Ja TRGOVAC magazin - siječanj/veljača 2014

Broj 32 | Sij/Velj 2014.

Trgovačke udruge

Pregled tržištaOsvrt i prognoze

IntervjuMartin Evačić, NTL

Proizvodi za bebe

i djecuMali potrošači,

velika vrijednost

U fokusu

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

5Siječanj - Veljača 2014. www.jatrgovac.hr

Ako se po početku godina poznaje onda nas čeka još jedno teško ljeto gospodnje. Ali, kako ono kažu, iduće godine bit će bolje. Tako kažu i projekcije kretanja u sektoru koji služi kao lakmus papir

svekolikoga hrvatskog gospodarstva, onog njegova malo-prodajnog dijela. Potrošnja otkriva sve slojeve gospodar-skih kretanja pa se i s ponešto analitičkog pristupa dođe do zaključka da će nam biti teško kako bi nam nekad bilo bolje. Iduće godine. Treba li biti pesimistično duhovit pa

reći kako tog idućeg nikad nestat? Čekamo li to Godota? Nećemo sad i ovdje lamentirati o drugim društveno-po-litičko-ekonomskim aspektima svakodnevnog života u Hrvatskoj, no definitivno stojim iza tvrdnje nekih puno starijih i iskusnijih kolega koji znaju reći kako je i u ratno vrijeme bilo nekako lakše jer se osjećao optimizam. Danas pak upravo toga najviše nedostaje. U takvim okolnostima mi smo se potrudili ponovno servirati novi i autentičan sadržaj našim vjernim čitateljima, otkriti nove teme i ukazati na trendove, pa ma koliko oni bili pesimistični. Detaljno smo obradili i jedno dosad marginalizirano trži-šte trgovačkih udruga koje nisu toliko snažne u ukupnoj

financijskoj realizaciji kada se usporede s velikim malo-prodajnim sustavima, ali su itekako značajne zbog svoje nacionalne penetracije, raširenosti i pokrivenosti praktički svakog dijela naše razuđene Hrvatske. Za početak godine donosimo i cjelovit pregled kategorija Proizvodi za bebe i djecu te Oralna higijena, kategorija koje su vrlo osjetljive i nježne te samim time i izuzetno zanimljive. Pokušali smo otkriti i načine vizualnog komuniciranja trgovačkih lanaca kako bismo uvidjeli u kojoj se mjeri poklanja pažnja ovom “na prvi pogled” vidu komunikacije, jer upravo je izgled prodavaonice ono što kupac prvo vidi. A ono što se prvo vidi, najbolje se i zapamti. Stoga, ne zaboravimo se potru-diti da nam ove godine bude bolje i ne čekajmo one iduće. Pozitivnih poticaja će uvijek biti, što pokazuje i primjer brojnih tvrtki iz našeg sektora koji su tešku 2013. ipak završile sa značajnim pozitivnim bilancama. Ipak se može.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Kovačić, PressCLIPPINGIvan-Damir Anić, Ekonomski InstitutKarla Kovač, Ipsos PulsMladen Kožić, GfKMilanka Ćorić, AC NielsenElvira Mlivić Budeš, FilaksIvica Ivančić, Maloprodajni servisi

Slađana Šmitran, ValiconIan Walters, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 32 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Čekajući bolje sutra

“Optimizam je resurs koji u današnje vrijeme najviše nedostaje“

6 Siječanj - Veljača 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | VIJESTI Zvečevo na policama Tesca

12 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEMercator donirao pet tona voća

13 | PROMOCIJE Predstavljeni Podravka temeljci

14 | MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA Mercator opet u fokusu

16 | OSVRT I PROGNOZEBit će bolje...

KUPOVNE NAVIKEKupovina iz zadovoljstva prerasla u breme

20 | INTERVJU: JOSIP ZAHERHUP-Udruga trgovine

24 | MALOPRODAJNI TRENDOVIAnaliza uspjeha na primjeru Plodina

26 | VIZUALNI IDENTITETLice tvrtke

28 | PROIZVODI ZA BEBE I DJECUMali potrošači, velika vrijednost

34 | DJECA I KUPOVINAOzbiljna dječja posla

36 | INTERVJU: MARTIN EVAČIĆNTL

40 | TRGOVAČKE UDRUGEPogodnost koja prerasta u nužnost

52 | IZVJEŠTAJ S TERENAEkonomija volumena u nabavi

54 | ORALNA HIGIJENABorba za uži a potom prvi izbor

62 | IZ REGIJE Branko Roglić kupio tvrtku u Poljskoj

63 | IZ SVIJETAUnilever poboljšao rezultate

64 | GLOBALNA KRETANJA5 stavki za dobar početak 2014.

66 | NOVO NA POLICI

69 | IZLOG

MALOPRODAJA U PROSINCU

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji

se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno oslabio za 0,2, a realno za 1,2 posto u odnosu

Kerum najavio povratak u trgovinu

Željko Kerum najavio je povratak u trgovačke i poduzetničke vode jer

su vjerovnici njegove tvrtke “Kerum” koncem siječnja prihvatili predstečajnu nagodbu koja mu omogućava nastavak poslovanja. “Vjerovnici su se suglasili s našim planom oporavka i vraćanja du-gova koje imamo i sada idemo u posao. Naš račun je odblokiran i na njemu već imamo znatna sredstva”, kaže Kerum te dodaje kako imovina tvrtke iznosi oko 200 milijuna eura, a dugovi su upola manji, oko 100 milijuna eura. Smatra kako bi prodajom hotela Marjan i trgo-vačkog centra Joker mogao namiriti sve vjerovnike. Kerum kaže da u Splitu ima 20-ak poslovnih prostora, koji sada zjape prazni, a u kojima u dogledno vrijeme planira ponovno otvoriti supermarkete. “Početkom veljače krećemo u uređenje tri-četiri prostora u kojima ćemo otvoriti samoposluge. Očekujem da će za 30 do 40 dana ponovno biti otvoreni dućani i da ćemo se konkurentni vratiti na tržište”, ističe Kerum.

Čokoladni prutići iz Zvečeva nalazit će se na policama multinacio-

nalnog trgovačkog lanca Tesco u više zemalja srednje Europe. Dogovoreno je da će za početak Zvečevo proizvoditi čoko-ladne prutiće Tescove trgovačke marke. Ugovor s Tes-com vrijedan je gotovo 2 milijuna eura, a definira se i pro-

izvodnja za tržište Velike Britanije. U Zve-čevu vjeruju da će se uskoro nametnuti i

sa svojim originalnim proizvo-dima. Zvečevo zapošljava

oko 400 radnika. Otvore li se vrata za europsko

tržište, zaposlenih u jednoj od najvećih

hrvatskih proizvo-đača čokolade

vrlo bi vjerojat-no tada moglo

biti i više.

Pad maloprodaje ukazuje na slabiju božićnu sezonu

Zvečevo na policama Tesca

18str.

7Siječanj - Veljača 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

MALOPRODAJA U PROSINCU

na prosinac 2012. godine. Potrošnja je već dulje vrijeme slaba. Tijekom ljetnih mjeseci promet u trgovini na malo podržavala je potrošnja turista, no nakon četiri mjeseca neprestanog rasta, u rujnu i listopadu promet u maloprodaji ponovno je pao. U studenome je, pak,

potrošnja neočekivano porasla za 1 posto, da bi zbog rasta nezaposlenosti i stagnacije plaća u prosincu ponovno pala, što navodi na zaključak da je blagdanska potrošnja bila slabija nego godinu dana prije. “Iako je u prosincu 2012. zabilježen snažniji godišnji pad

u maloprodaji od 4,6 posto, niska baza nije uspjela neutralizirati nepovoljna kretanja u trgovini na malo, koja su posljedica teške situacije na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u komentaru.

Metro Cash&Carry Hrvatska počinje s dostavom u Sloveniju

Trgovački lanac Metro Cash&Carry Hrvatska širenje dostavne mreže u Sloveniju najavio je na sajmu Gast Expo održanom

u Ljubljani krajem siječnja. Potencijalnim slovenskim kupcima Metro je predstavio asortiman svježe hrane te program vlastitih robnih marki koji nudi cjelovita rješenja za ugostitelje, hoteli-jere, trgovce, pekare te druge male i srednje tvrtke. Za uslugu dostave već se registriralo više od 500 vlasnika malih i srednjih slovenskih tvrtki, a najviše za dostavu svježeg voća, povrća, ribe i mesa, navode iz Metroa. “Nakon brojnih upita iz Slovenije odlučili smo osigurati dostavu unutar 24 sata i za slovensko tržište”, rekao je direktor nabave svježeg i ultra svježeg asorti-mana Robert Kuhta.

Pad maloprodaje ukazuje na slabiju božićnu sezonu


Vijesti

Koncern Agrokor je u

kompleksu Mi-trovac u Baranji dovršio izgradnju staklenika za hidroponsku pro-izvodnju grapolo rajčice, što je prvi i najveći staklenik u Baranji te jedan od najvećih u Hr-vatskoj, a investicija je vrijedna 78 milijuna kuna. Staklenik, veličine 4,5 hektara, dio je projekta Mitrovac koji se sastoji od farme, bioplinskog postrojenja, solarne elektrane i staklenika koji koristi dio energije proizve-

dene u bioplin-skom postroje-nju. U stakleniku će u prvoj fazi, u stalnom radnom odnosu, biti 50 zaposlenika. Uzgajat će se rajčica grapolo i sorta beef, što će biti ujedno i jedina domaća

proizvodnja te sorte u Hrvatskoj, a očekiva-ni godišnji prinos rajčice je 2.300 tona. Prva berba očekuje se već početkom travnja ove godine, čime će se smanjiti uvoz rajčice, navode iz Agrokora.

Agrokor u Baranji otvorio staklenik vrijedan 78 milijuna kuna

Od 1. srpnja u Hrvatskoj cigarete

s papirom koji usporava gorenje

HUP-Koordinacija za duhanske proizvode objavila je kako će se od

1. srpnja 2014. u Republici Hrvatskoj moći prodavati samo cigarete proizve-dene prema RCIP/LIP tehnologiji koja smanjuje gorivost cigarete. RCIP/LIP tehnologija (engl. Reduced Cigarette Ignition Propensity; Low Ignition Propensity) podrazumijeva primjenu posebnog cigaretnog papira koji uspo-rava gorenje odložene cigarete tako što ograničava dovod kisika nužnog za podržavanje gorenja. Navedeni stan-dard uveden je u sve zemlje članice EU krajem 2011. godine te cigarete proi-zvedene u svim državama članicama moraju biti RCIP/LIP usklađene.

Završena izgradnja nove Kanditove

tvorniceU Industrijskoj zoni Nemetin u istoč-

nom dijelu grada Osijeka dovršena je izgradnja novog proizvodnog pogona osječke Tvornice čokolade i bombona Kandit. Investicija u tvornicu koja se prostire na 22.000 m2 vrijedna je više od 200 milijuna kuna, a prvi bomboni s novih proizvodnih traka očekuju se već tijekom ožujka. Riječ je o najvećoj poslijerat-noj gospodarskoj investiciji u istočnoj Hrvatskoj. Objekt je spreman za prihvat i montažu novih strojeva, ali i preseljenje postojećih tehnologija iz starih pogona te tvrtke. Mario Müller, direktor Kandita, oče-kuje da će preseljenje cjelovite tvornice, fazu po fazu, dovršiti do kraja lipnja. Pre-ma riječima Marijane Javorović, komerci-jalne direktorica Kandita, kompanija će i ove godine realizirati nove marketinške projekte te je u planu redizajn i proizvod-nja 40-ak novih proizvoda.

KARIJERE

Marina Čulić Fischer nova izvršna direktorica agencije Proximity

Marina Čulić

Fischer preu-zela je funk-ciju glavne izvršne direk-torice digital-ne agencije Proximity Zagreb te istovremeno nastavlja obavljati dužnosti izvršne par-tnerice u agenciji Dialog komuni-kacije. Čulić Fischer pridružila se timu agencije Proximity u siječnju 2013., postavši predsjednicom Uprave. Proximity Zagreb ima 15 djelatnika, na hrvatskom tržištu djeluje od 1991. godine, a u 2013. je premašio promet od šest miliju-na kuna. Upravlja digitalnim plat-formama za najpoznatije domaće i strane brendove kao što su adidas, American Express, Audi, Coca Cola HBC, Dukat, Galbani, HTC, Jamni-ca, Libresse, Orbit, Pedigree, Ško-da, Whiskas i drugi.

Mario Mesaroš novi član Uprave RALU logistike

Nadzorni odbor

logističke kompanije RALU Hrvat-ska donio je odluku o ime-novanju Ma-ria Mesaroša novim članom Uprave RALU logisti-ke, vodećeg pružatelja cjelokupne logističke usluge u hladnom lancu u regiji. U RALU logistici Mesaroš će biti zadužen za upravljanje op-skrbnim lancem. Dolazi iz LURA Grupe s pozicije Direktora nabave gdje je bio zadužen za upravljanje opskrbnim lancem za cijelu regiju i odgovoran za transportni i logistič-ki sektor za Hrvatsku, Mađarsku, Sloveniju i Srbiju.


KARIJERE

Iz koncerna Agrokor su objavili kako je u 2013. završena trogodišnja faza snažnih investicija u PIK Vrbovec uku-pne vrijednosti od 300 milijuna kuna, primarno usmjerenih na povećanje kapaciteta za proizvodnju PIK-ovih narezaka, šunki, mortadela i pakiranog

svježeg mesa, što je uvelike pridonijelo jačanju liderske pozicije na domaćem i dodatnom proboju na strana tržišta. Ukupne investicije Agrokor koncerna u PIK Vrbovec od 2005. iznose 1,1 milijar-du kuna, a planira se i nastavak investi-cija s novih 50 milijuna kuna godišnje.

Agrokor nastavlja s ulaganjima u PIK Vrbovec • • •

Neto dobit Grupe Podravka bez jednokrat-

nih stavki u 2013. godini iznosi 200 milijuna kuna, što predstavlja rast od 78% u usporedbi s neto dobiti 2012. godine prikazane na usporediv način. Rezultat poslovanja Grupe Podravka lani je bio pod značajnim utjecajem jednokratnih stavki koje u razini neto dobiti ukupno iznose 133,4 milijuna kuna te se prvenstveno odnose na usklađenja vrijednosti imovine te otpremnina radi zbrinjavanja viška radnika. Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2013. godini iznosila je 3,63 milijarde kuna te je ostala na istoj

razini kao i godinu ranije. Prodaja na tržištu Hrvatske količinski je rasla, ali je uslijed pada cijena vrijednosno niža za 2%, dok je rast prodaje ostvaren na svim inozemnim tržištima pri čemu je najveći apsolutni po-rast ostvaren na tržištu jugoistočne Europe.

Lanjska neto dobit Podravke uzletjela 78 posto

Konzum u pekarnice ulaže 13

milijuna kuna

Konzum u 350 prodavaonica u Hr-vatskoj provodi proces moderniza-

cije opreme na odjelima pekarnica te edukacije djelatnika, a ukupna vrijed-nost investicije ove godine u unaprje-đenje segmenta pekarstva iznosi više od 13 milijuna kuna. U svojoj ponudi Konzum prodavaonice na razini cijele Hrvatske nude više od 1000 različitih vrsta kruha i 2000 vrsta peciva od više od 100 lokalnih dobavljača.

Prijevoznička tvrtka Ricardo kupila

BeljetransKupoprodajni ugovor između tvrtki

Ricardo i Belje o preuzimanju poslo-vanja Beljetransa, tvrtke za prijevoz roba u sastavu Belja, potpisan je početkom veljače u Dardi. Ovim ugovorom tvrt-ka Ricardo postaje vlasnik Beljetransa, tvrtke specijalizirane za prijevoz stvari u tuzemnom i međunarodnom prijevozu s modernim specijaliziranim voznim parkom u segmentu specijalnih prijevoza za poljoprivredu. Ricardo, koji nakon ovog preuzimanja ima više od 200 kamiona, nastavit će poslovati s Beljem, ali i ostalim tvrtkama u sastavu koncerna Agrokor.

Roberto Giugliano imenovan direktorom marketinga Karlovačke pivovare

Roberto Giugliano

novi je direk-tor Sektora marketinga i član me-nadžment tima Kar-lovačke pivovare. Bit će odgovoran za strateško upravljanje portfeljom brendova kompanije, uključujući Karlovačko i Heineken, s poseb-nim fokusom na inovacije. Prije dolaska u Karlovačku pivovaru, Giugliano je radio u kompaniji Heineken Italija više od 12 go-dina. Stekao je bogato iskustvo u svim područjima komercijale. Prvotno je počeo raditi u prodaji, a zatim se razvijao u odjelu trade marketinga i marketinga.

Pavel Šercl na čelu Mondelez Internationala za regiju Istočnog Jadrana

Pavel Šercl od 1.

ožujka 2014. godine posta-je novi gene-ralni direktor Mondelēz Internationa-la na tržištu Istočnog Jadrana (EAM), koje obu-hvaća Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Šercl će na tom mjestu zamijeni-ti Phila Dickinsona koji je vodio poslove na ovom tržištu duže od šest godina. U regiju Istočni Jadran Šercl dolazi nakon uspješnog na-predovanja u kompaniji Mondelēz International (bivši Kraft Foods), kako na poziciji generalnog direk-tora ogranaka u Češkoj i Slovačkoj, tako i na brojnim pozicijama na regionalnoj razini.


Vijesti

Hrvatska uskoro pristupa Europskom

gospodarskom prostoru

U Hrvatskim duhanima održan skup o proizvodnji

duhana

dm otvorio natječaj za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Tvrtka KTC iz Križevaca otvorila je u Viro-vitici plastenički kompleks za proizvodnju rajčice. Investicija je vrijedna oko 4,5 milijuna kuna, a otvorila je osam novih radnih mjesta. Plastenici su površine 5.000 četvornih metara, očekuje se prosječan

prinos 40 do 45 kilograma rajčica po četvornom metru, a u uzgoju će se pri-mjenjivati inovativna tehnika intenzivnog, hidroponskog uzgoja povrća. Proizvedena rajčica će se plasirati u KTC-ovu prodajnu mrežu koju čine 22 supermarketa.

Drogerijski lanac dm otvorio

je natječaj “..jer najbolje dolazi iz prirode” za obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva (OPG) povodom Međunarodne godine obiteljske poljoprivrede. Od 10. veljače do 31. ožujka na natječaj se mogu prijaviti sva obiteljsko poljopri-vredna gospodarstva koja jesu ili planiraju tijekom 2014. i 2015. ući u proces eko-loške proizvodnje. Odabranim obiteljsko

poljoprivrednim gospodarstvima, koja tijekom ove i iduće godine proizvedu ekološke proizvode, dm će pružiti marketinšku potporu u vidu razvoja etiketa, ambalaže te stav-ljanja proizvoda

na police prodavaonica dm-a. Prijave će ocijeniti povjerenstvo u sastavu predstav-nika dm-a, Ministarstva poljoprivrede kao pokrovitelja i kartičarske kuće PBZ Card kao sponzora natječaja.

KTC u Virovitici otvorio plastenički kompleks za proizvodnju rajčica • • •

Pregovori o hrvatskom pristupanju Europskom gospodarskom prostoru

(EGP) završeni su, a u tijeku su tehnič-ke i pravne pripreme za potpisivanje sporazuma o proširenju EGP-a koje se očekuje tijekom veljače, priopćila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Istaknula je da je članstvo Hrvatske u EGP-u važno za trgovinsku razmjenu sa zemljama člani-cama ovog sporazuma te da bi okončanje pregovora Hrvatskoj osiguralo skoro 10 milijuna eura za različite projekte.

Na početku nove proizvodne i poslovne godine u Hrvatskim duhanima je održan

tradicionalni skup na kojemu su analizirani rezultati znanstveno–stručnih projekata ostvarenih u prethodnoj godini kao i njihova primjena u unapređenju primarne proizvod-nje duhana. Cilj tih projekata, koje vodi tim Hrvatskih duhana u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka i Duhanskim institutom iz Zagreba, je unapređenje proizvodnje du-hana, smanjenje troškova sušenja i kreiranje novih kultivara duhana što će zajedno prido-nijeti većim prinosima, manjim troškovima i većoj profitabilnosti primarne proizvodnje duhana u Podravini i Slavoniji. Cilj Hrvatskih duhana je do 2016. povećati navodnjava-nje proizvodnih površina pod duhanom sa sadašnjih 128 ha na 1.000 ha i ostvariti bruto dohodak od 73.711 kuna po hektaru u odno-su na konvencionalnu proizvodnju u kojoj se ostvaruje 38.616 kuna po hektaru.

KARIJERE

Slavica Kozina imenovana financijskom direktoricom Zagrebačke pivovare

Slavica Kozina

imenovana je direktoricom financijskog sektora i čla-nicom Uprave Zagrebačke pivovare. Na toj poziciji bit će odgovorna za cjelokupnu financijsku strukturu Zagrebačke pivovare, uz regionalnu odgovornost za BiH i Sloveniju. Sla-vica Kozina ima više od 25 godina iskustva u pivarskoj industriji u Hr-vatskoj i unutar regije. Zagrebačkoj pivovari pridružila se 1989. godine te je obnašala različite visoke duž-nosti unutar financijskog sektora i sudjelovala u svim važnijim projek-tima kompanije i unutar regije.

Željko Maslać postao Commercial Excellence direktor u Zagrebačkoj pivovari

Željko Maslać,

dugogodišnji regionalni menadžer prodaje Zagrebačke pivovare za Istru i Kvarner te član Uprave tvrtke TIA d.o.o., imenovan je Com-mercial Excellence direktorom i članom Country Leadership tima Zagrebačke pivovare, preuzevši rukovođenje novoformiranim Commercial Excellence sekto-rom. S obzirom na svoje bogato komercijalno iskustvo i veliki doprinos u postizanju prodajnih rezultata Zagrebačke pivovare, Željko Maslać će ovim imenova-njem biti odgovoran za odjele po-drške prodaji i poslovnih analiza te trade marketing.

PONUDITEpotencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

ISTRAŽITEnove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

SUDJELUJTEu bogatom stručno-pratećem programom – u kojem najavljujemo i pokušaj obaranja Guinnessova rekorda, što će osigurati veliki interes medija.

DODATNE INFORMACIJE:Zagrebački velesajamAvenija Dubrovnik 15HR-10020 ZagrebTel. +385-1-6503-437, 6503-429E-mail: [email protected],[email protected]

Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

Prijavite se !

19. - 22. 2. 2014.

www.zv.hr

Međunarodni sajmovi hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

U istom terminu održava se sajami: 23. međunarodni sajam nautike

obara Guinness-ov rekord!


Društveno odgovorno poslovanje

LIDL HRVATSKA

Lidl Hrvatska uručio je i po-

sljednju donaciju iz velikog dona-cijskog programa “Više za zajed-nicu!”, vrijednog gotovo 500.000 kuna. Osamdeset i sedma po redu donacija uručena je Udruzi Zdenac u Dugom Selu koja pomaže prvenstve-no samohranim roditeljima i djeci te starijima i nemoćnima. Lidlov donacij-ski program započeo je u lipnju 2013. godine, otkad su donirane mnoge humanitarne udruge i ustanove diljem Hrvatske, a sve u ime svake od uku-pno 84 Lidlove trgovine, te logističkih centara i Uprave. Sve donacije uručene

Završena humanitarna akcija

“Sretni kolačić”

Velika humanitarna akcija Westgate Shopping Cityja “Sretni kolačić”

svečano je okončana uručenjem donacije. Tijekom humanitarne akcije prikupljena su sredstva kako bi se podržao rad udruge Veliko srce malom srcu iz Zagreba koja pomaže djeci s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestima. “Westgate Shopping City neizmjerno je ponosan na humanitarnu akciju ‘Sretni kolačić’ jer je ona rezultat zajedničkog djelovanja nas i naših kupaca koji su kupnjom kolačića u iznosu od 4 kune nesebično donirali novac za bolesne mališane te naših zakupaca koji su posebnim popustima dodatno poduprli humanitarnu akciju”, istaknula je Erna Žganjar, voditeljica marketinga Westgatea. Donaciju u iznosu od 30.000 kuna, u ime udruge Veliko srce malom srcu primili su dopredsjednica udruge Franciska Agičić, tajnica udruge Tanja Grahovac i dr. Hrvoje Kniewald, član nadzornog odbora udruge.

Jana opremila dom za psihički bolesne odrasle osobe

Nova humanitarna akcija kampanje Jana “Voda s porukom” pomogla je u opremanju samostalnih jedinica Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Osijeku. Kroz individu-

alan pristup osobi, konačan cilj skrbi je rehabilitacija osobe, odnosno poboljšanje radnih i socijalnih vještina koje su prijeko potrebne za rad i život. Ove godine dom je krenuo u dein-stitucionalizaciju kako bi korisnici živjeli što sličnije životu u obitelji. Upravo iz tog razloga, Jana je uz pomoć mnoštva ljudi koji su ispisivali svoje inspirativne poruke na stranici www.vodasporukom.com donirala domu potrebnu bijelu tehniku. Kampanja Jana “Voda s poru-kom”, odlučila je nastaviti svoju misiju te je pokrenula prijavu projekata na spomenutoj web stranici. Svrha prijave projekata je odabir onih kojima bi se omogućilo financiranje u vidu donacije, a čija će konačna realizacija ovisiti o aktivnostima na web stranici projekta.

su na prijedlog Lidlovih zaposlenika, a donacijski program nastavit će se i u ovoj godini. Udruzi Zdenac uručeni su potrebni proizvodi za čišćenje i održavanje kućan-stva, a donaciju su predstavnici udruge časnoj sestri Ljilji Lončar uručile voditeljica odnosa s javnošću Lidl Hrvatska Lana Jugo te Lidlova zaposlenica koja je ovu udrugu nominirala, Dragana Hrka.

Mercator donirao pet tona voća

domovima za djecuMercator Hrvatska donirao je 15 domova

za djecu diljem Hrvatske s pet tona voća i povrća. Donacija se već četvrtu godinu provodi u sklopu akcije “5 na dan” koju Mercator podržava više od deset godina. Riječ je o međunarodnoj inicijativi kojoj je cilj poticati na zdrave prehrambene navike temeljene na većoj konzumaciji svježeg voća i povrća. Ono što posebno veseli, a pokazali

su rezultati istraživanja koje je za Mercator proveo GfK Centar za istraživanje tržišta u siječnju, jest činjenica kako su zdrave navike građana u Hrvatskoj poboljšane u odnosu na istraživanje koje je rađeno prije pet godina. Predstavnici Mercatora-H posjetili su Dom za djecu Nazorova u Zagrebu gdje je pred-sjednik Uprave Tomislav Čizmić osim voća mališanima uručio i odjeću iz Mini by Modia-na. Ujedno je za djecu organizirana i mala predstava, a koliko pak djeca znaju o voću provjerio je Oliver Mlakar u mini Kviskoteci gdje su najbolji odgovori bili nagrađeni.

Završen donacijski program vrijedan pola milijuna kuna


Promocije

NOVI SEGMENT

Prehrambena kompanija Podravka svečanom je prezentacijom održanom početkom velja-

če u Zagrebu najavila izlazak na tržište Podravka temeljaca kao potpuno nove generacije pro-izvoda koji su pripremljeni od najkvalitetnijih sastojaka (birano povrće, meso, začini) i s vrlo jednostavnom primjenom kojom se obogaćuje okus svih povrtnih i mesnih jela. Asortiman Podravka temeljaca čine tri okusa: goveđi, kokošji i povrtni, a planirana su i daljnja širenja asortimana. Karakterizira ih okus lagano pirja-nog mesa i povrća koji jelima daju pravi domaći okus. Podravka temeljci su razvijeni s ciljem privlačenja mladih potrošača, njihove eduka-cije, ali i pokretanja razvoja kategorije bujona u Hrvatskoj. Tijekom godine Podravka temeljci bit će lansirani uz tržište Hrvatske, na tržišta u regiji na kojima postoji potreba potrošača za ovakvim konceptom proizvoda kao i na tržišta središnje Europe na kojima je tržište temeljaca već razvijeno.

U zagrebačkom klubu Pepermint proglašeni su pobjednici projek-

tnog natječaja za dizajn “Vizionar” ko-jega je udruga eSTUDENT organizirala u suradnji sa Zagrebačkom pivovarom i udrugom Kamensko. Studenti Franka Bujas i Luka Miočić pobijedili su u za-vršnici za dizajn megaboarda za Ožuj-sko pivo te Mladen Udovičić za vizualni identitet za udrugu Kamensko koji su nagrađeni novčanom nagradom te praksom i radionicom u renomiranim hrvatskim marketinškim i dizajnerskim agencijama. “Kao lider na domaćem pi-varskom tržištu vjerujemo da trebamo biti vodeći u poticanju mladih talenata u izražavanju vlastite kreativnosti i pružiti im šansu da razvijaju vlastiti

potencijal na tržištu rada. Nadamo se da ćemo ovim projektom pridoni-jeti popularnosti kreativnih profesija među mladima i educiranju okoline o dobrom i kvalitetnom dizajnu”, izjavio je Andrej Virant Sadiković, Junior Brand Manager Zagrebačke pivovare.

Popularna igra Angry Birds ekskluzivno uz Nestlé žitarice

Predstavljeni Podravka temeljci

Jack Daniel’s Sinatra Select odsad i u Hrvatskoj

Na hrvatskome tržištu pojavilo se posebno

izdanje poznatoga pića Jack Daniel’s pripremljeno u čast legendarnomu umjetniku Franku Sinatri koji je, kako je nedavno otkriveno, bio jedan od najvećih ljubitelja toga svjetski cijenjenoga

viskija. Posebno izdanje pripremljeno Sinatri u čast nazvano Jack Daniel’s Sina-tra Select. Osobitost toga pića, kažu znalci, krije se u njegovoj toploj jantarnoj boji te snažnomu karak-teru koji mu daju ugodnu aromu dima te blag osjet

vanilije. Osim okusom Jack Daniel’s Sinatra Select isti-če se i svojim pakiranjem. U elegantnoj crnoj kutiji smještena je boca od jedne litre, označena prepoznat-ljivom crnom naljepnicom s dodacima narančaste boje koju je Sinatra najviše volio.

Ožujsko pivo odabralo svoje “vizionare”

Nestlé žitarice su i ove godine odlučile iznenaditi svoje potrošače

pa su zajedno s autorima jedne od najpopularnijih mobilnih igara na svijetu Angry Birds pripremile zabavno-edukativnu verziju igre, koja se od siječnja može pronaći u promo-tivnim pakiranjima Nestlé žitarica za djecu. U posebnom izdanju ove trenutno najpreuzimanije igre na svijetu nazvanom Angry Birds Breakfast

pojavljuje se i prepoznatljivi lik Nesqu-ik žitarica Quicky koji, zajedno s dobro poznatim ptičicama, na zabavan način nastoji podići svijest o važnosti uku-

snog i uravnoteženog doručka. Oni koji žele uživati u pustolovinama “ljutitih ptičica” trebaju na policama dućana pronaći promotivna paki-ranja žitarica za doručak Nesquik i Cookie Crisp, koja unutar kutije sadrže gratis CD s igrom. Osim toga, igra se može igrati i putem interneta na nestle.angrybirds.com.

PROMO

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih

proizvoda i jakih alkoholnih pića.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Mercator opet u fokusu

U cijeloj 2013. godini Konzum je na prvom mjestu bio devet mjeseci, a preostala tri mjeseca na čelnoj ga je poziciji zamijenio Mercator, što je učinio i u siječnju

Kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora još je uvijek u tijeku, a mediji su kroz cijeli

siječanj o tome izvještavali. Prodaja Mercatora opisuje se kao trenutačno najza-htjevnija transakcija te vrste u Europi, no komentira se i da dugotrajnost pregovora svakako nije poticajna. Op-ćenito su mjesec obilježile objave o poslovnim rezul-tatima, planovima i očeki-vanjima. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lanci-ma u siječnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 tr-govačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, odnosno one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjek-ti/teme u objavi.

GODINU OTVORIO MERCATORU cijeloj je 2013. godini Konzum uglavnom bio trgovački lanac o kojem su mediji najviše izvještavali. Na prvom je mjestu bio devet mjeseci, a preostala tri mjeseca na čelnoj ga je poziciji zamijenio Mercator. Mercator je isto učinio i početkom 2014. godine. Na prvom je mjestu i to s veli-

kom razlikom u odnosu na sve ostale trgovačke lance. Slijedi ga već spomenuti Konzum, a Lidlu je ovo već peti mjesec zaredom da je na trećem mjestu. Poseban interes medija za Merca-tor prvenstveno je vezan za kupoprodajni proces Agrokora i ovog trgovačkog lanca. Početkom mjeseca objavljivalo se o nagađa-njima slovenskih medija o realizaciji ugovora koji je Agrokor u lipnju prošle go-dine potpisao s konzorcijem prodavatelja. Uslijedile su objave o pregovorima koji su se nastavljali iz tjedna u tjedan, a krajem mjeseca je

objavljeno da se pregovori koncerna Agrokor, banaka i Mercatorovih vlasnika nastavljaju bez službenih informacija o tome koliko su stajališta približena. Sa-dašnji kupoprodajni ugovor predviđa da bi se stvari trebale dovesti do kraja najkasnije krajem ožujka. Konzum se vezano za tema-tiku usputno spominjao, a o njemu se najviše objavlji-valo vezano za asortiman i cijene proizvoda. Trećepla-sirani Lidl treću je godinu

nositelj prestižnog certifi-kata Poslodavac Partner, a objavljivalo se i o završetku donacijskog programa ‘’Više za zajednicu’’.

TEMATIKA OBJAVAUkupno gledajući, najveći se broj objava (66,52%) odnosio na poslovanje. Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva te tema vezana za asortiman i cijene proizvoda. U siječnju su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste više objavljivali internetski porta-li, ukupno 65%. Pojedinačno gledajući, mediji koji su naj-više objavljivali o trgovačkim

lancima su portali limun.hr, jatrgo-vac.hr, seebiz.eu i poslovni.hr. O većini su nave-denih tema više objavljivali inter-

netski portali, osim kad se radi o asortimanu i cijenama proizvoda. O tematici koja je svrstana pod “ostalo” nije bilo razlike prema vrsti me-dija. O Poslovanju, o kojem se ukupno naviše objavljiva-lo, na portalima je zabilježe-no 75,8% objava, u odnosu na 24,2% objava u tiskanim medijima. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i in-ternetskih portala je unutar tematike Asortiman i cijene proizvoda, 81,4% u korist tiskanih medija.

Siječanj su obilježile objave o poslovnim rezultatima, planovima i očekivanjima

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

66,52%Promidžba i sponzorstva

Asortiman, cijene

Usluge i odnos prema kupcima

Ostalo

15,45%

15,02%

0,86%

2,15%

Mercator

294Konzum

Lidl

Spar

Kaufland

Plodine

Billa

Diona

Tommy

Getro

NTL

Kerum

104

51

47

35

33

24

20

20

15

10

6

Trgovački lanci - broj objavaSiječanj 2014.

MEĐUNARODNE POSLOVNE KONFERENCIJE

Organizator

YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

Supply Chain Management Arena 201427. 3. 2014., Zagreb

HR Business Arena 201423. – 25. 4. 2014., hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik

Telecom, Media & Technology Arena 2014 27. – 29. 4. 2014., hotel Croatia, Cavtat

Aviation Business Arena 2014 28. – 30. 5. 2014., hotel Croatia, Cavtat


Pregled tržišta – osvrt i prognoze

BIT ĆE BOLJE... U 2014. godini se očekuje smanjenje potrošnje kućanstava za 1,4% te rast nezaposlenosti na 20,5%, a tek u 2015. se može očekivati mali oporavak

gospodarstva, potrošnje i prometa u trgovini na malo

Prošla 2013. godina obilježena je na-stavkom negativnih kretanja u trgovini

na malo, što predstavlja nastavak krize petu godinu zaredom. U kumulativu za razdoblje siječanj-studeni 2013. promet u trgovini na malo smanjen je za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. U struktu-ri prometa, smanjen je promet neelastičnih ne-

prehrambenih proizvoda (promet od trgovine na malo motornim vozilima za 5,9%; kompjuterskom opre-mom, knjigama i novinama za 4,9%; audio i video opre-mom za 4,1%), dok je pove-

ćan promet prehrambenih proizvoda (promet speci-jaliziranih prodavaonica živežnim namirnicama za 13,5%, prodavaonica tek-stilom, odjevnim predmeti-ma, i obućom za 13,8%).

KRIZA UZIMA DANAKKriza i dalje negativno utje-če na smanjenje broja zapo-slenih. U studenom 2013. godine u djelatnosti trgovi-ne bilo je 0,5 posto manje

zaposlenih nego u istom mjesecu 2012. godine. U po-sljednjih pet godina u trgo-vini je, uslijed

krize, izgubljeno 42.269 rad-nih mjesta, a u trgovini na malo 9.332. U isto vrijeme, plaće u trgovini neznatno su povećane za 1,6% u listopa-du 2013. godine u odnosu na isti mjesec 2012. godine

(2,1% u trgovini na malo). Trgovina na malo je jedna od djelatnosti s najnižim plaćama u gospodarstvu. Bruto plaće su u trgovini na malo u odnosu na prosjek gospodarstva niže za 28,8%, a u odnosu na prosjek trgo-vine za 17,6%. Nastavlja se i pad investicija u trgovini. U 2012. godini ostvarene bruto investicije u dugotraj-nu imovinu u trgovini na malo bile su niže za 40,9% u odnosu na iznos investicija u 2008. godini. Strane di-rektne investicije u trgovini su porasle u 2012. godini u odnosu na prošlu godinu, ali one još uvijek iznose tek 11,7% ostvarenih investicija u 2008. godini. U strukturi prometa nastavlja se trend povećanja tržišnog udjela velikih poduzeća. Kriza je najviše pogodila obrtnič-ku trgovinu. U studenom 2013. u odnosu na studeni

2012. godine, broj obrtnika je smanjen za 4,8%, dok je broj aktivnih pravnih osoba u trgovini povećan, što je utjecalo na rast broja podu-zetnika za 3,3%, pri čemu je udio trgovine u gospodar-stvu smanjen za 2,1%.

OPORAVAK TEK NAGODINUNegativna kretanja u trgo-vini na malo posljedica su dugotrajnih negativnih kretanja u makro-ekonom-skom okru-

U prvih 11 mjeseci 2013. promet u trgovini na malo smanjen je za 0,7%

Očekivanja kretanja u Hrvatskoj

2013. Procjena (%)

2014. Projekcija (%)

2015. Projekcija (%)

Bruto domaći proizvod, realni -0,7 0,0 1,0

Potrošnja kućanstva, realna -0,6 -1,4 0,1

Investicije, realne -0,3 2,6 4,4

Izvoz roba i usluga -1,8 1,0 2,8

Uvoz roba i usluga -1,3 -0,1 2,3

Potrošačke cijene 2,2 1,2 2,1

Stopa registrirane nezaposlenosti 20,3 20,5 20,0Izvor: Croatian Economic Outlook, Quarterly, Ekonomski institut, Zagreb, broj 57, siječanj 2014.


broj izgubljenih radnih mjesta u trgovini u 5 godina

BIT ĆE BOLJE...

Dr.sc. Ivan-Damir AnićEkonomski Institut, Zagreb

42.269

2013./I.2013./II.

2013./III.2013./IV.

2013./V.

Realni index (mjesec u tekućoj godini/mjesec u prošloj godini Desezonirana serija

2013./VI.2013./VII.

2013./VIII.

2013./IX.2013./X.

2013./XI.

104

102

100

98

96

94

92

90

88

Promet u trgovini na malo u 2013. godini, indeksi

Izvor: DZS RH, Ekonomski institut, Zagreb

ženju - pada ekonomske aktivnosti, smanjenja po-trošnje stanovništva, rasta nezaposlenosti i smanjenja realnih plaća. U prva tri kvartala 2013. godine BDP

je smanjen za 1,5% u pr-vom kvartalu, 0,7%

u drugom i 0,6% u

trećem kvartalu. Potrošnja kućanstva je u prvom kvar-talu zabilježila pad od 2,9%,

dok je u drugom i trećem kvartalu zabilježen mali porast potrošnje od 0,4% i 0,2%. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je

u studenom 2013. go-dine 21,1%. Negativna

kretanja u okruženju pojačavaju potro-šački pesimizam. I u 2013. godini ekonomska oče-kivanja potrošača su u padu. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su se indeksi pouzdanja, oče-kivanja i raspolo-ženja potrošača u prosincu 2013. u odnosu na isti

mjesec pret-hodne godine smanjeni za 13,6 bodova, 21,5 bodova i 12,7 bodova.

Niža su i oče-kivanja potrošača

povezana s kupnjom

trajnih dobara za kućanstvo i to za 6,6 bodova.U 2014. godini ne očekuju

se značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i u kretanju domaće potražnje u

Hrvatskoj. Prema projekci-jama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2014. godini se očekuje smanjenje potroš-nje kućanstava za 1,4%, ali i rast nezaposlenosti na 20,5%. Nesigurnost i najava novih poreza, očekivanje daljnjeg smanjenja plaća i otpuštanje radnika negativ-no djeluju na ekonomska očekivanja potrošača i utje-ču na daljnji pad potrošnje kućanstva. Svi se ti čimbe-nici negativno odražavaju na promet u trgovini na malo. Tek u 2015. se može očekivati mali oporavak gospodarstva, potrošnje i prometa u trgovini na malo. Projekcije Europske komi-sije također ne ukazuju na značajnije promjene u 2014. Naime, Europska komisija u ovoj godini prognozira rast realnog BDP-a u zemljama EU-a za 1,4%, a u 2015. godini za 1,9%.

Promet prodavaonica živežnim namirnicama porastao je za 13,5%


Pregled tržišta - kupovne navike u 75% kućanstava brigu o nabavi hrane vode

Postotak potrošača kojima odlazak u trgovinu predstavlja pravo zadovoljstvo u zadnjih nekoliko godina kontinuirano opada, dok je s druge strane značajno porastao udio potrošača koji koriste kupone iz dnevnih novina te kupuju

jeftinije trgovačke marke

Trgovački lanci se svakodnevno trude privući što veći broj kupaca na razne

načine. Privlače nas akci-jama, uređenjem prostora, kvalitetom proizvoda i izbora. Važnu ulogu prili-kom biranja strategije igra poznavanje navika potro-

šača, a kakve navike imaju hrvatski potrošači prilikom kupnje pokušat ćemo odgo-voriti ovom analizom koja se temelji na BRANDpuls istraživanju u kojem se kontinuirano prate podaci o navikama potrošača pri-likom kupnje. Podaci kori-šteni u analizi prikupljeni su u 2013. godini.

MALA I VELIKA KUPNJAU Hrvatskoj brigu o nabavi hrane i općenito o funkcio-niranju kućanstva većinom vode žene, čak 75% njih.

Zanimljivo je da oko polo-vice hrvatskih potrošača u dobi od 15 do 64 godine iz-javljuje da prilikom kupnje kad god mogu kupuju do-maće a ne strane proizvo-de, općenito radije biraju domaće proizvode te imaju više povjerenja u njih. U okviru BRANDpulsa pro-

matramo malu i veliku kupovinu namirnica za kućanstvo pri čemu se pod ma-

lom kupovinom smatra kupovina do 200 kn a sve iznad 200 kn je velika ku-povina. Hrvatski potrošači u dobi od 15 do 64 godina najčešće malu kupovinu obavljaju u nekom od tr-govačkih lanaca 2-3 puta tjedno i pri tome troše do 80 kn. Najvažniji kriteriji za odabir mjesta za malu

kupovinu je blizina pro-dajnog mjesta. Vodeća tri lanca za koja su potrošači rekli da su u njima obavljali kupnju u zadnjih mjesec

dana su Konzum, Lidl i Kaufland. S druge strane, velika kupovina se najčešće obavlja jednom mjesečno i pri tome se troši od 200

do 500 kn. Za razliku od male kupnje najvažniji kriterij za odabir mjesta kupovine je povoljna cijena proizvoda, dok je blizina

Za malu kupovinu ključna je blizina trgovine, a za veliku kupovinu cijena proizvoda

Kupovina iz zadovoljstva PRERASLA U BREME


u 75% kućanstava brigu o nabavi hrane vode

Karla Kovač Research Executive, Ipsos Puls

žene

Najbolje ocijenjen trgovački lanac

Kupovina u posljednjih mjesec dana

Najčešća kupnja

Poznavanje

Konzum

66,7%

64,4%

47,6%

94%

45%

29%

19%

Lidl

62%

38,6%

30,3%

91%

28%

11%

6,6%

Kaufland

73,1%

55%

25,2%

89%

22%

12%

9%

76,1%

73,9%

47,6%

94%

45%

33%

25%

Mala kupovina - top tri lanca

Najbolje ocijenjen trgovački lanac

Kupovina u posljednjih mjesec dana

Najčešća kupnja

Poznavanje

Konzum

67,4%

58,4%

41,6%

94%

39%

23%

15%

Lidl

61,4%

29,8%

30,5%

91%

28%

8,3%

5,1%

Kaufland

70,1%

57,8%

30%

89%

27%

15%

11%

70,1%

58,4%

41,6%

94%

39%

23%

16%

Velika kupovina - top tri lanca

prodajnog mjesta, koja je ključna za malu kupovinu, tek na četvrtom mjestu iza kvalitete proizvoda i po-nuđenih akcija. Vodeća tri

lanca u kojima su obavljali nabavku namirnica u po-sljednjih šest mjeseci ista su kao i kod male kupnje i to s identičnim redoslije-

dom: na prvom mjestu je Konzum a slijede ga Lidl i Kaufland.

UTJECAJ KRIZEKupovne navike nisu kon-stantne i mijenjaju se pod raznim utjecajima pa je tako i kriza koja je znatno utjecala na razne aspekte našeg života utjecala i na navike kupnje. Gledano od

2010. do sada, postotak po-trošača kojima odlazak u trgovinu predstavlja pravo zadovoljstvo kontinuirano opada, dok je s druge stra-ne postotak potrošača koji koriste kupone iz dnevnih novina u istom razdoblju značajno narastao. Istovre-meno i postotak potrošača koji radije kupuju jeftinije

trgovačke marke nego proizvode poznatih proi-zvođača blago raste iz go-dine u godinu. Primjetna je i promjena, iako blaga, u online kupovini namir-nica. Premda je nešto više od polovine potrošača upoznato s mogućnošću online kupovine namirnica za kućanstvo, samo 2% ih i koristi tu mogućnost. Za

usporedbu, 2010. godine taj postotak je iznosio 1%. S pro-mjenama životnog ri-

tma i sve ubrzanijeg tempa života vjerojatno je da će u budućnosti biti i značajnih promjena u ovom segmen-tu kupovine, tim više što trenutno oko 10% Hrvata kupuje ostale proizvode i usluge online.

Potrošači općenito radije biraju domaće proizvode te imaju više povjerenja u njihKupovina iz zadovoljstva

PRERASLA U BREME


Pregled tržišta - intervju

Na europskoj razini HUP je član krovnog udruženja koje zastupa interese poslodavaca iz 35 zemalja (BusinessEu-rope), te sudjeluje u radu Europskog gospodarskog

i socijalnog odbora, dok je Udruga trgovine član europske sektorske or-ganizacije za trgovinu Eurocommer-ce, navodi Zaher.

Koja je osnovna uloga HUP-Udruge tr-govine, koji je vaš temeljni zadatak i tko su sve vaši članovi iz segmenta trgovine robom široke potrošnje? Osnovana 1994. godine, HUP-Udruga trgovine je jedna od najstarijih Udru-ga unutar HUP-a, a naše temeljne aktivnosti definirane su temeljnim do-kumentima kao što je Statut Udruge, ali i ostalim internim dokumentima usvojenim od strane Izvršnog od-bora kao glavnog upravljačkog tijela Udruge. U izvršni odbor smo uključili i predstavnike raznih segmenata dje-latnosti trgovine: od auto kuća, pred-stavnika malih, velikih trgovaca, tr-govine prehranom i neprehranom. U dosadašnjem razvoju Udruge nastojali smo unapređivati aktivnosti i odgova-rati na zahtjeve našeg članstva pa smo tako, ovisno o interesima određenih grupa članova, osnivali Koordinacije među kojima su danas aktivne: Koor-

dinacija specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima i me-dicinskim proizvodima, Koordinacija proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo i ostale namjene, Koor-dinacija trgovaca motornih vozila i Koordinacija za duhanske proizvode. U svom 20-godišnjem postojanju možemo reći da smo potvrdili svoju glavnu svrhu postojanja te da i dalje nastojimo snažno i istinski artikulirati stavove članova - poduzetnika u prav-cu kontinuiranog poboljšanja podu-

zetničke i ulagačke klime u Hrvatskoj s naglaskom na fleksibilizaciju tržišta rada, borbe protiv sive ekonomije, korupcije, poreznom rasterećenju po-slodavaca kao i ukidanju nepotrebnih administrativno-birokratskih barijera te nizu drugih aktivnosti.

U javnosti je trenutno aktualna rasprava oko izmjena Zakona o radu. Koji je vaš stav ispred poslodavaca u trgovačkom sektoru te kako općenito ocjenjujete stu-panj socijalnog dijaloga sa Sindikatom tr-govine i predstavnicima hrvatske vlade?

Sve rasprave oko izmjena Zakona o radu odvijaju se na razini HUP-a kao krovne udruge poslodavaca. U definiranju naših stavova sudjelo-vali su predstavnici i stručnjaci iz strukture članstva Udruge trgovine s obzirom na to da se radi o značaj-nom Zakonu za djelatnost trgovine koja zapošljava oko 16% ukupnog broja zaposlenih i u njoj posluje više od 30% gospodarskih subjekata. To je radno intenzivna djelatnost i bitan nam je kvalitetni radno pravni okvir. Sa sindikatima imamo dobar soci-jalni dijalog koji se njeguje od po-četka ustrojavanja naše Udruge. Prvi kolektivni ugovor bio je potpisan 1997. tako da u tom dijelu uistinu imamo dugu tradiciju. Prošle godine smo prošli novi postupak utvrđi-vanja reprezentativnosti pa sada na pregovaračkoj strani na temu skla-panja novog Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine imamo samo Sindikat trgovine Hrvatske. S druge strane, prema Vladi RH nastojimo aktualizirati problematiku sektora, sve što je potrebno za bolje uvjete poslovanja trgovaca i funkcionira-nje domaćeg tržišta te uređivanje i usvajanje poduzetničkih pravila ponašanja na svim razinama. S ob-zirom na ulogu socijalnog partnera ističemo da je naša glavna prednost u direktnim i redovnim kontaktima

OČUVATI I UNAPRIJEDITI STEČENE POZICIJE

U današnjem razdoblju trgovci se više usmjeravaju na investiranje u održavanje postojećih objekata i dodatna nužna ulaganja u cilju zadovoljavanja potrošača,

zadržavanje lojalnih kupaca te praćenje modernih načina kupnje i novih trendova, kaže Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca

“Ulaskom u EU otvorila se mogućnost korištenja fondova EU za sve gospodarske subjekte”


1997. - donesen prvi za djelatnost trgovine

s predstavnicima državnih vlasti i sudjelovanju u tripartitnim tijelima kojima se artikuliraju zahtjevi i in-teresi našeg članstva odnosno pred-stavnika gospodarstva.

Nakon proteka šest mjeseci od ulaska Hrvatske u Europsku uniju kako gledate na stanje u trgovini? Što se sve promi-jenilo u poslovanju trgovaca na hrvat-skom tržištu u tom periodu?Hrvatska maloprodaja je već odavno u EU. Stoga ne možemo govoriti o bitnim promjenama za ovaj sektor prije i nakon 1. srpnja 2013. Možda se više osjeća utjecaj uvođenja elek-troničkog poslovanja i funkcioniranja

poslovanja. No, kao nova zemlja EU dugoročno očekujemo više pozitiv-nih učinaka na cijelo gospodarstvo Hrvatske. Ulaskom u EU otvorila se mogućnost korištenja fondova EU za sve gospodarske subjekte bez ob-zira na djelatnost. Na razini HUP-a i Udruge trgovine u dijelu lobiranja

i zastupanja interesa gospodarstva omogućava se sudjelovanje u odlu-čivanju kroz radna tijela ne samo na

nacionalnoj, već i na europskoj razi-ni, imajući u vidu da je HUP član i krovnog udruženja koje zastupa inte-rese poslodavaca iz 35 zemalja (Bu-sinessEurope), a Udruga trgovine je član Eurocommerca – europske sek-torske organizacije za trgovinu koja prati i sudjeluje u ključnim temama

i novim trendo-vima moderne trgovine. Interese također zastupamo preko Europskog gospodarskog i socijalnog odbora gdje poslodavce iz Hrvatske zastu-paju predstavnici HUP-a.

Osim mogućeg pre-uzimanja Mercatora od strane Agrokora, očekujete li daljnji nastavak procesa koncentracije i konsolidacije na hrvatskom tržištu trgovine na malo?Proces koncen-tracije i konsoli-dacije i dalje će se odvijati jer je to karakteristika ovog sektora, ali i od-govor trgovine na malo na razdoblje krize. Konsolida-cija je već počela, pri čemu dakako ne treba zanema-riti niti mogući dolazak novih

trgovaca u Hrvatsku. Puno će ovisiti o daljnjim trendovima, trajanju krize i kretanjima u eurozoni, ali i drugim (de)stimulativnim faktorima naše države. U zemljama našeg okruženja već se nalaze veliki europski trgovački lanci poput Carrefoura i Delhaizea koji i kroz akvizicije mogu ući i na

naše tržište. Nesporno je da je naša djelatnost danas suočena s velikim izazovima na tržištu. Uz rast konku-rencije, koncentracije, tu je i uvođenje modernih IT tehnologija, dodatno implementiranje novih usluga i oblika prodaje iz područja e-poslovanja, što je sve rezultat globalizacije i neposto-janja krutih granica.

Je li hrvatsko tržište dovoljno “intere-santno” za velike maloprodajne gru-pacije, poput Carrefoura ili Tesca, ili su trenutne pozicije toliko čvrste da se globalna konkurencija ne odlučuje lako na taj korak? Hrvatsko se tržište od strane tih tr-govaca promatra u regionalnom kon-tekstu, što znači da se na nas ne gleda samo kao hrvatsko, već kao regional-no tržište koje obuhvaća više zemalja. Njihov interes i daljnji ulazak ovisit će o brojnim drugim faktorima kao što su stabilnost okruženja i pojedine poslovne strategije tvrtki, ali i mno-gim drugim čimbenicima kao što su, primjerice, pravna sigurnost i poticaj-no investicijsko okruženje.

Sektor maloprodaje dugi je niz godina bio generator velikih investicija. U po-sljednjih nekoliko godina taj je trend značajno usporen. Što možemo očekiva-ti u 2014. po ovom pitanju?Razdoblje velikih investicija u trgo-vini možemo pamtiti kao progre-sivno razdoblje koje je doprinijelo i drugim povezanim sektorima. To je trajalo do 2007. godine. Investicije u trgovinu doprinijele su i razvoju pojedinih društvenih zajednica jer su kroz ulaganja (npr. izgradnja tr-govačkog centra ili nekog hipermar-keta) u određene objekte sagrađena i uređena parkirališta, prilazne ceste, dječja igrališta i sl. Na žalost, danas

ne možemo govoriti o većim investi-cijama tog tipa. Ima ih, ali u znatno manjem obujmu. Danas govorimo o smanjenim investicijama, ali ne i totalnom ukidanju pa se u današnjem razdoblju trgovci više usmjeravaju na

“Regionalno gledano, Hrvatska više nije top destinacija za potencijalne nove ulagače”

“Proces koncentracije i konsolidacije i dalje će se odvijati”

Josip ZaherHUP-Udruga trgovine

kolektivni ugovor


Pregled tržišta - intervjuinvestiranje u održavanje postojećih objekata i dodatna nužna ulaganja u cilju zadovoljavanja potrošača, zadr-žavanje lojalnih kupaca te praćenje modernih načina kupnje i novih trendova. Investicije postoje i uvijek će ih biti jer bez njih nema razvoja trgovine. Ali, regionalno gledano, nismo više top destinacija za potenci-jalne nove ulagače. Neka istraživanja ukazuju da su najveće prepreke u po-slovanju kod nas neefikasna državna birokracija, korupcija, otežani pristup financiranju, restriktivna regulativa tržišta rada i porezno zakonodavstvo.

Veliki trgovci su u posljednjih nekoliko godina počeli ulaziti i u sektor male trgovine otvaranjem kvartovskih su-permarketa. Kako gledate na ovaj po-slovni potez velikih tvrtki te koji je vaš stav po pitanju suživota malih i velikih trgovaca? Promjena strategijskog nastupa na tržištu sastavni je dio poslovne po-litike pojedinih tvrtki, što je u mno-gome ovisno o ponašanju potrošača koji su zbog kriznog razdoblja i osje-ćaja nesigurnosti smanjili kupovinu i odlazak u velike nabavke. Današnji kupci su promijenili svoje potrošačke navike: idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgo-vaca. Izbjegavaju se velike nabavke i velika je osjetljivost na cijene, dok je impulzivna kupnja istovremeno drastično smanjena. Kupuju se ne-ophodne namirnice, a smanjena je i potražnja za luksuznim proizvodi-ma. Kada je riječ o suživotu malih i velikih trgovaca smatram da je on sasvim prirodan, što je i glavni motiv za pokretanje kvartovskih dućana. I sada kao dio EU tržišta možemo reći da su se domaći trgovci dobro pozicionirali i na vrijeme zauzeli svoj tržišni udio i da dobro drže svoje pozicije. I dalje će biti preslagivanja u trgovini i konsolidacije. Trgovci će se udruživati i pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu, dok će se mali trgovci morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. A sve to kako bi se zadovoljila potra-žnja jer i dalje možemo očekivati sve zahtjevnije i izbirljive potrošače.

Jedna od značajnih tema u protekloj godini bilo je i kašnjenje u plaćanju koje je kod trgovačkih lanaca utvrdila Finan-

cijska inspekcija Ministarstva financija. Kako gledate na stupanj financijske discipline kod trgovaca te zašto je dola-zilo do ovih kašnjenja?Uvijek smo bili za uvođenje reda i poštivanje rokova. Ukoliko je doš-lo do nekih propusta to nije bilo s namjerom, već je to izazvano neja-snim tumačenjem odredbi Zakona o rokovima plaćanja kao i potrebnog vremena za prilagodbu. Naime, kod

nas se često događa da zakonodavac donese neko zakonsko rješenje s kratkim rokom prilagodbe pa dolazi do toga da ne možemo primjenjivati određene zakonske odredbe zbog tehničkih problema ili zbog toga što nisu konzultirani subjekti koji ga trebaju primjenjivati jer jednostavno nemaju preduvjete da ispoštuju na-metnute obveze.

Prognoze za tekuću godinu.Na razini grane i cijele djelatnosti trgovine možemo reći da smo svi

suočeni s posljedicama krize i novim promijenjenim navikama potrošača. Sektor trgovine je u direktnom od-nosu s potrošačima pa se i sve pro-mjene u potrošačkom miljeu izravno odražavaju na naše poslovanje. Intenzitet potrošnje limitiran je po-stojećom kupovnom moći, životnim standardom i raspoloživim budže-tom kućanstava. Očekujemo da će se navedene racionalne kupovne navi-ke kupaca i dalje nastaviti. Podaci bi-lježe negativne trendove još od 2008. godine na razini cijelog sektora trgovine. Najviše su pogođeni tr-govci trajnim i luksuznim dobrima. Evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a sve veću ulogu dobivaju i trgovačke marke u odnosu na bren-dove. Možemo zaključiti da je kriza ipak ostavila traga pa je došlo do promjene u sklonosti potrošnje, ali i same strukture osobne potrošnje. Trgovci, pak, u skladu s promjenama u okruženju, prate potrebe i finan-cijske mogućnosti svojih kupaca te koriste brojne marketinške akcije kako bi privukli potencijalnog kup-ca. Trendovi potrošnje utjecali su na financijske rezultate trgovaca, koji su potrošili sve zalihe, ali ipak nastoje očuvati postojeća radna mjesta.

“Za očekivati je da će se racionalne kupovne navike potrošača i dalje nastaviti”


Pregled tržišta – maloprodajni trendovi

ANALIZA USPJEHA na primjeru Plodina

Plodine su povećale svoj tržišni udio u kategorijama ulja, mlijeka, vrhnja, kave, bezalkoholnih pića, keksa, deterdženata za rublje i sredstava za pranje posuđa

U 2013. godini rastom tržišnog udjela mogu se pohvaliti trgovački lanci

Konzum, Billa, Lidl, Ka-ufland i Plodine. Svaki uspješni trgovac ima svoju tajnu uspjeha. Tako su neki privukli nove kupce,

neki povećali lojalnost postojećih kupaca, opti-mizirali asortiman, ponu-dili najbolje akcije itd. Za ilustraciju smo analizirali rezultat Plodina. Iako su Plodine u 2013. otvorile

tri nova supermarketa, ukupan broj kupaca nije se povećao. Nešto drugo bilo je presudno za rast njihovog tržišnog udjela. Naime, u migracijama kupaca i kontekstu podije-ljene lojalnosti, Plodine su povećale lojalnost svojih

kupaca, od-nosno pove-ćale su udio u novčaniku kupaca. Na čiji račun je postignut taj

rast lojalnosti? Na račun Getroa, Lidla, Tommyja, Dione, Konzuma i Mer-catora. Priloženi grafikon prikazuje matricu uspješ-nosti Plodina u migraci-jama kupaca i paralelnim

kupovinama. Gornja dva kvadranta matrice prika-zuju trgovce kojima Plodine uzimaju novac, a donja dva trgovce od kojih Plodine gube.

DOBITAK I GUBITAKSada pogledajmo kako su Plodine upravljale pojedinim ka-tegorijama proizvoda. Na početku obratimo pozor-nost na kategoriju svježih proizvoda s obzirom na to da je trend rasta svježih kategorija globalni trend koji dakako nije zaobišao ni hrvatsku maloprodaju. Iako je vrijednost katego-rije svježeg mesa na hr-vatskom tržištu značajno povećana, u Plodinama je rasla većim postotkom u odnosu na tržišni rast te su Plodine u svježem mesu povećale tržišni udio. S druge strane, u kate-goriji

Plodine nisu povećale ukupan broj kupaca, ali su povećale lojalnost postojećih

105 mil. kn


kupci Plodina potrošili na čoko proizvode u drugim lancima

ANALIZA USPJEHA na primjeru Plodina

Mladen KožićSales Manager, GfK

105 mil. knIzgubljene prilike za Plodine u čoko kategorijama2013. vs 2012.Tommy

2,72,2

Mercator

3,9

2012. 2013.

3,3

Interspar

4,35,6

Billa

7,07,4

Kaufland

13,512,8

Lidl

17,918,7

Konzum

21,824,4

ostali

28,825,6

svježeg voća i povrća, koja je također značajno rasla, Plodine su smanjile tržišni udio jer su rasle sporije od prosjeka tržišta. Neke od većih kategorija u kojima su Plodine povećale udio

su: ulje, mlijeko, vrhnje, kava, bezalkoholna pića, keksi, deterdženti za ru-blje i sredstva za pranje posuđa. U čokoladnim kategorijama posto-ji znatan neostvaren

potencijal budući da su ove kategorije (čokoladne table, bombonijere i čoko-ladni namazi) vrijednosno rasle, dok su u Plodinama smanjile vrijednost. To ne bi bilo posebno zanimljivo

da su kupci Plodina npr. promijenili ku-povne navike u ovoj kategoriji i smanjili potrošnju čokolad-nih proizvoda jer bismo u tom slučaju mogli pretpostavi-ti da Plodine nisu mogle postići bolji rezultat.

IZGUBLJENE PRILIKENo, GfK Panel kućan-stava nudi uvid u stvar-no kupovno ponašanje kupaca ovoga lanca i

govori nam da su kupci Plodina povećali potroš-nju čoko proizvoda u dru-gim lancima, a smanjili ju u Plodinama. Priloženi grafikon pokazuje kamo se prelio izgubljeni no-vac, tj. gdje su izgubljene prilike za Plodine u čoko kategorijama. Dio izgu-bljenog novca u 2013. završio je u blagajnama

Konzuma, Lidla, Bille i Interspara. Promatrano u apsolutnim iznosima,

kupci Plodina na čoko proizvode u Konzumu su potrošili oko 46, u Lidlu 35, Kauflandu 24 milijuna kuna itd. Također, važno je napomenuti da kupci Plodina pokazuju pove-

ćani afinitet prema ku-povini čoko proizvoda u Lidlu, Kau-flandu, Billi i posebno In-

tersparu. Kao što bi kon-kurenti trebali proučavati uspjeh Plodina u kategoriji mlijeka, tako bi Plodine mogle optimizirati uprav-ljanje čoko kategorijom proučavajući kupovno ponašanje svojih kupaca kada kupuju u drugim lancima..

Plodine su u svježem mesu povećale, a u svježem voću i povrću smanjile udio

-40 0 10 20-30 -20 -10 30 40

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

Indeks afiniteta

Ostali48.646

Konzum46.318

Udio

izgu

bljen

ih pr

ilika

Udio

izgu

bljen

ih pr

ilika

Lidl35.421

Kaufland24.247

Mercator6.280

Tommy 4.084

Billa13.954.

Interspar10.681

Izgubljene prilike za Plodine u čoko kategorijama, 2013., apsolutni iznosi

0 8020 40 60 100 140120-20.000

-10.000

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Indeks afiniteta

Studenac dm

Spar/Interspar Kaufland

KonzumBilla

TommyGetro

Ostali

MercatorLidl

Diona

Neto

dob

itak/

gubi

tak

Napredak Uspjeh

AlarmUpozorenje

Odnos dobitaka i gubitaka za Plodine

Lice tvrtke


Vizualni identitet

Vizualni identi-tet, kućni stil ili imidž tvrtke ili korporacije

kreira se i osmišljava gra-fičkim dizajnom i marketin-

gom, provodi na sve segmente poduzeća i najčešće definira pomoću priručnika osnovnih standarda. Vizualni identitet je zbir svih aspekata koje poduzeće formira kao vlastito, prepoznat-ljivo i konzistentno, kroz sva sredstva komunikacije, promo-cijom i distribucijom materijala, podjednako unutar i izvan podu-zeća. Tako kaže definicija.Vizualni identitet nije stvar izbora. Shodno tomu, ukoliko tvrtke ne vode računa o svom vizualnom identitetu to nipošto ne znači da time vizualno ne ko-municiraju. Radi se samo o tome šalju li željenu ili neželjenu poru-ku. Ako se gleda ovo potonje, ne poklanjajući odviše pažnje ovim elementima marketinga zapravo o sebi šalju najjaču poruku koja prodire duboko u svijest potroša-ča. Takve poruke stvaraju stavove i to obično čvrste, makar ih zvali i predrasudama, o kvaliteti onoga što se na takav način prezentira,

pravilo koje vrijedi podjednako kako na osobnoj, tako i na kor-porativnoj razini. Stoga je vizual-na komunikacija iznimno bitna u projiciranju svog identiteta na ciljnu skupinu, njime se šalje poruka koliko držimo do sebe i svoje tvrtke. Kao takva, vizualna komunikacija je neizbježna jer se kroz nju prezentira lice tvrtke pa je, sukladno tome, iznimno bitna za stvaranje konekcije sa željenom skupinom. Tako iz prve ruke i na prvoj razini svije-sti, putem vizualnog identiteta, cjelovite dojmove o tvrtki stječu klijenti, zastupnici, financijeri, najšira javnost i, u krajnjoj liniji, vlastito osoblje.U ovogodišnjim izdanjima ma-gazina Ja TRGOVAC želimo se dotaknuti i ove teme te skrenuti pozornost na načine i vidove rješenja vizualnog identiteta tvrtki iz sektora maloprodaje i industrije robe široke potrošnje. Cilj nam je detaljnije prikazati na koji način tvrtke komuniciraju putem svojih vizualnih i drugih marketinških karakteristika koje ih izdvajaju na tržištu. U izdanju za siječanj-veljaču započinjemo s pričom o trgovačkim lancima.

DJELO

Ime Djelo znači rezultat rada, nešto što čovjek napravi. Logotip Djela mijenjao se dva puta;

prvotno je bio samo natpis Djelo u elipsi, a zatim je dobio Šibensku kapu koja je bitna odrednica tvrtke i označava stavljanje u službu lokalne zajednice, svoga kraja. Zadnja izmjena je dodavanje riječi Ultra ispred loga koja simbolizira važnost ujedinjenja hrvatskih trgovačkih kuća u cilju opstanka domaće trgovine, a preko toga i hrvatskih proizvoda. O odabiru boja i njihovom značenju iz Djela poručuju kako su njihove boje plava i žuta koje stvaraju kontrast i simboliziraju more i sunce, što je obilježje kraja iz kojeg tvrtka po-tječe. Slogan Djela je “...u službi domaće proizvodnje, čuvajmo radna mjesta”. “U globalizaciji se gube radna mjesta u manjim sredinama, a samim time pada i standard života u tim zajednicama. Slogan Djela šalje poruku da naša tvrtka podržava domaće proizvođače te predstavlja važnog poslodavca, ne samo u trgovini, nego i u pratećim službama kao što su komercijala, računovodstvo, pekara, pogon prerade, skladište itd. Kroz naše uspješno poslovanje podržavamo i službe u lokalnoj zajednici s kojima surađujemo čime se dopri-nosi očuvanju radnih mjesta”, navode iz tvrtke.

Vizualna komunikacija je neizbježna jer se kroz

nju prezentira lice tvrtke pa je, sukladno

tome, iznimno bitna za stvaranje konekcije sa željenom skupinom


stvara prvu razinu svijestivizualna komunikacijaKONZUM

Ime Konzum nastalo je 1995., promjenom imena Unikonzum. Postojeći logotip KONZUM razvijen je 2004. u suradnji s

agencijom 20/20 iz Londona koja je postavila osnovne grafič-ke standarde. Sam projekt uključivao je faze izbora logotipa, definiranja osnovnih grafičkih standarda te primjene na pilot dućane. Zaštitne boje Konzuma proizlaze iz prijašnje korište-nih boja logotipa Konzum u kojem je zelena bila dominantna boja jer je prvenstveno asocirala na svježinu hrane, dok je crvena bila u detalju romba i simbolizirala je element grba Hrvatske. U novom dizajnu logotipa boje i njihovo značenje su redefinirane. Crvena je zauzela dominantno mjesto u logo-tipu simbolizirajući novu snagu nacionalnog maloprodajnog lanca. Zelena je s druge strane prebačena u formu romba koji je zadržan u logotipu, ali ovog puta kao akcent svježine i to u potpuno drugačijem tonu vrlo jake zelene boje. Konzumov slogan “S Vama kroz život” je izabran 2004. godine putem javnog natječaja “Dobar slogan u Konzumu vrijedi 100.000 kuna”. Ovaj slogan najbolje objedinjuje temeljnu odrednicu Konzumovog poslovanja koja se temelji na ispunjavanju potreba i želja njegovih kupaca, kažu u Konzumu.

LONIA

Naziv Lonia vuče korijen iz naziva rijeke Lonje i Lonjskoga polja. Logotip je u potpunosti samostalno dizajnirala dugo-

godišnja djelatnica tvrtke Nevenka Bišćan, koja sama dizajnira i uređuje izloge prodavaonica, totema, naljepnica za vozila i ostalih vizualnih rješenja. Od nekoliko ponuđenih grafičkih prijedloga, Uprava Lonije je prije šest godina izglasala novo grafičko rješenje koje je zapravo modifikacija starog logotipa. Bijela slova na zelenoj pozadini (zelena boja kao simbol livada, šuma, jasena, vrbe, topole tako karakterističnih za Moslavački kraj), zamijenjena su bijelim slovima na crvenoj pozadini, sa stilski uređenim velikim slovom L na zelenoj podlozi. Crvena boja označava snagu, popravlja ras-položenje, ubrzava puls i disanje, potiče na aktivnost. Zelena boja označava mir, nadu i sjedinjenost s okolinom, dok bijela boja slova simbolizira čistoću i mladost. “Slogan nam je bolna točka jer se još nismo odlučili za neki kojim bismo u potpunosti svi bili zadovolj-ni, ali svojevremeno smo koristili sasvim istinitu uzrečicu: ‘Kupuj više, manje plati, u Loniju ti navrati’”, kažu u tvrtki koja ove godine obilježava 60. obljetnicu poslovanja.

RIBOLA

Naziv Ribola odnosi se na predio mjesta Kaštel Kambelovac gdje je tvrtka osnovana i otvorena prva trgovina. Prvi logotip

dizajniran je početkom 90-ih godina. Kao zaštitni znak odabrana je lastavica – simbol sreće i blagostanja. Prvi vizuali su rađeni u kombinaciji svijetlo i tamnoplave boje s linijama crvene, što odgovara boji lastavica, a i slaže se s bojama Dalmacije. Godi-ne 2012. pristupilo se projektu redizajna vizualnog identiteta. Na logotipu je ostavljen isti font slova, a boje su pretočene u tople nijanse, ljudskom oku odmah uočljive. Crvena je temeljna boja novog zaštitnog znaka i u kombinaciji s bijelom pojačava uočljivost logotipa. Nazivu je dodan simbol potrošačkih kolica kao osnovna asocijacija na trgovinu i kupnju. No ni lastavica, kao iznimno pozitivan simbol, nije izostavljena. Elegantno je postav-ljena na mjesto točkice slova i u nazivu Ribola, a u stiliziranom obliku se pojavljuje na elementima glavnih vizuala trgovina i na brendiranim materijalima tvrtke. Kao članici udruženja domaćih trgovačkih kuća Ultra, imenu Ribola je dodan prefiks ULTRA čime se stvara prepoznatljivo ime za kupovinu u domaćoj trgovini na nacionalnoj razini. Sloganom “Ribola - vaš najbolji susjed!” komunicira se sve ono što Ribola jest godinama, a i dalje nastoji biti – ugodna kvartovska prodavaonica, uvijek dostupna i na raspolaganju svojim potrošačima.

STUDENAC

Trgovački lanac Studenac dobio je ime po izvorima vode koji se s planine Mosor slijevaju u rijeku Cetinu blizu rod-

nog mjesta osnivača Studenca d.o.o. Boje koje predstavljaju trgovački lanac su narančasta i ljubičasta, a slova su bijela. Prvobitni logo se sastojao od narančaste boje i crnih slova, dok nije 2004. godine napravljen redizajn logotipa i svih mar-ketinških materijala koji se upotrebljavaju i danas. Redizajn je radio Ivan Podrug za “Podrug studio”. Odabrana su bijela slova kako bi se narančasta boja osvježila i prilagodila duhu vremena, a prvobitno crna boja zamijenjena je kraljevskom ljubičastom. Prvobitni znak je redizajniran da se spaja sa simbolom kolica za kupovinu.Kada je riječ o odabiru boja i njihovom značenju u Studencu ističu kako su boje izabrane iz sentimentalnih razloga. Stu-denac je imao nekoliko slogana; svakim se navodi da smo za kupce tu svaki dan s asortimanom najpovoljnijih cijena. Neki od njih su: “Svaka kuna se računa.”; “U Studencu svakog dana.”“Kartica vjernosti, riznica vjernosti.”


Proizvodi za bebe i djecu

Mali potrošačiVELIKA VRIJEDNOST Kod proizvoda za bebe i djecu četiri su kategorije u zadnjih godinu dana zabilježile pad količinske i vrijednosne prodaje, a pozitivnim se trendom mogu pohvaliti dvije kategorije

U sklopu proizvoda za bebe i djecu pro-matramo šest ka-tegorija proizvoda.

To su dječje pelene, vlažne maramice za bebe, njega beba, dječja hrana, dječ-ji čajevi i

dojenačko mlijeko. Prema prodajnim rezultatima koji ne uključuju Cash&Carry, institucionalnu prodaju, ljekarne i diskontne objekte,

četiri kategorije

su u zadnjih 12 mjeseci za-bilježile pad prodaje (dječje pelene, njega beba, dječja hrana, dojenačko mlijeko), a dvije kategorije su ostva-

rile pozitivan rezultat (vlažne maramice

za bebe, dječji čajevi).

DJEČJE PELENEU posljednjih godinu dana prodano je 137,8 milijuna koma-

da dječjih pelena, što je 7% manje nego u godini ranije. Vrijednosna prodaja smanjena je za 5,5% i iznosila je 213,9 milijuna kuna. Vodeći proizvođači u kategoriji su Procter&-Gamble (Pampers), SCA Hygiene (Libero), Violeta (Violeta) te privatne robne marke koje nose 35% količinske prodaje.

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

50

23

16

73

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Siječanj 2013. - prosinac 2013.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

1

Izvor: Nielsen

DJEČJE PELENE 2013.% promjena u

odnosu na 2012.

količinska prodaja (mil. komada)

137.8 -7.0

vrijednosna prodaja (mil. kn.)

213.9 -5.5


Analizu pripremila:Milanka Ćorić

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

37

24

17

11

8







Drogerije


3

VLAŽNE MARAMICE ZA BEBE 2013. % promjena u

odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. komada) 582.5 5.3

Vrijednosna prodaja (mil. kn.) 93.1 2.8

VLAŽNE MARAMICE ZA BEBEKategorija uključuje vlažne maramice koje se koriste prili-

kom mijenjanja pelena. Namjena im je pranje i vlaženje bebine kože (mora pisati Baby). Mogu biti s dodatkom losiona, mlijeka, ulja i sl. Maramice čija namjena nije isključivo pranje dječje kože ne spadaju u ovu kategoriju. Vlažne maramice su u zadnjih 12 mjeseci ostvarile količinski rast od 5,3% na

582,5 milijuna prodanih koma-da, dok je vrijednosna prodaja uvećana 2,8% i iznosila je 93,1 milijuna kuna. Vodeći proizvođači u kategoriji su Alkaloid (Becu-

tan), Beiersdorf (Nivea), Hipp (Hipp), Johnson&Johnson

(Johnson&Johnson), Procter&Gamble

(Pampers), Sapro (Baby Cool, Hops), Violeta (Violeta, Higi) te privatne robne marke

koje nose 34% količinske prodaje. Izvor: Nielsen


Proizvodi za bebe i djecu 567,3 milijuna kuna

90

90

100

100

80

80

70

70

60

60

50

50

40

40

30

30

20

20

10

10

%

%

43

54

31

20

16

14

8

7

2

4



Prosinac 2012. – Studeni 2013.






Hipermarketi (2501m 2 +)




Drogerije



1

Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

DJEČJA HRANAprosinac 2012. -

studeni 2013.% promjena u

odnosu na 2012.

količinska prodaja (mil. kilograma)

2.7 -0.8

vrijednosna prodaja (mil. kn)

131.7 -1.2

NJEGA BEBA 2013.% promjena u

odnosu na 2012.

količinska prodaja (tis. litara)

549.0 -4.6


56.9 -1.3

NJEGA BEBAOva kategorija uključuje proizvode za njegu bebine kože.

Oni vlaže i štite bebinu osjetljivu kožu. Kategorija uklju-čuje i proizvode koje mogu koristiti i odrasli, ali prvenstveno moraju biti namijenjeni za bebe. Proizvodi mogu biti u obliku

mlijeka, krema, gela ili ulja. Kategorija s količinskom prodajom od 549 tisuća

litara u 2013. bilježi pad od 4,6%, dok je ostvarena vrijednosna prodaja od

56,9 milijuna kuna za 1,3% manja nego u

godini ranije. Vodeći proizvođači u

kategoriji su Alkaloid (Becu-tan), Beiersdorf (Nivea), Hipp (Hipp), Jadran

galenski labo-ratorij (Jadran galenski labora-torij), John-son&Johnson

(Johnson&John-son, Penaten), te

privatne robne marke.

DJEČJA HRANAU kategoriju dječje hrane ubrajamo tri zasebne kategorije

– mokra dječja hrana, suha dječja hrana i dječji sokovi. Mokra dječja hrana obuhvaća svu hranu za dojenčad kojima nije potrebna dodatna priprema, tzv. “ready to eat”. Suha dječ-ja hrana uključuje hranu za bebe koja se priprema s vodom ili mlijekom (npr. keksi i dvopek za bebe i djecu, žitarice za bebe i malu djecu). Dječji sokovi obuhvaćaju sokove i vodu za dojenčad. Na takvim je napitcima naznačeno da su naprav-ljeni specifično za dojenčad i malu djecu. Gledano u cjelini, kategorija dječja hrana u promatranom godišnjem razdoblju bilježi blagi pad. Količinski je ostvaren rezultat od 2,7 milijuna prodanih kilograma, što je 0,8% manje u odnosu na prethod-nu godinu, dok je vrijednosna prodaja istodobno smanjena za 1,2% na 131,7 milijuna kuna. Vodeći proizvođači u kategoriji su Bambi Banat (Bambi), Bebivita (Bebivita), Fructal (Frutek), Hipp (Hipp) i Podravka (Lino, Podravka).

567,3 milijuna kuna ukupna prodaja proizvoda za bebe i djecu

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

47

30

20

3







Izvor: Nielsen

DJEČJI ČAJEVI prosinac 2012. - studeni 2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (tis. kilograma) 84.2 2.0

Vrijednosna prodaja (mil. kn) 10.0 0.1

DJEČJI ČAJEVIOva kategorija obuhvaća čajeve za male bebe i za djecu.

Uglavnom se radi o biljnim čajevima koji mogu biti u granulama, vrećicama i sl. Također,

kategorija uključuje i instant čajeve za bebe i djecu, te čajeve protiv grčeva za male bebe (npr. Čaj od ko-morača). Prodajni trendovi

u kategoriji dječji čajevi tijekom zadnjih 12 mjeseci

bilježe pozitivan predznak pa je tako prodano 2%

više količina ili 84,2 tisuće kilo-grama, pri čemu

je vrijednosna prodaja rasla 0,1% na okruglih 10 milijuna kuna. Vo-

deći proizvođači u kategoriji su Domaco

(Bebimil), Hipp (Hipp, Bebivita) i Podravka

(Ciciban).


Proizvodi za bebe i djecu

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

65

20

14

1







Izvor: Nielsen

DOJENAČKO MLIJEKO

prosinac 2012. - studeni 2013.

% promjena u odnosu na 2012.

količinska prodaja (mil. kg)

0.6 -3.8


61.7 -1.3

DOJENAČKO MLIJEKO

Pod kategoriju dojenačko mlijeko spada mlijeko koje se daje bebama kao

nadomjestak ili kao zamjena za majčino mlijeko. U posljednjih godinu dana količin-ska prodaja katego-rije iznosila je 0,6

milijuna kilograma ili 3,8% manje nego u prethodnih 12

mjeseci. Vrijednosna prodaja istovremeno

je pala za 1,3% na 61,7 milijuna kuna. Vodeći proizvođači u kategoriji su Hipp (Hipp, Bebivita), Milu-pa (Aptamil, Milumil), Nestlé (Nan, Nestlé).


Djeca i kupovina

Godine potrošača jedna su od demografskih varijabli za se-gmentaciju tržišta krajnjih potrošača. Marketinška teorija i

praksa utvrdila je da se želje i moguć-nosti potrošača mijenjaju u skladu sa životnom dobi, a marketinški struč-njaci su u zadnjih petnaestak godina posebno zainteresirani za ulogu i utjecaj djece kod kupovine širokog spektra proizvoda i usluga. Poznato je da djeca i tinejdžeri danas imaju veliki utjecaj na obiteljske kupovi-ne pa su i jedan od najbrže rastućih tržišnih segmenata u svijetu. Prema podacima američke agencije Teenage Research Unlimited, danas u SAD-u postoji više od 30 milijuna tinejdžera

koji ohrabruju svoje roditelje da na njih potroše oko 120 milijardi dolara godišnje. Martin Lindstrom, autor knjige Brand Child, predviđa da će se potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručiti svakih 10 godina. Vođeni

ovim brojkama, američka poduzeća godišnje ulažu oko 2 milijarde dolara za komunikaciju s djecom. Mnogi se jako protive ovakvoj analizi djece, no bez obzira što mislili o marketinškoj komunikaciji s djecom, ne možemo zanijekati da ona postoji i da je iz go-dine u godinu sve razvijenija.

INFORMIRANI I UTJECAJNIIstraživanja su pokazala da su djeca zanimljiv tržišni segment jer se pot-puno razlikuju od prošlih generacija. Odrastaju brže, povezaniji su, izravni-ji i potpuno informirani o svijetu oko njih. Roditelji im povećavaju džepar-ce, poklanjaju više pažnje te im na taj način raste utjecaj pri odlukama o

kupovini. Važnu ulogu u oblikovanju novih ge-neracija djece odigrala je 24-satna dostupnost in-formacija te pojava inter-

neta. Budući da američka djeca čuju i vide preko 40.000 oglasa godišnje, Lindstrom naglašava da tako utječu na gotovo 60% odluka pri odabiru brenda tijekom obiteljske kupovine, a čak 20% roditelja traži njihovo

mišljenje. To se posebno odnosi na proizvode za osobnu upotrebu te ku-ćanstvo, ali i na kupovinu automobila, mobitela te dizajnerske odjeće. Podaci govore da jedno od dvoje američke djece u svakoj prilici teži izraziti mi-šljenje o odabiru brenda, a već u ranoj dobi jedno od troje djece preferira određenu marku automobila. Znača-jan je utjecaj brendova na ponašanje

OZBILJNA dječja posla

Mr.sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Djeca utječu na gotovo 60% odluka pri odabiru brenda tijekom obiteljske kupovine, a čak 20% roditelja traži njihovo mišljenje

Djeca su jedan od najbrže rastućih tržišnih segmenata u svijetu

120 milijardi dolara


djece. Brendovi postaju dio njihove osobnosti, sastavni dio života pa čak definiraju i njihov socijalni status. Marketinški stručnjaci izdvojili su Tweense, posebno zanimljiv segment djece u dobi od 8 do 14 godina. U ko-munikaciju s Tweensima marketinški stručnjaci plasiraju strah, fantaziju, humor i ljubav, popularnost i slavu. Dječaci još uvijek žele uživati u avan-turama, a djevojčicama je istodobno

zanimljiva romantika i ljubav. Humor privlači oba spola pa kupujući po-pularne i zabavne brendove pomiču granice i žele ono što nije uobičajeno. Činjenica je da se temelji jakih bren-dova bitno ne razlikuju kod Tweensa i odraslih osoba, ali stručnjaci nagla-šavaju da je bitna dubina emocional-ne veze s brendom. Djeca su manje vezana uz brend jer u toj dobi nisu

imali dovoljno vremena za razvijanje lojalnosti. Stupanj čvrste veze s bren-dom rapidno raste u tinejdžerskim godinama. U zadnjih deset godina marketing usmjeren na djecu izrastao

je u dobro organizirane kampanje. Utjecaj roditelja na djecu postaje minimalan jer djeca žele degradirati autoritete pa se najveći broj mišljenja, stavova i interesa kreira izvan kuće u društvu njihovih vršnjaka.

USPJEŠNA BREND KOMUNIKACIJAPrema Lindstromu, formula za izgradnju jakog brenda bit će: zvuk

+ slika + miris + okus + dodir = BREND. Većina elemenata već se koriste u marketinškoj praksi. Kad je zvuk prvi put uveden u supermarkete, prodaja se

povećala za 10%. Kako bi se kupci mogli koncentrirati na kupovinu, kod kreiranja jakog brenda uvijek je bitna atmosfera i harmonija. Što je vizualna komponenta izra-žajnija i bogatija, to je uspješnija i više privlači pažnju. Kod igračaka je posebno naglašen dodir pa tu komponentu već koristi većina proizvođača. Istraživanja pokazuju da 75% onoga što osjetimo u usti-ma dolazi od mirisa. Mlađa djeca oponašaju Tweense, a istraživanja su pokazala da djeca u dobi od 18 mjeseci već raspoznaju etikete proizvoda. U dobi od dvije godine proizvode već povezuju s brendo-vima. Djeca pozitivno reagiraju i na nagrade za lojalnost. Zbog kontinuirane dostupnosti medija u svim aspektima života, prisut-nost mobilnog brenda postat će imperativ, a brendovi će s djecom biti svakodnevno u interakciji. Za uspješnu komunikaciju s djecom važno je razumjeti kako prate me-

dije jer se njihove medijske navike razlikuju od navika odraslih. Ipak, istraživanja u koja su uključena djeca ograničena su zakonom, stoga su i podaci o njihovom po-našanju na neki način limitirani. Kada gledamo na djecu kao po-trošače, možemo ih promatrati iz aspekta njihovih želja i potreba i iz perspektive njihovih roditelja i ograničenosti njihovih financija. Potpunu sliku ponašanja djece potrošača moguće je dobiti ako se uzmu u obzir socio-kulturološke prilike, gospodarska i obiteljska situacija. Istovremeno, pojavom interneta, komunikacija se ubrzala i sve teže pratimo promjene u po-našanju potrošača te je jako teško kontrolirati sadržaj koji bi trebao ili smio biti dostupan djeci.

Marketinška komunikacija s djecom iz godine je u godinu sve razvijenija

Američka poduzeća godišnje ulažu oko 2 milijarde dolara na komunikaciju s djecom

120 milijardi dolara godišnja potrošnja na tinejdžere u SAD-u


Intervju

Mnogi ostanu zatečeni podatkom da na razvijenim tržišti-ma Europske unije trgovinska razmje-na u sektoru hrane čini svega 10 posto.

Toliko o jedinstvenom i slobodnom tržištu. Hrvatska to treba shvatiti i početi štititi domaću proizvodnju na isti način kako to čine zemlje zapad-ne Europe, poručuje Evačić

Od 2001. godine, kada je osnovana grupacija Narodni trgovački lanac, pa do danas hrvatsko maloprodajno tržište prošlo je tektonske promjene, od otva-ranja tržišta inozemnoj konkurenciji velikih trgovačkih sustava, sve težoj poziciji malih trgovaca, te posljedičnim kretanjima u smjeru sve jače konsolida-cije i koncentracije maloprodaje. Kako se u tom turbulentnom vremenu snašao NTL? Što biste izdvojili kao najveću snagu vaše asocijacije?NTL je nastao spajanjem ranije osno-vane grupe CBA Internacional i grupe NTL. Kao ključno obilježje poslovanja istaknuo bih činjenicu da su svi tr-govci koji su ušli u sastav NTL-a svih ovih godina bilježili rast poslovanja. Dakako da se njihov sastav mije-njao, ali je obilježje rasta svima bilo zajedničko. Usporedbe radi, najveća trgovačka kuća koja je 2001. ušla u sastav grupacije imala je oko 400 mili-juna kuna prihoda, a danas je najveća tvrtka Studenac koji ostvaruje oko 1,2

milijarde kuna prihoda. Mislim da je zajednička ocjena svih kako bi davno nestali s trgovačke scene da nije bilo udruživanja, a pritom se treba imati na umu da je upravo ta 2001. bila go-dina ozbiljnijeg ulaska stranih trgova-ca poput Bille i Kauflanda na hrvatsko tržište. Osnovna prednost osnivanja grupacije ogleda se u tome da nastu-pamo kao veliki trgovac kada je riječ o nabavnim uvjetima, dok s druge stra-ne koristimo fleksibilnost koju imamo kao različiti i nezavisni pravni subjekti u pogledu upravljanja vlastitom malo-

prodajom. Uz to, poznavanje regional-ne situacije na tržištu je veliki benefit jer su praktično sve tvrtke okupljene u NTL regionalne trgovačke kuće.

Tko su sve članice Narodnog trgovačkog lanca? Na kojem području RH posluju te na koji način im članstvo u NTL-u olak-šava svakodnevno poslovanje? Članice NTL grupe su tvrtke Bak-maz, Boso, Gavranović, Metss, Pemo, Studenac, Trgostil, Trgovina Krk i matično društvo NTL d.o.o. One pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske, osim Istre. Bili smo prisutni i na tom području, međutim izlaskom Dione iz NTL-a početkom ove godine

više nismo prisutni na istarskom po-dručju. NTL grupa ima više od 1.200 maloprodajnih objekata sa 165.000 m2 prodajne površine te oko 5.700 zaposlenih. Dominantni prodajni format naše grupacije je dućan u susjedstvu, ali imamo i velikih super-marketa. Kada je riječ o kvartovskim trgovinama u tom smo dijelu prvi trgovac u Hrvatskoj. Prema procjena-ma, hrvatsko tržište maloprodaje vri-jedno je oko 50 milijardi kuna. NTL zauzima oko 10 posto tržišta, dok naš udio u malim formatima prelazi 30 posto. Važno je pritom naglasiti kako NTL okuplja poduzeća koja ostva-ruju respektabilne prihode pa tako najmanje trgovačko društvo iz našeg sastava ima više od 250 milijuna kuna godišnjeg prometa, a najveća tvrtka 1,2 milijarde kuna. Znači, ne radi se o malim subjektima. Ipak, u želji da se konkurira velikim trgovačkim lan-cima nastup putem grupe im donosi brojne koristi, počevši od ostvarivanja volumena i boljih uvjeta nabave, sma-njenja troškova kroz zajednički razvoj trgovačke marke, zajednički marke-ting, zajednički uvoz te objedinjenu distribuciju voća i povrća, a trenutno smo na počecima razvoja i zajedničke logistike. Sve su to prednosti koje tvrt-ke ostvaruju kao članice grupacije.

Kako gledate na ulazak velikih trgovaca u područje kvartovske trgovine? Stvara li vam to stanoviti dodatni pritisak?Svakako da to donosi određeni pri-

DVIJE RAZINE UDRUŽIVANJA

Udruživanje zdravog dijela hrvatske trgovine smatram ne samo poželjnim, nego nužnim. S druge strane, jednako je važno ostvariti udruživanje i povezivanje domaće trgovine i prehrambene industrije, što je i jednoj i drugoj strani od vitalnog interesa,

ističe Martin Evačić, direktor grupacije NTL

“NTL zauzima oko 10 posto tržišta maloprodaje, a u malim formatima iznad 30 posto”


1.200 broj maloprodajnih objekata NTL grupacije

tisak. U ovaj segment prvi je krenuo Konzum prije nekoliko godina, a sada je to počeo raditi i Spar. Riječ je o trendu koji je prisutan i u svijetu, a kod nas je posebno naglašen zbog pada kupovne moći potrošača koji sve rjeđe idu u velike nabavke na-mirnica, a tome treba dodati da više praktički nema niti razlike u cijena-ma između velikih i malih formata. Uz širenje asortimanske ponude malih formata kupac je u velikoj mjeri izgubio interes za odlazak u velike trgovine.

Kako ste zadovoljni poslovanjem u protekloj 2013. godini? Kakvi su vam financijski rezultati u odnosu na ranije godine?Kako sam već naglasio, tvrtke iz sa-stava NTL-a su iz godine u godinu bilježile rast. Tako je bilo i u 2013. godini te očekujemo rast između 3 i

5 posto na razini godine. Što se tiče profitabilnosti, bit ćemo zadovoljni

ako ostane na razini koju smo ostva-rili u 2012. godini. Naime, lani se borba cijenama na tržištu dodatno intenzivirala pa se nadamo da će rast prodaje uz smanjene marže ipak

omogućiti zadrža-vanje profitabilno-sti na razini ranijih godina.

Koje je vaše mišlje-nje o udruživanju tr-govaca u asocijacije. Može li se u buduć-nosti očekivati jača-nje različitih vidova suradnje u okviru udruga i grupacija u sektoru trgovine na malo?Mišljenja sam da će 2014. biti još teža nego pret-hodne godine, za koje se nikako ne može reći da su bile lake, te kako do nekog novog udruživanja može doći između sta-bilnih, solventnih i likvidnih po-slovnih subjekata. Moje osobno mišljenje je da bi se na tim zdravim osnovama treba-lo stvoriti jedno udruženje hrvat-ske trgovine koje bi imalo značajnu tržišnu snagu. Smatram kako to

ne samo da je moguće, nego i nuž-no u ovom trenutku.

Uskoro će se navršiti godina dana od kako je NTL preuzeo objekte Biljemer-kanta u stečaju te nastavio poslovanje u prodajnim objektima i područjima gdje je ova nekad uspješna slavonska trgo-

vačka kuća djelovala. Kako ste zadovolj-ni s ovim preuzimanjem te ostvarenim prodajnim rezultatima Regije Istok?Prošle godine u ožujku preuzeli smo 230 trgovina Biljemerkanta u stečaju. Bio je to uistinu veliki izazov jer je proces preuzimanja odrađen za svega desetak dana, a već od travnja smo na određen način počeli s normalnim poslovanjem. Danas kada se osvrnem na ovaj segment mogu reći kako smo zadovoljni s cijelim poslom jer smo ostvarili planirane ciljeve te ih čak u određenoj mjeri i prebacili. U osam mjeseci poslovanja ostvarili smo 260 milijuna kuna prihoda u tim objekti-ma te smo donekle premašili rezultat koji je u tim objektima ranije bilježio Biljemerkant. Sve je to veliki uspjeh, a posebno je važno istaknuti kako je na taj način sačuvano oko 700 radnih mjesta u istočnoj Slavoniji od 1.100 koliko ih je imao Biljemerkant. Na tom području smo dominantan tr-govac u lokalnim seoskim sredinama koje bi, da nismo intervenirali, ostale bez ijedne trgovine. NTL je trenutno u 57 slavonskih naselja jedini trgovac.

Sredinom prošle godine najavljena su značajna ulaganja NTL-a u preuzete objekte Biljemerkanta. Prema tadaš-njim informacijama, željeli ste snažnije istaknuti korporativne oznake kroz osli-kavanje izloga trgovina prepoznatljivim bojama i uz slogan “NTL tvoj prijatelj”. Koliki je broj trgovina dosad podvrgnut ovom rebrandingu?Rebranding smo napravili praktično u prvih mjesec dana nakon preuzimanja na ukupno 204 trgovine, dok smo oko 30 objekata zatvorili. Osim rebran-dinga, oslikavanja trgovina i vizualne standardizacije, u ovim prodajnim objektima smo također proširili asor-timan roba te smo u prosjeku za 3 po-

sto smanjili cijene u odnosu na raniju ponudu Biljemerkanta. Kupci su to prepoznali te su povratne informacije koje od njih dobivamo više nego po-zitivne tako da ovaj dio biznisa NTL-a i dalje bilježi rast. Vrijednost ulaga-nja na kraju je bilo blizu 10 milijuna

“U preuzetim objektima Biljemerkanta ostvarili smo 260 milijuna kuna prihoda”

“Ulaganje u logističke kapacitete bit će ključno u narednih nekoliko godina”

Martin EvačićNTL


Intervjukuna jer se uz rebranding ulagalo i u preuređenje prodajnog prostora te u novi softer i kompletnu informatičku opremu koja u bivšoj tvrtki nije bila ni blizu razine koju zahtijeva moderno poslovanje. Osim toga, NTL d.o.o. ima četiri objekta u zapadnom dijelu Hrvatske – Soblinec, Duga Resa, Kra-pina i Varaždin.

Možete li reći nešto o planiranim ulaga-njima NTL-a i vaših članica u ovoj go-dini? Na što se planira staviti naglasak tijekom 2014.?Naše članice kontinuirano rade na širenju svoje maloprodajne mreže te ulažu u preuređivanje prodajnih mje-sta koja su u lošijem stanju. Prosječno svaka članica grupacije u ovaj dio po-slovanja ulaže do 5 posto svojih pri-hoda na razini godine. Osim članica, sam NTL je također uložio značajna sredstva prošle godine, kako smo već spomenuli, tako da je NTL d.o.o. po-stao treća maloprodaja u grupaciji po snazi. Ujedno kontinuirano ulažemo u osnaživanje vlastitih logističkih ka-paciteta, što nam je svima zajednički interes. Naime, veliki trgovački lanci su već razvili vlastite logističke resurse te smo svjesni kako će u vrlo skorom vremenu nestati potrebna logistička veličina dobavljačima za dostavom ostatku trgovine koja se tome nije pri-lagodila. Iz tih razloga će fokus kako u ovoj, tako i u nadolazećim godina-ma, biti na razvoju vlastite logistike. Osim toga, usredotočeni smo na tri segmenta poslovanja: razvoj privatne marke, zajednički uvoz te opskrba svježim robama – voće i povrće. Važ-

no je naglasiti kako smo u zadnje tri godine postali drugi otkupljivač voća i povrća na nacionalnoj razini, odmah iza Agrokora. Osim naših članica, voćem i povrćem opskrbljujemo i neke trgovačke lance u zemlji, ali i izvan Hrvatske. Također bih istaknuo kako je na policama NTL grupaci-je više od 70 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje, što je izuzetno veliki postotak ako se uzme u obzir da

se određene vrste ovih roba uopće ne proizvode u Hrvatskoj.

Kako ste organizirali sustav privatne marke? Koliko proizvoda imate, te u kojim kategorijama? S kojim proizvo-đačima imate najbolju suradnju po ovom pitanju?Vlastitu marku smo počeli razvijati još 2002. godine. U ovom trenutku imamo 561 proizvod pod našom pri-vatnom markom i to praktično u svim kategorijama. Ovaj segment asorti-mana bilježi rast iz godine u godinu te čini oko 15 posto ukupne prodaje. To je trend koji će i dalje rasti te oče-kujemo kako će u idućih godinu-dvije činiti od 20 do 25 posto udjela u pro-daji, a ne bih se iznenadio da bude čak i više od toga. Već sada je trgovačka marka dominantna u nekim kategori-jama kao što su, primjerice, hrana za kućne ljubimce, papirna konfekcija, zimnica, pojedina sredstva za čišće-nje kućanstva i dr. Orijentirani smo prvenstveno na domaće dobavljače u trgovačkoj marki, a od partnera u tom

segmentu bih posebno izdvojio tvrtke Đakovačka vina, Erdutski vinogradi, Koestlin, Kandit, Maraska, Sardina, Dukat, Meggle i dr. Naša robna marka je u 90 posto slučajeva proizvedena u Hrvatskoj.

Kako ste općenito zadovoljni suradnjom s domaćim proizvođačima i dobavljači-ma? Koliki je udio domaćih proizvoda u vašem asortimanu?Udio hrvatskih proizvoda na našim policama je preko 70 posto. Među-tim, već godinama govorim kako bi domaća proizvodnja trebala u većoj mjeri izaći u susret domaćoj trgovini. Usporedbe radi, nije slu-čajno da su na hrvatsko tržište došle dominantno strane trgovačke kuće njemačkog govornog područja kao što su Lidl, Kaufland, Metro, Spar. Svi oni su u širenju poslovanja u inozemstvo podržavali proizvodnju sa svojih matičnih tržišta. Smatram da su hrvatski dobavljači uistinu naivni kada očekuju da će ulaskom u strane trgovačke lance i davanjem

“Studenac je najveća tvrtka u NTL-u koji ostvaruje oko 1,2 milijarde kuna prihoda”


određenih benefita bitno poboljšati svoju poziciju na tržištu. Primjerice, u Lidl je veliki broj hrvatskih do-bavljača ušao, ali i vrlo brzo izašao. Lidl ih je iskoristio kao svojevrstan mamac za privlačenje kupaca, dok je stvarno stanje na polici pokazalo da su domaći proizvodi slabo za-stupljeni. Mišljenja sam da ćemo, ako se hrvatska proizvodnja i trgovina ne uspiju dogovoriti, biti u velikim

problemima i jedni i drugi. U tome povezivanju, koje je nužno potrebno, ulogu moderatora bi trebala odigrati Hrvatska gospodarska komora. U

takvom povezivanju nema ničega spornoga jer je dovoljno znati kako je trgovinska razmjena u sektoru hrane na tržištu EU svega 10 posto te da na svim nacionalnim tržištima dominiraju domaći prehrambeni proizvođači. Sve europske zemlje vrlo striktno štite svoju proizvodnju hrane te se i Hrvatska trebala bolje pripremiti za ulazak u Uniju. Žalo-sno je što u ovom trenutku imamo samo nekoliko proizvoda u kojima smo samodostatni kao što su pileće meso, krumpir ili mandarine. No, i to je pitanje dokle će biti tako ako se zna da u Hrvatsku na velika vra-ta ulazi mesni konglomerat AIA ili što se na policama pojedinih lanaca prodaju mandarine iz Španjolske dok smo mi istodobno imali ogromnih problema u plasmanu naše mandari-ne iz doline Neretve.

Na koji način organizirate marketinške i promotivne aktivnosti grupacije? Koli-ko taj vid tržišne komunikacije smatra-te bitnim?

Svaka članica NTL grupacije ima vlastite marketinške proizvode u vidu kataloga ili putem zakupa medijskog prostora u lokalnim me-dijima. NTL za članice radi zajed-nički marketing kroz sve nacionalne televizije te zajedničke kataloge. U to smo prošle godine uložili više od tri milijuna kuna, što je za nas veliki novac. Ipak, usporedbe radi, Lidl je lani uložio otprilike deset puta više, iako je ostvario oko 1,5 milijardi kuna manji prihod od NTL-a. Mi smo i s tri milijuna kuna marketinških ulaganja u televizijsko oglašavanje uspjeli bitno dobiti na prepoznatljivosti NTL-a kao zajed-ničke grupe trgovaca te smo pritom značajno poboljšali izlaz roba do-bavljačima koji su prepoznali taj vid marketinške suradnje. Naša velika prednost je upravo u rasprostranje-nosti po cijeloj Hrvatskoj i velikom broju prodajnih mjesta, što je više nego plodno tlo za promotivnu su-radnju s dobavljačima.

Planirate li u skorašnjem vremenu razvijati segment internet trgovine? Koliko je, po vašem mišljenju, razvijen ovaj segment u Hrvatskoj te koje su osnovne prednosti i mane kanala inter-netske prodaje?Moje mišljenje je da je taj kanal prodaje tek u povojima. Rade ga Mercator i Konzum koji nikada nisu objavili podatke o tome kolike pri-hode ostvaruju putem internet trgo-vine. Ipak, sasvim je sigurno kako će ovaj kanal prodaje zauzimati sve značajniji segment tržišta. U tvrtki NTL d.o.o. kao jednoj od članica udruženja stvorili smo informatičke preduvjete za razvoj online prodaje te je sasvim izvjesno kako ćemo u određenom momentu ući i u ovaj prodajni kanal. Prednost internet tr-govine za kupce je u uštedi vremena, nema čekanja, naruči se točno ono što se želi, ima se vremena za uspo-rediti cijene, razmisliti, a nedostatak je da roba iz svježeg asortimana često nije ono što je viđeno na slici te nešto viša cijena. Ključan faktor za razvoj internetske trgovine je rast kupovne moći stanovništva. Kada do toga dođe očekujem da će se i taj dio trgovine razvijati i uzeti dio tržišta, a mi ćemo biti spremni i iskoristiti svoju priliku.

“U 2013. očekujemo rast prihoda između 3 i 5 posto na razini godine”

“Vrijednost ulaganja u objekte Biljemerkanta dosegao je gotovo 10 milijuna kuna”

NTL grupa trenutno ima zaposlenih5.700


Trgovačke udruge

POGODNOST koja prerasta u NUŽNOST

Hrvatskim trgovcima mora postati jasno kako je termin “nezavisnost” ništa više do misaona imenica. U današnjim

uvjetima trženja udruživanje na interesnim osnovama može oduzeti određeni dio autonomije u donošenju odluka, ali donosi i brojne prednosti koje trgovci pojedinačno nikako ne bi uspjeli ostvariti

Niti u jednoj drugoj djelatnosti u tolikoj mjeri ne dolazi do izražaja ekonomija

volumena kao što je to u trgovini na malo. Riječ je o djelatnosti koju odlikuju relativno male marže u odnosu na proizvodne sek-tore pa je svaka, bez obzira koliko mala, ušteda na pri-hodovnoj ili rashodovnoj strani značajna u konač-nom zbroju rezultata po-slovanja. Trgovačke udruge ili grupacije u različitim formama postoje i na razvi-jenim zapadnoeuropskim tržištima koje odlikuje da-leko viši stupanj uređenosti, no mnoge od njih posluju u razmjerima koje se iz hrvatske perspektive čine kao znanstvena fantastika. Primjera radi, The Co-ope-rative Food predstavlja vodećeg trgovca u malim formatima na tržištu Velike Britanije te zauzima 5. mje-

sto među trgovcima prete-žito prehrambenom robom. Ima ukupno 2.800 trgovina i više od 74.000 zaposlenika te na tjednoj bazi opslužuje 14,5 milijuna kupaca.

PRINCIPI UDRUŽIVANJAKada se govori o udrugama trgovaca, često se unaprijed misli samo na male trgovce. Međutim, na tržištu zajed-nički djeluju brojne res-pektabilne trgovačke tvrtke koje su shvatile kako kroz objedinjavanje određenih funkcija mogu ostvariti benefite i prepoznatljivost

na tržištu. Osim stabilnih i vrlo ozbiljnih tvrtki koje su lideri na pojedinim regio-nalnim područjima, akti-

van je i veliki broj udruga koje okupljaju male trgovce koji se na taj način poku-šavaju okrupniti i ojačati svoju poziciju prema do-bavljačima i krajnjim kup-cima. Pored ovih modela koji uključuju ujedinjavanje nabavnih, marketinških, logističkih i drugih interesa trgovačkih kuća, postoje i programi veletrgovaca kao što je Plus market od Vel-proa, te Moj dućan od Me-tro Cash&Carryja koji po-stupno prerasta u franšizni model. Dakako da se ovi programi ne mogu smatrati

udrugama, ali s obzirom da povezuju trgovce na marketinškoj i nabavnoj dimenziji,

u pregledu tržišta odluči-li smo posvetiti pažnju i ovom vidu udruživanja s obzirom na to da mnoge

aktivnosti u sklopu ova dva programa trgovcima mogu poslužiti kao putokaz za njihovo tržišno prezentira-nje u ostalim segmentima. Da suradnja trgovaca nije ograničena samo na lo-kalne i regionalne igrače, pokazuje primjer Metroa i Spara koji u nabavi djeluju kroz zajedničko poduzeće Metspa d.o.o. Tvrtka je na hrvatskom tržištu osnovana 2005. godine s ciljem po-stizanja optimizacije na-bavnih uvjeta što se postiže objedinjavanjem volumena

Maloprodaja je djelatnost u kojoj bez ekonomije volumena nema opstanka


broj trgovina kojima raspolažu NTL i Ultra2200prema zajedničkim dobav-ljačima. Ova dva trgovca na isti način surađuju i na tr-žištima Češke te Mađarske gdje je 2003. projekt prvi puta i pokrenut. Sve se vrti oko nabave pa tako i u Met-spa ističu da glavne koristi ove suradnje leže u tome što objedinjena nabava omogućava konkurentsku prednost koja se temelji na

tržišnom udjelu pojedi-nih članova, višekanalnoj distribuciji i udruženim kupovnim volumenima. Nabavna korporacija na taj način može značajno una-

prijediti ravnotežu između ponude i potražnje u po-slovanju trgovaca te uma-njiti potencijalne negativne

učinke koje mogu imati dominantni dobavljači ili konkurenti na nacionalnom tržištu. Nadalje, kada je riječ o kapitalnoj povezano-sti, najjača grupacija na hr-vatskom tržištu je Schwarz grupa koja uključuje Lidl i Kaufland. Po snazi potom slijedi NTL sa svojih devet članica i prometom koji premašuje 5 milijardi kuna,

dok je najbrojnija trgovačka asocijacija Ultra grupa koja s ulaskom Dione početkom 2014. godine broji ukupno 21 članicu i kumulativno ostvaruje promet od 3,2 mi-

lijarde kuna. O koliko se značajnim udrugama radi govori i podatak o broju pro-

dajnih mjesta: NTL ima više od 1.200, a Ultra nešto preko 1.000 trgovina u svim dijelovima Hrvatske. U

Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) sma-traju kako ovakvi savezi ne predstavljaju ograničavanje tržišnog natjecanja sve dok se ne radi o značajnijem zajedničkom tržišnom udjelu svih sudionika poje-dinog saveza i dok su ogra-ničeni na partnerstva koja su usmjerena na nabavu robe, ali ne i na dogovore

o cijenama, pozicioniranje na tržištu i slične aktiv-nosti usmjerene izravno i neizravno protiv interesa potrošača i razvoja tržišnog natjecanja na tom tržištu.

BRŽE, VIŠE, JAČESvima je jasna činjenica da je maloprodaja djelatnost u kojoj bez ekonomije vo-lumena jednostavno nema opstanka. U Hrvatskoj je ovaj sektor na visokoj razi-ni konkurentnosti koja sa sobom nosi sve teže uvjete poslovanja onima koji se

nisu prilagodili te onim najmanjima kojima je tr-govina na neki način odu-vijek bila obiteljski biznis. Hrvatsko tržište malopro-daje je, unatoč razvijeno-sti, i dalje u fazi snažnoga preslagivanja gdje opsta-nak malih trgovaca uistinu postaje upitan. Sasvim je evidentno da su njihovoj teškoj situaciji doprinijele i kriza, posljedični pad ku-povne moći stanovništva te neselektivna izgradnja velikih prodajnih objekata u lokalnim sredinama, ali ima mnogo primjera gdje su tome doprinijeli i sami trgovci svojom inertno-šću, ne usvajajući osnovne tehnike prodaje, izlaganja proizvoda, pa i u dijelu marketinga, bez obzira koliko taj marketing imao lokalne značajke. Tako jedan čelnik udruge ma-lih trgovaca navodi da su brojni njegovi kolege mo-rali staviti ključ u bravu jer su u svojim prodavaonica-ma nudili isključivo jeftine proizvode praktično u svim kategorijama. Pritom su zanemarivali činjenicu da u svojim trgovinama moraju imati brendove, primjerice Kraš ili Milku u čokoladnom asortimanu, kako bi stvorili odgovara-jući renome svoje trgovine bez obzira hoće li se taj proizvod dobro prodavati. Ukoliko se izbace bren-dovi iz ponude, koja ne mora biti toliko široka i uključivati sve ekstenzije pojedinog brenda, utječe se na doživljaj kupca o prodajnom mjestu koje kasnije zaobilaze u širo-kom luku. Brendovi su, kaže naš sugovornik, jed-nako i kao izgled trgovine, poput izreke da odijelo čini čovjeka: stvara odre-đeno povjerenje i preduv-jete za prodaju. Ako toga nema, zaključuje, propast je neminovna.

Samostalne trgovačke kuće daleko su ranjivije nego kada su u članstvu udruge


Trgovačke udrugeUJEDINJENJE ZDRAVE TRGOVINETrgovačke udruge su značajne jer svojim člano-vima pružaju ono što bi u samostalnom nastupu teško mogli očekivati: od nabavnih uvjeta, razvoja privatne trgovačke marke, zajedničkog marketinga i know how resursa. Di-rektor najveće trgovačke grupacije, NTL-a, Martin Evačić, ovako vidi stanje u trgovini kada je riječ o op-stanku i razvoju trgovačkih asocijacija: “Mislim kako trgovačka udruženja mo-raju opstati jer bi u samo-stalnom nastupu trgovačke kuće postale daleko ranjivi-je nego kada su u članstvu udruženja. Takvo udru-ženje zapravo predstavlja klasičan klaster koji postoji u brojnim industrijama u svijetu te predstavlja oblik objedinjavanja pojedinih funkcija kako bi se posti-gle određene prednosti i ostvarila konkurentnost na tržištu.” Po njegovom mi-šljenju, najveće trgovačke grupacije na hrvatskom tržištu maloprodaje bi se trebale ujediniti u jedno veliko udruženje hrvatske trgovine koje bi okupilo sve tvrtke koje imaju zdravo poslovanje. S druge strane, on smatra kako su udruženja koja oku-pljaju malu i obrtničku trgovinu na neki način “prigodna udruženja” koja nemaju veliku težinu kod dobavljača te su pogod-nosti koje udruživanjem postižu u nabavnom smislu gotovo zanemarive. Pritom očekuje da će i u tom se-gmentu “mikro” trgovine u budućem vremenu doći do akvizicija od strane ja-čih regionalnih trgovaca. “Eventualno mogu opstati mali trgovci s jednim ili dva dućana u vlastitoj kući, ali vrlo teško”, kaže Evačić. Razloge za ovakva kretanja vidi u tome što u Hrvat-

skoj ima previše prodajnog prostora u odnosu na broj stanovnika i njihovu ras-položivu kupovnu moć. “U naseljima od 10 tisuća sta-novnika imamo barem pet supermarketa, što je u Eu-ropi gotovo nemoguće pro-naći. Primjerice, Čakovec je grad od 16 tisuća ljudi i na tom uskom području prisutni su svi veliki trgovci osim Bille. U Mađarskoj su imali istovjetan problem te su odlučili zabraniti izgrad-nju velikih trgovačkih obje-kata, dok se kod nas oni međusobno kanibaliziraju”, ističe direktor NTL-a.

PERSPEKTIVA MALIHPredsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić navodi kako je od početka krize do danas ugašeno više od 6.000 trgo-vačkih obrta, što znači da je izgubljeno barem 18.000 radnih mjesta. Nitko nije očekivao da gotovo 20.000 obrta može preživjeti ogro-mne promjene koje su u hr-vatskoj trgovini počele oko 2000. godine, ističe Vukelić, ali ni ovakvu krizu koja eskalira od

2008. do danas i koja je dra-matično ubrzala predvidljiv tijek događanja. “Mala trgo-vina ima svoje prednosti, ali i velike nedostatke, poput asortimanskih, primjeri-ce. No, svi su oni minorni prema cjenovnoj nekonku-rentnosti, u situaciji kada je cijena primarni adut trgo-vaca”, kaže Vukelić te dodaje kako marketinške aktivnosti

“velikih” trgovaca te razlike još i više potenciraju i to do nerealnih razmjera. On ističe kako je mali trgovac doveden u situaciju u kojoj je prisiljen na tržištu se bo-riti tuđim oružjem, cijenom, i posljedice su očite. U Cehu trgovine su kroz zadnjih desetak godina isticali udruživanje, horizontalno i vertikalno, kao jedini realni model opstanka za malu trgovinu. “Uzor je pritom bila Udruga trgovaca Me-đimurja. Nažalost, dosta vremena i povjerenja kolega je izgubljeno zbog nereal-nih pokušaja organizacije

vlastitih skladišta i drugih poteškoća”, navo-

di pred-

sjednik Ceha. Osim u do-menu nabave, mali trgovci su se povezivali u udruge i s tendencijom uspostavljanja zajedničkih marketinš-kih aktivnosti u čemu su najdalje otišli oni koji su, uz članstvo u nekoj udruzi, i dionici Plus market projek-ta. U funkcioniranju udruga koje okupljaju male trgovce najozbiljniji problem pred-

stavlja ugro-žena likvid-nost mnogih članova, što dovodi do toga da udru-ga ne može

ispunjavati svoje obveze te nije uvjerljiv partner prema dobavljačima. Vukelić pri-tom naglašava kako je od iznimne važnosti jačanje Udruge malih trgovaca Za-greb koji predstavlja gotovo četvrtinu stanovništva Hr-vatske te polovicu gospo-darstva. Od aktivnosti ističe kako je Ceh trgovine s par-tnerima iz Velproa pokre-nuo pilot-projekt podrške trgovcima na otocima, po-dručjima od posebne dr-žavne skrbi, brdsko-planin-skim i ruralnim krajevima, dok se uz razumijevanje Ministarstva gospodarstva traži model po kojem bi se moglo aplicirati za sredstva iz EU fondova za podršku maloj trgovini. Smatra kako u tome nema ničega spor-nog jer je razvoj trgovine u ovim krajevima važan zbog borbe protiv depopulacije te zbog pružanja podrške domaćoj proizvodnji kojoj je mala trgovina i dalje bi-tan kanal za plasman pro-izvoda do potrošača. “Bez kapitalno hrvatske trgovine ne bismo imali niti ove ostatke hrvatske proizvod-nje. A bez te proizvodnje i njenog jačanja nema ni ‘male’ ni ‘velike’ trgovine,

ali ni napretka društva”, ističe

Boris Vukelić.

Veliki problem maloprodaje je višak prodajnog prostora u odnosu na broj stanovnika



Trgovačke udruge

Osnivanje tvrtke Jadran grupa pred-stavlja implemen-taciju svjetskog

trenda u okrupnjavanju maloprodaje i veleprodaje. Pogodnosti za članice oku-pljene u grupaciju ogledaju se u povećanju tržišne po-nude te zaštiti i promicanju trgovačkih interesa i gos-podarskih djelatnosti. Za-jedničkim nastupom svaka članica iz sastava Grupe svojim kupcima osigurava najkvalitetnije proizvode po povoljnim cijenama u svim prodajnim mjestima, kažu u Jadran grupi. Čla-nice iz sastava ove grupa-cije posluju na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ši-bensko-kninske, Zadarske,

Ličko-senjske, Primor-sko-goranske i Istarske žu-panije. Riječ je o sljedećim subjektima: Makro d.o.o. Dugopolje, Zagora Promet d.o.o. Trogir, Creo d.o.o. Orebić, Darjan Commerce

d.o.o. Zadar, Trgovački obrt P&J Klana, Poskok d.o.o. Ploče, Dominik91 d.o.o. Metković, Cvitanović d.o.o. Supetar, Ivelma d.o.o. Zadvarje, Vinicola P&V d.o.o. Labin, Breda d.o.o. Dubrovnik, Mikro Distri-bucija d.o.o. Rijeka, Exclu-sive Tours d.o.o. Pakoštane, Duopromet d.o.o. Poličnik i Most d.o.o. Otočac.

Meta Grupa d.o.o. je udruženje sred-njih i malih trgo-vačkih poduzeća

koja se bave trgovinom prehrambenih i nepre-hrambenih proizvoda. Osnovana je na inicijativu sedam lokalno dominan-tnih trgovaca i četiri jaka proizvođača robnih mar-ki na hrvatskom tržištu. Danas Meta grupu čini više od 40 trgovaca koji pokrivaju cjelokupni pro-stor Republike Hrvatske s 385 prodajnih jedinica na kvadraturi većoj od 44.000 m2 prodajne površine s više od 2.000 zaposlenih. Godišnji promet tvrtke premašuje 178 milijuna eura. Od samog početka djelovanja Grupa je imala

za cilj standardizaciju pro-dajnih objekata, stvaranje jasnog identiteta dućana na nacionalnom nivou kroz projekt M marketa, osigu-rati konkurentnu poziciju malih trgovaca kroz vlastiti ekskluzivni uvoz roba i razvoj vlastite trgovačke “M” marke. Fokusirali su se na stjecanje lojalnosti ku-paca kroz kvalitetu usluge i široku ponudu roba što je, kako kažu, najbolji put kako očuvati i unaprijediti profil malog trgovca na hrvatskom tržištu. U Meta Grupi ističu kako surađuju s veletrgovcima Velpro, Getro i Mercator, drugim trgovačkim udrugama kao što je NTL, svim HoReCa kanalima te brojnim proi-zvođačima i uvoznicima.

JADRAN GRUPA

META GRUPA

Naziv udruge: Jadran grupa d.o.o. za trgovinu i usluge

Godina osnutka: 2008.

Adresa sjedišta: Sv. Leopolda

Mandića 7A, 21204 Dugopolje

Predsjednik udruge:

Stipe Majić Broj članica: 15

Ukupan broj prodavaonica:

60

Ukupan broj zaposlenih:

530

Naziv udruge: Meta Grupa d.o.o.


Adresa sjedišta: Šubićeva 42,

10000 Zagreb

Direktor: Eduard Cvitković

Broj članica: 40

Ukupan broj

prodavaonica: 385

Ukupan broj

zaposlenih: 2.000


U vrijeme pokreta-nja Moj dućan je predstavljao una-pređenje projekta

koji je Metro Cash&-Carry Hrvatska lansi-rao 2005. godine pod nazivom “Aro shop” kao prvi program potpore i unapređenja poslovanja nezavisnih trgovaca. U Metrou ističu kako po do sada postojećem mo-delu imaju 600 članica koje postepeno prelaze u novi franšizni model “moj DUĆAN” u koji se zasad uključilo 130 remodeliranih trgovi-na. Motiv za pokretanje ovog projekta bilo je iskustvo Metroa na trži-štima Srednje Europe. U tim zemljama je po ula-

sku u EU čak 30% malih trgovaca ugasilo svoju djelatnost, 10% ih je stagniralo bez većih pro-mjena, dok je 60% malih trgovaca ušlo u neki oblik partnerstva zadržavajući svoju nezavisnost. Uz cjelokupnu marketinš-ku podršku, u okviru programa Metro svojim partnerima osigurava tjednu edukaciju u smislu

upravljanja zalihama, pozicioniranja robe,

razvijanja odnosa s krajnjim kup-

cima te razvoj i poboljšanje dodatne pro-

daje čime tr-govci osiguravaju

svoju operativnu i fi-nancijsku nezavisnost.

Narodni trgovački lanac društvo je u 100% privatnom vlasništvu nastalo

spajanjem grupe CBA In-ternacional i grupe NTL. Grupa Narodni trgovački lanac danas okuplja osam hrvatskih trgovačkih kuća koja kroz više od 1200 pro-dajnih mjesta posluju na području čitave Hrvatske, izuzev Istarske županije. Uz matično društvo NTL d.o.o.

koje posluje s vlastitim prodavaonicama, u sastavu grupe su tvrtke Bakmaz, Boso, Gavranović, Metss, Pemo, Studenac, Trgostil i Trgovina Krk. U NTL-u kao glavne razloge okuplja-nja navode iskorištavanje

sinergijskog učinka Grupe i poboljšavanje komerci-jalnog poslovanja kroz za-jedničke ugovore o nabavi robe, rast i razvoj kategorije privatne robne marke, za-jedničku nabavu i distribu-ciju voća i povrća, zajednič-ki marketing i zajednički uvoz. U 2012. godini Grupa je ostvarila ukupan prihod od 5 milijardi kuna, a za 2013. godinu očekuju zabi-lježiti sličan ili nešto bolji rezultat. “NTL kao grupa i pojedinačno kao članice trgovac je malih formata i u tom dijelu vidimo našu prednost. Smatramo da trgovci na dobrim loka-cijama, uz sinergiju koju su postigli udruživanjem, mogu opstati na tržištu”, poručuju iz NTL-a.

MOJ DUĆAN

NARODNI TRGOVAČKI LANAC (NTL)

Naziv projekta: moj DUĆAN – za

svaki dan

Godina pokretanja: 2011.

Adresa sjedišta: Jankomir 31, 10090

Zagreb

Voditelji projekta:Vladimir Gnjidić,

Direktor odjela za odnose s kupcima

Blanka Zoretić,Voditelj ključne

skupine kupaca - trgovine


600

Naziv udruge: Narodni trgovački

lanac d.o.o.


Adresa sjedišta: Soblinečka 55,

Soblinec, 10360 Sesvete

Direktor: Martin Evačić

Broj članica: 8


1.225


5.700


Trgovačke udruge

Udruga djeluje na području Split-sko-dalmatinske županije. Cilj udru-

živanja je okrupnjavanje “malih” kvartovskih su-bjekata u cilju boljeg i svr-sishodnijeg pregovaranja s poslovnim partnerima vezanih za prodaju i uslu-ge. Uloga Udruge ogleda se i u pružanju pomoći svim individualnim člano-vima pri bilo kojoj proble-matici, zastupanje i pomoć članstvu kod državnih i drugih institucija te bla-govremeno upozoravanje, informiranje i sugeriranje o svim aktualnim tema-ma vezanim za trgovačku

djelatnost. Udruga malih trgovaca Splitsko-dalma-tinske županije u okviru

svog članstva okuplja 41 tvrtku, 43 trgovačka obrta i tri zadruge.

Udruga malih trgo-vaca Zagreb okuplja malu trgovinu na području Zagreba i

Zagrebačke županije te je uključena u Savez malih tr-govaca Republike Hrvatske. Kao i kod drugih udruga razlozi osnivanja Udru-

ge su interesne sfere jer udruživanjem mali trgovci dobivaju na snazi prilikom dogovaranja uvjeta nabave i raznih akcija. Osim nabav-nog dijela, trgovci okupljeni u Udrugu ostvaruju po-godnosti i na rashodovnoj strani putem zajedničkih

ugovora s bankama, tele-komunikacijskim opera-terima i naftnim tvrtkama u pogledu nabavke goriva. Iz Udruge navode kako je promet u nabavi s dobav-ljačima u 2013. iznosio oko 50 milijuna kuna, dok je nabavka kruha, cigareta i bonova za mobilne mreže nosila dodatnih 40 mili-juna kuna. Udruga malih trgovaca Zagreb surađuje s tri glavne veleprodaje u Zagrebu te ostvarenu su-radnju ocjenjuje uglavnom zadovoljavajućom. “Svaka članica našla je kod dobav-ljača ono što ju koliko toli-ko zadovoljava, premda bi se ta suradnja uvijek mogla dići na viši nivo i s jedne i s druge strane”, navode iz zagrebačke Udruge.

UDRUGA MALIH TRGOVACA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

UDRUGA MALIH TRGOVACA ZAGREB

Naziv udruge: Udruga malih

trgovaca Splitsko-dalmatinske

županije


Adresa sjedišta: Ruđera Boškovića 28,

21000 Split

Predsjednik udruge: Oliver

Vuletić

Broj članica: 87

Ukupan broj prodavaonica: 130

Ukupan broj zaposlenih: 475

Naziv udruge: Udruga malih

trgovaca Zagreb


Adresa sjedišta: Ilica 109, 10000

Zagreb

Predsjednica udruge:

Andreya Alpeza

Broj članica: 105


150


500


Udruga trgovaca “051” Rijeka članica je Sa-veza udruga malih trgovaca Republike

Hrvatske. Osnivanju udruge prišlo se s ciljem očuvanja male trgovine. “Pojavom velikih trgovačkih lanaca, nelojalne konkurencije i pada kupovne moći stanov-ništva osjetili smo potrebu da zajedničkim nastupom na tržištu pokušamo izbo-riti bolje uvjete poslovanja. Djelujemo na području Pri-morsko-goranske županije, a svojem članstvu nastojimo izboriti benefite kroz nižu nabavnu cijenu proizvoda”, navode iz Udruge 051 i dodaju kako imaju ugovore s vodećim veletrgovcima (Velpro, Mercator, Metro), te proizvođačima (PIK Ri-

jeka, Vindija, Gavrilović i dr.). U posljednjih nekoliko godina fokus je stavljen i na rashodovnu stranu poslova-nja pa su potpisani ugovori i s mobilnim operaterom (VIP), bankom (PBZ) i u nabavi naftnih derivata (INA). U 2013. su članice Udruge trgovaca 051 ostva-rile oko 120 milijuna kuna prometa, a u tekućoj godini priželjkuju zadržavanje prodajnog rezultata na toj razini. “Izazovi u 2014. su također veliki. Nastojat ćemo ih prebroditi daljnjim okrupnjavanjem članica, rastom Saveza i regionalnih udruga putem akvizicija, otvaranjem novih prodajnih mjesta i osnivanjem udruga gdje danas ne postoje”, kažu u riječkoj Udruzi.

Udruga trgovaca Međimurja posluje u sastavu Saveza udruga malih trgo-

vaca Republike Hrvatske sa svojim članicama koje imaju prodajne prostore u Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničkoj županiji. Iz

Udruge pojašnjavaju kako se udruživanjem članica na prihodovnoj strani ostvaruje bolja suradnja po pitanju ulazne cijene, super rabati na kraju godine, akcijski rabati i prim-prodaje, a na rashodovnoj strani dolazi do smanjivanja cijena usluga u

bankarskom sektoru i osigu-ravajućim kućama te nabavi goriva. Zajedničke funkcije uključuju i dogovaranje pro-motivnih prodaja i oglaša-vanje udruge kad dobavljača i kupca, zatim dogovaranje akcijskih prodaja s dobav-ljačima (izdavanje letka), te pružanje pomoći članovima u unapređivanju usluga i poslovanja u trgovini kao i organizacija seminara i savjetovanja kod poreznih i inspekcijskih službi. Udruga trgovaca Međimurja najbo-lju suradnju ostvaruje s vele-prodajnim tvrtkama Velpro, Metro, Mercator/Getro i KTC. Pritom ističu kako je suradnja s veleprodajnim poduzećima uglavnom ko-rektna te je svake godine sve bolja i kvalitetnija.

UDRUGA TRGOVACA 051 RIJEKA

UDRUGA TRGOVACA MEĐIMURJA

Naziv udruge: Udruga trgovaca

“051” Rijeka


Adresa sjedišta: Vukovarska 21,

51000 Rijeka

Predsjednik udruge:

Robert Fućak

Broj članica: 37


43


180


Međimurja


Adresa sjedišta: Park Rudolfa

Kropeka 1, 40000 Čakovec

Predsjednik udruge:

Franjo Božak

Broj članica: 35



160


Trgovačke udruge

Udruga trgovaca Sisak djeluje na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije.

U vrijeme osnivanja Udru-ga je nastala kao odgovor na pristiglu inozemnu konkurenciju s glavnim ciljevima u postizanju bo-ljih trgovačkih uvjeta kod dobavljača (rabati, promo-cije, akcije, dostava i dr.), te smanjenju ostalih troškova poslovanja (kartično po-slovanje, provizije banaka, INA Card, teleoperateri, el. energija i dr.). Udruživanje malih trgovaca donosi ko-risti i za dobavljače što se prvenstveno ogleda u posti-zanju većeg volumena pro-daje zbog većeg broja ku-paca, lakšem organiziranju akcijskih prodaja, manjim

troškovima transporta kroz linijsku dostavu, manjim troškovima prilikom obra-de tržišta te dostupnosti informacija iz prve ruke ve-zane za pojedine vrste roba. Iz ove Udruge navode kako najbolju suradnju ostvaruju s tvrtkama Velpro, Metro i Mercator (Getro), ali i s

nekim manjim veletrgov-cima. U protekloj godini u Udruzi su zadovoljni postignutim rezultatima jer je većina članica zabilježila rast prometa u odnosu na 2012. godinu, no ipak ističu kako je u trenutnim uvje-tima besparice izuzetno teško raditi.

Udruga trgovaca Sje-ver plus osnovana je i registrirana u lipnju 2013. godine,

a njezini članovi su bili trgovci koji su istupili iz članstva Udruge trgovaca Međimurja nezadovoljni radom njenog čelništva. Udruga Sjever plus sada broji 29 članova, 15 s po-

dručja Međimurske i 14 s područja Varaždinske županije. Članovi novo-osnovane Udruge su činili 75-80% prometa Udruge trgovaca Međimurja, što im je omogućilo da vrlo brzo i jednostavno sklope ugovo-re o poslovnoj suradnji sa svim važnim dobavljačima, kažu u Udruzi. Svaki član

Udruge prema ugovornim dobavljačima ostvaruje iste rabate i ostale pogodnosti koje ugovor sadrži, a osta-le pogodnosti su dodatni rabati i akcije koje se do-govaraju s proizvođačima i dobavljačima roba. Sve članice ove Udruge uključe-ne su u Plus market projekt pa im je samim time Velpro i najveći partner te dobav-ljač robe, a od veleprodaja tu su još i Metro te Merca-tor (Getro) koji pokazuju veliki interes za suradnju te pregovori s njima tra-ju. Odličnu suradnju ova Udruga ima s Vindijom i Kokom Varaždin. Od većih dobavljača tu su još Vajda, TSH Čakovec i Orbico, a pregovara se i sa svim du-hanskim proizvođačima.

UDRUGA TRGOVACA SISAK

UDRUGA TRGOVACA SJEVER PLUS


Sisak


Adresa sjedišta: Ulica Stjepana i

Antuna Radića 8/b, 44000 Sisak

Predsjednik udruge:

Vladimir Deverić

Broj članica: 52


142


501


Sjever Plus


Adresa sjedišta: Vladimira Nazora

124, 42206 Petrijanec

Predsjednik udruge: Čedomir

Momčilović Broj članica: 29


62


250


Trgovačke udruge

Udruga trgovaca Zadarske županije (UTZŽ) je osnovana 2004., ali zapravo nije

zaživjela sve do prosinca 2010. kada je 15 članica s novim vodstvom udruge ponovno pokrenulo djelova-nje. Osim trgovine, članice ove Udruge imaju i druge djelatnosti: šest pekara, ugostiteljske objekte (caffe

barovi, restorani), prijevo-zničku djelatnost te jednu uljaru za preradu maslina. Broj zaposlenih varira zbog sezonalnog karaktera od 250 pa čak i do 400 zaposlenih u sezoni. Najvažnije pogod-nosti koje članice ostvaruju na prihodovnoj strani su niže nabavne cijene roba. S druge, rashodovne strane, najvažnijim ocjenjuju potpi-

sivanje ugovora s tvrtkama INA i PBZ, što je ostvareno pod okriljem Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske (SUMTRH). “Na-žalost, ovim putem dajemo do znanja da smo zbog ra-zličitog viđenja smjera i puta kojim je SUMTRH krenuo, donijeli odluku o izlasku iz članstva u Savezu s 30. si-ječnja 2014. Isto tako smo s obzirom da je i Udruga tr-govaca Sisak (UTS) istupila iz SUMTRH, potpisali pro-tokol o zajedničkoj suradnji tako da će UTZŽ i UTS u ovoj godini zajednički na-stupati na tržištu”, poručuju iz Udruge te dodaju kako izlazak iz Saveza ne znači da ne podržavaju ideju povezi-vanja svih malih trgovaca na cijelom području RH.

Nakon što je kao odgovor na ulazak strane konkurenci-je 2001. osnovana

Ultra grupa, četiri godine kasnije sklapanjem ugovora između Ultra grupe d.o.o. iz Zagreba i Unigrossa d.o.o. iz Pazina stvoren je Ultra gros - udruženje hr-vatskih trgovačkih kuća. Da je udruživanje bilo ispravna strategija pokazuju i podaci o rastu prometa grupacije koji je u 2013. premašio 3,2 milijarde kuna. Čla-nice pokrivaju značajan broj županija pa se tako Valalta, Duravit i Lavor nalaze u Istarskoj, Jadranka, Kvarner Punat i Jeruzalem u Primorsko-goranskoj, Sonik u Zadarskoj, Djelo u Šibensko-kninskoj, a Victa i

Ribola u Splitsko-dalmatin-skoj županiji. U središnjoj Hrvatskoj Diona, Prehrana, Union i Vrutak pokrivaju Zagrebačku, Strahinjčica i Trgocentar Krapinsko-za-gorsku, TP Varaždin i Tr-gonom Varaždinsku, PPK Bjelovar Bjelovarsko-bi-logorsku, a Lonia i Mlin i Pekare Sisačko-moslavačku županiju. Članstvom u Ul-

tra grosu sve članice ostva-ruju čitav niz pogodnosti: osiguranje boljih uvjeta nabave robe, suradnja kod zajedničkih marketinških aktivnosti, razvoj proizvo-da privatne robne marke, međusobna suradnja kroz kupovinu i prodaju robe, uvođenje kvalitetnih infor-macijskih sustava, obuka zaposlenika i dr.

UDRUGA TRGOVACA ZADARSKE ŽUPANIJE

ULTRA GROS


Zadarske županije


Adresa sjedišta: Široka ulica 1, 23000 Zadar

Predsjednik udruge:

Zoran Paleka

Broj članica: 65


90


250

Naziv udruge: Ultra gros d.o.o.


Adresa sjedišta: Rudeška cesta 14,

10000 Zagreb

Direktor: Marjo Jukić

Broj članica: 21


1.190

Ukupan broj zaposlenih: 5.400

Enciklopedija hrvatske

maloprodaje

Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske osnovan je u svibnju 2009. godine

sa sjedištem u Zagrebu. Za prvog predsjednika Save-za izabran je Boris Listeš iz Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske župa-nije. Ova udruga je u prvo vrijeme bila nositelj aktivnosti u Savezu, sve dok nije odlučila istupiti iz članstva i dalje dje-lovati samostalno. Prošla godina je bila prilično izazovna za SUMTRH. Bilje-žili su se i pozitivni

rezultati kao što je potpi-sivanje ugovora s velepro-dajnim tvrtkama Velpro i Metro Cash & Carry o obje-dinjenoj nabavi te cash po-oling ugovor s Privrednom bankom Zagreb. S druge strane, sve je teže bilo ostva-riti kvalitetno funkcionira-

nje Saveza pa su tako poje-dini članovi i cijele udruge izašle iz članstva. Prvo je sredinom 2013. iz Saveza odlučio izaći značajan broj međimurskih trgovaca koji su osnovali Udrugu trgova-ca Sjever Plus. Zaključno s 30. siječnja 2014. iz Saveza

su istupile i Udruga trgovaca Zadarske županije te Udruga trgovaca Sisak. U članstvu SUMTRH tako su ostale Udru-ga malih trgovaca Zagreb, Udruga tr-govaca Međimurja i Udruga trgovaca “051” Rijeka.

SAVEZ UDRUGA MALIH TRGOVACA REPUBLIKE HRVATSKE

Naziv udruge: Savez udruga malih trgovaca Republike

Hrvatske


Adresa sjedišta: Park Rudolfa

Kropeka 1, 40000 Čakovec

Predsjednik udruge: Ivan Ćibarić

Broj članica: 177


Ukupan broj zaposlenih: 840

Enciklopedija hrvatske

maloprodaje www.jatrgovac.hr

Putem naše interne

tražilice jednim

klikom

pretražite sve tržišne

podatke, analize

kategorija proizvoda,

novitete,

istraživanja i ankete,

te najnovije vijesti

s područja

maloprodaje

i robe široke potrošnje


Izvještaj s terena

Kompanije raznih veličina u da-našnje se vrijeme sve više udru-žuju kako bi zajednički obavljale određenu poslovnu aktivnost.

Točnije, na tržištu nastupaju zajednički samo u jednom poslovnom procesu kompanije, a istovremeno zadržavaju punu neovisnost u svim ostalim po-slovnim procesima. Oblici udruživanja mogu naravno poprimati potpuno ra-zličite pravne i operativne oblike. Ipak, kada govorimo o djelomičnom i neka-pitalnom udruživanju, možemo reći da je najčešći tip udruživanja u poslovima nabave. Cilj takvih udruga odmah je vrlo jasan: postići bolju pregovaračku poziciju i profitirati od nižih nabav-nih troškova s obzirom na povećanu kupovnu snagu. Upravo zato nabavne udruge koordiniraju i poduzimaju rad-nje u ime i za račun svojih vlasnika.

ZAKONODAVNI OKVIRČlanice nabavne udruge mogu imati sljedeće koristi: 1) Niže nabavne cije-ne robe koju članice kupuju na tržištu, 2) Niže administrativne troškove, 3) Objedinjavanje specifičnih stručnih znanja i vještina.

Danas se nabavne udruge formiraju praktički u svim granama gospodar-stva: trgovini, industriji, farmaciji, transportu, telekomunikacijama i dr. Kakvu će pravnu formu nabavna udruga poprimiti ovisi o lokalnom tržištu i lokalnom zakonodavstvu. Zakonodavac postavlja pravni okvir kroz različite propise udruživanja. Zato se operativni i pravni oblici zajedničkog djelovanja podosta razli-kuju od zemlje do zemlje. U svakom slučaju, gotovo uvijek se formira za-jednička tvrtka čiji su vlasnici tvrtke

koje žele zajednički obavljati poslovni proces nabave. Kako će tvrtka kasnije operativno djelovati ovisi o dva bit-na čimbenika: Prvi je (opet) lokalno zakonodavstvo, a drugi strateška od-luka vlasnika kakav tip udruge žele. Lokalna zakonodavstva gotovo uvijek sadrže određene odredbe za zaštitu

tržišnog natjecanja (anti-monopol ili anti-trust odredbe) i u principu nasto-je regulirati lojalnu i konkurentnu tr-žišnu utakmicu. Primjerice, EU zakon o zaštiti tržišne utakmice (European Union competition law) regulira četiri poslovne oblasti: 1) Karteli, ili kontro-la anti-konkurentne prakse koja utječe na tržište EU, 2) Monopoli, kontrola koristi li prekomjerno pojedina kom-panija svoj dominantan položaj na tržištu, 3) Udruženja – različiti oblici, spajanja, akvizicije, udruge i slično, 4) Državne subvencije.Definira se primjerice što nabavne udruge smiju zajednički dogovarati, a što ne smiju. Postoje i određeni propisi koji određuju kako će kom-panija operativno poslovati i kako će osmisliti svoj tržišni nastup prema lokalnom tržištu i dobavljačima. Iako su osnovne odredbe uglavnom

slične na razini Unije, još uvijek postoje različitosti u pravnim definicija-ma članica zemalja EU. Uostalom, ni kontrola i provedba tih odredbi nije jedinstvena na razini

EU, već svaka zemlja ima različito državno tijelo koje brine o provedbi spomenutih propisa.

SLOŽENA ILI JEDNOSTAVNANakon zakonodavnog okvira, za oblik i operativno djelovanje buduće kompanije značajni su ciljevi i volja

EKONOMIJA volumena u nabavi

Ivica IvančićMaloprodajni servisi

Cilj nabavnih udruga je postići bolju pregovaračku poziciju i profitirati od nižih troškova nabave s obzirom na povećanu kupovnu snagu

Nabavne udruge koje ne funkcioniraju dobro iznutra svaki će vještiji dobavljač izmanipulirati


vlasnika kompanija. Vjerojatno je gotovo svaka nabavna udruga po tome različita, ovisno o tome koliko je partnera udruženo, kakva je tržišna veličina i pozicija pojedinog partnera te koji su posebni ciljevi i motivi nji-hovog udruživanja, kakva je strateška odluka pojedine kompanije vezano uz značaj udruge za njezino cjelokupno poslovanje, kakav je menadžment pojedine kompanije, u kojoj su mjeri zaposlenicima jasni ciljevi udruge, koje prednosti udruživanjem matične kompanije ostvaruju itd. Nabavne udruge možemo podijeliti prema kriteriju trajnosti na trajne i projektne. Prema organizacijskoj

shemi mogu biti jednostavne i slože-ne. Jednostavne nabavne udruge su u stvarnosti samo platforma putem koje dominantan i najveći par-tner ostvaruje ekonomiju obujma, okupljajući pod udrugom i druge kompanije iz branše. U takvim slu-čajevima vrlo je malo zajedničke koordinacije, a operativna struktura (ljudi, procesi i sl.) praktički i ne postoji već sve obavlja dominantni partner. Složena udruga predstavlja pravu operativnu kompaniju čiji zaposlenici koordiniraju djelovanje članica udruge i djeluju u skladu s ciljevima svih članica udruge. Dakle, pravnu formu kompanije kao i do-zvoljeni sadržaj aktivnosti uglavnom

je prilično jednostavno prepoznati i za taj se dio mogu pobrinuti pravni timovi. Ali, najveći izazov uspjehu i ostvarenju ciljeva zbog kojih je osnovana nabavna udruga pred-stavlja odluka kakvu točno udrugu

osnovati (složenu ili jednostavnu) i kakve uvjete suradnje postaviti. U tom smislu od izuzetne je važnosti definirati pravila postupanja i proce-dure unutar udruge.

IZAZOVI UDRUŽIVANJAIako vjerojatno nekome izvana, tko nije sudjelovao u radu tvrtke koja predstavlja nabavno udruženje, može zvučati pretjerano da je “ljud-ski faktor” kritičan za uspješnost udruge, u stvarnosti je to zaista tako. Zamislite koliko ponekad bude zahtjevno ostvariti kvalitetne me-đuljudske odnose i dobru suradnju unutar jedne kompanije. U slučaju udruživanja, takvi se problemi mul-tipliciraju. Često kompanije koje su donedavno bile konkurenti (najčešće se udružuje unutar jedne gospodar-ske grane), sada moraju surađivati. To u biti znači da pojedinci moraju surađivati s kolegama koje su done-

davno doživljavali kao konkurente koje žele nadigrati u tržišnoj uta-kmici. Da situacija bude još slože-nija, u nabavama raznih kompanija često budu angažirani ljudi koji su izrazito natjecateljski raspoloženi,

orijentirani samo na cilj. Dakle, već smo identificirali potenci-jalne probleme unu-tar nabavne udruge, odnosno te nove

kompanije koja djeluje kao nabav-na udruga u ime vlasnika matičnih kompanija. Sljedeći je problem onaj izvan kompanije – dobavljači sigurno neće prijateljski dočekati nabavnu udrugu. Iz perspektive do-bavljača stvar uglavnom izgleda ova-ko: Ako smo jednoj tvrtki prodavali proizvod po 10 kn a drugoj po 8 kn, sada bismo trebali zbog činjenice zajedničke nabave i jednoj i drugoj tvrtki prodavati po 6 kn – barem će takav biti zahtjev o kojem će se pre-govarati. Dobavljači mogu na razli-čite načine manipulirati situacijom ne bi li razdvojili partnere i umanjili značaj i operativnu kvalitetu udruge. Samo o menadžmentu i vlasnicima udruge ovisi koliko će se kvalitetno baviti tim problemom, što pokazuje jesu li se zaista istinski opredijelili za zajedničku nabavu ili drže “figu u džepu”. U svakom slučaju, nabavne udruge koje ne funkcioniraju dobro iznutra svaki će vještiji dobavljač izmanipulirati. U mojoj praksi naj-češći je trik bio kada dobavljač nudi određenu pogodnost koja vrijedi samo za vas, ali ne i za onog drugog člana udruge. Ako ste statutom o udruživanju dogovorili da primje-rice ta pogodnost treba biti zajed-nička, a kasnije u operativnom po-slovanju takve stvari skrivate “ispod stola” to nije dobar recept za uspjeh. Ipak, u praksi se to događa. Kritič-no je samo - koliko često i u kojim razmjerima. Dakle, zakonodavac propisuje što je dozvoljeno a što nije, a vlasnici moraju odlučiti kakav tip udruge žele. Nakon toga, od kritične je važnosti osigurati da menadžment djeluje u skladu s dogovorenim ciljevima i da se premoste moguće nesuglasice između partnera. U tom smislu, zgodno je podsjetiti se da vrijedi izreka: “Neprijatelj se ne na-lazi unutar, već izvan kompanije”.

Za uspješno poslovanje od izuzetne je važnosti definirati pravila postupanja i procedure unutar udruge

“ljudski faktor” ključan element za uspješnost udruge


Oralna higijena

BORBA ZA UŽI

a potom prvi izbor

Vodeći brendovi pasti za zube primjenom različitih cjenovnih strategija pokušavaju se održati među top igračima trudeći se

pritom izboriti za mjesto među onima koji ulaze u set razmatranja potrošača pri

odabiru zubne paste

O tome koliko je oral-na higijena važna ne samo za dobre i zdrave zube, nego i za

zdravlje cijelog organizma, znaju već i oni najmlađi. Kao i mnoge druge higijenske na-vike i navika za brigu o oral-noj higijeni stječe se u ranom djetinjstvu u krugu obitelji. U želji da bi se dječji zubi i čitava usna šupljina održali zdravima, roditelji su ti koji bi trebali paziti kako na pra-vilnu ishranu djece, tako i na poticanje razvoja navike za redovno pranje zuba. Jedan od načina za privikavanje

djece na dobre navike vezane uz oralnu higijenu sigurno je i ponašanje samih rodi-telja – oni su ti koji svojim ponašanjem trebaju biti uzor djeci. Kada djeca na temelju uzora roditelja uvide da se zubi moraju prati redovno i to najmanje dva puta dnev-no, više je nego vjerojatno da će i oni sami lakše preuzeti takvu naviku. A kakve su navike vezane za oralnu higi-jenu odraslih te mogu li oni poslužiti kao uzor najmla-đima pogledajmo u podatke kvantitativnog istraživanja kompanije Valicon.

CIJENA JE KLJUČNAU jesen 2012. Valicon je među potrošačima u Hr-

vatskoj (Zagreb, Rijeka, Zadar i Split) i Sloveniji (Ljubljana, Maribor i Kranj) sproveo istraživanje vezano uz navike kupovine pasti i četkica za zube koje se odvijalo pred policama trgovina. U Hrvatskoj je bilo uključenih 480, a u Sloveniji 430 potrošača kategorije koji su u tom tre-nutku došli kupiti pastu ili četkicu za zube. Prikupljeni rezultati pokazali su kako gotovo 90% ispitanika zube pere redovito – najmanje dva puta dnevno. Takvih koji zube peru najmanje

dva puta dnevno ima dobra polovi-na ispitanih, a malo više od trećine je takvih koji

zube peru i više od dva puta dnevno.Kod kupovine pasti za zube, istim potrošačima kojima se Valicon obratio pred policom zubnih pasti, podjednako su važni brend, cijena i okus. Kako su ak-cijska ponuda i vrijednost za novac dva važna faktora također pri vrhu ljestvice, oni dodatno pojačavaju snagu same cijene pri donošenju odluke o ku-povini paste za zube. Ono što znamo iz kvalitativnih istraživanja jest da brend u svijesti potrošača sa sobom u pravilu nosi i određenu predodžbu ili očekivanja vezana i uz kvalitetu. Sa-gledamo li rezultate vođeni

tom pretpostavkom, onda brend/kvaliteta dobivaju nešto više na značenju. Ipak, analizom događanja pred samim policama može se zaključiti kako danas traje bitka među vodećima koji se primjenom različitih cjenovnih strategija poku-šavaju održati među top

igračima, odnosno trude se izboriti za mjesto među onima koji ulaze u set raz-matranja potrošača pri oda-biru zubne paste. Obzirom da Valicon ras-polaže istim podacima i za Sloveniju, zanimljivo je istaknuti ključnu razliku među potrošačima dviju

Premda se čini očitim, svrha upotrebe nije najvažnija kod kupovine zubne paste


zemalja – dok se sloven-ski kupci kategorije više orijentiraju na sam brend, Hrvatima je daleko važnija cijena proizvoda. Lojalnost brendovima u kategoriji visoka je za slovenske po-trošače i zbog nje su često spremni i promijeniti trgo-vinu ne bi li našli ono što traže. Lojalnost Hrvata, s druge strane, u sve većoj mjeri prestaje pred policom gdje pažnju na sebe skreću proizvodi po nižim ili akcij-skim cijenama.

POLARIZACIJA BRENDOVARedovno pranje zuba neop-hodno je, no unatoč tome koliko ste toj aktivnosti pre-dani ili ne, određeni se dio ispitanika ili članova njiho-

vih obitelji bori s različitim problemima kada je riječ o zdravlju zuba. Najviše njih (33%) navodi probleme s osjetljivim zubima, 21% sa žućkastim zubima, a 14% problem krvarenja desni, što i nije toliko bezazlen podatak koji upućuje na prve znako-ve parodontoze. Najmanje

problema imaju ispitanici ili članovi njihovih obitelji s ki-selinskom erozijom. Premda određeni dio korisnika ima probleme sa zubima, svrha upotrebe kod kupovine paste nije među najvažnijim ele-mentima. Naime, taj element pri kupovini uzima u obzir tek oko 5% ispitanika. Kako

je rečeno, brend je jedan od važnijih elemenata kod ku-povine pasti za zube, a prema podacima kontinuiranog Va-licon PGM istraživanja (sin-dicirano u pet zemalja regije,

n=1.000 ispi-tanika, 2013. godina), za 2013. zaključu-jemo i o prisu-stvu pojedinih brendova u

svijesti hrvatskih potrošača. Kada pomisle na kategoriju, Aquafresh je brend koji naj-većem dijelu populacije prvi padne na pamet. Premda se na drugom mjestu odlično drži domaći brend Plidenta, dva međunarodna igrača – Signal i Colgate – bore se koji će uspješnije preuzeti poziciju bliže vrhu. Kao i u drugim potrošačkim kategorijama i u zubnim pastama će se vrlo vjerojatno napraviti jasnija cjenovna diferencijacija na niži, mainstream i viši ili me-dical cjenovni segment. Kako izgleda, privatne trgovačke marke još uvijek nisu uspjele napraviti veći proboj u ovoj kategoriji, premda su za njih značajni posebni prodajni ka-nali kao što su dm i Müller u okviru kojih je uloga njihovih trgovačkih marki vjerojatno malo drugačija. Za kraj mo-žemo dodati kako kategorija zubnih pasti ima dosta prilika za razvoj kada je riječ o pove-zivanju same paste, četkice za zube, kao i ostalih elemenata koji doprinose očuvanju oral-ne higijene, što nitko od po-nuđača dosad još uvijek nije ozbiljnije iskoristio.

najviše ispitanika, njih 33%, žali se na probleme s

BORBA ZA UŽI

a potom prvi izbor

Trgovačke marke još uvijek nisu uspjele napraviti veći proboj u ovoj kategoriji

Slađana ŠmitranKey Account Manager, VALICON

osjetljivim zubima

Učestalost pranja zuba(Hrvatska)više od dva puta dnevno

31%dva puta dnevno

jednom dnevno

manje od jednom dnevno

57%

9%

3%

Važnost kriterija kod kupovine paste za zubeHrvatska/Slovenijabrend

15% 13%

cijena proizvoda

14% 10%

okus

13% 12%

akcijska prodaja (promocijsko pakiranje / poklon

11% 5%

vrijednost za novac

9% 4%

izgled pakiranja

5% 3%

svrha upotrebe (obične paste, osjetljivi zubi, krvarenje...)

5% 10%

količina u pakiranju

5% 5%

kvaliteta proizvoda

4% 12%

preporuka zubara

4% 10%

novi proizvod

4% 3%

preporuka od prijatelja / poznanika

3% 4%

reklame

3% 3%

novo pakiranje na tržištu

3% 2%

test uzorka proizvoda

1% 3%

33% 5% 22% 41%

56%

65%

83%12%

20%2%14%

21% 5% 18%

4%

0% 40% 50% 60%10% 20% 30% 70% 80% 90% 100%

kiselinska erozija

ja ja i netko drugi netko drugi nitko

krvarenje desni

žuti zubi

osjetljivi zubi

Najučestalije navedeni problemi sa zubima


Oralna higijena - na polici

ASTERA

S ulaskom Hrvatske u EU na policama domaćih trgovina pojavio se i novi brend Astera koji kupcima nudi novu se-

riju zubnih pasti, četkica, zubnog konca i vodica - kvalitetne proizvode za oralnu njegu po nižim redovnim cijenama. Iz distributera, tvrtke Filip Trade, ističu kako je riječ o novom brendu za oralnu njegu, s najnovijom formulom za višestruku zaštitu zubi i desni, koji se temelji na kontinuiranom razvoju i dugogodišnjoj tradiciji proizvođača kozmetike i parfema – Aroma Cosmetics. Nove zubne paste odlikuje niska abrazivnost čime se čuva zubna caklina. Filip Trade na hrvatskom tržištu distribuira varijante Astera, Astera Kids, Astera Re-White i Astera Parodont. Pakiranja su od 50 ml, 75 ml i 100 ml (economy pack), a najpopularnije vrste zubnih pasti su Whitening, Vitamin3 i Propolis Gold. Astera proizvodi mogu se kupiti u trgovinama Konzuma, dm-a, Spara, Bille, Bipe, KTC-a te grupacije Ultra.

COLGATE

Colgate Palmolive u svom asortimanu nudi sve vrste pasti za zube koje su prilagođene

različitim zahtjevima i potrebama potrošača. U ponudi je moguće naći sve varijante, od obiteljskih pasti za zube kao što je npr. Col-gate Cavity protection u 100 ml pakiranjima pa do dječjih pasti za zube kao što su Colgate Smiles. Za pomoć kod preosjetljivosti zuba tu je linija Colgate Sensitive Pro-relief dostup-na u dvije varijante - baznoj i onoj s blagim izbjeljivanjem. Nadalje, Colgate nudi paste za izbjeljivanje zubi Colgate Max White ONE s više varijanti u 75 ml pakiranjima. Tu je i linija za svježi dah Colgate Max fresh, dok je potro-šačima koji traže potpunu 12-satnu zaštitu od bakterija namijenjena Colgate Total linija. U ponudi je i široka lepeza četkica za zube kao što su četkice iz Colgate 360 linije s čistačem jezika te Colgate Max White četkice s čašicom za izbjeljivanje zubi.

KALODONT

U segmentu oralne higijene Saponia je prisutna s brendom Kalodont koji obuhvaća široku paletu pasta za zube, a od

2013. godine u ponudi su i nove Kalodont četkice za zube. Asortiman pasta za zube sastoji se od 15 različitih varijanti za sve potrebe potrošača – paste za osjetljive zube, za potpunu njegu zuba, izbjeljivanje, svježinu, paste namijenjene djeci. U prodaji su četiri varijante pakiranja: 50 ml, 75 ml, 100 ml i 125 ml, a prema veličini najzastupljenija su 75-mili-litarska pakiranja. Najprodavanija varijanta je Kalodont Microgra-nule 75 ml, a slijede Kalodont Extra Clean, Herbal i Whitening. Proizvodi su dostupni u širokoj maloprodaji, a od lani ih se može naći i na policama drogerijskog lanca Müller. “Prošla godina bila je obilježena brojnim novitetima - uvedeno je specijalno limitirano izdanje paste za zube Kalodont Šumska Jagoda te je razvijena i nova pasta za zube Kalodont Total Repair”, ističu iz Saponije te dodaju kako i tijekom 2014. planiraju niz projekata i noviteta na području oralne higijene.

ELMEX, MERIDOL

Tvrtka Gaba International AG u svom asortimanu proizvo-da za oralnu njegu nudi brendove elmex (u varijantama

elmex Zaštita od karijesa, elmex Sensitive i elmex Zaštita od erozije), i meridol (u varijantama meridol i meridol Halitosis). Distributer ovih brendova na hrvatskom tržištu je tvrtka Apo-lonia iz koje navode kako elmex i meridol proizvodi sadrže jedinstveni organski aminfluorid kao aktivni sastojak koji se brzo veže sa zubnom caklinom, poboljšava otpornost cakline na kiseline te ima antibakterijska svojstva. Proizvodi oba sistema prevencije i zaštite (paste za zube, četkice za zube, te vodice za ispiranje usta), u maloprodaji su dostupni u drogerijama Bipa, dm i Kozmo te trgovačkim lancima Billa, Mercator, Plodine i Spar. “Uz lansiranje navedenih novih proizvoda povre-meno vršimo promocije u suradnji s maloprodaj-nim partnerima kao što su specijalna pakiranja s gratis proizvodima ili poklonima kako bi potrošačima približili naše proizvode”, kažu u tvrtki.


Oralna higijena - na polici

blend-a-med, blend-a-dent, Oral-B

Procter&Gamble na hrvatskom tržištu oralne higijene nudi brendove blend-a-med, blend-a-dent i Oral-B. blend-a-

med zubne paste dostupne su u varijantama 3D White, Com-plete 7 + Mouthwash, 3D White Fresh Cool Water, Anti Cavity Mild Fresh, Anti Cavity Herbal i Anti Cavity Healthy White. U portfelju marke blend-a-dent nude se kreme za učvršćivanje zubnih proteza u varijantama Denture Fresh Mint, Denture Mild Mint, Denture Neutral i Cleanser Fresh. U Hrvatskoj je dostupna i široka ponuda električnih zubnih četkica Oral-B i njihove popratne opreme. Na tržište su nedavno uvedene i tri nove četkice s tehnolo-gijom TriZone: Oral-B Trizone 500, Oral-B Trizone 1000 i Oral-B Trizone 3000, dok je tehnološki najnapred-nija zubna četkica Oral-B Triumph 5000. “U našoj su ponudi trenu-tačno najpopularnije i najprodavanije električ-ne zubne četkice Oral-B Vitality Precision Clean, Oral-B Vitality 3Dwhite te Oral-B Professional Care 500”, ističu iz tvrtke.

PLIDENTA

Plidenta ima široki asortiman u svim segmentima, koji zadovoljava sve potrebe čišćenja, zaštite i njege zubi i

usne šupljine – od najprodavanijih zubnih pasti u Hrvatskoj Superfresh i Herbal, iznimno popularne i učinkovite Extra White, do revolucionarne zubne paste Plidenta Pro-t-action s probiotičkim bakterijama. U sklopu marketinške akcije “Pametna kupnja” Plidenta je do 30. travnja odlučila provesti nacionalno sniženje cijena pa je tako najprodavanijim Pliden-tama Superfresh i Herbal cijena snižena i do 33%. “U sklopu kampanje Plidenta je u redovnoj distribuciji na tržište lansirala dva bonus ‘vrijednost za novac’ artikla – Plidentu Family i Extra Smile 50+25 ml gratis. Do kra-ja akcije u lipnju ove godine Plidenta će partnerima ponu-diti još sličnih iznenađenja”, poručuju iz Atlantic Grupe. Uz to, Plidenta je postala partner Hrvatske komore dentalne medicine (HKDM), a trogo-dišnja partnerska suradnja u edukaciji o preventivi i zaštiti oralnog zdravlja realizirat će se zajedničkim promotivnim aktivnostima i pravom kori-štenja znaka HKDM na ambalaži.

VADEMECUM

Asortiman Henkelovog brenda Vademecum obuhvaća osnovne paste za zube koje se baziraju na prirodnim

sastojcima, zatim premium paste za zube koje kombiniraju sastojke iz prirode i najnovije tehnologije, a tu se nalaze i 2u1 proizvodi kao kombinacija paste za zube i antibakterijske vodice za ispiranje usta te zubne paste za djecu, za mliječne i trajne zube. Prošle godine je lansirana varijanta ProVitamin - prva Vademecum pasta za zube koja omogućava primjenu osnovnih vitamina izravno na desni. S početkom 2014. godine lansirana je četvrta varijanta iz ove linije - Vademe-cum ProVitamin Repair koja uz pomoć tehnologije tekuće cakline popunjava mikrooštećenja nastala erozijom zubne cakline. Uz tu najnoviju pastu za zube, dostupne su još i Vademecum ProVitamin Complete, Sensitive i Whitening varijante. Iz tvrtke ističu kako i za 2014. godinu pri-premaju zanimljive inovacije i promocije.

SIGNAL

Unilever je na hrvatskom tržištu u ovoj kategoriji prisu-tan s brendom Signal te pokriva paste i četkice za zube

uključujući i dječji segment. Najznačajnija varijanta je Signal White System 75 i 125 ml za postupno izbjeljivanje zubi, a ističe se i White Now asortiman pasti koje pružaju trenutačan učinak izbjeljivanja nakon samo jednog pranja. Novitet u ponudi je linija Signal Expert Protection koja dolazi u tri varijante: Signal Expert Protecti-on Complete, Complete White i Complete Fresh, dok je u dječjem segmentu najprodavanija pasta Signal Kids Fruity 2-6 godina. Kod četkica za zube, jedna od najpopularnijih je četkica White System, s vlaknima koja sadrže perlit – sastojak za profesionalno poliranje koji uklanja mrlje i polira caklinu za bjelje zube. Kako bi podigao razinu svijesti o važnosti redovitog pranja zubi Signal će svoju globalnu edukativnu kam-panju “Peri zube ujutro+uvečer” provoditi i u Hrvatskoj.

www.jatrgovac.hr

PROMO

elmex brend

elmex® brend u svom proi-zvodnom portfelju ima pro-izvode čija je učinkovitost zaštite od karijesa znanstve-no dokazana. Od njihovog prvog predstavljanja elmex® paste za zube 1963., razvi-jen je sveobuhvatni sistem proizvoda za djecu, mlade i odrasle. elmex® paste za zube i vodice za ispiranje usta sadrže posebno učin-kovit jedinstveni aminfluo-rid. On se brzo sjedinjuje sa zubnom caklinom, što zube čini otpornijima na napade karijesa. elmex® četkice za zube za zaštitu od karijesa osiguravaju temeljito i njež-no čišćenje zuba.

AMINFLUORIDAminfluorid je naziv za „obitelj“ organskih spojeva fluorida, posebno razvije-

nih za učinkovitu minera-lizaciju zuba, čime se opti-mizira njihova sposobnost da se učinkovito odupru nastanku karijesa. Više od 500 znanstvenih istraživanja potvrdilo je učinkovitost aminfluo-rida. Njihova posebna kemijska struktura (po-vršinska aktivnost i agent vlaženja) omogućuje im da se vrlo brzo i učinkovi-to akumuliraju na površi-ni zuba te potiču formira-nje sloja fluorida koji štiti zube od napada kiselina. Dok u isto vrijeme, slina, zajedno s aminfluoridom dopire do interdentalnih prostora i jamica na stra-žnjim zubima, odnosno dopire do teško dostupnih mjesta gdje će najprije nastati karijes.

elmex paste za zube i vodice za ispiranje usta sadrže posebno učinkoviti aminfluorid

®

Uvoznik i distributer za Hrvatsku:Apolonia d.o.o., Dubrova 308; 52220 Labin - www.apolonia.hr

Često kao brand menadžer promo-viram kategoriju zubnih pasti u

stručnim časopisima. Ali nije to jedini razlog. Smatram da su baš zubne paste iz mnogo razloga indikativan primjer smjera koji će u budućnosti utjecati i oblikovati trgovinu i potrošnju. Za-ključite sami iz sljedećih činjenica:• Prema zadnjim podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa u 2012. godini Hrvati su posjetili svoje zubne liječnike ukupno 4,95 milijuna puta (izvor: HZJZ, 2013.), što znači da u prosjeku svaki Hrvat stariji od dvije godine zubnog liječnika posjeti 1,2 puta godišnje. Još nismo dostigli standard - 2 posjete godišnje, pa je su-radnja proizvođača i trgovaca sa struč-njacima iznimno važna. Plidenta je do 2015. godine dogovorila partnersku suradnju s Hrvatskom komorom den-talne medicine u edukaciji o preventivi i zaštiti oralnog zdravlja. Pridružite nam se.• Najviše smo liječili zubni karijes, čak u 1,72 milijuna slučajeva, a zatim slijede bolesti pulpe i peria-

pikalnih tkiva koji su utvrđeni 1,64 milijuna puta i postali vodeća bolest u starijih od 20 godina. (izvor: HZJZ, 2013.). Nove tehnologije u zaštiti protiv karijesa, kakve nudi na primjer Pli-denta Pro-t-action, kojim se djeluje na bakterije, uzročnike karijesa koje se ne nalaze samo na površini zuba “pred-stavljaju značajnu inovaciju u preven-tivnoj stomatologiji poglavito kada se radi o pacijentima s visokim rizikom karijesa i velikim brojem potenci-jalno patogenih bakterija u ustima”, zaključuje se u kliničkom istra-živanju Plidente Pro-t-action. Jeste li se zapitali koje su proizvode na vašoj polici klinički testi-rali vaši kupci?• Hrvati su 2012. godine izvadili rekor-dnih 642.825 zubi. Plombirano je 1,9 milijuna zubi (izvor: HZJZ, 2013.), ili u prosjeku svaki radni dan 7.600 zubi, a svaki sat 1.000 zubi ili u prosjeku svaki drugi Hrvat godišnje, najčešće zbog karijesa, plombira jedan zub. Koje vaše kategorije imaju veću ciljnu skupinu?• U hrvatskoj je maloprodaji 2013.

godine prodano 13,5 milijuna zubnih pasti što će reći da

prosječni Hrvat stariji od dvije godine potro-ši godišnje 3,2 zubne paste ili ukupno na svoje zubne paste impozantnih 44,45 kuna (izvor: Panel maloprodaje, Nielsen, 2013.). Osim što je uz

kosu i tuširanje jedna od najvećih koz-

metičkih kate-gorija, zubne paste imaju veliki poten-cijal rasta na

koji utječe rast

BDP-a.

• Zubne paste nisu skupi proizvod. Kao što možete usporediti, zubna pasta visoko sofisticirane recepture i tehno-logije košta kao prosječni troslojni WC papir na akciji ili tucet jaja.• Najviše se zubnih pasti kupuje u Za-grebu, središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji, a uz njih trenutno najveći CDI poten-cijal (Category development index) imaju i Rijeka i Istra.

• Kategorija zub-nih pasti je visoko segmentirana što ponekad zbunjuje trgovce. U 2013. godini 183 SKU-a čak 18 različitih brendova imali su prodaju veću od 10.000 komada. No, paste su zreli,

autoritativni brendovi pa newcomeri nemaju velike šanse kod kupaca.• Pravi brand menadžer zubnih pasti na pitanje zašto imate toliko pasti u asortimanu uvijek će vam odgovoriti da ni jedna zubna pasta ne može imati tržišni udjel veći nego što ga ima zub u zubima. Samo godinama najbolje, kao Plidenta Superfresh i Herbal (a prošle godine i Kalodont Micro-Granule) mogu biti popularnije. • Zubna pasta je jedan od rijetkih proizvoda u vašoj trgovini, uz kruh i mlijeko i možda sapun, koji se koristi svaki dan, više od jednom dnevno. Polica zubnih pasti je sličnija prodaji u pekarnici. Kad ostane zadnja štruca kruha kupac će vas vjerojatno pitati je li možda “kifla svježija”.Plidenta desetu godinu za redom pro-daje najviše zubnih pasti u Hrvatskoj, zahvaljujući potrošačima koji brinu o svojoj oralnoj higijeni i znaju da Pli-denta kvalitetno rješava sve potrebe čišćenja, zaštite i njege zubi. Omogu-ćite kao i Plidenta svakom potrošaču, bez obzira na njegov status i prihode, mentalitet ili stil potrošnje, izbor nje-gove omiljene paste.


Oralna higijena - PROMO

Dobro je znatiJedan posve drugačiji kut gledanja na upravljanje

asortimanom

Branimir ZorajaSenior Brand Manager, Atlantic Grupa

Prosječni Hrvat stariji od dvije godine potroši

godišnje 3,2 zubne paste


Iz regije

Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić i predstav-nici Ferrero grupe potpisali su Memorandum o razumije-vanju koji predviđa uspo-stavu Centra za proizvodnju lješnjaka u Srbiji na 1.000

hektara. Tvrtka Ferrero, osim pokretanja vlastite proizvod-nje lješnjaka u Srbiji, planira i uspostavljanje kooperantskih odnosa s poljoprivrednim proizvođačima na području središnje i južne Srbije.

Maloprodajne cijene cigareta u Crnoj Gori trebale bi biti povećane do lipnja jer tamošnja Vlada u drugom kvartalu ove godine treba predložiti izmjene Zakona o trošarinama. Iz Ministarstva

financija Crne Gore navode kako će se time nastaviti po-stepeno povećanje trošarina na duhanske proizvode u cilju harmonizacije i uskla-đivanja s EU direktivama u ovom području.

Ferrero će u Srbiji proizvoditi lješnjake • • • Novo poskupljenje cigareta u Crnoj Gori • • •

AGROKOR I MERCATOR

Novi službeni rok za

dogovor 28. veljače

Konzorcij prodavatelja većinskog udjela Mercatora potvrdio je počet-

kom veljače načelni dogovor postignut s koncernom Agrokor o produženju roka u kojemu je potrebno s bankama doći do dogovora o restrukturiranju Mercatorovih kredita bankama. Rok za dogovor o restrukturiranju milijarde eura Mercatorova duga tako je produ-žen do 28. veljače. Agrokor je nedavno zbog zahtjeva banaka vjerovnika za dokapitalizaciju Mercatora i vraćanje dijela Mercatorovih kredita, odmah nakon što bi došlo do preuzimanja tvrtke od strane novog vlasnika, u novoj

Carrefour u Srbiji prvo u Novom Sadu

Prvi supermarket Carrefoura u Srbiji bit će otvoren u Novom Sadu, izvijestili

su iz kompanije CMB Bugarska koja je vlasnik franšize francuskog trgovačkog lanca. U toj kompaniji su potvrdili da planiraju otvaranje prodajnog objekta u Novom Sadu navodeći kako trenutno ne mogu iznositi više detalja o ovom projektu. CMB Bugarska je ogranak kom-panije CM Balkans (Carrefour Marinopo-ulos Balkans), koja je ekskluzivni vlasnik Carrefourove franšize za tržište jugoistoč-ne Europe. Bugarski mediji su sredinom mjeseca objavili kako bi supermarketi francuskog Carrefoura do kraja godine trebali biti otvoreni u Beogradu i Novom Sadu. Carrefour na Balkanu trenutno ima 723 prodavaonice u Grčkoj, 19 u Albaniji (nakon preuzimanja lanca Euromax), 17 na Cipru i jedan u Makedoniji.

Branko Roglić kupio tvrtku u Poljskoj

Vlasnik regionalne distributerske grupacije Orbico, Branko Roglić, kupio

je još jednu tvrtku u Poljskoj. Budući da transakciju još nije odobrila poljska agen-cija za zaštitu tržišnog natjecanja, Roglić nije htio otkrivati pojedinosti vezane uz novu akviziciju, no doznaje se kako je riječ o kompaniji s godišnjim prihodom od 200 milijuna eura.

BAT gradi tvornicu duhana u Mađarskoj

U okviru mađarske podružnice američke kompanije British American Tobacco

(BAT) u mađarskom Pečuhu bit će izgrađena tvornica duhana za proizvodnju novih vrsta duhanskih proizvoda na površini od 8.000 četvornih metara. Investicija je vrijedna 30

ponudi konzorciju istaknuo manju cijenu od 80 eura po dionici, s time da bi od 200 milijuna eura dokapitalizacije Mercatora oko 100 milijuna eura pripalo bankama na ime Mercatorovih dugova. O reprogramu i cijeni dionice nastavljaju se pregovori, a uspješan zaključak cijele transakcije ovisan je o restrukturiranju Mercatorova duga.

milijuna eura a najveći dio ove proi-zvodnje (90 posto) namijenjen je izvozu, uglavnom u Europu. Prema riječima gra-donačelnika Pečuha, Zsolta Pave, ovaj će pogon predstavljati drugu najveću europsku tvornicu duhana. Radovi bi trebali početi tijekom prvog kvartala ove godine, a početak proizvodnje planiran je krajem 2014. godine.


Iz svijeta

Njemačka maloprodaja je oštro smanjena u prosincu, ukazujući na razočaravajuće božićno razdoblje. Malopro-daja, pomno praćeni poka-zatelj raspoloženja kućan-stava, pala je u prosincu 2,5

posto u odnosu na studeni. U studenom je maloprodaja porasla 0,9 posto, a analitičari su očekivali snažnu prodaju i u prosincu, međutim, ona je tog mjeseca na godišnjoj razini pala 2,4 posto.

Jedan od Nestléovih naju-spješnijih globalnih bren-dova, KitKat, u Japanu će otvoriti svoju prvu trgovinu. Riječ je o prodavaonici čokolade koja će u ponudi imati ekskluzivne vrste KitKat

čokoladica. Tako je samo za ovo prodajno mjesto KitKat kreirao verziju s gorkom čokoladom Sublime Bitter, sa zelenim čajem Special Sakura Green te verziju s čilijem nazvanu Special Chilli.

Razočarala maloprodaja u Njemačkoj • • • Prva KitKat trgovina u Japanu • • •

WALMART

Američki div traži novi putNajveći svjetski trgovački lanac,

američki Walmart, sve više posrće kako na stranom, tako i na domaćem tržištu, tvrdi The Economist u svojoj analizi poslovanja tvrtke koja zapo-šljava čak 2,2 milijuna ljudi. Analitičari smatraju kako Walmart i dalje previše ulaže u velike supercentre i inozemne operacije te da bi se trebao fokusirati na male dućane i online biznis. Tvrtka je, naime, počela gubiti dah na brzorastu-ćim tržištima Kine, Indije i Brazila, te je istodobno suočena s optužbama za podmićivanje državnih dužnosnika u Meksiku. Kompanija trpi ozbiljne udarce i na matičnom tržištu SAD-a gdje je Wal-martu prošle godine promet pao, dok je konkurenciji rastao. Kičma Walmartova poslovanja u SAD je 3.275 supercentara.

Unilever poboljšao rezultate

Britansko-nizozemski proizvođač robe široke potrošnje Unilever izvijestio je

da je poboljšanje na tržištima u nastaja-nju poduprlo njegove poslovne rezultate u 2013., nakon što je u prvoj polovini godine tamošnju potražnju prigušio pad vrijednosti lokalnih valuta. Proizvođač sladoleda Ben & Jerry’s, čaja Lipton i sapu-na Dove izvijestio je tako da mu je dobit prije poreza porasla devet posto, na 7,1 milijardu eura. Prihodi su se pak smanjili tri posto, na 49,8 milijardi eura, pogođeni nepovoljnim valutnim tečajevima i proda-jom poslovanja. Ako se izuzmu ti faktori, porasli su 4,3 posto. Unilever ostvaruje više od polovine prometa na tržištima u nastajanju i u razvoju.

EP za zabranu plastičnih vrećica

Europski parlament (EP) pozvao je na za-branu najopasnijih vrsta plastike i tankih

plastičnih vrećica do 2020., u sklopu europ-ske strategije za smanjenje plastičnog ot-pada. U EU se trenutačno reciklira samo 25 posto otpada. U Danskoj i Finskoj prosječna potrošnja tankih plastičnih vrećica iznosi samo četiri po osobi na godinu, prema 466 u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj.

Cijena kave arabica porasla 23 posto

Cijena kave tipa arabica od studeno-ga prošle godine, kada je dostigla

najnižu razinu u posljednjih sedam godina, porasla je 23 posto. Razlog poskupljenja je neizvjestan ishod berbe u Brazilu, vodećem svjetskom proizvođaču

Ove godine Walmart će otvoriti 120 – 150 manjih dućana, ali i 115 supercentara. Ti mali brzinski dućani značit će ulazak Wal-marta u gradska središta gdje je dosad bio manje zastupljen u usporedbi s diskon-tnim trgovinama.

ove sirovine. Tržišta kave su rastom cijena reagirala na nepovoljne klimatske prilike u Brazilu, koji proizvodi trećinu ukupne svjetske proizvodnje kave. Na rast cijena utjecala je i trenutna situacija u Kolumbiji jer proizvođači u toj zemlji odbijaju prodati urod dok vlasti u njihovoj zemlji ne iznesu precizne podatke o subvencijama na koje imaju pravo još ove godine.


Globalna kretanja

Koje su glavne karakteristike uspješnog poslovanja za FMCG tvrtke? Ian Walters osvrnuo se na prošlogodišnje istraživanje IGD-a te istaknuo ono što smatra važnim

za prehrambenu i industriju robe široke potrošnje

To je to, zavjesa je spuštena i stara, 2013., povukla se

na spavanje. Nova godina donosi nove izazove i prilike, kako za proizvođače, tako i za trgovce na malo. Gledajući u prošlost, nema sumnje da je recesija ostavila zna-čajne posljedice na tvrtke svih veličina. Usprkos rastućem uvjerenju da ekono-mija u Velikoj Bri-taniji i EU pokazuje znakove poboljšanja, kupci i dalje sputa-vaju svoju potrošnju pa bi i u doglednoj budućnosti uvjeti trgovanja mogli ostati pri-lično teški. Koje su stoga glavne karakteristi-ke uspješnog poslovanja za FMCG tvrtke? Ista-knut ćemo njih pet.

Zbog konkurentnosti ove industrije, prodajni menadžeri ponovno će se naći pod priti-skom. Uz već poznate pojavit će se i neki novi izazovi:• smanjenje troškova prodaje, s posebnim fokusom na uslugu pruženu malim potrošačima• prodaja uz bolje marže• gruba segmentacija kupaca i tržišta te razumijevanje vrijed-nosti koju ona donosi ukupnom poslovanjuSve u svemu, prodajna će

strategija biti glavna poslovna disciplina u 2014. godini. Prodaja je svačija odgovornost, ne samo prodajnog tima, i ove će godine svi koji susreću kupce morati s

njima postići smisleniji odnos. Kako se to odražava na svakod-nevicu? To znači da prema kupcu mora postojati ujednačen odnos i konzistentna strategija s kojom su upoznati svi u tvrtki. Jedan od najčešćih problema s kojima sam se susreo u tvrtkama s kojima sam poslovao jest neusklađe-nost između prioriteta pojedinih funkcija, pogotovo između prodaje i nabave. To neizbježno rezultira odvojenim strategijama prema istom kupcu.

STAVKI ZA DOBAR početak 2014.5

KOORDINIRANI ODNOSI S KUPCIMA

POSLOVANJE U VIŠESTRUKIM KANALIMA

1

2Višestrukost kanala bez sumnje je bila jedna od najživljih prošlogodišnjih tema, što će se nastaviti i u 2014. Mi u IGD-u

predvi-đamo nastavak rasta u

kanalima male samoposluge i online prodaje, pri čemu će se najveće prilike i izazovi pojaviti u ovom drugom. Prošle smo go-dine svjedočili eksploziji novih i kreativnih načina privlačenja kupaca, ali mnoge tvrtke još uvijek nemaju ljude s vještina-ma otključavanja potencijala koji tu postoji. Tvrtkama će prvi ovogodišnji izazov biti uključivanje digital-nog aspekta u njihove poslovne

planove. Strategija “testiraj i uči“, koju su mno-ge tvrtke prigrlile,

nastavit će se, ali bi aktiv-

nostima u tom području trebalo upravljati na mjerljiv način i brže no što se to činilo u prošlosti.Ove su taktike relativno jeftine za primjenu, ali mnoge tvrtke ne čine ništa po pitanju procjene tih inicijativa. Nema standardiziranih mjerenja niti je povrat ulaganja dovoljno visok da bi ga se isplatilo mjeriti, a ponekad se smatra i da nema utjecaja na promete. Bit će zanimljivo provjeriti našom godišnjom anketom, kojom se brzinom ovo područje mijenjalo tijekom posljednjih 12 mjeseci.


Ian WaltersCommercial Development Manager

ZAPOSLENICI I ORGANIZACIJA

3

Iako je pouzdanje u izlazak Velike Britani-je i EU iz gospodarske krize sve veće, ne očekuje se popuštanje u kompetitivnosti. Početak godine trebalo bi biti vrijeme u kojem tvrtke ulažu u svoj budući uspjeh. Ulaganje može biti otvaranje novih prilika za zapošljavanje ili popunjavanje otvo-renih radnih mjesta - u svakom slučaju pozicioniranje pravih ljudi s odgovaraju-ćim vještinama na prava radna mjesta.Tvrtke bi trebale ostati otvorene za po-trebe svojih kupaca kroz cijelu 2014. i u budućnosti, te svakako izraditi čvrst plan poslovanja. Kakve planove vaša tvrtka ima za privlačenje, vođenje i razvoj po-tencijalnih i uspješnih zaposlenika?Za ovu godinu predviđam da će do izra-žaja doći voditelji edukacije i razvoja, kao i voditelji unapređenja prodaje.U području trgovine, prodajnim će me-nadžerima trebati dodatna edukacija bu-dući da se natječu na složenijem tržištu i s aktivnijom konkurencijom. Međutim, sve je manje vremena pa ih u 2014. čeka kombinacija iskustava iz uobičajene, školske edukacije i svakodnevnog života.Iz nedavnog sam razgovora s voditeljem jedne kategorije vodećeg multinacio-nalnog dobavljača saznao kako počesto dobavljači tijekom poslovnih sastanaka kupce zasipaju podacima, tako da mnogi prodajni menadžeri na sastanke dolaze pregovarati, a ne prodavati što rezultira time da obje strane ne iskoriste vrijeme koje im je na raspolaganju.

Iz našeg istraživanja, poznato nam je da trgovci na malo kao najbolje vide one dobavljače koji dobro poznaju svoju kategoriju i buduće trendove. U kom-binaciji sa sposobnošću kratkoročnog (12-18 mjeseci) i dugoroč-nog (3-5 godina) planiranja, upravo im ova karakteristika omogućuje da svo-jim kupcima budu prvi izbor.Kao poslovni proces, upravljanje kategori-jom doista je duboko usađeno u trgovinski odnos. Trendovi koji su se pojavili u 2013. nastavit će se kada više dobavljača

privatnih robnih marki po-stanu savjetnici za katego-rije. Bez obzira na to jeste li dobavljač brendiranih proizvoda ili privatne mar-ke, svaka inicijativa usmje-rena na kategoriju, koju

ove godine razvije vaša tvrtka, morat će poboljšati dostupnost i efikasnost u prodavaonici.Tijekom zadnjih pet godina uvjerili smo se kako je iz godine u godinu

važnost razumije-vanja kupaca rasla i svakako očeku-jemo da će se to nastaviti. Kako je kupnja u različitim kanalima za mno-ge kupce postala pravilo, praćenje i predviđanje promjena u njiho-vom ponašanju, u trgovini ili kroz mobilne i internet-ske kanale, ostat će ključan izazov.

Nakon razdoblja u kojem su tvrtke nabavni lanac pokušavale poboljšati radeći neovisno jedne o drugima, ove ćemo godi-ne svjedočiti povratku su-radnji, posebno stoga što će nabavni lanac postajati sve važniji za poticanje prometa i rasta.Naše istraživanje pokazu-je da većina dobavljača dosad nije bila spremna na ulaganja kako bi stvorili prepoznatljivo najbolji nabavni lanac. U 2014.

nastavit će se pritisak na dostu-pnost, ali

istovremeno će se pojaviti i potreba za smanjenjem troškova poslovanja, za smanjenjem inventara i jednostavnijim oznakama proizvoda. Trgovci na malo također će očekivati veću točnost prognoziranja i kraće vrijeme realizacije.Razvoj od osnovnog odnosa transakcije do strateškog partnerstva zahtijeva vrijeme i trud, ali moguće je razviti učinko-vite odnose i ono što je najvažnije - povjerenje.Iako je nova godina još uvijek na početku i dalje sam uvjeren da trgovci na malo i dobavljači, kroz bo-

lje strateško poravnanje i dugoročnu posvećenost, mogu razviti smislene odnose.Treba se koncentrirati na ključne mogućnosti koje će omogućiti da se ovo desi. Ako ste dobavljač, probajte biti sigurni da razumijete što vaš kupac želi, te da ste istovremeno kompetitivni i spremni na suradnju. Na koncu, pobrinite se za to da vaša suradnja postaje što efikasnija – upravo će to vašoj tvrtki donijeti onaj telefonski poziv koji znači novu priliku.

STAVKI ZA DOBAR početak 2014.

KATEGORIJA I KUPAC4

NABAVNI LANAC 5


Pircher likeri od bazge i oraha s

lješnjakom U zastupstvu tvrtke Valentić iz Sesveta

na hrvatskom tržištu su se pojavili Pir-cher likeri od bazge i oraha s lješnjakom. Ovi su proizvodi nadopunili ponudu reno-miranog talijanskog proizvođača Pircher kojega smo dosad mogli upoznati kroz vrhunske viljamovke. Pircher likeri poznati su široj publici koja u ovim zimskim da-nima pohodi skijališta južnog Tirola gdje može uživati u bogatoj paleti okusa ovog proizvođača. Iako se u početku činilo da će primat u potrošnji zauzeti liker od ora-ha s primjesom lješnjaka, ženska kušačka populacija na nekolicini evenata prepo-znala je Pircher liker od bazge kao idealan spoj svježine i slatkoće te pokazala svojim “jačim polovica-ma’’ da ničim ne zaostaju u želji za isprobavanjem nečega novog. Pir-cher likeri od baz-ge i oraha idealni su kao lagani aperitiv, za “zagrijava-nje” prije i za vrijeme večernjeg izlaska. Proizvodi se mogu pronaći u svim boljim lokalima kao i u većini trgo-vačkih lanaca. Više informacija na: www.valentic-drinks.com.

Novo na polici

Fant daje novu ideju za ru-čak koja uvijek oduševljava

obitelj, a ujedno štedi vrijeme pripreme. Brzini pripreme Fant zapečene tjestenine s 4 vrste sira ide u prilog da tjesteninu nije potrebno unaprijed kuhati, već je

dovoljno preliti je prethodno pripremljenim umakom i peći u pećnici 30-ak minuta. Proizvod je bez dodanih po-jačivača okusa. Za pripremu zapečene tjestenine potrebno je: tjestenina, ribani sir, vrhnje za kuhanje i Fant mješavina za

pripremu jela zapečena tjeste-nina s 4 vrste sira. Mješavina sadrži 4 vrste sira (parmezan, gouda, chedar i mozzarella), vrhnje u prahu te začine koji upotpunjavaju okus jela. Upotrebom ove fant mješavi-ne za pripremu jela priprema se brzo i ukusno jelo te se dobije još jedna nova ideja za svakodnevno spravljanje jela.

PREPORUKA

Dentalna erozija je otapanje tvrdih zubnih tkiva uzrokovano

unutarnjim ili vanjskim kiselim napadima, koji rezultiraju progresivnim gubitkom tkiva. Svakog puta kada su zubi izloženi kiselom okruženju, sloj zubne cakline nestaje i taj proces je nepovratan. Ukoliko se takvo početno stanje dentalne erozije ne spriječi, nastaju posljedice kao što je vidljiv gubitak zubne cakline, promjena boje i preosjetljivost zuba. U težim slučajevima može čak biti potreba

za izradom djelomičnih ili potpunih kruna zuba. Novost na tržištu je sistem

proizvoda elmex ZAŠTITA OD EROZIJE koji se sastoji od paste za zube,

vodice za ispiranje te posebno prilagođene četkice. Sistem elmex ZAŠTITA OD EROZIJE klinički je dokazan u sprječavanju kiselinskih napada i očuvanju tvrdih zubnih tkiva.

Fant zapečena tjestenina s 4 vrste sira

elmex ZAŠTITA OD EROZIJE

Tri nova okusa Chio Chipsa

Chio brend u svom portfelju ima široku ponudu različitih grickalica koja je sada proširena s tri nova okusa čipsa. Chio Chips Exxtra paprika 150 g - omiljeni Chio čips s okusom paprike od sada i u rebrastom izdanju. Jedinstvena Chio pikantna paprika s još boljim, punijim okusom. Chio Chips sir 150 g - potpuno novi okus u liniji Chio čips proizvoda koji će

oduševiti vaša nepca, s blagim okusom sira. Savršeni je odabir za ljubitelje sira. Kombinacija hrskavog čipsa i arome sira ispunit će sva njihova očekivanja.

Chio Chips sir&luk 150 g - predstavlja

jedinstven spoj sira i luka. Ova savršena kombinacija okusa idealan je odabir za istinske ljubitelja čipsa i one koji vole eksperimentirati s okusima.


PROVJERITE

Novi sapuni iz GenereZa nježne i mekane dlanove, naročito u ovim zimskim danima kada vremenski uvjeti dodatno isušuju kožu, iz Genere dolazi nova linija tekućih sapuna. Njihov neutralni pH prilagođen je nježnoj koži ruku, ali su zbog iznimnog mirisa, boja i visokih higijenskih načela pogodni i za tijelo i lice. Genera tekući sapuni dostupni su u tri različite mirisne note: od maline i nara, od vanilije te sapun obogaćen morskom soli. Nova linija Genera tekućih sapuna dolazi u pakiranju od 500 ml, a dostupni su u Billi po MPC: 13,99 kn.

Zvijezda Premium majoneza Limun limetaZvijezda je predstavila novi okus u svom asortimanu majoneza. Riječ je o delikates majonezi s okusom limuna i limete premium edition u pakiranju od 90 g. Nova majoneza s osvježavajućom notom agruma u spoju s dobro poznatim okusom delikatesne majoneze predstavlja odličan prilog uz pohano i pečeno meso, ribu i sendviče te je izvrstan izbor za salate i umake. Jedinično pakiranje: 90 g; Otpremno pakiranje (kom/kutiji): 25; Rok uporabe: 150 dana; Uvjeti čuvanja: 5-10°C; Proizvođač: Zvijezda d.d.

Novitet iz Olivala Olival je pripremio nove proizvode - kremu i koncentrat za ruke s dalmatinskom lavandom koja hrani, štiti i njeguje. Za dnevnu njegu stručnjaci u Olivalu osmislili su hidratantnu kremu za ruke i nokte koja se brzo upija te je dovoljno koristiti manju količina nekoliko puta kroz dan. Koncentrat s lavandom za ruke i nokte savršen je pak za noćnu njegu, jer je namijenjen zaštiti suhe, ispucane i oštećene kože ruku. Krema za ruke s lavandom koncentrat (50 ml): MPC - 19,99 kn; Krema za ruke s lavandom hidratantna (75 ml): MPC - 9,99 kn.

Kvasac d.o.o. predstavio je di-go kvasac za kolače, novi proizvod iz njihove

tvornice sa 135-godišnjom tradicijom. Novi proizvod, dobiven iz posebnog soja, znatno je aktivniji u okruženju s više šećera, čime brže potiče proces fermenta-cije odnosno stvaranja plina CO2 koji podiže tijesto i daje mu rahlost. To u praksi znači da se upotrebom novog di-go kvasca za kolače

preskače ili skraćuje nekoliko faza u pri-premi kolača. Više nije potrebno ostavljati kvasac pomiješan s toplim mlijekom ili vo-

dom da se prvo zasebno diže, pa ga tek onda pomiješati s ostalim sastojcima, sada to možemo napraviti odmah. Osim toga, samo dizanje tijesta je znatno brže, a tijesto je manje osjetljivo na promjene temperature u vašoj kuhinji.

Nescafé je proširio svoj asortiman kave bez pjene s još jednom

inovacijom – Nescafé 3u1 Brown Sugar, prvim napitkom od kave na našem tržištu sa smeđim šećerom. Aroma Nescafé kave po prvi je puta obogaćena smeđim šeće-rom dobivenim iz prirodno slatke šećerne trske, a rezultat je Nescafé 3u1 Brown Sugar, napitak nježnog okusa karamele. Užurbani način života ostavlja trag i

na prehrambenim navikama potrošača koji pokušavaju

pomiriti svoje stvarne želje i potrebe sa svojim stilom života. Današnji

potrošač je informiran o onome što je dobro za

njega te ga zanima pravil-na prehrana. Nescafé 3u1 Brown Sugar namijenjen je baš takvom potrošaču, koji traži zadovoljstvo uz koje će se osjećati dobro, a dodatna

prednost je i praktično pakira-nje te jednostavnost pripreme.

Pivovarna Laško na hrvatskom je tržištu predstavila

nove radlere - Laško Lemon&Lime i Laško Orange u limenkama od 0,5 L. Riječ je o mješa-vinama svijetlog pasteriziranog lager piva (40%) i osvježavajućeg pića (60%) koje sa-drže 2% alkohola. Laško Lemon&Lime je mješavina piva i osvježavajućeg pića s okusom limuna i limete, dok je Laško Orange

osvježeno s okusom na-ranče. Logističke infor-

macije - Jedinično pa-kiranje: 0,5 L limenka; Transportno pakiranje: 24 kom; Preporučena MP cijena: 7,99 kn: Rok uporabe: 270 dana; Proizvođač: Pivovarna Laško d.d., Trubarjeva ulica 28, 3270 Laško, Slovenija; Uvoznik/dis-tributer: Orbico d.o.o., Škorpikova 3a, Sused-grad, 10090 Zagreb; Tel.: +3851/3444-800, 3851/3444-856; Fax: +3851/3444-805; e-mail: [email protected].

Nescafé predstavio topivu kavu sa smeđim šećerom

Laško predstavilo nove radlere

Di-go kvasac za kolače


Novo na polici

Donat Mg u novom izdanju

Donat Mg je dobio novi izgled i am-balažu. Nova je boca plod znanja i

iskustva međunarodno priznate agencije CB’a, specijalizirane za razvoj ambalaže, te je nadahnuta španjolskim dizajnom s obzirom na to da je oblikovana u Barceloni. Redizajnirana plastična boca bolje naglašava mineralni sastav Donata Mg, vode najbogatije magnezi-jem. Uz to, novi vizu-alni identitet robne marke nadograđuje se na tradiciju i jedinstve-nost vode iz Rogaške Slatine, svjetski pozna-tog slovenskog lječi-lišta. Na taj će način robna marka ostvariti snažniju prisutnost na europskim tržištima i u Rusiji. Kroz svoju ko-munikaciju Donat Mg osvješćuje potrošače o univerzalnoj uporabi te prirodne mineralne vode kao prirodnog laksativa te pomoći kod problema sa žgaravicom i manjkom magnezija.

Signal na tržište donosi još jednu ino-vaciju - pastu za zube Signal Haleine

Pure Fresh 75 ml. Ova pasta ne prikriva loš dah već se dugotrajno bori s uzročnicima lošeg daha jer sadrži mikrosfere koje prilikom četkanja oslobađaju Hexedrine, sastojak s antibakte-rijskim svojstvima. Za još svježiji dah sadrži i prirodne ekstrakte

metvice. Lansiranje paste pratit će i jaka TV i internet kampanja te podrška na prodaj-nim mjestima.

Signal Haleine Pure Fresh pasta za zube

Sistem meridol HALITOZA protiv lošeg zadaha

Halitoza je neugodan miris iz usta izdahnut prilikom disanja, a od tog problema pati otprilike četvrtina populacije. U

gotovo 90% slučajeva neugodan zadah potječe iz usta uzroko-van metabolizmom aktivnih bakterija koje razgrađuju ostatke hrane, ostatke stanica, sline i krvi. Najčešće mjesto vezano uz loš zadah je jezik koji sa svojim dubo-kim fisurama pruža povoljne uvjete za nakupljanje ostataka hrane i rast bakterija. Novost na tržištu predstavlja sistem proizvoda meridol HALITO-ZA koji se sastoji od paste za čišćenje zubi i jezika, vodice za ispiranje te posebno prilago-đene četkice za čišćenje zubi i jezika. Sistem meridol HALITO-ZA klinički je dokazan u borbi protiv aktivnih bakterija koje uzrokuju loš zadah.

Urosal čaj iz Podravke

Podravka je svoj asortiman čajeva proširila na novu kategoriju lansiranjem Uvin čaja Urosal koji je spravljen na bazi mješa-

vine ljekovitih biljaka (list medvjedke, zelen zlatice, list breze i zelen koprive). Pripremljeni napitak je žute boje, blagog mirisa i okusa karakterističnog po bilju od kojeg se sastoji. Kao i na cijelom asortimanu Podravkinih voćnih čajeva i kod Urosal čaja svaka filtar vrećica zapakirana je u aroma omotač, posebnu foliju od polipropilena koja čuva svježinu čaja i nakon otvaranja kutiji-ce te mu omogućava rok trajanja od dvije godine. Mar-ketinška podrška: Podjela uzoraka u ljetnim mjesecima. Proizvođač: Herba-rium d.o.o. Petra Preradovića 183, 33405 Pitomača, Hrvatska. Telefon: 0800/0808. Web site: www.podravka.com.

Vindija je na tržište lansirala grčki tip jogurta pod nazivom

Vilikis. Poznate kvalitete ove cijenjene namirnice, kao što su karakterističan okus i miris te gusta, kremasta konzisten-cija, sadržane su u najnovijem pro-izvodu iz mliječnog asortimana varaždinske prehrambene industrije. Kao i domaće mlijeko od kojeg se sastoji, Vilikis je zaštićen brendom ‘z bregov, koji jamči vrhun-sku kakvoću i provjereno

porijeklo proizvoda. Vindijina varijanta grčkog jogurta

pakirana je u za-jedničkom pakiranju

koje sadržava dvije prikladno dizajnirane čašice od 150 grama. Logističke informacije: 12 kom/karton, 153 kartona na paleti; Mar-ketinška podrška: Print,

web, POS; Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6,

Varaždin; Tel./fax: +38542/399-999; +38542/399-076; e-mail: [email protected].

‘z bregov Vilikis - grčki tip jogurta

Izlog

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police)

- Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava)

- Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete

informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja

ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Pomažemo Vam prodati više!

mail: [email protected]

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

www.laurusnet.hr

IZVRSNIERGONOMSKI

STOLCIRENOMIRANIH

SVJETSKIHPROIZVOĐAČA

Herman Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svijetu

Herman Miller Embody Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Dauphin InTouch

Tel. 01 55 09 479

Potpun ured za Vas

Tel: 01/889 3366, 095 655 55 57, e-mail: [email protected]

· Potpuno opremljen uredski prostor s pripadajućom adresom i jedinstvenim

telefonskim brojem. Konferencijske sobe te sobe za sastanke omogućavaju grupne poslovne susrete.

· Rad poslovne tajnice u managiranju Vaših

obaveza i svih kontakata s institucijama (Uprava, Banka,

Veleposlanstvo).

· Knjigovodstvene usluge

· OOS – Office Outsource Sustav – koji integracijom

poslovnog programa i internet telefonije omogućavaju pristup

svim podacima potrebnim za kvalitetno i uspješno poslovanje poduzeća

Potpun ured za Vas

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr

- projektiranje- energetsko certificiranje- etažiranje- savjetovanje u građevini- legalizacija objekata

Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera d.o.o.Martićeva 35, 2. kat; 10 000 Zagreb,tel: 01-7789-524; fax: 01-7788-953e-mail: [email protected]

www.legalizacijagradnje.com

Documents

Ja TRGOVAC magazin - siječanj/veljača 2014