilja podržavanjem znanstvenih istraživanja o

nekemijskim alternativama i mjerama sniženog rizika, kako su definirane u relevantnom

zakonodavstvu, te pesticidima koji su povoljniji za okoliš; upozorava na profilaktičku

primjenu materijala za zaštitu bilja i u tom pogledu ističe da bi se u okviru integrirane

zaštite od štetnih organizama trebalo pametnije iskoristiti međusobna povezanost

bioloških i kemijskih mjera; naglašava da bi se inovacije u pogledu alternativnih tvari

sniženog rizika, kako su definirane relevantnim zakonodavstvom, i fizičkih intervencija

mogle nadalje poticati, zajedno s biostimulacijom i biokontrolom na europskoj razini;

zabrinut je da aktualni pristup registraciji sredstva za zaštitu bilja nije optimalan te da

zaostaje zakonodavstvo za poticanje razvoja integrirane zaštite od štetnih organizama;

poziva Komisiju da izradi plan djelovanja za kretanje prema održivijem sustavu za

zaštitu od štetnih organizama, što uključuje savjetodavne usluge; napominje da se

mehanizmima za biološku kontrolu štetnih organizama i bolesti može smanjiti upotreba

pesticida i doprinijeti boljoj otpornosti bilja;

32. poziva na trajni razvoj inovativnih tehnika uzgoja bilja, uz daljnje održavanje europskih

banaka sjemena, što je ključno za razvoj novih i raznolikih sorti s većim prinosom,

većom hranjivom vrijednosti i boljom otpornosti na štetne organizme, bolesti i

nepovoljne vremenske prilike, te za ostvarenje veće biološke raznolikosti; ističe da

RR\1093968HR.doc 13/22 PE569.493v02-00

HR

tehnike uzgoja mogu pružati mogućnosti za smanjenje utjecaja tradicionalne

poljoprivrede na okoliš; upozorava na svaku ovisnost od kemijskih sredstava u novijim

sortama; ne odobrava aktualna administrativna i regulatorna opterećenja za poslovne

subjekte i potiče programe za uzgoj bilja i životinja utemeljenih na zajednici; ističe da

se odobrenja novih sorti trebaju pažljivo provoditi; potiče Komisiju da promiče

primjenu novih tehnika koje se podvrgavaju prikladnoj procjeni rizika, kada je to

potrebno, i koje su u potpunosti u skladu s načelom predostrožnosti te da zajamči

pristup biološkim materijalima za mala i srednja poduzeća u sektoru uzgoja i očekuje da

u tom pogledu snažno podrži inovacije; ne odobrava aktualnu odluku proširenog

žalbenog vijeća Europskog ureda za patente od 25. ožujka u predmetima G2/12 i G2/13;

33. ističe, u kontekstu novih i inovativnih tehnika uzgoja bilja i životinja, odredbe za pravnu

zaštitu biotehnoloških izuma1, prema kojima se opće vrste bilja i životinja te ključni

biološki postupci uzgoja bilja i životinja ne mogu patentirati; potiče Komisiju da

provjeri tumačenje i područje primjene te iznimke s obzirom na to da se, u interesu

sigurnosti opskrbe hranom, i dalje mora jamčiti slobodan pristup uzgojnom materijalu te

njegovo slobodno korištenje;

34. ističe mogućnost korištenja financijskim instrumentima kako bi se poboljšali prihodi u

europskoj poljoprivredi; napominje da je samo pet država članica iskoristilo dodatne

mogućnosti pružene u okviru novog Programa ruralnog razvoja za korištenje

financijskim instrumentima prilagođenima tržištu kako bi se odgovorilo na pitanje

tržišnih nedostataka; poziva Komisiju da olakša pristup kreditiranju jer je nedostatak

takvog pristupa često prepreka za inovacije;

35. pozdravlja Memorandum o razumijevanju koji je potpisan između Komisije i EIB-a,

kao i volju za podupiranjem poljoprivrednih projekata i mladih poljoprivrednika

pružanjem novih prilika za financiranje za države članice u obliku financijskih potpora

kao što su jamstveni fondovi, obnovljivi fondovi ili investicijski kapital kako bi se

poljoprivrednicima i udruženjima poljoprivrednika, kao što su zadruge, organizacije i

skupine proizvođača te njihovi partneri, olakšalo kreditiranje u cilju pomaganja pri

ulaganju u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava te pružanja prilika za

financiranje kako bi se nadišle prepreke za kreditiranje, koje nerazmjerno pogađaju

žene, i kako bi se mladim poljoprivrednicima pružile prilike za financiranje proširenja

njihova poslovanja te zajamčilo ulaganje u istraživanje u javnom sektoru zajedno s

javno-privatnim partnerstvima u cilju testiranja inovativnih proizvoda i njihova

stavljanja na tržište; ponavlja želju Parlamenta da se ta financijska potpora realizira i da

se uklone sve prepreke u pogledu pristupa tim sredstvima;

36. poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu o tome koje će nove vještine biti

potrebne u budućem upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima i potiče

njihovo širenje svim raspoloživim sredstvima;

37. prima na znanje da postoji veliki potencijal za bolje upravljanje rizicima i smatra da su

aktualni alati za upravljanje rizicima i tržištem nedovoljno razvijeni, što bi moglo

dovesti do kratkoročnog smanjenja produktivnosti i dugoročnog pada u pogledu

inovacija; poziva Komisiju da istraži mogućnost poticanja privatnih programa

osiguranja kojima bi se pokrili nepovoljni klimatski uvjeti, životinjske ili biljne bolesti,

1 Direktiva 98/44/EZ o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma.

PE569.493v02-00 14/22 RR\1093968HR.doc

HR

najezde štetnih organizama ili okolišni incidenti o kojima je riječ u članku 37. Uredbe

(EU) br. 1305/2013 te da o njima izvijesti;

38. pozdravlja mogućnosti koje su otvorene osnivanjem Europskog partnerstva za inovacije

AGRI (EIP-AGRI) za primijenjeno istraživanje u poljoprivrednom sektoru te

participativne inovacije koje uključuju zajednice ruralnih stručnjaka; zabrinut je zbog

fragmentiranog načina na koji se EIP-AGRI provodi na nacionalnoj razini i u tom

pogledu poziva Komisiju da zajamči najjednostavnije moguće postupke za

sudjelovanje; traži od Komisije da ocijeni mehanizme sufinanciranja partnerstva EIP-

AGRI i drugih europskih javnih politika kako bi se potaknulo učinkovitije istraživanje

koje u većoj mjeri razmatra potrebe tržišta i potrebu za razvijanjem održivih

agronomskih i poljoprivredno-ekoloških praksi, a koje je potaknuto poduzetničkim i

društveno-gospodarskim potrebama, uz osnivanje prekograničnih ciljnih skupina za

istraživanje i pružanje boljih prilika za sudjelovanje poslovnih subjekata; poziva

Komisiju da se aktivnije uključi u pogledu pružanja otvorenog plana za inovacije i

istraživanja povezanog s programima Obzor 2020.;

39. naglašava važnost osviještenosti i informiranosti potrošača; ističe da veća

transparentnost u lancu opskrbe i u proizvodnji može pomoći potrošačima da donose

utemeljenije odluke o proizvodima koje kupuju; smatra da se time pak

poljoprivrednicima može pomoći da ostvare veće prihode od svoje proizvodnje;

40. smatra da su gospodarski razvoj i ekološka održivost komplementarni ako se ostavi

dovoljno prostora za inovacije i poduzetništvo i ako se poduzmu mjere za sprečavanje

stvaranja neutemeljenih razlika u provedbi na nacionalnoj razini i za njihovu naknadnu

eliminaciju kako bi se zajamčili istinski jednaki uvjeti u Uniji, među ostalim

istraživanjem novih i relevantnih tehnika kao što su satelitske snimke; poziva Komisiju

da zajamči istinski jednake uvjete u poljoprivrednom sektoru te da istovremeno osigura

da se relevantno zakonodavstvo o okolišu, kao što su Direktive o pticama i staništima, u

potpunosti poštuje u različitim državama članicama te da se stane na kraj njegovoj

neujednačenoj, proturječnoj i neoptimalnoj provedbi;

41. zabrinut je zbog toga što, prema reviziji na sredini razdoblja Strategije EU-a o biološkoj

raznolikosti do 2020., nije došlo do nikakvog značajnog sveukupnog napretka u pogledu

doprinosa poljoprivrede održavanju i jačanju biološke raznolikosti;

42. ističe da ZPP treba biti usmjereniji na potrebe poljoprivrednika i lokalne uvjete,

istovremeno ne ugrožavajući ciljeve politike; ističe da je potreban jednostavniji i

fleksibilniji zakonodavni okvir koji je više usmjeren na nacionalne i lokalne uvjete te

prikladniji za ostvarivanje sinergija s ostalim sektorima jer se njime poboljšavaju i

promiču razmjena znanja i integracija korištenja resursima te jer je bolje usklađen s

cirkularnom ekonomijom kako bi se poboljšala vidljivost postojećih sustava za

specifično promotivno označivanje i potaknule nove inovacije u promicanju raznolikosti

europskih poljoprivrednih proizvoda; nadalje ističe da se konkurentnim i održivim ZPP-

om jamči veća primjena inovativnih praksi i dugoročna održivost europskog

poljoprivrednog sektora pojednostavnjenjem intervencije države i poticanjem inovacija

u javnom i privatnom sektoru kojima se doprinosi gospodarskom razvoju Europe,

posebno ruralnih područja;

43. poziva Komisiju da svake dvije godine izvještava o financiranju i ostalim mjerama

RR\1093968HR.doc 15/22 PE569.493v02-00

HR

Unije u području poljoprivrednih inovacija te o njihovim učincima na razvoj nabavnih i

prodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda i na povezane financijsko-ekonomske

perspektive obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji;

44. smatra da su inovacije važan alat i ključan prioritet horizontalnih politika za razvoj,

provedbu i postizanje ciljeva reforme ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020.; stoga poziva

Komisiju da pruži ambiciozniju sveobuhvatnu strategiju s mjerljivim rezultatima kako

bi se istraživanje i inovacije uskladili s prioritetima politike i usmjerili na njih; ističe da

ZPP treba biti fleksibilniji u pogledu primjene novorazvijenih tehnika i praksi bez

povećanja administrativnih opterećenja; vjeruje da bi jedan od horizontalnih prioriteta

europskog zakonodavnog okvira trebalo biti jamčenje dovoljnog slobodnog prostora za

pilot-programe i testiranja inovativnih tehnika uz poštovanje načela predostrožnosti;

45. poziva Komisiju da zajamči da se propisima i politikama teži jačanju poštenog tržišnog

natjecanja i u drugim područjima propisa usmjerenima na stvaranje bolje

funkcionirajućeg i integriranog unutarnjeg tržišta;

46. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

PE569.493v02-00 16/22 RR\1093968HR.doc

HR

EXPLANATORY STATEMENT

Ever since there has been agriculture, agricultural practices have been changing. Be it

structural or related to the production process. These changes have made the agricultural

sector one of the most dynamic economic sectors, contemporary agriculture practices are state

of the art. Being on the forefront of new technology uptake ensures a thriving rural economy

as well as keeping pace with wider economic development. Making better use of the

innovative power ensure agriculture can be part of many solutions.

The world population will grow to more than 9 billion people by 2050. At the same time,

dietary preferences rapidly change with more consumers demanding animal protein like dairy

and meat. This requires we need to reduce the ecological footprint of agricultural production

to alleviate the pressure on our environment and arable land. The potential of innovation in

agriculture has not been fully recognized nor is the European regulatory framework fit to keep

pace with rapid advancements. Key-challenges have to be addressed in order to accelerate and

stimulate innovation and entrepreneurship in agriculture.

The common agricultural policy should focus more on farmers needs without compromising

policy goals, i.e. leaving enough flexibility to enhance innovation and competitiveness.

Innovations in technology can help us move away from generic measures and contributes to

targeted interventions. Employing precision farming and big data will transform agriculture

and contributes to produce more kg of product with less input of resources and more targeted

interventions to combat diseases or pests.

Increased knowledge and awareness of the ecosystems surrounding the farmer’s production

process will enhance developments such as integrated pest management that makes smarter

use of the interplay between chemical and biological measures. Targeted incentives in the

production process and investments are vital. On the other hand, obsolete legislation should

be updated to accommodate new solutions e.g. replacing artificial fertiliser by fertiliser made

from animal manure. The agricultural sector is often confronted with conflicting and

contradictory measures which steer farmers away from producing more efficient.

Better alignment with other industrial sectors such as chemicals, health and technology is

needed by enhancing knowledge crossovers, integration of resource usage and better

understanding of reciprocal effects in order to optimize their interplay and better integrating

agriculture within the circular economy. Moreover, by integrating innovations in technologies

and techniques, new jobs can be created along the whole agro-food value chain and new

streams of income can be secured, for example by creating more direct contact between the

consumer and farmer or producing more diversified products and services.

The European agricultural sector is of pivotal importance for the Union at large, securing food

whilst being a key economic pillar that provides jobs to 25 million people who are directly

involved in farm work in addition to people working in the food, retail and other

complementary sectors. Nowadays, EU agriculture still sets the standard for agricultural

practices worldwide that produces high quality added value products whilst providing

knowledge based solutions to feed an ever growing and more demanding world population.

By embracing rather than rejecting novel solutions to the oldest and most basic human need

of ensuring food supply the EU agriculture will remain relevant for years to come.

RR\1093968HR.doc 17/22 PE569.493v02-00

HR

22.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim

gospodarstvima u budućnosti

(2015/2227(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Damiano Zoffoli

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni

razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. naglašava da je svjetsko stanovništvo u porastu i da će do 2050. godine dosegnuti brojku

od 9,6 milijardi, što će sve više opterećivati potrebu za opskrbom hrane i prirodnim

resursima; ističe da to može također imati posljedice za europske poljoprivrednike;

2 ističe da se u ovom trenutku korištene poljoprivredne površine svijeta prostiru na manje

od 2000 m2 po stanovniku te da je na toj površini potrebno proizvesti dovoljnu količinu

hrane zadovoljavajuće kvalitete kojom će se tijekom cijele godine moći nahraniti

cjelokupno svjetsko stanovništvo;

3. uviđa da će najteži izazov biti zajamčiti svim građanima EU-a pristup hrani, odnosno

dovoljnim zalihama kvalitetne i sigurne hrane, a u isto vrijeme smanjiti iscrpljivanje

prirodnih resursa i tako doprinijeti očuvanju okoliša i dragocjenih resursa za buduće

generacije; u tom pogledu ističe potencijal i važnost inovacija u području upravljanja

poljoprivrednim gospodarstvima; ističe važnost Milanske povelje i naglašava da je

potrebno uspostaviti primjeren europski politički okvir kako bi se moglo odgovoriti na taj

izazov; dodatno naglašava da održivo upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima može

biti čvrst temelj ekonomske uspješnosti;

4. naglašava da je potrebno riješiti problem rasipanja hrane, a posebno problem sustavnog

rasipanja hrane jer količina hrane koja se svake godine rasipa ili popuno izgubi iznosi

1,3 milijarde tona; smatra da je među poljoprivrednicima, proizvođačima i distributerima

potrebna snažnija suradnja kako bi se smanjila količina hrane koja se trenutačno rasipa;

potiče države članice da pronađu nove načine na koje bi se mogao riješiti problem

rasipanja hrane, kao na primjer dodjeljivanje prehrambenih proizvoda koji se ne uspiju

PE569.493v02-00 18/22 RR\1093968HR.doc

HR

prodati dobrotvornim udrugama, ako su još uvijek pogodni za konzumaciju, ili pak, ako

nisu, njihovo kompostiranje i ponovno korištenje u nutritivnom ciklusu; naglašava kako

je, želimo li djecu potaknuti na ispravnu ishranu već od djetinjstva, u obitelji i školama

potrebno promicati obrazovne programe o hrani;

5. naglašava također da bi se izbjegavanjem rasipanja jedne tone hrane spriječilo stvaranje

oko 4,2 tone CO2, što bi imalo značajan utjecaj na okoliš; također ističe važnost pravnog

okvira izrađenog u skladu s načelom cirkularne ekonomije, zahvaljujući kojem bi bila

definirana jasna pravila o nusproizvodima, poboljšalo bi se iskorištavanje sirovina, a

količina preostalog otpada u najvećoj bi se mogućoj mjeri smanjila;

6. naglašava stoga važnost inovacija u pružanju podrške poljoprivrednicima pri prelasku na

održivije poljoprivredne prakse, u cilju osiguravanja prava na kvalitetnu i sigurnu hranu,

povećanja učinkovitosti i održivosti sustava za proizvodnju i distribuciju te istovremenog

osiguravanja pristojnih prihoda za sve poljoprivrednike, zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi i

životinja, ali i smanjenja zagađenja te emisija stakleničkih plinova, čime bi se ublažili

učinci klimatskih promjena;

7. inzistira na tome da bi se dobrim praksama upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima

trebalo ne samo zaustaviti gubitak biološke raznolikosti, što je u skladu sa Strategijom

EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020., već i osigurati zaštitu kvalitete zraka, vode i tla,

čime bi se zajamčila produktivnost i održivost poljoprivrednog sektora i u budućnosti;

smatra da bi se isti cilj trebao postići i proizvodnjom kultura koje nisu genetski

modificirane te stočarskom proizvodnjom bez upotrebe kloniranih životinja;

8. napominje da uspješna poljoprivredna gospodarstva ovise o kvaliteti vode i tla te o

biološkoj raznolikosti i da je dobro gospodarenje prirodnim resursima u rukama

poljoprivrednika; ističe da pružanje odgovarajućih poticaja i razmjenjivanje

najučinkovitijih praksi u području održivog upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima u

ovom pogledu može donijeti mnogo prednosti; ističe ključnu ulogu organskog i

biodinamičkog poljoprivrednog uzgoja u očuvanju prirodnih resursa, sprječavanju

onečišćenja okoliša te izravnom i neizravnom očuvanju biološke raznolikosti;

9. podsjeća na to da bi uz pomoć odgovarajućih gospodarskih poticaja, pravednije raspodjele

prihoda unutar lanca opskrbe hranom i transparentnih tržišnih uvjeta, što uključuje

označivanje zemlje podrijetla, poljoprivrednici bili u mogućnosti učinkovitije se boriti

protiv klimatskih promjena te raširenijom upotrebom ekološki prihvatljivih

poljoprivrednih metoda i praksi osigurati otpornost ekosustava, što uključuje mjere kao

što su diversifikacija kultura, očuvanje prirodnih staništa, ekosustava te lokalnih sorti i

vrsta kao i organski uzgoj, čime bi se doprinijelo očuvanju i promicanju biološke

raznolikosti;

10. naglašava važnost osviještenosti i informiranosti potrošača; ističe da veća transparentnost

u lancu opskrbe i u proizvodnji potrošačima može pomoći da donose utemeljenije odluke

o kupnji proizvoda; smatra da to pak poljoprivrednicima može pomoći da ostvare veće

prihode od svoje proizvodnje;

11. podsjeća da bi se jednostavnijim mjerama i jasnijim uputama za provedbu mjera

Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) poljoprivrednike moglo potaknuti na

primjenjivanje održivijih praksi uzgoja;

RR\1093968HR.doc 19/22 PE569.493v02-00

HR

12. uviđa važnu ulogu koju obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju u životu ruralnih

sredina, u proizvodnji hrane te očuvanju kulture i tradicije država članica i njihovih regija;

poziva stoga na širu primjenu inovativnih koncepata u području poljoprivrede utemeljenih

na ideji održive proizvodnje hrane visoke kvalitete;

13. zabrinut je zbog toga što je u reviziji na sredini razdoblja provedbe Strategije EU-a o

biološkoj raznolikosti do 2020. istaknuto kako nikakav značajan napredak nije ostvaren u

pogledu doprinosa poljoprivrede održavanju i jačanju biološke raznolikosti te stoga poziva

Komisiju i države članice da tijekom revizije na sredini razdoblja provedbe ZPP-a sve

navedeno uzmu u obzir, ali i sve države članice da promiču inovativne politike;

14. naglašava potrebu za ostvarivanjem integrirane proizvodnje i prerade promicanjem

skupina proizvođača i podupiranjem kratkih lanaca opskrbe, čime bi se doprinijelo

smanjenju ugljičnog otiska u lancu opskrbe hranom, a u isto vrijeme potrošačima osigurali

svježiji i zdraviji lokalni proizvodi;

15 ističe da bolja povezanost između poljoprivrednika i potrošača ostvarena uz pomoć

lokalnih prehrambenih mreža, u kojima često postoji izravna osobna veza između

proizvođača i potrošača, ima pozitivne učinke poput svježe hrane proizvedene lokalno s

manjim utjecajem na okoliš te da ta povezanost predstavlja priliku za povećanje prihoda

poljoprivrednika; upućuje na pozitivnu ulogu kratke opskrbe, koja obuhvaća i razne vrste

izravne prodaje (prodaja na poljoprivrednim gospodarstvima, na tržnicama ili prodaja

preko interneta);

16. smatra da su u agroekologiji istraživanja i inovacije ključni faktori za poticanje održivog

razvoja i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, čime bi se mogli stvoriti

bolji socijalni i gospodarski uvjeti za poljoprivrednike i lokalne zajednice te otvoriti veći

broj boljih radnih mjesta, a time bi se više mladih ljudi privuklo u poljoprivredni sektor;

uviđa u tom pogledu važnu ulogu koju poljoprivredna veleučilišta i fakulteti imaju u

podupiranju razvoja vještina nove generacije poljoprivrednika;

17. nadalje naglašava da bi se pružanjem potpore mladim poljoprivrednicima lakše riješio

problem napuštanja zemlje i starenja ruralnog stanovništva, čime bi se također smanjila

mogućnost pojave hidrogeološke nestabilnosti; ističe da bi se smanjivanjem trenda

napuštanja zemlje mogla suzbiti i pojava otimanja zemlje;

18. smatra da jačanje inovacija i gospodarski razvoj u upravljanju poljoprivrednim

gospodarstvima mora biti moguće za velike, srednje i male poljoprivrednike; vjeruje da bi

poljoprivredni sektor trebalo bolje povezati s istraživanjima i inovacijama u cilju razmjene

i primjene metoda najboljih praksi na terenu;

19. poziva Komisiju i države članice da ulažu više u istraživanja i inovacije te podrže razvoj

tehnologija koje doprinose održivom i gospodarski isplativom upravljanju

poljoprivrednim gospodarstvima, ali da u isto vrijeme čuvaju tradicionalna znanja i prakse

poljoprivrednika i uzgajivača životinja;

20. smatra da bi ta ulaganja trebala biti usmjerena na stvaranje snažnijih veza između

istraživanja, industrije i poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo onih malih i srednjih,

olakšavanjem razmjene najboljih praksi i jednostavnijim obavještavanjem takvih

poljoprivrednih gospodarstava, koja su, premda najbrojnija u Europskoj uniji, obično

PE569.493v02-00 20/22 RR\1093968HR.doc

HR

isključena iz inovacijskih krugova, o rezultatima istraživanja; naglašava da bi cilj tih

programa trebao biti razvoj novih tehnologija poput precizne poljoprivrede i održive

inovativne tehnike obrade tla, koje mogu pomoći pri smanjenju upotrebe kemijskih tvari

štetnih za zdravlje ljudi i životinja kao i za okoliš;

21. ističe važnost koju posebno za srednje i male poljoprivrednike ima poboljšanje ruralnih

širokopojasnih mreža kao čimbenik koji doprinosi jačanju inovacija i gospodarskog

razvoja u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima;

22. naglašava važnost primjene praksi održivog uzgoja i gospodarenja vodom radi prilagodbe

klimatskim promjenama i njihovog ublažavanja;

23. poziva Europsku uniju da razvije i istraži integrirane strategije namijenjene smanjenju

upotrebe antibiotika kako bi se bolje zaštitilo zdravlje ljudi te zdravlje i dobrobit životinja;

24. ističe da oni poljoprivrednici koji svoju stoku uzgajaju na pašnjacima životinjama

omogućuju slobodno kretanje, instinktivno ponašanje, prirodnu prehranu i izbjegavanje

stresa i bolesti koje su povezane s boravkom u zatvorenom;

25. apelira na Europsku uniju da više javnih sredstava ulaže u strateški sektor organskog

uzgoja radi unapređenja tehnika uzgoja pogodnih za povećanje mikrobiološke aktivnosti

tla i biološke raznolikosti, uključujući upotrebu tehnika kompostiranja, konsocijacije i

pokrovnih usjeva, te da potiče zajedničku kupnju i upotrebu strojeva te razvoj strojeva

prilagođenih potrebama organskog uzgoja, odabir lokalno primjerenih otpornih sorti,

utvrđivanje novih izvora ili organskih gnojiva te prirodnih rješenja za zaštitu bilja od

insekata;

26. poziva Komisiju i države članice da ulažu u poboljšanje sorti endemičnih biljnih vrsta

koje bi mogle biti prikladne za hranjenje životinja kako bi se smanjila ovisnost o uvozu

životinjske hrane koja je često proizvedena od genetski modificiranih biljnih vrsta.

RR\1093968HR.doc 21/22 PE569.493v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 22.12.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

59

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó,

Catherine Bearder, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan,

Cristian-Silviu Buşoi, Soledad Cabezón Ruiz, Alberto Cirio, Miriam

Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck,

Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz,

Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens

Gieseke, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Jean-

François Jalkh, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne

Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini,

Bolesław G. Piecha, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Renate

Sommer, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Jadwiga Wiśniewska,

Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Nikos Androulakis, Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Herbert

Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Martin Häusling, Jan

Huitema, Merja Kyllönen, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, James

Nicholson, Alojz Peterle, Christel Schaldemose, Jasenko Selimovic,

Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lucy Anderson, Beatriz Becerra Basterrechea, Michał Boni, Neena

Gill, Monika Hohlmeier, Sander Loones, Helga Stevens

PE569.493v02-00 22/22 RR\1093968HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 21.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

29

7

3

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Richard Ashworth, Paul Brannen,

Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Albert Deß, Herbert

Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Jan

Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe

Loiseau, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Ulrike Müller, James

Nicholson, Marijana Petir, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Jasenko

Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski,

Marc Tarabella, Janusz Wojciechowski

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Bas Belder, Franc Bogovič, Rosa D’Amato, Ivan Jakovčić, Karin

Kadenbach, Annie Schreijer-Pierik, Ricardo Serrão Santos, Estefanía

Torres Martínez, Vladimir Urutchev, Ramón Luis Valcárcel Siso

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Keith Taylor