Upload
others
View
4
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
GORDAN TOT
IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU HRVATSKIH ŠUMA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka,2015
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKLUTET
IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU HRVATSKIH ŠUMA
Diplomski rad
Predmet: Međunarodno poslovanje 2 Mentor: prof. Heri Bezić Student: Gordan Tot Smjer: Marketing JMBAG: 0081124433
Rijeka, srpanj 2015
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 2
1.3. Cilj i svrha istraživanja .................................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 3 2. MEĐUNARODNO POSLOVANJE ................................................................................... 4
2.1. Vrste ugovaranja robne razmjene u međunarodnoj trgovini ........................................... 4
2.2. Izvoz kao oblik izlaska na strana tržišta .......................................................................... 5
2.3. Međunarodni trgovački običaji, pravila, konvencije i norme .......................................... 6 3. DJELATNOST PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME ........................................................ 10
3.1. Osnovni podaci .............................................................................................................. 10
3.2. Misija i vizija poduzeća ................................................................................................. 12
3.3. Ustrojna shema poduzeća .............................................................................................. 12
3.4. FSC ................................................................................................................................ 13
3.5. Exportdrvo ..................................................................................................................... 15 4. POSLOVANJE PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME S PODUZEĆIMA U EU ............. 16
4.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2011. godini ............................. 16
4.1.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2012. godini .......................... 17
4.1.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2013. godini .......................... 18
4.1.3. Ukupni promet u 2014. godini .................................................................................... 19
4.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2011. .......................................... 20
4.2.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2012. ....................................... 20
4.2.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2013. ....................................... 21
4.2.3. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2014. ....................................... 23 5.REALIZACIJA IZVOZNOG POSLA .............................................................................. 25
5.1. Postupak izvoza drvnih proizvoda putem dražbi ........................................................... 25
5.2. Postupak provedbe javnog nadmetanja ......................................................................... 26
5.3. Postupak provedbe izvoza prije EU .............................................................................. 32 6. PROMJENA NAKON ULASKA RH U EU .................................................................... 33
6.1. Carinski propisi koji se primjenjuju .............................................................................. 33
6.2. Carinski status robe ....................................................................................................... 34
6.3. Trgovina sa članicama Eu i s trećim zemljama ............................................................. 34
6.4. Zajednička trgovinska politika EU ................................................................................ 36
6.5. Porezi ............................................................................................................................. 37 7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 40
POPIS LITERATURE……………………………………………………………………. 42
POPIS SLIKA I TABLICA ……………………………………………………………… 43
POPIS PRILOGA………………………………………………………………………… 44
PRILOZI…………………………………………………………………………………..45
1
1. UVOD Vanjska trgovina važan je dio nacionalnog gospodarstva svake zemlje. Vanjskom trgovinom
nazivaju se sve transakcije koje se odvijaju između domaćeg poduzeća i nekog inozemnog
poduzeća. Ne postoji niti jedna država koja je gospodarski samodovoljna te svaka od njih
mora izaći na međunarodno tržište i na njemu prodati robu i resurse koje su joj višak, a kupiti
ono što joj je manjak.
Globalizacija je promijenila način na koji se posluje u svijetu, roba iz cijeloga svijeta je sve
dostupnija, i jedan klik miša na internetu je sve što nas dijeli od kupaca ili dobavljača ma gdje
god se oni nalazili, vrijeme isporuke je sve kraće, a načini transporta sve moderniji i jeftiniji.
Uz promjene na tehničkom planu poslovanja dolazi naravno i do promjena u
administrativnom dijelu poslovanja, naravno nabolje, ukidaju se carine, roba se sve lakše
uvozi i izvozi, broj birokratskih poslova i papirologije se pokušava maksimalno smanjiti, i
omogućiti robi iz cijeloga svijeta da bude konkurentna na bilo kojem tržištu na koje dođe.
Hrvatska kao relativno mlada i malena zemlja bila je u nezavidnom položaju što se tiče
vanjske trgovine, prije svega zbog rata koji se vodio, a kasnije i zbog raznoraznih
administrativnih i birokratskih poslova, izmjena u zakonodavstvu, multilateralnih i
bilateralnih pregovora koji su otežavali i odugovlačili ulazak Republike Hrvatske u svjetske
gospodarske organizacije. Hrvatska je punopravna članica Svjetske trgovačke organizacije od
studenog 2000. godine, a Europske unije od 1.7. 2013. godine.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zauvijek je promijenio i način poslovanja Hrvatske prije
svega sa ostalim članicama Europske unije, ali i sa ostalim zemljama koje nisu članice EU.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Predmet istraživanja rada je poslovanje Uprave šuma Senj sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i talijanskim Fantoni. Budući da je Slovenija duže članica Europske Unije, a
Hrvatska tek od srpnja 2013. javlja se i problem ovog istraživanja, a to je promjena u načinu
poslovanja između ta dva poslovna subjekta nakon pridruženja Hrvatske EU. Iz predmeta i
problema istraživanja proizlazi i objekt istraživanja a to su pravila, postupci i proces oko
2
jedne poslovne transakcije između prethodno spomenutih poduzeća, a zatim i promjene koje
su u tome nastupile nakon ulaska RH u EU.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
U vezi s prethodno navedenim predmetom, problemom i objektom istraživanja moguće je
izvesti i osnovnu radnu hipotezu: objektivnim spoznajama o načinu i obujmu poslovanja
između Hrvatskih šuma i Lestransa d.o.o, te Hrvatskih šuma i Fantonija moguće je dokazati
kako je ulazak Republike Hrvatske u EU unaprijedio njihov poslovni odnos.
Radna hipoteza postavljena na ovaj način implicira i pomoćnu hipotezu.
P.H.- ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je i pojednostavio proces od prvog kontakta,
narudžbe pa do isporuke između dva poslovna subjekta. 1.3. Cilj i svrha istraživanja
Temeljna svrha ovog diplomskog rada je upoznavanje poslovnog procesa između dva
poslovna subjekta u međunarodnoj trgovini u ovom slučaju Uprave šuma Senj i Lestrans
d.o.o. i dinamikom njihovog odnosa kroz pet godina. Osnovni cilj je prikazati koje su se
promjene dogodile nakon 1. srpnja 2013. godine i ulaska RH u EU, i kako je to promijenilo
način poslovanja između ta dva subjekta.
1.4. Znanstvene metode
Kako bi se iz istraživanja izvukli objektivni, precizni i pouzdani zaključci, pri obradi i
iznošenju informacija i činjenica, te prezentiranju rezultata i njihovoj formulaciji, korištene su
razne metode, prije svega povijesna metoda pri analizi poslovanja prethodno spomenutih
poduzeća u razmaku od pet godina, metode indukcije, metoda dedukcije, deskriptivna metoda,
razne statističke metode, metoda analize i sinteze, i razne druge. Također u radu su korišteni
podaci s web stranica, poslovni podaci iz arhiva Hrvatskih šuma, te saznanja i literatura
drugih domaćih i inozemnih autora.
3
1.5. Struktura rada
Rad je strukturiran kroz šest povezanih cjelina. Uvod objašnjava predmet, problem i objekt
istraživanja, izvedena je radna hipoteza, kao i pomoćna hipoteza, te su definirani svrha i cilj
istraživanja, kao i znanstvene metode korištene pri pisanju rada.
U drugom dijelu Teoriji objašnjava se što je to međunarodno poslovanje, zatim pobliže se
označava što je to izvoz i vrste izvoza, te neka pravila u međunarodnom poslovanju. Treći dio
se bavi djelatnošću poduzeća Hrvatske šume, nekim njegovim osnovnim značajkama,
ustrojnoj šemi i godišnjim izvješćima. Četvrti dio rada analizira poslovanje poduzeća
Hrvatske šume sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i Fantonijem unazad nekoliko
godina. Peti dio pobliže prikazuje kako izgleda realizacija jednog izvoznog posla između dva
poslovna subjekta, od prvog kontakta, preko isporuke do plaćanja. Šesti dio analizira kako
poslovanje izgleda i što se je promijenilo u poslovanju nakon ulaska RH u EU.
Sedmi dio je zaključak u kojem se uz statističku analizu i kratki osvrt na trgovinsku bilancu
nakon ulaska u EU iznose glavni problemi postojećeg načina trgovanja te ideje i prijedlozi za
poboljšanje.
4
2. MEĐUNARODNO POSLOVANJE
Vanjska trgovina iznimno je važan segment nacionalnog gospodarstva svake zemlje. Stoga je
predmet brige i pozornosti svake zemlje posebno, i međunarodne zajednice u cjelini. Zbog
svoje važnosti ona je od pamtivijeka predmet proučavanja znanstvenika. Vanjskom trgovinom
nazivamo sveukupnu trgovinu robom između jedne zemlje i inozemstva. Zbog nje dolazi iz
vrlo jednostavnog razloga, a taj je da nema niti jedne zemlje koja je toliko velika da raspolaže
svim resursima i prirodnim bogatstvima i materijalima.
2.1. Vrste ugovaranja robne razmjene u međunarodnoj trgovini
Postoje razni načini kojima poduzeće ulazi u proces međunarodne trgovine, a svaki od njih
nosi određene prednosti i nedostatke. Poduzeća koja odluče izaći na međunarodno tržište
stoga pokušavaju pronaći način koji najviše štiti njihove interese, minimizira rizik i povećava
njihovu zaradu s obzirom na okolnosti tržišta na koje izlaze.
Postoji mnogo faktora koji utječu na odluku o načinu sklapanja posla u međunarodnoj
trgovini. Najvažniji su: (Matić, B 2004.):
-vanjskotrgovinski, carinski i devizni i režimi zemalja koje trguju
-običaji u toj vrsti trgovine
-količina vrsta i kvaliteta, robe kojom se trguje i uslugama koje se pružaju
-rizici poslovanja vezani za tržište, poslovnog partnera i predmet kupoprodaje
- način plaćanja i naplata
-politički rizici koji se odnose na zemlju s kojom se trguje
-postojanje specijaliziranih tržišta (burzi i aukcija) i posebnih oblika ponuda (npr.
međunarodne licitacije), itd.
Sve su to i razlozi zbog kojih su razvijeni i zbog kojih se rabe različiti načini prodaje robe i
ugovaranja kvalitete i usluga u vanjskoj trgovini. Najrašireniji i najpoznatiji jesu: (Matić, B 2004.):
-prodaja izravnim pregovorima
5
-prodaja po viđenju robe u cijelosti
-prodaja na osnovi uzoraka
-prodaja po standardnoj oznaci
-licitacije.
Svaki od navedenih načina trgovanja ima svoje određene prednosti, ali i mane, te svaki
poslovni subjekt mora pronaći način koji najbolje odgovara vrsti robe kojom trguje, te
poslovnom okruženju u kojem posluje kako bi se što je više moguće zaštitio od rizika, te sam
sebi olakšao cjelokupni posao, te naravno ostvario što veću zaradu uz što manje troškove.
2.2 Izvoz kao oblik izlaska na inozemna tržišta
Na strana tržišta se može izaći raznoraznim putevima, tehnikama i načinima. Svaki od tih
puteva načina i tehnika je specifičan i jedinstven, te pruža neke određene pogodnosti i
prednosti i dozvoljava određeni način prilagodbe specifičnim okolnostima na cijelokupnom
međunarodnom tržištu. Naravno da uvijek postoji mogućnost kombiniranja različitih puteva i
tehnika kojima se izlazi na inozemna tržištima. Tako će poduzeća u nekim državama i
poslovima izlaziti izravno na tržište, dok će u drugim slučajevima i okolnostima izaći na
tržište neizravno, to jest preko nekog posrednika kako bi se zadovoljile i određene zakonske i
pravne odredbe. U nekim slučajevima idealno je nastupiti prodajom licence ili osnivanjem
svog vlastitog proizvodnog pogona u stranoj zemlji.
Na strana tržišta može se izaći na 7 različitih načina : izvozom robe, prodavanjem licence,
ugovornom proizvodnjom, ugovornim rukovođenjem, proizvodnjom u inozemstvu,
montažnom proizvodnjom i zajedničkim ulaganjima. (Lazibat, Kolaković 2004.).
Izvoz je osnovni i prvi način izlaska poduzeća na međunarodnu scenu. Uz to je i jednostavan,
jeftin i lagan. Vrlo malo „smeta“ standardnim poslovnim operacijama poduzeća i nosi manje
rizika od ostalih oblika izlaska strana tržišta.
S organizacijskog gledišta, poduzeće može samostalno izvoziti robu proizvedenu robu ili taj
posao može dati nekoj tvrtki u vlastitoj zemlji koja se bavi izvozom. Ako robu samostalno
izvozi riječ je o izravnom izvozu, a ako izvozi preko neke druge tvrtke u svojoj zemlji radi se
o neizravnom izvozu. Prije nego li se odluči o odabiru načina izvoza moraju se proanalizirati dva vrlo važna aspekta o mogućim kanalima distribucije: tijek prijenosa vlasništva s
6
prodavatelja na kupca i tijek fizičke distribucije robe. Tijekom apstraktne transakcije (naziva
se i prijenos vlasništva) nazivamo niz kupoprodaja predmetne robe koje sklapaju sudionici u
odabranom kanalu distribucije, a koji završava prijenosom vlasništva na krajnjeg kupca. Tijek
fizičke distribucije proizvoda sastoji se također od više faza u kojima se obavlja fizički
prijenos proizvoda na njegovu putu od proizvođača preko prijevoznika, skladišta, novog
prijevoznika pa do njegove isporuke krajnjem kupcu.
U neizravan izvoz ubraja se trgovina preko posredničkih organizacija koje mogu biti
poduzeća sa sjedištem u zemlji proizvođača (specijalizirana vanjskotrgovinska poduzeća,
trgovačke kompanije, izvozni prekupci), vanjskotrgovinski posrednici u užem smislu (inozemni zastupnik, distributer, komisionar, indent posrednik, broker, diler, komprador).
U izravnom izvozu domaći proizvođač određene robe izvozi robu direktno svom kupcu u
inozemstvu, to jest u njegovu tvrtku čije je sjedište u nekoj stranoj zemlji. Pored toga stvarni
prijenos novca i robe se odvija preko tvrtke koja je u vlasništvu ili kupca ili proizvođača, te se
ne koriste neovisni posrednici. Izvoz se također može realizirati korištenjem raznih
organizacijskih oblika u zemlji proizvođača (vlastita poslovnica za izvoz u vlasništvu
proizvođača, samostalni odjel, posebna tvrtka izvozne poslove.), putem vlastite trgovačke
mreže u inozemstvu ili preko trgovačkog putnika, ili se može izravno izvoziti preko
distributera i zastupnika u inozemstvu. (Lazibat, Kolaković 2004.).
Za poduzeće je vjerojatno ipak bolje da se bavi izravnim izvozom jer tada bolje može
kontrolirati i „krojiti“ vlastitu sudbinu, određivati „pravila igre“ za koja smatra da su za njega
najbolja, bolje se brinuti o robi, te na kraju postići bolji poslovni rezultat. Takva situacija ipak
nije moguća za mnoga poduzeća jer je ponekad to puno skuplji način poslovanja barem u
početku, te su mnoga poduzeća ipak prisiljena pouzdati se u trgovce i posrednike, te na taj
način plasirati svoju robu do krajnjeg kupca.
2.3. Međunarodni trgovački običaji, pravila, konvencije i norme
Posljednjih par desetljeća suvremeni svijet sve više postaje jedno veliko globalno tržište roba i
usluga. U razmjeni na takvom tržištu sudjeluju poslovni ljudi iz svih krajeva svijeta koji se
razlikuju po tome što potječu iz različitih kultura, različitih jezičnih i pravnih sustava, različite
su vjere itd. Iako razlike potiču trgovinu i pridonose njezinu rastu, one ipak mogu stvarati i
različite poteškoće i nesporazume koji onda opet dovode i do nepotrebnih i skupih sporova. Iz
7
tih je razloga poslovna praksa stalno težila i stvaranju određenih općih pravila i kodeksa
ponašanja kako bi se poslovanje olakšalo i ubrzalo.
Međunarodni trgovački izrazi služe kako bi se lakše sporazumjele jedna i druga ugovorna
strana oko odredbi u ugovorima i svojim pravima i obvezama. Kako bi se izbjegla različita
shvaćanja, nejasnoće i sporovi pri tumačenju nekih najvažnijih obaveza iz kupoprodajnih
ugovora, trgovačka praksa je stalno tražila način za njihovu unifikaciju.
U tu svrhu su stvoreni međunarodni trgovački izrazi za isporuku robe (Incoterms), jedinstvena
pravila i običaji za dokumentirane akreditive, jedinstvena pravila inkaso dokumenata i
jedinstvena pravila za bankarske garancije. Incoterms su trgovački izrazi koji jasno određuju
mjesto na kojem se isporučuje roba, kako se dijele troškovi između prodavača i kupca, te se
jasno određuje mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih uz robu kojom se trguje, tako da svi
koji se na direktan ili indirektan način bave poslovima međunarodne trgovine moraju
poznavati osnovno značenje tih klauzula. S pravnog gledišta pravila Incotermsa su trgovački
običaji, dakle ne obavezuju unaprijed nego obvezujućim postaju tek ako i kad oba ugovorna
partnera ugovore njihovu primjenu i unesu ih u ugovor. Ti izrazi se raspoređuju u skupine
E,F,C i D po početnim slovima kratica engleskih naziva. Skupina E ima samo jednu klauzulu
EXW koja se primjenjuje u raznim varijantama, skupina F ih ima tri: FAS, FCA i FOB, skupinu C čine četiri klauzule: CFR, CIF, CIP, CPT, dok skupinu D čini pet klauzula a
to su: DAF, DES, DEQ, DDP, DDU.
Popis Incotermsa (Zelenika R 2002.) :
1.EXW( Ex Works) Franko tvornica
Ovaj termin označava da je prodavateljeva obaveza isporuke robe ispunjena kada robu, u
točno dogovorenom roku, u svojim prostorijama da na raspolaganje kupcu. Obveze kupca su
maksimalne, a obaveze prodavatelja minimalne.
2. Skupina F- Njihova karakteristika je da glavni prijevoz i osiguranje robe nisu uključeni u
dogovorenu cijenu
FCA (Free carrier) prodavač je obavezan isporučiti robu prijevozniku na kopnu kojeg je
odredio kupac, na prije dogovorenom mjestu, i roba treba biti izvozno ocarinjena roba.
8
FAS (free along side ship) prodavatelj mora isporučiti robu uz bok broda u dogovorenoj luci. Prodavatelj mora ocariniti robu.
FOB (free on board) prodavatelj je dužan do dogovorenog roka na svoj trošak ukrcati robu na
brod, i također platiti carinu.
3. Skupina C- njima je zajedničko da glavni prijevoz plaća prodavatelj s tim da po CIP i CIF
prodavatelj mora platiti i trošak osiguranja.
CFR (Cost and Freight) izraz „cijena i vozarina“ označava da je prodavateljeva obaveza
ispunjena kada je roba na njegov trošak i rizik ukrcana na brod koji je rezervirao, te kada je
plaćena vozarina i ostali troškovi do krajnjeg odredišta.
CIF (Cost, Insurance, Freight) to znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu kao i u
prethodnom CFR Incotermu, ali mora platiti i osiguranje za cijelo vrijeme prijevoza.
CPT (Carriage paid to) „vozarina plaćena do“ označava da je prodavateljeva obaveza pribaviti
robu, na svoj je trošak izvozno ocariniti, snositi troškove i rizike do predaje, te snositi trošak
ukrcaja i troškove prijevoza do dogovorenog mjesta.
CIP (Carriage and Insurance paid to...) „vozarina i osiguranje plaćeni do...“. Prema CIP-u
prodavač mora platiti osiguranje robe s kojim pokriva rizik za robu koja se ošteti ili izgubi
tijekom prijevoza. Dužan je to učiniti s minimalnim pokrićem.
4. Skupina D- zajedničko im je da prodavatelj snosi sve troškove i rizik otpreme robe do
krajnjeg odredišta.
DAF (Delivered at Frontier) „isporučeno na granici“ označava da je prodavatelj svoju
obavezu isporuke ispunio kada, u dogovorenom roku, roba bude na raspolaganju kupcu na
prijevoznom sredstvu, izvozno ocarinjenu na granici i neistovarenu.
DES (Delivered Ex Ship) „isporučeno na brodu“ znači da je prodavateljeva obveza ispunjena
kada je roba kupcu na raspolaganju na brodu u dogovorenoj i označenoj odredišnoj luci.
Troškovi vezani uz dopremu robe u naznačenu odredišnu luku do dogovorenog vremena su
također prodavateljevi.
DEQ (Delivered Ex Quay) „isporučeno franko Obala“. Prodavateljeva obaveza je ispunjena u
trenutku kada je roba na raspolaganju kupcu, uvozno neocarinjena, na obali u unaprijed
9
označenom odredištu. Troškovi rizika i prijevoza robe kao i troškovi istovara robe na obalu su
prodavateljevi. Odnosi se na robu koja putuje morem ili rijekama.
DDU (Delivered Duty Unpaid) „isporučeno-neocarinjeno“ odnosi se na Incoterm u kojem je
prodavateljeva obaveza ispunjena kada roba uvozno neocarinjena i neistovarena s prijevoznog
sredstva bude stavljena kupcu na raspolaganje, a to se čini na naznačenom mjestu u odredištu,
najčešće u njegovu skladištu. Rizici i troškovi koji se mogu pojaviti dopremom robe do kupca
su prodavateljeva odgovornost.
DDP (Delivered Duty Paid) „isporučeno ocarinjeno“. Isto kao i DDU samo prodavatelj mora
snositi i troškove uvozne carine i postupak uvoznog carinjenja robe.
Svaki od navedenih Incotermsa ima svoje prednosti i mane ovisi sa čije se strane promatra, tj.
da li sa strane kupca ili sa strane prodavača. Neki od Incotermsa maksimalno opterećuju
prodavača koji snosi rizik i osiguranje dok neki maksimalno opterećuju kupca, dok postoje i
oni u kojima su odgovornost i obaveze podjednako raspodijeljene. O tome koji će se
trgovački običaj primijeniti ovisi o dogovoru dviju strana koje su u poslovnom odnosu.
Također koji će se običaj primijeniti ovisi i o vrsti robe kojom se trguje.
10
3. Djelatnost poduzeća Hrvatske Šume
Hrvatske šume su društvo sa ograničenom odgovornošću čiji glavni zadatak je gospodarenje
šumama u Republici Hrvatskoj. Tvrtka se između ostalih djelatnosti koje uključuju lovstvo,
turizam i rekreaciju bavi i trgovinom, točnije izvozom drvnih sirovina na domaće, ali i na
inozemno tržište. Hrvatsko drvo je vrlo cijenjeno u Europi, te je najkvalitetniji namještaj iz
Italije i Slovenije nerijetko napravljen od drva iz hrvatskih šuma. Već duže vrijeme se traži od
Hrvatskih šuma da što više pomognu domaćim drvoprerađivačima i omoguće im lakšu nabavu
sirovina i smanjene troškova. Hrvatski prerađivači drva moraju se što više okretati nišama i
kvaliteti jer teško da mogu konkurirati ipak puno većim i jačim poduzećima iz Italije ili
Slovenije, te bi ključnu ulogu u njihovom razvoju mogli odigrati upravo što bolji partnerski
odnosi s Hrvatskim šumama.
3.1. Osnovni podaci
U ovom poglavlju pobliže je opisana struktura Hrvatskih šuma, zatim djelatnosti kojima se
bave, namjena šuma te veličina teritorija kojima HŠ upravljaju.
Hrvatske šume su društvo sa ograničenom odgovornošću, a temeljni kapital iznosi
1.171.670.000,00 kuna, koji je u cijelosti uplaćen. Sadašnji oblik poduzeće je dobilo odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu od 8. 4. 2002. godine.
Direkcija se nalazi u Zagrebu, a u sastavu Hrvatskih šuma nalazi se 171 šumarija i 16 uprava
šuma-podružnica. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave, Nadzorni odbor kontrolira
rad poduzeća, a glavne odluke donosi Skupština društva. Poduzeće ima oko 8.500
zaposlenika. Njih 1.250 ima visoku stručnu spremu.
89% ukupnog prihoda Hrvatske šume zarade od primarne djelatnosti, a to je prodaja drveta.
No, u zadnje vrijeme sve su važnije i ostale djelatnosti povezane sa šumama između ostaloga
lovstvo, turizam, iznajmljivanje nekretnina, rekreacija.
11
Slika 1 grafički prikazuje sastav šuma u Hrvatskoj, najzastupljenije drvo je bukva sa 36%, ostale tvrde bjelogorice su na drugom mjestu sa 27%, dok je najmanje jasena (3%) i bora 2%
Slika 1. Grafički prikaz sastava šuma u Hrvatskoj
36%
27%
8%
3%
7%
4%
13%2%
Bukva
Hrast
Obični grab
Obični jasen
Ostale tvrde
bjelogorice
meke bjelogorice
jela i smreka
bor
Godišnje u Hrvatskim šumama naraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a svake godine se
posiječe 5,4 milijuna m3 bruto. Površina šuma u Hrvatskoj u 2014. godini iznosi 2, 688. 687
ha što je 47,4% površine kopna Hrvatske, od tog iznosa 2, 106. 917 ha u vlasništvu RH, a 581
770 ha u privatnom vlasništvu. Najvećim djelom šuma koje su državno vlasništvo gospodare
Hrvatske šume (2, 018.987ha).
Šume se razlikuju ne samo po vlasništvu već i po svojoj namjeni. Te namjene su sljedeće
(Hrvatske šume, 2015):
GOSPODARSKE – proizvodnja šumskih proizvoda, koji se kasnije prodaju
ZAŠTITNE – ponajprije služe kako bi se zaštitila zemljišta, naselja, vode, objekti i ostala
imovina,
ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode šume i dijelovi šuma
registrirani za proizvodnju šumskog sjemena. Šume za znanstveno istraživanje, i šume za
potrebe obrane RH
12
Hrvatske šume gospodare gotovo cijelim dijelom šuma koje su u državnom vlasništvu, tj. sa
čak 95%. 21% od ukupne površine šuma je u privatnom vlasništvu, dok je 79% u vlasništvu
države. 14% zaposlenika Hrvatskih šuma ima visoku stručnu spremu, dok 86% ima niže
razine obrazovanja.
3.2. Misija i vizija poduzeća
Svako poduzeće ima svoju misiju i viziju tj. svrhu postojanja i neki krajnji cilj, neku težnju.
Misija nekog poduzeća je izjava o njenoj svrsi postojanja, osnovni razlog postojanja
poduzeća, neka izjava koja razlikuje organizaciju od drugih, sličnih poduzeća, također opisuje
proizvod organizacije, tržište, tehnologiju i njene prioritete. Vizija je dugoročno usmjerenje
nekoga poduzeća, slika onoga što poduzeće želi biti u budućnosti, ona mora biti inspirativna,
usmjerena k izvrsnosti, primjenjiva i mjerljiva, zajednička.
Misija poduzeća Hrvatske šume je pobrinuti se da se gospodari šumama na cjelokupnom
području Hrvatske na ekološko, ekonomsko i socijalno odgovoran i efikasan način. Vizija
Hrvatskih šuma je da bude broj 1 trgovačko društvo koje se bavi gospodarenjem šuma u
regiji, te da podiže svijest građana o tome da su šume prirodno bogatstvo naše zemlje, te da
promiče načela održivog razvoja.
3.3. Ustrojna shema poduzeća
Shema poduzeća prikazuje ustroj i način na koji neka organizacija funkcionira. Svako
poduzeće ima svoju određenu shemu koja najbolje odgovara dijelovima njene organizacije i
kadrovima koje raspolaže i zadacima koji svaki kadar ima. Također, u svim poduzećima mora
postojati hijerarhija i lanac odgovornosti. Svaki dio poduzeća zadužen je za svoj dio posla, te
ukoliko svaki „kotačić“ mehanizma radi onako kako je predviđeno rezultati ne bi smjeli
izostati, te bi se trebalo pokazati da je cjelina veća i jača od samog broja njezinih dijelova.
Tablica 1. prikazuje ustrojnu shemu Hrvatskih šuma. Na čelu Hrvatskih šuma nalazi se
predsjednik Ivan Pavelić, Upravu čine dvije osobe, a to su gospođa Marija Vekić i gospodin Ivan Ištok, dok kontrolu rada vrši Nadzorni odbor. Članove uprave i Nadzornog odbora
imenuje Vlada RH, dok temeljne odluke donosi Skupština društva. U sastavu tvrtke nalazi se
16 Uprava šuma-podružnica (Bjelovar, Buzet, Delnice, Senj, Gospić, Karlovac, Koprivnica,
Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Požega, Sisak, Split, Vinkovci, Zagreb) i 171 Šumarija. Hrvatske šume imaju još nekoliko manjih tvrtki
13
svom vlasništvu, a to su: Ambalaža d.o.o. Lanišće, Drvna galanterija d.o.o. Vrbovsko, Kamenolomi Krašić d.o.o., Šumska biomasa d.o.o., Hrvatske šume Consult d.o.o. i Rasadnik Piket d.o.o.
Tablica 1. Ustrojna shema Hrvatskih šuma
SKUPŠTINA
NADZORNI ODBOR
UPRAVA
Sektor za šumarstvo Sektor komercijalnih poslova Sektor plana analize i informatike
Sektor ostalih djelatnosti Sektor za financije i računovodstva Sektor pravnih poslova
Sektor interne revizije i kontrole
Uprava šuma podružnica (1-16)
Šumarija (1-169)
Radna jedinica (1-21)
Tvrtke u vlasništvu Hrvatskih šuma
Ambalaža d.o.o. Lanišće Drva galanterija d.o.o. Vrbovkso Kamenolomi Krašić
Šumska biomasa d.o.o. Hrvatske šume Consult d.o.o Rasadnik Piket d.o.o.
Izvor: Hrvatske šume, 2015
3.4. FSC (Forrest Stewardship Council)
Nakon što su izvršeni detaljni inspekcijski pregledi 2012. godine, Hrvatske šume ispunile su
uvjete koje je trebalo kako bi stekle pravo da u narednih 5 godina svoje proizvode predstavljaju
kao certificirane FSC proizvode.
Forrest Stewardship Council – („Chain Of Custody) (FSC) sustav približava praksu i proizvode
odgovornih šumarskih poslovodstava s potrošačima FSC tvrtke prikazuju kako upravljaju
šumama s ciljem da zaštite okoliš i da budu sociološki odgovorne te označavaju svoje
proizvode FSC logotipom. Certifikat izdaje Soil Association Woodmark iz Bristola u
14
Velikoj Britaniji. FSC certifikat se izdaje kako bi se osigurao održivi razvoj u gospodarenju šumama u nadi da će ljudi radije kupovati, makar i po višoj cijeni, proizvode koji su
proizvedeni u šumama kojima se gospodari na održiv i ekološki prihvatljiv i osviješten način,
nego proizvode nepoznatog i nedokazanog porijekla. Potrošači diljem svijeta sve su više
ekološki osviješteni osobito u razvijenim zemljama, te veliku važnost pridaju eko
proizvodima.
"Hrvatske šume" posjeduju FSC certifikat za gospodarenje šumama od 2002. godine. FSC
certifikat garantira da se prema ekološki, socijalno i ekonomski visokim standardima
gospodari šumom. FSC certifikat velika je čast i globalno priznanje, te dokaz da je način na
koji se gospodari šumama unutar Hrvatskih šuma odrađen prema posebnim kriterijima. FSC
certifikatom hrvatski šumari, koji već dugi niz godina na odgovoran način gospodare izuzetno
važnim resursom, su dobili veliko priznanje.
Mnogo znači i činjenica da Hrvatske šume mogu svoje proizvode na tržište stavljati kao FSC
certifirane proizvode, jer to uvelike pomaže hrvatskoj drvnoj industriji, te joj pojačava ugled. 250 FSC COC certificiranih tvrtki koje se nalaze u Hrvatskoj su time dobile značajnu
komparativnu prednost, te su drvoprerađivači time mnogo dobili. FSC certifikat će biti poticaj
izvozu hrvatske drvne industrije i to tako što će FSC certifikat pomoći da se postigne veća
dodana vrijednost proizvoda. Hrvatska je prva zemlja ove regije koja je dobila FSC certifikat,
što je veliko postignuće i iskorak za hrvatsko šumarstvo, te ujedno i jedan od najvećih dometa
šumarske struke.
Certifikacija šuma, koja je prisutna već 13 godina, ušla je u svoju zrelu fazu. Na nju se u
početku gledalo kao na čudnu novotariju s kojom dolaze i neka nerazumna ograničenja, ali s
vremenom sve ju se više prepoznaje kao uobičajeni dio svakodnevnog posla u šumarstvu. Naše zakonodavstvo, iskustvo i šumarska praksa sadrže u sebi principe FSC standarda. Gospodarenjem šuma po FSC standardima trajno se dokazuje ispravnost struke i dodatno se
legitimira pred očima javnosti.
Za prosječnog kupca, koji kupuje drvne proizvod, FSC logotip označava garanciju da
proizvod koji kupuje nije proizveden na način koji šteti šumama, te da on svojom kupnjom ne
pridonosi nemilosrdnoj eksploataciji šuma i šumskih resursa. Danas je sve više ljudi ekološki
osviješteno, te će posjedovanje ovog certifikata pomoći da se hrvatske šume prepoznaju kao
prijatelj okoliša, te će steći naklonost mnogih kupaca.
15
3.5. Posrednik u poslovanju Hrvatskih šuma prije ulaska u EU (Exportdrvo)
Prije ulaska u EU Hrvatske šume su svoj izvoz morale obavljati preko posrednika, a za
Hrvatske šume taj posrednik je bio „Exportdrvo“ d.d. Hrvatske šume nisu posjedovale licence
koje su im bile potrebne za međunarodno trgovanje, te su iz tog razloga morali imati svog
posrednika.
Exportdrvo je poduzeće koje se bavi izvozom drvnih proizvoda primarnog, polufinalnog i
finalnog sektora drvno prerađivačke industrije, te je u poslu više od 50 godina. Veliku
prednost u izlasku na tržište Europske unije Exportdrvo ima u tome što je jedno od prvih
poduzeća u Hrvatskoj koje je vlasnik FSC™ certifikata za sve skupine drvnih proizvoda koje
su namijenjene izvozu. Želja Exportdrva je da proizvodi hrvatske drvne industrije budu
prepoznatljiva robna marka, te uspostava mehanizma koji će omogućiti domaćim
proizvodima da na zahtjevnom međunarodnom tržištu bude konkurentni. Exportdrvo u
nastojanjima da udovolji svim zahtjevima modernog tržišta orijentira se prema kvaliteti i
diferencijaciji proizvoda i usluga. ( Exportdrvo, 2015)
Exportdrvo posluje transparentno i pouzdano, te ima vlastita inozemna tržišta što je njihova
velika prednost. Poslovanjem tokom niza godina Exportdrvo je došlo u kontakte s preko 2000
poduzeća u svijetu. Partneri dolaze iz svih krajeva svijeta, a među glavnima su oni iz
Njemačke, Italije, Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Egipta i nordijskih zemalja.
16
4. POSLOVANJE PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME S PODUZEĆIMA U EU
Jedna od djelatnosti poduzeća Hrvatske šume je i izvoz drvnih sirovina, a za potrebe ovog
rada proanalizirat ću poslovanje Hrvatskih šuma sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i
talijanskim poduzećem Fantoni. Promatrano razdoblje će biti ono između 2011. godine i
2014. godine.
Lestrans je slovensko poduzeće koje se bavi trgovinom i nalazi se u blizini Ljubljane te često
trguje sa Hrvatskim šumama, a bavi se uglavnom preprodajom. Posluje od 1992. godine.
4.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2011. godini
U tablici broj 2 nalaze se podaci o trgovini između Hrvatskih šuma d.o.o i slovenskog
Lestransa za 2011. godinu. Podaci su dobiveni iz računovodstva Hrvatskih šuma (Uprava
šuma Senj). Stupac jedinična mjera odnosi se na veličinu promjera drva.
Tablica 2. Promet između HŠ i Lestransa u 2011. godini
Naziv robe Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Pilanski trupci II
25-39 131,48 38.571,88
Bukva obična
Pilanski trupci II
40-49 41,97 12.301,36
Bukva obična
Pilanski trupci II
>50 6,45 1.890,54
Bukva obična
Pilanski trupci III
25-39 238,72 70.069,88
Bukva obična
Pilanski trupci III
40-49 187,39 54.923,24
17
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Kao što je iz gore navedene tablice vidljivo ukupni promet je iznosio 211.995,03 kn za
ukupno 722,88 m3 drvnih sirovina od čega je najviše bilo prodano pilanskih trupaca III (25-
39 promjera) 238,72 m3 u vrijednosti od 70.069,88 kuna. Dogovoreno je da se posao odvija
po EXW incotermu što znači da Lestrans snosi sve troškove prijevoza.
4.1.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2012. godini
Tablica broj 3 prikazuje promet između Hrvatskih šuma i Lestransa za godinu 2012. U 2012.
godini promet između dva poduzeća se povećao, ali ovaj put nisu trgovali pilanskim trupcima
već isključivo drvima za ogrijev.
Tablica 3. Promet između HŠ i Lestransa u 2012. godini
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijevno drvo
7-25 6.049,88 1.780.276,50
Troškovi izvoza 6.049,88 45.312,06
UKUPNO 6.049.88 1.825.588,56
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Tablica broj 2 nam otkriva kako se je promet između dva poduzeća u 2012. godini značajno
povećao, gotovo 9 puta, te je iznosio 1.780.276,50 kuna za količinu od 6.049,88 m3.
Promijenila se i vrsta sirovine kojom se trgovalo, a to su bila drva za ogrijev. Troškovi izvoza
za naprijed navedenu godinu iznosili su 45.312,06 kuna.
Bukva obična
Pilanski trupci III
>50 116,87 34.238,13
UKUPNO 722,88 211.995,03
18
4.1.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2013. godini
2013. godina bila je vrlo bitna za Republiku Hrvatsku pa samim time i za hrvatska poduzeća
čiji se način poslovanja promijenio ulaskom u Europsku uniju.
2013. godinu ću podijeliti na dva dijela, tj. na dio prije ulaska u EU dakle od 1.1. do 30.6. i na
dio nakon ulaska u EU od 1.7. do 31.12.
a) Poslovanje u prvom dijelu godine (1.1.-30.6.2013.)
U tablici broj 4 se nalaze podaci iz računovodstva Hrvatskih šuma o prometu između
Hrvatskih šuma i Lestransa za razdoblje od 1.1. do 30.6. 2013. godine tj. za razdoblje prije
ulaska RH u EU.
Tablica 4. Promet između HŠ i Lestransa u prvom dijelu 2013. godine
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Troškovi izvoza u prvom dijelu 2013. godine iznosili su 35.593,62 kune za količinu od
5689,43 m3. Prema podacima iz tablice broj 3 možemo doći do zaključka da je promet u prvoj
polovici 2013. godine gotovo nadmašio učinak iz cijele 2012. godine. Ponovo je glavna
sirovina prodaje bilo bukvino drvo za ogrijev u količini od 5.539,43 m3 za cijenu od
1.710.313,45 kuna. U manjoj mjeri se trgovalo drvom za drvne ploče koje se koriste za
daljnju preradu. Prodano je 116,22 m3 drva za drvne ploče od obične jele i 33,78 m3 od
obične smreke, tako da dolazimo do ukupne količine od 5.689,43 m3 drvnih sirovina po
cijeni od 1.737.933,95 kuna.
Naziv robe-usluga Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijevno drvo
7-25 5.539,43 1.710.313,45
Obična jela
Drvo za drvne ploče
>7 116,22 21.475,24
Obična smreka-ploče >7 33,78 6.145,26
UKUPNO 5.689,43 1.737.933,95
19
b) Poslovanje u drugom dijelu godine (1.7.-31.12.)
Tablica 5. Promet između HŠ i Lestransa u drugom dijelu 2013. godine
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva ogrijev 7-25 6.511,08 2.132.619,63
Bukva ploče >7 88 28.490,66
UKUPNO 6599.08 2.161.110,29
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Troškovi izvoza u drugom dijelu godine iznosili su 17.111,85, te su manji nego u prvom
dijelu godine što se može objasniti činjenicom da se trgovalo s manje vrsta robe. U drugom
dijelu godine ponovo je drvo za ogrijev glavni predmet trgovine sa 6.511,08 m3 u iznosu od
2.132.619,63 kn. Prodano je i 88 m3 bukvinih ploča za 2.161.110,29 kn. Ukupna cifra za
2013 godinu iznosi 3.899.044,24 kn za količinu od 12.288,51 m3. Vidljivo je da se promet
povećao nakon 1.7. i ulaska RH u EU što može značiti da je upravo to razlog većeg prometa,
no u ovakvoj vrsti trgovine često zna presuditi i pronalazak bolje ponude pa je moguće da su
Hrvatske šume u tom periodu imale i ponudu koja je najbolje odgovarala slovenskom kupcu.
4.1.3. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2014 godini.
Tablica broj 6 prikazuje dinamiku poslovnog odnosa u godini 2014. To je prva puna godina
otkako je RH članica EU.
Tablica 6. Promet između HŠ i Lestransa u 2014. godini
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijev
7-25 7.739,86 2.276.536,17
Troškovi prijevoza 596.048,87
Ukupno 2.893.822,68
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
20
Tablica broj 6 nam pokazuje da se poslovanje između Hrvatskih šuma i Lestransa smanjilo u
odnosu na 2013. godinu, te iznosi 2.276.536,17 kn za količinu od 7.739,86 m3. Navedeni
iznos predstavlja pad od 1.622.508,02 kn ili 41,61 % u odnosu na prethodnu godinu. Treba
ponoviti da uzrok jednostavno može biti da ponude Lestransa nisu zadovoljile na natječaju ili
je Lestrans pronašao neku bolju ponudu negdje drugdje ili pak nije bilo jednake potražnje kao
godinu prije, ali treba napomenuti da su rezultati i dalje bolji od godina kada RH nije bila u
EU
4.2.. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2011.
„Fantoni Spa“ je talijansko poduzeće koje se nalazi u blizini Udina koje se bavi proizvodnjom
uredskog materijala, panela i šperploča. Tablica broj 7 prikazuje promet između Hrvatskih
šuma i talijanskog poduzeća. Predmet trgovine bilo je bukovo drvo za drvne ploče.
Tablica 7. Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2011. godini
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična-drvo
za drvne ploče
>7 13.564,51 4.452.872,15
Ukupno 13.564,51 4.452.872,15
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Tablica 7 prikazuje da je u 2011. prodana količina od 13.564,51 m3 po cijeni od 4.452.872,15
kuna, a jedina sirovina kojom se trgovalo je obična bukva za drvene ploče. Iz priloženog
vidimo da je cijena jednog m3 je iznosila 328 kn.
4.2.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2012.
U 2012. godini bilježi se pad u trgovini između ova dva poduzeća. Fantoni je naručio znatno
manje količine drva za drvne ploče točnije 8127,36 m3 manje što je za 59% manje u odnosu
na prethodnu godinu. Razlog tome može biti velika zaliha koja je ostala od godine ranije, ali i
smanjena potražnja za tom vrstom sirovine ili pak pronalazak bolje ponude kod drugog
prodavatelja.
21
Tablica 8. Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2012. godini
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
U 2012. godini prodano je tek 5.534,16 m3 drvnih sirovina po iznosu od 1.871.359,77 kn što
predstavlja značajan pad u odnosu na godinu prije. I dalje je glavni predmet trgovine drvo za
drvne ploče uglavnom od obične bukve a nešto malo i od ostalih tvrdih bijelih drva.
4.2.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2013.
Prvi dio godine prije ulaska u EU (1.1.-31.6.)
Godina 2013-a. je također kao i na primjeru Lestransa podijeljena u dva dijela, tj. u dio prije
ulaska RH u EU i na dio nakon ulaska RH u EU i prema financijskim pokazateljima može se
zaključiti da je članstvo Hrvatske u EU pozitivno doprinijelo odnosu između ova dva
poduzeća.
Tablica broj 9 prikazuje poslovanje između Hrvatskih šuma i „Fantoni“ u prvom djelu 2013.
Tablica 9. Promet između HŠ i Fantoni Spa u prvom dijelu 2013. godine
Naziv robe Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijevno drvo
7-25 319,13 105.974,98
Ukupno 319,13 105.974,98
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Naziv robe Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
drvo za drvne ploče
>7 5.437,15 1.849.477,81
Ostala tvrda bjela
drva za drvne ploče
>7 97,01 21.881,96
Ukupno 5.534,16 1.871.359,77
22
U prvom dijelu godine do 1. srpnja prodano je 319,13 m3 obične bukve za ogrijevna drva u
iznosu od 105.974,98 kn, dok je u drugom dijelu godine prodano 2.868,90 m3 u vrijednosti od
967.046,47 kn. Moguće je da razlog tome leži i u činjenici da se drva za ogrijev ipak kupuju
u određenom dijelu godine, tj. u drugom periodu godine početkom zime pa je zato prodaja za
drugi dio godine puno veća nego za prvi. Također je prodano i 453,10 m3 tvrdih bijelih drva
za drvne ploče u iznosu od 155.516,44 kn. Drva za drvne ploče ovo poduzeće koristi za
proizvodnju panela i šperploča. Kada se usporedi cijela 2013. godina u kojoj je vrijednost
prodanih drvnih sirovina Hrvatskih šuma iznosila 1.228.537,89 kn s prethodnom 2012. u kojoj
je prodana roba u vrijednosti od 1.871.359,77 kn, vidljiv je pad od 34,3% u 2013. godini. Za
razliku od primjera na poslovanju slovenskog Lestransa pozitivni pomaci ulaska RH nisu
odmah vidljivi i na primjeru poslovanja s talijanskim Fantoni Spa. Moguće je da se slovensko
brže i efikasnije prilagodilo promjenama načina poslovanja od talijanskog, no u slučaju oba
poduzeća vidljivo je da je godina nakon ulaska RH u EU značajno uspješnija od godina kada
nismo bili članica EU, te se prijelazni period, tj. druga polovica 2013. godine može možda
promatrati i kao neka anomalija do koje je došlo zbog različitih reakcija svakog poduzeća na
novonastalu promjenu u načinu na koji se trguje. Za očekivati je da se i u narednim godinama
vidi pozitivan rast na području trgovine drvnim sirovinama.
Drugi dio godine nakon ulaska u EU (1.7.-31.12.)
Tablica broj 10 prikazuje poslovanje HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 2013. godine
Tablica 10. Promet između HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 2013.
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijev
7-25 2.868,90 967.046,47
Tvrda bijela drva za
drvne ploče
>7 453,10 155.516,44
Ukupno 3322 1.122.562,91
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
23
Drugi dio godine bio je uspješniji od prvog dijela godine prodano je ukupno 3322 m3 drvnih
sirovina u iznosu od 1.122.562,91 kn. Vidljiv je značajan pomak u odnosu na prvi dio godine,
ali također primjećujemo pad u odnosu na cijelu prethodnu godinu.
4.2.3. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2014.
Tablica broj 11 daje uvid u ostvarenu trgovinu između HŠ i talijanskog Fantoni Spa za godinu
2014. prvu punu godinu Hrvatskog članstva u EU i također godinu za koju su se mogli
očekivati i najbolji rezultati što se je na primjeru poslovanja sa ovim talijanskim poduzećem i
ostvarilo.
Tablica 11. Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2014. godini
Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos
Bukva obična
Ogrijev
7-25 28.367,99 7.947.968,48
Ostala tvrda bijela
drva- Ogrijev
7-25 66,00 16.368,00
Borovi
Drvo za drvne ploče
>7 225,00 39.375,00
Ukupno 28.658,99 8.003.711,48
Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj
Tablica broj 10 pokazuje rekordnu godinu što se tiče poslovanja ovih dvaju poduzeća,
predmet trgovine je kao i prije ostao isti drva za ogrijev i drva za drvne ploče, te je ukupno
prodano 28.658,99 m3 drvnih sirovina u iznosu od 8.003711,48 kn, što je zbilja jako velik
napredak u odnosu na prethodne godine.
Sami financijski pokazatelji o vrijednosti transakcija i količini nabavljene robe variraju kroz
godine i to ponekad s velikim razlikama, ali treba uzeti u obzir da ta poduzeća naravno ne
trguju uvijek isključivo s Hrvatskim šumama pa neke drastičnije razlike u padu obujma
poslovanja se može potražiti i u tome što poslovanje ide javnim nadmetanjem, pa ponekad
24
poduzeće uspije ponuditi pravu cijenu i ostvariti kupnju, a ponekad njihova ponuda i nije
najbolja, te moraju potražiti drvne sirovine negdje drugdje. Ipak, može se zaključiti da se
nakon ulaska RH u EU promet sa oba inozemna poduzeća povećao u odnosu na godine prije
ulaska u EU, te se takav trend rasta može očekivati i u narednim godinama.
25
5.REALIZACIJA IZVOZNOG POSLA
Postupak trgovanja Hrvatskih šuma promijenio se nakon ulaska RH u Europsku uniju. Prije
ulaska u EU Hrvatske šume su trgovale sa inozemnim kupcima putem posrednika, a to se
promijenilo 1. srpnja 2013. godine. Od tog datuma HŠ trguju sa inozemnim kupcima bez
prisustva bilo kakvog posrednika putem vlastitog izvoza, a budući da je to trgovina unutar EU
ne plaća se više niti PDV. Smanjeni su i troškovi poslovanja jer više nema posrednika. Kada
Hrvatske šume zaprime ponudu nekog kupca iz EU sve što treba učiniti prije početka
poslovanje je provjeriti VIES (VAT Information Exchange System) kupca, te ako je valjan
može se započeti razmatranje ponuda, inače se s takvim kupcem ne trguje. U nastavku je
opisan postupak provedbe izvoza drvnih proizvoda.
5.1. Postupak izvoza drvnih proizvoda putem dražbi
Način na koji Hrvatske šume obavljaju izvoz je putem javnih dražbi na koje se mogu javiti
strane fizičke i javne osobe, te nakon što ponuda ispuni određene kriterije da uđe u
razmatranje najboljih ponuda dobiva pravo otkupa robe.
Prema odredbi članka 6. Zakona o trgovini („Narodne novine“ broj: 87/08, 96/08,116/08 i 79/06) dražba je definirana kao način kojim se obavlja trgovina na veliko i malo, te se njome
organizira prodaja robe kupcu koji da najbolju ponudu koja se temelji na javnoj objavi u
određeno vrijeme i na određenom mjestu.
Druga stavka 6. članka Zakona propisuje da se dražbe mogu obavljati na povremenoj ili
stalnoj bazi, te je odlukom zakonodavca Vlada Republike Hrvatske obvezana propisivati
kriterije prema kojima se organiziraju dražbe, popis drvnih sirovina koje se obvezno moraju
prodavati putem dražbe, te način poslovanja i postupak prodaje.
Drva koja se prodaju na dražbi su: drvo za ogrijev, neobrađeno drvo s korom ili bez nje, te
okresano drvo ili grubo obrađeno i trupci. Hrvatske šume, godišnjim planom prodaje određuju
koja će količina drvnih proizvoda u vlasništvu RH biti prodana putem dražbi.
Na nadmetanje su se slobodni prijaviti domaći i strani kupci osobno ili preko svojih
zastupnika, a javno nadmetanje se provodi odvojeno ili zajedno.
26
5.2.Postupak provedbe javnog nadmetanja
Postupak javnog nadmetanja ili dražba je strogo regulirani proces koji osigurava pošteno
nadmetanje između kupaca i odabir najbolje ponude od strane Hrvatskih šuma. Postoji jasna
procedura i kriteriji koje moraju zadovoljiti kupci kako bi ušli među ponude koje se
razmatraju i koje uopće mogu biti prihvaćene.
Vrste drvnih proizvoda koji su navedeni u članku 1. Uredbe, prodaju se na javnom nadmetanju.
Povjerenstvo koje imenuje ministar zadužen za poslove gospodarstva i ministar zadužen za
poslove šumarstva, zaduženi su za to da se Uredba provede, a članovi Povjerenstva dolaze iz
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva, i vodnog gospodarstva, Hrvatskih šuma i
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (članak 8. Uredbe).
Povjerenstvo također nadgleda i upravlja i primjenama svih važećih propisa koji se odnose na
prodaju drvnih sirovina, a to čini tako da provjerava sve dokumentacije koje služe kao dokaz
o porijeklu robe, s obzirom na to da prateća dokumentacija mora biti u skladu sa stvarnim
stanjem robe po količini, vrijednosti robe i kvaliteti.
Na popratnicama je naznačeno o kojoj se vrsti drveta radi, kvaliteta drva, evidencijski broj
trupca i količina robe u m3 ili tonama, napomena da li je riječ o drvima iz državnih šuma
kojima gospodare Hrvatske šume ili je riječ o drvima iz privatnog posjeda, a što se može
vidjeti iz oznaka režijskog čekića, koji je dio svake popratnice.
Povjerenstvo ima pravo izvršavati kontrolu nad dokumentacijom, te robom navedenom u toj
dokumentaciji, a sve u svrhu da se spriječi nelojalno tržišno nadmetanje i zlouporaba
trgovanja predmetnom robom, a na štetu prirodnog bogatstva u vlasništvu Hrvatskih šuma.
Dražbe za drvne sirovine koje su namijenjene izvozu, provode se na tjednoj bazi, obično
petkom tokom cijele godine u prostorijama HŠ u Zagrebu, a temeljem objavljenog natječaja
na internetskim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o.
Slika 4 prikazuje internet stranicu na kojoj se može vidjeti javne natječaje Hrvatskih Šuma i
na kojoj se može javiti na javni natječaj.
27
Slika 4. Javni natječaj Hrvatskih šuma
Izvor: Hrvatske šume, 2015
Natječaj za prodaju drva, iz državnih, ali i privatnih šuma mora sadržavati sljedeće podatke (Hrvatske šume, 2015): 1. Ime vlasnika robe,
2. vrstu proizvoda i njegov naziv
3. kvalitetu i opis proizvoda,
4. količinu proizvoda,
5. Jediničnu cijenu proizvoda, bez PDV-a,
6. lokacija prodaje – paritet
7. mjesto i vrijeme pregleda drvnih proizvoda,
8. rok za slanje ponuda,
28
9. mjesto, datum i sat otvaranja ponuda,
10. utvrđivanje mogućnosti sudjelovanja kod otvaranja ponuda,
11. instrumente kojima se osigurava plaćanje,
12. rok za prikupljanje ponuda
13. adresu za dostavu ponuda,
14. rok za obavještavanje ponuditelja o najpovoljnijoj ponudi,
15. kriterije po kojima se bira najbolja ponuda,
16. rok za rješavanje prigovora,
17. naznaku da li se radi o nadmetanju za domaće tržište ili izvoz,
18. mjesto gdje će se obaviti nadmetanje.
Kvaliteta drva koje se prodaje utvrđuje se temeljem važećih normi, a cijene utvrđuje cjenik
glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma.
Po objavi natječaja svi zainteresirani za kupnju moraju dostaviti na adresu Povjerenstva,
pismenim putem svoje ponude u zatvorenim omotnicama, tako da pečat tvrtke jednim dijelom
zahvaća preklopni dio omotnice, na način da bez oštećenja otiska pečata nije moguće otvoriti
omotnicu, s naznakom „ ZA POVJERENSTVO” i „NE OTVARATI” i to ne kasnije od dana
na koji se otvaraju ponude, neposredno prije otvaranja.
Podaci koji su obavezni u ponudi te obrasci na kojima se podnosi ponuda propisani su člankom 7. stavkom 1. i 2. Uredbe. Primjer jednog takvog obrasca nalazi se na kraju rada u
popisu priloga.
Obrazac A koristi se kada su predmet prodaje drvni sortimenti iz šuma u državnom vlasništvu,
dok se obrazac B koristi kada se trguje za drvnim sortimentima iz šuma u privatnom
vlasništvu.
Otvaranje ponuda je javno, sa čitanjem naglas svake ponude
Ponuda je mora sadržavati navedene podatke (Hrvatske šume, 2015): a) Ime i adresu ponuđača;
29
b) (OIB);
c) Jediničnu cijenu i količinu drvnog sortimenta na koju se ponuda odnosi
d) oznaka nadležne uprave šuma, podružnice i šumarije za drvni sortiment koji potječe iz
državnih šuma;
e) ponuđenu cijenu za ukupnu količinu ;
f) uvjeti plaćanja, i naziv i matični broj ovlaštene banke;
g) napomenu je li riječ o drvnom sortimentu iz državnih ili privatnih šuma;
h) naznaku zemlje izvoza i valute naplate iznosa izvoza,
i) naziv izvoznika;
j) datum i potpis i pečat ponuditelja.
Nakon što se provede javno nadmetanje Povjerenstvo pismenim putem zabilježava sve
zaprimljene ponude, te bira najbolju ponudu po svakom proizvodu koji je bio na dražbi, te
potom sastavlja Zapisnik o utvrđenom koji šalje svima koji su se javili na javno nadmetanje.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kupcima s najboljim ponudama daje pravo
otkupa određenog sortimenta, te mu izdaje „Obavijest o provedenom javnom nadmetanju“
koje služi kao dokaz na pravo kupnje te također njime vlasnik robe ostvaruje i pravo izvoza
drva koje je kupio.
Kada se roba koju su Hrvatske šume prodale, cjelokupna dokumentacija koja prati prodanu
robu mora biti u skladu sa stvarnim stanjem po vrsti, količini, kvaliteti i vrijednosti robe
Ako se prodaju drvne sirovine iz privatnih šuma postoje malo drugačija pravila i procedure.
Povjerenstvo za provedbu već ranije spomenute Uredbe, u slučaju da je predmet prodaje
putem javnog nadmetanja i izvoza roba iz šuma koje su u privatnom vlasništvu, prije objave
natječaja za prodaju robe dužno je izdati vlasniku robe Suglasnost za organizaciju dražbe
čime se dokazuje da su zadovoljeni svi preduvjeti koje je zakon propisao za pristupanje
javnom nadmetanju (uredna dokumentacija, popratnice i uplaćene zakonske pristojbe).
30
Zahtjev za organizaciju javnog nadmetanja mora sadržavati sljedeće podatke (Hrvatske šume, 2015):
1. Puni naziv podnositelja zahtjeva
2. sjedište
3. telefon ili faks
4. vrstu i naziv robe koja se prodaje
5. kvalitetu drva
6. količinu po jedinici mjere 7. cijenu proizvoda po jedinici mjere
8. lokacija prodaje-paritet
9. OIB;
10. naziv i matični broj ovlaštene banke
11. porijeklo robe Uz navedene podatke iz zahtjeva potrebno je priložiti i slijedeću dokumentaciju:
1. Popratnice koje dokazuju porijeklo robe označene s režijskim žigom koji označava da
je riječ o privatnim šumama.
2. Dokaz da je uplaćen šumski doprinos od 3,5-5% od prodajne cijene proizvoda na
panju,
3. Specifikaciju s podacima o vrsti drva, debljinskom razredu, količini i izvoznoj cijeni, te
ukupnoj vrijednosti robe, kao i o mjestu prodaje i paritetu.
4. Također, uz specifikaciju robe priložena je i njena detaljna razrada tako da se specificira
svaki trupac pojedinačno po debljini, po evidencijskom broju, vrsti i kvaliteti drva, količini i
broju popratnice. Specifikacija robe sastavni je dio prateće dokumentacije.
31
5. Upravnu pristojbu u vrijednosti od 50,00 kn treba priložiti uz zahtjev za organizaciju
javnog nadmetanja.
Zahtjev za organizaciju dražbe za robu iz privatnih šuma, dostavljaju se Povjerenstvu za
provedbu navedene Uredbe najkasnije sedam dana prije objave natječaja, kako bi stigli
obraditi svi zahtjeve i u roku dati suglasnost.
U slučaju da Povjerenstvo nakon što pregleda dostavljenu dokumentaciju utvrdi da je zahtjev
osnovan, izdaje Suglasnost za organizaciju javnog nadmetanja za prodaju određenih drvnih
proizvoda iz privatnih šuma.
Jedan primjerak Suglasnosti ide Hrvatskim šumama, a drugi ide podnositelju zahtjeva. Nakon što primi Suglasnost podnositelj mora dostaviti Hrvatskim šumama dokaz o uplaćenoj
naknadi za objavu natječaja za prodaju robe u iznosu od 100,00 kn po vrsti drvnog sortimenta.
Po objavi natječaja svi kupci moraju dostaviti na adresu Povjerenstva, pismenim putem svoje
ponude u zatvorenim omotnicama, tako da pečat tvrtke koji jednim dijelom zahvaća preklopni
dio omotnice ne dozvoljava da se omotnica otvori bez da ošteti pečat, sa naznakom „ ZA
POVJERENSTVO” i „NE OTVARATI” i to ne kasnije od dana na koji se otvaraju ponude,
neposredno prije otvaranja.
Kupci s najboljim ponudama dobivaju pravo otkupa određenog sortimenta, te im se izdaje
„Obavijest o provedenom javnom nadmetanju“ koje služi kao dokaz na pravo kupnje te
također njime vlasnik robe ostvaruje i pravo izvoza drva koje je kupio.
Proces organiziranje i provedbe javne dražbe nije sam po sebi previše kompliciran niti
dugotrajan, te Hrvatske šume posluju dosta brzo i efikasno, iako je želja mnogih uprava šuma
da dođe do određene vrste decentralizacije kako se svi podaci ne bi morali slati u zagrebačku
Direkciju, nego da uprave šuma imaju veću autonomiju u organizaciji i provedbi javnih
nadmetanja.
Primjeri ugovora i faktura iz doba nakon ulaska Republike Hrvatske u EU od 1.7. nalaze se u
popisu priloga na kraju rada
32
5.3. Postupak provedbe izvoza prije EU
Prije ulaska Republike Hrvatske u EU strana poduzeća kao što su ranije navedeni
„Fantoni“(ITA) i „Lestrans“(SLO) morali su kupovati sirovinu preko posrednika, a to je za Hrvatske šume bio „Exportdrvo“ d.d. iz Zagreba, budući da Hrvatske šume d.o.o. nisu imale
međunarodne licence, a nisu imale ni potrebu da steknu licence za vanjskotrgovinsko
poslovanje. Ulaskom u EU izvoz u zemlje članice se više ne tretira kao izvoz, te nema
posrednika.
Ovdje je riječ bila naravno o neizravnom izvozu u kojem proizvođač može prvo prodati robu
domaćem specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeću koje nakon toga robu plasiraju na
inozemno tržište za svoje ime i za svoj račun. Druga je mogućnost da proizvođač preda robu
posredniku koji ju potom prodaje na inozemnom tržištu uz naplatu određene provizije.
„Exportdrvo“d.d. bi sklapalo ugovor s Hrvatskim šumama i davalo bi garanciju za kupca, te
se fakture šalju „Exportdrvu“, a on je prosljeđuje dalje kupcu. Hrvatskim šumama nije bitno
kako se kupac zove, ali ga ipak šifriraju. Natječaj je bio objavljivan u javnom glasilu „Vjesnik“.
Nakon ulaska u EU kupci kao što su „Fanton“ i/ili „Lestrans“ sami se javljaju na dražbe i
sklapaju ugovor o poslu u direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu.
Prodaja ide preko vlastitog izvoza Hrvatskih šuma bez posrednika, već se Hrvatske šume,
svaka Uprava posebno javlja na domaće javno nadmetanje i ponudi stranom poduzeću cijenu i
sirovinu.
U prilogu na kraju rada nalaze se primjeri ugovora i faktura iz razdoblja prije ulaska RH u EU
dok se posao obavljao preko komitenta u ovom slučaju Exportdrva.
33
6. PROMJENE NAKON ULASKA RH U EU
Republika Hrvatska (RH) je od 1.7. 2013. godine 28. članica EU, a samim time postali smo
dio jedinstvenoga carinskog područja EU-a. Posljedično, carinski propisi EU-a, postaju i
carinski propisi RH. Također, sve zemlje Unije imaju mogućnost i obvezu da donesu neke
svoje propise, koji detaljnije uređuju neke institute carinskih postupaka. Zbog toga je i donesen Zakon o provedbi carinskih propisa EU-a koji predstavlja nacionalni
carinski zakon.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU, trgovina između poduzeća iz RH s poduzećima iz EU se
provodi pod drugačijim uvjetima, dok se trgovina sa zemljama koje nisu članice EU provodi u
skladu sa europskim i nacionalnim carinskim propisima.
Promjene koje su očekivale hrvatski izvoz nakon 1. srpnja 2013. su : gubitak povlastica zbog
izlaska iz CEFTE-e, jeftinija europska roba, jeftinija roba iz zemalja koje su sa Europskom
unijom sklopile povlaštene ugovore, Carinska unija, obračun PDV-a, carine na uvoz zbog
antidampinških odluka EU, dolazak proizvođača iz EU u Hrvatsku, otvaranje tržišta Europske
unije svim proizvođačima iz Hrvatske, rast boniteta hrvatskih proizvođača na trećim tržištima,
sigurnija hrana, veća zaštićenost potrošača.
6.1. Carinski propisi koji se primjenjuju
Ulaskom RH u EU mijenjaju se carinski propisi, te nema naplate carine u trgovini sa
zemljama članicama EU, ali ima prema zemljama izvan EU. Hrvatska mora primjenjivati
propise EU u robnoj razmjeni na zajedničkom tržištu dok u trgovini s trećim zemljama
naplaćuje se carina prema propisima EU.
Glavni carinski propisi su:
•Carinski zakonik Zajednice (CZZ)
•Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice
•Zakon o provedbi carinskih propisa EU
•razni provedbeni propisi koji jače reguliraju carinske institute i postupanja čije donošenje je
nadležnost svake pojedine zemlje iz EU.
34
Uredba o sustavu oslobođenja u EU regulira temeljna pravila i uvjete kojima se oslobađa od
plaćanja carine. Uredba je donesena 16. 11. 2009. godine.
Hrvatska prihvaćanjem ovakvih carinskih propisa i zakona postaje dio jedinstvenog i
zajedničkog europskog tržišta, te se odriče svojih vlastitih carinskih zakona i propisa kako bi
EU mogla uistinu postati kao tržište jedne zemlje sa slobodnim tokom robe i liberalnijom
trgovinom.
6.2. Carinski status robe
Prije odluke o provedbi carinskih postupaka nad nekom robom, mora se utvrditi njen carinski
status. U skladu sa odredbama CZZ-a, postoje dva statusa robe: jedan status je za robu
Zajednice, a drugi na robu koja nema status robe Zajednice.
Roba Zajednice je ona koja je: (MVEP Gospodarska diplomacija, 2015):
• u potpunosti dobivena na carinskom teritoriju Zajednice;
• uvezena iz trećih zemalja i puštena u slobodan promet;
• dobivena ili proizvedena u carinskom području Zajednice iz robe koja je prethodno
uvezena i puštena u slobodan promet.
Roba koja nema status robe Zajednice je sva druga roba koja ne ispunjava ranije navedene
kriterije, te se na njoj provode carinski postupci. Takva carinska pravila čine robu Zajednice
konkurentnijom na području europskog tržišta, dok se istovremeno otežava robi izvan EU da
lako ulazi na tržište, te ona biva manja konkurentna, a samim time je roba Zajednice
konkurentnija te gospodarstvo EU jača.
6.3. Trgovina sa članicama EU i sa trećim zemljama
Ulaskom RH u EU, bilo koje kretanje robe Zajednice unutar EU-a predstavlja trgovinu među
zemljama članicama i nad njom se ne provode carinske formalnosti.
Međutim, ta trgovina predstavlja robnu razmjenu između tih zemalja, te ona mora biti
35
adekvatno izmjerena i zabilježena, u svrhu izrade makroekonomskih planova, sastavljanja
platnih bilanci i nacionalnih računa. Budući da mjerenje nije moguće provesti koristeći
carinske deklaracije jer roba nije predmet carinskih postupaka ili uporabe robe, uspostavljen je
INTRASTAT. INTRASTAT je sustav kojim se prikupljaju podaci o razmjeni robe između
unutar EU.
INTRASTAT je statističko istraživanje o trgovini između članica EU, pomoću kojeg se
dobivaju podaci o primljenoj robi iz druge zemlje EU ili o otpremi robe u druge zemlje
članice EU iz RH. Kao što je ranije navedeno, provođenje carinskih postupaka i postupanja
ovisi o statusu robe. Ako se unosi iz zemalja EU roba koja ima status robe Zajednice, za nju
nema nikakvih obveza niti carinskih postupaka. Međutim, ako se unosi roba koja nema status
robe Zajednice, za nju se provode neki carinskih postupci u RH.
Sva roba koja se uvozi u ili izvozi iz trećih zemalja na carinsko područje EU-a, podložna je
carinskom nadzoru i postupanjima, pa se za nju mora odrediti carinski dopušteno postupanje i
uporaba robe. CZZ i njegova provedena uredba propisuje sve dozvoljene vrste carinskog
postupanja i uporabe robe. Carinski dopušteno postupanje ili uporaba robe su sljedeća
postupanja: davanje robe u određene propisane carinske postupke, unos u slobodnu zonu,
uništenje robe ili ustupanje u korist države, te ponovni izvoz robe iz carinskog područja.
Carinski dopušteni postupci su sljedeći: provozni i izvozni postupak, te carinski postupci s
gospodarskim učinkom. Njima se roba pušta u slobodan promet. Kako su odredbe carinskih
propisa RH koje su vrijedile do dana našeg ulaska u EU, propisivale carinski dopuštena
postupanja ili uporabu robe na identičan način kao i europski propisi, u načinu postupanja i
vrstama postupaka nije došlo do nikakvih promjena nakon našeg ulaska u EU.
6.4. Zajednička trgovinska politika EU
Republika Hrvatska, nakon ulaska u Europsku uniju, u trgovinskim odnosima prema trećim
državama primjenjuje Zajedničku trgovinsku politiku Europske unije (Common Commercial
Policy).
Zajednička trgovinska politika je temeljna politika Europske unije, određena je člankom 207
Ugovora o funkcioniranju Europske unije i isključiva je nadležnost Europske Unije. Njeni
temelji su na jedinstvenim načelima u trgovinskim odnosima Europske unije sa svijetom,
36
posebno kada je riječ o zajedničkim carinskim stopama koje proizlaze iz sklopljenih
trgovinskih sporazuma, komercijalnim aspektima prava intelektualnog vlasništva, izravnom
stranom ulaganju, ujednačavanju mjera liberalizacije trgovine, donošenju zajedničke politike
izvoza, te korištenja mehanizama zaštite u trgovini i ukidanja prepreka u trgovanju. Zajednička trgovinska politika također donosi odluke kakvi će biti bilateralni odnosi u
trgovanju EU s trećim zemljama i multilateralni odnosi EU kroz suradnju s multilateralnim
organizacijama (WTO).
Članstvom u Europskoj uniji, Republika Hrvatska zastupa interese hrvatskog gospodarstva
kroz rad u pripremnim tijelima Vijeća Europske unije, prvenstveno Odboru za trgovinsku
politiku, kao samostalan i ravnopravan partner. Nakon usuglašavanja, stavove svih država
članica predstavlja Europska komisija koja, u ime Europske unije pregovara bilateralne i
multilateralne trgovinske ugovore, te nastupa u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Provedba Zajedničke trgovinske politike ima 3 dimenzije: (MVEP Gospodarska
diplomacija, 2015)
1. Multilateralna
2.Bilateralna
3.Unilateralna
Zajednička trgovinska politika provodi se kroz sljedeće mehanizme:
1.Liberalizacija trgovine robama i uslugama – pristup tržištu
2.Zajednička carinska tarifa
3.Trgovinski zaštitni mehanizmi
4.Trgovinske prepreke
Postupak ulaska RH u EU označio je, kada se govori o trgovinskoj politici, liberalizaciji
trgovine, slobodnoj trgovini sa zemljama regije, usklađivanje zakona, pristupanje WTO-u,
temelje za integraciju hrvatskog gospodarstva u europsko i svjetsko tržište.
Republika Hrvatska postala je nakon završetka bilateralnih pregovora o carinskim stopama za
37
pristup roba i o uvjetima za pružanje usluga na tržištu Hrvatske 30. studenog 2000. godine
140. članica WTO-a.
Kada je RH ušla u EU na snazi su prestali biti svi naši zakoni, multilateralni i bilateralni
ugovori o slobodnoj trgovini koje je sklopila RH i provedbeni propisi u trgovinskoj politici.
U tom smislu više ne vrijede ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e, EFTA-e i
Turskom. Članstvom u EU, RH je postala dio unutarnjeg tržišta EU u kojem nema carinskih
prepreka, manji su prekogranični troškovi poslovanja, veća je konkurencija, a hrvatski
gospodarstvenici imaju slobodan pristup tržištu u svim zemljama u EU, kao i tržištu država s
kojima EU ima sklopljene trgovinske sporazume.
6.5. Porezi
Otkad je Republika Hrvatska ušla u EU više ne postoje niti granice prema drugim zemljama iz
EU, pa više tehnički u smislu trgovine s drugim državama iz EU ne postoji izvoz i uvoz.
Izvoz i uvoz postoji samo sa zemljama koje nisu članice EU, tj. s trećim zemljama.
Kada neko poduzeće trguje na tržištu EU ono mora podnijeti Zbirnu prijavu za isporuke koje
se obavljaju na zajedničkom tržištu. Putem navedene prijave i informatičke podloge za
razmjenu informacija o PDV-u, tzv. VIES sustavu kontrolira se obaveza plaćanja PDV-a.
VIES (VAT Information Exchange System) je sustav kojim se razmjenjuju podaci između
zemalja Europske unije o trgovini na koju se plaća PDV. Daje poduzetnicima koji posluju na
tržištu EU mogućnost da provjere i potvrde PDV poreznih brojeva svojih poslovnih partnera,
dok Porezna uprava pomoću VIES-a vrši nadzor i kontrolu nad isporukama dobara i usluga na
zajedničkom tržištu. Informacije povezane s podacima o PDV registraciji prikupljaju
nacionalne administracije i unose u nacionalne baze podataka. To se također primjenjuje na
isporuke unutar Zajednice prijavljene na zbirnim prijavama. Slika 5 je primjer izgleda web
stranice VIES-a
38
Slika 5. Web stranica VIES-a
Izvor: VIES, 2015
Potvrđivanjem PDV identifikacijskog broja hrvatski poduzetnik ili bilo koji drugi poduzetnik
provjerava valjanost PDV identifikacijskog broja partnera s kojim posluje u ostalim članicama
EU. Taj broj nalazi se na svakom računu te se njime dokazuje i potvrđuje da je partner s kojim
se posluje u sustavu PDV-a, te se mora nalaziti na bilo kojem računu kada se isporučuje roba
ili usluga iz jedne zemlje EU u drugu zemlju članicu, te se na takvu vrstu isporuke ne
naplaćuje porez. PDV identifikacijski broj između partnera u poslovnom procesu može se
provjeriti na sljedeće načine (Porezna uprava, 2015):
-na web stranici Europske komisije
- na web stranici Porezne uprave
- slanjem E-mail-a Poreznoj upravi
- telefonskim pozivom Poreznoj upravi
39
Provjera se vrši na 2 nivoa:
- Prvi nivo na kojem se provjerava samo valjanost PDV identifikacijskog broja
- Drugi nivo na kojem je predemt provjere valjanost PDV identifikacijskog broja,
ali i imena i adrese poduzeća ili poduzetnika.
PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz
naknadu, na stjecanje dobara unutar Zajednice i na uvoz dobara iz trećih zemalja.
Činjenica da se porez ne plaća na izvoz u EU puno olakšava poslovanje svim domaćim
poduzećima koja izvoze u EU, i znatno im smanjuje troškove i čini njihovu robu
konkurentnijom na stranom tržištu, te samim time daje šansu i našem gospodarstvu da
ojača.
40
7. ZAKLJUČAK
Izvoz RH u cijeloj 2014. godini prema DZS-u je iznosio 78,9 milijardi kuna što čini
porast od 8,7% u odnosu na lanjsku godinu, dok je uvoz iznosio 130,4 milijarde kuna
što čini rast od 4,3%. Vanjskotrgovinski deficit tako u 2014. iznosi 51,5 milijardi kuna,
tj. 6,7 milijardi eura, te je manji za 1,8% u kunama tj., 1,55% u eurima. Pokrivenost
uvoza izvozom je 60,5 % što čini rast od 2,4% u odnosu na 2013. Na ovakav rast izravno
je utjecao ulazak RH u EU, tj. ukidanje carinskih barijera, te razlike u načinu praćenja
razmjene robe. Najveći utjecaj je imala promjena praćenja vrijednosti izvoza po zemlji
otpreme, a puno manje promjena praćenja porijekla robe. Najviše se izvezlo prema Italiji
čak 10,9 milijardi kuna, zatim u Njemačku i Sloveniju 8,9 milijardi kuna, te u Austriju
4,8 milijarde kuna.
Hrvatska drvna industrija 65% onoga što proizvede kasnije i izvozi, dok se uvozi samo
5% što čini ovaj sektor još vrjednijim. Ulazak u EU olakšao je izvoz, te je u 8 mjeseci
2014. godine ostvaren izvoz u iznosu od 868 milijuna dolara, što dovodi trgovinsku
bilancu sa inozemstvom u pozitivno stanje. Suficit iznosi 481 milijun dolara. To čini rast
od 32 % u usporedbi sa prethodnom godinom kada je izvoz iznosio 659 milijuna dolara.
Drvo, drvni proizvodi i namještaj u razmjeni sa inozemstvom u osam mjeseci 2014-e
godine čine 10% izvoza i 2% uvoza, te čini 5% BDP-a hrvatske prerađivačke industrije.
Udio izvoza drvne industrije skočio je s 8% na 10% u ukupnoj trgovini sa inozemstvom
u prvih 8 mjeseci 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine, dok se udio
uvoza nije mijenjao. Hrvatska drvna industrija oko 65% svoje proizvodnje plasira u
izvoz.
Preko 70% izvoza su finalni proizvodi (namještaj, parket, građevinska stolarija, kuće,
pragovi, i drugo), a oko 30% do 40 % su polufinalni proizvodi (građa, elementi, sagomati
i drugo). Glavna izvozna tržišta svih hrvatskih tvrtki iz drvoprerađivačkog sektora su
Njemačka, Italija, Austrija i druge zemlje Europske unije. Iako su hrvatski proizvođači
na tim tržištima bili prisutni i ranije, činjenica je da nam je ulazak u Europsku uniju
znatno olakšao izvoz i ubrzao, te pojednostavio čitavi postupak, te otvorio nove izazove i
mogućnosti za drvoprerađivački sektor.
Prema podacima iz DZS i HGK, dakle, vidljivo je da se smanjuje vanjskotrgovinski
deficit Hrvatske, te da ulazak u EU daje pozitivne rezultate na hrvatski izvoz. Tome
41
sigurno pridonosi pojednostavljena procedura izvoza i poslovanja sa stranim
poduzećima. Olakšanja nisu samo financijske prirode zbog ukidanja carina i nekih
poreza već i birokratske i administrativne naravi jer se smanjuje broj „koraka“ koji se
moraju obaviti da bi se ostvario jedan posao kao što je prikazano na primjeru Hrvatskih
šuma. Ukinuti su posrednici koji su morali zastupati strana poduzeća pri trgovini s
Hrvatskim šumama, što svakako olakšava posao kupcima i smanjuje im troškove
plaćanja provizija svojim posrednicima. Kada se usporede podaci o poslovanju s
poduzećima Lestrans i Fantoni, vidljivo je kako su vrijednosti transakcija veći nakon
ulaska RH u EU, pa se također samim time može zaključiti kako je naše članstvo u EU
pomoglo izvozu Hrvatskih šuma. Uvođenje VIES-a prema riječima zaposlenika
Hrvatskih šuma također je olakšalo poslovanje, jer kada dobiju zahtjev od nekog
poduzeća vrlo brzo mogu provjeriti da li je porezni identifikacijski broj tog poduzeća
valjan, te može li se poslovati s poduzećem.
Po riječima zaposlenih u Hrvatskim šumama postoji još mnogo prostora za razvoj i za
poboljšanje izvoza, proširivanje tržišta na koja se izvozi, ali i u području komunikacije s
potencijalnim kupcima i boljeg informiranja kupca. Prije svega tu se misli na dodatni
napredak u informatizaciji i moderniziranju postojećih kadrova. Također, navodi se kako
bi njihovo poslovanje dodatno olakšala dodatna decentralizacija, jer svi poslovi izvoza i
dalje prvo moraju ići preko Direkcije u Zagrebu i bilo bi dobro kada bi Uprave šuma
dobile veću mjeru autonomije. Također bi se mogao unaprijediti marketing Hrvatskih
šuma u smislu da se više orijentira na oglašavanju i reklamiranju prodaje drvnih sirovina,
jer zasad su dosta orijentirani i na reklamiranje i promoviranje lovstva, izleta, rekreacije i
ostalih aktivnosti koje se mogu obavljati u šumi. Naravno, ne treba zanemariti niti taj
dio, ali u dijelu međunarodne trgovine mislim da bi HŠ postigle još veće uspjehe uz
dodatna ulaganja u marketinške aktivnosti.
Općenito unaprijedila bi se sva vrsta izvoza prema deklaraciji Hrvatskih izvoznika kada
bi Vlada Republike Hrvatske afirmirala izvrsnost i promicala uspješne, nastavila štititi
hrvatske izvoznike na tržištu CEFTA-e nakon pristupanja EU, pokrenula investicije za
proizvode koji se izvoze, osigurala konkurentne dugoročne kredite za kupce u
inozemstvu, dovela u red državnu upravu, povećala kontrolu trošenja državnih
subvencija i njihovo preusmjeravanje prema uspješnima, reformirala sustava znanosti i
obrazovanja, poticala inovacije i bolju suradnju između znanosti i gospodarstvenika.
42
POPIS LITERATURE Knjige: 1) Matić, B 2004 Međunarodno poslovanje, Sinergija Zagreb
2) Lazibat, Kolaković 2004 Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, Sinergija Zagreb 3) Zelenika R 2002 Incoterms 2000. u teoriji i praksi, Ekonomski fakultet u Rijeci Internet izvori:
4) Hrvatske šume, dostupno
na: http://www.hrsume.hr/
5) Exportdrvo d.d. dostupno na:
http://www.exportdrvo.hr/cro/default.htm
6) Trgovinska politika dostupno na:
http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politika-europske-unije/
7) Porezna uprava, dostupno na:
http://www.porezna-uprava.hr/EU_Vanjski_poslovi/Stranice/%C5%A0to-zna%C4%8Di-ulazak-u-EU.aspx#28
8) VIES, dostupno na:
http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr
Članci:
9)Pokrivenost uvoza izvozom, dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=1032044
Ostali izvori:
10) Podaci iz računovodstva Hrvatskih šuma, UŠ Senj 11)Ugovori Hrvatskih Šuma s kupcima 12)Fakture
43
POPIS SLIKA:
REDNI BROJ Naslov STRANICA
1 Grafički prikaz sastava šuma u Hrvatskoj 11
2 Javni natječaj Hrvatskih šuma 27
3 Web stranica VIES-a 38
POPIS TABLICA:
REDNI BROJ NASLOV STRANICA
1 Ustrojna shema Hrvatskih šuma 13
2 Promet između HŠ i Lestransa u 2011. godini 16
3 Promet između HŠ i Lestransa u 2012. godini 17
4 Promet između HŠ i Lestransa u prvom dijelu 2013. 18 godine
5 Promet između HŠ i Lestransa u drugom dijelu 2013. 19 godine
6 Promet između HŠ i Lestransa u 2014. godini 19
7 Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2011. godini 20
8 Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2012. godini 21
9 Promet između HŠ i Fantoni Spa u prvom dijelu 2013. 21 godine
10 Promet između HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 22 2013. godine
11 Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2014. godini 23
44
POPIS PRILOGA
REDNI BROJ NASLOV
1 Ugovor i faktura sa Fantoni Spa
2 Ugovor i faktura sa Exportdrvom d.d.
3 Obrazac ponude na javnom natejčaju
4 FSC CERTIFIKAT
45
PRILOZI
UGOVOR I FAKTURA SA „FANTONI“ SPA
UGOVOR I FAKTURA SA EXPORTDRVOM d.d.
OBRAZAC PONUDE NA JAVNOM NATJEČAJU
FSC CERTIFIKAT