TRGOVAKO

PRAVO

125. TRGOVAC; TRGOVAKO DRUTVO I TRGOVAC POJEDINACTRGOVAC = pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti: - proizvodnjom, - prometom robe ili - pruanjem usluga na tritu. Smatraju se trgovcima u smislu ZTD-a osobe koje se bave slobodnim zanimanjima (ureenim posebnim propisima) Individualni poljodjelci nisu trgovci TRGOVAKO DRUTVO = pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni ZTD-om TD se osniva za obavljanje: - gospodarske ili - bilo koje druge djelatnosti. = uvijek trgovac TRGOVAC POJEDINAC = fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost - u skladu s propisima o obrtu i - upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac Svojstvo trgovca pojedinca stjee se : UPISOM U SUDSKI REGISTAR Upisuje se : - tvrtka - sjedite - predmet poslovanja VRSTE TRGOVAKOG DRUTVA: 1) DRUTVA OSOBA a) javno trgovako drutvo i b) komanditno drutvo 2) DRUTVA KAPITALA a) DD b) DOO VRSTE UPISA U REGISTAR: 1) FAKULTATIVNI = ako godinji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna 2) OBVEZNI = ako godinji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna Rok za upis: 60 DANA OD PODNOENJA FINANCIJSKIH IZVJEA FINI

126. PREDDRUTVO TRGOVAKOG DRUTVAPREDDRUTVO = zajednica obveznopravne prirode sa ciljem osnivanja odreenog drutva. NASTAJE sklapanjem drutvenog ugovora usvajanjem statuta + preuzimanjem svih dionica od strane osnivaa trg.drutva

1

Na odnos izmeu osnivaa (prije upisa u sudski registar) primjenjuju se: - drutveni ugovor i - statut Za preuzete obveze odgovara: - onaj koji ih je preuzeo u ime drutva i - osnivai Preuzme li obveze vie osoba: - odgovaraju solidarno i - neogranieno cijelom svojom imovinom PRESTANAK PREDDRUTVA = upisom trgovakog drutva u sudski registar Prava i obveze preddrutva postaju pravima i obvezama trgovakog drutva, a osobe odgovorne za prava i obveze preddrutva oslobaaju se te odgovornosti.

127. ODGOVORNOST LANOVA DRUTVA ZA OBVEZE DRUTVATrgovako drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno (cijelom svojom imovinom) Za obveze drutva odgovaraju: osobno + solidarno + neogranieno cijelom svojom imovinom lanovi: JTD-a + komplementari u komanditnom drutvu Za obveze drutva ne odgovaraju lanovi: DOO-a + DD-a (dioniari) + komanditori u komanditnom drutvu, osim u sluaju: PROBOJA PRAVNE OSOBNOSTI: Na zakonsku neodgovornost ne mogu se pozivati, ako: zloupotrebljavaju tu okolnost (zakonska neodgovornost): 1) ako koriste drutvo da bi postigli zabranjen cilj 2) ako koriste drutvo da bi otetili vjerovnike 3) ako protivno zakonu upravljaju imovinom drutva kao da je njihova 4) ako u svoju korist ili korist nekog drugog umanje imovinu drutva iako su znali da nee moi podmiriti svoje obveze

128. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVATVRTKA = ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovakoga drutva se odreuje: - izjavom o osnivanju drutva - drutvenim ugovorom - statutom drutva. Tvrtka mora sadravati: 1) naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva 2) naznaku predmeta poslovanja 3) ovisno o kojem se drutvu radi mora sadravati rijei: DD, DOO, JTD... JEZIK TVRTKE Tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Moe sadravati pojedine strane rijei: 1) ako one ine ime odnosno tvrtku lana drutva ili ig 2

2) 3) 4)

ako su uobiajene u hrvatskom jeziku ako nema hrvatskog sinonima za nju ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku

Tvrtka TD moe se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzeem /s bitnim dijelom poduzea Skraena tvrtka Mora sadravati karakteristini dio tvrtke i oblik trgovakog drutva (npr. HT d.d.) Upisuje se kao takva u sudski registar. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati: - njegovo ime i prezime i - naznaku TP (trgovac pojedinac) Tvrtka se titi tubom sa zahtjevom na : - prestanak upotrebe iste tvrtke i - njeno brisanje iz registra ako bi se njenom upotrebom ili upisom: - vrijeala prava drugog trgovca - ugroavao njegov poloaj ili - prisvajale koristi drugog trgovca Podnosi se: sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana druga tvrtka u roku : 3 GODINE OD NJENOG UPISA

129. PREDMET POSLOVANJA I SJEDITE TRGOVAKOG DRUTVAPREDMET POSLOVANJA moe biti obavljanje svake doputene djelatnost (nije zakonom zabranjena + nije suprotna moralu drutva) Predmet poslovanja TD utvruje se: - izjavom o osnivanju - drutvenim ugovorom - statutom, a upisuje se u sudski registar: naznakom djelatnosti Uinak upisa TD moe obavljati djelatnosti koje su upisane u sudskom registru, ali i druge djelatnosti koje slue obavljanju upisane djelatnosti, ako se uobiajeno obavljaju uz upisanu djelatnost. TD svoju djelatnost moe poeti obavljati nakon upisa drutva u sudski registar. SJEDITE TRGOVAKOG DRUTVA = mjesto u kojemu je uprava drutva = mjesto odakle se upravlja poslovima drutva ili = mjesto u kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost TD moe imati samo jedno sjedite, koje se odreuje: - izjavom o osnivanju - drutvenim ugovorom - statutom Za prijenos sjedita TD-a u inozemstvo potrebna je suglasnost Ministarstva financija. Za rjeavanje sporova u vezi s TD: nadlean je Trg. sud na podruju upisanog sjedita TD-a

3

130. ZASTUPANJE TRGOVAKOG DRUTVA1) ZASTUPANJE PO ZAKONU = osobe odreene ZTD-om: JTD = svi lanovi KD = komplementari DD + DOO = Uprava 2) ZASTUPANJE PO ZAPOSLENJU Punomonik po zaposlenju ima dunost kao radnik / ovlatenje kao punomonik druta: - sklapati odreene ugovore - poduzimati odreene pravne radnje 3) ZASTUPANJE PO PUNOMOI a) PROKURA b) TRGOVAKI PUNOMONIK c) PUNOMO TRGOVAKOM PUTNIKU

131. PROKURA= trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ureeni ZTD-om Prokuru moe dati: pravna i fizika osoba koja je trgovac u pisanom obliku. na nain predvien: - izjavom o osnivanju - drutvenim ugovorom - statutom Prokurist moe biti: - svaka punoljetna i - potpuno poslovno sposobna osoba bez obzira na dunost i poslove koje obavlja Prokurist ne moe biti: pravna osoba Vrste prokure: 1) POJEDINANA dana jednoj osobi 2) SKUPNA dana veem broju osoba IZRIITO Prokurist moe na temelju prokure: - sklapati sve ugovore i pravne radnje u ime i za raun TD-a - zastupati TD u postupcima Prokurist ne moe na temelju prokure, a bez posebne ovlasti: - otuiti i opteretiti nekretnine TD-a - poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje postupak koji dovodi do prestanka drutva (steaj) - davati punomo drugim osobama za sklapanje poslova Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Prokura se moe opozvati u svako vrijeme. Prokura trgovca pojedinca Trgovac pojedinac prokuru daje osobno i tu ovlast ne moe prenijeti na drugoga

4

TRGOVAKI PUNOMONIK = radnik u TD-u ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio poduzea Ovlaten je: - sklapati sve ugovore i - poduzimati sve uobiajene pravne radnje za voenje poduzea Bez posebne ovlasti ne moe: - otuiti i opteretiti nekretninu - nagoditi se i voditi spor, - prenijeti punomo na drugu osobu PUNOMO TRGOVAKOG PUTNIKA = punomo koju trgovac daje svom radniku ili drugoj osobi kojom je on ovlaten: - sklapati ugovore o prodaji robe - isporuivati ju te - naplaivati cijenu Bez posebne ovlasti ne moe ju prodavati na poek ili u obrocima.

132. SUDSKI REGISTAR= upisnik u kojeg se upisuju: - trgovci i svi podaci odreeni zakonom - promjene tih podataka Upis se obavlja na temelju: 1) odluke registarskog suca 2) prijave za upis (u obliku javno ovjerene isprave) Podnosi se: Trgovakom sudu prema mjestu sjedita TD Prijavu podnosi: 1) za trgovca pojedinca: - osobno ili - njegov prokurist 2) za JTD: svi lanovi 3) za KD: svi komplementari 4) za DD: - svi lanovi Uprave i - predsjednik NO-a 5) za DOO: - svi lanovi Uprave - predsjednik NO (ako postoji NO) Sudski registar vode Trgovaki sudovi + upis objavljuju u NN (javan je) Uinak upisa u registar: nitko se ne moe pozivati da mu nisu poznati podaci upisani u registar. svaka osoba moe se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlunih injenica, (makar ono bilo i netono) osim osobe kojoj se dokae da je znala da se stvarno stanje razlikuje od stanja u registru osoba koja je u dobroj vjeri ne moe trpjeti tetu zbog toga to se pouzdala u stanje u sud.registru

133. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO pojam i pravni odnosi meu lanovima= je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom Na JTD primjenjuju se propisi o ortakluku. lan JTD-a moe biti: svaka fiz. / pr.osoba

5

Pravni odnosi meu lanovima JTD-a ureuju se: - drutvenim ugovorom - podredno ZTD-om lanovi moraju unijeti jednake uloge (u sluaju zakanjenja duan je platiti zak.kamate JTD-u) Uloiti se moe: novac + stvari + prava + rad Svaki lan drutva ima pravo i obvezu voditi poslove drutva. Ako su ovlateni svi lanovi voditi poslove = svaki je od njih ovlaten voditi ih samostalno Ako je voenje posla drutvenim ugovorom prenijeto na jednog ili vie lanova = ostali su iskljueni Za donoenje odluka = potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih na sudjelovanje u odluivanju. PODJELA DOBITI U JTD KAPITALNO NAELO = 1/3 dobiti tekue godine dijeli se prema udjelima pojedinog lana u kapitalu drutva. PERSONALNO NAELO = ostatk dobiti + gubitak dijele se na jednake dijelove (bez obzira na udio u kapitalu drutva) ZASTUPANJE JTD Svaki lan je ovlaten zastupati drutvo. Skupno zastupanje Drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati JTD samo skupno. lanovi izmeu sebe mogu ovlastiti pojedine lanove da u ime drutva poduzimaju odreene poslove. Zastupanje zajedno s prokuristom Kad nije odreeno skupno zastupanje drutvenim se ugovorom moe odrediti da su lanovi JTD-a ovlateni zastupati JTD zajednono s prokuristom.

134. OSOBNA ODGOVORNOST LANOVA JTDZa obveze drutva svaki lan odgovara vjerovnicima: - cijelom svojom imovinom - solidarno s ostalim lanovima Suprotan sporazum lanova ne proizvodi pravne uinke prema treima. Ako vjerovnik zahtijeva od lana da mu ispuni obvezu drutva lan mu moe staviti: - prigovore drutva - svoje osobne prigovore lan drutva moe odbiti vjerovniku ispuniti obvezu ako: drutvo ima pravo pobijati pravni posao iz kojeg proizlazi ta obveza Novopristupjeli lan odgovara kao i ostali lanovi (za obveze drutva nastale prije njegova pristupanja) PRESTANAK JTD-a smrt lana JTD + prestanak pr.osobe U tom sluaju njegov nasljednik mora: - bez odgode obavijestiti ostale lanove o smrti i - nastaviti sa poslovima ostavitelja dok se ne odredi neto drugo Ostali lanovi na isti su nain duni privremeno nastaviti s obavljanjem povjerenih im poslova. U tom smislu smatra se da JTD i dalje postoji

135. KOMANDITNO DRUTVO= je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije /vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva:

6

- solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), = manageri najmanje jedna odgovara za obveze drutva: - samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor) = ulae kapital Komanditno drutvo nama temeljni kapital. Osniva se: drutvenim ugovorom u kojem se mora odrediti: - koji lanovi imaju poloaj komplementara - koji komanditora Podredno se primjenjuju: odredbe o JTD PRAVNI ODNOSI MEU LANOVIMA ureuju se drutvenim ugovorom. Komplementari: upravljaju drutvom + zastupaju drutvo Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama komplementara osim onih koji su izvan granica redovnog poslovanja + ima pravo zahtijevati: - predaju financijskih izvjea i - uvid u poslovne knjige radi provjere Podjela dobiti: KAPITALNO NAELO = 1/3 dobiti tekue godine dijeli se prema udjelima pojedinog lana u kapitalu drutva. NAELO PRIMJERENOST = 2/3 dobiti dijeli se s obzirom na konkretne okolnosti Podjela gubitka: NAELO PRIMJERENOSTI = gubitak se dijeli prema konkretnim okolnostima s time da komanditori sudjeluju u snoenju gubitka samo do visine svog udjela u kapitalu ZASTUPANJE KD zastupaju komplementari. iznimno: odlukom svih komplementara komanditoru se moe dati prokura i trgovaka punomo Komanditor ne odgovara za obveze drutva, ako: je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom. ako nije = odgovara neposredno i solidarno s ostalim lanovima do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio Novi lan u svojstvu komanditora = odgovara kao i novi lanovi JTD-a Smrt ili prestanak komanditora ne dovodi do prestanka drutva.

136. DIONIKO DRUTVO pojam, osnivai, temeljni kapital= drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice = pravna osoba (moe imati i samo jednog dioniara) Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva. DD odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. OSNIVAI = dioniari koji usvoje statut. (Statut mora usvojiti najmanje jedna osoba)

7

Kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. TEMELJNI KAPITAL = u novcu izraena vrijednost onog to svaki dioniar mora unijeti u DD na ime uplate nominalnih iznosa dionica. = pasiva drutva (ne mijenja se poslovanjem drutva) = odreen u statutu i upisan je u sudski registar. Najnii iznos TK = 200.000,00 HRK. Dionice s nominalnim iznosom (= iznos na koji glasi dionica) Najnii nominalni iznos dionice = 10 HRK (inae je nitava), ako je iznos vii = viekratnik broja 10 Udio u TK odreuje se odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa TK Dionice bez nominalnog iznosa (= sudjeluju u TK u jednakom dijelu) Iznos TK koji otpada na jednu dionicu ne moe biti 1/2 iznosa TK. Zabranjeno je izdavanje dionica, koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju razliito pravo glasa u skuptini b) pravo sudjelovanja u Gl.skuptini i pravo na raspravljanje c) pravo na obavjetenost d) pravo na pobijanje odluka Gl.skuptine 2) IMOVINSKA PRAVA a) isplata dividende b) pravo na isplatu dijela ostatka steajne ili likvidacijske mase OBVEZE IZ DIONICA: 1) obveza uplate uloga Ako ne uplati na vrijeme plaa zatezne kamate, a statutom se moe predvidjeti i plaanje ugovorne kazne Ako ne uplati na vrijeme moe im se dati naknadni rok za uplatu pa ako ni tada oduzet e im se dionice i ono to su ve uplatili 2) dodatne obveze propisane statutom 3) obveza na lojalno postupanje prema drutvu PODJELA DOBITI Udio dioniara u dobiti odreuje se preme udjelu u TK drutva koji otpada na njihove dionice. Ako ulozi u TK nisu uplaeni u cjelosti dioniari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga to su uplatili. ODLUKA O IZDAVANJU DIONICE Donose ju: - Glavna skuptina ili - osnivai drutva u skladu sa statutom Odlukom se utvruju: 1) tvrtka izdavatelja dionica 2) ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica 3) nominalni iznos dionice (ako se radi o dionicama s nominalnih iznosom) 4) oznaka da dionica glasi na ime 5) izdaje li se isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papir 6) vrijeme upisa dionica 7) nain upisa dionica 8) kod koga, u kojem roku i na koji nain se dionica uplauje 9) ako se odustane od izdavanja - u kojem se roku vraaju uplaena sredstva 10) rod dionica 11) ako se dionice izdaju u vie serija - redosljed ostvarenja prvenstva iz povlatenih dionica

10

139. SIMULTANO I SUKCESIVNO OSNIVANJE DD1) SIMULTANO OSNIVANJE DD = statut usvajaju svi dioniari drutva u trenutku osnivanja (upisa drutva u sudski registar) jer su preuzeli sve dionice drutva = osnivanje koje nastaje istodobnim: - preuzimanjem svih dionica drutva - usvajanjem i potpisivanjem statuta (pitanje broj 16.) - izjavom o osnivanju DD-a - uplata dionica kod FI (pitanje broj 17.) - imenovanje organa drutva - izrada izvjea o osnivanju drutva i provoenje revizije osnivanja - podnoenje prijave za upis u sudski registar DD je osnovano upisom u sudski registar. Prije upisa u sudski registar ne mogu se: - izdavati dionice niti - prenositi prava sudjelovanja u DD (posljedica: solidarna odgovornost izdavatelja za tetu) Preuzimanje svih dionica (uplatom dionica) Osnivai preuzimaju dionice izjavom danom kod jav. biljenika da: - osnivaju drutvo i - preuzimaju obvezu uplate dionica izjava mora sadravati: - nominalni iznos dionica koji se preuzima (broj dionica kod nenominalnih) - iznos za koji se izdaju - rod dionica - kada e se i kako uplatiti Osnivai moraju u ispravi ovjerenoj od JB imenovati: - prvi Nadzorni / Upravni odbor - revizora za prvu poslovnu godinu lanove tih odbora moe se imenovati - najdulje do odravanja prve Glavne skuptine. Nadzorni odnosno Upravni odbor imenuje: - lanove prve Uprave odnosno - izvrne direktore Osnivai moraju podnijeti pisano izvjee o provedenom osnivanju. U njemu moraju navesti bitne okolnosti npr: - pravne poslove s kojima namjeravaju stei ulog u stvarima i pravima - trokove nabave .. Prijavu za upis drutva u sudski registar podnose: - svi lanovi Uprave i Nadzornog /Upravnog odbora - svi izvrni direktori i - svi lanovi Upravnog odbora U prijavi se mora navesti: tvrtka, sjedite i predmet poslovanja + iznos za koji su izdane dionice + ukupni iznos uplate za izdane dionice + lanovi Uprave, Upravnog odbora, direktori, OIB, njihovo prebivalite.. Prijavi se prilae: statut + obraun trokova osnivanja + izvjee o osnivanju i reviziji + isprave o imenovanju odbora, direktora Sud e odbiti upis: - zbog nepotpunog ili netonog izvjea o osnivanju - ako je vrijednost ulaganja stvari ili prava bitno manja od iznosa TK koji se odnosi na njih - zbog nepotpunog statuta ili ako sadri odredbe koje ga ine nitavim

11

Odgovornost osnivaa = solidarno odgovaraju drutvu za tetu koja mu je poinjena zbog: - netonosti ili - nepotpunosti podataka o osnivanju. Odgovornost lanova nadzornog/upravnog odbora i direktora = solidarno odgovaraju drutvu za tetu zbog neispunjenja svojih obveza pri osnivanju. 2) SUKCESIVNO OSNIVANJE DD = statut usvajaju samo oni dioniari koji preuzimaju dio dionica i upuuju javni poziv za upis preostalih dionica. = osnivanje koje nastaje postupno tako da osnivai: 1) usvoje statut (izjavom o usvajanju statuta kod javnog biljenika) 2) preuzmu dio dionica (izjavom o preuzimanju kod javnog biljenika) 3) upute PROSPEKT = javni poziv za upis dionica koje se upisuju na temelju tog poziva 4) uplate uloge 5) odravanje osnivake skuptine 6) izvjee o osnivanju i revizija osnivanja (primjenjuju se odredbe o simultanom osnivanju) 7) svi lanovi uprave i nadzornog odbora podnose prijavu za upis DD je osnovano upisom u sudski registar. Dionice se: - upisuju i - uplauju (pitanje broj 17.) sredstvima plaanja kod Financijske institucije.(ex SDA) Upis dionica: = Upisnicom = izjava o upisu dionica koju potpisuje upisnik (kod FI) koji se javlja na javni poziv (PROSPEKT) Rok za upis dionice = max. 3 MJESECA OD DANA ODREENOG ZA POETAK ROKA ZA UPIS. Ako ne upiu u tom roku mogu u daljnjem roku od 15 DANA sami upisati dionice. Ako ni u tom roku neuspjeli upis Ako upis uspije osnivai moraju rasporediti dionice upisnicima u roku od 15 DANA PO PROTEKU ROKA ZA UPIS . Osnivaka skuptina mora se odrati: - u sjeditu drutva - najkasnije 2 MJESECA PO PROTEKU ROKA ZA UPIS DIONICA (ako se ne odri smatra se da osnivanje DD-a nije uspjelo) - mora biti zastupljena veina svih dionica - otvara je JB Nadlenost osnivake skuptine utvruje jesu li upisane i rasporeene sve dionice i uneseni svi ulozi utvruje iznos trokova osnivanja izabire organe koje po zakonu i statutu bira Glavna skuptina (jedna dionica = jedan glas)

140. STATUT DD-a sadraj, usvajanje i izmjena= temeljni ustrojbeni akt DD-a SADRAJ STATUTA (materijalne odredbe): 1) tvrtka i sjedite drutva 2) predmet poslovanja 3) iznos TK 4) odredbe o podjeli TK na: a) nominalne dionice

12

5) 6)

7) 8)

- iznos i ukupan broj dionica svakog nominalnog iznosa b) dionice bez nominalnog iznosa - samo njihov broj c) rod i broj dionica ako se dionice izdaju u vie rodova odredba da se izdaju dionice koje glase na ime odredba o tome ima li DD: - upravu i nadzorni odbor/upravni odbor ili - upravni odbor te ovisno o tome broj lanova: - uprave i nadzornog/upravnog odbora ili - upravnog odbora i izvrnih direktora odredbe o nainu i obliku objave priopenja drutva (NN ili glasilo odreeno statutom) odredbe o vremenu trajanja i prestanku drutva

USVAJANJE STATUTA Izjave osnivaa o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod JB. Isprava mora sadravati: 1) osnivae i njihova prebivalita 2) iznos nominalnih i broj nenominalnih dionica i rod dionica 3) uplaeni iznos TK 4) izjava osnivaa da prihvaaju statut IZMJENA STATUTA = moe se izmijeniti odlukom Glavne skuptine od najmanje 3/4 TK zastupljenog na Gl.skuptini (statutom se moe odreditit i vea veina) Uprava posredno mijenja statut kod poveanja/smanjenja TK Ako bi izmjenom statuta dolo do promjene odnosa meu rodovima dionica na tetu nekog roda dionica = za odluku je potrebna suglasnost dioniara tog roda dionica. Gl.skuptina moe ovlastiti Nadzorni odnosno Upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklaivanju njegova teksta. Odluka kojom se dioniarima stavljaju dodatne obveze moe se donijeti samo uz suglasnost svih dioniara na koje se to odnosi Registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski registar. Prijavi se mora priloiti potpuni tekst statuta ovjeren od JB Izmjena statuta valjana je tek od upisa u sudski registar.

141. UNOENJE TEMELJNJIH ULOGA U DDUnijeti se mogu: 1) NOVAC 2) STVARI i 3) IMOVINSKA PRAVA Uplata dionica novcem (preuzimanje dionica) Dionice se uplauju u novcu na raun DD-a kod FINANCIJSKE INSTITUCIJE U RH (biva SDA)

13

Prije upisa u sudski registar mora se uplatiti min. 1/4 najnieg iznosa te dionice za koji se ona moe izdati Ako se izdaje za vii iznos od tog iznosa mora se uplatiti i cijeli iznos koji prelazi taj iznos. Ako se dionica uplauje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima i pravima mora se u potpunosti uplatiti i novani dio. Uplata dionica u stvarima ili imovinskim pravima Ako dioniari uplauju uloge tako da nominalni iznos za koji se izdaju dionice ne uplauju u novcu (ulaganje stvari i prava) u statutu se mora utvrditi: 1) stvar / imovinsko pravo koje se ulae 2) osoba od koje drutvo stjee stvar ili pravo 3) ukupan iznos dionica te njihove: - pojedinane nominalne iznose - broj nenominalnih dionica koje treba dati za ulaganje. Ako nisu utvreni statutom - ugovori o ulaganju nemaju uinak prema drutvu. Ulog u stvarima i pravima mora se unijeti u cjelini. Uloiti se mogu samo stvari ili imovinska prava kojima se moe utvrditi gospodarska vrijednost. (pruanje usluge ne moe biti predmetom ulaganja) Vrijednost stvari odnosno prava koje se ulae mora odgovarati iznosu za koji se dionica izdaje. Ako sporazum o ulaganju stvari ili prava nije valjan dioniar je duan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice za koji se ona izdaje.

142. STJECANJE I PRESTANAK LANSTVA U D.D.Stjecanje lanstva IZVORNO : - sudjelovanjem u osnivanju drutva - sudjelovanjem u poveanju TK-a DD-a IZVEDENO = stjecanjem dionica od: - prijanjeg dioniara ili - drutva (kad ono prenosi vlastite dionice koje je samo stekla a) pravnim poslom b) slijednitvom: - zbog smrti dioniara (fizike osobe) ili - zbog statusne promjene dioniara (pravna osoba) Prestanak lanstva: 1) smru ili prestankom (pr.osoba) dioniara 2) otuenjem dionica 3) iskljuenjem dioniara (KADUCIRANJE) 4) povlaenjem dionica smanjenjem TK 5) prestankom drutva

14

143. REGISTAR DIONICA I NAELO JEDNAKOG POLOAJA DIONIARAREGISTAR DIONICA = duno ga je voditi DD koje izdaje dionice na ime. = svrha registra je da DD u svako doba zna tko u njemu ima lanska prava U odnosu prema drutvu dioniarem se smatra samo onaj koji je upisan u registru dionica. Svaki dioniar ima pravo traiti od drutva da ga izvijesti: - o podacima u registru koji se na njega odnose - o tome tko su imatelji i kojih dionica Dionice se upisuju u registar s: - oznakom imena i prebivalita i - oznakom tvrtke i sjedita imatelja dionica - brojem i nominalnim iznosom nominalnih dionica - brojem nenominalnih dionica Ako je drutvo izdalo nematerijalne dionice (kod javne nabave) = mjerodavno je stanje na raunu dioniara (taj raun za dionice drutva vodi Financijska institucija) Brisanje ranijeg i upis novog dioniara (kad se prenosi dionica) provodi se: u registru, na temelju: zahtjeva + dokaz o tome da je dionica prenesena. Ako je netko po miljenju drutva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioniar drutvo moe brisati upis: - samo ako je prije toga o tome obavijestilo dioniara i - dalo mu primjereni rok za prigovor. (ako dioniar prigovori u roku ne moe ga se brisati iz knjige dionica) NAELO JEDNAKOG POLOAJA DIONIARA = pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednak poloaj u drutvu. = poloaj dioniara odnosno njegova prava i obveze u drutvu ovise o njegovu udjelu u TK. (za jednake uloge ne mogu se stjecati razliita prava) Povreda naela pretpostavlja: - da postoji nejednako postupanje prema nekom dioniaru - da takvo postupanje nema opravdanog razloga - da takvo postupanje ne smije biti doputeno odredbom statutom (ak i uz pristanak dioniara)

144. ORGANI DIONIKOD DRUTVA I NJIHOV MEUSOBNI ODNOSObvezatni organi DD-a su: 1) UPRAVA 2) NADZORNI ODBOR 3) GLAVNA SKUPTINA = nema hijerarhije = obavljaju razliite zadae u drutvu Uprava: 1) vodi poslove DD-a 2) zastupa DD-a Nadzorni odbor: 1) nadzire voenje poslova 2) imenuje i opoziva lanove uprave 3) zastupa DD prema lanovima uprave 4) saziva Glavnu skuptinu Glavna skuptina: 1) odluuje o izboru i razrjeenju lanova NO 15

2) 3) 4)

odluuje o izmjenama statuta odluuje o upotrebi dobiti odluuje o poveanju/smanjenju TK

145. UPRAVA DIONIKOG DRUTVA= sastoji se od jedne ili vie osoba = DIREKTORI, iji se broj odreuje statutom. (Ako se sastoji od vie osoba = jedna se mora imenovati PREDSJEDNIKOM UPRAVE) lan uprave moe biti: svaka fizika potpuno poslovno sposobna osoba. lan uprave ne moe biti osoba: 1) kanjena 5 GODINA + za KD: - zlouporabe steaja - povrede obveza voenja poslovnih knjiga - pogodovanja vjerovnika 2) protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja ako je to predmet poslovanja DD-a (za vrijeme trajanja zabrane) Poslovi Uprave: 1) VODI POSLOVE DRUTVA NA VLASTITU ODGOVORNOST = odluke donosi samostalno na temelju vlastite prosudbe lanovi Uprave ovlateni su voditi poslove samo zajedno (ako se sastoji od vie osoba) Statutom se moe odrediti drugaiji nain voenja poslova, osim: - da se odluke donose veinom glasova - da prilikom izjednaenih glasova odluuje glas predsjednika Uprave Uprava moe jednoglasno donijeti Poslovnik o radu, ako to nije: u nadlenosti NO /NO ga ne donese 2) ZASTUPA DRUTVO = poduzima pravne radnje zastupanja u poslovima pred sudom /drugim organima Ako se Uprava sastoji od vie osoba zastupati mogu samo skupno Za oitovanje volje prema drutvu - dovoljno je da je oitovana prema jednom lanu Uprave. Statutom se moe odrediti da su za zastupanje ovlateni: - pojedini lanovi Uprave sami ili - zajedno s prokuristom = priprema i provodi odluke Glavne skuptine Uprava je duna: - na zahtjev GS pripremiti odluke /ope akte ije je donoenje u nadlenosti GS - pripremiti ugovore koji se mogu sklapati samo uz suglasnost GS - izvravati odluke koje donese GS = daje izvjea NO/UO i to o: - poslovnoj politici - rentabilnosti poslovanja - stanju drutva i prihoda = daje godinje izvjee o stanju drutva Glavnoj skuptini npr. o: financijama, rezultatima poslovanja.... Ako se ustanovi da u DD-u postoji gubitak u visini 1/2 TK Uprava mora sazvati GS U sluaju prezaduenosti Uprava mora zatraiti otvaranje steajnog postupka.

16

IMENOVANJE LANOVA UPRAVE lanove Uprave i predsjednika imenuje: - Nadzorni odbor odnosno - Upravni odbor na vrijeme od max. 5 GODINA (moe ih se ponovno imenovati, ali ne ranije od 1 GODINE prije isteka mandata) Mandat poinje danom donoenja odluke bez obzira na upis u Sudski registar. Ako neki lan Uprave nije imenovan imenovat e ga sud u hitnom sluaju na zahtjev: zainteresirane osobe (ostaje imenovan dok se ne imenuje drugi) Svaka promjena u sastavu mora se prijaviti u sudski registar. OPOZIV LANOVA UPRAVE NO/UO moe opozvati svoju odluku kad postoji vaan razlog: - gruba povreda dunosti - nesposobnost za obavljanje poslova Opoziv je valjan sve dok se suprotno ne utvrdi sudskom odlukom. OSTAVKA LANA UPRAVE Predsjednik i lan Uprave mogu dati ostavku u pisanom obliku za koju nije potrebna odluka NO/UO Ostavka djeluje od dana kad je izjavljena drutvu. ZABRANA KONKURENCIJE Bez suglasnisti NO/UO lan Uprave ne moe: - za svoj /tui raun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja DD-a - u prostorijama drutva obavljati poslove za svoj /tui raun - biti lan Uprave, NO/UO u drugom drutvu s istim predmetom poslovanja - biti lan Trg.drutva koji osobno odgovara za obveze tog drutva, ako TD ima isti predmet poslovanja kao DD

146. NADZORNI/UPRAVNI ODBOR DIONIKOG DRUTVAMin.broj lanova = 3 LANA NO (statutom se moe odrediti vei broj lanova, ali mora biti neparan) Max.broj lanova 1) TK < 12 mil.HRK = 9 lanova NO 2) TK < 80 mil.HRK = 15 lanova NO 3) TK >80 mil.HRK = 21 lan NO lan NO/UO moe biti: fizika potpuno poslovno sposobna osoba. lan NO/UO ne moe biti: - lan Uprave - lan NO/UO u 10 drutava - lan Uprave /izvrni direktor drutva koje je ovisno u odnosu na DD - lan Uprave /izvrni direktor drugog drutva u ijem se NO/UO nalazi lan Uprave drutva - osoba koja ne moe biti lan Uprave IZBOR I IMENOVANJE LANOVA NO/UO Bira ih Glavna skuptina na max 4 godine. (mogu biti ponovno birani) Pravo imenovanja max. 1/3 lanova NO/UO mogu imati samo odreeni dioniari (imatelji odreenih dionica) Ako u NO/UO nedostaje broj lanova potreban za donoenje odluka: imenovat e ih sud

17

- Uprave, -lana NO/UO ili -doniara Mandat poinje danom donoenja odluke/davanja izjave bez obzira na upis u sudski registar OPOZIV LANA NO/UO Opozvati ga mogu: GLAVNA SKUPTINA = veinom od najmanje 3/4 danih glasova IMENOVATELJ = u svako doba i zamijeniti ga drugom osobom SUD = kad postoji vaan razlog na zahtjev: a) NO/UO (o zahtjevu odluuje obinom veinom glasova) b) dioniara koji ine: - min.1/10 TK ili - min. 8 mil.HRK TK OSTAVKA LANA NO/UO Predsjednik i lan NO/UO mogu dati ostavku u pisanom obliku koja se izjavljuje drutvu bez odluke Glavne skuptine lan NO/UO (kad je izabran) ne moe istovremeno biti: - lan Uprave - trajni zamjenik lana Uprave - prokurist - punomonik drutva Svaku promjenu u sastavu, Uprava /predsjednik NO/UO moraju prijaviti u sudski registar. DJELOKRUG (nadlenost) NO/UO 1) nadzire voenje poslova drutva - pregledava poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire... - podnosi pisano izvjee GS o obavljenom nadzoru. - daje nalog revizoru za ispitivanje godinjih financijskih izvjea 2) moe sazvati GS mora ju sazvati kad je potrebna radi dobrobiti drutva (odluku o tome donosi obinom veinom) 3) iznimno moe odluiti (pravilo je da se voenje poslova ne moe prenijeti na NO/UO) da Uprava odreene vrste poslova moe obavljati samo uz njegovu suglasnost. Ukoliko NO/UO uskrati suglasnost odluku donosi GS 3/4- skom veinom glasova. 4) zastupa drutvo prema lanovima Uprave NAIN RADA NO/UO 1) NO/UO iz reda svojih lanova bira: - predsjednika i - min. 1 zamjenika 2) moe imenovati komisiju za pripremu /nadzor odluka koje donosi 3) saziva sjednice Sazivanje moe zahtijevati od predsjednika: - svaki lan NO/UO /Uprave uz: navoenje razloga sazivanja Mora se odrati: u roku od 15 DANA OD SAZIVANJA Moe se sazvati: jednom u 3 MJESECA, a Mora se sazvati: min. jednom u polugoditu O sjednici se vodi zapisnik koji potpisuje predsjednik. ODLUIVANJE U NO/UO NO/UO moe donositi odluke:

na zahtjev:

18

- ako su ispunjeni uvjeti u statutu - ako statut to ne regulira = ako sudjeluje najmanje 1/2 od propisanog broja lanova (min. 3 lana) Odluke donosi veinom danih glasova. Glas se moe dati: i pismom, telefonom ili preko drugog lana.

147. UPRAVNI ODBOR I IZVRNI DIREKTORI DIONIKOG DRUTVAUPRAVNI ODBOR Statutom se moe odrediti da drutvo (umjesto Uprave i NO/UO) ima Upravni odbor (sve reeno za NO/UO primjenjuje se za Upravni odbor) Razlike: - mandat lanova Upravnog odbora = max. 6 GODINA - ako se lanovi UO imenuju od strane suda: prijedlog sudu moraju staviti izvrni direktori prijedlog sudu moe staviti svaki lan UO /dioniar - kod prijave promjene sastava UO: prijavu podnose svi izvrni direktori + predsjednik - kod djelokruga: - UO vodi drutvo - postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja - nadzire voenje poslova drutva - zastupa drutvo prema izvrnim direktorima - kod naina rada: UO moe donijeti poslovnik o radu. IZVRNI DIREKTORI = zamjenjuju Upravu kad postoji samo Upravni odbor (nema Uprave + NO/UO) UO imenuje jednog ili vie izvrnih direktora na max. 6 GODINA. (ako ih je vie = jedan mora biti glavni izvrni direktor) Izvrnim direktorima mogu se imenovati i lanovi UO-a, ali samo tako da veina lanova UO-a ne budu izvrni direktori. DJELOKRUG (nadlenost) IZVRNIH DIREKTORA: - vode poslove drutva (ako ih je vie samo zajedno) - ovlasti UO ne mogu se prenositi na ID - za voenje poslova drutva vrijedi sve reeno za Upravu - o gubitku u visini 1/2 TK moraju obavijestiti predsjednika UO - UO zastupa drutvo prema ID - ID zastupaju drutvo po pravilima o zastupanju Uprave

149. GLAVNA SKUPTINANa GR moraju sudjelovati: lanovi Uprave i NO/UO /Upravnog odbora Na GR mogu sudjelovati: svi dioniari (ak i oni bez prava glasa) DJELOKRUG (nadlenost) GS: - bira i razrjeuje lanove NO/UO - odluuje o upotrebi dobiti - dluuje o imenovanju revizora - odluuje o izmjenama statuta - odluuje o poveanju i smanjenju TK - odluuje o prestanku drutva SAZIVANJE GS GS mora se sazvati: - uvijek kad to zahtijevaju interesi drutva 19

- u prvih 8 MJESECI POSLOVNE GODINE - kada to zahtijevaju dioniari koji ine udio od 1/20 TK (zahtjev upuuju Upravi koja nakon toga saziva GS) GS mora sazvati Uprava: nakon to dobije izvjea NO-a. GS moe sazvati: - Uprava odlukom koju donosi veinom glasova - NO obinim veinom kad je to u interesu drutva - likvidatori - druge osobe predviene statutom Rok za sazivanje = 30 DANA PRIJE ODRAVANJA GS vodi predsjednik GS (u praksi je to predsjednik NO), a zapisnik sastavlja: javni biljenik. ODLUIVANJE NA GLAVNOJ SKUPTINI KVORUM = Statutom se moe odrediti da je za donoenje odluka potreban odreen broj dioniara na GS OBINA VEINA = pravilo (odluke se donose veinom danih glasova) KVALIFICIRANA VEINA = 3/4 TK zastupljenog na GS, a potrebna je za: - izmjenu Statuta, - poveanje/smanjenje TK, - prestanak drutva PRAVO GLASA = stjee se potpunom uplatom uloga. Ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica (kod nenominalnih dionica prema njihovom broju) Statutom se moe ograniiti pravo glasa do: - odreenog najveeg broja glasova ili - postotka od svih glasova Nema pravo glasa onaj o kome se odluuje da li e mu se dati razrjenica.

148. ODGOVORNOST ZA TETU LANOVA ORGANA DD-aZA TETU KOJA JE DRUTVU POINJENA PRI OSNIVANJU = lanovi Uprave i NO/UO /izvrni direktori i lanovi UO solidarno odgovaraju drutvu za tetu ZA TETU KOJA JE DRUTVU POINJENA TIJEKOM RADA = lanovi Uprave i NO/UO za povredu svojih obveza solidarno odgovaraju drutvu za tetu U sluaju spora moraju dokazati da su primijenili pozornost savjesnog gospodarstvenika. Odgovornost lanova Uprave ne postoji = ako se radnja temelji na odluci GS DRUTVO MOE POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE PROTIV: 1) osnivaa 2) lanova Uprave 3) lanova UO/NO 4) vjerovnika 5) onog tko (s namjerom koristei svoj utjecaj u DD-u) navede lanove Uprave /NO/UO /prokuristu da poduzmu neto na tetu drutva /dioniara Uz njega solidarno odgovaraju i: - lanovi Uprave i NO/UO (ako: povrijede svoje dunosti) - onaj tko je imao koristi od tetne radnje Zahtjev za naknadu tete ZASTARJEVA ZA 5 GODINA

20

DRUTVO MORA POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE ako tako odlui: GS obinom veinom /to zatrae dioniari s udjelom od 1/10 TK. Taj se zahtjev moe postaviti u roku od 6 MJESECI OD DANA ODRAVANJA GS ODRICANJE OD ZAHTJEVA ZA NAKNADU TETE Drutvo se moe: - odrei zahtjeva za naknadu tete ili - o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku 3 GODINE OD NASTANKA ZAHTJEVA, ali samo: - ako se s tim suglasi GS - ako tome ne prigovori manjina dioniara koji predstavljaju 1/10 TK. Vremensko ogranienje ne vrijedi: (3 godine od nastanka zahtjeva) ako je onaj tko je odgovoran za naknadu tete nesposoban za plaanje i - ako sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima da bi otklonio otvaranje steaja. .

150. POVEANJE TEMELJNOG KAPITALAPOVEANJE TK ULOZIMA = efektivno poveanje TK = izdavanjem novih dionica. Odluka o poveanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donoenju odluke. Ne moe se poveati dok se ne uplate svi dotadanji ulozi. Registarskom sudu se prijavljuje: - odluka o poveanju i - poveanje TK TK smatra se poveanim danom upisa poveanja TK u SR. Pravo prvenstva pri upisu Svakom dioniaru koji to zatrai mora se dati pravo da upie onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadanjem TK. (rok = min. 14 DANA) UVJETNO POVEANJE TK = efektivno poveanje TK = poveanje u mjeri koja je potrebna da se ostvari pravo na stjecanje dionica radi: 1) ostvarivanja prava vjerovnika drutva na zamjenu: obveznica u dionice i prava prvenstva pri upisu 2) pripreme za pripajanje vie drutava 3) ostvarivanja prava na dionice: zaposlenika i lanova Uprave 4) davanja dionica vladajueg drutva dioniarima ovisnog drutva Uprava moe izdati dionice samo radi ispunjenja svrhe uvjetnog poveanja TK Odluka o poveanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donoenju odluke. Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijei: - 1/2 TK, a u sluaju pod 3) - 1/10 TK u vrijeme donoenja odluke o UP TK TK smatra se poveanim izdavanjem dionica. Registarskom sudu prijavljuje se: odluka o poveanju TK ODOBRENI TK = efektivno poveanje TK Statutom se moe ovlastiti Upravu da u roku od max. 5 godina nakon upisa drutva u SR povea TK drutva: - do odreenog nominalnog iznosa - izdavanjem novih dionica uz uplate uloga Ako se ta ovlast daje pri izmjeni Statuta = potrebna je odluka GS od min 3/4 glasova TK Nom.iznos odobrenog kapitala ne moe prijei 1/2 nominalnog iznosa TK u vrijeme davanja ovlasti.

21

Nove dionice mogu se izdati samo uz suglasnost NO/UO. POVEANJE TK IZ SREDSTAVA DRUTVA = nominalno poveanje TK GS moe odluiti da se TK povea pretvorbom: - rezervi kapitala (kapitalna dobit) - rezervi iz dobiti - zadrane dobiti iz TK Odluka o poveanju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donoenju odluke tek nakon to se utvrdi: zadnji godinji raun (raun dobitaka i gubitaka) za poslovnu godinu koja prethodi godini u kojoj je donesena odluka. Odluka se mora temeljiti na GFI. Rezerve kapitala i rezerve iz dobiti mogu se pretvoriti u TK ako zajedno sa zakonskim rezervama prelaze iznos 1/20 dotadanjeg TK TK smatra se poveanim danom upisa odluke o poveanju TK u SR. Registarsklom sudu se prijavljuje: - odluka o poveanju TK

151. SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALARAZLOZI ZA SMANJENJE TK: 1) da se pokriju gubitci nastalim poslovanjem 2) da se dio imovine drutva oslobodi pravila o odranju TK ili 3) da to bude jedan od koraka u podjeli drutva NAINI SMANJENJA TK: 1) EFEKTIVNO SMANJENJE Svrha: moe biti vraanje uplaenih uloga u pravilu je zabranjeno jer se protivi odranju TK) 2) NOMINALNO SMANJENJE Slui pokrivanju gubitaka i ne znai isplatu onog to je uplaeno 1) REDOVNO SMANJENJE TK (primjer: vraanje kapitala dioniarima npr.kad kapital vie nije potreban za poslovanje drutva) Odluka o smanjenju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donoenju odluke U odluci se mora navesti svrha smanjenja = hoe li se dijelovi tog kapitala vratiti dioniarima. Kod nominalnih dionica TK se smanjuje : smanjenjem nominalnog iznosa. Ako bi pri tom nom.iznos dionice bio nii od najnie doputenog = smanjenje se provodi spajanjem dionica. TK smatra se smanjenim danom upisa odluke o smanjenju TK u SR. Registarsklom sudu se prijavljuje: odluka o smanjenju TK + smanjenje TK Zatita vjerovnika: Vjerovnicima: - ije su trabine nastale prije objave upisa odluke u SR i - koji ne mogu traiti podmirenje tih trabina mora se dati osiguranje ako ga zatrae u roku : 6 MJESECI OD OBJAVE ODLUKE. TK moe se smanjiti ispod najnieg iznosa (200.000,00 HRK) ako se poveanjem tog kapitala na temelju odluke koja se donosi zajedno s odlukom o smanjenju TK ponovno dostigne taj iznos. (a to se poveanje ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima)

22

Odluke o smanjenju i poveanju TK nitave su ako se poveanje TK ne upie u SR u roku 6 MJESECI OD DONOENJA ODLUKE O POVEANJU 2) POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK = provodi se kad zbog gubitka vrijednost TK ne odgovara stvarnoj vrijednosti pa se ta razlika izravnava nominalnim smanjenjem. = doputeno je samo u svrhu sanacije DD i u praksi se najee provodi. RAZLOZI (SVRHA) POJEDNOSTAVLJENOG SMANJENJA TK: 1) radi izravnavanja nie vrijednosti 2) da se pokriju gubitci 3) da se sredstva prenesu u kapitalnu dobit Odluka o smanjenju donosi se glasovima koji predstavljaju min. 3/4 TK na GS pri donoenju odluke U odluci se mora navesti svrha smanjenja.= 1),2),3) Doputeno je samo nakon to se potroi dio: - zakonskih rezervi i - rezervi kapitala (kapitalna dobit) za koji dio rezerve prelaze 5 % TK koji preostane nakon pojednostavljenog smanjenja. (Doputeno je samo nakon to se potroi dio rezervi (zakonske rezerve i kapitalna dobit) koji prelazi 5 % TK koji preostane nakon pojednostavljenog smanjenja Npr. TK DD-a = 1 milijun HRK GS eli ga smanjiti na 500.000,00 HRK i ostatak (drugih 500.000,00 HRK) prenijeti u kapitalnu dobit. To nee moi uiniti sve dok ne potroi min. 25.000,00 HRK (5 % od 500.000,00 HRK) tj. min.5 % svojih rezervi od smanjenog TK Iznos dobiven smanjenjem: - ne smije se isplaivati dioniarima i - ne moe se koristiti za osloboenje od uplate uloga sve dok zakonske rezerve i rezerve kapitala ne dosegnu iznos od 5 % TK (zaradi 25.000,00 HRK) Smanjenje TK nije doputeno dok drutvo ima nerasporeenu dobit. TK = nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja, ali ne manji od 200.000,00 HRK. 3) SMANJENJE TK POVLAENJEM DIONICA = DD moe povui dionice: - PRISILNO ili - NAKON TO IH SAMO STEKNE Prisilno povlaenje doputeno je kad je: nareeno /doputeno u Statutu (odluka GS nije potrebna) Kod povlaenja dionica treba postupiti po odredbama za redovno smanjenje TK. iznimka = odluka GS obinom veinom, ako su dionice: - besplatno dane DD-u na raspolaganje - povuene na teret dobiti ili ostalih rezervi - bez nominalnog iznosa + odlukom GS je odreeno da se povlaenjem dionica poveava udio preostalih dionica u TK TK drutva smatra se smanjenim upisom odluke o smanjenju TK u SR, a Upisom smanjenja TK u SR = smanjuje se TK za iznos povuenih dionica (bilo to prije ili poslije upisa odluke o smanjenju)

23

152. NITAVOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPTINERAZLOZI NITAVOSTI ODLUKA GS: 1) odluka GS suprotna odluci o uvjetnom poveanju TK 2) odluka GS donesena na nepropisno sazvanoj GS 3) odluka GS suprotna moralu 4) odluka GS unesena u zapisnik na nepropisan nain (ne moe se pozivati na taj razlog nakon upisa odluke u SR) 5) odluka GS koja nije u skladu sa biti drutva... Na nitavost se moe pozvati svaka zainteresirana osoba i to Tubom za utvrenje odluke nitavom. Na nitavost iz razloga: - pod 2), 3) i 5) ne moe se pozivati nakon 3 GODINE OD UPISA U SR. RAZLOZI POBOJNOSTI ODLUKA GS: 1) ako je odluka donesena protivno zakonu ili Statutu 2) ako je odluka donesena zbog toga to je dioniar glasovanjem pokuao za sebe postii korist na tetu drutva 3) ako je odluka donesena na netonoj/nepotpunoj/nedanoj obavijesti Na pobijanje su ovlateni: 1) dinoari koji su sudjelovali u radu GS + protivljenje izrazili u zapisnik 2) diniari koji nisu sudjelovali u radu GS jer im to pogreno nije bilo doputeno 3) svaki dioniar koji je glasovanjem pokuao za sebe stei korist na tetu drutva 4) Uprava drutva 5) Svaki lan Uprave i NO/UO ako bi provoenjem odluke uinio kanjivu i nezakonitu radnju Ne moe se pobijati odluka GS: 1) ako pobijanu odluku GS potvrdi novom - a ta se nova ne pobija u roku 2) ako je tuba za pobijanje odluke GS pravomono odbijena Tuba za pobijanje Podie se protiv drutva kod Trgovakog suda (hitan postupak) u roku od: 30 DANA OD DONOENJA ODLUKE Drutvo zastupa: 1) Uprava ako tubu podie lan NO/UO 2) NO/UO ako tubu podie Uprava ili njen lan Uinak pobijanja Uspije li ovlatenik s Tubom za pobijanje, presudom se odluka proglaava nitavom = djeluje erga omnes i ex tunc = Uprava mora odluku dostaviti RS

153. PRESTANAK DIONIKOG DRUTVARAZLOZI PRESTANKA: 1) istekom vremena odreenog u Statutu 2) odlukom GS o prestanku DD-a sa 3/4 TK 3) pravomonom odlukom RS-a o brisanju DD-a ex offo 4) pripajanjem i spajanjem drugom drutvu

24

5) 6)

provoenjem steajnog postupka ukidanjem drutva

Drutvo koje nema imovinu moe prestati tako da ga: RS brie iz SR na prijedlog nadlenog organa Porezne uprave ili po slubenoj dunosti (ako 3 godine za redom ne objavi financijska izvjea) Ako odluku o prestanku drutva donosi GS - ona se mora prijaviti u SR radi upisa Ako odluku o prestanku drutva donese RS - odluku e upisati taj sud po slub.dunosti. Odluka o prestanku objavljuje se u NN. Ako se nad drutvom ne otvori steajni postupak = PROVODI SE LIKVIDACIJA (osim kod spajanja drutva) Likvidaciju provode lanovi Uprave kao likvidatori, a nadzire ih NO/UO. Likvidatori moraju: - okonati poslove koji su u tijeku - naplatiti trabine - unoviti imovinu drutva - podmiriti vjerovnike Ako likvidatori na temelju prijavljenih trabina utvrde da imovina drutva nije dovoljna za podmirenje vjerovnika, moraju odmah: - obustaviti postupak likvidacije i - predloiti provoenje steaja. Imovina drutva moe se podijeliti dioniarima tek po proteku 1 GODINE OD DANA KAD JE TREI PUTA BIO OBJAVLJEN POZIV VJEROVNICIMA DA PRIJAVE SVOJE TRABINE Drutvo prestaje brisanjem iz SR

154. DOO POJAM I OBILJEJA= TD u koje jedna ili vie pr./fiz. osoba ulau temeljne uloge (TU) s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom TK. OBILJEJA DOO-a: 1) TU ne moraju biti jednaki 2) osnivai mogu preuzeti vie TU 3) ukupan iznos svih TU mora odgovarati iznosu TK DOO-a 4) poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima 5) lanovi ne odgovaraju za obveze drutva 6) ako TU u DOO-u ne unese onaj tko je na to obavezan, a DOO ga ne moe nadoknaditi prodajom poslovnog udjela = drugi su lanovi drutva duni uplatiti iznos koji nedostaje razmjerno svojim poslovnim udjelima 7) lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva nego snose poslovni rizik iznimno: odgovaraju , ako zlouporabljuju tu okolnost 8) drutvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom

155. DOO OSNIVANJEDOO moe osnovati: - jedna (prije podnoenja prijave za upis mora dati osiguranje da e uplatiti neuplaeni dio uloga) - vie fizikih ili pravnih osoba

25

DOO se upisuje u sudski registar, a prijava za upis podnosi se: - nakon to se sklopi drutveni ugovor, - uplate ulozi i - imenuje 1 ili vie lanova Uprave (ako mora imati NO/UO nakon izbora) NAINI OSNIVANJA: DRUTVENI UGOVOR = ugovor kojeg sklapa vie osnivaa (moraju ga potpisati svi) Moe imati oblik: - javnobiljenikog akta - privatne isprave koju potvrdi javni biljenik IZJAVA OSNIVAA O OSNIVANJU = u sluaju kad drutvo osniva jedan osniva = izjava osnivaa dana kod JB koja zamjenjuje drutveni ugovor Sukcesivno osnivanje nije doputeno. Sadraj drutvenog ugovora i izjave o osnivanju: 1) ime, prezime (tvrtka), prebivalite (sjedite) osnivaa i OIB za fiziku osobu 2) tvrtku i sjedite DOO-a 3) predmet poslovanja 4) ukupni iznos TK te iznos svakog pojedinog TU (ako je ulog stvar ili pravo mora ih se detaljno upisati i naznaiti vrijednost) 5) odredbu o tome osniva li se na odreeno/neodreeno vrijeme 6) prava i obveze lanova prema drutvu i obrnuto

156. DOO TEMELJNI ULOZI i POSLOVNI UDJELIMinimalni iznos TK = 20.000,00 HRK TEMELJNI ULOG ne moe biti < 200 HRK mora biti izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja 100 zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu TK Prije upisa DOO-a u SR svaki osniva mora uplatiti min. 1/4 TU-a kojeg uplauje u novcu s time da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe < 10.000,00 HRK Ako se ulau stvari ili prava moraju se unijeti u cjelini. Novani ulozi uplauju se na raun drutva kod FI. lan drutva koji kasni s uplatom - plaa drutvu zakonske zatezne kamate, a ako ne plati ni u naknadnom roku (min 1 MJESEC) gubi: - svoj poslovni udio i - ono to je uplatio u korist drutva = ISKLJUENJE IZ DRUTVA POSLOVNI UDJELI = skup prava i obveza koji pripadaju lanu drutva prema veliini preuzetog temeljnog uloga. (lan moe imati vie poslovnih udjela) Uprava je duna voditi knjigu poslovnih udjela u koju se upisuju: - iznos TU

26

- broj glasova koji pripadaju lanu - obveze koje terete poslovni udio... lan drutva je samo onaj: - koji je upisan u knjizi posl.udjela - o ijem je lanstvu obavjeten RS Poslovni udio moe se: - prenositi (potreban je ugovor u obliku javnobiljenikog akta) i - nasljeivati Poslovni udjeli nisu djeljivi (iznimka: ako je to doputeno DU-om) Prava iz poslovnih udjela Upravljaka prava: 1) pravo glasa 2) pravo sudjelovanja u radu skuptine 3) pravo na pobijanje odluka skuptine 4) pravo zahtijevati ostvarenje lanskih prava tubom za ispunjenje obveza koje drutvo ima prema njemu (actio pro socio) Imovinska prava 1) pravo na dividendu (dio ostvarene dobiti) 2) pravo na otpremninu 3) pravo na ostatak steajne mase

157. ORGANI DOO-a i NJIHOV MEUSOBNI ODNOSUPRAVA: Uprava DOO-a sastoji se od: 1 ili VIE DIREKTORA Upravu imenuju lanovi drutva svojom odlukom. Izabrani lan mora prihvatiti imenovanje izjavom ovjerenom kod JB Broj lanova Uprave DOO-a odreuje se DU. Trajanje mandata Uprave se ureuje DU, a ako ne traje do opoziva (daju ga lanovi drutva u svako doba) lanovi Uprave + njihova ovlatenja + sve promjene upisuju se u SR, Prijavu podnose svi lanovi Uprave (i ako postoji predsjednik NO/UO) lanom Uprave DOO-a ne moe biti onaj koji ne moe niti lanom Uprave DD-a. Djelokrug Uprave DOO-a: 1) voenje poslova drutva u skladu s: - DU - odlukama lanova drutva - obveznim uputama skuptine (i NO/UO ako ga ima) 2) zastupanje drutva skupno 3) odgovara za voenje poslovnih knjiga i unutarnjeg nadzora (financijska izvjea) lanovi Uprave odgovaraju za tetu koju nanesu drutvu solidarno. SKUPTINA DOO Na skuptini DOO lanovi donose odluke. (Skuptinu DOO saziva Uprava min. jednom godinje.) Nadlenost skuptine DOO Odluuje o: 1) financijskim izvjeima 2) zahtjevu za uplatama TU

27

3) imenovanju i opozivu lanova Uprave 4) podjeli i povlaenju poslovnih udjela 5) davanju prokure 6) izmjeni DU 7) postavljanju zahtjeva za naknadu tete Skuptina DOO donosi odluke veinom danih glasova. Svaki iznos TU od 200 HRK daje pravo na jedan glas. Na nitavost i pobojnost odluka primjenjuju se odredbe DD-a. NO/UO Obvezatan je: - ako je prosjean broj zaposlenih u godini > 200 - ako je TK > 600.000,00 HRK, a DOO ima vie od 50 lanova - ako je drutvo komplementar u komanditnom drutvu + prosjean broj zaposlenih u DOO i komandit.drutvu = zajedno > 200 NO/UO ima 3 LANA (moe i vie, ali neparan broj) lanovi NO/UO izabiru lanove drutva. (sve ostalo vidi DD) ODNOS IZMEU ORGANA = hijerarhijski pri emu je skuptina najvii organ, jer je najvanija volja lanova drutva.

158. POVEZANA DRUTVA POJAM I VRSTE= pravno samostalna drutva koja u meusobnom odnosu mogu stajati kao: 1) 2) 3) 4) 5) drutvo koje u drugom drutvu ima: - veinski udio ili - veinsko pravo u odluivanju (veinsko sudjelovanje) ovisno i vladajue drutvo (vladajue na ovisno ima prevladavajui utjecaj) koncern i koncernsko drutvo (vladajue i ovisno drutvo imaju jedinstveno vodstvo od strane vladajueg) drutva s uzajamnim udjelima (drutva kapitala od kojih svako ima vie od 1/4 udjela u drugom drutvu) drutva povezana poduzetnikim ugovorima

159. PODUZETNIKI UGOVORIZa valjanost PU potrebna je suglasnost skuptine DOO. Odluka se donosi glasovima koji ine najmanje 3/4 TK na skuptini DOO pri donoenju odluke. PU mora: - biti u pisanom obliku - se upisati u SR (upisom u SR stupa na snagu) VRSTE PODUZETNIKUH UGOVORA UGOVOR O VOENJU POSLOVA DRUTVA = ugovor kojim drutvo kapitala podvrgava voenje poslova drutva drugom drutvu Ne smatra se tim ugovorom kad se 2 meusobno neovisna drutva stave pod jedinstvenu upravu. UGOVOR O PRIJENOSU DOBITI = ugovor kojim se drutvo kapitala obvezuje da e drugom drutvu prenijeti cijelu svoju dobit 28

(kao i kad se obvezuje da e svoje poduzee voditi za raun drugog drutva) UGOVOR O ZAJEDNICI DOBITI = kad se drutva kapitala obvezuju da e udruiti svoje dobiti radi podjele zajednike dobiti UGOVOR O DJELOMINOM PRIJENOSU = kad se drutva kapitala obvezuju da e dio svoje dobiti prenijeti nekom drugom UGOVOR O PREPUTANJU PODUZEA ILI POGONA = kad se drutva kapitala obvezuju da e svoje poduzee: dati u zakup ili prepustiti drugima da ga vode u njihovo ime i za njihov raun

160. PRIPAJANJE, SPAJANJE i PODJELA DD-aPRIPAJANJE DD-a Jedno ili vie DD-a mogu se pripojiti drugom DD-u bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednog /vie pripojenih drutava drugom drutvu (preuzimatelju) u zamjenu za dionice tog drutva. Ugovor o pripajanju sklapaju Uprave svih drutava, a valjan je: kad ga odobre GS svih drutava. SPAJANJE DD-a Dva ili vie DD mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novog DD-a na koji prelazi cijela imovina svakog od spojenih drutava u zamjenu za dionice novog drutva. PODJELA DD-a Provodi se: RAZDVAJANJEM ili ODVAJANJEM Razdvajanje = za razdvajanje potreban je pristanak drutva koje se dijeli = provodi se istodobnim prijenosom svih dijelova imovine drutva koje se dijeli (bez likvidacije): - na dva ili vie drutava koje se osnivaju radi provoenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili - na dva ili vie drutava koja ve postoje (razdvajanje s preuzimanjem) Odvajanje = provodi se prijenosom jednog ili vie dijelova imovine drutva koje se dijeli (a da to drutvo ne prestaje): - na jedno ili vie novih drutava koje se osnivaju radi provoenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili - na jedno ili vie drutava koje ve postoje (odvajanje s preuzimanjem)

161. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE (GUI)= pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fiz./pr. osoba: - da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmet njihova poslovanja - da bi poboljale ili poveale njihov uinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit. GIU se osniva bez TK. (prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima) lanovi GIU mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. lanovi GIU odgovaraju za obveze GIU neogranieno cijelom svojom imovinom. 29

Ugovor o osnivanju GIU sklapa se u obliku JB isprave. (GIU se upisuje u SR) Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti = dobit lanova i dijeli se meu njima u omjeru predvienom u ugovoru o osnivanju (a inae na jednake dijelove) Organe GIU ine: - lanovi koji djeluju zajedno i - Uprava koja se sastoji od jednog ili vie lanova. Svaki lan ima jedan glas. Na GIU se primjenjuju propisi o JTD.

162. CILJEVI STEAJNOG POSTUPKA, STEAJNI DUNIK i STEAJNI RAZLOZISTEAJ = sudski izvanparnini postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi namirenja vjerovnika. Stvarni i mjesno nadlean = iskljuivo Trgovaki sud u sjeditu dunika CILJEVI STEAJA: Steajni postupak provodi se radi: 1) skupnog namirenja vjerovnika: - unovenjem dunikove imovine i - podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima 2) moe se provesti i steajni plan radi: - ureivanja pr.poloaja dunika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito - radi odravanja njegove djelatnosti STEAJNI DUNIK Steajni postupak se moe provesti nad: 1) pravnom osobom 2) imovinom dunika pojedinca (= trgovac pojedinac i obrtnik) Steaj se ne moe provesti nad: 1) RH 2) fondovima koji se financiraju iz prorauna RH 3) mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika 4) HZZO-om 5) jedinicama lokalne samouprave i uprave Ako je zakonom iskljuena mogunost staaja nad imovinom neke pravne osobe - za obveze te osobe solidarno odgovaraju njeni osnivai (lanovi) - ta se odredba ne odnosi na DD Za vrijeme likvidacije pravne osobe - otvaranje steaja doputeno je sve dok se ne provede podjela imovine. STEAJNI RAZLOZI 1) NESPOSOBNOST ZA PLAANJE = ako dunik ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze Smatra se da je nesposoban za plaanje = ako ima evidentirane nepodmirene obveze dulje od 60 dana Ta predmnjeva nee se primijeniti u 2 sluaja: - ako dunik tijekom prethodnog post. podmiri sve trabine - ako doe do pristupanja dugu Podmirenje trabina dokazuje se: javno ovjerovljenom ispravom /potvrdomPRIJETEA NESPOSOBNOST ZA PLAANJE

30

Dunik moe predloiti otvaranje steaja: ako uini vjerojatnim da postojee obveze nee moi ispuniti po dospjeu 2) PREZADUENOST = kad imovina dunika ne pokriva postojee obveze (pasiva vea od aktive) Nee se smatrati prezaduenim: - ako se moe pretpostaviti da e nastavkom poslovanja uredno ispuniti obveze - JTD i KD ako je koji od njegovih lanova (koji solidarno odgovara za njegove obveze) fizika osoba Ako kod TD postoji koji od razloga pod 1) i 2): = Uprava mora bez odgode (najkasnije 21 dan po nastanku razloga) predloiti otvaranje steajnog postupka

163. TIJELA STEAJNOG POSTUPKA1) 2) 3) 4) STEAJNI SUDAC STEAJNI UPRAVITELJ SKUPTINA VJEROVNIKA ODBOR VJEROVNIKA

STEAJNI SUDAC odluuje o pokretanju prethodnog postupka (radi utvrivanja steajnih razloga) i provodi taj postupak odluuje o otvaranju steajnog postupka imenuje/razrjeava, nadzire rad i daje obvezne upute steajnom upravitelju nadzire rad odbora vjerovnika odreuje zapoete poslove koje treba zavriti tijekom steajnog postupka odobrava predraun trokova steajnog postupka odobrava isplatu vjerovnika donosi odluke o zakljuenju i obustavi steajnog postupka STEAJNI UPRAVITELJ imenuje ga steajni sudac moe biti: 1) osoba sa VSS + struni ispit za st.upr. + da je na listi steajnih upravitelja + iskustvo 2) odvjetnik - imenuje se rjeenjem o otvaranju ste.postupka - listu steajnih upravitelja utvruje: ministar pravosua i objavljuje je u NN - steajni upravitelj ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe - nadziru ga: 1), 3) i 4) ODBOR VJEROVNIKA Steajni sudac moe osnovati odbor vjerovnika + imenovati njegove lanove prije prvog roita vjerovnika , radi zatite njegovog interesa. U odboru moraju biti zastupljeni: 1) vjerovnici s najviim trabinama 2) vjerovnici s malim trabinama 3) predstavnik ranijih dunikovih radnika Zadaci odbora: 1) nadzire i pomae rad steajnog upravitelja 2) pregledava poslovne knjige 3) razmatra izvjea steajnog upravitelja 4) nalae provjeru prometa i iznosa gotovine SKUPTINA VJEROVNIKA

31

Saziva ju i vodi steajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju: 1) vjerovnici s pravom odvojenog namirenja 2) svi steajni vjerovnici 3) steajni upravitelj 4) dunik pojedinac Ovlasti skuptine vjerovnika: 1) osnovati odbor vjerovnika 2) imenovati novog steajnog upravitelja 3) odluiti o nastavku poslovanja dunika 4) naloiti ste.upravitelju izradu steajnog plana 5) donositi sve odluke izu nadlenosti odbora vjerovnika Pravo glasa imaju steajni vjerovnici ije su trabine utvrene

164. POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA= hitan izvanparnini postupak u kojem se primjenjuju pravila parninog postupka. Pokree se PRIJEDLOGOM VJEROVNIKA /DUNIKA PRIJEDLOG VJEROVNIKA Vjerovnik je ovlaten podnijeti prijedlog ako uini vjerojatnim: 1) postojanje svoje trabine i 2) postojanje jednog od steajnih razloga Razluni vjerovnici mogu podnijeti prijedlog samo ako uine vjerojatnim: - da se njihova trabina nee moi potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razluno pravo. Vjerovnik je duan uplatiti: - sudsku pristojbu - 10.000,00 HKR za pokrie trokova steajnog postupka PRIJEDLOG DUNIKA U ime dunika prijedlog moe podnijeti: 1) svaka osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe 2) svaki likvidator Prijedlog su duni podnijeti: U roku od 21 DAN OD NASTUPANJA NESPOSOBNOSTI ZA PLAANJE 1) osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu 2) dunik pojedinac (osobno podnosi prijedlog) POVLAENJE PRIJEDLOGA Prijedlog se moe povui do: - isticanja oglasa o otvaranju steajnog postupka - donoenja rjeenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga Ako predlagatelj povue prijedlog - steajni sudac obustavlja postupak

32

165. PRETHODNI POSTUPAK= postupak radi utvrivanja razloga za otvaranje steajnog postupka Pokree se rjeenjem steajnog suca, na temelju prijedloga za otvaranje steajnog postupka (protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba) Sudac moe donijeti rjeenje o otvaranju ste.postupka bez provoenja prethodnog postupka: 1) ako dunik predloi otvaranje steajnog postupka 2) ako dunik prizna postojanje jednog od razloga za steaj PP moe trajati max.3 MJESECA OD DONOENJA RJEENJA O NJEGOVU POKRETANJU Steajni sudac moe odrediti mjere osiguranja (npr. zabrana raspolaganja im., zabrana isplate s rauna, imenovanje privremenog ste. upravitelja) radi sprijeavanja promjena imovinskog poloaja dunika na tetu vjerovnika Steajni sudac e odrediti jednog /vie vjetaka da u roku od 15 DANA ispita gospodarsko-financijsko stanje dunika (tj. razloge za steaj). Trea osoba moe dati izjavu o pristupanju dugu a sudac e to odobriti rjeenjem: - ako se pristupatelj obvee da e u roku od 2 MJESECA namiriti sve dospjele obveze dunika. Tim se rjeenjem obustavlja steajni postupak.

166. OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKASteajni sudac e odrediti roite radi rasprave o uvjetima za otvaranje steajnog postupka nakon to primi: - izvjee privremenog steajnog upravitelja - miljenje vjetaka o: - nesposobnosti za plaanje - prezaduenosti dunika Na tom roitu (a najkasnije 3 DANA OD NJEGOVA ZAKLJUENJA) sudac e donijeti rjeenje: 1) o otvaranju steajnog postupka (na albu ima pravo: zastupnik pr.osobe dunika /dunik pojedinac) 2) o odbijanju prijedloga za otvaranje tog postupka (na albu ima pravo: predlagatelj) Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka sudac e: 1) imenovati steajnog upravitelja 2) pozvati vjerovnike na prijavu trabina u roku 1530 DANA 3) pozvati dunikove dunike da ispune svoje obveze upravitelju 4) odrediti upis otvaranja steajnog postupka u SR, ZK, upisnik brodova 5) zakazati ispitno roite = roite vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene trabine rok: 8 DANA - 2 MJESECA od roka za prijavu trabine 6) zakazati izvjetajno roite = roite vjerovnika na kojem se na temelju izvjea ste.upravitelja odluuje o daljnjem tijeku postupka rok: max.15 DANA od odravanja ispitnog roita Otvoreni steajni postupak nee se provoditi = ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova tog postupka. U tom sluaju: sudac donosi odluku o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka.

33

O otvaranju steajnog postupka vjerovnici se obavjetavaju: - oglasom na ploi suda - objavom u NN

167. STEAJNA MASA, STEAJNI VJEROVNICI i VJEROVNICI STEAJNE MASESTEAJNA MASA Obuhvaa: - cjelokupnu imovinu dunika u vrijeme otvaranja ste.postupka - imovinu koju on stekne tijekom ste.postupka Slui: - namirenju steajnih trokova - namirenju trabina vjerovnika - namirenju trabine ije je namirenje osigurano odreenim pravima na imovini dunika Imovina koja ne ulazi u steajnu masu = imovina dunika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti (kad on nije: trgovac pojedinac ili obrtnik) STEAJNI VJEROVNICI = osobni vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja ste.postupka imaju im-pr. trab. prema njemu. + svoje trabine prema duniku mogu ostvarivati samo u steajnom postupku Prema svojim trabinama razvrstavaju se u ISPLATNE REDOVE: 1) KASNIJI i RANIJI ISPLATNI RED = vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno veliini svojih trabina 2) VII i NII ISPLATNI RED Vii: - trabine zaposlenika i ranijih zaposlenika ostvarene prije otvaranja steaja - sve ostale trabine koje nisu u niem redu Nii: - kamate na trabine od otvaranja postupka - trokovi postupka - novane kazne za KD ili prekrajno djelo - trabine za besplatnu inidbu dunika - trabine za povrat zajma Nedospjele trabine dospjevaju otvaranjem ste.postupka. Status steajnog vjerovnika stjee se podnoenjem prijave potraivanja steajnom upravitelju. VJEROVNICI STEAJNE MASE = osobe ije trabine nastanu nakon otvaranja steajnog postupka Namiruju se u cjelosti o dospjelosti svojih trabina u 2 naplatna reda: 1) VJEROVNICI IJE SE TRABINE TEMELJE NA TROKOVIMA STE.POSTUPKA - sudski trokovi, - nagrade i izdaci upravitelja 2) OSTALE OBVEZE STEAJNE MASE - trabine radnika nastale nakon otvaranja steaja

168. RAZLUNI i IZLUNI VJEROVNICIRAZLUNI VJEROVNICI = osobe koje imaju: zalono pravo /pravo na namirenje na nekoj stvari ili pravu koji su upisani u javnu knjigu (ZK, upisnik brodova i aviona..)

34

= imaju poloaj razlunog vjerovnika prijenosom vlasnitva stvari /prava i vjerovnici ija prava proizlaze iz: sudskog osiguranja trabine /JB osiguranja trabine RV imaju pravo pokrenuti ovrni postupak radi: prodaje stvari /unovenja prava. Ako imaju kakvo zalono pravo koje nije upisano u javnu knjigu = imaju pravo na odvojeno namirenje svoje trabine, kamata i trokova iz vrijednosti zalonog predmeta. Razluni vjerovnici su: - vjerovnici kojima je dunik radi osiguranja trabine predao pokretnu stvar ili prenio pravo - vjerovnici koji imaju pravo zadranja ex lege - RH ako predmet za koji postoji obveza plaanja poreza slui osiguranju javnih davanja Razluni vjerovnici podnose: - prijavu trabine i - obavijest o njihovom razlunom pravu Razluni vjerovnici kao steajni vjerovnici: Vjerovnici s pravom odvojenog namirenja su steajni vjerovnici = ako im je dunik i osobno odgovoran. (primjer: jamac) Imaju pravo na razmjerno namirenje iz steajne mase samo: - ako se odreknu odvojenog namirenja ili se - ne uspiju odvojeno namiriti. IZLUNI VJEROVNICI = osobe koje na temelju svog stvarnog /osobnog prava mogu dokazati da neki predmet ne spada u steajnu masu. = nisu steajni vjerovnici Pravo na izdvajanje predmeta utvruje se prema pravilima koja vae za ostvarenje tih prava izvan steajnog postupka. (primjer: pravo vlasnitva) Ako je to pravo upisano u javnu knjigu = steajni dunik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u steajnu masu. Izluni vjerovnici ne podnose prijavu potraivanja, nego zahtjev upravitelju da im se preda predmet koji nije dio steajne mase

169. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKAPr. posljedice nastupaju poetkom dana stavljanja oglasa na plou suda. 1) ZABRANA OTUENJA I OPTEREENJA koja je protiv dunika odreena prema opim pravilima samo radi zatite interesa odreenih osoba = bez uinka je u steajnom postupku Ne vrijedi za zabrane otuenja i optereenja do kojih je dolo u vezi s postupkom ovrhe ili osiguranja. 2) PREUZIMANJE PARNICA Ste. upravitelj preuzet e u ime/za raun ste.dunika: - parnice o imovini koja ulazi u steajnu masu - arbitrane postupke koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bili u tijeku. Parnice koje su vrijeme otvaranja ste.postupka bile u tijeku protiv steajnog dunika preuzet e u njegovo ime steajni upravitelj ako se tiu: - izluenja nekog predmeta iz steajne mase

35

- odvojenog namirenja - obveza steajne mase Protivna stranka koja je uspjela u parnici trokove parninog postupka nastale do prekida postupka moe ostvarivati: samo kao steajni vjerovnik trokovi parninog postupka nastali nakon prekida: namirit e se kao dugovi steajne mase 3) PRIJELAZ PRAVA DUNIKOVIH TIJELA Otvaranjem steajnog postupka na steajnog upravitelja prelaze: 1) prava tijela dunika pravne osobe i 2) prava dunika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u steajnu masu Nakon otvaranja ste.postupka bez pravnog uinka su raspolaganja: 1) ranijih zastupnika dunika pravne osobe 2) dunika pojedinca 4) ZABRANA OVRHE I OSIGURANJA Nakon otvaranja ste.postupka pojedini steajni vjerovnici ne mogu protiv dunika traiti: - osiguranje - ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu /na drugoj imovini dunika Vjerovnici koji nisu steajni vjerovnici ne mogu traiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na buduim trabinama po osnovi dunikova radnog odnosa, osim za naplatu zahtjeva za uzdravanje i to iz onog dijela prihoda iz radnog odnosa iz kojeg se ne mogu namiriti trabine drugih vjerovnika Nakon otvaranja ste.postupka izluni i razluni vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po pravilima Ovrnog postupka. 5) ZABRANA PRIJEBOJA PRIJEBOJ NIJE DOPUTEN: 1) ako je obveza steajnog vjerovnika prema steajnoj masi nastala tek nakon otvaranja ste.postupka 2) ako je steajni vjerovnik svoju trabinu stekao od drugog vjerovnika tek nakon otvaranja ste.post. 3) ako je ste.vjerovnik trabinu stekao cesijom za posljednjih 6 mjeseci prije otvaranja ste.post., a znao je da je dunik: - postao nesposoban za plaanje ili - da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje ste.postupka iznimno je doputen prijeboj: ako se radi otrabini koja je ustupljena u vezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora 4) ako je ste.vjerovnik mogunost prijeboja stekao pobojnom pr.radnjom 5) ako vjerovnik ija se trabina treba namiriti iz slobodne imovine dunika duguje steajnoj masi

170. NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA prijava i utvrenje trabinePRIJAVA Steajni vjerovnici prijavu svojih trbina podnose steajnom upravitelju u 2 primjerka. Prijavi se prilau: - isprave iz kojih trabina proizlazi odnosno - isprave kojima se ona dokazuje. Prijava sadri: - tvrtku i sjedite/ime i adresu vjerovnika - pravnu osnovu - iznos trabine u kunama - broj rauna vjerovnika Izluni i razluni vjerovnici duni su obavijestiti upravitelja o: 1) izlunom/razlunom pravu

36

2) 3) 4)

pravnoj osnovi tog prava predmetu na koji se pravo odnosi (izluni) dijelu imovine na koji se pravo odnosi (razluni)

Steajni upravitelj svaku prijavljenu trabinu upisuje u tablicu. Na ispitnom roitu prijavljene trabine ispituju se prema iznosima i redu. (izluna i razluna prava se ne ispituju) UTVRIVANJE Trabina se smatra utvrenom = ako ju na ispitnom roitu prizna steajni upravitelj (a ne ospori ju koji od ste.vjerovnika) Ako dunik pojedinac ospori trabinu to ne sprijeava utvrivanje trabine. Steajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih trabina na temelju koje donosi rjeenje (objavljuje se na oglasnoj ploi suda) kojim odluuje o tome: - u kojem su iznosu i - u kojem isplatnom redu trabine utvrene ili osporene.

171. NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA OSPORENE TRABINEAko je trabinu osporio steajni upravitelj = steajni sudac e vjerovnika uputiti na parnicu protiv steajnog dunika radi utvrivanja osporene trabine Ako trabinu koju je priznao steajni upravitelj ospori steajni vjerovnik = steajni sudac e steajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrivanja osporene trabine. U toj parnici osporavatelj nastupa u ime i za raun steajnog dunika. Ako osoba koja je upuena u parnicu ne pokrene parnicu u roku od: 8 DANA OD PRIMITKA RJEENJA O UPUIVANJU smatrat e se da je odustala od prava na voenje parnice. Ako u tom roku parnicu ne pokrene osporavatelj trabine za koju postoji ovrna isprava smatrat e se da je osporavanje otklonjeno. alba protiv rjeenja o upuivanju u parnicu ne utjee na rok od 8 dana.

172. STEAJNI PLAN pojam= skup mjera koje se poduzimaju u odnosu na steajnog dunika radi: - njegova nastavljanja s poslovanjem i - omoguavanja stjecanja prihoda Moe se izraditi nakon otvaranja steajnog postupka. Steajni plan podnosi dunik zajedno s: prijedlogom za otvaranje steajnog postupka Nakon otvaranja steajnog postupka steajni plan mogu podnijeti: - upravitelj i - dunik pojedinac U njemu se moe odstupiti od zakonskih odredaba o raspodjeli steajne mase.

37

Za prihvat steajnog plana potreban je pristanak vjerovnika. Steajnim planom moe se: 1) ostaviti duniku svu ili dio njegove imovine radi nastavka poslovanja 2) prenijeti dio ili svu imovinu dunika na treu osobu 3) pripojiti dunika drugoj osobi 4) raspodijeliti svu ili dio imovine dunika izmeu vjerovnika 5) smanjiti ili odgoditi isplatu obveze dunika Steajni plan sastoji se od: 1) pripremne osnove (mjere poduzete prije otvaranja ste.postupka) 2) provedbene osnove (izmjena pr.poloaja dunika i dr.sudionika) Steajni sudac odbacit e steajni plan: 1) ako nisu potivani propisi o pravu na podnoenje 2) ako nema izgleda da e plan prihvatiti vjerovnici ili sud 3) ako se prava koja bi sudionici trebali stei po planu oito ne mogu ostvariti

173. TO SE UREUJE POMORSKIM ZAKONIKOM ?Pomorski zakonikom ureuju se: 1) morski i podmorski prostor RH i pravni odnosi u njima 2) sigurnost plovidbe u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH 3) zatita i ouvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okolia 4) osnovni materijalno-pravni odnosi u pogledu plovnih objekata 5) ugovorni odnosi u vezi brodova 6) upisi plovnih objekata 7) ogranienja brodareve odgovornosti 8) ovrha i osiguranje na brodovima Odredbe PZ-a primjenjuju se: na plovne objekte koji se nalaze ili plove: - unutarnjim morskim vodama i - teritorijalnim morem RH Suverenitet RH na moru prostire se na: 1) unutarnje morske vode i teritorijalno more RH 2) zrani prostor iznad njih 3) dno i podzemlje tih morskih porostora

174. BRODAR pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskoritavanjembroda = fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata s tim to se pretpostavlja da je brodar osoba koja je upisana kao vlasnik broda u upisnik brodova. Brodar odgovara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskoritavanjem broda. Svoju odgovornost mogu ograniiti: - brodar (vlasnik broda ili naruitelj prijevoza u brodarskom ugovoru) i - spaavatelj = osoba koja prua usluge u neposrednoj vezi s: - radnjama spaavanja ili - pruanja pomoi a svakako za slijedee trabine: 1) trabine zbog: - smrti/tjelesne ozljede ili 38

- gubitka/oteenja imovine do kojih je dolo: - na brodu ili - u vezi s koritenjem broda 2) trabine zbog tete koja proizlazi iz zakanjenja u prijevozu morem (bilo putnika, tereta..) 3) trabine zbog drugih teta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava nastale u vezi s iskoritavanjem broda Brodar ne moe ograniiti svoju odgovornost za tete nastale - smru ili - tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapoljava Brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti ako se dokaa da je teta nastala zbog radnje koju je uinio brodar.

175. STVARNA PRAVA NA BRODU pravo vlasnitva, hipoteka, privilegijPokretne stvari su: - brod - brod u gradnji - jahta - jahta u gradnji Na navedenim pokretnim stvarima mogu postojati stvarna prava. Pokretne stvari mogu biti u suvlasnitu. Pokretne stvari koje imaju pripadnost RH mogu biti u vlasnitvu domae ili strane fizike/pravne osobe Pravo vlasnitva nad brodom i jahtom u gradnji obuhvaa stvari koje su u njih ugraene + stvari koje se nalaze u brodogradilitu, a odreene su za ugraivanje u njih. Stvarna prava mogu se stei /prenijeti /ograniiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova/jahti. HIPOTEKA NA BRODU = zalono pr. prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz prodajne cijene broda ostvarene: - sudskom/izvansudskom prodajom ili - uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda Hipoteka moe nastati: 1) ugovorom ili 2) sudskom odlukom Hipoteka ne prestaje promjenom vlasnika broda Namirenje putem javne drabe mogue je iznimno kad se namirenje provodi u inozemstvu ije pravo ne poznaje sudsku prodaju Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju stjee pravo vlasnitva na brodu neovisno o stvarnom odnosu izmeu vjerovnika i dunika. PRIVILEGIJ = specifino zakonsko zalono pravo

39

radi osiguranja odreenih trabina nastalih u vezi s iskoritavanjem broda. Tek kad svoje trabine u ovrnom postupku namire svi privilegirani vjerovnici, iz eventualnog ostatka kupovnine dobivene ovrnom prodajom broda mogu se namiriti ostali vjerovnici. Svaka od slijedeih trabina osigurana je pomorskim privilegijem: 3) trabine s naslova nagrade za spaavanje broda 4) trabine za plae 5) trabine za smrt i tjelesne ozljede 6) trabine za luke naknade... Nositelji pomorskog privilegija mogu biti: 1) vlasnik 2) zakupac i 3) brodar

176. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA1) UGOVOR O POMORSKOM PLOVIDBENOM POSLU a) ugovor o prijevozu stvari morem = prijevoznik se obvezuje prevesti stvar, a naruitelj platiti vozarinu b) ugovor o prijevozu putnika morem = prijevoznik se obvezuje prevesti putnike brodom, a putnik platiti pravozninu c) ugovor o tegljenju = brodar tegljaa se obvezuje svojim brodom tegliti drugi brod: - do odreenog mjesta ili - za odreeno vrijeme, a brodar tegljenog broda obvezuje se platiti tegljarinu 2) UGOVOR O ZAKUPU BRODA = zakupodavac daje zakupoprimcu brod na uporabu uz plaanje zakupnine radi obavljanja plovidbene djelatnosti

177. MJENICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR pojam i bitni sastojciMJENICA = vrijednosni papir na odreeni iznos novaca koji svom imatelju daje pravo naplatiti se od osobe koja je u njoj naznaena kao dunik = papir po naredbi Dakle: izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu): - isplati odreeni iznos novca (trasirana mjenica) ili - se njome sam obvezuje da e ispuniti tu isplatu (vlastita mjenica) BITNI SASTOJCI MJENICE: Mjenica mora sadravati: 1) oznaku da je mjenica 2) ime onog koji treba platiti 3) bezuvjetni uput da se plati odreena svota novaca 4) oznaenje dospjelosti 5) mjesto plaanja 6) ime remitenta

40

7) 8)

oznaku dana i mjesta izdavanja mjenice potpis izdavatelja mjenice

VRSTE MJENICA: 1) trasirana 2) vlastita (solo mjenica) i 3) vlastita trasirana Stranke u mjeninom odnosu: 1) glavni mjenini dunik (moe biti i izdavatelj) 2) remitent (korisnik) KARAKTERISTIKE MJENICE: Mjenica je: 1) papir po naredbi - unoenjem rekta klauzule (klauzula koja glasi ne po naredbi) postaje papir na ime - u tom sluaju mjenica se moe prenijeti samo cesijom 2) prenosi se indosamentom 3) obveza iz mjenice je samostalna 4) solidarnost mjenine obveze - vjerovniku odgovara glavni dunik i svi potpisnici mjenice 5) jednostran, strogo formalan pravni posao

178. INDOSAMENT1) PUNI INDOSAMENT = izjava dana na mjenici (obino na poleini) kojom imatelj mjenice (indosant) prenosi svoja prava iz mjenice na drugu osobu + potpisuje ju Indosament sadrava: 1) odredbu o prijenosu 2) ime indosatara (primatelja mjenice) i 3) potpis indosanta Indosamentom indosant prenosi sva prava iz mjenice indosataru, predajom mjenice indosataru: na njega prelazi i pravo na mjenicu. Indosament mora biti bezuvjetan. (djelomian je nitav) Formalno legitimirani iz mjenice = samo onaj koji: - dri mjenicu i - moe dokazati neprekinuti niz indosamenta = u nizu vjerovnika prenositelj (indosant) je uvijek ona osoba koja je u indosamentu (koji je neposredno prethodio) bila indosatar (osoba na koju je pravo preneseno) Dunik moe pravovaljano platiti samo formalno legitimiranom. Remitent od vjerovnika indosiranjem postaje dunikom (odnosno indosantom)

41

Svaki indosant odgovara da e mjenica biti: isplaena i akceptirana (solidarnost mjenine obveze) 2) BIANCO INDOSAMENT Ne sadri ime indosatara, nego samo potpis indosanta i odredbu platite 3) INDOSAMENT NA DONOSITELJA Vrijedi kao bianco indosament.

179. AKCEPTIRANJE MJENICEAKCEPT = izjava trasata kojom se obvezuje po dospjelosti isplatiti u mjenici naznaen iznos = kao akcept vrijedi i trasatov potpis na licu mjenice. Mjenicu na akcept podnosi imatelj mjenice, najkasnije do: dana dospjelosti (jer se nakon toga podnosi na isplatu) u mjestu: prebivanja trasata Do akceptiranja mjenice trasant se smatra glavnim dunikom. Trasat moe mjenicu akceptirati i djelomino (na manji iznos), ali akcept mora biti: bezuvjetan Ako trasat odbije akceptirati imatelj mjenice moe traiti isplatu od izdavatelja i svih ostalih regresnih obveznika Ako akceptirana mjenica ne bude plaena imatelj mjenice ima pravo na neposrednu tubu protiv akceptanta

180. AVALIRANJE MJENICEAVAL = izjava neke osobe dana i potpisana na mjenici kojom ta osoba jami da e odreeni mjenini dunik ispuniti svoju mjenini obvezu (= mjenino jamstvo) Aval se izraava rijeima: kao jamac ili per aval Treba biti vidljivo za koga se aval daje (trasanta, akceptanta ili indosanta) ako nije naznaeno: smatra se za trasanta. Avalista odgovara kao i onaj za koga jami i to solidarno s njim Kad avalista isplati mjenicu = stjee pravo regresa: - prema onom za kojeg je jamio i - prema svima koji su odgovorni po mjenici

42

181. DOSPJELOST MJENINE OBVEZEMjenica se moe izdati: 1) po vienju 2) na odreeno vrijeme po vienju 3) na odreeno vrijeme od dana izdanja 4) na odreeni dan MJENICA PO VIENJU Plativa je im se podnese. Na isplatu se mora podnijeti: u roku od 1 GODINE OD IZDANJA MJENICA NA ODREENO VRIJEME PO VIENJU Dospijeva: - prema danu akcepta ili - prema danu protesta MJENICA NA ODREENO VRIJEME OD DANA IZDANJA Rok poinje tei: od dana izdanja, a moe se naznaiti:- u danima i - mjesecima. a) ako glasi na jedan ili vie mjeseci = dospijeva istog dana u mjesecu protekom vremena na koje je izdana b) ako glasi npr. na mjesec i pol = prvo se raunaju cijeli mjeseci c) ako glasi na poetak, polovinu ili kraj mjeseca = uzimaju se 1., 15. i zadnji dan mjeseca MJENICA NA ODREENI DAN Dospijeva: na taj dan. Ako u mjestu izdavanja i mjestu plaanja ne vrijedi isti kalendar = dospjelost se odreuje po kalendaru mjesta plaanja

182. REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I NEISPLATE PO MJENICINaplata trabine iz mjenice: 1) redovna isplata (kad glavni dunik isplati mjeninu svotu) 2) regresna isplata = ako glavni dunik: - ne akceptira ili - ne isplati mjenicu imatelj mjenice ima pravo zatraiti regresnu isplatu 3) naplata putem mjenine tube a) redovna tuba b) regresna tuba Vodi se skraeni sudski postupak na nain da sud izdaje mjenini platni nalog. Protiv mjeninog platnog naloga moe se uloiti: prigovor u roku od: 3 DANA Imatelj mjenice moe ostvariti regres protiv 1) indosanta 2) trasanta i 3) ostalih obveznika

43

u 2 sluaja: 1) o dospjelosti = ako mjenica nije plaena u cjelosti ili djelomino 2) prije dospjelosti ako je: a) akceptiranje odbijeno (djelomino ili potpuno) b) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili likvidacija nad imovinom trasata ili ako on obustavi plaanje c) ako je otvoren steaj ili likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje

183. PROTEST MJENICE= isprava u kojoj JB (protestno tijelo) na zahtjev imatelja mjenice potvruje da je nastupila jedna od zakonom predvienih injenica na osnovi kojih nastaje pravo regresa u korist imatelja. JB poziva protivnika protesta da izvri mjeninu radnju (akcept ili isplata). Ako izvri = postupak se obustavlja Ako ne izvri = to se utvruje u protestnoj ispravi koja se predaje imatelju (protestne isprave uvode se u protestni registar) VRSTE: 1) protest zbog neakceptiranja mora se podii u roku koji vrijedi za donoenje na akceptiranje (do dospjelosti) 2) protest zbog neisplate mora se podii u roku od: 2 DANA OD DANA OZNAENOG ZA DAN ISPLATE ako se radi o mjenici po vienju rokovi su kao kod protesta zbog neakceptiranja Notifikacija O odbijanju akcepta ili isplate: imatelj mjenice mora obavijestiti svog indosanta i trasanta u roku od: 4 DANA OD PROTESTA, a svaki indosant u nizu mora obavijestiti indosanta koji mu prethodi u roku od: 2 DANA OD KAD JE PRIMIO OBAVIJEST

184. VLASTITA MJENICA= pisana izjava volje izdavatelja kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti odreeni iznos novca: - remitentu ili - osobi koju odredi svojom naredbom Kod vlastite mjenice nema: trasata, akceptanta ni regresa zbog neakceptiranja, jer se trasant (izdavatelj) sam obvezuje platiti mjenicu. Vlastita mjenica sadri sve sastojke kao i mjenica, osim: odredbe o trasatu Do podizanja protesta i regresa moe doi samo zbog neisplate. Izdavatelj je glavni dunik.

44

Zahtjevi prema njemu zastarjevaju u roku od: 3 GODINE Odgovara kao akceptant trasirane mjenice.

185. EK razlika u odnosu na mjenicu= vrijednosni papir kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog nekoj drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokria isplati odreeni iznos novca korisniku eka (remitentu) RAZLIKE OD MJENICE: 1) ek je sredstvo plaanja, a mjenica je kreditno sredstvo 2) kod eka je trasat samo banka, a kod mjenice fizika ili pravna osoba 3) ek moe glasiti: - na ime, - po naredbi i - na donositelja (ex lege) mjenica ne moe glasiti na donositelja 4) ek se moe trasirati samo na osobu kod koje trasant ima pokrie mjenica se moe trasirati i na osobu kod koje trasant nema pokrie 5) ek dospijeva po vienju mjenica dospijeva na nekoliko naina 6) ek se moe opozvati, a mjenica ne moe 7) ek ima sve bitne sastojke kao i mjenica osim: - oznaku dospjelosti i - ime remitenta

186. EK izdavanje i oblikek u kojem nije naznaeno mjesto izdavanja smatra se da je izdan u mjestu koje je oznaeno kraj trasantovog imena ek plativ u zemlji moe se trasirati samo na banku, a ako je plativ izvan zemlje moe i na druge osobe. Naini izdavanja eka: 1) EK NA IME = ek u kojem je remitent izrijekom naznaen 2) EK PO NAREDBI = ek u kojem je naznaeno da se isplata vri po naredbi odreene osobe 3) EK NA DONOSITELJA (EX LEGE) = ek u koji je unesena klauzula: platite donositelju = prenosi se tradicijom, a svi ostali indosamentom Oblici eka: 1) GOTOVINSKI EK = ek kojim trasant upuuje trasata da remitentu isplati odreeni iznos gotovog novca iz njegovog pokria (podizanje gotovine) 2) VIRMANSKI EK = ek kojim trasant nalae trasatu da odreeni iznos novca prenese s njegovog iro-rauna na iro-raun remitenta 3) BARIRANI ili PRECRTANI EK = virmanski ek, ali se iznos moe naplatiti iskljuivo preko banke

45

4)

CIRKULARNI EK = ek kojeg izdaje banka komitenta koji kod nje ima pokrie s ovlatenjem da ga naplati u bilo kojoj podrunici

187. EK isplata i regres zbog neisplateISPLATA ek se plaa po vienju. ek koji se mora platiti u RH mora se trasatu podnijeti na isplatu u roku od: 8 dana (15 dana ako mjesto izdavanja i plaanja razliiti) Isplata eka moe se osigurati avalom, a izjava o akceptu nema pravnog uinka. Imatelj nije duan primiti djelominu isplatu. REGRES Imatelj eka regres moe ostvariti protiv indosanta /trasanta i avaliste Podnoenje na isplatu i neisplatu mora biti utvreno javnom ispravom = protest zbog neisplate Protest zbog neisplate mora se podii prije proteka roka za podnoenje na isplatu. I kod eka postoji obveza notifikacije kao i kod mjenice. POSTOJI REGRESNA TUBA (sud izdaje platni nalog, rok za prigovor: 3 dana)

VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA: 1) OBVEZNOPRAVNI VP = sadre trabinu, u pravili novanu, koja pripada imatelju = mjenica, ek 2) STVARNOPRAVNI VP = sadre stvarno pravo (npr. zalono) = zalonice 3) KORPORACIJSKI VP = sadre pravo na lanstvo = dionice

46