SadržajUpoznajmo ravnateljicuNatjecanje za naj-prodavačaTema broja: Život uz glazbuNakon nastaveSvijet je pozornicaKronologijaPisci za pamćenjeLikovno-literarni kutakPedagoginja savjetujeZdrav životModa i ljepotaRazbibrigaŠećer na kraju

Riječ uredništva

Svi znamo da se inventura artikala u prodavaonici obav-lja jednom godišnje po šifri rastućim redoslijedom te se rezultati zbroje i unesu u dokumente koji se, naravno, moraju poklapati sa stvarnim stanjem.

Sagledavajući inventurno razdoblje i teme koje su bile ključne, shvatili smo koliko smo toga prošli zajedno te je po prvi puta u Trgovačkoj školi napravljena inventura u obliku školskog lista dostupnog svima; učenicima, profe-sorima, široj javnosti. Dugo smo razmišljali što bi školski list mogao sadržavati, no radna etika nas je trošila te smo ubrzo prikupili pravi rudnik ideja i informacija. Pred vama je, uz područje opće informiranosti, presjek i slika svega što se događalo proteklih mjeseci u školi.

Kao što se nakon inventure u prodavaonici uoče viškovi i manjkovi, tako će i ovaj prvi broj školskoga lista pokazati svoju korisnost, prednosti i nedostatke te na taj način pro-buditi želju i potrebu za boljim, kako samog lista, tako i škole. Novinarska družina se trudila da se postigne najbo-lja moguća kvaliteta sadržaja, no znamo i sami da uvijek imamo potrebu za boljim i kvalitetnijim.

Iskreno se nadamo da će vam se svidjeti naša Inventura te očekujemo kritike i pohvale u obliku pravih malih lite-rarnih djela.

Hvala svima na prijedlozima, idejama, člancima, dobroj volji i, naravno, kvalitetnoj suradnji!

Sanela Kozulić, 4.a

Sve naše promjene

Ova školska godina započela je s nekoliko velikih pro-mjena. O nekima se priča već mjesecima, a neke su zako-račile u našu svakodnevicu tek nedavno...

1. Nova ravnateljica. Od proljetos imamo novu ravna-teljicu, mr. Natašu Vibiral. Mi, učenici prvih razreda, ravnateljicu smo upoznali početkom školske godine.

2. Nova knjižničarka. Prof. Jadranka Đoreski došla je početkom studenog i radi puno radno vrijeme. Posudba knjiga, pretraživanje interneta i dolasci učenika značajno su se povećali.

3. Rad u jednoj smjeni. Drugo polugodište započet će radom u jednoj smjeni. Sad će naši učenici imati čitavo poslijepodne i večer slobodno.

4. Novi naziv škole. Naša škola više nije samo Trgovačka škola Bjelovar, već Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar.

5. Preseljenje u novu školu. Najveća promjena do sada o kojoj ćemo detaljno pisati nekom drugom prilikom.

Iako smo slovili kao mala škola, u kojoj se nastava odi-grava u samo pet učionica, spremni smo na velike pro-mjene i veselimo im se!

Monika Gregurković, 1.a

Impresum

Inventuralist učenika i profesora Trgovačke škole Bjelovar

nakladnikTrgovačka škola Bjelovar, Bjelovar,

Poljana dr. Franje Tuđmana 9Tel./fax: 241-276 (tajništvo), 241-920 (ravnatelj)

e-mail: trgskolabj@skole.htnet.hrwww.trgovackaskola-bjelovar.hr

za nakladnikamr. Nataša Vibiral

glavna i odgovorna urednicaJadranka Đoreski, prof.

učenici uredniciIvan Pažur 4.a, Hrabren Kudumija 4.a, Sanela Kozulić 4.a,

Mihaela Šorgo 2.a, Ivana Pavon 2.a, Marina Krsnik 4.a, Mateja Novačić 1.a, Andriana Zekić 1.a, Sanela Imbrišić

2.c, Diana Belošević 3.b, Ivana Puđa 3.b, Marina Makovica 3.b, Tin Lojen 3.b, Dario Aušperger 3.b, Ivan Kutleša 3.b

lektura i korekturaNikolina Marinić, prof.

grafičko oblikovanje i dizajnAZ PROMO, www.azpromo.hr

tisakŠkolska knjiga, d.o.o.

naklada 300 primjeraka

. . . . . . . . . . . . . . . . 3

. . . . . . . . . . . . . . . . 4 . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . 10. . . . . . . . . . . . . . . . 15. . . . . . . . . . . . . . . . 18. . . . . . . . . . . . . . . . 23. . . . . . . . . . . . . . . . 24. . . . . . . . . . . . . . . . 26. . . . . . . . . . . . . . . . 27. . . . . . . . . . . . . . . . 29. . . . . . . . . . . . . . . . 30. . . . . . . . . . . . . . . . 31

• Kako Vam se čini prijelaz s radnog mjesta profesorice na radno mjesto ravnateljice?Mjesto ravnateljice vrlo je dinamično i odgovorno, susrećem se s mnogim izazovima u upravljanju školom.• Što Vam se čini teže? Poslovi su potpuno različiti i stoga neusporedivi. Posao ravnateljice je menadžerski posao koji se odvija kroz stalne kontakte s ljudima i zahtjeva stalno donošenje odluka.• Biste li htjeli predavati u našoj školi i biti u isto vrijeme i ravnateljica?Ravnateljski posao zahtjeva i često odsustvo iz škole pa bi to bilo teže organizirati, ali voljela bih voditi vježbeničku tvrtku za komercijaliste.• Što mislite o učenicima naše škole? Odlično surađujem s učenicima i Vijećem učenika, vrlo su kreativni, dolaze s idejama. Vijeće učenika zaslužno je za pokretanje ljetopisa, organiziranje mnogih humanitarnih akcija, osnivanje navijačica. Svatko tko ima dobre ideje i želi ih ostvariti može računati na moju pomoć i podršku.• Što vam je važnije na satu: disciplina u razredu ili kreativ-ni zanos?Svaki sat je specifičan, na nastavi je važno koristiti više metoda kako bi se gradivo što bolje usvojilo.• Što biste voljeli, a niste još u mogućnosti promijeniti na našoj školi?Želim smanjiti broj ispisanih ili isključenih učenika jer se godišnje izgubi skoro cijeli razred učenika. Nastojat ću poboljšati uvjete rada profesora i učenika.• Jeste li zadovoljni statusom profesora u našem društvu?Zanimanje profesor još uvijek je poštovano u našem društvu, iako bi se materijalni status uvijek mogao poboljšati.

• Kakva je naša ravnateljica privatno?Optimistična sam i otvorena, imam puno prijatelja i to govori o tome kakva sam osoba.• Da možete nešto promijeniti na sebi to bi bilo...Ne razmišljam o onome što se ne može ostvariti. Sretna sam kakva jesam!• Što biste poručili našim učenicima?Neka uživaju u školskim danima i nastoje iskoristiti svoje potencijale.

Od ožujka 2007. godine u uredu ravnatelja naše škole sjedi profesorica Nataša Vibiral, magistra ekonomije i donedavno profesorica u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar. Odlučila sam pokucati na njena vrata i porazgovarati s njom o temama koje, vjerujem, zanimaju sve nas. Kako je to biti ravnateljica Trgovačke škole Bjelovar pročitajte u ovom našem razgovoru.......................................................................................................................................................................

Upoznajmo ravnateljicu ® Sanela Imbrišić

Tko ima dobre ideje, može računati na moju pomoć!Razgovarala: Sanela Imbrišić, 2.c

Upoznajmo ravnateljicu!

INVENTURA 3

lovarskim prodavaonicama: Minigo, Lantea, KTC, Librar-ia i Megasport.

Ocjenjivačko povjerenstvo procjenjivalo je kvalitetu izvođenja prodajnog razgovora. Učenici su bodove stjecali ovisno o tome kako su pristupili kupcu, pokazali stručnost i kreativnost u prezentaciji određenog proizvoda, brzinu i okretnost, neverbalnu komunikaciju, uljudnost i slično.

Najbolje rezultate ostvarili su: Jelena Brekalo, 3.cKristina Butorac, 3.cAntonija Filić, 3.cTadijana Filipović, 3.cTomislav Matekov, 3.c i Ivana Puđa, 3.b

Očekujemo dobre rezultate predloženih učenika i na državnom natjecanju koje će se održati u Vinkovcima u travnju ove godine. Do tada slijedi njihovo marljivo uvježbavanje uz pomoć profesora i prodavača u prodava-onicama u kojima učenici obavljaju praktičnu nastavu.

Prošlo polugodište obilježilo je važno natjecanje koje se održavalo u svim trgovačkim školama u Hrvatskoj. Naši profesori gospodarske grupe predmeta morali su odabrati najmanje četvoro učenika trećih razreda za svaku robnu skupinu koja se natjecala u pet prodavaonica u Bjelovaru.

Akcija je dio državnog natjecanja kojeg organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za strukovno obrazovanje.

Stručno vijeće ekonomske grupe predmeta Trgovačke škole Bjelovar je u petak 7. prosinca provelo školsko natjecanje dvadeset i troje učenika završnih razreda zani-manja prodavač u umijeću vođenja prodajnog razgovora. Nadmetanje mladih, budućih prodavača održano je u bje-

Tko će biti najbolji prodavač? ® Gordana Petak4 INVENTURA

Tko će biti najbolji prodavač?

Gordana Petak, dipl. oec.

Natjecanje za naj-prodavača

Svi natjecatelji s velikom su radošću čekali natjecanje i veselili mu se. Pripremali su se nekoliko dana, dolazili u „Minigo“ na dva, tri sata, čitali o robi koja se prodaje u prodavaonici.

Na upite o njihovom psihofizičkom stanju dobila sam “opsežne” odgovore:

Kako se osjećate? Pospano!Imate li tremu? Nemamo, nije nam žao ako pogriješimo,

ne bojimo se!

Dok su natjecatelji čekali da počne natjecanje, razgle-davali su još jednom gdje se što nalazi. Usput su provjeravali jedan drugoga koliko znaju i jesu li naučili sve što su treba-li. Provjeravali su jedan drugoga i ispitivali se međusobno: „Šefe, koja je razlika između ove mikrovalke i one tamo?“.

Moj zaključak: dečki su bili i više nego odlični.

Svaka čast!

vrijeme radnje:petak, 7. prosinca 2007. u jutarnjim satimamjesto radnje:prodavaonica „Minigo“voditelji:profesorica Etelka Testijan-Nemet,profesor Dalibor Vukalović i profesor Zoran Atlijadogađaj:školsko natjecanje za naj-prodavačaprotagonisti/natjecatelji:Lorenco Pali, 3.c – pećniceTomislav Matekov, 3.c – mikrovalne pećniceDario Aušperger, 3.b – tehnikaIgor Leko, 3. d – glačala

Koja je razlika između ove perilice i one tamo? ® Ivana Pavon INVENTURA 5

Šefe, koja je razlika između ove perilice i one tamo?

Ivana Pavon, 2.a

Rijetki su od nas oni koji ne vole slušati glazbu. Sti-lovi se, naravno, razlikuju, ali zajedničko nam je to da uživamo u kojekakvim zvukovima. Neki nas tjeraju na razmišljanje, neki opuštaju, neki podižu raspoloženje, a neki pune sjetom i tugom.

Odavno je poznato da glazba, osim za uljepšavanje nekih trenutaka u životu, ima i mnoge ozbiljnije pozitivne učinke.

Glazba stimulira sva osjetilaGlazba stimulira sva osjetila, što je naročito važno u ras-

tu i razvoju djeteta. Poticanjem djeteta na sviranje nekog instumenta može se dobiti kombinacija motivirajućih i smirujućih učinaka koji donose sigurnu dobrobit. Glazba djetetu pomaže da se lakše nosi s boli i stresnim situacijama, a olakšava i savladavanje nekih govornih i jezičnih vještina. Kroz glazbu se potiče društvenost, samoizražavanje, ko-munikacija i motorički razvoj.

Glazba povećava kvocijent inteligencijeNeka su istraživanja pokazala da sviranje klavira ili

pjevanje može dovesti i do povećanja kvocijenta inteli-gencije. Ta je pojava objašnjena na način da se, kod bav-ljenja glazbom, intenzivno koriste (a tako i jačaju) dijelovi mozga koji sudjeluju u rješavanju matematičkih problema i oni koji su važni za snalaženje u prostoru.

Glazba je univerzalni jezikGlazba pomaže i u razvijanju socijalnih vještina djeteta.

Često se govori da je glazba univerzalni jezik koji prelazi sve kulturne prepreke. Ukoliko je neko dijete povučeno ili hiperaktivno, sviranje nekog instrumenta mu može pomoći da se adekvatnije uključi u društvo i ostvari zdrave odnose sa drugim ljudima.

Slušanje glazbe opuštaNo, nema samo sviranje glazbe svoje pozitivne učinke

(da se oni malo manje talentirani ne bi uplašili). I slušanje

glazbe dovoljo je da nam uljepša život i učini ga kvalitet-nijim. Sjetite se samo koliko ste se puta glazbom svog omiljenog izvođača izvlačili iz lošeg raspoloženja. U takvim nam trenucima glazba „puni baterije“, daje nam snage dakrenemo dalje i optimističnije gledamo na svijet. Često nas takva glazba potakne i na fizičku aktivnost (ples, vježbanje...).

S druge strane, slušanje glazbe može nas opustiti. Ponekad je, kada smo nervozni ili pod stresom, dovoljno samo neko-liko minuta sjesti (ili leći), poslušati omiljenu smirujuću glazbu i sva napetost nestaje kao da je nikada nije ni bilo.

Glazba pomaže pri učenjuPoznato je da slušanje klasične glazbe pomaže pri učenju.

U zamjenu za klasiku (ako tražite nešto što će vam pomoći pri učenju) možete iskoristiti bilo kakvu instrumentalnu glazbu. Na žalost, slušanje omiljenih izvođača teško vam može pomoći pri učenju. Pjesme koje volite privući će vam previše pažnje i otežati ionako nestabilnu koncentraciju. Zato, kao podloga učenju (ukoliko nemate sklonosti pre-ma instrumantalnoj glazbi ili klasici), preporučuje vam se ipak - tišina.

Glazba zbližava ljudeGlazba zbližava ljude, stvara prijatelje, služi kao omilje-

na tema za „ulete“ osobi koja vam se sviđa, pokreće tijelo i stavlja osmijeh na lice. Može poslužiti kao tema kada zapne razgovor ili kao opravdanje kada želite da netko na-pokon zašuti („Šuti samo malo, da čujem, ovo mi je super stvar!“). Glazbom ćete lakše izraziti svoje osjećaje prema nekome (jer nema situacije koju nisu opjevali) i možda prepoznati što netko osjeća prema vama.

Zapjevajte ponekadZapjevajte ponekad. Na putu do škole, u kupaonici, na

tulumu (samo ne na nastavi!) i vidjet ćete da je nemoguće pjevati i biti bez osmijeha. A osmijeh ćete tako proširiti i na druge ljude oko vas. Neka vas eventualni nedostatak sluha ne omete u tome. Bitno je da se vi tada dobro osjećate.

Zapravo, stvar je vrlo jednostavna... voljeli vi rock, punk, pop, klasiku, narodnjake, zabavnjake, tamburaše ili hip-hop. Sve vam dođe na isto... Ukoliko se želite osjećati bolje, SLUŠAJTE GLAZBU!

Slušajte glazbu! ® Dalibor Vukalović6 INVENTURA

SLUŠAJTE GLAZBU!Dalibor Vukalović, prof.

Tema broja

PSIHO-TEST1. Tuširate se... uživajući u mlazu vode zapjevate svoju

omiljenu melodiju i tada:a) nakon što izađete ugledate obitelj na podu u nesvjesti (ali još drže ruke na ušima), a kućni ljubimac je prestrav-ljen pobjegao b) majka ulazi u kupaonicu i moli na koljenima da pres-tanetec) ništa se ne događa, samo ste vi sretnijid) čujete pljesak ukućanae) čujete pljesak ukućana i susjeda na hodniku, a na vratima se pojavljuje Tonči Huljić s ugovorom koji samo trebate potpisati

2. Kompozicija je:a) kad se spoje vlak i vagonib) ono kad netko lijepo složi stvari pa ih slikac) nemam pojmad) pjesma Štikla od Severinee) način na koji se slaže neko glazbeno djelo

3. Idete iz škole sa najboljim prijeteljem/prijateljicom. Dabiste razbili tišinu, počinjete pjevušiti najnoviji hit omilje-nog izvođača i tada:

a) prijatelj/prijateljica se bez riječi baca pod prvi auto-mobil koji naiđeb) prijatelj/prijateljica vas udara, opsuje i prekida sve kontakte s vamac) ništa se ne događa, samo vam prijatelj/prijateljica ima čudan izraz licad) prijatelj/prijateljica se pridružuje pjesmi i veselo nas-tavljate daljee) prijatelj/prijateljica se pridružuje pjesmi i ubrzano nastavljate dalje jer za vama trči hrpa klinaca koji traže autogram

4. U disku ste. Kreće najnoviji plesni hit i vi:a) krećete u velikoj brzini prema plesnom podiju, ali ne stižete tamo jer padnete i slomite nogub) uspijete doći do plesnog podija, ali vas ubrzo izbacuju jer ste u dvije minute ozlijedili previše gostijuc) ništa se ne događa, plešete i ljudi se oko vas smiješe (ali više podrugljivo...)d) plešete i ljudi oko vas kopiraju vaše plesne pokretee) plešete, sami ste na podiju jer su svi sjeli i zadivljeno vas gledaju i snimaju vas mobitelima

5. „DORA“ je:a) nemam pojmab) kratica za Društvo za organizaciju razrednih akcijac) žensko imed) nagrada za najbolji film na filmskom festivalu u Pulie) natjecanje za predstavnika na Eurosongu

6. Društvo se okupilo kod prijatelja. Kreće zabava i netko vam dodaje gitaru. Vi:

a) ispuštate gitaru iz ruke i počinite štetu od nekoliko tisuća kunab) uzimate je, uprvom pokušaju potrgate pola žica i vraćate je vlasnikuc) kažete: „Hvala, ne bih.“ i dodajete je prijatelju koji zna svirati gitarud) zasvirate nekoliko melodija, svima krenu suze na oči i odlazite s najboljim komadom e) zasvirate nekoliko melodija, svima krenu suze na oči i odlazite s najboljim komadom, ali vas na vratima za-ustavlja Tonči Huljić s novim ugovorom

Ako vam je većina odgovora pod:a) zaboravite estradu! Za glazbu ste talentirani kao slon za hodanje po žici i svaki vaš dodir sa glazbom predsta-vljao bi opasnost za okolinu. Držite se škole i nikada više nemojte pjevati, plesati ili svirati. Nikada!

b) Vaše mjesto na estradi može biti eventualno nošenje instrumenata ili prodaja pića na šanku za vrijeme kon-certa. I to sve bez da pri tom pjevušite jer vam nakon takvih pokušaja sigurno slijedi otkaz.

c) Oprezni ste u svojim glazbenim izletima i okolina vam je zahvalna. Možete uživati slušajući druge, a pjevušenje ostavite za usamljene trenutke. Za svoju dušu. Na estra-du možete samo ako ste nevjerojatno bogati ili zgodni. Moderna tehnologija napravit će sve ostalo.

d) Vaš će vam glazbeni talent osigurati popularnost u krugu obitelji i prijatelja. Pritisak estrade teško biste podnijeli i preporuka je da vam javni nastupi ne idu dalje od „Prvog pljeska“ u Rovišću. Zaboravite slavu i bavite se glazbom zbog veselja koje donosite dragim lju-dima oko sebe.

e) Što još radite u školi?! Mjesto na estradi čeka na vas, a vi nećete dugo biti mladi. Žudite za svjetlima pozornice, top-listama i intervjuima, a gomila pjesama čeka samo na vas u ladicama najvećih kompozitora popularne glaz-be. Ne čekajte ni trena, vaši obožavatelji vas trebaju!

Jeste li muzikalni? ® Dalibor Vukalović INVENTURA 7

Dalibor Vukalović, prof.

Jeste li muzikalni?(Možete li na estradu?)

Ova glazba je najčešći oblik glazbenog izražavanja na svijetu. Heavy metal bendova ima izuzetno mnogo iako su u usporedbi s ostalim glazbenim žanrovima medijski bitno manje popraćeni, zasigurno radi vrlo agresivnog glazbenog izražaja i teksta u pjesmama.

Metal se razlikuje od ostalih vrsta po tome što ima vrlo agresivan glazbeni ritam, ali ima i iznimaka pa nisu sve heavy metal pjesme agresivne, nego ima i pjesama vrlo lag-anog ugođaja. Za heavy metal je karakteristična upotreba električne gitare i brzi ritmovi. Heavy metal glazba ima najopširniju podjelu od svih žanrova glazbe u svijetu:

• black metal• death metal• doom metal• folk metal• gothic metal• industrial metal• nu metal• power metal• vikning metal itd.

Led Zeppelin, Deep Purple i Black SabbathHeavy metal se je prvi put pojavio kasnih šezdesetih go-

dina 20. stoljeća, s na svjetskoj sceni pojavila osamdesetih. Prvi heavy metal bendovi bili su Led Zeppelin, Black Sa-bbath i Deep Purple. Tijekom godina heavy metal se počeo dijeliti i miješati s ostalim žanrovima kao što su funk, hip-hop i hardcore punk. Kako se heavy metal dijelio na više vrsta, tako su se počeli mijenjati i stilovi sviranja glazbe i tekstovi. Ako usporedimo power metal i black metal, obje vrste imaju svoje sličnosti, ali su ipak različite. Prema stilu sviranja power metal je ubrzaniji, a black metal agresivniji.

Mitovi, legende i povijestTekstovi se također razlikuju. Kod power metala ćemo

najčešće naći tekstove o mitovima, legendama i povijesti, a black metal se više orijentira na slobodan stih i obično se po-vezuje sa sotonizmom. Iako naizgled u suprotnosti s kršćanskim učenjem, black metal svoje pravo značenje skri-va kroz svoje tekstove i često ga se pogrešno interpretira upravo kroz tu antikršćansku dimenziju. Skriveno značenje black metala je objasnio pjevač Ghaal iz grupe Gorgoroth u dokumentarnom filmu True Norwegian Black Metal kojega možete pronaći i na popularnoj internetskoj stranici You-Tube. Kako bih vam pokušao od prilike dočarati o čemu je riječ, istaknut ću Ghaalove riječi: „Ne vjerujem u Boga koji mi nameće nešto, već vjerujem u Boga koji me je učinio slobodnim bićem.“

Preporuke za slušanje: • DragonForce - Through the Fire and Flames• Metallica - The Unfogiven• Iron Maiden - The Trooper• In Flames - Reflect the Storm• Children of Bodom - Needled 24/7• Nightwish - Bye Bye Beautiful• System of a Down - Chop Suey• Belphegor - Hell’s Ambasador• DragonLand - Starfall• Rammstein - Sonne

Metal zahtjeva vještinuSvatko će shvatiti ovu vrstu glazbe na svoj način, no ono

što bi sve trebalo impresionirati jest nevjerojatno isticanje instrumenata, ali i vokala. Heavy metal nije jednostavan za odsvirati pa je potrebna neprestana vježba, pogotovo za električnu gitaru koja stvara nevjerojatne zvukove koji nisu prisutni kod drugih žanrova. Vokal je iznimno snažan i energičan, što nije svatko sposoban otpjevati. Iako medij-ski slabije popraćen, heavy metal sve više stječe popular-nost pa je napravljena posebna emisija za slušatelje heavy metala Headbangers Ball koja se emitira ponedjeljkom i srijedom na MTV Adria.

Iako će neki ovo shvatiti kao nepotrebnu gnjavažu, a drugi kao nešto novo i zanimljivo, svima nama je jedno zajedničko, a to je da sada više znamo i da smo više in-formirani o ovoj vrsti glazbe.

Heavy metal ® Ivan Pažur8 INVENTURA

Heavy metalzašto ne biste i ovo znali?

Ivan Pažur, 4.a

Tema broja

Hip-hop je subkultura određene skupine ljudi koji imaju isti način izražavanja i sustav vrijednosti. Ime je često puta krivo korišteno, nazivajući tako komercijaliziranu rap glaz-bu, međutim hip-hop je daleko više od same glazbe. Posri-jedi je tzv. žila kucavica mladog “ghetto” Amerikanca koji je u toj kulturi tražio svoje “ja” i preko nje rješavao svoje probleme. Hip-hop kultura u svojim korijenima sadrži po-nos, istinu, hrabrost i samoopredjeljenje. Kao krajnji rezul-tat, danas je hip-hop toliko prisutan u skoro svakom dijelu svijeta.

ElementiHip-hop se dijeli u četiri kategorije, poznatiji kao ele-

menti: ples (poznatiji kao breakdance), graffiti (poznat kao writing), DJ-ing i rap. Ovi elementi su se razvijali neovisno jedan o drugome, tako da svaki od njih zasebno još ima i svoju povijest unutar hip-hop kulture. Najbrže se od svih raz-vijala rap glazba koja je rezultirala mnogim podžanrovima.

Gdje je sve počeloHip-hop kultura se počela razvijati u ranim sedamdese-

tim u New Yorku, dok se ostali elementi, poput graffita i breakdancea, spominju još u šezdesetim godinama. Neki smatraju da se rap pojavio davnih godina kada su preci u Africi pričali priče stilom kakvim danas sliči rap glazba.

Kratki pregledZačetnikom hip-hop glazbe se smatra Afrika Bambaataa,

također poznat kao “Godfather of Hip-Hop culture.” Počeo je kao DJ u ranim sedamdesetima, miksajući skoro sve žanrove glazbe, no poznat je bio po kombiniranju funka i europske elektronske glazbe.

Još jedan, ne manje poznat DJ, bio je Grandmaster Flash koji je bio začetnik tehnike koja je danas svijetu poznata kao “scratch”. DJ-i su bili poznati tada po nastupima u parkovima i kvartovskim partyima, gdje bi svima puštali glazbu koju su miksali improvizirajući na mjestu, miksajući jednu s drugom, te tako radili “neisprekidane” stvari.

Redovito je uz DJ-a uvijek bio i MC (kratica naziva - master of ceremonies), koji je svojim riječima (pjesmom) dizao atmosferu i hvalio DJ-a. U početku su najznačajnije osobe u hip-hopu bili upravo DJ-i, no kad je glazbena in-dustrija vidjela moguću zaradu u cjelokupnom trudu MC-a, takvi ljudi su se počeli nazivati rapperima, a cijela glazba - rap. Nakon toga, rap je skočio stepenicu više, te preuzeo tron DJ-ingu.

Hip-hop plesU njemu su mladi ljudi vidjeli priliku da izraze sebe u

kreativnom, a ne u destruktivnom svijetlu. Tako se ve-ćina članova bandi počela boriti upravo načinom plesa i natjecanje u istom, nego fizičkim i oružanim obračunima. Breakdance vuče svoje korijene iz mnogo različitih plesova, tako se u njemu mogu vidjeti elementi brazilske capoeirae i mnogi stilovi različitih borilačkih vještina.

UmjetnostGraffiti su još jedan od elemenata hip-hopa također

poznat i pod nazivom writing. Oni su nastali kao urba-ni način umjetničkog izražavanja, najčešće na zidovima na javnim mjestima, zgradama, vlakovima i slično. Tada je bio najčešće korišten da bi se izrazili politički i soci-jalni komentari te označila teritorijalna mjesta neke bande. Također su bili prisutni i potpisi (tagovi) svakog umjet-nika. S vremenom je i to preraslo u umjetnost, s obzirom na to da su potpisi više izgledali kao umjetničko djelo, a ne obično potpisivanje po zidu.

Što slušaju naši profesori?Diana Belošević, 3.b

Česta je predrasuda da samo mladi slušaju rock. Možda će vas iznenaditi vijest da većina naših profe-sora sluša rock glazbu. Anketirala sam deset profesora (trećinu predavača u Trgovačkoj školi Bjelovar), od onih koji su tek nedavno došli predavati u našu školu do onih koji će uskoro u mirovinu.

Anketno pitanje je glasilo: koju vrstu glazbe najčešće slušate. Ponudila sam sljedeće odgovore:

a) rock; b) pop; c) folk; d) klasičnu; e) ništa od na-vedenog – što?

Rezultati su pokazali da njih čak sedmoro sluša rock, dok su dvije profesorice odgovorile da slušaju zabavnu glazbu i ono što čuju na radiju. Tek je jedna profesorica rekla da sluša sve vrste glazbe...

Eto, naši profesori su in!

Što slušaju učenici?Rock 19,23 %

Rap 20,12 %

Klasika 6,50 %

Folk 40,53 %

Nešto drugo 13,61 %

Anketu proveli Tin Lojen i Dario Aušperger, 3.b

Što je to hip-hop ® Ivan Kutleša INVENTURA 9

Ivan Kutleša, 3.b

Što je to hip-hop?

Za ljubitelje pop-glazbe priredile smo kratak osvrt s koncerta naše mlade pjevačice i glumice, poznatije po ulozi Tine Fijan u serijalu “Zabranjena ljubav”.

U Bjelovaru je 2. prosinca 2007. godine održan humani-tarni koncert za pomoć mentalno retardiranim osobama u Bjelovaru. Glavne zvijezde bili su mladi glumci iz naj-gledanije hrvatske sapunice Zabranjena ljubav. Organiza-tori i voditelji su bili mlada glumica Anita Berisha i naš sugrađanin Saša Tkalčević. Zvijezda večeri bila je naša poznata pjevačica i glumica Antonija Šola, poznatija po ulozi Tine Fijan u seriji Zabranjena ljubav. Budući da je naša novinarka Iva jako bliska s Antonijom, bez imalo razmišljanja i s osmijehom na licu pristala je na intervju.

• S koliko si godina imala prvi nastup?Prvi nastup sam imala još u osnovnoj školi, ali prvi put sam javno nastupala na Dori 2003. godine s pjesmom Dođi najbrže.• Kako se zove prva pjesma koju si napisala?Prvu pjesmu sam napisala još kad sam išla u osnovnu školu, a zove se Gdje da nađem mir.• Koja je tvoja najdraža pjesma kojoj si autor?Pratim te koju je otpjevao Toše Proeski.• Smatraš li se zvijezdom?Ne, ne smatram se zvijezdom, već sam sretna što mogu biti uzor novim i mladim generacijama svojom glazbom

i onime što radim. Zvijezde su na nebu.• S kim bi voljela snimiti duet?Za sada ni s kim, nisam još o tome razmišljala.• Tko ti je najdraži glazbe-nik?Nikša Bratoš. On je jedna zaista drag i predivan, bez sumnje…• Namjeravaš li imati tur-neju?Ukratko, da, namjeravam tijekom 2008. godine.• Kako se “rješavaš” obožavatelja?Ha, ha, ma ne rješavam se obožavatelja. Mogu biti ponosna što ih imam, zbog njih i sve ovo radim. No moram priznati da su najsrdačniji fanovi iz Makedonije jer cijene sve što imaju i to malo što im se pruža, baš kao i glazbu, ali naravno da su mi svi dragi.• Tko ti je najveća potpora?Luka (dečko), brat Tomislav i mama.• Tvoja poruka obožavateljima?Tražite uzore koji idu pravim putem, budite ono što jeste, promijenite ono što možete promijeniti i prihvatite ono što ne možete … Volite se!

Nismo mogle ne primijetiti njezinu ogrlicu na vratu s neobičnim privjeskom kojeg je stalno vrtjela i više puta provjeravala je li na mjestu. Morale smo je upitati ima li taj privjesak neko posebno značenje ili joj donosi sreću. Tužno je odgovorila da je sebi i Toši kupila jednake ogrlice na dan njegovog velikog i posljednjeg koncerta u Skopju gdje je bila gost iznenađenja.

Sve nam je bilo jasno!

U društvu Antonije Šola... ® Iva Đurišević | Marijana Rajn10 INVENTURA

U društvu Antonije Šola...Iva Đurišević i Marijana Rajn 3.c

Tema broja

U srijedu, 5. prosinca 2007.g., u večernjim satima oku-pili su se u našoj školi učenici i neki profesori: Marko Dragičević, Ornela Malogorski i Jadranka Đoreski, koji su ujedno bili i organizatori samog projekta. Susreli smo se kako bismo obilježili Mjesec borbe protiv ovisnosti (15. 11. – 15. 12.). Svi prisutni pokazali su čime se bave u slobodno vrijeme: pisanjem poezije, kratkih priča, crtanjem, sviran-jem... Odglumljen je kratki igrokaz “Tinejdžerica i majka” u kojem su glumile Diana Belošević i Marina Makovica. Martina Josipa Brletić svirala nam je na violini, a ostali učenici čitali su svoje pjesme i sastavke, baš kao i profesori. Vrijeme je prošlo u ugodnoj atmosferi uz smijeh, pjesmu, kekse, čaj i čokoladice.

Pokazali smo da se protiv životnih problema borimo kreativnim radom, a ne bijegom u ovisnost, što savjetu-jemo svim učenicima naše škole! Svi naši likovni i liter-arni radovi objelodanjeni su u brošuri “Knjigom, crtežom i svirkom protiv ovisnosti” koju možete vidjeti u knjižnici naše škole.

Jeste li znali da gotovo svaki treći učenik naše škole puši? Rezultat je to ankete koju su među učenicima naše škole provele učenice 2.d razreda, Tea Kristijan i Suzana Žeđa. Sto i četrdeset učenika naše škole izjasnilo se da su pušači, što je nešto malo manje od trećine ukupnog broja učenika čitave škole. Podatke su prikupile pod odmorom kada su učenici dizanjem ruke potvrdili svoju naviku.

Istraživanja provedena u Hrvatskoj i svijetu također nisu ohrabrujuća:

Prema ESPAD istraživanju u Hrvatskoj iz 2003. go-dine 36 % mladića u dobi između petnaest i sedamnaest godina izjasnilo se da puši, kao i 37 % djevojaka, što je pokazalo stagnaciju pušenja u mladića i porast u djevojaka. Broj popušenih cigareta je po stanovniku u Hrvatskoj pre-ma podacima Svjetska zdravstvene organizacije je u 2000. godini bio 1736,7 što je više od prosjeka zemalja Europske Unije (1619,7), ali nešto niži od prosjeka zemalja središnje i istočne Europe (1764,9).

U Hrvatskoj je 59.9 % učenika probalo pušiti ili je eks-perimentiralo s cigaretama, a gotovo 40 % njih započelo je pušiti vrlo rano, prije dobi od deset godina. Gotovo polovi-ca sadašnjih učenika pušača izjasnila se da želi odustati od pušenja. Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih, provedeno i u Hrvatskoj, ukazuje na potrebu prevencije ovisnosti već u nižim razredima osnovne škole.

(izvor: Svjetsko istraživanje o uprabi duhana u mladih, Za-greb: Zavod za javno zdravstvo, 2006.)

Knjigom, crtežom i svirkom protiv ovisnosti | Crna statistika ® Marina Makovica | Jadranka Đoreski INVENTURA 11

Marina Makovica, 3.b

Glas Trgovačke škole uborbi protiv ovisnosti

Jadranka Đoreski, prof.

Crna statistika

Svaki treći učenik puši!!

Nakon nastave

Mi mladi imamo vlastiti stil, vlastite ideje kako riješiti određeni problem i nestrpljivi smo da ih primijenimo u stvarnosti, da pokažemo kako smo sposobni mijenjati svi-jet.

Iz tog razloga Parlament mladih je nastao u Slavon-skom Brodu 2000. godine.

U Bjelovaru je osnovan 5. lipnja 2006. godine na prvoj sjednici održanoj u prostorijama Gradske vijećnice Grada Bjelovara.

Parlament mladih Grada Bjelovara je nestranačko tijelo

Osnovano je zbog intenziviranja i objedinjavanja surad-nje mladih, nevladinih udruga i tijela lokalne, regionalne i državne zakonodavne i izvršne vlasti u cilju uključivanja mladih u proces donošenja odluka i njihova utjecaja na društvenu zajednicu na području Grada Bjelovara i Re-publike Hrvatske. Surađuje s predstavničkim tijelima, vijećima mladih drugih gradova koji nisu članovi Nacio-nalnog saveza Parlamenata, kao i s predstavnicima mladih izvan Hrvatske te s predstavnicima pojedinih skupina, udruga i sl.

Sjedište Parlamenta mladih je u Bjelovaru u Ulici Petra Zrinskog 4, u prostorijama Ugostiteljske i prehrambene škole.

Ima nas četrdesetoro članova iz četiri Bjelovarske sred-nje škole: Ugostiteljske i prehrambene škole, Trgovačke škole, Ekonomske i birotehničke škole i Gimnazije.

Cilj Parlamenta mladih Bjelovara je:- organiziranje brojnih radionica- suradnja s ostalim srednjoškolskim ustanovama- razvijanje mladih i bolji uvjeti za rad mladih

Do sada smo: 1. organizirali trodnevni seminar na kojem su sudjelo-vali mladi iz 12 gradova

2. organizirali akciju “Sjetimo se Vukovara”3. održali „Zamjenu uloga“ u srednjim školama4. surađivali s bjelovarskim Društvom za zaštitu živo-tinja”Šapa”5. proveli ankete o pravima učenika u školi6. osnovali Debatni klub Bjelovar7. posjetili Hrvatski sabor8. izrađivali panoe u srednjim školama na temu Parla-menta mladih9. sudjelovali u organizaciji Doku-arta10. organizirali humanitarnu akciju za Sigurnu kuću11. bili na trodnevnom seminaru u Slavonskom Brodu12. organizirali brojna predavanja

Uistinu je velika brojka uspješnih projekata iza nas s obzirom da postojimo tek nešto više od jedne godine. Rad parlamenta je sve aktivniji te će se tijekom kratkog vremena realizirati novi projekti koji će, nadam se, biti prihvaćeni među učenicima, profesorima i građanima.

Parlament mladihSanela Kozulić, 4.a

Parlament mladih ® Sanela Kozulić12 INVENTURA

Nakon nastave...

Prekretnica u informiranju i komunikaciji došla je s pojavom internetskih stranica. To je način informiranja koji je promjenio naš svijet, pa tako i naše škole. Poja-vom interneta škole su počele izrađivati svoje vlastite internetske stranice i tako omogućile lak pristup infor-macijama svim učenicima i profesorima.

Bjelovarske škole na svojim internetskim stranicama pružaju razne mogućnosti:

• provođenje anketa• blog• foto galerija• popis raznih izvannastavnih aktivnosti• dostupnost raznim informacijama i dr.

Trgovačka škola Bjelovar je u prvom polugodištu ove nastavne godine dobila je svoju osvježenu i novu inter-netsku stranicu koju su mnogi već neko vrijeme očekivali. Stara stranica bila je slabo posjećena i vizualno prilično neatraktivna mnogim učenicima.

Najvažnija je aktualnostInternetska stranica Trgovačke škole Bjelovar omoguću-

je najbrži način informiranja o svemu što se tiče škole, ali i izvan nje. Pomoću nje učenici mogu ostavljati svoje komentare, mišljenja, prijedloge i kritike što je vrlo ko-risno jer se time može unaprijediti škola, a i uvesti neke promjene. Na stranici dominira crvena boja koja je zaštitni znak naše škole. Razlika između ove internetske stranice u odnosu na one drugih škola je ta što je vrlo pregledno napravljena i omogućuje lako snalaženje i pristup svim podacima koje raspolaže. Pohvalna je njezina aktualnost – moderatori i administrator bilježe svaki događaj u školi netom nakon njegovog zbivanja tako da nema zastarjelih sadržaja koje su svi već bezbroj puta pregledali.

Velika prednost internetske stranice Trgovačke škole Bjelovar su izdvojeni linkovi, npr. najčitaniji članci i ostali

korisni linkovi koji se tiču našega grada i županije i statis-tika stranice jer pomoću nje možemo znati koliko je ko-risnika trenutno na stranici, kada je zadnji put posjećena i slično. Ova stranica, kao i svaka druga, ima i svo-je nedostatke. Jedna od njih bi mogla biti, a i ne mora, tzv. mala ploča s porukama (eng. message board) koja bi se trebala nalaziti na početnoj stranici i u koju bi svaki posjetitelj mogao upisati svoj nadimak i tekst, a teme bi mogle biti raznosvrsne, no glavna osobina ovoga jest da omogućuje davanje brzih komentara ili čak chat između posijetitelja stranice jer sve poslane poruke bi bile ispisane na toj ploči, a prikazane bi bile samo posljednje tri.

Jednostavan pristup informacijamaPostoji još dosta stvari koje bi se mogle primijeniti na in-

ternetskoj stranici, a ovo je bila samo jedna od njih. Inače, postavljanjem internetske stranice pristup informacijama je postao vrlo jednostavan, a i to se dokazalo nakon što je ravnateljica škole prije početka drugog polugodišta obja-vila raspored razreda škole na internetskoj stranici i dolas-kom u novu školu nije bilo problema jer su svi znali gdje će im se održavati nastava.

Posjetite i vi www.trgovackaskola-bjelovar.hr.

Ivan Pažur, 4. a

Internetske stranice:ogledalo moderne škole

Internet stranice: ogledalo moderne škole ® Ivan Pažur INVENTURA 13

• Koliko dugo radite u našoj školi? Od 1970. godine, a to znači 37 godina.• Koliko generacija ste do sada imala kao raz-rednica?Žao mi je, ali to nisam bilježila. Sada sam razrednica trećoj generaciji komercijalista, a prije toga bila sam razrednica prodavačima, konobarima, kuharima i ekonomistima. Malo računanja kaže da je to bilo oko 11 puta.• Možete li izdvojiti neku generaciju kao najbolju?Ne, ne može se to tako definirati. Nije bilo jedne najbolje generacije. Svaka generacija je u nečemu najbolja, specifična. Tijekom tri ili četiri godine zajedničkog rada s učenicima u razredu postajemo jedna velika obitelj koja odrasta. I na kraju, kada se podijeli posljed-nja svjedodžba, ostaje u srcu razrednice velika praznina, osjećaj da je nešto oduzeto. A to je normalno. S 18 ili 19 godina učenici odlaze u svijet odraslih, ja sam sudjelovala u tom odrastanju kao razrednica i pitam se jesu li za to dovoljno spremni? Želim im da uspiju.• Kako biste opisali vaš sadašnji razred čija ste razrednica?Često buntovnici bez razloga. Shvatit će to za koju godinu. Velike su njihove mogućnosti, samo ih moraju pravilno i na vrijeme usmjer-iti.• Što mislite o današnjem školstvu?Čitav školski sustav je u velikim promjenama.

Profesorica Đurđa Wozdecky jedna je od “legendi” Trgovačke škole i djelatnica s najdužim stažom. Predavačica je predmeta poznavanje robe i razrednica 3. a razreda. S obzirom da joj je ovo zadnja godina provedena u razredu (od jeseni ove godine bit će u mirovini), odlučila sam je upitati nekoliko pitanja o životu i radu s učenicima......................................................................................................................................

Tehnološki razvoj je vrlo brz i škola ga mora pratiti. U no-voj školi, ali s novim pedagoškim standardom od 24 učenika u razredu, vjerujem da će se ostvariti bolji kon-takt između profesora i učenika. Pro-fesori će moći bolje upoznati svakog učenika, njegove mogućnosti, interese i probleme, a za očekivati je da će učenici biti više zainteresirani za nas-tavu i manje je izbjegavati. Nova škola omogućit će svojom opremljenošću lakše postizanje rezultata. Veliki prob-lem je nedostatak pedagoški oprem-ljenih udžbenika iz stručnih predmeta. Udžbenicima je često promjenjena samo boja teksta, a sadržajno su go-dinama ostali isti.• Je li Vam žao što odlazite u miro-vinu? Da, to je kraj jednog aktivnog životnog razdoblja i sigurno će mi nedostajati i učenici, ocjene, neopravdani, smijeh, mladost, radost, ljutnja…• Što biste poručili učenicima naše škole?Budite spremni, morate učiti cijelog života. Sada vam iz iskustva kažem da to nije tako teško ni s 64 godine života. Čovjek uvijek u životu mora imati neki cilj i ostvarenje tog cilja čini ga sretnim.

Budite spremni,morate učiti cijelog života.

Razgovarala: Lidija Lukinec, 3.a

Razgovor s profesoricom Đurđom Wozdecky ® Lidija Lukinec14 INVENTURA

Nakon nastave...

Sabor donosi zakone o hrani, odjeći i glazbi koja bi se trebala slušati za Božić. Predsjednik Sabora vodi sjednicu, predstavnice stranaka iznose svoje prijedloge, formiraju se zakoni, a televizijske novinarke izvještavaju. Prepoznajemo likove iz stvarnog života. Vrlo simpatično i duhovito!

“Puno toga izrečeno je čistom improvizacijom. Ni mi sami nismo znali što ćemo točno reći na pozornici.”

“Niti jedna naša predstava nije posve ista. Tekstove smišljamo sami, kao i kosti-mografiju, scenografiju...”

Radnja predstave smještena je u ordinaciju doktorice Rajke Žilorezić, kojoj pacijenti pričaju o svojim strahovima (fobijama). Njihove fobije međusobno su povezane i kad jedan priča o svojoj, neki drugi pacijent vrišti od straha... Nakon što se pacijenti vrišteći raziđu, na sceni ostaju dok-torica i zadnja pacijentica koja boluje od fobije prema neu-godnim situacijama. Pošto nastane upravo takva situacija, opet se prolama vrisak, nakon kojeg se obje razbježe.

“Na probama naše dramske vladala je odlična atmosfera... Puno dobre volje i super zafrkancija!”

Fobije | Božićno zasjedanje Sabora ® Ivana Puđa | Miahaela Šorgo INVENTURA 15

“Svijet je pozornica, a život dolazak na nju: dođeš, vidiš, odeš.” (Demokrit, grč. filozof )

Volimo kazalište. Volimo glumu... U prilog tome govori činjenica da imamo dvije dramske družine u našoj školi. Jednu vodi Marko Dragičević s učenicima 3.b, a drugu Nikolina Marinić s učenicima 2.a razreda. Njihove predstave vi-djeli smo na pozornici Doma kulture, a dramska družina profesorice Marinić sudjelovala je na ovogodišnjem Lidranu, gdje je pohvaljena i upućena na županijsku razinu.

„Fobije“

Ivana Puđa, 3. b

„Božićno zasjedanje Sabora“

Mihaela Šorgo, 2. a

Naše dramske družine

Ivana Puđa, 3. b | Mihaela Šorgo, 2. a

Svijet je pozornica

Subota, 19. siječnja 2008. Podne. Kazališna kavana HNK u Varaždinu. Umjetnička atmosfera – posvuda plakati s predstavama, a u svakom kutku sjedi poneko poznato lice. Osjećajući se i sama pomalo boemski, sjed-im i čekam glumca Ljubomira Kerekeša. Preda mnom su pitanja koja su osmislili učenici 2. b i 2. c razreda naše škole. Moglo bi se reći da smo zajednički osmislili ovaj intervju, a da sam njegov ‘izvršni producent’...

U 11.57 u kavanu ležerno ulazi sportski odjeven gos-podin, široj publici poznat kao Ferdo iz sitcoma «Zauvi-jek susjedi». Pokazuje srdačan osmijeh, čvrst stisak ruke i spremnost da se učenicima i profesorima naše škole prikaže iz privatne i profesionalne perspektive.

Tko je Ljubomir Kerekeš? Jedan od najpoznatijih hr-vatskih glumaca, rođen 16. siječnja 1960. godine u Vara-ždinu gdje i sada živi. Radi, osim na Novoj TV, u stalnom angažmanu HNK u Zagrebu. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih glumaca koji nije pohađao Akademiju dramskih umjetnosti.

Šira javnost upoznala ga je 1996. kao majora Aleksu u hit filmu Kako je počeo rat na mom otoku, nakon čega sli-jede mnoge sporedne uloge u hrvatskom filmu. Redatelji i kritika ga vole, što pokazuje i osamnaesto mjesto na listi Najbolji hrvatski filmski glumci svih vremena filmskog časopisa Hollywood. Sjetimo se njegovih najpoznatijih uloga: glumio je u mini seriji Olujne tišine, u Obitelj-skoj stvari, u nostalgičnoj komediji Snivaj, zlato moje, u Bumerangu... Godine 2007. odigrao je sporednu ulogu u visokobudžetnom američkom filmu Lov u Bosni redatelja Richarda Sheparda s Richardom Gereom i Terrencom Howardom u glavnim ulogama. Za tu ulogu dobio je mnogo pozitivnih kritika u stranim medijima.

Obiteljski je čovjek, otac dvoje djece, sina Jana i kćerke Eme. Sebe smatra liberalnim roditeljem koji na povremene nestašluke svoje djece gleda sa simpatijama i zahvalnošću što nisu tako nestašni kakav je bio on u njihovoj dobi.

Jeste li znali da je Ljubomir Kerekeš završio Građevinsko-tehničko školu u Čakovcu i bio vrlo dobar učenik? Kaže da je ponekad koristio šalabahtere i da pamti sebekao prilično buntovnog, ali i druželjubivog srednjo-školca.

U suprotnoj smjeni s Prljavim kazalištem

• Kako to da ste završili u glumačkim vodama?Moj prvi susret s kazalištem je bio 1970. u dječjoj pred-stavi Tajna zakopanog blaga, nakon čega sam nastavio glumiti u varaždinskom dramskom studiju sve do 1980. kada sam se okušao na prijemnom ispitu na ADU (Aka-demiji dramskih umjetnosti). Prošao sam prvi krug pri-jemnog ispita, ali se drugi krug „poklopio“ s ispitom za HNK Varaždin na kojem su mi ponudili angažman. Tako sam s dvadeset godina, na nagovor ravnatelja našeg HNK Petra Večeka, prihvatio kazališnu ponudu i postao profe-sionalni glumac kao osmi član glumačkog ansambla. Ni-kada se nisam pokajao zbog te odluke.• Čega se rado prisjećate iz tih dana?Paralelno s glumom bavio sam se i glazbom. Bio sam bub-njar i pjevač rock benda Autoput. Svirali smo hard rock i sjajno se zabavljali. Snimili smo demo album u Jadran-filmu 1981. godine. Probe smo imali u noćnim terminima jer su po danu na toj lokaciji vježbali dečki iz Prljavog kazališta. Nažalost, snimka nikada nije ugledala vinil, a bend se iduće godine raspao. I dan danas slušam rock i uživam... Mada mogu poslušati bilo koju vrstu glazbe. Sve ovisi o atmosferi. Ako sam u društvu koje sluša npr. narod-njake, prilagodit ću se... Važno je društvo, a ne glazba.• Koja Vam je najdraža uloga?Ne postoji. Postoje uloge oko kojih se treba više ili manje pomučiti.• Družite li se s bjelovarskim glumcima?Da, dobar sam s braćom Navojcima, često nas put nanese na istu stranu :). A inače sam čest posjetitelj Bjelovara, osobito od kada je organiziran BOK (Bjelovarski odjeci kazališta, op.a) na kojem sam sudjelovao sa svojom autor-skom predstavom Skupština.

Intervju ® Jadranka Đoreski16 INVENTURA

„Bio sam bubnjari pjevač rock banda“

intervju s glumcemLjubomirom Kerekešom

razgovarala: Jadranka Đoreski, prof.

Svijet je pozornica

• Najbolji redatelj, najdraži film, najbolja glumica?Ne mogu nikoga izdvojiti. Volim britanski humor, volim Pytonovce, a za glumice ću samo reći da su mi oduvijek bile najsimpatičnije one s kojima nisam morao glumiti, a koje sam upoznao tijekom audicija :).

O R. Gereu, nogometu, čitanju i romantici

• Kako Vam je bilo glumiti s Richardom Gereom u filmu Lov u Bosni?Ok. Običan je i pošten čovjek, vrlo korektan suradnik. Cijela priča je na kraju otišla u veliko prijateljstvo, gdje smo se kroz razgovor i privatno zbližili.• Kako vam je bilo glumiti Radovana Karadžića u tom filmu?Nije bilo opterećujuće jer moja uloga nije stavljena u prvi plan. Snimalo se u Bosni, a ja tumačim lika kojeg zovu Foks i za kojeg se priča da je Karadžić, a zapravo se pred-stavlja kao Bogdanović.• Pratite li nogomet? Za koji klub navijate?Za Varteks, naravno! Autor sam himne Varteksovih navijača. Kao junior sam nogomet igrao svaki dan, osam godina sam trenirao rukomet, a sada volim zaigrati mali nogomet.• Imate li vremena za čitanje?Vrlo malo, ali češće nađem vremena za pisanje. Napisao sam do sada adaptaciju za svoje dvije predstave, mono-dramu Dimnjačar koja od 1992. igra na repertoaru HNK (odigrana je 940 puta) i Stiže pojačanje.• Jeste li romantični?Ako je to etiketa, onda nisam. Ovako izrečeno romantika poprima jednu službenu notu, a ja volim da ona proizlazi iz spontanosti... • Što mislite o uplitanju Crkve u politiku?Notorna glupost.

Kad mi je dosta svega odem na ribičiju

• Kako izgleda vaš tipičan tjedan?Svaki dan putujem u Zagreb na snimanje sitcoma Zau-vijek susjedi i na svoje angažmane u HNK. Malo je na-porno stalno biti na kotačima, ali zato imam barem jedan dan vikenda (obično nedjelju) kad cijeli dan ostanem u pidžami i uživam u kućnoj atmosferi. Kad mi je dosta sve-ga, odem u ribičiju! Odem na Dravu i isključim se iz svega. A i nema ribe do riječne ribe – smuđ, som, diver... • I za kraj – što mislite u zvanju trgovac i što biste poručili našim učenicima, budućim trgovcima i komercijalistima?Zvanje trgovca cijenim, ukoliko je trgovac pošten, naravno (smijeh). A čitateljima vašeg lista poručio bih da ostanu vjerni sami sebi i da budu uvijek optimisti!

Za vrijeme našeg raz-govora čuli su se pozivi redatelja upućeni glum-cima koji su ispijali svo-je kave u kavani da se požure na probu. Nai-me, u tijeku je bila pro-ba drame Vučjak po književnom predlošku Miroslava Krleže (uče-nici trećih i četvrtog razreda, pozdrav!).

Shodno mojim očeki-vanjima, većini njih se čavrljalo, rijetko tko je „fletno“ odjurio na re-dateljev poziv...

Ljubomir Kerekeš pozvao nas je na svo-je predstave u HNK Zagreb. Razišli smo se ispred zgrade varaždinskog HNK.

Ah, kazalište... „Čitav svijet je pozorni-ca“ bila je rečenica koja mi se vrzmala glavom završavajući ovo ugod-no druženje.

Intervju ® Jadranka Đoreski INVENTURA 17

.................................................................................Teška sparina morila je mjesecima poljane i gore.

Ljudi i životinje, livade i vrtovi čeznuli su za okrepom, blagom kišicom.

I sama Crna rijeka, što je prije veselo žuborila, bijaše se osušila. Badava je narod molio i vapio. Nebo se ne htjede smilovati. Nato se ukaže u dolini Crna kraljica sa sjajnom pratnjom. Narod zavapio za pomoć, za vodu, jer će skapati od žeđi. I kraljica se smilova. Uz grmljavinu i bljesak spusti se za tili čas silna kiša, koja okrijepi ljude i životinje, polja i livade. Kiša je padala i padala, a voda je sve više rasla dok nije stvorila današnja jezera.”.................................................................................

Ovo je samo jedna od legendi o nastanku “raja” na zem-lji koja je zapisana prije stotinjak godina.

Profesori bjelovarske Trgovačke škole u društvu najboljih učenika ovu su legendu doživjeli u stvarnosti. Već tradicio-nalno Trgovačka škola Bjelovar nagrađuje najbolje učenike, one koji su završili razred odličnim uspjehom te nisu imali izostanaka u protekloj školskoj godini. Ove godine trides-etak učenika sa svojim profesorima imalo je priliku uživati u ljepotama Nacionalnog parka Plitvička jezera gdje je na-nizano petnaest tirkiznih jezera s kristalno čistom vodom i preko stotinu vodopada. Netaknuta priroda, planinske šume, čisti zrak, predivne jesenske boje i šum bezbrojnih slapova i brzaca čine neponovljiv doživljaj prirode, snage i ljepote u punom smislu tih riječi.

Na izlet se išlo 5. listopada, na sam Dan učitelja. To je dan humanih i kreativnih ljudi, uz čiju se pomoć otvaraju vrata u svijet odraslih. Toga, ali i drugih dana dobro se podsjetiti da je nastavnicima izazov pružiti učenicima kvalitetno obrazovanje temeljeno na visokim standardima kao i učiniti škole mjestima gdje će se djeca i mladi osjećati dobrodošlima i ohrabrenima, gdje se prema svakom odnosi s dostojanstvom omogućujući mu tako da ispuni sav svoj

potencijal. Ovaj dan je pri-goda da se pokaže kako je rad učitelja jedan od najvažnijih za razvoj društva. Spoznaje koje učitelji daruju ne mogu se kupiti niti se mogu bilo kako naučiti i one su putokaz u budućnost za uspješan i bolji život.

Nadamo se da će u našem autobusu idućih godina biti sve više onih koje ćemo nagrađivati za uspjeh i zalaganje.

Na Plitvičkim jezerima na Dan učitelja ® Ornela Malogorski18 INVENTURA

Na Plitvičkim jezerimana Dan učitelja

Ornela Malogorski, pedagoginja

Kronologija

Galerija „Klovićevi dvori“ smještena je na Gornjem gradu u Zagrebu, na mjestu nekadašnjeg isusovačkog samostana. Gradnja tog samostana koji je danas galeri-ja započela je polovicom 17. stoljeća traje sve do 18. stoljeća.

O hrvatskom slikaru iz 16. stoljeća, J. J. Kloviću, govorili su svi poznavatelji umjetnosti s mnogo pohval-nih epiteta. Talijanski slikar, graditelj i pisac životopisa poznatih umjetnika Giorgio Vasari bio je oduševljen Klovićevim minijaturama te kaže:

„Nikada nije postojao i nikada neće postojati ni iz-vanredniji ni izvrsniji minijaturist iliti slikar malih stvari nego što je to bio don J. J. Klović jer je on daleko nadmašio sve koji su se okusili u toj vrsti umjetnosti.“

U tim slavnim dvorima bili smo i mi, 15. studenog 2007. godine, u okviru jednodnevne stručne ekskurzije u Zagreb.

DALMATINSKA ZAGORA

Mnogi kažu da je riječ o tajnovitom, krševitom i škrtom tlu, no ja ne mislim tako. Pri upoznavanju s vlastitom po-vijesti, kulturom i baštinom od prapovijesti do danas imala je veliku važnost. Bila je veliki potencijal u svakodnevnim borbama za opstanak, stoga je nasljedstvo brojnih velikana. Mnogi misle da je Dalmatinska zagora “nepoznata zem-lja”, no ako posjetite izložbu u Klovićevim dvorima, vidjet ćete koliko je ustvari posebna i koliko kulturno bogata. Ja jesam. Iskreno, jedna sam od vas koja najmanje voli obilaziti izložbe starih skulptura, slika i starih predmeta.

Ako se usredotočite na te sve skulpture, slike i pred-mete iz razdoblja od 13. do 18. stoljeća i poslušate ponešto o njima, učinit će vam se zanimljivo kao što se učinilo meni. Potaklo me na razmišljanje kako su živjeli ljudi iz tog doba, kako su izgledali, kako su se oblačili, čime su se bavili i sl. Istina je da smo mi u tim godinama i mislimo: “Koga još zanima što je bilo nekada davno u prapovijesti!”. No ipak je lijepo znati ponešto o svojoj prošlosti i kulturi. Savjetujem vam da istražite našu kulturnu povijest i da se uvjerite, koliko vam se god to čini nemogućim, kako je za-nimljiva i bogata. Ako nešto nekome ispričate o povijesti Hrvatske, nitko vas neće smatrati štreberom ili budalom, već ćete izgledati kao netko tko voli svoju domovinu o-nakvu kakva je bila nekada i onakvu kakva je danas.

Otići na izložbu stvar je dobrog odgoja i dobre opće kulture. Zato ako vam se Klovićevi dvori i čine predaleko, imate naš bjelovarski muzej i u njemu odlične izložbe čitave godine.

Vidimo se u muzeju!

Vidimo se u muzeju! ® Diana Belošević INVENTURA 19

Vidimo se u muzeju!

o izložbi „Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja“,

Klovićevi dvori

Diana Belošević, 3.b

Otmjeno i modernoTerenska nastava dio je našeg školovanja za prodavače

ili komercijaliste. Trgovački centar Avenue Mall posjetili smo sredinom studenoga. Prije odlaska u Zagreb naši pro-fesori strukovnih predmeta podijelili su nam zadatke:

- profesorica Rosić zadala nam je da u trgovačkom cen-tru pronađemo prodavaonice s ekološkim proizvodima- profesorica Stojiljković zadala nam je da nakon povrat-ka u Bjelovar napišemo dojmove o Avenue Mallu- profesor Atlija zadao nam je da temeljito istražimo Avenue Mall jer smo trebali napisati sastavak koje sve sadržaje ima

Sve smo zadatke uspješno obavili. Za sve one koji još nisu posjetili ovaj trgovački centar preporučujem da pročitaju ovaj pregled sadržaja i mogućnosti koje nudi svojim pos-jetiteljima.

Smatram da je Avenue Mall najsuvremeniji trgovački centar u Hrvatskoj. Njegovo ime samo po sebi znači nešto otmjeno i moderno, ono što sadrži najbolje mogućnosti. Tu je mnoštvo trgovina sa svjetski poznatim proizvodima: Zara, Nike, Benetton, New Yorker, Urban Republic... Na drugom katu Avenue Malla je devet Cinestarovih kino dvorana. Da bi došli do željenog odredišta, posjetitelji se mogu voziti na pokretnim stepenicama i u dvanaest di-zala.

Avenue Mall ne sadrži samo prodavaonice obućom i odjećom, već i nekoliko restorana, kafiće i druge poslovne

Dana 16.11. 2007 u Trgovačkoj školi Bjelovar se obilježio Međunarodni dan tolerancije. Radionica u kojoj se pojasnio pojam tolerancije bila je namijenjena učenicima prvih razreda naše škole.

Pedagoginja nas je podijelila u grupe. Naš prvi zadatak bio je napisati po čemu smo slični, a po čemu različiti od svojih prijatelja u grupi. Neki su napisali da su po tvr-doglavosti slični, a po izgledu i karakteru različiti. Tim smo zadatkom malo bolje upoznali jedni druge. Idući

objekte. Tu je i podzemna garaža na tri kata koja može primiti tisuću automobila.

Zahvaljujemo organizatorima ovog izleta (profesorice Marinić i Testijan-Nemet) što su nam omogućili da posje-timo ovaj trgovački centar i uvjerimo se u njegovu razno-liku i raskošnu ponudu.

Vrijedilo je pogledatiU sklopu terenske nastave u Avenue Mallu učenici naše

škole otišli su i u Cinestar pogledati hvaljeni domaći film. Riječ je o filmu poznatog redatelja i scenarista Gorana Kulenovića Pjevajte nešto ljubavno kojeg je producirao Ivan Naloća.

U filmu glume Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Mario-Ivan Glavorski, Hrvoje Kečkeš, Enes Vejzović, Olga Pakalović. Za glazbu u filmu zaslužna je grupa Hladno pivo.

Ovaj film je na 54. festivalu igranog filma u Puli dobio nagradu publike Zlatna vrata Pule. U središtu priče su Davor i bivša djevojka Anja. Budući da je grupi bio potre-ban novac, okorjeli rokeri pristaju svirati „lake note“ u svatovima. Ne znajući u čijim svatovima sviraju, band se iznenadi kad shvate da se trudna Anja udaje za polici-jskog inspektora koji rokerima zagorčava život zbog stalne sumnje u posjedovanje marihuane. Nastaje velika zbrka – tučnjava, pucnjava i svađa, a Davor i Anja na kraju filma očekuju rođenje svoga djeteta.

zadatak bio je odrediti osobine Slavoncima, Zagorcima, Dalmatincima, Ličanima i Kinezima. I taj zadatak bez problema smo napravili.

Minutu-dvije dobili smo za sljedeći zadatak - odrediti kakvi su: zubari, prodavači/trgovci i homoseksualci. Pri-likom određivanja njihovih osobina vidjeli smo koliko smo pod utjecajem predrasuda u našem životu i koliko je to zapravo štetno.

Na kraju radionice naša pedagoginja, ujedno i organiza-torica, postavljala nam je pitanja na koja smo odgovarali podizanjem ruke.

Svi smo se složili da je bilo zabavno, ali i poučno te da bi bilo dobro da ima više takvih radionica.

Avenue Mall | Trgovačka u Cinestaru ® Martina Ščuric | Andrijana Zekić 20 INVENTURA

Avenue Mall –naš terenski zadatak

Martina Ščuric, 1.a

Trgovačka u Cinestaru –“Pjevajte nešto ljubavno”

Andrijana Zekić, 1.a

Koliko smo podutjecajem predrasuda?

Mateja Novačić, 1.a

Republika Indija, koja je smještena u južnoj Aziji i pokriva veći dio indijskog potkontinenta, druga je najmno-goljudnija država na svijetu s više od milijardu stanovnika koji govore više od sto različitih jezika.

Da bi se obišao sjeverniji dio Indije, mora se krenuti iz Zagreba za Moskvu i iz Moskve za New Delhi. Najbolje vrijeme za put u krajeve poput Indije je veljača, rujan, lis-topad, studeni ili prosinac. Ljetne temperature dostižu i 50 stupnjeva.

Grad Calcuta obiluje trgovinama, kućama, malim pro-davaonicama (u kojima je sve savršeno složeno na maksi-malno desetak kvadratnih metara) te uličnim prodavačima. Svi pokušavaju naplatiti turistu desetak puta više od stvar-ne cijene pa se vještina cjenkanja može usavršiti u neko-liko dana – ili se može odlučiti za davanje dobrotvornih priloga. Obzirom na brojne posebnosti, među najsvetijim obilježjima zauzima sveta rijeka Ganga. Svaki Indijac se barem jednom u životu dođe okupati u Gangu kako bi u-naprijedio svoju karmu. Mnogi od njih svoje zadnje dane dođu proživjeti u nekim mjestima kroz koja Ganga prolazi, a nakon smrti su spaljeni na obali rijeke. Uz stazu prema gatovima na Gangi prosjaci, gubavci (da, i to još postoji), ali i lažni sanjasiji, traže novčiće. Na Gangi ćete u svitanje zateći mnoštvo ljudi, kad se hodočasnici obredno kupaju u rijeci, ili u sumrak kada se na obali odvija hinduistička ceremonija i na lomačama spaljuju mrtvi.

U Indiji vlada patrijarhat, a djeca i životinje se koriste za rad i zabavu. Iako većina živi u neimaštini, Indijci su veseo, srdačan i topao narod.

Od oko milijardu današnjih stanovnika Indije otprilike njih 80% sebe smatra hinduistima, a uz njih i još otpri-like 30 milijuna na svim stranama svijeta. Ideja hinduizma jest ideja reinkarnacije ili seobe duša. U središtu tog učenja nalazi se kružno poimanje života (samsara) po zakonu uzročno posljedičnih odnosa (karma). Cilj svakog hindusa jest oslobođenje (mokša) iz toga kruga.

Mnogostrukost bogova ne smatra se politeizmom u hin-duizmu, budući da su oni jednostavno način pristupanja

jednom najvišem Bogu, odnosno Višnuu. Vjernici idu na hodočašća diljem Indije kako bi vidjeli božanstvo i bili od njega viđeni. Omiljena hodočasnička središta su gazovi, mjesta gdje se rijeke mogu sigurno prijeći. Osim rijeka, hodočasti se na Himalaju i određene hramove. Među poznata hodočasnička mjesta ubraja se Kurukšetra, poprište velikog boja opisanog u Mahabharati.

U ovoj mističnoj zemlji prozvanoj drugim duhovnim svi-jetom, dobro je znati i ponešto o njezinoj kulturi, vjerskim običajima jer to je smisao života svakog Indijca – razvijanje vjere i pronalaženje puta do savršenog služenja Boga.

“Tri četvrtine svih nesvetosti i nesporazuma nestat će s ovoga svijeta kad se postavimo u položaj naših protivnika i shvatimo ih.” (Mahatma Gandhi)

30. siječnja 1948. – tužan dan za kulturu i religiju Indije; dan kada je svijet lišen najfascinantnije ličnosti 20. stoljeća – Mahatme Gandija.

Povodom njegove 60. godišnjice smrti, u srijedu, 30. siječnja, u Trgovačkoj školi Bjelovar gostovala je Mir-jana Bertić, apsolventica religijske kulture pri Bogo-slovnom fakultetu u Zagrebu. Na veoma osoban način naša gošća je učenicima 4.a razreda predstavila kul-turu i religiju Indije, iz koje izvire Gandhijevo učenje.

Uz multimedijsku projekciju, učenicima su bili dostupni rekviziti indijske kulture koji su kružili raz-redom te je svatko mogao na nekoliko sekundi osjetiti „miris Indije“. Isto tako, učenici su imali priliku vi-djeti cijeli fotoalbum s fotografijama njihovih bogova. Predavanje je bilo izuzetno zanimljivo i poučno već samim time što je gošća bila u Indiji, osjetila tu pozi-tivnu vibru te nam je kroz priču približila. Nakon pre-davanja učenici su bili „naoružani“ pitanjima, čime je gošća bila oduševljena i argumentirano je na njih odgovorila.

M. Bertić je uspjela većini razreda „razbiti“ pre-drasude o indijskoj kulturi i potaknuti ih da je dalje proučavaju.

Sanela Kozulić, 4.a

Put prema savršenstvu – put prema Indiji ® Mirjana Bertić INVENTURA 21

Priredila Mirjana Bertić

Put prema savršenstvu– put prema Indiji

U srijedu, 19. prosinca 2007. godine u 13 sati održana je svečana božićna priredba učenika Trgovačke škole u Domu kulture. Učenici i profesori naše škole potrudili su se dočarati nam božićni duh u ovo zimsko, predbožićno vrijeme. Na samom početku učenica Iva Delija iz 2.a i učenici 4.a otpjevali su himnu škole, za koju je tekst na-pisala Darinka Bojčić.

Božićne pjesme pjevali su: 1.c, 3.c i 2.d (voditelji: Sanja Kovačić, Valentina Beljan i Etelka Testijan Nemet).

Ravnateljica je održala kratak i dirljiv govor te po-dijelila zahvalnice i priznanja najuspješnijim učenicima u natjecanju za naj prodavača. Predsjednica Vijeća učenika, Sanela Kozulić iz 4.a obratila se publici, a knjžničarka škole proglasila je najčitateljicu ovog polugodišta, Antoniju Bok iz 1.a razreda. Nastupile su naše dvije dramske grupe iz 2.a i 3.b razreda s predstavama Fobije i Božićna sjednica Sabora (voditelji: Marko Dragičević i Nikolina Marinić) koje su izmamile smijeh publike i veliki pljesak!

Sve nas je razveselila točka iznenađenja. Bile su to navijačice iz 3.a razreda koje su uvježbale uz pomoć prof. Crnčić i Lukić odličnu koreografiju.

Za šaljiv i simpatičan ugođaj božićne priredbe zaslužna je odlična konferansa koju su osmislili, zajedno s učenicima 4.a razreda, Nikolina Marinić i Marko Dragičević.

Božićna priredba ® Mihaela Šorgo22 INVENTURA

Božićna priredbaMihaela Šorgo, 2.a

Kronologija

„Soba bez knjige jekao tijelo bez duše.“

(Ciceron, rimski govornik)

Top 10 čitatelja u ovoj školskoj godini:

1. Snježana Srebrenović, 1.a (13)2. Valentina Horvat, 1.a (12)3. Antonija Bok, 1.a (11)4. Đoni Dokić, 1.c (9)5. Martina Dokuš, 1.c (8)6. Doroteja Moguš, 1.a (8)7. Ivana Taritaš, 2.a (7)8. Matea Gašparić, 1.c (7)9. Marina Jevtić, 1.b (7)10. Matea Babec, 2.a (6)

Top 10 knjiga u ovoj školskoj godini (a nisu obvezna lektira)

1. R. L. Stine: Ne zaboravi me! („Soba košmara“)2. J. K. Rowling: Harry Potter i darovi smrti3. Goran Tribuson: Legija stranaca4. Radnedge Keir: Enciklopedija nogometa5. R. L. Stine: Tulum do jutra6. R. L. Stine: Susjed7. Guinessova knjiga rekorda8. J. K. Rowling: Harry Potter i zatočenik Azkabana9. Ellen Steiber: Gladni duhovi (prema TV-seriji Do-sjei X)10. R. L. Stine: Miss maturalne zabave

priredila Jadranka Đoreski, knjižničarka

2007. godina obilježavala se i kao Zagorkina godina. Na 50. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke, 30. studenoga, prisjetili smo se njezinog života i književno-novinar-skog rada. Profesorica Jadranka Đoreski za prve razrede Trgovačke škole Bjelovar održala je tribinu na kojoj smo mogli vidjeti kako je ova spisateljica živjela, tko je sve od poznatih ljudi toga doba sudjelovao u njezinom životu i kakvu je ulogu imala kao novinarka.

Žene na prijelazu s 19. u 20. stoljeće nisu imale pra-vo glasa, a muškarci su predstavljali pisanu riječ toga doba. Iako se Zagorka neprekidno dokazivala kao no-vinarka tadašnjeg kultnog časopisa „Obzor“ (pišući ro-mane u nastavcima i radeći kao politička dopisnica iz Beča i Budimpešte), njeni muški kolege su je osporavali, smatrajući da ženi nije mjesto na političkoj i novinarskoj sceni. Osporavali su je A. G. Matoš, K. Š. Đalski, čak i M. Krleža. Iako su čitatelji jako dobro prihvaćali njezine ro-mane, čitati Zagorku u prvoj polovici 20. stoljeća značilo je čitati šund-literaturu. U narodu je bila poznata kao „Grička vila“ i „Kraljica Hrvata“.

Zagorka je osnovala i prve ženske časopise u Hrvatskoj – „Ženski list“ i „Hrvaticu“, predvodila je demonstracije za ženska prava u Zagrebu, a sudjelovala je i u narodnom pokretu protiv politike bana Khuena Hedervaryja.

Tek nakon svoje smrti doživjela je priznanje kritike i epitet „prve dame hrvatskog novinarstva“.

Književna djela Marije Jurić Zagorke danas su na popi-su obavezne i izborne lektire za osnovnu i srednju školu.

Zagorka - prva dama hrvatskog novinarstva ® Martina Šokec INVENTURA 23

Martina Šokec, 1.d

Zagorka – prva damahrvatskog novinarstva

Pisci za pamćenje

Sanjam. Čujem neobičan zvuk u snu. Ipak, to je sasvim običan zvuk, moj mobilni aparat koji me budi svako jutro. Dižem pokrivač sa sebe i želim ugasiti mobitel, ali iz ne-kog razloga to ne mogu učiniti. Zašto? Naime, više nemam ruke. Zamijenjene su kopitima. Pretvorio sam se u jelena. Ili možda čak u srnu. Odgurujem pokrivač stražnjim noga-ma ne bih li ga u potpunosti zbacio sa sebe i zaključujem – ipak sam jelen. Energično ustajem iz kreveta i zgnječim mobitel prednjim desnim kopitom i pritom rogovima raz-bijem luster. Prva pomisao koja mi prolazi kroz glavu je „Ubit će me stara!“ jer je luster nedavno kupljen i nije baš bio jeftin. Padne mi na um: „Možda je to ipak sve samo san.“ Ne bih li se uvjerio snažno udaram rogovljem u novu Samsung plazmu. Plazma puca u nekoliko komada, a ja sam zadobio laganu posjekotinu lijeve arkade. Shvaćam da je ovo stvarnost – ja sam jelen! Uperim pogled u strop, vrisnem i plačući zapjevam refren Bebekove pjesme Što je meni ovo trebalo. Kroz misli mi prolazi cijeli život, sve propuštene prilike koje neće biti moguće nadoknaditi.

Ipak odlučim poći u školu. Zubima sam otvorio pro-zor svoje sobe, rogovljem stavio torbu na leđa i iskočio van. Kad sam došao na autobusnu stanicu, autobus mi je otvorio vrata. Brzo stavljam mjesečnu u zube i u jednom skoku ulijećem u autobus. Vozač u čudu briše oči, ali bez pogovora nastavlja dalje. Stižem u Bjelovar, malo potrčim kako bi što prije došao do Havane. Poželim ući, ali se spo-taknem i kvalitetno se razbijem niz dvadesetak stepenica. Mucajući izgovaram: „Ffffrenki, ččaj!“ Dolazim do Seliža koji po običaju pije kavu s mlijekom i čita novine, a on u mene gleda kao da imam burek na glavi. Ja mu ukratko objašnjavam situaciju i on je prihvaća umirući od smijeha. Nedugo zatim ulaze Sičaja i ostala ekipa. Popijemo piće i odlazimo u školu. Prvi sat imamo promociju. Prvi ulazim u razred, a profesorica Gordana Petak, inače naša razred-nica, ispušta vrisak najviše frekvencije u svojoj profesor-skoj karijeri i izlijeće van iz razreda. Ubrzo dolazi s prat-njom. Bijaše to ravnateljica škole, mr. Nataša Vibiral, koja

smiruje situaciju i ja im s neko-licinom učenika objašnjavam svoj problem. U prvom trenu pomis-lim da ću biti izbačen iz škole. Najvjerojatnije bi se to i ostvarilo, ali začuje se nečiji glas iz zadnje klupe. Bijaše to Grubeša koji progovara: „Neka bude školska maskota!“ I ravnateljica to s odu-ševljenjem prihvaća.

Na meni su se pod tjelesnim održavali satovi jahanja i zaba-vljao sam učenike na Dan potro-šača ili nekim drugim svečanim prigodama. Najviše od svega ipak me uveseljavala činjenica da je na meni jahala svaka djevojka iz Trgovačke škole.

Jednog dana u mojim kasnim tridesetima zaputih se u šumu brati vrganje. Začuh nepoznato šuštanje u grmlju. Bio je to M-48 ili karabin koji, izazvan lovčevim kažiprstom desne ruke, opali hitac i metak mi završi između lijevoga i desnoga oka. Ja padoh nemoćan i iskrvarih u roku odmah. I tako sam završio kao ukusan srneći paprikaš na vatrogasnoj zabavi u Gudovcu.

MarčeloTrbojević, 3.d

Preobražaj ® Zvonimir Filipović24 INVENTURA

LITERARNI RAD

UPUĆEN NA ŽUPANIJSKU

RAZINU LiDraNo-a

PreobražajZvonimir Filipović, 4. a

Likovno-literarni kutak

Da sam ja Hasanaga, zasigurno bi stvari bile drugačije. U Hasanaginici me najviše dirnuo rastanak Hasanaginice od djece jer ja također živim u obitelji rastavljenih roditelja. Od svoje druge godine života živim s majkom koja mi je sve ove godine bila jedina potpora u životu. Svaki roditelj ovog svijeta trudi se svojoj djeci priuštiti da imaju sve kao i drugi, tako i moja majka. Ponekad i meni mama nešto prigovori o školi, učenju i slično, što meni baš i nije po volji, ali opet razmislim i to prešutim jer znam da se ona borila za mene i moju braću od malena, mučila se za nas da nam danas bude bolje, sama nas je podigla na noge, školovala i brinula se za naše zdravlje... Moja braća i ja to cijenimo.

Ponekad poželim da su moji roditelji zajedno, ali nije isto Hasanagičino doba i ovo u kojem ja živim. Jako mi je bilo Hasanaginice kad ju je muž onako okrutno izbacio iz kuće, a bez imalo razumijevanja za nju i njihovu djecu. Najtužniji je njen oproštaj od svoje djece i darovi koje im donosi, a ne može se odvojiti od najmanjeg sina koji je još u kolijevci.

Hasanaginica umire od žalosti gledajući svoju jadnu i nemoćnu djecu. U ovoj baladi to je za mene bila okrutnost muža koji nimalo nije mario za ženine osjećaje. Da sam ja Hasanaga, nikad ovako nešto ne bih mogao učiniti svojoj ženi, a pogotovo ne djeci. Nikada ne bih tako ponizio svo-ju ženu jer je i ona ljudsko biće koje ima pravo glasa, smije izreći svoje mišljenje koje nije manje vrijedno od mojega.

Hasanaginica je bila divna žena i majka, samo što to Hasanaga nije primijetio ili jednostavnonije htio primijetiti.

INVENTURA 25

Sanela Imbrišić, 2.c

Ponekad

Ponekad, kada te pogledam, onako slučajno, nehotice,u trenu mi se vrati misao

koja potvrdi pravilo:„tebe je nemoguće ne voljeti“.Volim te zbog onoga što jesi,

zbog tvoje iskrenosti i optimizma.Volim te jer si stvaran, realan...

Volim te jer si poseban!!!I znam,

da kad sam s tobom, tvoj pogled će mi reći sve što osjećaš

tvoj zagrljaj će pokazati koliko je to snažno, a tvoje „volim te“ sve će to potvrditi.

I još ti jednom želim reći:hvala ti za sve!

Martina Matinović, 1.d

Da sam ja Hasanaga

Denis Vrban, 1.b

Ivana Navijalić, 3.a

“Roditelji nemaju razumijevanja za mene” najčešća je rečenica koju čujem od mladih ljudi. Savjetujem ti da pokušaš stvari promotriti što je realnije moguće pa promotri i sebe kritički.Na tebi je da procijeniš što bi ti od ovih savjeta moglo pomoći i kako bi ih trebalo primijeniti.

1. Tvojim roditeljima si upravo ti najvažniji / najvažnija, a i oni tebi. Sjeti se: „Nikad ne znaš što imaš dok to ne izgubiš.“ Koliko god se ljutiš na njih ili im proturječiš i govoriš ružne riječi, vjeruj da će ti kad-tad zbog toga biti žao. Hoćeš li onda još uvijek imati svoje roditelje kraj sebe? Ljudi svašta kažu u provali emocija. Radije čuvaj energiju za pokazivanje privrženosti.

2. I tvoji roditelji imaju potrebe – pusti ih da i oni povre-meno napune svoje baterije. To znači da se ne živciraš ako ti roditelji nisu skuhali ručak ili oprali najdražu ma-jicu koju bi večeras željela/želio obući. Oni imaju mnogo obaveza ili im ponekad treba odmora.

3. Poštuj pravila koja su ti roditelji nametnuli – bez njih je svijet velik i strašan! Njihove zabrane ti zapravo po-kazuju koliko im je stalo do tebe. Metaforički, roditelji i odnos kod kuće samo su svijet u malom. Kada bi bili savršeni, teže bi podnio/la veliki svijet koji te čeka kad jednom više ne budeš pod okriljem obiteljske sigurnosti. Isto tako, mnoge stvari oni ipak znaju bolje od tebe jer imaju više iskustva, a ne škodi učiti na tuđim greškama radije nego na vlastitim, zar ne?

4. Potiči obiteljsko okupljanje tako da pronađeš vreme-na s njima sjesti za stol i zajedno proslaviti posebne tre-nutke. Kad ćeš se zaposliti i više nećeš živjeti s roditeljima, nećeš imati toliko vremena za zajednička okupljanja. A obitelj na okupu je stvar koja svakome zagrije srce... Sada imaš za to priliku!

5. Pusti roditelje da ti se približe, reci im što planiraš i koje su ti želje, ali im daj do znanja da i ti želiš svoju privatnost. Razgovorom se sve može riješiti. Dozvoli da i oni malo zavire u svijet tvojih osjećaja. To će stvoriti pozi-tivno ozračje između vas i smanjiti njihova tajna njuškanja po tvojoj sobi – ako ti smeta, trebaš im dati do znanja da to nije lijepo.

6. Sjeti se da su tvoji roditelji djeca koja su odrasla i sad imaju svoju djecu (bez obzira na to što je glazba koju vole sada tebi totalno bezveze). Jednog dana ćeš i ti imati svoju djecu i tko zna kakav ćeš roditelj biti. Ne zaboravi da u svakom čovjeku uvijek čuči i skriveno dijete i da ni njima nije lako nositi se s problemima ili svađama u obitelji.

7. Ako su ti roditelji rastavljeni, pronađi vremena da ostaneš u kontaktu s roditeljem s kojim ne živiš, makar i telefonski, pismima ili razglednicama. Osjećat ćeš se bolje i ti i tvoj roditelj! Kao i prijateljstva, i obiteljske od-nose treba znati čuvati i treba se potruditi da ih se održi na poželjnoj razni. Potrebno je odvojiti samo malo vremena...

8. Razgovaraj sa svojim prijateljima – bez sumnje i oni imaju iste životne izazove kao i ti. Kad pomisliš da ti je mama vještica, a tata gunđalo i da ti zagorčavaju život, duboko udahni i mirno porazgovaraj sa nekim od svojih prijatelja – vidjet ćeš da i oni imaju slične probleme i da je sve to zapravo normalna stvar, da nije sve tako crno.

9. Budi spreman/a na kompromise – jer i ti i tvoji roditelji imate svoja prava. Primjer: ne ljuti se što ti ne daju više novaca (zasigurno nemaju) ili se previše brinu za tebe pa ti tako čak i brane neke stvari. Imaš pravo na ot-krivanje novih životnih izazova, ali oni imaju pravo brinuti se za tvoju sigurnost.

10. Otvoreno razgovaraj s roditeljima – tvoja percepcija situacije bi se mogla znatno razlikovati od one koju imaju tvoji roditelji. Shvaćanjem zašto jedan drugoga vrijeđate i zavirivanjem u percepciju onog drugog moći ćete stvoriti obostrano razumijevanje i ostvariti bolje odnose.

Sretno!

Kako postići bolji odnos s roditeljima? ® Ornela Malogorski26 INVENTURA

Ornela Malogorski, pedagoginja

Kako postići boljiodnos s roditeljima?

Pedagoginja savjetuje

Zima polako odlazi, dolazi lijepo vrijeme i vraća nam se sunce sa svojim opojnim zrakama. Kako to inače biva, preko zime, za vrijeme ljenčarenja, skupili smo nekoliko kilograma viška i sad je krajnje vrijeme da ih se riješimo prije no što nastupi ljeto kada ćemo morati pokazati svoje tijelo na plažama, bazenima, u kratkim hlačama ili suknja-ma...

Profesorica J. Rosić upućuje Anitu na literaturuo pravilnoj prehrani

I gurmani mogu biti vitki ® Anita Lovrić INVENTURA 27

Slijedi nekoliko laganih savjeta kako gubiti kilograme na zdrav i jednostavan način, bez preparata koji uglavnom štete zdravlju i još su, uz to, skupi:

1. Zamijenite rafinirane žitarice integralnima.2. Smanjite grickanje čokolade i slatkiša.3. Više jedite mahunarke.4. Više pijte. Pijte vodu, a ne slatke sokove!5. Svakodnevno jedite različite vrste povrća.6. Svakodnevno pojedite minimalno dvije voćke.7. Jedite ribu barem dva puta tjedno, a meso tri puta.8. Izbjegavajte gazirane napitke. Štete želucu.9. Dnevnu količinu hrane podijelite u više manjih ob-roka. 10. Polako žvačite. Jelo ne smije biti nešto što se obav-lja na brzinu!

Navedeni savjeti ne samo da će vam pomoći da izgubite višak apsolutno nepotrebnih kilograma, već da popravite i svoje raspoloženje te da naprosto zračite! Dobro je poznata činjenica da hrana utječe na emocije te da o načinu preh-rane ovisi koliko ćete pozitivna osoba biti.

Ukoliko pazite što jedete i hranite se umjereno, ne us-kraćujući sebi poneki slatki užitak (ali ni ne pretjerujući u njemu) osjećat ćete se lagano i poletno... Ostati cije-li dan svjež i odmoran jako je važno u našim mladim, tinejdžerskim godinama.

Zato nemojte čekati i već danas se bacite na promjene. Svatko od nas ima obavezu brinuti se o svom zdravlju, a znamo – u zdravom tijelu je zdrav duh!

Anita Lovrić, 1.a

I gurmani mogu biti vitki

Zdrav život

U svim sportskim izazovima pokazujemo da imamo puno kondicije, timski duh i volju za pobjedom. Ponekad je os-tvarujemo, ponekad ne... No zato uvijek s ponosom bra-nimo boje naše škole!

Kros grada BjelovaraUčenice prvih i drugih razreda osvojile su ekipno 1.

mjesto i pehar. Za ekipu naše škole nastupale su Ana Cinek, Antonija Bok i Ivana Halamić iz 1.a, Daniela Knežević i Ivana Jakupčević iz 1.b i Anita Krupljan 2.a.

Turnir u šahu u Đačkom domuU srijedu 10. listopada Dom učenika Bjelovar orga-

nizirao je tradicionalni turnir u šahu. Naša ekipa osvo-jila je 3. mjesto i pehar. Nastupali su Bojana Popović 3 a, Shtjefan Kajtazi 3.d, Slađana Mihajlović 4.a i Hrabren Kudumija 4.a

Kros Grada DaruvaraEkipa Trgovačke škole na krosu Grada Daruvara osvoji-

la 2. mjesto i pehar. Za ekipu su nastupale Ivana Halamić 1.a, Danijela Knežević i Ivana Jakupčević 1. b, i Anita Kru-pljan 2.a. Učenica Danijela Knežević osvojila je medalju i 2. mjesto. Čestitamo.

TURNIR U MALOM NOGOMETU za učeniceUčenice Trgovačke škole osvojile su 2. mjesto na tur-

niru u malom nogometu održanom 19.10.2007. Za ekipu su nastupale Katarina Šarić, Ana Belošević, Suzana Jozić 3.d, Sanela Kozulić, Marina Krsnik, Marijana Perić i Aleksandra Kosanović 4.a, Bojana Popović, Antonija Gudelj, Božika Jozić 3.a, Danijela Jerković, Ana Kos i Maja Kržjak 1.d.

TURNIR U RUKOMETU za učeniceNa turniru u rukometu učenice Trgovačke škole osvo-

jile 3. mjesto. Turnir je održan 29.10.2007. Učenice koje se natjecale u rukometu bile su: Antonija Bok, Doroteja Moguš i Ana Cinek 1.a, Martina Pervan 2.a, Sanja Strmo-ta 3.a, Ana Belošević 3.b, Željka Matić i Katarina Šarić 3.d, Marina Krsnik, Marijana Perić i Kristina Brletić 4.a.

Veliko hvala našim profesorima Gordani Crnčić, Nataši Lukić i Bojanu Horvatu!

Dođoh, vidjeh, pobijedih! ® Marina Krsnik28 INVENTURA

Marina Krsnik, 4.a

Dođoh, vidjeh, pobijedih!

Zdrav život

Dobar izgled je važan jer se bolje osjećamo ako smo zadovoljne u svojoj koži. Ljepota nije najvažnija, ali nije niti nevažna. Polovica dobrog izgleda je u čistoći, njegovanosti i pozitivnom stavu koji odašiljete svojim držanjem, govo-rom i nastupom pred drugim ljudima. Ostalo čini šminka. Danas je biti lijep samo stvar izbora svakog čovjeka.

Kako postići dobar izgled? To je pitanje koje postavljaju vjerojatno sve djevojke. Zapravo je vrlo jednostavno dobro izgledati: važan je dobar odabir šminke i odjeće koja od-govara stasu svake od nas.

Što se tiče šminke, znate da ima mnoštvo nijansi sjenila, rumenila i sjajila. Trebate odabrati boje koje idu uz vaš ten i oči. Ako imate svijetle oči, savršeno vam pristaju ružičasta, ljubičasta, bijela i plava boja. Tamnim očima pristaje zele-na, bež, zlatna... Ukoliko naglašavate šminkom oči, usta neka budu našminkana diskretno. I obrnuto. Pretjerano nanošenje šminke na kraju donosi loš efekt.

Prije šminkanja treba očistiti lice tonikom te nakon toga premazati kremom. Nanijeti malo tekućeg pudera te krenuti sa šminkanjem očiju – četkicom lagano premazati oba kapka, a zatim dodati malo crne olovke, maskaru te lagano zarumeniti lice.

Uz dobru šminku za dobar izgled potrebna je i do-bra frizura. Ako imate dugu kosu, lagano je podignite i spustite pramen, dva neka uokviruju vaše lice...

Osobe sitnije građe bolje izgledaju u uskoj, struki-ranoj odjeći koja ističe figuru i naglašava ženstvenost. Poželjni su i dodaci u vidu šala, ogrlice, lančića od bižuterije i ini dodaci koji odvlače od nedostataka te privlače svojom atraktivnošću. Visokim i krupnijim djevojkama savjetu-jemo odjeću nešto tamnijih nijansi i ne previše usku, ali ne i prekomotnu... Izvrsne su dugačke suknje, majice V izreza ili tunike. U svakom slučaju, nemojte imati nikada više od tri boje na sebi jer ćete djelovati pretjerano. Imajte radije nekoliko kvalitetnih komada odjeće u svom ormaru nego masu jeftine, nekvalitetne odjeće koju nemate s čime kombinirati.

Zašto se uopće šminkati?To je doista samo vaš

izbor. No imajte na umu da svaka djevojka izgleda puno bolje uz sasvim malo šminke, osobito ako izlazi vikendom! Istina je da lj-epota ne čini čovjeka, ali kad se rano ujutro probudiš za školu i pogledaš se u zr-calo, vjerojatno shvaćaš da ti podočnjaci kvare izgled i sitne nečistoće umanjuju ljepotu. A potrebno je samo malo korektora ili pudera da bi se sve to prikrilo i da bismo se osjećale bolje! Većina nas ima lice koje može izgledati izvrsno uko-liko se malo potrudimo oko njega.

Kako postići dobar izgled?model: Sanela Bosanac, 1.c

vizažist: Martina Dokuš, 1.c

Moda i ljepota

PRIJE

POSLIJE

Kako postići dobar izgled? ® Sanela Bosanac | Martina Dokuš INVENTURA 29

NAPOMENA: ne pretjerujte u šminkanju!

Sastavila : Darinka Bojčić, prof.

U Č I T I I S A M O U Č I T IČ O N S P R I Č A S J I A R NI K A E A A P O T C E T D G F

O O V J I B O L E O I A O O ON L I I D DŽ LJ P M C L N A V RI A J V L O M A A I G K E I MC D A O R D E K T K I A Z N AA A Č P D E Z S I L I L U A TL B I O I J L L K D E N I Č IO A C L A V E O A T A D E R KK Z E K I S I K I T A T I Č AD U B A L O K Š I N A C I D U

NAVIJAČICEPOVIJESTZEMLJOPISŠKOLSKA PLOČASVJEDODŽBA KOLAC ZABADALO

POLKAMATEMATIKA UČIONICAČOKOLADAČITANKA TRGOVINAINFORMATIKA

LABUDKREDAŠKOLAKISIK UDICAČITATIUČITI I SAMO UČITI

PRIČAODJEK VRELOSABLJAKIDATIILIRUČENIK

NENICANUNATIIZLETIGONGTATICAKLIKASTIL

Može li plavuša od muškarca napraviti milijunaša? Može, ali samo ako je milijarder.

Žali se pacijent doktoru:- Doktore, u posljednje sam vrijeme počeo gubiti pam-ćenje. Što mi predlažete?- Platite unaprijed.

Kako se na Japanskom kaže Hrvatske ceste? SaMa JaMa.

Što imaju podmornica i Windowsi zajedničko? Čim otvoriš prozor počinju problemi.

Na satu hrvatskoga profesorica pita Ivicu:- Ivice, reci mi što povezuje Krležu, Šenou, Gavrana i Kušana?- Hm, jesu li svi igrali u reprezentaciji?

Jeste li znali da na Novom Zelandu ima 17 puta više ovaca nego ljudi?

Jeste li znali da je u Srednjem vijeku šećer bio toliko dragocjen da je vrijedio 9 puta više od mlijeka?

Jeste li znali da se 1930. godine dvaput dodjeljivao Oscar?

Jeste li znali da je Elvis Presley radio kao vozač ka-miona?

Jeste li znali da su šanse da poginete prilkom pada iz kreveta otprilike 1 naprama 2 milijuna?

Jeste li znali da riječ enciklopedija ima porijeklo u grčkom jeziku i znači “krug učenja“?

Razbibriga ® Darinka Bojčić30 INVENTURA

Osmerokrajku ispu-njavajte pojmovimakoji su otisnutiVELIKIM SLOVIMA! Ako ispravno riješite, n e u p o t r i j e b l j e n aslova čitana redom odozgo prema dolje, daju vam zapovijed, koju biste češće htjeli čuti od svojih profe-sorica i profesora.

Vicevi Jeste li znali?odabrao Ante Ćurić 1.b

Razbibriga

Da nisam profesorica/ravnateljica, radila

bih u vanjskoj trgovini. | mr. Nataša Vibiral

Moje omiljeno začinsko bilje je – kadulja. A da nisam profesorica, bila bih majstorica stolarskog zanata! | Darinka Bojčić, prof.

Narodnjake izrazito ne volim. Ne podnosim

ih. | Andrea Marković, prof.

Bojim li se miša? Ne. Pitanje je boji li se on mene?! | Marko Dragičević, prof.

Lijenost je ono što istinski ne podnosim...

| Gordana Petak, dipl.oec.

Vanilija ili čokolada? Vanilija sa čokoladom!| Soka Štefanec, prof.

Košarka – moj omiljeni sport.| Anita Blažeković, prof.

Zelena je moja omiljena boja.

| Ivana Čulo, dipl. oec.

Američki ili britanski humor? Britanski,

naravno. | Nikolina Marinić, prof.

Između mora ili planina uvijek ću se odlučiti za more, definitivno! | Etelka Testijan- Nemet, dipl oec.

Ljubav je za mene sve u životu, “number one”! | Danijela Ivanov-Štimac, prof.

Bila sam izuzetno vješta u korištenju šala-

bahtera. | Jadranka Đoreski, prof.

Da me pozovu u „Večeru za 5“, pripremila bih svojim gostima lazanje! | Gordana Crnčić, prof.

Zlato ili srebro? Hm... Bijelo zlato. (datum

rođenja poznat redakciji ;)) | Valentina Be-

ljan, prof.

Još nisam posjetio SAD, ali svakako namje-ravam. | Dario Malogorski, prof.

Detalji o vašim profesorima koje vjerojatno niste znali...

pitanja osmislile: Mateja Novačić, 1.a i Lidija Lukinec, 3.a

Šećer na kraju

Šećer na kraju ® Mateja Novačić | Lidija Lukinec INVENTURA 31

Ako moram birati između saune ili sanjkališta, biram snijeg! | Bojan Horvat, prof.

Najdraža TV serija – „Mućke“! This time,

next year... | Zoran Atlija, dipl. oec.

U trenucima slobodnog vremena radije bi-ram dobru knjigu nego bučno društvo u kafiću. | Ksenija Tkalčić, prof.

Najbolji TV voditelj mi je Mislav Bago.

| Dunja Stoiljković, dipl. oec.

Znam li rolati? Nego! Uskoro kreće nova izvannastavna aktivnost u našoj školi – ro-lanje! | Nataša Lukić, prof.

Rado bih se vratila u svoju mladost!

| Ivanka Jareb, dipl. iur.

Omiljena hrana su mi tjestenine svih vrsta.| Ornela Malogorski, prof.

Lopta mi je najdraža igračka iz djetinjstva...

| Dušan Bogovac, prof.

Što

misl

im o

sola

riju?

Ne

misl

im, n

ikad

a. I

da...

rom

antič

an s

am! |

Dal

ibor

Vuk

alov

ić,

prof

.

Moja fobija: bojim se dubine veće od 5 m.

Zato ne volim gledati serijale tipa „Dubina“

ili „Hrvatsko podmorje“. Ali zato obožavam

visine! | Angela Faletar, prof.

Miris češnjaka nikako ne može smetati jed-noj ljubiteljici talijanske kuhinje :). A tek škarpina prelivena maslinovim uljem sa češnjakom, peršinom i limunom...mmm... Smetali mi kad netko ‘miriši’ po češnjaku? Ma kakvi! | Sanja Kovačić, prof.

Film na koji sam plakao k’o “ljuta godina”?

Hm, ček’ da razmislim... Rambo!

| Vladimir Štefanec, prof.

Da ne živim u Hrvatskoj, voljela bih

živjeti u Francuskoj, San Tropez,

Azurna obala! | Dunja Vasić, dipl. oec.

Nekada sam obožavala slušati Beatlese i emi-siju za pomorce ponedjeljkom u 20 sati naHR 1. | Đurđa Wozdecky, dipl. oec.

U mladosti sam slušala rock i punk.

| Jadranka Rosić, dipl.ing.

Šećer na kraju ® Mateja Novačić | Lidija Lukinec32 INVENTURA

Detalji o vašim profesorima koje vjerojatno niste znali... IIŠećer na kraju