Ja trgovac

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Dossier: Grad Zagreb

Čaj

Godina opreznog

rasta

Puls sektora 2012.

Kartično poslovanje

U fokusu

8 milijardi kuna

fiskalizirano u siječnjuFiskalizacija Borba

za svakog kupca

Čaj


5www.jatrgovac.hr Siječanj - Veljača 2013.

[email protected]

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Božana Lovaković, NielsenKatarina Litva, NHSMilanka Ćorić, NielsenMladen Kožić, GfK CroatiaBranka Bajt, OkomitoDavor Perkov, VPŠ LibertasMarina Kilić, novinar

Toliko smo dugo čekali i prizivali tu Uniju da bi sad, eto, netom prije njenog dolaska gotovo strepili od prvog susreta pa čak i zazirali od nje. Umjesto da joj krenemo u susret mi se povlačimo. Otvara nam

se tržište od 500 milijuna ljudi visoke platežne moći, a mi se okrećemo istoku i neimaštini još većoj od vlastite. Pa zar smo toliko nesigurni u sebe da predajemo borbu prije no li smo uopće odmjerili snage s takmacima sa zapada. Tko kaže da kod njih nema mjesta za naše proizvode, a

nismo im ništa još ni ponudili da bi pouzdano mogli znati. Paušalno govoreći iz vlastitog iskustva i zapažanja, svaki stranac koji posjeti našu zemlju bude oduševljen onime što proba, prvenstveno tu mislim na hranu. Zašto onda odmah krećemo s premisom da ju ne bi kupovali u njihovim su-permarketima kada bi im bila dostupna?Na našem tržištu, u pojedinim kategorijama proizvoda, možda nismo konkurentni cijenom jer teško da se možemo mjeriti njihovim volumenima i rabatima i zato razumijem strepnju u pojedinim sektorima proizvodnje u današnjim

uvjetima u kojima cijena diktira gotovo sve. No iskoristi-mo zato ono čime raspolažemo: kvalitetu i autohtonost što će na zapadu znati prepoznati i za što će biti voljni platiti više. To je upravo ono što i kod nas ljudi prepoznaju, ali se na žalost ne opredjeljuju za jeftiniji proizvod jer žele proći povoljnije, već zato što si ne mogu priuštiti bolji.Logično je da se nitko ne želi odreći tržišta Cefte na kojima smo prepoznati i dobro prihvaćeni te da se ulažu znatni napori da to tako i ostane, no ne smijemo svu energiju potrošiti samo na tu kartu koja jednako tako pruža samo privremenu sigurnost i opstanak. Jedno vrijeme dobro će doći mali predah i pregrupiranje, no kad tad doći će tre-nutak da više nećemo imati gdje uzmicati i zato čim prije treba promijeniti takav stav i način promišljanja te se okre-nuti prema naprijed, ne nazad, jer gotovo da smo došli do ruba ivice.

Maroje Sabljićglavni urednik

Naprijed! Ne nazad

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 24 / Besplatni primjerak

Kristina Črep, ValiconEmily O’Neill, IGDJana B. Marčelja, STeP Ri

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak, Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]



Čaj

Godina opreznog

rasta

Puls sektora 2012.


U fokusu

8 milijardi kuna


za svakog kupca

Čaj

“Otvara nam se tržište od 500 milijuna ljudi visoke platežne moći, a mi se okrećemo istoku i neimaštini još većoj od vlastite“

NA

KLA

DA

: 8.0

20 p

rimje

raka

6 Siječanj - Veljača 2013. www.jatrgovac.hr

Sadržaj Vijesti

6 | VIJESTI Investicije Agrokora od dvije mlrd. kn

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Mercator donirao pet tona voća i povrća

16 | PULS SEKTORA Godina opreznog rasta

18 | GOSPODARSKO-SOCIJALNA SLIKA HRVATSKE

Tmurna svakodnevica

20 | FISKALIZACIJA Uspješan start

ČAJ

30 | POSLOVNI SAVJETI7 taktika uspjeha malih trgovaca u 2013.

32 | DOSSIER GRAD ZAGREBGospodarsko srce Hrvatske

40 | INTERVJU: DARIO KOBEŠĆAK

Tržnice Zagreb

42 | POTROŠAČKI TRENDOVI Žene i kupnja

44 | KARTIČNO POSLOVANJE, Peglanje koje nitko ne izbjegava

52 | PROCESIRANO VOĆEDžem, pekmez, marmelada

58 | PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Kannan

60 | INTERVJU: CHRISTOPH TILL Henkel

62 | VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA

64 | GLOBALNA KRETANJAEvolucija trgovine iz susjedstva

66 | BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA

Eva iz srca mora u srca potrošača

67 | CJENOVNA POLITIKARat cijenama se ne isplati

68 | NOVO NA POLICI

70 | IZLOG

22str.

AGROKOR KONCERN

Agrokor u 2013. godini u Hrvatskoj planira investirati oko

dvije milijarde kuna, ali se s obzirom na situaciju u okruženju može dogoditi da iznos bude i manji, o čemu će se odlučiti tijekom godine,

Osobna potrošnja u prosincu potonula

6,1 posto

U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo pao

6,1 posto na godišnjoj razini, više nego mjesec dana prije i znatno više nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pre-težnu djelatnost, u prosincu nominalno pao za 2, a realno za 6,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prosinac je već 10. mjesec zaredom kako potrošnja pada, i to brže nego u studenom, kada je promet u trgovini na malo skliznuo 5,7 posto. Pad potrošnje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, smanje-nja raspoloživog dohotka i potrošačkog pesimizma.

Tedeschi: Lani smo rasli za pet posto

Prihod Atlantic grupe u 2012. go-dini vjerojatno je veći za 5 posto

od 4,7 milijardi kuna iz 2011. godine, a ove godine očekuje se sličan rast prihoda, kazao je Emil Tedeschi, pred-sjednik uprave Atlantica. “Članstvo Hrvatske u EU donijet će nam više pri-lika i marketinških alata. Moći ćemo brendirati naše hrvatske proizvode s Made in EU. Pripremamo se za organ-ski rast i međunarodnu ekspanziju”, zaključuje Tedeschi.

Investicije u ovoj godini dvije milijarde kuna

7Siječanj - Veljača 2013. www.jatrgovac.hr

AGROKOR KONCERN

izjavio je predsjednik Agrokora Ivica Todorić. U svakom slučaju, koncern trenutno u ladici ima pripremljene investicijske projekte vrijedne milijardu eura, otkrio je Todorić. Kao jedan od mogućih projekata naveo

je povećanje proizvodnje svinja i prerade mesa, što bi bio projekt vrijedan oko 350 milijuna eura, a među projektima su i nove tvornice stočne hrane, kao i nove farme. Govoreći o utjecaju izlaska Hrvatske

iz CEFTA-e na Agrokor kazao je kako bi određene probleme mogao imati PIK Vrbovec koji značajno izvozi u te zemlje, ali da je jedna od mogućnosti kupnja ili gradnja industrije mesa u nekoj od zemalja CEFTA-e.

Tesco zainteresiran za suradnju s hrvatskim

proizvođačimaBritanski trgovački lanac Tesco održao je B2B sastanke

pod nazivom “Hrvatska kao nabavno tržište za Tesco” s dvadesetak hrvatskih tvrtki koje bi željele plasirati svo-je proizvode na police Tesca, trećeg po veličini trgovač-kog lanca u svijetu. “Izuzetno smo zadovoljni održanim sastancima i već smo donijeli odluku o suradnji s nekim hrvatskim tvrtkama”, poručili su iz Tesca nakon sastana-ka. Riječ je o prvom u nizu planiranih susreta na kojima bi se poslovna suradnja mogla i proširiti, što bi moglo značiti da postoje izgledi kako će se na nekom budućem popisu naći i hrvatske prehrambene tvrtke.

Investicije u ovoj godini dvije milijarde kuna


Vijesti

Tvrtka Agristar iz Višnjevca otvorila je sredinom siječnja novi pogon za

proizvodnju filtar čajeva u Gospodarskoj zoni Tenja. Uz postojeću proizvodnju u Višnjevcu kraj Osijeka, novi pogon ukupne površine 850 četvornih metara omogućit će znatno povećanje proi-zvodnih kapaciteta, kao i novo zapo-šljavanje, poručuju iz tvrtke. U novi pogon se preselila proizvodnja čajeva u filtar vrećicama, dok proizvodnja čajnih mješavina-dodataka prehrani i poje-dinačnog ljekovitog bilja u rinfuznom pakiranju ostaje u Višnjevcu. “Može se reći da je 2012. godina završila uspješno za Agristar jer je, uz dovršetak projekta

izgradnje nove tvornice, tvrtka za svoje proizvode dobila i prestižno priznanje Best Buy Award za 2012/2013”, ističe Tomislav Kurbanović, direktor tvrtke.

Čakovečki mlinovi s 28 mil. kuna dobiti

Grupa Čakovečki mlinovi u 2012. je ostvarila 27,9 milijuna kuna dobiti, što

je značajan porast u odnosu na 2011. kada je dobit iznosila 8,6 milijuna kuna. Osim na matično društvo izvješće se odnosi i na tvrtke Radnik Opatija, Trgovina Krk, METSS Čakovec, Vražap Zadar, Trgostil iz Donje Stubice i Trgocentar iz Virovitice. Ukupni prihodi Grupe u 2012. iznosili su 1,1 mili-jardu kuna i veći su za četiri posto nego u prethodnoj godini. Tvrtka je u prošloj godini prema godini ranije povećala i ukupne rashode, za 2,4 posto, na 1,07 milijardi kuna. U izvješću Uprave se među ostalim navodi kako su Čakovečki mlinovi i cijela Grupa završili 2012. s rezultatima kojima mogu biti zadovoljni.

Agristar otvorio novi pogon za proizvodnju čajeva

Šest hrvatskih tvrtki dobilo zeleno svjetlo za izvoz u

Rusku FederacijuŠest hrvatskih tvrtki dobilo je odobrenje za izvoz

svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Ruske Federacije od nadležnih ruskih službi. Pravo izvoza u Rusku Federaciju ostvarila su dva objekta Vindije i po jedan objekt PIK Vrbovca, Belja, Koke i Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec. Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede zaprimila je početkom veljače dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije, kojim je šest tvrtki u poslovanju s hranom iz Hrvatske dobilo odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Carinske Unije, navode iz resornog ministarstva.

KARIJERE

Boris Lukšić mijenja Marina Dokozića na čelu Lidla Hrvatska

Mjesto pred-

sjednika Upra-ve trgovačkog lanca Lidl Hr-vatska, počev-ši od 1. ožujka 2013., preuzi-ma 37-godiš-nji Boris Lukšić, dosadašnji član Uprave za prodaju. Dosadašnji predsjednik Uprave Marin Doko-zić, koji je poduzeće vodio pune četiri godine, s istim datumom preuzima funkciju predsjednika Uprave Lidl Portugal. Boris Lukšić je karijeru u trgovačkom lancu Lidl Hrvatska započeo 2003. godine od kada je obnašao brojne funkcije. Godine 2010. prelazi na funkciju direktora prodaje, a ubrzo nakon toga postaje i član Uprave.

Ansgar Bornemann novi direktor Nestlé Adriatica

Ansgar Bor-nemann

od siječnja 2013. godine preuzeo je po-ziciju regional-nog direktora tvrtke Nestle Adriatic koja obuhvaća tržišta Slovenije, Hrvat-ske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Njegovo sjedište bit će u Beogra-du s uredima u Beogradu i Zagre-bu. Njegov prethodnik, Marco Travaglia, vratio se u Italiju te pre-uzeo poziciju glavnog menadžera poslovanja u Nestlé Purina PetCa-re za južnu Europu. Istovremeno, na poziciju direktora sjevernog dijela regije i glavnog menadžera poslovanja za tržišta Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine imenovan je Miljenko Vaić, bivši regionalni direktor prodaje.

Poslodavci otkazali kolektivni ugovor u trgovini

Hrvatska udruga poslodavaca u trgovini otkazala je kolek-tivni ugovor te djelatnosti jer, kako kažu, prema Zakonu o

reprezentativnosti takvi dokumenti ne mogu više imati nede-finirani rok trajanja. Otkazani je ugovor, kažu u HUP-u, na snazi od 1998. i nije odgovarao postulatima moderne trgovine. U Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) zabrinuti su zbog otkaziva-nja kolektivnog ugovora jer smatraju da je to uvod u sma-njenje plaća za zaposlene u trgovini koje u prosjeku iznose 4000 kuna neto. STH smatra da Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca nije imala nikakav razlog za otkazivanje Kolektivnog ugovora za trgovinu ocjenjujući da je otkazivanje žalostan i sramotan čin te zločin prema radnicima.

Dobit Plodina lani povećana gotovo 14 posto

Maloprodajni lanac Plodine prošlu je godinu završio s dobiti u iznosu od 39,9 milijuna kuna, što je gotovo 14 posto više u

odnosu na dobit iz 2011. godine. Ukupni poslovni prihodi Plodina lani su iznosili 3,19 milijardi kuna i bili su sedam posto viši od po-slovnih prihoda iz 2011., na što je prvenstveno utjecalo poveća-nje prihoda od prodaje robe na veliko i malo za sedam posto. Na povećanje poslovnih prihoda utjecalo je i širenje maloprodajnog lanca, budući da su tijekom 2012. otvorena četiri nova prodajna prostora – supermarketi u Novigradu i Novalji te hipermarketi u Rijeci i Zagrebu. Tako je na kraju 2012. maloprodajnu mrežu Plodina činio 71 supermarket, odnosno hipermarket ukupne površine od 130.500 m2.


Vijesti

KARIJERE

Peter Szabo novi direktor Unilevera u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH

Peter Szabo je imeno-

van za novog direktora Uni-levera u ze-mljama Adrije pa je tako od 1. veljače preuzeo odgo-vornost za vođenje Unileverovih tvrtki u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Novi mađar-ski direktor odgovoran je za učin-kovito poslovanje regije zajedno s Andrasem Gyenesom, koji je od 1. prosinca 2012. imenovan CEO-om Unilevera za regiju Mađarska i zemlje Adrije. Dosadašnja direkto-rica Unilevera za Hrvatsku, Slove-niju i BiH, Gordana Periškić, odlu-čila je napustiti Unilever nakon 15 godina rada u kompaniji.

Dukat će do kraja travnja iz poslovanja izdvojiti dostavnu djelatnost, objavljeno je iz te mliječne industrije. Sadašnjim, ali i novim vozačima dostavnih vozila bit će ponuđen nastavak suradnje kroz model vanjskog suradnika. Na ovakav su se po-tez u Dukatu odlučili zbog okrupnjavanja

i jačanja udjela velikih trgovačkih lanaca koji sve više investiraju u vlastite logističke kapacitete. Sadašnjim će vozačima Dukat osigurati stimulativne uvjete za nastavak suradnje, kažu u tvrtki. Inače, glavni Du-katov konkurent – Vindija, već funkcionira prema takvom modelu dostave.

Dukat izdvaja dostavu i nudi ugovore vozačima • • •

Perutnina Ptuj je u svrhu racionalizaci-je i optimizacije poslovanja sklopila

sporazum o suradnji kojim će djelatnost distribucije proizvoda Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec na hrvatskom tržištu obavljati poduzeće iz sustava Agrokora. Sporazum će se početi primjenjivati od 1. travnja ove godine, a osim smanjenja troškova i racionali-zacije poslovanja, bitan element za donošenje ovakve odluke je uspješno savladavanje povećane tržišne konkurencije u europskim okvirima u kojima će se naći Hrvatska polovinom ove godine kada budu ukinute dosadašnje granice. Direktor Perutnine Ptuj -

Pipo Čakovec Predrag Šegović naglasio je da ustupaju na uporabu manji dio distribu-tivnih kapaciteta specijaliziranoj tvrtki za ovu vrstu djelatnosti, a veći dio skladišta, uključujući i vozni park, prodat će na slo-bodnom tržištu po povoljnim uvjetima.

Agrokor će distribuirati proizvode Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec

Izvoznici bi mogli gubiti 350

milijuna kuna godišnje

S danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska prestaje biti članica

Cefte. Što će to značiti za izvoznike koji na ta tržišta godišnje izvoze oko 645 milijuna dolara hrane, trenut-no nitko ne može reći. U najboljem scenariju, carinske regulative se neće drastično mijenjati. U najgo-rem slučaju, kako se može iščitati iz poruka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izvoznici će godišnje gubiti 350 milijuna kuna, a uz to bi bez posla moglo ostati između 3000 i 4000 ljudi. S druge strane, iz Hrvatske gospodar-ske komore (HGK) tvrde kako je većina prehrambenih kompanija već proana-lizirala učinke, prednosti i nedostatke otvaranja EU i gubitka Cefte tržišta. “Izlaskom iz Cefte ugrožava se pozicija na našem najvitalnijem tržištu, a pro-cjenjuje se da će novi nameti na tim tržištima prelaziti 50%”, kažu u HGK-u.

Pevec širi poslovanje, otvara

centar u MakarskojNakon uspješno provedenog stečaja,

tvrtka Pevec d.d. nastavlja širiti mrežu prodajnih centara. U ožujku će biti otvo-ren prodajni centar Makarska, a u prvoj polovini godine planira se i proširenje na području Zagreba čime bi se ukupan broj njegovih prodajnih centara povećao na 14. Kako su izvijestili iz Peveca, centar u Makarskoj ima 4000 četvornih metara prodajnog prostora i zaposlit će 25 novih djelatnika. Iz Peveca navode da su 1. siječ-nja njihovi zaposlenici potpisali ugovore o radu na neodređeno vrijeme, čime je završen stečajni preustroj tvrtke.

Zoran Mabić novi direktor prodaje Karlovačke pivovare

Zoran Mabić

imenovan je za direktora prodaje i člana menad-žment tima Karlovačke pivovare te će biti od-govoran za daljnji razvoj i imple-mentaciju prodajnih kapaciteta i strategija Karlovačke pivovare s ciljem postizanja optimalnog po-ložaja na tržištu, tržišnog udjela i pozicioniranja marki. Mabić je stekao bogato iskustvo radeći kao direktor prodaje i marketinga za jugoistočnu Europu u kompaniji one2play te kao direktor prodaje u Alca grupi. Tijekom obrazovanja stekao je dva magisterija: na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu te Executive MBA na CBA.

Grupa Podravka u protekloj je godini poslovala s gubitkom od 20,1 milijuna kuna, a glavni uzročnik gubitka su jednokratne

stavke koje u razini neto dobiti ukupno iznose 131,8 milijuna kuna, te se prvenstveno odnose na usklađenja vrijednosti mate-rijalne i nematerijalne imovine te otpremnine u skladu s progra-mom zbrinjavanja viška zaposlenika. Bez jednokratnih stavki neto dobit Grupe Podravka u 2012. godini iznosi 111,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 7 posto u usporedbi s godinom ranije. Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2012. godini iznosila je 3,63 milijarde kuna te je na istoj razini kao 2011. godine. Prodaja stra-teškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 2,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje prodaje od 1 posto, dok je prodaja SPP Farmaceutika porasla za 4 posto, na 827,4 milijuna kuna.

Podravka prošlu godinu zaključila s gubitkom od 20

milijuna kuna

Spar otvorio kvartovski supermarket u centru Zagreba

Trgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je u centru Zagreba kvartovski supermarket površine 300 četvornih metara. Pro-

davaonica se nalazi na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice te je prvi kvartovski supermarket ovoga lanca koji je smješten u središtu Zagreba. “Nakon sedam Interspar hipermarketa u zagrebačkim trgovačkim centrima te dva kvartovska Spar supermarketa u no-vozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar Hrvatska otvorio je novi gradski supermarket namijenjen brzoj i svakodnevnoj kupovini”, navode iz tvrtke te dodaju da se radi o moderno ure-đenom prostoru s bogatom ponudom dnevno svježih namirnica te toplotekom.


Vijesti

KARIJERE

Novi direktori marketinga i opskrbnog lanca u Podravci

Uprava Podrav-

ke donijela je Odluku o imenovanju Gordane Periškić za direktoricu sektora Mar-keting i Iva-na Galovića za direktora Lanca opskr-be Podravke. Gordana Pe-riškić u Po-dravku dola-zi s pozicije regionalnog Country menadžera te članice Uprave Unilevera za Hrvatsku i još pet zemalja regije. S radom u Podravki počela je 21. siječnja 2013. godine. Ivan Galo-vić bit će nadležan za organizacij-sku cjelinu koja će objedinjavati nabavu, proizvodnju i logistiku. Galović u Podravki počinje raditi 1. ožujka.

Roko Vodopija novi predsjednik Uprave Dione

Roko Vodo-pija od 1.

siječnja 2013. godine preu-zeo je dužnost predsjednika Uprave trgo-vačkog lanca Diona, pri-općeno je iz Gavrilovića u čijem sastavu posluje ova maloprodajna tvrtka. Vodopija iza sebe ima bogato međunarodno iskustvo upravljanja različitim segmentima poslovanja u vodećim regionalnim tvrtkama srednje i jugoistočne Europe. Kao Predsjednik Uprave, Vodopija će razviti strategiju po-slovanja i voditi Dionu kroz proces transformacije.

Tradicionalna baranjska Vinceška u Belju manifestacija je kojom se

obilježava početak nove vinogradarske sezone, od koje se puno očekuje, ali bila je to i prigoda za rezimiranje prošlogo-dišnjih vinogradarsko-vinskih aktivnosti, odnosno za najavu novih investicija. Trenutačno raspolažemo s 583 hekta-ra vinograda, a čim vremenski uvjeti dopuste krenut ćemo u sadnju novih 57 hektara graševine, kaže Goran Pajnić, predsjednik beljske uprave naglašava-jući kako se na Belju proizvodi oko tri milijuna litara vina, ali vrlo brzo, već za dvije godine, kada mladi vinogradi budu u punom rodu, proizvodnja će biti pet

milijuna litara. U ovom trenutku Belje na zalihama ima približno dva milijuna litara, što Pajnić naziva normalnim prije-laznim količinama.

Gavrilović dio proizvodnje seli iz Petrinje u Čitluk

Mesna industrija Gavrilović odlučila je prese-liti dio proizvodnje u BiH. Naime, ulaskom

Hrvatske u EU Gavrilovićevi proizvodi na tržištima regije bit će znatno skuplji pa su u tvrtki odlučili dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u Čitluk u Bosni i Hercegovini kako zbog poskupljenja ne bi izgubili tržište zemalja CEFTA-e iz koje Hrvat-ska mora izaći. U Čitluku, kamo sele proizvod-nju obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda, pokrenuli su suradnju s tvrtkom GIPI d.o.o. Ističu da premještaju proizvodnju onih proizvoda koji se na tom tržištu najbolje prodaju. To je ujedno i prvi proizvodni iskorak Gavrilovića izvan Hrvatske, u kojem, kako kažu, neće imati dodatna ulaganja u proizvodnju jer ona odlazi u postojeći pogon tvrtke koja im je novi strateški partner.

Belje sadi 57 hektara novih vinograda i širi proizvodnju

Agrokor ušao u projekt otvorenih inovacija

Koncern Agrokor i kompanija NineSigma, jedna od vodećih svjetskih kompanija u provođe-

nju koncepta otvorenih inovacija, potpisali su 1,5-godišnji ugovor o suradnji. Ugovor, kojim se Agrokoru posredno otvara suradnja s mrežom od preko dva milijuna inovatora iz različitih područja u više od 140 zemalja, potpisali su predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i predsjednik uprave NineSigme za Europu Rick Wielens. “Ovim ulaganjem započinjemo s usvajanjem nove inovacijske strategije“, kazao je Todorić na pred-stavljanju projekta dodajući kako je krajnji cilj suradnje stvaranje izvoznih proizvoda koji će biti prihvaćeni na međunarodnom tržištu.

www.jatrgovac.hr

Pekarne Klara prepolovile gubitak

Grupa Zagrebačke pekarne Klara

prošlu je godinu zavr-šila s gubitkom od 7,5 milijuna kuna, što je dvostruko manje u od-nosu na više 14 milijuna kuna gubitka iz 2011. godine. Osim na matič-no društvo, rezultati se

odnose i na tvrtku Prehrana trgovina d.d., u kojoj Zagrebačke pekarne Klara imaju vlasnički udio od 60,94 posto, te tvrtku za poslovanje nekretninama Desortis d.o.o, koja je u stopostotnom vlasništvu Z.P. Klare., a Grupi je sredinom prošle godine pripojena tvrtka kćer Klara trade d.o.o. Inače, Grupa Z.P. Klara prošle je godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od gotovo 329 milijuna kuna, što je za 33 milijuna kuna, odnosno 11 posto više u odnosu na prihode iz prethodne godi-ne. Ukupni rashodi Grupe istodobno su povećani za 8,6 posto, na 336 milijuna kuna. Tvrtka je na kraju prošle godine imala 761 zaposlenika.

Ove godine bez pravog oporavka maloprodaje

Iako je u prosincu 2012. godine očekivano trgovina na malo ostvarila rast na mjesečnoj razini (13,5% realno, odnosno 13,3% nominalno), na

godišnjoj su se razini negativna kretanja intenzivirala, pišu analitičari Raiffeisen banke. Promet od trgovine na malo u spomenutom je mjesecu zabilježio realan pad od 6,1% godišnje, dok je u nominalnom izrazu pad iznosio 2,0% godišnje. Na razini cijele godine, analitičari RBA procjenjuju da je realni pad trgovine na malo iznosio 4,1% u odnosu na 2011. godi-nu. U ovoj godini RBA analitičari ne očekuju oporavak trgovine na malo, iako predviđaju da će stopa rasta ipak biti blago pozitivna. Međutim, to će više biti posljedica učinka baznog razdoblja s obzirom na razmjerno visoke stope pada tijekom prošle godine, nego pozitivnih kretanja.

Drogerijski lanac dm-drogerie markt četvrtu

godinu zaredom izabran je za najpoželjnijeg poslodavca u anketi portala MojPosao. U anketi je dm dobio 15,1 posto ukupnih bodova, što je povećanje od 1,7 postotnih bodova u odnosnu na rezultate prethodnog istraživanja. Na drugom mjestu je Ina s 3,1 posto bodova. Velik skok napravila je Pliva koja je prošle godine

bila deseta, a sada je treća s 2,5 posto bodova. U prvih 10 tvrtki nalaze se redom i T-HT, Agrokor, Atlantic grupa, IKEA, Müller i Zagrebačka banka, pri čemu su IKEA i Müller prvi puta među najboljih deset.

dm četvrtu godinu uzastopno najpoželjniji poslodavacu


Društveno odgovorno poslovanje

KOZMO

Drogerijski lanac Kozmo donirao je 152.000 kuna Hrvatskom

centru za razminiranje (HCR), a sredstva će biti korištena za financi-ranje projekta razminiranja u mjestu Zaseok Baždarići uz naselje Paljuv u općini Novigrad, tlocrtne površine 25.000 m2. U posljednjih nekoliko mjeseci građani Hrvatske kupnjom prigodnih razglednica prikupljali su sredstva namijenjena razminiranju u sklopu akcije “Volim Hrvatsku, ku-pujem u Kozmu”. Taj je iznos potom udvostručen sredstvima Vlade SAD-a i ITF-Enhancing Human Security iz

Ljubljane (Ustanova za unaprjeđenje sigurnosti ljudi). Iz Kozma navode kako su ovom akcijom željeli osvi-jestiti ovaj veliki problem te na taj način pridonijeti sigurnosti građana i očuvanju života. Primopredaji donacije nazočili su Dijana Pleština, ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH, Krešimir Profaca, predsjed-nik Uprave drogerije Kozmo, Miljen-ko Vahtarić, ravnatelj HCR-a, Marija Plešec Pongrac, voditeljica ITF ureda u RH, Joso Klapan, načelnik općine Novigrad, i Davor Lonić, koordinator razminiranja u Zadarskoj županiji.

Lidl pomogao Dječjem vrtiću Krijesnica u

Hrvatskoj Kostajnici

Trgovački lanac Lidl nastavio je sa svojim huma-nitarnim aktivnostima u Hrvatskoj donacijom

novčanih sredstava i robe za Dječji vrtić Krijesnica iz Hrvatske Kostajnice. Spomenuti dječji vrtić se trenutno nalazi u financijskim problemima pa će donacija Lidla u iznosu od 10 tisuća kuna, od čega je jedan dio novčani a drugi u prijeko potrebnim prehrambenim proizvodima te igračkama, olakšati svakodnevni život ove ustanove. Donirani proizvodi uključuju višemjesečnu zalihu žitarica za doru-čak, čokoladne namaze, prutiće od žitarica, med, mlijeko te čaj i prepečenac, a mališani su darovani i mnoštvom različitih igračaka te priborom za likovno izražavanje kako bi im boravak u vrtiću bio ljepši, kreativniji i ugodniji. Dječji vrtić Krijesnica sagrađen je 1977. godine. Za vrijeme domovinskog rata je de-vastiran, a obnova je dovršena 1996. i 1997. godine, kada je vrtić ponovno započeo s radom.

Mercator donirao voće za dječje

domove i 90 obiteljiDonacijom voća i povrća za dječje

domove i ugrožene obitelji Mercator Hrvatska nastavio je s društveno odgo-vornom kampanjom usmjerenom na po-pularizaciju voća i povrća u svakodnevnoj prehrani hrvatskih građana. S tim ciljem Mercator već nekoliko godina tijekom siječnja i veljače provodi akciju “5 na dan” u kojoj se voće i povrće dijeli prema

bojama i učinkovitosti na organizam te se u trgovinama ovoga trgovca svakoga tjedna nudi izbor sezonskog voća i povrća po sniženim cijenama. “Donacijom više od pet tona voća i povrća dječjim domovima diljem Hrvatske i distribucijom paketa za 90 najugroženijih obitelji u Hrvatskoj želi-mo pravovremenom reakcijom odgovoriti na potrebe društva u kojem poslujemo, a želja nam je donatorsku akciju ’5 na dan’ iduće godine još više proširiti diljem Hrvatske”, naglasio je Samo Gorjup, pred-sjednik uprave Mercatora-H.

Kozmo darovao 152 tisuće kuna za razminiranje

Dobivanjem prestižnog certifikata Poslodavac partner i ostvarivanjem maksimalnog rezultata u kategoriji rada, motivacije i nagrađivanja Zagrebačka pivovara svrsta-la se među vodeće tvrtke u motiviranju i nagrađivanju

zaposlenika. Učestalo praćenje radnog učinka i adekvatno nagrađivanje zaposlenika jedne su od ključnih odrednica poslovanja Zagrebačke pivova-re, ali isto tako i poruka za nove zaposlenike, ističu iz pivovare. “Komunikacija i nagrađivanje

zaposlenika visoko su na listi prioriteta Uprave i mogu po-služiti kao primjer većini drugih tvrtki koje, i kad imaju razvijene procese upravljanja ljudskim resursima, često zaostaju u području sustavnog praćenja kvalitete rada svih zaposlenika i

njegova povezivanja s nagrađi-vanjem.” Za uspjeh u uprav-ljanju ljudskim potencijalima Zagrebačkoj pivovari certifikat je dodijelila tvrtka Selectio, vodeća savjetnička kuća u području upravljanja ljudskim resursima.

Zagrebačka pivovara dobitnik certifikata Poslodavac partner • • •

AD

V 11

1/20

13 H

R

Je li vaš protok robe pregledan? Vaši rokovi kratki? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fi ksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a.

Servisni telefon +385.1.3436926 www.gw-world.com

Savršena logistika. Veća učinkovitost. Diljem svijeta.

GW_111_JAtrgovac_208x297+3.indd 1 13.01.13 23:14


Puls sektora

Čime započeti osvrt o tržišnim kretanjima, a da ne zvučimo sumorno i s prizvukom neutemeljenih predviđanja ili

pretenciozne retorike? Činjenicama? A što nam drugo preostaje?

Dakle, stopa nezaposle-nosti je koncem 2012. godine prešla 21% (po privremenim poda-

cima DZS-a), BDP je “vidio plus” samo u turističkoj sezo-ni, a godišnja stopa inflacije nam je dosegnula najvišu točku od 2008. godine. U ovakvoj situaciji previđanje pozitivnog pomaka našeg gospodarstva, a time i ma-loprodajnog sektora, dovodi nas kako već spomenusmo na sklizak teren. Povjerenje hrvatskih potrošača je na sad već uobičajeno niskim grana-ma, pa smo tako i dalje među pet najpesimističnijih zemalja Europe (uz Italiju, Portugal, Mađarsku i Grčku).

NAPOKON POMAKNielsenov Growth Reporter, istraživanje koje objedinjuje podatke o prodaji svih ka-tegorija koje se prate putem panela maloprodaje (najma-nje dvije godine) pokazalo je porast potrošnje tijekom 2012. u odnosu na 2011. godinu. Pozitivno kretanje ostvareno je u svim kvarta-lima, ali se rast maloprodaje zabilježen u zadnjem tromje-sečju 2011. godine nije pono-vio jednakim intenzitetom u zadnjem kvartalu 2012. Ipak, na godišnjoj razini u 2012. godini bilježimo ukupni rast od 1,8%, od čega +0,2% do-lazi od povećanja cijena, dok

je količinski rast 1,6%, što je ipak najviša godišnja stopa oporavka od početka krize. Djelomičan oporavak malo-prodaje (sve se nekako ska-njujem reći “rast”) možemo dijelom pripisati uspješnoj turističkoj sezoni te iznadpro-sječno toplom ljetu. Nielsenov Indeks povjerenja potrošača svake godine pokazuje “rast” od prosječno jednog boda

nakon rujanskog mjerenja, ali se do konca godine taj “rast” istopi. Spomenuti oporavak, odnosno rast maloprodaje

dolazi ponajprije od kategori-ja prehrane koje u 2012. godi-ni bilježe vrijednosni rast od 3,9%, dok kategorije nepre-hrane vrijednosno stagniraju na -0,6%, ali im je komadna prodaja pala za -2,8% u odno-su na 2011. godinu.

REZULTATI U PREHRANIVećina kategorija prehrane bilježi rast (vrijednosno),

dok je pad prisu-tan u svega neko-liko njih. Najveći rast prodaje vri-jednosno zabilje-žili su smrznuto meso (+28,1%),

kobasice (+16,9%), vino (+9,2%), svježe meso (+9,0%), dodaci kolačima (+9,8%), voda (+8,9%) i

keksi (+7,1%). Neke kategorije bilježe visok rast, poput male kategorije pakiranih kroasana (+30,6%) - dijelom zbog ulaska novih igrača, a dije-lom zbog inovacija. Najveći količinski pad bilježi katego-rija konzervirane tunjevine (-14,0%), žvakaćih guma (-8,3%) te ledenih čajeva (-7,6%). Rast kroasana nije “izvukao iz minusa” grupu slatkiša (-7,6% količinski), jer najveće kategorije (čo-kolade i praline) bilježe pad (veći komadni nego vrijed-nosni ) uslijed povećanja cijena i trenda smanjivanja

Kategorija prehrane dala je glavni poticaj lanjskom oporavku maloprodaje

Godina opreznog rasta

Kretanje panela maloprodaje

Izvor: Nielsen

Nominalni rast-uključujući diskontereNominalni rastKoličinsko kretanjeVrijednosno kretanje


veličine pakiranja. Zanimlji-vo je da kategorija čokolada za kuhanje vrlo dobro pod-nosi krizu - vrijednosno je bez promjene, dok količinski raste 1,8%. Keksi bilježe jednak vrijednosni (+7,1%) i

komadni rast (+6,9%), a količinski rastu 5,2%.Grupa toplih napitaka dobro se nosi s padom kupovne moći – raste +4,2%, što do-lazi ponajprije od rasta kave (+4,4% vrijednosno i 1,9%

količinski) i kakaa (+7,3% no količinski pada -2,0%), dok čajevi rastu po svim pokaza-teljima (+1,6% vrijednosno i čak 4,0% komadno uslijed

ulaska jeftinih brendova).Dakle, hrane se ne odričemo, kuhamo, pijemo (zbog rasta vina i mineralne, rekli bismo da je gemišt omiljena kom-binacija) i pečemo kolače, no ipak manje kupujemo pojedi-ne vrste proizvoda (tunjevina u konzervi, žvakaće gume) te smo dodatno uštedjeli pri kupovini kategorija nepre-hrane.

ŠTEDNJA NA NEPREHRANIU kategorijama neprehrane zabilježili smo vrijednosni rast deterdženata za ručno pranje posuđa (+6,3% te komadno +4,8%), gelova za tuširanje (+4,3% vrijednosno

i samo 1% komadno), krema za lice (+3,3% i komadno +4,6% uslijed inovacije “BB kreme”) te boja za kosu (+2,7% i 1,7% komadno).

Najviši pad bilježe sred-stva za čišćenje WC-a (-15,0% i -19,8% komadno), osvježivači

prostora (-14,0% te -12,6% komadno), sredstva za obli-kovanje kose (-8,4% i komad-no -10,3%) te prezervativi (-5,4% i komadno -6,1%). Kad možemo očekivati rast kategorija neprehrane? Ne-zahvalno je predviđati jer su kategorije neprehrane teže pogođene padom kupovne moći - trgovačke robne mar-ke iznimno su jake u ovim kategorijama (papirnata kon-fekcija, njega tijela i lica itd.), no i njihove cijene su rasle i dovele ih blizu etabliranim brendovima koji su snižavali cijene po jedinici u zadnje dvije godine. Ipak nije sve tako sivo – prostora za rast ima, ne samo u kategorijama prehrane. Ako nam prostor za rast nije očit, trebamo ga stvoriti, što nam pokazuje uspješan rast kategorija kroz inovacije u neprehrani (BB kreme za lice).Što nam donosi 2013? Osim ulaska u EU, nadamo se još uspješnijoj turističkoj sezoni, još jednom iznadprosječno toplom ljetu koje će donijeti rast sezonalnih “ljetnih” kate-gorija što bi moglo rezultirati još jednom godinom oprez-nog rasta.

1,8%u 2012. ukupni rast maloprodaje iznosio je

Količinski rast od 1,6% u 2012. najviša je stopa oporavka od početka krize

Božana LovakovićVoditelj ključnih klijenata, Nielsen

Godina opreznog rasta

Indeks povjerenja potrošača (Hrvatska i svijet)

Izvor: Nielsen

HrvatskaSvijet


Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske

Poražavajući su zadnji podaci o pokazateljima siromaštva Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je stopa rizika

od siromaštva porasla s 20,6% u 2010. na 21,1% u 2011. godini. Ako se zna da je ta stopa još u pretkriznoj 2008. iznosila 18,9%, onda su jasni obrisi negativnog trenda koji se očituje u porastu broja osoba s primanjima ispod praga rizika od siromaštva koji za samačko kućanstvo iznosi 2020 kn, za četveročlano kućanstvo 4242 kn, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece 3030 kn. U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva znatno veća od prosjeka EU 27 od 16,5%, dok tek nekolicina zemalja ima neznatno veću stopu rizika od siromaštva od Hrvat-ske, a to su Bugarska, Grčka, Rumunj-ska i Španjolska.

SIROMAŠTVO ĆE RASTIMeđutim, ni kod jedne od navede-nih zemalja ta razlika u usporedbi s Hrvatskom nije statistički značajna, što nam govori kako je siromaštvo praktički podjednako zastupljeno u Hrvatskoj i u navedenim zemljama. Posebno zabrinjava rast stope rizika

od siromaštva kod zaposlenih s 5,0% u 2010. na 5,3% u 2011. godini, što je pokazatelj povećane rizičnosti od si-romaštva zaposlenih koji su, u odnosu na samozaposlene, nezaposlene, umi-rovljenike i ostale neaktivne, najmanje rizična kategorija. Procjene su kako će u 2012. godini stopa biti još veća s obzirom na provođenje gospodarskog modela štednje čije se negativne po-sljedice u najvećoj mjeri odražavaju upravo na zaposlene. Materijalna deprecijacija u Hrvatskoj - kao poka-zatelj materijalnih uvjeta koji utječu na kvalitetu života kućanstava i prika-

zuju postotak osoba koje si, isključivo zbog financijskih razloga, ne mogu priuštiti tri od devet stavki materijal-ne deprecijacije - iznosi 34%. Primje-rice, 9,7% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti odgovaraju-će grijanje u najhladnijim mjesecima, zatim 69,3% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće i 16,9%

osoba koje si ne mogu svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu. Također je bitno spomenuti da 64,5% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredsta-va, a 26,4% osoba žive u kućanstvi-ma koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije. Kao i ranijih godina, u najtežoj materijalnoj situaciji žive stariji od 65 godina kod kojih stopa rizika od siromaštva izno-si 46,6%, a to se poglavito odnosi na žene koje žive same, zatim jednoro-diteljske obitelji, obitelji s troje ili više djece te nezaposlene.

MAKROEKONOMSKI UVJETIAnaliza izvještaja Financijske agencije pokazuje kako je od siječnja do prosin-ca 2012. broj blokiranih građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje poras-tao za 16,19%, s 211.234 na 245.441.

Iznos ukupnog duga građana zbog neizvršenih osno-va za plaćanje u promatranom raz-

doblju porastao je za trećinu, s 13,2 na 17,68 milijardi kuna. Godišnja prosječ-na stopa inflacije za 2012. godinu iz-nosila je 3,4%, što je značajan porast u odnosu na godinu ranije kada je izno-sila 2,3%. Intenzivniji inflatorni pritisci kojima su u najvećoj mjeri pridonijele cijene energenata, a potom i prehrane, započeli su od kolovoza kada je stopa inflacije iznosili velikih 4%, dok je u

TMURNA svakodnevica

Katarina LitvaGospodarska savjetnica, NHS

U hrvatskom gospodarstvu teško je detektirati bilo kakve pozitivne trendove. Prevladavajuća kretanja su već dugo vremena gotovo isključivo negativna, a niti pogled u budućnost ne donosi mnogo ohrabrenja

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj od 21,1% jedna je od najvećih u Europi


rujnu s 5% dosegla najvišu razinu zabi-lježenu tijekom 2012. godine. Prosinac je, pak, donio rast potrošačkih cijena za 4,7% na godišnjoj razini. Inače, važno je naglasiti kako se stopa inflacije veća od 3% smatra pokazateljem “bolesnog” gospodarstva. Povećanje stope PDV-a na 25% kumulativno je uzrokovalo niz poskupljenja, a nastavak porezne pre-sije u 2013., kao što je ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenje stope od 5% na kruh, mlijeko, lijekove i druge kategori-je proizvoda, prouzročit će još snažnije inflatorne pritiske. Analizom troškova života četveročlane obitelji u proteklih

godinu dana, imajući u vidu i poslje-dični utjecaj inflacije, može se zaključiti kako su mjesečni troškovi života porasli prosječno za 350 kuna, a u 2013. godini može se očekivati rast troškova života za dodatnih nekoliko desetaka kuna na razini mjeseca. Također, planirano uvođenje poreza na imovinu dodatno će opteretiti kućne proračune mnogih građana. Promatrajući kretanje na trži-štu rada, od prosinca 2011. do veljače ove godine, može se primijetiti da je broj nezaposlenih porastao s 315.438 na 370.133 ili za 17,34%, a stopa regis-trirane nezaposlenosti dosegla je razinu od visokih 21,1%. Analiza kretanja broja nezaposlenih od kolovoza prošle godine, kada obično prestaju sezonska

zapošljavanja, pokazuje kako je broj ne-zaposlenih mjesečno rastao za 14.921 i uz isti mjesečni trend te ostale neizmi-jenjene uvjete može se očekivati kako bi broj nezaposlenih u ožujku 2013. go-

dine mogao doseći zastrašujuću brojku od 400.000. Međutim, negativne brojke tu ne staju. Naime, na razini godišnjeg prosjeka zabilježen je i pad industrijske proizvodnje za 5,5% u 2012. u odnosu

na prethodnu godinu. Najizraženiji pad zabilježen je u području rudarstva i vađenja (-15,7%), zatim u prerađi-vačkoj industriji (-5,1%) i nešto manje intenzivan od 2,2% u području opskrbe električnom energijom, plinom, pa-rom i klimatizacijom. Promatrajući po mjesecima, lani je najintenzivniji pad industrijske proizvodnje, od 7,7%, zabi-lježen u rujnu, što se terminski poklapa s najvećom zabilježenom inflacijom koja je u rujnu dosegla najveću razinu sa spomenutih 5%.

KUPOVNA MOĆAritmetička sredina prosječnih neto plaća za prvih 11 mjeseci 2012. go-dine iznosi 5477 kuna. U razdoblju

od prosinca 2011. do studenog 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je prosječna razina cijena bilježila sve veći rast, što

je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,45% po mjesecu u promatranom vremenskom razdoblju.

Porast razine cijena je intenzivniji od pada neto plaća, a rezultat toga je realno veći pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan. Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći dohotka koja u rujnu 2012. pokazuje najveći pad i to od 6,61% u odnosu na prethodni mjesec, što je u prvom redu posljedica visoke inflacije. Naime, na-vedeno je posljedica rasta cijena pre-hrane i režija, ponajprije struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je uz-rokovano sušom i rastom cijena ener-genata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište. Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer je primjetno da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine kada još nisu nastupile posljedice suše i od tada konstantno pokazuju sve veće vrijed-nosti iz mjeseca u mjesec. Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali riječ je o smanjenju cijena koje nije značajno jer je posljedica se-zonskih sniženja. Za cijelo promatrano razdoblje (od prosinca 2011. do stude-nog 2012.) kupovna moć dohotka pala je za približno 6% te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljede-ćem razdoblju. Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, ukinuta je nulta stopa PDV-a te uvedena stopa od 5% za kruh, mli-jeko, lijekove i knjige, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala, a posebno je osjetljivo poskupljenje kruha i mlijeka jer su to namirnice koje zadovoljavaju osnovne egzisten-cijalne potrebe građana. Uvjetovano jačanjem eura, lošim trendovima rob-ne razmjene te neizvjesnošću u javnim financijama u prvih nekoliko mjeseci tekuće godine možemo očekivati la-gano slabljenje kune, što ujedno znači dodatan pritisak na već rastuće cijene i povećanje rata kredita u eurima kod već prezaduženih građana.

Mjesečni troškovi života u 2012. su porasli prosječno za 350 kuna

pad kupovne moći u prošloj godini6%


Fiskalizacija

Oprečni stavovi i po-gledi koji su u pro-teklih nekoliko mje-seci lomili koplja je

li fiskalizacija prilika za rast ili put u propast hrvatskog gospodarstva, rezultirali su brojnim i ništa manje žučnim raspravama između poduzetnika - obveznika fiskalizacije i državnih institucija koje zakon im-

plementiraju. Kakvi će biti konačni učinci uvođenja fiskalnih blagajni tek ostaje za vidjeti nakon što svi sek-tori, trgovina od 1. travnja i svi ostali od 1. srpnja, implementiraju fiskalne blagajne u svoje poslovanje. Nakon protoka određenog vremena moći će se raditi analize stanja i sinteze za-ključaka. Danas, pak, mo-žemo govoriti o načinima implementacije i učincima nakon prvog mjeseca pro-vedbe, koji su poslužili kao svojevrstan lakmus papir za sve ostale obveznike fiska-lizacije na koje se zakon još ne primjenjuje.

SUSTAV FUNKCIONIRAIz Porezne uprave je uspješ-no odrađen veliki posao

uvođenja fiskalizacije u prometu gotovinom, ističu iz Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva finan-cija. Pritom naglašavaju kako od samog početka produkcijskog rada servisa za zaprimanje podataka (27. prosinca 2012. godine) pa do danas nije bilo niti jed-nog prekida u radu sustava fiskalizacije niti je sustav

radio otežano na bilo koji način. Ukupno je od 1. do 31. siječnja 2013. godine fiskalizirano više od 118 milijuna računa u ukupnom iznosu od 8 milijardi i 45 milijuna kuna. U periodu

od 8. do 31. siječnja po-rezni je nadzor obavljen u 9154 ugostiteljska objekta pri čemu je otkriveno 454 prekršajnih radnji, u 422 objekta nedostaci su otklo-njeni u zadanom roku, dok je šest poslovnih prostora zapečaćeno. Najčešći nedos-taci koji su otkriveni u po-

reznom nadzoru odnose se na neprovođenje postupka fiskalizacije u prometu goto-vinom u cjelini ili obveznici fiskalizacije od Financijske agencije nisu nabavili di-gitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za iden-tifikaciju obveznika fiskali-zacije prilikom elektroničke

razmjene podataka. Nadalje, sadržaj računa nije bio pri-lagođen s podacima potreb-nim za potrebe provedbe postupka fiskalizacije kao što je vrijeme izdavanja ra-čuna (sat i minuta), oznaka osobe na naplatnom uređa-ju, oznaka načina plaćanja računa (novčanica, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo) ili računi ne sadrže Jedinstveni identifikator računa odnosno zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije. “U daljnjem provođenju poreznog nadzora više se neće izricati opomena obveznicima fiskalizacije koje se zatekne u prekršaju

već će se izri-cati zabrana obavljanja djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija i

izricanjem novčanih kazni za porezne prekršaje pa slijedom navedenog savje-tujemo svim obveznicima fiskalizacije, koji će biti obvezni fiskalizirati račune od 1. travnja i 1. srpnja 2013. godine, da na vrijeme obave sve predradnje kako bi mogli provoditi postu-

pak fiskalizacije izdavanja računa”, poručuju iz Porez-ne uprave.

NEPLANIRANO VISOKI TROŠAKDa sustav funkcionira na zadovoljavajućoj razini po-tvrđuje i iskustvo članova Hrvatske interesne udruge ugostitelja (HIUU) iz koje ističu da se, unatoč manjim problemima koji su se po-

javili prvih dana primjene Zakona o fiskalizaciji, može konstatirati da sustav nor-malno funkcionira. Rijetki su bili zastoji u internetskoj vezi i povezivanju sa susta-vom Porezne uprave, kažu, a najviše izazova su imali oni ugostitelji koji su u zadnji tren krenuli u provedbu procesa pa su morali čekati na instalaciju programa i podršku angažirane infor-matičke kuće ili su odabrali lošije informatičko rješenje koje je prouzročilo tehničke probleme i dodatne izdatke. U Udruzi smatraju kako ni do ovih problema ne bi doš-lo da se uvođenje fiskaliza-cije nije radilo 20 dana pred kraj godine, bez kvalitetnih radionica i treninga koji su u drugim zemljama bili uobičajena praksa. Zakon o fiskalizaciji je donesen i provodi se s ciljem lakšeg ulaženja u trag gotovini, sprječavanju porezne utaje te veće transparentnosti cje-lokupnog poslovanja. “Ipak, posljedica fiskalizacije je bila veći financijski trošak nego što smo očekivali. U pro-sjeku su ugostitelji potrošili oko 7000 kuna za uvođenje fiskalizacije. Vjerujemo u dobar učinak sustava, ali

Uspješan start

U prosjeku su ugostitelji potrošili oko 7000 kuna za uvođenje fiskalizacije

Prvi mjesec implementacije Zakona o fiskalizaciji protekao je prilično mirno.

Ugostitelji ipak upozoravaju da se s konačnim sudom o uspješnosti zakona treba pričekati turističku sezonu kada

sustav dosegne punu opterećenost


8 milijardi kuna fiskalizirano u siječnju

pritom naglašavamo da sada on nije u potpunosti opterećen te će se pravo sta-nje stvari, pa i njegova kva-liteta i protočnost, vidjeti u srcu sezone kada svi ugos-titelji dosegnu maksimum opsega poslovanja, te kada na sustav budu priključeni i drugi poduzetnici koji započinju s procesom fiska-lizacije u travnju odnosno

srpnju”, naglašava Marijana Bubrić, voditeljica glavnog ureda Hrvatske Interesne Udruge Ugostitelja.Iz Ceha ugostitelja i turis-tičkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore ističu kako su glavne poteškoće s kojima su se ugostitelji susretali prije svega bili tehničke naravi pa se tako najviše problema pojav-ljivalo prilikom spajanja na internet. Osnovni je problem što su ugostitelji objektivno imali manje od dva mjeseca za uvođenje blagajni, kažu u Cehu, dok su pojedini propisi vezani za primjenu fiskalizacije objavljeni krajem godine te je stoga bilo puno nejas-noća i krivih interpretacija. Oni ugostitelji koji su već ranije raspolagali s kva-litetnom informatičkom opremom imali su puno manje obaveza i pro-blema prilikom uvođenja

fiskalnih blagajni, dok su oni sa slabijom tehničkom podlogom morali uložiti značajnija financijska sred-stva. “Sigurni smo da će ugostitelji, kada prođe iz-vjesno vrijeme primjene fi-skalnih blagajni, biti skinuti sa stupa srama i da neće biti prozivani kao utajivači po-reza. Primjena fiskalizacije napravit će reda na tržištu, na kojem će opstati posto-jani i kvalitetni ugostitelji koji savjesno izvršavaju svoje obaveze”, poručuju iz Ceha ugostitelja.

RJEŠENJA I OBVEZESlaven Jambrović, mena-džer u čakovečkoj tvrtki Kuzmić Pro koja se već 15 godina bavi isključivo distribucijom POS opreme, naglašava kako su u tvrtki zabilježili rast narudžbi zbog uvođenja fiskalnih blagajni. Poglavito se to od-nosi na studeni i prosinac 2012., dok je intenzitet po-tražnje u siječnju bio nešto manji nego u prethodna dva mjeseca. “Iako se već prije znalo za fiskalizaciju, ljudi su kao i obično čekali zad-nje trenut-ke. Robe smo imali do-voljno na lageru, ali smo za drugi val fiskalizacije odlu-čili biti još bolje opskrbljeni”, is-tiče Jambrović, dodajući kako

očekuje nešto veću po-tražnju negoli je to bilo na početku uvođenja Zakona o fiskalnim blagajnama.U tom drugom valu, koji nastupa od 1. travnja, obveznici fiskalizacije pos-

taju i poslovni subjekti u sektoru trgovine na malo, a trošak implementacije mo-gao bi predstavljati dodatni uteg na negativnoj strani ionako teškog poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj. “Trgovcima je svakako ne-što lakše jer ovog puta uče na tuđim greškama, naža-lost kolega ugostitelja, a i neke dječje bolesti sustava su prevladane”, kaže nam Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a. On dodaje kako je pozitivno to što je konkurentski pritisak na strani ponude rješenja

za fiskalizaciju doveo do

sniženja

cijena hardvera koji se koristi u obavljanju tran-sakcija. Probleme očekuje u prvom redu u nemo-gućnosti uspostavljanja ili prekida internetske veze za pojedine trgovce, kao i

visini inves-ticije koja se do njih zah-tijeva kako bi nastavili svoje fiskalizirano poslovanje.

“Zaključak svega je to što će se i na fiskalnim bla-gajnama pokazivati manji promet u odnosu na pret-hodni period, baš kao što su to pokazivale i one ne-fiskalne. Dakle, sustav ci-jeđenja spužve je usavršen, no vode nema”, pesimistič-no zaključuje Vukelić. Na naše pitanje o eventualnoj odgodi primjene Zakona na trgovce, što su u više navrata tražili od ministra Slavka Linića, predsjed-nik Ceha trgovine ističe kako je takvo što iluzorno očekivati, ali smatra kako bi jednomjesečni period prilagodbe, kakav su imali ugostitelji, svakako morali imati i trgovci.

Uspješan startZbog nepridržavanja Zakona o fiskalizaciji u siječnju je zapečaćeno šest objekata


Čaj

Popularan i konzumi-ran diljem svijeta, na ovom blagotvornom toplom napitku na-

vodno da možemo zahvaliti pukoj slučajnosti. Naime, prema znanoj legendi čaj je 2737. prije nove ere otkrio kineski car Shen-Nong koji je iz opreza i zdravstvene preventive uvijek zahtije-vao da se sva voda za piće obavezno prokuha. Tako je jednom prilikom dok je bio u lovu u njegovu posudu s

prokuhanom vodom vjetar donio list čaja koji je vodi dao poseban miris, boju i aromu, što je nakon kušanja cara potpuno oduševilo. Tako je, eto, barem prema toj legendi, otkriven čaj. Kolijevka čaja, Kina, izvor je naravno i njegova imena, no zbog različitih kineskih dijalekata i čitanja njegova simbola danas ga neki poz-naju kao “te” odnosno na engleskom “tea” ili “thé” na francuskom, dok je kod nas

riječ čaj derivirana od cha, odnosno chai što su na ovim prostorima pak proširili Perzijanci. Zahvaljujući Per-zijancima čaj na hrvatskom možemo naručiti u velikom broju zemalja istočne Euro-pe, Azije i Bliskog Istoka jer ime za čaj na svim jezicima tih zemalja zvuči veoma slično.Čaj se inače temelji na čajevcu, biljci koju bota-ničari nazivaju Thea Ca-

mellia pri čemu dominiraju dvije sorte: Camellia sinensis (kineska sorta) i Camemellia assamica (Indija i Šri Lanka). Kineska sorta raste do visi-ne od 3 do 4 m, ima manje nazubljene listove i najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, a može podnijeti i mraz. Camemellia assamica, pak, može narasti i do 30 metara. Istini za volju ovako visoko drveće nije moguće naći na plantažama čaja gdje se stalnim podsijecanjem tijekom berbi visina održava na 1 do 2 metra. Specifičnost ove biljke su veliki i glatki listovi te otpor na visoke temperature do iznad 40°C. Naime, biljka čaja mnogo je otpornija od kakaovca, što je omogućilo čaju znatno veću rasprostranjenost uzgoja od kultura kave. Postoje tisuće vrsta čajeva, no ono što je bitno je da su sve jednako vrijedne i da kod svih pos-toje blagotvorno dokazani učinci na zdravlje čovjeka.

RAST U SVAKOM POGLEDUČaj se prodaje u raznim pakiranjima i različitim obli-

cima te stupnjevima tehno-loške dorade, a u zadnjih 12 mjeseci (prosinac 2011. - studeni 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijali-ziranih trgovina, ljekarni i diskontnih objekata) pro-dano je 599 tona čajeva, što je za 1,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednosna prodaja iznosila je 129 mili-juna kuna što je za 1,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kategorija uključuje sve proizvode za pripremu čajnih napitaka, sve vrste čajeva: pakirane čajeve, čajeve u filter vrećica-ma, instant čajeve (bez ob-zira jesu li za djecu, odrasle, medicinski, dijetni, ...), ali ne uključuje ledene čajeve.U zadnjih godinu dana, naj-veći količinski udio u prodaji imaju čajevi u filter vrećica-

ma, što iznosi 85,6%, slijede instant čajevi s 10,5%, te čajevi u rinfuzi s 3,9%. Ana-lizirajući čajeve s obzirom na svrhu primjene najviše se kupuju regularni čajevi (85,8%), zatim čajevi za bebe (7,8%) i na kraju medicinski čajevi (6,4%). SEZONALNA KATEGORIJAProdaja po kanalima ne pokazuje neka prevelika iznenađenja. Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 40%

Vrijednosna prodaja kategorije iznosi 129 milijuna kuna što je za 1,5% više u odnosu

na isto razdoblje prošle godine, dok je količinski rast viši za 1,7%

Kroz formate supermarketa proda se 40% ukupne

kategorije

Čaj je u modi

Uživajte u mirisima i okrepljujućim okusima Planinskog i Mediteranskog čaja. Krenite i Vi tragom prirode.

www.franck.hr

Posjetite nas i nafacebook.com/Franck-čajevi

tona čaja prodano je prošle godine599

ukupnih količina, slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) s 24%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 18%, srednje trgovine mješovitom ro-bom (41 - 100 m2) s 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 5%. Na tržištu već godinama do-miniraju domaći proizvo-đači čajeva. To su Franck (Franck, Gloria), Cedevita (Cedevita, Naturavita), Po-dravka (Podravka, Ciciban, Lino), Agristar (Agristar), a od stranih najprodavaniji su Hipp (Hipp, Bebivita

- isključivo ‘baby’) te Mil-ford. Bitno je spomenuti i trgovačke robne marke čija je količinska prodaja u zadnjih godinu dana (u odnosu na isto razdoblje prošle godine) porasla za respektabilnih 26%. Gleda-jući sezonalnost kategorije, nije začuđujući podatak da se u zimskim mjesecima proda 35% više čajeva nego u ljetnom periodu. Ima ljudi koji uživaju u ispijanju vruće šalice čaja, no ima i onih drugih poput mene kojima je čaj sinonim za bolest, pa tako evo jedna poruka za takve: Čaj ujutro budi, u podne opušta, nave-čer umiruje, zimi grije, ljeti smanjuje znojenje...pa ako ste se pitali kada je dobro piti čaj, odgovor je – uvijek.

Čaj je u modiKoličinski udjeli prema svrsi čajaProsinac 2011. - Studeni 2012.Regularni čajevi

86%Čajevi za bebe

Medicinski čajevi8%

6%

Količinski udjeli prema tipu čajaProsinac 2011. - Studeni 2012.Čajevi u filter vrećicama

86%Instant čajevi

Čajevi u rinfuzi11%

4%

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

40

24

18

13

5

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Prosinac 2011. - Studeni 2012.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Izvor: Nielsen


Čaj - na polici

AGRISTAR

Tvrtka Agristar na tržištu nudi tri osnovne grupe čajeva: čajeve u filtar vre-ćicama, čajne mješavine i pojedinačno ljekovito bilje. Kod čajeva u filtar

vrećicama razlikujemo čajeve s aroma omotačem među kojima su najpro-davaniji kamilica, šipak, menta, kopriva, šumsko voće i narodni, zatim bez aroma omotača s najpopularnijim okusima kamilice, mente i šumskog voća, dok Čaj mix nudi šest različitih čajeva u aroma omotaču. Kod čajnih mješa-vina - dodataka prehrani razlikujemo osam vrsta pri čemu su najprodavaniji

Uvena, Sljezov čaj, Dietherb, Prostaherb i Relaxherb. Pojedinačno ljekovito bilje pakirano je u papirnate vrećice od 40-250 g, a najprodavanije vrste su kamilica cvijet, menta list, zeleni čaj, kopriva list, lan,

šipak, kadulja i matičnjak list.

CEDEVITA ČAJ, NATURAVITA

Atlantic Grupa je na tržištu prisutna s asortimanom konzumnih i funkci-onalnih čajeva s brendovima Cedevita čaj i Naturavita. Paleta Cedevita

čajeva sadrži četiri biljna, četiri prava i šest voćnih čajeva, a omiljeni okusi su kamilica, šipak s hibiskusom i šumsko voće. Među pravim čajevima najpopularniji je Zeleni čaj, a među voćnim čajevima Naranča s cimetom te Brusnica i nar. Perjanica Naturavita čajeva je poznati Uvin H čaj koji se prodaje u tri različita pakiranja, a paletu nadopunjuju još četiri vrste - Kamilica, Kadulja, Sljez i Sljezov korijen. Cedevita čajevi mogu se kupiti u svim trgovačkim lancima, a Natu-ravita čajevi se osim u maloprodaji prodaju i u kanalu ljekarni. Novost u ponudi je Cedevita Kids čaj s okusom jagode i vanilije.

MILFORD

U ponudi Milford čajeva postoje dvije vrste pakiranja - obiteljski i kuvertirani. Najpopularniji su čajevi iz grupe obiteljskih pakiranja s

velikim izborom okusa. Milford je u prošloj godini ponudio brojne novitete, ukupno 17 novih proizvoda, koji su popraćeni marketinškim aktivnostima na prodajnim mjestima. Novosti su uvedene u ponudu biljno-voćnih čajeva (Rooibos-Limunova trava-Acerola, Limun verbena-Ružmarin-Limun, Ro-oibos-Kadulja-Brusnica te Menta-Smokva-Jabuka-Datulja), čajeva za podiza-nje imuniteta (Echinacea, Kadulja, Lapachoa, Ginseng, Acerola), i čajeva za djecu (Slatka breskva i Vesele bobice). Novi okusi u kuvertiranom pakiranju su Nar, Tropik i Zeleni čaj s citrusima.

TWININGS

Twinings čajevi potječu iz Velike Britanije, a njihove se recepture razvijaju od 1706.

godine i danas su jedni od vodećih u svijetu u kategorijama tradicionalnih čajeva - crni čaj, zeleni čaj i bijeli čaj, kao i u netradicionalnim tzv. biljnim i voćnim čajevima. Najprodavaniji od crnih čajeva je Earl gray i English breakfast, od zelenih Mint, Pure green i Naranča, a od ostalih Vanilija, Crveno voće i Naranča cimet, dok sve više poklonika ima i Twinings bijeli čaj. Od spe-cifičnih vrsta i okusa nudi se Jasmin, Pure peper-mint, Kamilica i Med u kombinaciji s vanilijom, te Jagoda i Mango. Iz tvrtke Dupin, uvoznika Twiningsa za Hrvatsku, među novitetima ističu zeleni čaj Brusnicu te dodaju kako će se u prvoj polovici godine lepeza proizvoda nadopuniti Earl gray čajevima s posebnim dodacima.

BIOFARM

Biofarm nudi široku paletu filtar vrećica ča-jeva te rinfuznih pakiranja (ljekovito bilje).

Linija rinfuznih čajeva nedavno je dopunjena te je sada dostupna i u osvježenoj ambala-ži, dok je asortiman filtar vrećice čajeva, uz poznate okuse kao što su brusnica, đumbir/naranča, ginseng/limun, aloe vera/naranča i echinacea/malina, nedavno proširena sa šest novih okusa: Relax, Power, Fitessential, Exotic, Activity i Dječji čaj. Također, u kategoriji filtar vrećica čajeva Biofarm nudi i čajne mješavine s namjenom kao što su Diabetomix, Laksa-mix, Uromix, Pulmomix i Sanmix. “Uskoro ćemo na tržište plasirati i našu limitiranu ediciju čajnih mješavina premium kvalitete neobičnih okusa”, ističu iz Biofarma.


HiPP

Iako se ubrajaju u zajedničku kategoriju proizvoda, Hipp čajevi za dojenčad i malu djecu po svojoj se

namjeni bitno razlikuju od ostalih čajeva u vrećici. Hipp u svom asortimanu ima 10 različitih vrsta čajeva te u ovom seg-mentu nudi najširu ponudu na tržištu. Radi se o instant čajevima u 200-gram-skom pakiranju koji su prisutni u svim trgovinama koje imaju kategoriju dječje hrane. Iz Hippa ističu kako prodaja ovih čajeva nema sezonalni karakter zbog stalnog intenziteta konzumacije. Najpro-davaniji okusi su Čaj od komorača, Čaj od kamilice i Čaj za laku noć, a u ponudi se nalaze i čajevi za posebne namjene kao što su Čaj za probavu te Čaj za dojilje.

GOOD NATURE

Good Nature je robna marka čajeva farmaceutske tvrtke Alkaloid, a kao najtraženiji izdvajaju se čaj od koprive, planinski čaj te šipak i kamilica.

Od voćnih varijanti najpopularniji su čaj od borovnice, koji sadrži čak 25% udjela ploda borovnice u svom sastavu, i čaj od šumskog voća. Good Nature čajevi prisutni su na prodajnim mjestima Mercatora, Plodina i Kauflanda te

u Mueller drogerijama. “S obzirom na jaku konkurenciju među domaćim proizvođačima na hrvatskom

tržištu, glavni cilj nam je raznim cjenovnim akcijama i setovima s dodatnom vrijednosti privući pažnju potrošača”, ističu iz distribu-tera, tvrtke Orbico. Pritom dodaju kako će se

u narednom periodu po-svetiti “sampliranju” čajeva kako bi što više potrošača došlo u priliku isprobati Good Nature čajeve.

PODRAVKA

Priča o Podravka čajevima počinje 1973. godine od kada su tržištu predstavljene brojne vrste čajeva i čajnih mješavina. Danas se u asorti-

manu nude četiri kategorije: biljni čajevi (Kamilica, Hibiskus, Lipa, Metvica, Rooibos i Ciciban), pravi čajevi (Zeleni čaj, Indijski čaj), voćni čajevi (Šipak, Šumsko voće, Jagoda s vanilijom, Brusnica, Borovnica, Aronija i Crni ribiz), ostalo (Zimski mix - mix kutija čajeva okusa šipak, kamilica, brusnica i bo-rovnica). Najprodavaniji čajevi su Kamilica, Šipak i Brusnica. Tijekom prošle godine obnovljen je izgled pakiranja cijelog asortimana Podravka čajeva te su uvedeni aroma omotači koji čuvaju aromu. Također, tijekom studenog paleta voćnih čajeva proširena je s četiri nova okusa: Šljiva, Jabuka s cimetom, Naranča s cimetom i klinčićem te Malina i kupina s vanilijom.

FRANCK

Franck u asortimanu čajeva nudi biljne, voćne i prave čajeve (crni, zeleni i žuti čaj), zatim

Wellness liniju čajeva, Tragom prirode, pre-mium i sezonske čajeve te Freeze tease i Fora čaj. Među najprodavanijim okusima, uz šipak i kamilicu, posebno se ističu okusi brusnica i šumsko voće koji dolaze u pakiranjima od 55 g. “Obzirom na lidersku tržišnu poziciju, Franck čajevi mogu se naći u gotovo svakom malopro-dajnom objektu u Hrvatskoj. Vodeći trgovački lanci u svojoj ponudi imaju većinu okusa iz asor-timana Franck čajeva, dok se u u drogerijama dm-a mogu pronaći proizvodi iz linije Wellness čajeva i Tragom prirode”, navode iz proizvođa-ča. Kao apsolutni hit unutar asortimana, koji ujedno promovira novu kategoriju proizvoda na hrvatskom tržištu, ističu hladne čajeve od 100% prirodnih sastojaka bez šećera i umjetnih sladila te dječje čajeve u dva voćna okusa.

ENCIAN

Najpopularniji okusi u Encianovoj ponu-di funkcionalnih čajeva su Čaj brusnica,

Žuti čaj i Čaj mjesečeva dijeta. Čaj brusnica u pakiranju od 50 g sadrži 100% čistu brusnicu i tradicionalno se koristi za očuvanje zdravlja urinarnih organa. Žuti čaj 50 g popularan je među ljubiteljima čaja koji preferiraju jedins-tven i osvježavajući okus te blago slatkastu aromu. Snažnog antioksidativnog djelovanja Žuti čaj čisti i ubrzava metabolizam, štiti srce i krvne žile te umanjuje posljedice stresa i umora. Čaj mjesečeva dijeta dolazi u pakiranju od 75 g (biljna mješavina), izvanredno potiče izlučivanje suvišne tekućine, regulira metabolizam, daje osjećaj sitosti i čisti organizam. Encian čajevi mogu se pronaći u većini trgovačkih lanaca, drogerija i ljekarni.

Čaj - na polici

Sve o kategoriji čaja pronađite nawww.jatrgovac.hr

Čaj – lojalnost potrošača

BORBA za svakog kupca

U kontekstu sve oštrije konkurencije i podijeljene lojalnosti, svaki kupac koji

je migrirao s jednog brenda na drugi, od iznimne je važnosti za rast

Vjerovali ili ne, čaj je nakon vode naj-češće konzumirani napitak na svijetu

i samo u Americi popije se 65 milijardi serviranja godišnje, što znači da čaj svakodnevno pije oko 160 milijuna Amerikanaca. Mnogoljudne zemlje i najveći proizvođači Kina i Indija, gdje ispijanje čaja

predstavlja sastavni dio kulture i svakodnevice, ipak nisu i najveći potrošači ovog umirujućeg i blagoto-vornog napitka. Zanimljivo je da se na trećem mjestu konzumacije čaja po glavi stanovnika s 3,22 kg nalazi Irska (Velika Britanija nala-zi se tek na sedmom mjes-tu), nešto veći potrošači su Marokanci s 4,36 kg po stanovniku, dok su apsolut-ni rekorderi u potrošnji čaja žitelji Ujedinjenih Arapskih

Emirata sa 6,24 kg po glavi stanovnika godišnje.

TRENDOVI U NAS Prema rezultatima GfK Consumer Panela, u pr-vih devet mjeseci 2012. u odnosu na isto razdoblje godine ranije, nevjerojatno zvuči podatak da je u situ-aciji stagnacije volumena na FMCG tržištu, potroš-

nja čaja u kućanstvima rasla 18% količinski te 13% vri-jednosno. U Srbiji bilježi-

mo sličan trend, dok u BiH to nije bio slučaj. U katego-riji čaja u Hrvatskoj vlada sedam imena: Franck, Ce-devita, Podravka, Agristar,

Lord Nelson (Lidl), Hipp i Milford. Franck i Cedevita drže 50% tržišta, dok spomenutih sedam veličanstvenih zajed-no drže 75% tržišta. U 2012. svi su pove-ćali tržišni udio osim Cedevite i Podravke, a za istaknuti je da kategorijom domini-raju domaći brendovi koji drže oko 70% tržišta, inozemni oko 20%, a trgovačke mar-ke svega 9%.

FRANCK VS. CEDEVITA Jedno od ključnih pi-tanja je kako povećati lojalnost svom bren-du? Promatrajući četiri

Kategorijom dominiraju domaći brendovi koji drže oko 70% tržišta

28 Siječanj - Veljača 2013.

Tržišni udjeli kategorije čaja siječanj 2012. - rujan 2012Trgovačke marke

10%Inozemni brendovi

Domaći brendovi20%

70%

www.jatrgovac.hr

50% tržišta drže Franck i Cedevita

jaka igrača - Franck, Cede-vitu, Podravku i Lord Nel-son - vidimo da oko 850 ti-suća kupaca kupuje neki od ovih brendova ili više njih.

Svega 6600 kupaca kupuje sva četiri brenda, 256 tisuća kupaca kupuje isključivo Franckov čaj, dok je najveće preklapanje između Francka i Cedevite. Zanimljivo je da čak 176 tisuća kupaca kupu-je i Franck i Cedevitu, dok je 108 tisuća lojalno Cedevi-tinim čajevima.

MIGRACIJA POTROŠAČA U kontekstu sve oštrije konkurencije i podijeljene lojalnosti, svaki kupac koji je migrirao s jednog bren-da na drugi, od iznimne je važnosti za rast. Franck čajevi su u 2012. rasli u vo-lumenu i vrijednosti, a ključ uspjeha je, između ostalog, i privlačenje kupaca Cede-vitinih i Podravkinih čaje-va. Gornji desni kvadrant priložene matrice pokazu-

je brendove od kojih Franck čajevi uzimaju volumen, a razmjena je veća od očeki-vane. Donji desni kvadrant, pak, pokazuje konkurente

od kojih Franck gubi, i to više od očekivanog. U ovom slučaju to je Agristar, brend u usponu koji je u 2012. bitno ojačao i zaprijetio lideri-

ma, no ne sumnjamo da će odgovor vodećih brendova ubrzo uslijediti.

Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia

256,2 63,6

175,9 0,4

20,9

45,75,4

71,6 17

9,6 18,5

6,6

18,8

107,9 37,0

PodravkaCedevita

FranckLord

Nelson

Prikaz podjele lojalnosti čajeva u prvih devet mjeseci 2012.

U kategoriji čaja u Hrvatskoj vlada 7 imena: Franck, Cedevita, Podravka, Agristar, Lord Nelson, Hipp i Milford

0 20 40 60 80 100 120 140 160-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

Index lojalnosti

Konzum

Lidl

Ostali

Cedevita

PodravkaTeekanne

AgristarMilford

Twinings

Neto

dobi

tak/

gubi

tak

Napredak Uspjeh

AlarmUpozorenje

Ilustracija migracije kupaca u 2012. na primjeru Franck čaja tona/1000 litara

Izvor: GfK Croatia


Poslovni savjeti

Tržište maloprodaje se snažno i ubrzano mijenja. Mali trgovci kao segment maloprodaje sve su više ugroženi i kao posebno

osjetljivi poslovni subjekti izloženi velikim tržišnim pritiscima. Postoji li prostor za poboljšanje i očuvanje zdra-vog poslovanja tema je ovog članka kroz sedam malih ali efikasnih taktika za uspjeh u nadolazećoj poslovnoj godini.

1. UPOZNAJTE SVOG KUPCAMarketing tradicionalno predstavlja slabost malih trgovaca. Ključna po-dručja marketinga koja mogu pomoći malom trgovcu su poznavanje kupaca, cjenovna politika i promocija. Poz-navanje vlastitih kupaca i njihovih kupovnih navika, potreba i ponašanja neophodno je za uspješno poslovanje. Dob, prihod, faza životnog ciklusa, životni stil i navike neki su od faktora koje je potrebno detektirati u odnosu kupca i maloprodajnog mjesta. Pozna-vanje kupaca ključno je za definiranje ponude i osiguranje prodajnosti. Samo asortiman koji odgovara potrebama kupaca odanih lokaciji maloprodajnog mjesta može osigurati potrebnu pro-dajnost. To se posebno odnosi na male trgovce koji su vezani uz lokaciju, flek-

sibilni su i odabirom asortimana pre-ma lokacijskim preferencijama mogu znatno poboljšati prodajni rezultat.

2. PAZITE NA DEFINIRANJE CIJENAJako važna vještina malog trgovca je definiranje cijena. Danas je ključno dinamički upravljati cijenama i brzo se adaptirati s obzirom na promjene ku-povnih navika potrošača. Zamka tog procesa je nestabilno cjenovno pozi-cioniranje čime se smanjuje prilika da kupac svrsta prodajno mjesto u svojoj svijesti, a time i da zna kada kupuje u njemu, što kupuje i zašto. Stoga je bitno za male trgovce da pri određi-vanju cjenovnog pozicioniranja vode

računa o proizvodima osjetljive cijene. To su proizvodi koji najsnažnije utječu na percepciju prodajnog mjesta kod kupca, a mogu biti najčešće kupovani proizvodi, proizvodi kojima zbog dru-gih razloga raste cijena i sl. Izuzetno je bitno da mali trgovci redovito provje-ravaju cijene konkurenata i svoje cije-ne adaptiraju sukladno tome, s tim da

treba izbjegavati spuštanje cijena kao jedini način nadmetanja s konkuren-tom. Jednom kada spustite cijenu ne možete nazad. Stoga je potrebno vri-jednost povoljne kupnje izraziti akcij-skim ponudama, vezanom kupnjom, gratis ponudama koje nisu bazirane nužno na samom smanjivanju cijene nego na dodatnoj vrijednosti za kupca kroz povoljnost u kupnji.

3. PORADITE NA PROMOCIJIZabluda je smatrati da mala trgovina ne treba promociju. Svaki proizvod na tržištu treba i mora imati promociju ako želimo dobro svom poslovanju. Stoga, kako bi se uopće mogao promo-virati, svaki mali trgovac treba moći odrediti po čemu se razlikuje od dru-gih i zašto bi kupac kupio baš kod nje-ga. To predstavlja konkurentsku pred-nost koju je potrebno komunicirati u prodajnom mjestu te drugim kanalima komunikacije. Pri tome treba istaknuti proizvode s osjetljivom cijenom poput

svakodnevnih namirnica, nove proizvode, sezon-sku ponudu ili ponudu proizvoda koje drugi konkurenti nemaju u po-nudi. Svakako je korisno

isprobavati nove kanale komunikacije poput newslettera, direktnog marke-tinga (letci is l.) na području šire loka-cije prodajnog mjesta.

4. BUDITE PRISUTNI NA INTERNETUVrlo često u praksi mali trgovci za-nemaruju ulogu i važnost interneta, smatrajući ga nebitnim za poslovanje

7 TAKTIKA USPJEHA malih trgovaca u 2013.

Branka BajtPartner/strateg OKOMITO

Danas je ključno dinamički upravljati cijenama i brzo se adaptirati promjenama

Upoznajte sedam efikasnih taktika koje mali trgovci mogu primijeniti u svom poslovanju i time ostvariti bolje prodajne rezultate


male trgovine. Takav stav je pogrešan. Internetske stranice su produžena ruka prodajnog mjesta, može se reći čak drugo prodajno mjesto. Internet-ske stranice služe za komunikaciju važnih informacija poput adrese, lokacije, radnog vremena, ponude, promocije, konkurentskih prednosti, usluge i sl. Važno je shvatiti da, prem-da je e-trgovina u začetku na našem tržištu, vrlo će brzo nositi značajan udio u ukupnoj trgovini, stoga je sada vrijeme za zauzimanje položaja i pri-vikavanje potrošača. Iz tog razloga internetske stranice trebaju biti pos-

tavljene sličnom logikom kao i in-ternetska prodaja, dakle s pregledom proizvoda, ponude, akcijskih ponuda i sl. Ugođajem i strukturom podsjećaju na online prodaju, tako da se kasnije lako može integrirati sustav prodaje putem interneta.

5. UREDITE PRODAJNO MJESTOBez obzira na naviku da mala trgovi-na izgleda kako izgleda potrebno je gledati svoje prodajno mjesto “očima

novog kupca”. Potrebno je stalno voditi računa o čistoći, urednosti, osvjetljenju. Mala trgovina isto tako kao i velika mora projicirati poziv na kupnju, atmosferu koja zvukom i mirisom poziva kupca. Označavanje je potrebno kritički promatrati i biti si-guran da dovoljno jasno komunicira kupcu gdje je što. Pri izlaganju proizvoda, kadgod je to moguće aplicirati, vrlo je učinkovito za prodaju prikazati proizvode u pra-vom kontekstu korištenja. Primjerice,

kada u trgovini za uređenje interijera vidimo složeni i servirani stol sa stoli-cama, priborom, posuđem, ukrasima, stolnjacima i salvetama. Posebno mali trgovci koji nisu poput unificiranih velikih trgovačkih lanaca imaju slobo-du izraziti se uređenjem interijera na jedinstven način.

6. PRATITE KONKURENCIJUKonkurenciju je nužno kontinuirano pratiti pa čak i velike trgovačke lance.

Potrebno je pratiti kakav je asortiman-ski miks, koje brendove i proizvode nude, po kojim cijenama, kako su izloženi i kako su postavljene prodaj-ne akcije. Zatim je potrebno proučiti

strukturu konkurentskog prodajnog mjesta, police i redove s policama, bočne police i koji proizvodi su gdje postavljeni te označavanje. Proučavaj-te prodajno osoblje, kako su obučeni, kako pružaju uslugu, rješavaju rekla-macije i sl. Uvijek možemo učiti od konkurenata ili barem se usporediti s njima. S obzirom na situaciju malih trgovaca jedna od dobrih opcija je udružiti se s drugim malim trgovcima i time ojačati svoju poziciju na tržištu.

7. RAZVIJTE ODNOS KUPCEM Naše tržište još je daleko od percepcije značaja brige o kupcu kakva je na ra-zvijenim tržištima. Kod nas kupac još uvijek nije kralj i pitanje je kada će to i postati. Prednost malog trgovca je što može direktno razvijati odnose s kup-cima. Puno je zahtjevnije privući no-vog kupca nego zadržati starog. Pris-tojnost, zainteresiranost i ljubaznost čine okruženje koje svaki kupac želi za sebe. Stoga je nužno educirati prodaj-no osoblje da sluša kupca, suosjeća s njim, postavlja pitanja kako bi saznali što on točno treba te, što je i najvažni-je, brzo rješava problem. Mnoga iskus-tva su pokazala da je najbolja metoda rješavanja problema s kupcima kada ih se pusti da do kraja objasne svoj problem te kada ih se potakne da izra-ze kako bi najviše voljeli da se njihova reklamacija riješi.

VISOKA OČEKIVANJA Kada o stvarima koje poznajemo razmišljamo na novi način, rađaju se nove ideje i rješenja. Stoga je ključno primjenjivati navedene taktike koje svakom malom trgovcu mogu donijeti poboljšanja. Uz to je važno usvajati moderne tehnologije, umrežiti se i biti u kontaktu s drugim trgovcima, redovito i ponovno na kreativan način promišljati svoje prodajno mjesto i sve aktivnosti koje se provode. Osnivač Walmarta Sam Walton je rekao: Viso-ka očekivanja su ključ svega.

Zabluda je smatrati da mala trgovina ne treba promociju

marketing tradicionalno predstavlja slabost malih trgovaca

Tržište Grada Zagreba

Grad Zagreb je nositelj ukupnog gospodarstva Hrvatske, no koliko je to dobro za ravnomjerni razvoj zemlje više je nego upitno. To se već počelo osjećati u izrazito

konkurentnom sektoru maloprodaje, gdje ubrzano dolazi do zasićenosti tržišta pa se veliki trgovci okreću malim formatima, a pojedini šoping centri stavljaju ključ u bravu

Zagreb je kao glavni grad ujedno i gospo-darsko, sveučilišno, financijsko i političko

središte Republike Hrvatske, a prema upravno-teritori-jalnom ustroju ima status županije. Zauzima površinu od ukupno 641 km2, a na njegovom području, prema popisu stanovništva iz 2011., živi 790.017 stanovnika ili 18,4% stanovništva zemlje. U ukupnom bruto domaćem proizvodu Hrvatske udjel Grada Zagreba je 31,4%, dok u ukupnom prihodu hrvatskoga poduzetništva zauzima udjel veći od 50%. Podaci o teritorijalnoj ras-poređenosti poslovnih subjekata na žu-panijskoj razini pokazuju da je nešto ma-nje od jedne trećine ukup-no registriranih poslovnih su-bjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. S druge strane,

udjel

Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 18,2%.

NAJVEĆI IZVOZNIK I UVOZNIK Na području Grada Zagreba radi trećina ukupno zaposle-nih u Hrvatskoj (oko 31,2%), pri čemu u strukturi zapos-lenih 82% od ukupnog broja zaposlenih radi kod pravnih osoba. Od ukupno zaposle-nih u realnom sektoru hr-vatskoga gospodarstva Grad Zagreb najveći udio zauzima u sektoru građevinarstva (40,5%), zatim u sektorima trgovine (37,3%), prijevoza i skladištenja (30,0%) i prera-đivačke industrije (19,2%).

Grad Zagreb je kao županija najveći izvoznik, s udjelom u ukupnom robnom izvo-zu Republike Hrvatske od 37,4%, ali i najveći uvoznik s udjelom u hrvatskom uvozu od 60,1%, uz dosegnutu po-krivenost uvoza izvozom od 35,9%. U razdoblju od siječ-nja do rujna 2012. ostvareni robni izvoz Grada Zagreba dosegnuo je iznos od 19,8 milijardi kuna s porastom od 10% u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine, dok je uvoz istodobno po-rastao 3,2% na 55,1 milijardi kuna, što je rezultiralo vanj-skotrgovinskim deficitom od 35,2 milijardi kuna. Pet najznačajnijih izvoznih trži-šta su Italija, BiH, Njemačka, Slovenija i Srbija, pri čemu je 47% izvoza orijentirano na tržište EU-a, a od ukupnoga robnog izvoza 74% je udjel prerađivačke industrije. Grad Zagreb je i turističko središte kontinentalne Hrvatske, s 44 hotela i 6626 postelja, uz pri-sutan stalan rast turističkih dolazaka i noćenja. Tako je

u prvih devet mjeseci 2012. godine registrirano 603.835 dolazaka turista ili 5% više nego u istom razdoblju godi-ne ranije.

STRUKTURNE KARAKTERISTIKE Prema podacima Financijske agencije (FINA), poduzetnici s područja Grada Zagreba, njih 31.147 (33% od ukup-noga broja poduzetnika u Hrvatskoj), ostvarili su kroz devet mjeseci 2012. godine

ukupan pri-hod od 245 milijardi kuna, što je udjel od 53,4% na razi-ni hrvatskoga poduzetništva.

U ukupnim investicijama u dugotrajnu imovinu, kao jednom od razvojnih poka-zatelja, udjel poduzetnika Grada Zagreba na razini RH

Gospodarsko srce Hrvatske32 Siječanj - Veljača 2013. www.jatrgovac.hr

U prvih devet mjeseci 2012. sektor trgovine ostvario je prihod od 89,4 milijardi kuna

9157 poduzetnika posluje u sektoru trgovine na veliko i malo

Gospodarsko srce Hrvatske33Siječanj - Veljača 2013. www.jatrgovac.hr

je 54,8%, uz investiranih 14,8 milijardi kuna. U pro-matranom je periodu kod zagrebačkih poduzetnika

radilo 339.809 zaposlenih, što je 40,3% ukupno zaposlenih u hrvatskom poduzetništvu. Strukturno, prema djelatnos-tima NKD 2007’, najviše pos-lovnih subjekata, njih 29,4%, dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko i malo. Na drugom mjestu po brojnosti su struč-ne, znanstvene i tehničke dje-latnosti s udjelom od 21,4%, a na trećem građevinarstvo s 10,2%. Slijedi prerađivačka industrija u kojoj djeluje 9,1% od ukupnog broja zagrebač-kih poduzetnika te djelatnost informacija i komunikacija sa 7,0%. Prema parametru zaposlenosti, pak, prednjači trgovina s 25,7%, dok je dru-gorangirani sektor prerađi-vačke industrije u kojem radi 16,1% zaposlenih. Na trećem mjestu slijedi djelatnost pri-jevoza i skladištenja s 10,0%, građevinarstvo sa 7,4% te stručne, znanstvene i teh-ničke djelatnosti sa 7,2%. U ukupno ostvarenim investicijama na prvom mjestu je građevinar-stvo s udjelom od 19,7%, a slijede finan-cijske djelatnosti čiji je udjel 12% te trgovina s udjelom od 11,8%. U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva

Grada Zagreba 37,9% ostva-reno je u trgovini na veliko i malo, 20,1% u prerađivačkoj industriji, 8,4% u djelatnos-

ti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, 7,2% u djelat-nosti informa-

cija i komunikacija, a slijede građevinarstvo s udjelom od 5,0%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4,5% udjela, prijevoz i skladištenje s 4,3% te financijske djelat-nosti s udjelom od 4,2%. U tih osam djelatnosti ostvareno je 91,6% ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagre-ba. Od ukupnoga broja po-duzetnika na području Grada

Zagreba 97,8% su mali poduzetnici, 1,5% srednje veliki, a 0,7% veliki. No, veliki poduzetnici ostvaruju 63,8 % ukupnoga priho-da poduzetniš-tva Grada

Zagreba. Slijede mali s udje-lom od 21,1%, dok je udjel srednje velikih 15,1%. Kod ve-likih poduzetnika radi 49,3% od ukupnog broja zaposlenih u zagrebačkom poduzetništvu, kod malih njih 36,2%, a kod srednje velikih 14,5%. U seg-mentu investicija udjel velikih poduzetnika je 66,1%, malih 25,5%, a srednje velikih 8,4%.

GOSPODARSKI SUBJEKTIS obzirom na visoku kon-centriranost poduzet-

ništva na području Grada Zagreba kao gospodarski najjače županije, velik dio uspješnih hrvat-skih kompanija upravo u Zagre-bu ima svoje sjedište. Među najvećima su: INA, Pliva Hrvatska, Končar-E-lektroin-dustrija (s tvrtkama

koje posluju u okviru toga poslovnog sustava), Dukat, Kraš, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, Agrokor koncern s povezanim tvrt-kama, dm - Drogerie Markt, Siemens, IBM Hrvatska te velik broj srednjih i malih tvrtki. Uspješnih i razvojno orijentiranih tvrtki ima u svim sektorima zagrebačko-ga gospodarstva, a mnogi od njih su i među najuspješni-jim hrvatskim kompanija-ma. Uz Grad Zagreb vezana je visoka koncentracija ukupne poslovne aktivnos-ti, a između ostalog i 77% izravnih stranih ulaganja u RH. S obzirom da visokih 40% udjela u BDP-u Grada Zagreba ostvaruju klasične, intelektualne i financijske usluge, taj podatak ukazuje na pozicioniranje Zagreba u pravcu metropolskoga razvoja, smatraju u HG-K-Komori Zagreb. Po njihovom mišljenju, u gospodarskoj strukturi nastavit će se tercija-rizacija, no razvojni prioritet u tom dijelu je jačanje sektora intelektualnih usluga na račun klasičnih, obilježenih nižom obrazovnom struk-turom radne snage. “Industrijsko opre-djeljenje razvoja Grada podrazumi-jeva jačanje visoko tehnoloških in-dustrija odnosno onih s potenci-

jalima veće

Ukupne investicije u trgovini dosegle su 1,7 milijardi kuna u periodu siječanj-rujan 2012.

Tržište Grada Zagrebadodane vrijednosti, tržišno konkurentnih i izvozno ori-jentiranih, ali i s ekološkom komponentom, no trebalo bi zadržati i tradicionalne proizvodnje, temeljene na prirodnim resursima”, navo-de iz Komore.

SEKTOR TRGOVINE U djelatnosti trgovine na veliko i malo posluje 29,4% od ukupnog broja podu-zetnika u Gradu Zagrebu ili njih 9157 kod kojih radi 25,7% od ukupnog broja zaposlenih u poduzetništvu, odnosno ukupno 87.330. Tijekom devetomjesečnog razdoblja 2012. godine sektor trgovine u ukupnom prihodu poduzetnika Grada Zagreba ostvario je udjel od 37,9% uz dosegnut iznos od 89,4 milijardi kuna, dok je u ukupnim investicijama zagrebačkog poduzetništva udjel toga sektora bio 11,8% uz investiranih u razvoj ukupno 1,7 milijardi kuna. Nominalni indeks pro-meta u trgovini na malo za prvih deset mjeseci 2012. u usporedbi s istim razdob-ljem prethodne godine zabilježio je rast od 1,5%. No, uzevši u obzir inflaciju mjerenu indeksom potro-

šačkih cijena, promet u tr-govini na malo na području Grada Zagreba realno bilježi negativne stope. “Komora Zagreb podržava koncept razvoja trgovačke djelatnosti kroz specijalizirane pro-davaonice, tzv. kvartovske trgovine, ali i markete i su-permarkete ukoliko svi oni pozitivno posluju, ulažu u modernizaciju djelatnosti i zapošljavaju ljude. Također, u taj razvojni segment ulaze i trgovački centri, a na nji-hovim poslovodstvima je da prije ulaska u takve investi-cije procjene imaju li pers-pektivu pozitivno poslovati”, navode iz Komore. Širenje prodajne mreže dovodi do porasta konkurencije što je, kako ističu, pozitivno za potrošače jer dovodi do sniženja cijena roba koje se nude, a širenje prodajne mreže utječe i na povećanje zaposlenosti. U konačnici, pak, to može rezultirati i pozitivnim učinkom na

gospodarska kretanja te na povećanje kvalitete i kvan-titete u sektoru trgovine. No, ključan parametar, kako za razvoj trgovine, tako i svih ostalih sektora gospo-darstva, je kupovna moć stanovništva. Prema rezulta-tima studije GfK Purchasing Power Europe 2012./2013., koji obuhvaćaju 42 zemlje Europe, prosječna kupovna moć građanina Europske unije je 12.802 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5085

eura. S tim iznosom Hrvat-ska zauzima tek 30. mjesto s 39,7 posto prosječne ku-povne moći u Europi. Nešto bolja situacija je u Gradu Zagrebu, koji je vodeći među hrvatskim županija-ma, čiji građani s kupovnom moći od 6540 eura na razini godine raspolažu sa 128,6% hrvatskog prosjeka, ali i tek 51,1% prosječne kupovne moći stanovnika Europe. Prema podacima Euromo-nitor Internationala, ukupna osobna potrošnja hrvatskih građana u 2012. godini iznosila je 237,7 milijardi kuna, no u 2013. se očekuje smanjenje potrošnje koja bi tako trebala iznositi 234,9 milijardi kuna. Najveći dio kućnih budžeta građana od-lazi na segment hrane i bez-alkoholnih pića s ukupnim

prošlogodišnjim iznosom od 53,9 milijardi kuna, dok se u 2013. i na ovaj stavki očeku-je određeni pad, na 53,1 mi-lijardu kuna. Smanjit će se i potrošnja na alkoholna pića i duhan s 10,2 milijarde koli-ko je ostvareno u prošloj, na 10,0 milijardi u 2013. godi-ni. Na Grad Zagreb otpada skoro trećina nacionalne osobne potrošnje. Tako su građani glavnog hrvatskog grada lani potrošili ukupno 71,4 milijardu kuna, no i

tu se očekuje blago rezanje proračuna kućanstava pa se taj iz-nos za 2013. procjenjuje na 70,9 milijardi kuna. Suklad-

no tome, smanjit će se po-trošnja na hranu i bezalko-holna pića s 15,4 milijarde u 2012. na 15,3 milijarde kuna u ovoj godini. Negativan trend očekuje se i u podru-čju alkoholnih pića i duhana te će se potrošnja na te pro-izvode smanjiti s 3,0 mili-jardi u ovoj na 2,9 milijardi kuna u 2013. godini, procje-njuju u Euromonitoru.

Građani Zagreba raspolažu s najvećom kupovnom moći u Hrvatskoj sa 6540 eura po stanovniku

Broj i struktura poslovnih subjekata, rujan 2012.

Pozicija Registrirane pravne osobe Trgovačka društva Poduzeća i zadruge

Ustanove, tijela, udruge, organizacije

/registrirani/

Obrti i slobodna zanimanja /

aktivni/

Grad Zagreb 94.537 registrirani 56.629 aktivni 39.949

registrirani 23.969 aktivni 206 13.939 16.739

Republika Hrvatska – ukupno 291.059 registrirani 159.738

aktivni 113.904registrirani 66.607

aktivni 2.109 64.714 92.027

Izvor: DZS, studeni 2012.


Unatoč svim ovim negativ-nim pokazateljima, Hrvat-ska ima 250 m2 površine trgovačkih centara na tisuću stanovnika, što je iznad prosjeka članica Europske

unije od 190 m2 na tisuću stanovnika. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgo-vačkih centara daleko iznad tog prosjeka. Od značajnijih projekata u 2013. u ovom se sektoru očekuje dovršetak Trgovačkog centra Point u naselju Vrbani koji će imati oko 50 lokala na 13.000 m2 površine te će predstavljati kombinaciju maloprodajnih prostora, restorana i zabav-nih sadržaja. S obzirom na visoki stupanj zasićenosti tržišta, u nadolazećem pe-riodu trgovački centri će se fokusirati na konsolidaciju svoje pozicije. Tako je King Cross najavio značajnu obnovu centra u cilju po-dizanja konkurentnosti, a još uvijek nije poznato što će biti sa zatvorenim trgovačkim centrima – Mandi na Žitnjaku i Cascade u samom centru grada.

ŽILAVOST OBRTNIKANa području Grada Zagreba trenutno pos-luje oko 2700 malih trgovaca - obrtnika. U

proteklih nekoliko godina trendovi su izrazito negativ-ni s obzirom na to da je od 2009. godine zatvoreno više od 30% malih trgovina. Ono što ipak ohrabruje je uspora-

vanje negativ-nih kretanja u 2012. godini jer se broj trgovačkih obrta i dalje smanjuje, ali ne tako intenzivno

kao u prethodne tri godi-ne. Iz Udruženja trgovaca Obrtničke komore Zagreb smatraju kako se novi val zatvaranja obrta očekuje s početkom primjene obveze fiskalizacije, dijelom radi dosadašnje porezne nedis-

cipline, a većim dijelom zbog nemogućnosti savladavanja teh-noloških zahtjeva uvođenja fiskali-zacije, odnosno troška nabave opreme,

uporabe i održavanja. To se prvenstveno odnosi na tr-govce obrtnike koji prodaju na otvorenom, bilo stalno ili povremeno. U Udruženju izražavaju zabrinutost i za opstojnost svih ostalih obrt-ničkih trgovina na zagrebač-kom području s obzirom da se bitka za kupca postupno seli i na njihov teritorij. Naime, otvaranje malih kvartovskih trgovina postaje sve češća praksa i kod etabli-ranih, velikih trgovaca,

što izravno ugrožava obrtničku trgovinu koja se teško može nositi s novopridoš-lom konkurenci-jom. “Perspektiva razvoja, ili bolje rečeno opstan-ka, u svjetlu na-vedenih tren-dova prilično je tmurna. Stoga su prijedlozi trgovaca obrtnika

išli i u smjeru da se i nekim administrativnim mjerama, u smislu pozitivne diskrimi-nacije, zaštiti mala obiteljska trgovina. Nažalost, za to nije bilo sluha kod mjerodavnih institucija”, navodi pred-sjednica Udruženja Marija Subota. No, pritom dodaje kako će bez obzira na crne prognoze mala trgovina ops-tati jer odgovara mentalitetu građana, starosnoj strukturi i platežnoj sposobnosti kupaca koji u malim trgo-vinama kupuju najnužnije potrepštine kao i percepciji potrošača da je mala trgo-vina uvijek nadohvat ruke. Kao važan uvjet u očuvanju male trgovine navode i udruživanje na način da se okrupnjavanjem postignu bolji uvjeti u nabavnoj cije-ni proizvoda. “U tom cilju djeluje i Udruga malih trgovaca Zagreb, odnos-no Savez udruga malih trgovaca RH. Nadalje, povezivanje tipa “selo – grad”, ili povezivanje “zeleno-plavo”, dakle povezivanje malih proizvođača i malih trgovaca odnosno povezivanje konti-nentalne i obalne hrvatske, u velikoj mjeri mogu pomoći opstanku i razvoju male trgovine”, zaključuju iz Udru-ženja trgovaca Obrtničke komo-re Zagreb.

Izvor: DZS, studeni 2012.

Struktura ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba prema NKD 2007’ /u%/

Trgovina Prerađivačka Industrija

Opskrba el. energ. plinom, parom,

klimatizacija

Informacije i

komunikacije

Građevi-narstvo

Stručne,znanstvene i

teh. djelatnosti

Prijevoz i skladištenje

Financijske djelatnosti

Ostale – ukupno

37,9 20,1 8,4 7,2 5,0 4,5 4,3 4,2 8,4

Zagrebački poduzetnici ostvarili su kroz devet mjeseci 2012. ukupan prihod od 245 milijardi kuna


18,4% stanovništva zemlje živi u Zagrebu

Zagreb - trgovački lanci


Billa je članica Rewe Grupe koja je osnovana 1927.

godine u njemačkom Kölnu kao udruženje samostalnih trgovaca. Danas je Rewe Grupa internacionalna kompanija koja posluje u 13 zemalja te upošljava oko 323.000 ljudi. Billa je započela poslovanje u Hrvatskoj 1999. godine kao prvi strani lanac supermar-keta na tržištu te je jedan od prvih koji je prezentirao koncept privatne robne

Poduzeće Gavranović os-novano je 1991. godine

te je osnovna djelatnost u počecima poslovanja bila isključivo veleprodaja. Gavranović danas ima mrežu od 140 maloprodajnih obje-kata koji se nalaze u Gradu Zagrebu i osam hrvatskih županija. Većina prodava-onica su objekti do 500 m2 u manjim mjestima, kvartovi-ma većih gradova ili turistič-kim središtima. S obzirom

BILLA DIONA

GRACINGAVRANOVIĆ

marke (Clever). Do 2004. godine Billa je jedini strani supermarket u Hrvatskoj te se širila organskom ekspanzijom, dok je 2005. godine obavljena akvizicija trgovačkog lanca Minaco (30 dućana). Billa trenutno ima 57 supermarketa u svim regijama Hrvatske (osim juga Dalmacije) formata od srednjih do velikih super-marketa te oko 1700 zapos-lenih. U Gradu Zagrebu se nalazi 13 supermarketa. Diona je jedan od naj-

starijih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Počeci današnje Dione sežu u davnu 1947. godinu kada je osnovano poslijeratno tr-govačko poduzeće Zvijezda koja se sredinom 1970-ih godina udružuje s Trgopro-metom u jedinstveno podu-zeće Slavija. Deset godina kasnije Slavija se udružuje s

PPK –Zagreb, što predstavlja početak današnje Dione. Od 2003. godine Diona je u sustavu Gavrilović grupacije te se od tada do danas širila i izvan Zagreba akvizicijom manjih, lokalnih lanaca kao što je Merkur Rab na Rabu i Istracommerce u Istri. Diona danas broji 200-tinjak pro-davaonica, od čega je 100 u Zagrebu.

na formate prodavaonica te njihove pozicije asor-timan je formiran kako bi zadovoljio dnevne potrebe kupaca. Gavranović trenut-no zapošljava gotovo 600 djelatnika. Iz tvrtke ističu kako u posljednjih nekoliko godina bilježe kontinuirani rast prometa od oko 10%, dok tijekom 2013. u planu imaju izgradnju jednog većeg prodajnog centra u Karlovcu te više akvizicija. Poduzeće Gracin usluge

osnovano je 1993. godi-ne s osnovnom djelatnoš-ću veleprodaje robe široke potrošnje. Godine 1996. tvrtka je otvorila prvu ma-loprodajnu trgovinu da bi se danas mogli pohvaliti s 15 maloprodajnih jedinica u Gradu Zagrebu. Pod na-zivom Panda posluju kao trgovine iz susjedstva koje

pokrivaju potrebe i želje pojedinih gradskih četvrti. U ljeto 1999. godine tvrtka je pokrenula svoju prvu liniju za proizvodnju i kon-fekcioniranje toaletnog papira pod komercijalnim imenom Panda po čemu je postala prepoznatljiva. U poduzeću je danas oko 80 stalno zaposlenih djelat-nika.


Kaufland je njemačka tvrtka osnovana davne

1930. godine, a u značajniju ekspanziju i širenje poslova-nja krenula je 1968. godine. Uz matično njemačko tržište, tvrtka danas posluje još u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. U Hrvatskoj je Kaufland

Konzum je vodeći malopro-dajni lanac u Hrvatskoj sa

svojih 700 prodajnih mjesta, oko 12.000 zaposlenih i ukup-nim prihodom koji je u 2011. godini premašio 12 milijardi kuna. Prvu samoposlugu Konzum je otvorio u Zagrebu 1957. godine, dok udruživa-njem četiriju maloprodajnih lanaca trgovina (Črnomerec, Konzum, Moslavka i Slavoni-ja) 1970. godine nastaje Uni-konzum. Osamostaljenjem Hrvatske, 1992. Unikonzum

Trgovački lanac Lidl svoje je poslovanje u Hrvatskoj

započeo 2006. godine kada je u jednom danu otvoreno ukupno 13 trgovina. Od tada Lidl kontinuirano provodi strategiju ulaganja u širenje svoje prodajne mreže pa tako danas ima 82 trgovi-ne u Hrvatskoj, od čega je njih 11 u Zagrebu. Lidlove trgovine prisutne su diljem Hrvatske, od Vukovara do

KAUFLAND KONZUM

MERCATOR-HLIDL

prisutan od 2001. godine te ukupno ima 30 poslovnica čije se prodajne površine kreću od 3000 do 6000 m2. Kaufland Hrvatska k.d. ukupno zapošljava oko 2500 djelatnika, a na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije posluje sa sedam prodajnih objekata.

postaje dioničko društvo a Agrokor dvije godine potom preuzima kontrolni paket dionica i postaje većinski vlasnik. Godine 1995. mijenja se ime iz Unikonzuma u Kon-zum te se provodi restruktu-riranje poslovanja. Konzum u Gradu Zagrebu ima ukupno 173 prodavaonice različitih formata (Super Konzum, Konzum maxi i male Konzum prodavaonice), u kojima zapošljava više od 3100 zaposlenika.

Prisutan je u svim većim gradovima Hrvatske, dok je mreža najrazvijenija na po-dručju Zagrebačke županije gdje ima 25 prodavaonica većinom u formatima tzv. kvartovskih trgovina “supe-reta” i “market”. Na području Grada Zagreba Mercator-H ima tri Getro Cash&Carryja, dva hipermarketa, šest supermarketa, tri superete i dva marketa (od toga 1 Getro market).

Dubrovnika, a opskrbljuju ih logističko-distributivni centri u Jastrebarskom i Perušiću. Lidl Hrvatska prvi je diskont-ni trgovački lanac u Hrvat-skoj. U redovitoj ponudi ima bazni asortiman od oko 1500 proizvoda koji se nadopu-njuje tematskim akcijama, pa se broj proizvoda poveća i na 2500. Tvrtka Lidl Hrvatska danas zapošljava gotovo 1800 zaposlenika. Mercator-H osnovan je

2001. godine kada je i otvorio svoj prvi Mercator centar u Puli, a potom i supermarket u Zagrebu. Go-dine 2009. Mercator je pre-uzeo brend Getro Cash&Car-ry te danas u Hrvatskoj ima ukupno 121 trgovinu robom široke potrošnje, od čega je 16 Getro Cash&Carry centara te 23 Getro marketa. Mercator Hrvatska zapošlja-va ukupno 3000 djelatnika.

Zagreb - trgovački lanci


Spar Hrvatska d.o.o. svoje je poslo-vanje u Hrvatskoj započeo 2005.

godine kada je i otvoren prvi Interspar hipermarket u Zadru. Nakon više od sedam godina poslovanja Spar danas ima ukupno 15 Interspar hipermarketa i sedam Spar supermarketa u cijeloj Hrvatskoj. Od toga se u Zagrebu nalazi sedam Interspar hipermarketa, koji su prosječne veličine oko 3500 m2 s ponu-đenim asortimanom od gotovo 40.000 proizvoda, kao i tri Spar supermarketa čija je površina 300 – 400 m2. Prvi zagrebački Interspar otvoren je 2006. u City Centeru one na Jankomiru, a danas se hipermarketi nalaze u gotovo svim trgovačkim centrima u Zagrebu.

Metro Cash & Carry u Hrvatskoj je počeo poslovati krajem 2001.

godine, otvorenjem prvog veleprodaj-nog centra u zagrebačkom Jankomiru. Danas je tvrtka jedan od najvećih trgovačkih lanaca u državi te posluje s ukupno sedam veleprodajnih centara u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Varaždinu te s Metro Drive In centrom u Dubrovniku. Poslovni koncept kompa-nije fokusiran je na profesionalne kupce iz HoReCa kanala, kioske i prehrambene trgovine na malo. Metro u Hrvatskoj trenutno zapošljava 1200 radnika.

Prehrana trgovina je registrirana kao “Agromljekarski kombinat” još davne

1964. godine. Tijekom godina je mijenjala nazive i društvene oblike te je od 1971. godine bila poznata kao Žitokombinat - Prehrana. Provedenom pretvorbom 1996. godine dobila je naziv koji je zadržala sve do danas - Prehrana trgovina d.d. za obavljanje trgovinske djelatnosti. Riječ je o zagrebač-kom lancu marketa čiju maloprodajnu mre-žu čini 85 prodavaonica formata kvartovskih trgovina i marketa koje se nalaze u gotovo svim dijelovima Zagreba te Samoboru i Iva-nić Gradu. Prehrana trgovina u većinskom je vlasništvu tvrtke Zagrebačke pekarne Klara, a zapošljava oko 400 radnika.

Današnje trgovačko društvo Union svoje korijene vuče iz 1954. godine kada je

osnovano poduzeće “Trnjanski magazin”. Od 1972. godine poduzeće mijenja naziv u RO Union te se od tada upotrebljava naziv Union u različitim organizacijskim oblicima. Nakon iz-vršene pretvorbe, od 1992. godine posluje kao dioničko društvo Union. Osnovna djelatnost društva je trgovina prehrambenim proizvodi-ma na veliko i malo. Union d.d. danas posluje na užem i širem području Grada Zagreba s 14 prodavaonica prehrambene odnosno mješo-vite robe. Dijelom se radi o samoposlužnim prodavaonicama, a dijelom o klasičnim malim trgovinama. Union je član udruženja Ultragros.

Trgovački lanac Vrutak osnovan je 1990. godine te se bavi veleproda-

jom i maloprodajom prehrambenih proizvoda i ostale robe široke potroš-nje. Danas zapošljava 105 radnika, a tijekom 2012. godine ostvario je ukupni promet u iznosu od 105 miliju-na kuna. Asortiman obuhvaća više od 15.000 prehrambenih i neprehrambe-nih proizvoda široke potrošnje na 2700 m2 prodajnog i 2000 m2 skladišnog prostora u Vodovodnoj ulici te 285 m2 prodajnog prostora u Krapinskoj ulici u Zagrebu. U ponudi se posebno ističe najveći izbor vina u Hrvatskoj: 1600

PREHRANA TRGOVINA

UNION

VRUTAK

SPAR HRVATSKA

METRO

vinskih etiketa u Vodovodnoj i 880 vina u Krapinskoj 16, navode iz Vrutka. Tvrtka se nalazi u vlasništvu Miše i Martina Ma-tića te je članica grupacije Ultragros.

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJAMALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr


Tržište Grada Zagreba - intervju

Tržnice nisu samo mjesto na kojem se obavlja kupnja, već i institucija društvenog života te turistički adut koji se sve više prepoznaje. Međutim, kako bi tržnice to i ostale u nadolazećem

vremenu potrebna su velika ulaga-nja, navodi Kobešćak.

Provedite nas malo kroz bogatu povi-jest Tržnica Zagreb. Od kada posluju i kako se njihova mreža širila po Gradu Zagrebu?Početak rada zagrebačkih tržnica seže u 1850. godinu kada se prva tržnica nalazila ispred Katedrale, točnije kod Kaptolske kleti, da bi koncem 19. stoljeća bila preseljena na Trg bana Josipa Jelačića. Godine 1928. Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je odluku o izgradnji sre-dišnje gradske tržnice na lokaciji Dolac 2, koja je dovršena 1930. go-dine. Te godine Grad osniva svoje poduzeće “Tržnice Zagreb” u čijem sastavu se nalaze Tržnica Dolac, Međašni plac - stara tržnica Kvatrić, Tržnica pod Črešnjom (Trešnjevač-ki plac) i veletržnica sa središnjom zgradom-burzom roba, današnja Tržnica Branimirova. Poslije Drugog svjetskog rata, kako je rastao grad, tako se povećavao i broj zagrebačkih tržnica. Od 2000. godine, pojavom mega shopova na Tržnicama Zagreb mijenja se struktura prodavača tako da je sve više proizvođača, a sve ma-nje obrta i trgovina. To je pridonijelo imidžu odnosno brendu tržnica kao mjesta gdje se trže domaći, svježi i kvalitetni proizvodi.

Na koji način je ustrojen njihov rad danas. Koliko ih ukupno ima i koje su osnovne djelatnosti? Od 2007. godine Tržnice Zagreb pos-luju u sklopu Zagrebačkog holdinga i to na 23 lokacije s oko 2500 komi-tenata koji imaju u zakupu poslovno - prodajne prostore. U sklopu Tržnica Zagreb posluje i Veletržnica, Hladnjača i Zelena tržnica. Veletržnica s više od 160 komitenata, smještena na adresi Slavonska avenija 7, najveća je u Hrvat-skoj te osim grada Zagreba zadovoljava i potrebe cijele sjeverozapadne regije. Veletržnica i hladnjača smještene su u

istočnom dijelu grada, desetak minuta od samoga centra. Idealno je smještena da služi Zagrebu i njegovim stanovnici-ma u dnevnoj opskrbi širokom paletom proizvoda kako što su voće, povrće, meso i mesne prerađevine te riba i riblji proizvodi. U okviru podružnice trenutno zapošljavamo 382 djelatnika.

Smatrate li da je posljednjih godina pojavom velikih formata trgovina i broj-nih trgovačkih lanaca iznimno bogate ponude i konkurentnih cijena došlo do pada popularnosti kupovanja na tržni-cama te koje su komparativne prednosti kupovanja na tržnici u odnosu na trgo-vačke lance?

Svakako da su s ekspanzijom tr-govačkih lanaca tržnice izgubile jedan dio kupaca. No, bez obzira na to tržnice su zadržale svoj pre-poznatljivi šarm i bogatstvo ponu-de pa veliki broj naših sugrađana i dalje cijeni iskustvo kupovanja na gradskim tržnicama, ne samo zbog visoko kvalitetnih namirnica koje se tamo nude, već i zbog druženja i zadovoljstva koje osjećaju u tak-vom načinu kupnje. Na tržnicama se može naći šarolika ponuda pro-izvoda iz cijele Hrvatske i svijeta i upravo takvu ponudu ističemo kao našu komparativnu prednost. Tako bogatu i kvalitetnu ponudu mesa i mesnih prerađevina, ribe, sezon-skog voća i povrća nećete pronaći nigdje drugdje osim na tržnica-ma. Ponudu tržnica nadopunjuju brojni obrti i zanati, što sve skupa zagrebačke tržnice čini poželjnim mjestom za obavljanje kupnje. A koliko su tržnice važne za prepoz-natljivost grada govori i činjenica da se Dolac nalazi na svim brošu-rama koje komuniciraju turističku ponudu Zagreba.

Kakvi su financijski rezultati Tržnica Za-greb u 2012. u odnosu na ranije godine?Tržnice Zagreb trenutno se nalaze u procesu konsolidacije. U zadnjih smo nekoliko godina poslovali s gubit-kom, ali smo primjenjujući različite mjere za optimizaciju poslovanja uspjeli te gubitke smanjiti. U sklopu tih mjera reducirali smo i broj zapos-lenika. Najveće probleme u poslova-nju stvara nam globalna gospodarska kriza koja se negativno odražava na

TRADICIJA ZA BUDUĆNOST

Tržnice Zagreb imaju dugu povijest, bogatu tradiciju, povjerenje građana i priliku za budući rast, ističe Dario Kobešćak, Voditelj podružnice Tržnice Zagreb

“Izmjena strojarnice na Veletržnici i hladnjači te uređenje Tržnice Dolac glavne su investicije u 2013.”


1850. godine otvorena je prva zagrebačka tržnica

kupovnu moć građana, što se, da-kako, reflektira i na smanjenje broja naših zakupaca. Odlaskom zakupaca mi gubimo dio prihoda pa se u ovom trenutku fokusiramo na zaustavlja-nje trenda odlijevanja zakupaca s naših tržnica. Kada u tome uspijemo vjerujem da ćemo i u ukupnom pos-lovanju ostvariti pozitivan rezultat. Međutim, kriza je i dalje u punom jeku te se možda i najjasnije očituje upravo na tržnicama što mi svakod-nevno osjećamo. Može se reći da su ljudi nekada kupovali na kilograme, a danas kupuju na komade.

Koje usluge Tržnice Zagreb pružaju svojim zakupcima? Što se sve čini kako bi mali prodavači predstavili svoje proizvode građanima, odnosno potro-šačima?Percepcija građana je da tržnice proda-ju proizvode, ali to nije tako. Proizvo-de prodaju naši zakupci, a mi samo

iznajmljujemo tržne prostore – klupe, štandove, kućice, a na veletržnicama iznajmljujemo hladionice odnosno izložbeno-prodajne prostore. Tržnice kao takve nude uslugu najma prostora. Ono što je u našoj mogućnosti i u što ulažemo velike napore je da se obnove prostori i oprema kojom upravljamo. S druge je strane bitno naglasiti kako su za naše zakupce iznimno bitni lokacija tržnica, koje se nalaze diljem grada, te prepoznatljivost po kojoj su poznate i brendirane kao mjesta na kojima gra-đani dolaze kupiti kvalitetne namirnice i druge proizvode. Također, na tržni-

cama se promovira domaća proizvod-nja te smo ponosni da u ovom trenutku trećina zakupaca dolazi iz segmenta obiteljskih poljo-privrednih gospo-darstava, dok se taj broj u sezoni penje i iznad 50 posto.

Već je neko vrijeme u planu rekonstruk-cija plohe tržnice Dolac. Što je s tim projektom kao i s os-talim investicijama u infrastrukturu na tržnicama u Gradu Zagrebu?U proteklih smo nekoliko godina obnovili plohe na tržnicama Britanski trg i Trešnjevački trg, dijelove plohe na Sajmištu Sesvete i na Zelenoj tržnici. U ovoj godini ulo-žit će se značajna sredstva u izmjenu strojarnice na Ve-letržnici i hladnjači te uređenje Tržnice Dolac. Uređenje Dolca odvijat će se u

suradnji s Gradom s obzirom na to da je u planu uređenje i okolnih cesta, fa-sada i drugi radovi koji nisu u našoj in-gerenciji. Početkom veljače raspisat će se natječaj za projektno rješenje kako bi se dobio konačni obris za sve ono što se na tom prostoru planira urediti. U kolikoj je mjeri to za ovu popularnu

tržnicu važno govori i činjenica da se u obnovu plohe na Dolcu nije ulagalo već 40 godina. U ovom je trenutku jedino sigurno da će se sanacijski radovi obav-ljati tijekom ljetnih mjeseci, no još nije odlučeno hoće li se plac za to vrijeme premjestiti na neku alternativnu loka-ciju ili će se posao odrađivati etapno. Riječ je o neophodnim investicijama. Svjesni smo činjenice da se godinama nije ulagalo u održavanje tržnica pa smo sada intenzivnije krenuli u njihovu obnovu te planiramo uložiti značajna sredstva kako bi tržnice zasjale jednim novim sjajem.

Koje promjene u ovom dijelu trgovi-ne na malo donosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Hoćemo li i dalje moći na tržnicama naći svoje omiljene autoh-tone domaće proizvode?Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji zahtijeva provođenje određenih zakona i pravilnika koji su postali praksa na europskom tržištu. Prije nekoliko godina s takvim zahtjevima i uvođenjem novih standarda suočio se određeni broj proizvođača sira i vrhnja. Također, Zakon o fiskalnim blagajnama imat će veliki efekt na poslovanje svih tržnica u Hrvatskoj. Dvije trećine svih zakupaca na zagre-bačkim tržnicama čine mali obrtnici i trgovci koji će biti u obvezi izdavati

fiskalizirane račune. To je tehnički izvedivo, ali stvara određene nove troškove za ljude koji i bez tog novog troška posluju na rubu pozitivnog rezultata. Bojim se da će to mnoge od njih primorati na prestanak poslova-nja ili odustajanja od prodaje robe na tržnicama. U svakom slučaju, sma-tram kako će prvi učinci pristupanja Europskoj uniji na poslovanje tržnica biti negativni, no mnogo toga se još uvijek može učiniti, poglavito ako se donese adekvatna poljoprivredna stra-tegija koja će urediti cijelo tržište pa će i tržnice, kao završni subjekt pro-izvodno-prodajnog procesa, moći u boljoj mjeri ostvariti svoje potencijale koje itekako ima.

“Uz svoju primarnu funkciju tržnice su i mjesto gdje se promovira domaća proizvodnja”

Dario KobešćakTržnice Zagreb


Potrošački trendovi

Konkurencija može kopirati vaše proizvode, cijene, pozicioniranje proizvoda, ali ne može kopirati odnos poduzeća i djelatnika pre-

ma kupcima ili, preciznije rečeno, pre-ma ženama koje su tema ove kolumne. Naime, upravo žene odlučuju o potroš-nji 80% prosječnog obiteljskog budžeta.

Žene i muškarci nisu dva različita svi-jeta već su, prema renomiranom ame-ričkom piscu poslovne filozofije Tomu Petersu, to dvije potpuno udaljene i dramatično drukčije – galaksije! Žene nisu ni ravnopravne s muškarcima jer izvršavaju 2/3 poslova u svijetu, zara-đuju tek 10% ukupnih prihoda, a po-sjeduju samo 1% ukupnih nekretnina.

ŽENE SU GLAVNEPitanje je kako će muškarci, koji s jedne strane uvjerljivo dominiraju u menadžmentu, donositi takve odluke o ponudi koju će, s druge strane, domi-nantno razmatrati žene kao “glavne” za troškove u trgovini. Kupnja jest i uvijek će biti namijenjena većinom ženama. Stoga nije čudno što žene mogu izazvati tektonske poremećaje u svijetu kupnje, dok se muškarci, kada kupuju, upuštaju u nešto što je urođeno ženama. One su

u stanju, kako piše psiholog Paco Un-derhill u knjizi “Zašto kupujemo”, cijelu grupu prodavača, trgovina ili proizvoda strpati u Darwinov koš za smeće ako ne udovoljavaju njihovim potrebama i željama. Ovo je tim važnije kada se uzmu u obzir emocije i dojam kao čimbenici utjecaja na odluku u kupnji

(posebice žena koje su “nježnije” i senzibilnije od muškaraca). Naime, o poznavanju proizvo-da i prodaje ovisi samo

7% uspjeha trgovca, u što ubrajamo značajke, glavne argumente prodaje, funkcionalnost i ugled poduzeća. S druge strane, ritam govora, boja glasa i način izražavanja imaju 38% udjela u utjecaju na kupca te donose jed-nostavnost, stvaranje simpatije i uvjerljivost u nastupu, dok na način kako je prodavač odjeven, kako se drži i komunicira, kako se rukuje, gdje gleda i koliko sluša, otpada čak 55% utjeca-ja na kupnju. Može se, dakle, zaključiti da žene odluke ponajprije donose na temelju izgleda,

ponašanja, stava, ljubaznosti i ukupne razine komuniciranja trgovca. Koliko žena koje uđu u prodavaonicu zaista nešto i kupi? Marketing, oglašavanje, promocija i lokacija mogu ih privući, ali zadaća zaposlenika prodavaonice jest da ih pretvori u kupce (eto, u hrvat-skom jeziku nema ni ženskog roda za tako čestu imenicu). U korist prodava-čima ide i činje-nica da se 70% svih odluka o kupnji donese impulsno, na licu mjesta.

ŽENE i kupnja Prof.dr.sc. Davor PerkovProdekan Visoke poslovne škole Libertas

Odluku o kupnji žene ponajprije donose na temelju izgleda, ponašanja, stava, ljubaznosti i ukupne razine komuniciranja trgovca

Muškarci uglavnom kupuju planski, brzo se kreću, ne vole pitati ni čekati


DRUŠTVENI POLOŽAJ ŽENAOsim osobnih i marketinških, pos-toje i neke sociološke odrednice koje su žene učinile iznimno važnima za način života, proizvodnju i trgovinu. Kada su sredinom 1970-ih ulogu “domaćice” žene zamijenile radom izvan kuće, promijenila se i dinami-ka života obitelji, što je pak dovelo do početka kraha nekad popularnih robnih kuća u centrima velikih gra-dova. Dok su bile kod kuće šivale su kompletnu garderobu sebi i ukućani-ma pa su 1950-ih u SAD tri od četiri domaćinstva posjedovala šivaći stroj. Danas šivaći stroj u toj zemlji ima samo 5% domaćinstava. Kataloška prodaja, TV prodaja i on-line kupnja procvali su većinom zahvaljujući pro-mjenama ženskih dužnosti i oskudici raspoloživog vremena. Kada je riječ o “susretnoj” prodaji između trgovca i kupca (u prodavaonici), žene vole prostornost, sigurnost i mir, te velike i kontrastne natpise. Infuzija žen-ske energije utječe na način na koji prodavaonica izlaže svoje proizvode. Prije nego kupe proizvod za zdravlje i ljepotu vole ga proučiti i pročitati

etiketu, osobito ako je riječ o novitetu na tržištu.

Ako usporedimo

suvremene DIY (uradi sam) centre kao npr. Bricostore, Bauhaus, Home Depot (djelomice i Pevec), bit će nam jasnije zašto ćemo nerijetko tamo naići na žene kao kupce, dok je tako nešto nezamislivo očekivati u tradicionalnim željezarijama. Ovi

trgovci su uređenjem interijera, space managementom i komunikacijom prodavača otklonili mistiku s alata, vijaka i matica i učinili ih bezopasnim i pristupačnim čak i onim najneiskus-nijim kupcima, uključujući dakako i žene. Američki lanac Home Depot ima barem jednu TV reklamu u kojoj se pojavljuju samo žene.

ŽENSKI I MUŠKI KUPCIMuškarci uglavnom kupuju planski, brzo se kreću, ne vole pitati ni čekati, u čak 72% slučajeva vole gledati cijene proizvoda, otvoreniji su prema suges-tijama i 75% njih kupi artikle koje su isprobali. Za razliku od njih, žene su ovisnice o kupnji, vole razgledavati, proučavati i propit-kivati

prodavače, kupuju impulsno, 86% ih gleda cijene, znaju što žele i tek u 25% slučajeva se odluče za isprobanu odjeću, obuću i sl. U prodavaonica-ma računala posjetitelji su najčešće muškarci, ali stopa proračuna, tj. postotak kupaca koji je nešto kupio,

najviše se od-nosio na žene. One nisu došle da maštaju o novom hard

disku, programu ili skeneru, već s konkretnom namjerom da kupe nešto određeno. U svijetu hardvera i sof-tvera spolovi su zamijenili uloge: mu-škarci vole švrljati i razgledati, dok su žene odlučnije i konkretnije u potrazi za onim što trebaju. Da se promjene među ova dva spola događaju doslov-ce na svim područjima, pokazuju sve više i trgovci automobilima, bolje reći oni koji shvaćaju da je upravo žena ona koja nagovara muškarca na kup-nju novog automobila i da su njeni prohtjevi oni kojima on mora udo-voljiti. Žena je u ovakvim situacijama tiha voda koja brege dere. Trgovci vozilima sve češće i zapošljavaju žene kao prodavače jer ženskim kupcima ulijevaju veće povjerenje. Očito, žene mogu proniknuti u metafiziku kupnje, one nas prosvjetljuju o načinu na koji

se krećemo kroz život tražeći, pro-učavajući, ispitujući, te na kraju

uzimajući i koristeći najbolje od onoga što nam se

nudi.

žene odlučuju o potrošnje kućanstva80%

Žene u prodavaonici vole prostornost, sigurnost i mir, te velike i kontrastne natpise



PEGLANJE koje nitko ne izbjegava

Kartice su u samo deset godina istisnule gotovinu iz optjecaja postavši naša svakodnevica pa ih, popularno

rečeno, peglamo kadgod i gdjegod stignemo

Na kraju rujna prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 8.594.527

debitnih i kreditnih kar-tica, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. go-dine manje za 5,7 posto, a glavni uzrok takvoga pada je redovno čišćenje kartičnog portfelja od neaktivnih kartica. Me-đutim, unatoč smanjenju ukupnog broja kartica u optjecaju broj transakcija je porastao u prvih devet mjeseci 2012. godine kao i vrijednost kartičnih transakcija koja je u tom periodu iznosila 84,7 mi-lijardi kuna ili 2,5 posto više nego u istom razdob-lju prethodne godine.

OD POČETAKA DO DANASPrve kartice kao mogućnost novog tzv. bezgotovinskog načina plaćanja pojavile su se sredinom prošlog stolje-ća na američkom tržištu, a samo nekoliko desetljeća

kasnije, odnosno sedam-desetih godina dolaze i na hrvatsko tržište. U to vrijeme počinje izdavanje nebankarskih kartičnih proizvoda iz sustava Diners Cluba (danas u portfelju Erste Card Cluba) i nedugo zatim American Expressa

(danas u portfelju PBZ Car-da). Kartično poslovanje brzo je uzelo maha i širilo se usporedno s razvojem tehnologije, odnosno sve naprednijih tehnoloških rješenja ali i marketinških i

edukacijskih promocija koje su omo-gućile da u današnje vrijeme razli-kujemo razne

načine plaćanja putem ove vrste kartica.Osim nebankarskih, danas gotovo sve banke na hrvat-skom tržištu nude i “svoje” kartice, odnosno u su-radnji s vodećim platnim sustavima, MasterCard WorldWide i Visa Interna-

tional, izdaju različite vrste kartica: debitne, kreditne (revolving), charge te pre-paid, ovisno o uvjetima i

Prve kartice na hrvatskom tržištu pojavile su se 1970-ih godina

Izdane platne kartice i izvršena kartična plaćanja prema vrstama kartica

Vrsta kartice

UKUPNO

Broj platnih kartica u optjecaju

Ukupno transakcije

Broj Vrijednost u tisućama kuna

Kreditne kartice 164.212 595.671 184.372

Revolving kartice 767.538 7.510.833 1.921.363

Kartice s odgođenom naplatom 509.170 6.987.261 2.269.081

Charge kartice 555.429 9.113.691 2.379.504

Debitne kartice 7.027.508 49.217.819 20.753.293

Prepaid kartice 132.810 103.122 17.924

Ostale kartice 10.312 23.834 9.330

Ukupno 9.166.979 73.552.231 27.534.867,0

Izvor: HNB (01.07.2012. - 30.09.2012.)


mogućnostima korisnika te dodatnim pogodnos-tima koje nude. Prema podacima Sektora za ban-karstvo i druge financijske institucije pri HGK, od ukupnog broja kartica 88 posto su debitne i kreditne kartice banaka, od čega su 47 posto MasterCard kartice, a 41 posto su Visa

kartice. Preostalih 12 pos-to su kreditne kartice kar-tičnih kuća. U segmentnu kreditnih kartica, od njih ukupno 1.870.375, ukupno 46,4 posto su kreditne kar-tice banaka, a 53,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Osim što se koriste za plaćanje roba i usluga ili za online kupovinu, služe i za podizanje gotovine, bilo u poslovnicama ili na bankomatima. Sve kartice - Diners, AmEx, Master-Card i Visa - prihvaćaju se na svim prodajnim mjes-tima s POS terminalima, odnosno uređajima koji su namijenjeni plaćanju roba kupljenih kod trgo-

vaca koji imaju sklopljen ugovor s nekom od banaka o prihvatu kartice i to na način da se kupoprodajni iznos prenosi s računa kupca na račun trgovaca. Iako se još uvijek u velikoj mjeri kupuje gotovinom, kartičari se nadaju da će se broj kartica na hrvat-skom tržištu povećati, i to

prvenstveno uvođenjem novih oblika plaćanja: mogućnost plaćanja preko interneta, putem mobilnih uređaja te razvojem elek-troničkog poslovanja.

NOVE KARTIČNE USLUGEPojavom čipa na kartici, uz pojačanu sigurnost, otvorio se čitav niz do-datnih primjena kartice poput različitih moguć-nosti plaćanja, funkcija autentifikacije, programa nagrađivanja i sl. što je definitivno utjecalo na brz rast ove tehnologije. Tako je prema podacima Sektora za bankarstvo udio kartica s čipom u

ukupnom broju kartica čak 89 posto, što svakako pridonosi podizanju razi-ne sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprječavanju prijevara. Usporedbe radi, i ne tako davno odnosno sredinom 2005. godine njihov udio iznosio je tek 6,1 posto. Od tada je trend rasta broja čip kartica veći od stope rasta ukupnog broja kartica.Nove tehnologije omo-gućuju i nove kartične usluge. Jedan od primjera

je u svijetu dobro poznata, a kod nas tek u začet-ku – usluga PayPass koja omogućava beskontaktno plaćanje putem kartica ili mobilnog telefona. Kra-jem prošle godine i banke na hrvatskom tržištu uvo-de u kartično poslovanje ovaj oblik plaćanja. Tako je Erste banka lansirala novu uslugu “Prisloni i plati” koja korisnicima kartica Maestro® PayPass™ i MasterCard® PayPass™ omogućava beskontaktno plaćanje. Riječ je o brzoj, sigurnoj i jednostavnoj usluzi koja nudi moguć-nost da se kupovine do 100 kuna ne moraju auto-rizirati PIN-om; kartica se cijelo vrijeme nalazi u ruci korisnika te ju je dovoljno prisloniti na beskontaktni

čitač pri čemu se tran-sakcija provodi za svega nekoliko sekundi. Jedna kupovina se ne može na-platiti više puta jer, ukoli-ko se kartica i prisloni uz čitač više puta, transakcija će se provesti samo jed-nom. Ujedno je isključena i mogućnost “slučajnog” plaćanja jer je karticu, kako bi se transakcija uopće provela, potrebno prisloniti na POS uređaj. Ovaj praktičan način plaćanja trenutno je mo-

guć na 1033 posebno oz-načena pro-dajna mjesta širom Hrvat-ske, većinom u Rijeci, Bje-

lovaru i Zagrebu. Inače, u svijetu je usluga Master-Card PayPass dostupna u 48 zemalja na više od 550.000 prodajnih mjesta, a idealna je za mjesta gdje tradicionalno dominiraju gotovinska plaćanja.

SIGURAN OBLIK PLAĆANJASustav sigurnosti doma-ćih banaka u cjelini je izgrađen sukladno naj-novijim svjetskim tren-dovima i tehnologijama te se kontinuirano radi na unapređenju, a u seg-ment sigurnosti ulažu se znatni napori i sredstva kako bi se moguće kri-minalne radnje svele na minimum, uvjeravaju u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). Radna skupina za sigurnost i zaštitu HUB-a,

građani Hrvatske koriste kartica

U prvih devet mjeseci 2012. vrijednost transakcija iznosila je 84,7 milijardi kuna

• Zamjenjuju gotov novac.• Praktičan i siguran pristup sredstvima na računu.• Kontrola i pregled stanja računa u svakom trenutku.• Plaćanje troškova u mjesečnim obrocima u

postocima ili ratama.• Odabir datuma otplate potrošenih iznosa. • Mogućnost kupnje diljem svijeta.

Zašto koristiti kartice ili tzv. plastični novac?

8,6 milijuna

koja okuplja stručnjake iz svih banaka članica i kar-tičnih kuća, u suradnji s MUP-om neprestano radi na koordiniranju sustava zaštite klijenata banaka, bankomata i ostale teh-nologije te provodi edu-kaciju korisnika kartica i prodajnih mjesta o pra-vilnom korištenju kartica i rizicima povezanima s njihovim korištenjem.Kartičnih prijevara ima, ali sigurno manje nego na samom početku kartičnog poslovanja, a i dobra je vijest kako se u Hrvatskoj koriste isključivo čip kar-tice koje su sigurnije od kartica s magnetskim za-pisima a koje se, primje-rice, masovno koriste na američkom tržištu. Bojan Ždrnja, Senior Informati-on Security Consultant iz tvrtke INFIGO IS, pojaš-njava kako sigurno kar-

tično poslovanje podra-zumijeva zaštitu na svim mogućim razinama: od samog izdavatelja kartica i procesora koji ih obra-đuje, preko trgovca koji ih prihvaća pa sve do kraj-

njeg korisnika. “Naravno, budući da je sigurnosni rizik svake od ovih kate-gorija različit, za očekivati je da će izdavatelj kartica i procesora najviše uložiti u

svoju sigur-nost, na što ih između ostaloga tje-raju i različi-te zakonske i poslovne

obaveze poput PCI DSS-a (Payment Card Industry Data Security Standard)”, navodi Ždrnja. Savjetuje kako bi trgovci trebali posebno voditi računa o lokalnim postavkama

i sigurnosti uređaja koji se koriste za prihvaćanje (npr. izoliranost od os-talih uređaja na lokalnoj računalnoj mreži u trgo-vini), dok sami korisnici trebaju obratiti pažnju na uređaje u kojima koriste svoje kartice kao i na ču-vanje drugih sigurnosnih informacija (kao što je broj PIN-a). Ždrnja na-vodi kako je trgovcima preporučljivo da, ukoliko nisu dovoljno veliki, za obradu i procesiranje kre-ditnih kartica koriste spe-cijalizirane tvrtke koje su uspješno prošle PCI DSS certifikaciju jer certifikati

pomažu i potencijalnim korisnicima u razliko-vanju onih trgovaca koji ulažu u sigurnost od onih koji to ne rade.Kartično poslovanje, kao i bilo koji drugi oblik poslovanja, ima svoje si-gurnosne nedostatke, ali općenito se može reći da je poslovanje karticama sigurno. Dakako, pod uvjetom da se svi sudioni-ci u kartičnom poslovanju - izdavatelji, korisnici i prihvatitelji kartica (tr-govci) - pridržavaju pra-vila i preporuka sigurnog “rukovanja” odnosno pos-lovanja.


DEBITNE – izdaje se vlasniku tekućeg ili deviznog računa; služi za podizanje go-tovine na bankomatu ili za plaćanje roba i usluga u zemlji ili inozemstvu, dok se račun tereti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjet da postoje sredstva na računu ili dozvoljeno prekoračenje.CHARGE – kartica s beskamatnom odgodom plaćanja; korisniku omogu-ćuje kupnju i podizanje gotovine do dogovorenog limita. Potrošeni iznos podmiruje se nakon isteka dogovore-nog obračunskog razdoblja, bez obveze plaćanja kamate za odgodu.

KREDITNE – kartice za kratkoročno potrošačko kreditiranje ili za podizanje gotovine - za izdavanje je potrebno po-kriće na računu, jer se troškovi stvoreni upotrebom kartice plaćaju naknadno, do iznosa odobrenog kredita, tj. limita.REVOLVING – kartice s fleksibilnim na-činom otplate – korisnik sam odlučuje kada će i koji iznos uplatiti od ukupnog potrošenog iznosa, s time da je obvez-no uplatiti mjesečno minimalni iznos duga, od 5 do 10 posto.KARTICA S ODGOĐENOM NAPLATOM – kartice koje omogućuju da se iznos

podmiruje u cijelosti naknadno, na dan dospijeća, bez plaćanja kamate za nastale troškove.PREPAID – unaprijed plaćena kartica, odnosno ona koja se unaprijed "puni" određenim iznosom novca, a služi za plaćanje ili podizanje gotovine, dok se potrošeni iznos odmah oduzima od ukupne vrijednosti na kartici.CO-BRANDING (AFFINITY) – izdaje se u suradnji s tvrtkom partnerom; korisnik ostvaruje određene pogodnosti za svaku transakciju kao što su popusti, nagradni bodovi, sudjelovanje u nagradnim igrama.

Vrste kartica na tržištu

Izvor: Sektor za bankarstvo i druge financijske usluge pri HGK

Od ukupnog broja 88% su kartice banaka, a 12% kreditne kartice kartičnih kuća

KRAJGODINE

BROJKARTICA

RAST/PAD(%)

BROJEFT POS

TERMINALARAST (%)

2000. 2.448.054 - 9.524 -

2001. 3.410.193 39,3 16.230 70,4

2002. 4.705.290 38,0 22.427 38,2

2003. 5.480.306 16,5 31.391 39,9

2004. 6.360.954 16,1 41.760 33,0

2005. 7.364.376 15,8 54.979 31,6

2006. 8.126.010 10,3 59.510 8,2

2007. 8.927.504 9,9 70.556 18,6

2008. 8.495.403 - 4,8 82.332 16,7

2009. 8.776.280 3,3 86.904 5,6

2010. 8.910.182 1,5 92.715 6,7

2011. 9.172.638 2,9 101.768 9,8

30.09.2012. 8.594.527 -6,3 93.008 -8,6


SPREMNI ZA FISKALIZACIJU?!

KUZMIĆ PRO d.o.o. I. Mažuranića 20, 40 000 ČAKOVEC Tel: +385 40/395-315 E-mail: [email protected] www.kuzmic-pro.hr

Kao što je i najavljeno dolazi nam fiskalizacija, jeste li i vi spremni?Mi jesmo.

POSIFLEX je vodeći proizvođač POS opreme. Cilj im je osigurati revolucionarnu tehnologiju vrhunske kvalitete uz prihvatljive cijene. Već preko 25 godina dizajniraju i proizvode POS i industrijske touch terminale. Priznat kao pionir i lider u industriji, POSIFLEX je dobio više od 30 pa-tenata za inovativni dizajn. U suradnji sa softverskim tvrt-

kama POSIFLEX proizvodi se prodaju diljem svijeta.POSIFLEX asortiman sastoji se od širokog spektra periferije, u rasponu od ladica za novac, termina-la malih dimenzija koji su zamjena za elektroničke blagajne, do POS i kiosk touch terminala te robus-nih back office file servera. POSIFLEX proizvodi su certificirani ISO 9001/9002/14001 standardima.

Na sajmu CeBIT 2012 u Hannoveru, POSIFLEX touch ter-minal nagrađen je, između više od 2500 sličnih proizvoda, kao najbolja IT inovacija. Patentira-no rebrasto aluminijsko kućište bez ventilatora štiti uređaj od prašine, para i masnoća koji su najčešći uzrok kvarova. Na taj način zadovoljen je zahtjev za touch terminalom visokih performansi u kom-binaciji s fan-free kućištem. Takvi terminali zbog svojih karakteristika naročito su tra-ženi u ugostiteljstvu kao i u industriji. Svojom kvalitetom i inovativnim rješenjima omogućavaju brže i sigur-nije obavljanje poslova.


Kartično poslovanje u praksi

PRO ET CONTRA kartičnog plaćanja

Plaćanje karticama na praktički svim prodajnim mjestima kupcima je

umnogome olakšalo svakodnevni život, no istodobno je prouzročilo glavobolje

malim trgovcima

Kada se trgovac odluči instalirati uređaj za prihvat kartica, javi se banci koja u krat-

kom roku instalira uređaj bez naknade te usto snosi i troškove samog uređaja i servisa. Trgovci su zado-voljni brzinom uspostave veze i funkcioniranja POS uređaja, ali nisu zadovoljni plaćanjem određenih nak-nada, odnosno provizija na kartično plaćanje. Slažu se kako je mogućnost kartič-nog plaćanja na prodajnim mjestima u malim trgo-vinama već neko vrijeme standardna ponuda pa tako

u ukupnoj bilanci iznos prometa na kartice raste iz dana u dan.

JEDNOSTAVNOST UVOĐENJADanas gotovo svaka trgovi-na ima mogućnost prihvata kartice kao sredstva plaća-nja. Vrijednost transakcija preko POS uređaja svih vrsta kartica u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna prošle godine, prema po-dacima HNB-a, dosegla je skoro 9,5 milijuna kuna. Iz Udruženja trgovaca Zagreb doznajemo kako tehničkih problema u vezi kartič-nog poslovanja uglavnom

nema, ali je problem u tome što mali trgovci imaju relativno male promete, a naknade su iste kao i za ve-like, s time da je to za male trgovce veliko financijsko opterećenje. “Na artiklima gdje su marže niske, kao što su duhanski proizvodi ili prepaid bonovi, provizije za kartično poslovanje go-tovo ‘pojedu’ maržu”, ističe Marija Subota, predsjed-nica Udruženja trgovaca Zagreb te potpredsjednica Ceha za trgovinu Hrvatske obrtničke komore. Za sam proces uvođenja ističe kako je prilično jednostavan. Kada se trgovac odluči uvesti kartično poslovanje, treba odabrati banku koja

se Ugovorom o kartičnom poslovanju obveže dostaviti POS uređaje za kartice, spojiti ih na internet vezu i pružati kontinuirani servis uređaja. POS uređaj trgovac dobije u najam besplatno, a servis je osiguran, dok ban-

ke kroz svoje provizije, koje se kreću od 3 do 5 posto po prometu karticom, snose sve troškove kartičnog pos-lovanja.

NAKNADA ZA TRANSAKCIJEDopredsjednik Udruge trgovaca Međimurja, Du-šan Fortner, također ističe problem s naknadama: “Treba napomenuti kako se kartično plaćanje tretira na isti način kao i gotovinsko, unatoč nekim nelogičnim, čak i bizarnim situacijama u kojima je naknada za izvršenu transakciju veća od marže, odnosno zara-de za pojedine proizvode. Da se razumijemo, nisu te naknade toliko visoke,

doduše mogle bi i one biti manje, nego su marže na pojedinim grupama proizvoda

postale sramotno niske.” Trgovci u Međimurju kažu kako to više nije trgovački biznis, već se takva vrsta robe drži zbog samog imi-dža trgovine. Fortner ističe kako su trgovci i veletrgovci prepoznali sve pogodnosti

Mali trgovci se žale da im provizije za kartice praktično "pojedu" maržu

3 do 5% - provizija na kartično plaćanje

kartičnog plaćanja, odnos-no puno im je lakše što ne moraju uza se imati goto-vinu (sredstva se uzimaju direktno s poslovnog raču-na), a poneke kartične kuće čak daju i odgodu plaćanja, dok je veletrgovcima napla-ta 100 posto sigurna.

PLAĆANJE PROVIZIJEKartice imaju smisla za trgovce samo ako te tran-sakcije trgovce ništa ne koštaju, poručuju iz Udru-ge malih trgovaca Split. Upravo je iz te Udruge, preko Udruženja obrtnika Split i područne Obrtnič-ke komore, poslan prema Hrvatskoj obrtničkoj ko-mori zahtjev da se ispita ispravnost poslovanja s karticama, pogotovo u prehrambenoj maloproda-ji, a zbog toga što trgovci plaćaju proviziju na kartice,

a ne vlasnici kartica. “Ja kao fizička osoba, koja ne volim nositi novac sa so-bom, ugovaram s bankom kartično poslovanje i u trgovinama plaćam karti-com umjesto gotovinom. Ali, na te moje kartice, umjesto kuna, trgovac u

dućanu na tu moju karticu plaća proviziju od 2 do 6 posto i dobiva kune na račun u roku od dva do 45 dana, umanjene za nave-deni postotak”, pojašnjava Žarko Kujundžić, vlasnik dućana Fragola Split te potpredsjednik Udruge malih trgovaca Split. Na-vodi kao primjer nabavu

cigareta, bonova i novina, za koje dobiva rabat od 1,5 do 4 posto i plaća robu za sedam dana, a istu naplaću-je za tri do 45 dana i to za iznos umanjen za proviziju koju uzima banka. Smatra kako bi proviziju, koju sada plaća trgovac, trebao platiti

vlasnik karti-ce. “Vlasnik kartice treba plaćati provi-ziju, a trgov-cima je puno i to što novce

čekaju i do 45 dana i pritom ništa ne zarade”, mišljenja je Kujundžić te dodaje: “Na-ime, netko je nama odredio visinu marže na cigarete (2 posto), na bonove za mobi-tel (4 posto), za tiskovine (8 posto) itd., a istovremeno dozvolio da kupac kupi kar-ticom i da nama trgovcima odbiju do 6 posto, iz čega

je vidljivo da mi trgovci neke robe prodajemo ispod nabavne cijene, što je po zakonu zabranjeno.” Mali trgovci iz Splita mišljenja su kako je ovo sve ne indi-rektno, nego direktno us-mjereno prema obrtnicima (manjim dućanima) i tražit će od HOK-a da preispita provizije, jer kažu da imaju saznanja kako je provizija na kartice u velikim trgo-vačkim lancima puno ma-nja ili nikakva. Čini se kako će dosadašnji sustav, gdje banka ima zaradu, vlasnik kartice ne nosi gotovinu te ima mogućnost odgode plaćanja, a naknade plaćaju trgovci dok su marže sve manje i manje, teško uspjeti zadržati male trgovce-obrt-nike na ovako neuređenom i neizvjesnom tržištu gdje su velika poduzeća u zna-čajno većoj prednosti.

Trgovci-obrtnici smatraju kako bi troškove plaćanja karticom trebao snositi kupac

Pregled ponude kartičnih usluga sljedećih banaka:• ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA • HRVATSKA POŠTANSKA BANKA• HYPO ALPE-ADRIA-BANKA • OTP BANKA • PRIVREDNA BANKA ZAGREB • RAIFFEISENBANK AUSTRIA • SOCIÉTÉ GÉNÉRALE SPLITSKA BANKA • ZAGREBAČKA BANKA

provjerite na www.jatrgovac.hr


Kartično poslovanje – trendovi i brendovi

OD STATUSNOG SIMBOLA

do svakodnevne potrebe

Sjećate li se onog vre-mena pred 20, možda i više, godina, kada su kartice bile statusni

simbol – barem na našim područjima? Imali su ih obrtnici i vlasnici tvrtki, dakle onaj, u ono doba, po-sebni, rukovodeći sloj ljudi. Među prvima su se kod nas pojavile American Express i Diners, koje su i danas - mo-žda upravo zbog tih svojih početaka – još uvijek dosta asocirane uz takav, malo više premium status. Kada po-gledamo današnju situaciju, možemo reći da je kartica sastavni dio svakog novčani-ka – koliko god on tanak ili

podeblji bio. No je li zaista kartica prešla toliki put i ako jest, kuda se onda zaputila? O razvoju kartične indus-trije i novim postignućima, karakteristikama, moguć-

nostima koja današnje kar-tice nude piše se vrlo često, a podaci o broju izdanih kartica i transakcija široko su distribuirani i dostupni. Stoga ćemo se mi osvrnuti na drugu stranu medalje i pogledati karticu kroz oči prosječnog korisnika.

KALODONT I KREDITNA KARTICASvi smo svjesni kartica i njihove glavne funkcije, čak i mala djeca, što potvrđu-ju nalazi niza istraživanja diljem regije, a posebno su zanimljivi oni kvalitativnih istraživanja, fokus grupa gdje je jedna ispitanica na grupnim diskusijama o

karticama u Hrvatskoj jednom pri-likom rekla: “…kad sam bila sa sinom u trgovini i tražio je neku igračku, ja

sam mu odgovorila da ne-mam novca, a on je rekao: Mama, pa plati karticom!” Međutim, nekako ne mogu a da ne povučem paralelu s kategorijom pasti za zube.

Namjena paste za zube od početka je bila vrlo jasna, koristi su vrlo lako prepoz-nate i danas su već život i osobna higijena bez paste za zube nezamislivi. Kao što smo nekad svi mi (ili barem većina nas) paste za zube zvali generički “kalodont”, tako i danas prosječni koris-nik čitavu kategoriju kartica zove njenim povijesnim, generičkim nazivom “kre-ditna kartica”. Naravno, kao što postoje razlike među tržištima, tako i unutar tr-žišta, tj. u populaciji postoji

razlika u razumijevanju kartica i njihovih karak-teristika ovisno o stupnju involviranosti korisnika. Opće je poznata i činjenica da su žene načelno sklonije karticama, te ih generalno nešto više percipiraju kao sredstvo ispunjavanja sitnih užitaka, dok su muškarci u stavu prema karticama nešto racionalniji, tj. više ih doživljavaju kao praktičnu zamjenu za gotov novac. Starija i tradicionalnija po-pulacija često možda i nosi karticu u novčaniku - jer su

U današnje vrijeme vodi se borba za “udio u novčaniku” i za primarni odabir pri kupnji od niza mogućnosti koju sve

više korisnika ima

Kartice lojalnosti nekih trgovaca počele su poprimati karakteristike platežnih, kreditnih kartica


platežne kartice po korisniku hrvatski je prosjek

je dobili u bankovnim pa-ketima, ali i dalje preferira plaćanje gotovinom iz niza razloga. Mlađi segmenti pak nalaze razne primjene i koristi kartice. Tome su se prilagodile i same kartice pa postoje proizvodi svojim sadržajem prilagođeni i namijenjeni posebnim seg-mentima populacije: junior, studentske, umirovljeničke, one s dodatnim pogodnos-tima za kupnju itd.

BILO KUDA, KARTICE SVUDAKartičari su partnersku suradnju proširili i s ponu-đačima drugih kategorija, te se razvio i dodatni segment tzv. co-brandiranih kartica koje nude posebne pogod-nosti korisnicima koji koriste usluge oba ponuđača istovre-meno i takve su kartice sve zastupljenije diljem regije. Neizostavno je spomenuti i rastući aspekt nagrađivanja lojalnosti, koji neke kartice, poput npr. American Expre-ssa i njihovog Membership Rewards programa već sadrže

u sebi, a također i neke ban-ke, samostalno ili u suradnji s kartičarima, imaju programe nagrađivanja korisnika. Ta-kav pristup često se pokazuje kao ona prevaga zašto oda-brati jednu ili drugu karticu iz novčanika u trenutku pla-ćanja. Zanimljivo je da nasu-prot tome postoje i kartice lo-jalnosti raznih ponuđača, bilo da su usmjerene na lojalnost isključivo jednom izdavaču i takve su zapravo najčešće, ili okupljaju čitav niz ponuđača različitih kategorija kao npr. MultiPlusCard u Hrvatskoj. U svemu tome najdalje su došle kartice lojalnosti ne-kih trgovaca koje su počele poprimati karakteristike i platežnih, kreditnih kartica, tj. osim skupljanja bodova lojalnosti one omogućuju i plaćanje na određenom pro-dajnom mjestu. Primjer za to je i regionalna, Mercatorova Pika kartica koja u svojoj ponudi nudi i charge model - kartice s odgodom plaćanja. To znači da već sada imamo sve više “plastike” u novča-nicima i pitanje je dokle taj broj može ići. Vodi se borba za “udio u novčaniku” i za primarni odabir pri kupnji od niza mogućnosti koju sve više korisnika danas ima.Prema posljednjem Valico-novom regionalnom istra-živanju financijskog sektora AllFinance, u 2012. godini raširenost platežnih kartica u Hrvatskoj i Sloveniji je slična s nešto iznad dvije kartice po korisniku, dok je taj broj u drugim zemljama regije jed-na kartica ili manje. Među-tim, uočena je velika razlika u raširenosti kartica lojalnosti. U Sloveniji prosječni korisnik ima gotovo pet kartica lojal-nosti, u Hrvatskoj nešto ma-nje od dvije, a u drugim zem-ljama regije manje od jedne. Dakle, u tom pogledu Slove-nija pokazuje trend razvoja “gužve u novčaniku”. U pro-sjeku, slovenski korisnik ima dvije platežne kartice i još pet

kartica lojalnosti. Dakle - njih sedam! Toliko mjesta, barem u muškim novčanicima, nema. Stoga od pet kartica koje naš prosječni korisnik možda “ima”, stvarno koristi manje od tri kartice. Zaklju-čak je da nije dakle dovoljno samo kreirati i izdati karti-cu lojalnosti - potrebno je postići da ona stvarno bude i korištena. No želja samih korisnika, posebno muška-raca, jest kreiranje “idealne”,

“all-in-one” kartice koja će u sebi okupljati sve karakteristi-ke: sadržavati čitav niz finan-cijskih i bankovnih usluga, omogućavati nagrađivanja lojalnosti – naravno poželjno na svim ili barem čim većem broju prodajnih mjesta… a u nekoj budućnosti, možda čak biti i dovoljna kao identifika-cijsko sredstvo ukoliko bi npr. sadržavala i sliku korisnika. Ništa od toga nije nemoguće, a neke od postojećih kartica već su vrlo bliske tome, ili barem na tragu toga.

UMIJEĆE PREŽIVLJAVANJAOno što je za našu regiju važno jest skori ulazak Hr-vatske u EU, zbog otvaranja granica i ukidanja carina koje će taj proces donijeti, a time i sigurni porast i kupnji u inozemstvu, ali i internetske kupovine. Međutim, pored svih navedenih prilika koje se javljaju u raznim područjima sinergije i među-kategorijskoj ponudi, kartičari kod nas moraju imati na umu i eko-nomsku krizu i sve veći broj nezaposlenih. Korisnicima su sve važnije pogodnosti odgo-de plaćanja, kupnje na rate ili uz neku kreditnu opciju i to postaju glavni, ako ne i jedini,

okidači uzimanja / korištenja kartica na našim prostorima. Moguće je da će se nastaviti (ili opet ojačati) “prelijevanje iz šupljeg u prazno”, tj. navika korisnika više kartica da do jednog dijela mjesečnog obra-čunskog razdoblja plaćaju jednom, a u drugom dijelu mjesečnog obračunskog razdoblja plaćaju drugom karticom i tako krpaju kraj s krajem. Nažalost, činjenica jest i da će neki morati poseg-

nuti i u minuse ili korištenje kartica bez pokrića uslijed gubitka posla kako bi pokrili osnovne ži-votne potrebe. Jasno je da

će se, ako već i nije, pojaviti dio korisnika koji neće biti u mogućnosti otplaćivati svoje dugove po karticama te će ih ili samovoljno vraćati ako će imati mogućnosti za to, ili će imati nepodmirene dugove – a to je ona najnepovoljnija krajnost i za korisnika i za kartičara. Dakle, realno je za očekivati da će doći do stagnacije rasta broja karti-ca te će se i broj postojećih kartica vjerojatno smanjiti, barem do nekog ekonomskog oporavka i povećanja broja zaposlenih. Vremena su brzih promjena i velikih turbulen-cija u gospodarstvu i životu prosječnih korisnika, a da će opstati samo najsposobniji rekao je još daleke 1864. go-dine i Charles Darwin. No da ništa nije nemoguće i da se, uz kvalitetno planiranje, iz svake situacije može isplivati, pokazuju brojni globalni, a i regionalni primjeri iz niza industrija. Sigurni smo da će i naši kartičari nastaviti pratiti globalne razvojne tekovine, a dokle će sve stići, samo će vrijeme pokazati.

Kristina ČrepSpecijalist za financijski sektor,

VALICON

Starija populacija često možda i nosi karticu u novčaniku, ali i dalje preferira plaćanje gotovinom

2


Procesirano voće

Džem, pekmez, marmelada

Ti slatki namazi i izvrsni dodaci kolačima, tortama i drugim slasticama za mnoge su ista stvar samo

različitog imena, no razlike ipak postoje

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

40

21

20

13

6

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Lipanj 2012. - Studeni 2012.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Izvor: Nielsen

Jesen je doba pripre-manja zimnice. Puno voća i povrća dozrijeva baš u kasno ljeto i

ranu jesen pa je tada pravo vrijeme za spremanje zaliha konzerviranog voća i povr-ća za ostatak godine. Ipak,

u današnje vrijeme malo je onih koji pripremaju zim-nicu kako su to radile naše bake već kupuju gotove proizvode, a pogotovo slat-ku zimnicu. Tu se prvens-tveno misli na džemove, pekmeze i marmelade.Ti slatki namazi i izvrsni dodaci kolačima, tortama i drugim slasticama za mno-ge su ista stvar samo razli-čitog imena, no razlike ipak

postoje. Sve tri slastice nastaju prerađivanjem

voća, a razlike između njih ogledaju se u količini sadržanog voća, udjelu šećera te načinu prerade. Pekmez je tako pro-izvod ugušćene kon-

zistencije proizveden ukuhavanjem voća, sa ili bez dodatka šećera te se u odnosu prema voćnoj masi zaslađuje s najviše 20% še-ćera. Najčešće se priprema od zrelih šljiva i mora biti vrlo gust.Marmelada se pak pripre-

ma od svih vrsta voća koje se često i kombiniraju, a dobiva se protiskiva-njem proku-

hanog voća pa tako nestaje i najmanji trag neraskuha-nih komadića što marmela-di daje izgled želea. Idealna je za mazanje na kruh i kolače, a daje dodatni okus tortama, roladama i čajnom pecivu. Džem se razlikuje od mar-melade uglavnom po tome što se pravi samo od jedne vrste voća, tj. od cijelih plodova ili većih komada

zrela voća koji se moraju vidjeti u džemu. Radi pri-rodne boje, mirisa i okusa džemu se može dodati do 5% prirodnog voćnog soka. Sada kada to znamo, valja istaknuti da najveći dio prodajnog volumena odlazi na marmelade koje nose 71,6% količinske prodaje. Pekmez drži 15,3%, a dže-movi 13,1% udjela.

IZNIMNI PRODAJNI REZULTATIU zadnjih šest mjeseci (lipanj 2012. - studeni 2012.) na hrvatskom ma-loprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijalizi-ranih trgovina, tržnica i di-

skontnih objekata) prodano je 1,2 milijuna kilograma procesiranog voća, što je za 8,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna je prodaja, pak, iznosila 34 milijuna kuna, što je za 7,9% više u odnosu na isto lanjsko raz-doblje.

U zadnjih 6 mjeseci količinski rast kategorije iznosi 8,2%, a vrijednosni 7,9%

Količinski udjeli prema tipu namazalipanj 2012. - studeni 2012.Marmelada

72%Pekmez

Džem15%

13%

Džem, pekmez, marmelada

Kod ove je kategorije vrlo važna analiza okusa, od-nosno voća. Pitanje koje se postavlja jest dolazi li tije-kom godina do mijenjanja preferencija što se tiče voća i okusa. Situacija u marme-

ladama je sljedeća: vodeći okus je šipak, koji u stopu prate marmelade od mare-lice te miješane marmelade. U pekmezima je godinama ista stvar, gdje skoro cijeli segment drži pekmez od šljiva (94%). Što se tiče dže-mova, nekim okusima raste popularnost zadnjih godina

– suhim smokvama, jago-dama, trešnjama, borovnici i brusnici koja je zadnjih par godina iznimno popu-larna na hrvatskom tržištu i to u raznim kategorijama. Najvažniji formati za ovu

kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 40% ukupnih ko-ličina, slijede

velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 21%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 20%, srednje trgovine mješovitom ro-bom (41 - 100 m2) s 13%, te male trgovine mješovi-tom robom (do 40 m2) sa 6%. Vodeći proizvođači u ovoj kategoriji su Podravka

Ulaskom Hrvatske u EU svi domaći proizvođači voćnih proizvoda morat će se uskladiti s europskim direktiva-

ma, što konkretno u slučaju kategorije procesiranog voća znači da se omiljene marmelade od šipka, marelice ili pak miješanog voća više neće moći zvati marmeladama već džemovima. Europska unija, naime, marmeladom priznaje samo proizvode od agruma, odnosno citrusnog voća – mandarine, limuna, naranče i limete.Pekmez od šljiva, primjerice, neće morati mijenjati naziv iako direktive EU uopće ne spominju pekmeze. Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti Bruxelles da je riječ o našem tradicionalnom proizvodu pa je tako pekmez danas dio Europske direktive.

U EU marmelade samo od citrusa

(Podravka), Dona (Dona), Eurovoće (DoOra), Hermes International (Dida Boža) te Schwartau (Schwartau), a važno je istaknuti kako trgovačke robne marke čine značajnih 35% količinske

prodaje ove kategorije. Za kraj, što reći nego u 2013. poželjeti isti, rastući trend kategorije.

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

v

Posjeti www.facebook.com/jatrgovac

Lajkaj, proslijedi, komentiraj svoj omiljeni dzem, pekmez ili marmeladu!

Okus brusnice je zadnjih nekoliko godina iznimno popularan na hrvatskom tržištu


DoNA

Ponuda DoNA voćnih namaza podijeljena je u tri katego-rije, a to su marmelade, džemovi i pekmezi. Marmelade

su dostupne u staklenim pakiranjima od 480 g i 840 g u sedam okusa (marelica, višnja, miješana, jagoda, šljiva, šipak te brusnica-jabuka), a najpopularniji okusi su marelica, šipak, brusnica-jabuka te miješana marmelada. DoNA džemovi pakiraju se u staklenu ambalažu od 430 g, a dostupni su u sedam različitih okusa od kojih su najprodavaniji kupina i viš-nja. Treću kategoriju predstavljaju pekmezi te se nude dvije vrste pekmeza od šljiva - sa i bez dodanih šećera. Pekmez od šljiva sa dodanim šećerom dostupan je u staklenoj ambalaži od 850 g, dok se pekmez od šljiva bez dodanog šećera može pronaći u staklenkama od 430 g i 840 g. Uspoređujući stopu

prodaje svih proizvoda

unutar ove tri kategorije, posebno se

ističe DoNA pekmez od šljiva bez dodanog še-ćera i to veliko pakiranje od 840 g, ističu iz

tvrtke.

EUROVOĆE

Eurovoće u svom asortimanu nudi širok raspon marmelada, pekmeza i džemova. U ponudi marmelada nalaze se okusi

marelica, jagoda, šipak, šljiva, višnja te miješana marmelada koje se u prodavaonicama mogu pronaći pod brendom DoOra u pakiranjima od 420 g i 840 g. Pekmez od šljiva spravlja se prema tradicionalnoj recepturi s visokim udjelom voća, a na policama se može pronaći u pakiranju od 840 g. Ekstra džemovi napravljeni su od biranog voća, bez umjetnih sladila i konzervansa, sadrže visok udio voća (70%), te imaju smanjeni udio šećera, čak 30%. Ekstra džemovi dolaze u pakiranjima od 300 g i u pet različitih okusa: marelica, malina, jagoda, višnja i kupina. Novost u ponudi su nedavno lansirani džemovi DoOra koji su dostupni u pakiranjima od 350 g u okusima marelice, jagode, kupine i višnje. Od marketinških

aktivnosti planiraju se degustacije u prodajnim centri-ma, poručuju iz Eurovoća.

BONNE MAMAN

Francuski Bonne Maman jedan je od najpoznatijih bren-dova džemova i marmelada na svijetu. Bonne Maman

džemovi proizvode se na tradicionalan način kroz poseban način prerade koji osigurava zadržavanje okusa voća, arome i prirodne boje. Udio voća je iznad 50%, a u pripremi ovih dže-mova koristi se nerafinirani šećer te su bez dodatka konzer-vansa i aditiva. U hrvatskoj maloprodaji mogu se pronaći u pakiranju od 370 g i to u okusima: breskva, jagoda, marelica, šumsko voće, borovnica, trešnja, smokva i dunja s komadi-ćima voća. U istovjetnoj gramaži dostupne su i marmelade u tri varijante: od naranči, od tri agruma (naranča, limun, grejp) i od mandarine. Iz uvoznika i distributera, tvrtke Nikas, poručuju kako će i ove godine u trgovačkim lancima provo-diti promotivne prodaje s akcijskim cijenama na pojedinim vrstama ili grupi džemova odnosno marmelada.

PODRAVKA

Podravka u okviru linije voćnih namaza nudi marmelade, pekmez od šljiva i extra džem. Marmelade dolaze u više

različitih okusa i vrsta pakiranja - staklenkama od 380 g i 710 g, plastičnima kanticama s ručkicom od 1 kg i plastičnim čašicama od 300 g, 180 g i 20 g. Najpopularnija su pakiranja u staklu, iako su sve veći trend u kupovini Podravka voćnih namaza praktične “kilske” kantice s ručkicom. Pekmez od šljiva dostupan je u staklenkama od 260 g, 370 g i 680 g, dok se ex-tra džem na policama može pronaći u staklenom pakiranju od

240 g. Iz Podravke ističu kako u segmentu voćnih namaza zauzimaju vodeću poziciju na tržištu pri čemu su proizvodi dostupni na svim prodajnim mjestima prehrambe-

nih proizvoda u Hrvatskoj. Dodaju također kako će ovu godinu obilježiti promjena u deklariranju kategorije Marmelada. Naime, europski pravilnik podrazumijeva naziv Mar-melada samo za voćne namaze od citrus voća (limun, naranča, grejp, limeta i sl.), dok se voćni namazi dobiveni od svih drugih vrsta voća moraju deklarirati kao Džem.

Procesirano voće - na polici



DIDA BOŽA

Tvrtka Hermes International na hrvatskom tržištu nudi džemove Dida Boža koji su napravljeni po tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi s velikim

udjelom voća. U ovim džemovima ekološka sirovina čini 70% džemova koji su u maloprodaji dostupni u pakiranjima od 240 g te odnedavna i u velikim 700-gramskim pakiranjima. U manjim varijantama eko-loških džemova Dida Boža nude se okusi smokve, smokve s narančom, kupine, višnje i jagode. Dida Boža ekstra džemovi 700 g dostupni su, pak, u oku-sima smokva, smokva s na-rančom, kupina i višnja.

NATURETA

Odabrano voće, dobar okus i niska energetska vrijednost prednosti su koje određuju okuse Natureta džemova od šumskog voća, marelice,

šumske borovnice, jagode, višnje i brusnice. Natureta džemovi pripremljeni su bez konzervansa, dodanih aroma i boja te ne sadrže želatinu životinjskog podrijetla pa su stoga prikladni i za vegetarijance. Na hrvatskom tržištu zasad su najvećim dijelom prisutni džemovi od marelice, brusnice i višnje i to džem od marelice i višnje u ambalaži od 320 g, a od brusnice u 210-gram-skom pakiranju koji je i naj-prodavaniji. Trenutačno su Natureta džemovi prisutni na prodajnim mjestima Mercatora, Plodina i Dino-ve, ali su u planu ulistanja asortimana i u druge trgovačke lance, ističu iz tvrtke Orbico, distributera Natureta proizvoda.

ZIGANTE TARTUFI

Tvrtka Zigante tartufi, čija je djelatnost konzerviranje, pakiranje i prodaja tartufa i

proizvoda od tartufa, odnedavno je pokrenula i drugu liniju proizvoda pod nazivom “Zigante delice” u čijem su asortimanu medovi, umaci, džemovi i namazi. U okviru ove linije nude se četiri vrste džema: smokva, smokva/med, smokva/kakao/naranča i marelica. Džemovi su pakirani u staklene teglice od 30 g i 240 g. Osim klasičnih džemova, od prošle je godine na tržište lansiran i ekstra džem od kruške s crnim tartufom. “Riječ je o apsolutnoj novini na tržištu koja je jako dobro prihvaćena”, navode iz tvrtke.

EKOZONA

Ekozona pekmezi novost su u ponudi Konzuma od prosinca 2012. godine. Radi

se o ekološkim pekmezima spravljenim od 100% organskog voća koji se odlikuju visokim udjelom voća jer su proizvedeni od 65 g voća na 100 g proizvoda. Ekozona pekmezi zaslađeni su isključivo sa smeđim nerafiniranim šećerom i izrađeni po tradicionalnoj recepturi te dolaze u četiri okusa: marelica, kupina, šljiva i višnja. Pa-kirani su u staklenke od 330 g te su kupcima na raspolaganju po informativnoj cijeni od 17,99 Kn. Prve analize prodajnih rezultata pokazale su određenu prednost pekmeza od marelice i kupine u odnosu na okuse šljive i višnje. Eko-zona je ekskluzivan kućni brend trgovačkog lanca Konzum te ujedno i prvi domaći certificirani brend ekolo-ških proizvo-da. U sklopu Ekozone nalazi se ukupno 97 različitih proizvoda u 14 kategorija.

BAKINA TAJNA

Proizvodi Bakina tajna tvrtke Foodland vrhunski su proizvodi od prirodnih sastojaka, ručno obrađeni i od odabranog te ekološki uzgojenog voća i

povrća. U asortimanu se nude pekmez marelica, pekmez drenjina i pekmez jabuka cimet. Iz tvrtke navode kako se navedeni proizvodi zasad mogu ku-piti u gotovo svim Konzumovim prodavaonicama i Plodinama te se nadaju uskoro uspostaviti suradnju i s drugim trgovcima na hrvatskom tržištu. Od novosti u ponudi i pla-niranim marketinškim aktivnostima ističu širenje asortimana i mreže kupaca, oglašavanje putem jumbo plakata po velikim gradovima i brojne degustacije proizvoda.

Procesirano voće - na polici


Proizvedeno u Hrvatskoj – Kanaan

Možda ste do sada čuli za Donji Miholjac samo po graničnom prijelazu

s Republikom Mađarskom. A zašto ga zovu gradom čipsa pročitajte u

nastavku priloga…

Ako se samo ovlaš osvrnemo na aktual-no stanje hrvatskog gospodarstva, priča o

tvrtki Kanaan iz Donjeg Mi-holjca može uistinu zazvučati kao da dolazi iz nekog dru-gog vremena ili iz neke druge zemlje. Zvuči li vam realnim sljedeći niz podataka za rece-sijsku 2012.: rast prihoda 28 posto, rast izvoza 78 posto, rast godišnje neto dobiti oko 30 posto, udio na tržištu oko 60 posto, narudžbe veće od

kapaciteta proizvodnje? Sve su to podaci koje pomalo nevoljko iznosi Zvonko Popović, direktor i vlasnik Kanaana, koji je u dvadeset godina podigao malu seosku manufakturu do respektabil-ne tvrtke koja zauzima lider-sku poziciju na hrvatskom tržištu čipsa i flipsa. Nažalost, u današnjim hrvatskim prilikama stvorena je klima gdje i iznimno uspješni gos-podarstvenici nerado govore o svom uspjehu. U dobro uređenim državama uspjeh poduzetnika je normalna stvar o kojoj se govori i na koju se ukazuje kao primjer koji treba slijediti, odnosno ukazati na to kako se ipak može te tako potaknuti i druge u ostalim branšama da krenu naprijed, usude se vje-rovati. Uostalom, budućnost

ove zemlje i leži u malom i srednjem poduzetništvu, poglavito proizvodnom sek-toru s izvoznim potencijalom te teritorijalnoj diversifikaciji proizvodnih djelatnosti. Sve to ima višestruke društvene, gospodarske, demografske i druge učinke kroz aktiviranje resursa u inače zapostav-ljenim hrvatskim regijama. Kanaan je istinski primjer kako se sve to može postići, unatoč brojnim i pomalo nesuvislim preprekama kojih

ne bi trebalo biti, te iz godine u godinu povećava kapacite-te, zapošljava nove radnike i, usto, pridobiva nove partnere na nacionalnoj i internaci-onalnoj razini.

BROJKE SVE GOVOREAko vas je put naveo do Do-njeg Miholjca, onda nikako niste mogli propustiti veliki billboard plakat na ulazu u grad: “Dobro došli u grad čipsa”. Poruka je to koja svoje opravdanje najbolje može dobiti kroz brojke koje po-kazuju stvarnu snagu ovog proizvođača koji polako ali sigurno brendira cijelo po-dručje koje će s vremenom zasigurno postajati sve pre-poznatljivije. Kanaan je, na-ime, u 2012. godini proizveo 4500 tona čipsa i flipsa, što je vrijednost koju se može naj-

bolje ocijeniti tek kada se zna da se ukupno tržište u Hrvat-skoj procjenjuje na oko 7500 tona. U tvrtki imaju planove za značajno povećanje pro-

izvodnje pa se tako kapacitet u 2013. planira povećati na 5000 tona, a u 2014. na oko 6000. Tvrtka u ovom trenut-ku zapošljava 90 radnika u proizvodnim pogonima u Donjem Miholjcu, a ako se ubroje i kooperanti broj ljudi koji izravno i neizravno rade za Kanaan penje se na oko 150. U ovoj godini planiraju zaposliti dodatnih desetak radnika u proizvodnji te

2013. tako zaključiti sa 100 stalno zaposlenih djelatnika. Povećanje prodaje pratio je i visoki rast prihoda koji je u 2012. iznosio 28 posto

uz ukupno ostvarenih oko 80 mili-juna kuna. Taj trend u tvrtki namjeravaju nastaviti i ovu

godinu zaključiti s rastom od 25 posto i rezultatom od oko 100 milijuna prihoda. Osim u Hrvatskoj, prisutni su i u Makedoniji preko tvrtke Kanaan Skopje i Srbiji putem tvrtke Kanaan Novi Sad te ukupno izvoze oko 30 posto proizvodnje u 11 zemalja. Uz razvoj vlastitog brenda, Kanaan veliki dio proizvodnje odrađuje za privatne marke te surađuje sa

Kanaan iz godine u godinu ostvaruje dvoznamenkaste stope rasta

DOBRO DOŠLI


tona flipsa i čipsa - proizvodnja Kanaana u 2012.4500

sljedećim partnerima: Metro, Konzum, Spar, Getro, NTL, Tommy, Ultragros, Meta Grupa, Plodine, Kraš, AWT, Univerexport, CBA, Foody i Coop. U pregovorima su s velikim maloprodajnim sustavima kao što su Tesco i Lidl za proizvodnju njihovih trgovačkih marki. Upravo zbog sve većih narudžbi u tvrtki su krenuli u intenzivne investicije. Lani je uloženo 15 milijuna kuna u novo skladi-šte krumpira i liniju za pro-izvodnju flipsa. Tijekom ove godine instalirat će se i nova proizvodna linija za čips a ukupna ovogodišnja ulaganja očekuju se također na razini oko 15 milijuna kuna. “Iako radimo u tri smjene tijekom studenog i prosinca nismo mogli isporučiti oko 30 posto narudžbi te se ovom prigo-

dom želimo ispričati našim partnerima. To je upravo i razlog zašto želimo s novim investicijama udvostručiti proizvodni kapacitet u oba segmenta – flipsa i čipsa”, kaže nam Zvonko Popović.

OBEĆANA ZEMLJAPomalo ironično zvuči da Kanaan (Obećana zemlja) najveću poteškoću u svom

poslovanju ima upravo u ne-mogućnosti da dobije zemlju koju bi obrađivao. Prema rije-čima Zvonka Popovića, dogo-vor s resornim ministarstvom nije postignut, iako je tvrtka iz Donjeg Miholjca za zakup poljoprivrednog zemljišta nu-dila višestruko višu cijenu od tržišne. “Kanaan u ovom tre-nutku ima zakupljenih oko 40 hektara za sadnju krumpira, a

potrebno nam je 300 hektara kako bismo zadovoljili naše proizvodne kapacitete i po-tražnju na tržištu. Za taj pro-blem mjerodavne institucije nemaju sluha pa ćemo vjero-jatno biti primorani uvoziti krumpir što će za mene, na određeni način, predstavljati osobni poraz”, ističe Popović. Nezadovoljan je i aktualnim vakuumom koji je nastao u pregovorima s CEFTA-om gdje, kako kaže, nitko od hr-vatskih gospodarstvenika ne zna kako i pod kojim uvjeti-ma će izvoz na tržišta zemalja regije funkcionirati nakon 1. srpnja i pridruživanja Hrvat-ske Europskoj uniji. Popović pritom ističe kako postoji realna mogućnost da Kanaan taj problem riješi tako što će započeti proizvodnju u Bosni i Hercegovini. “U Mrkonjić Gradu su nam ponudili 200 hektara za proizvodnju krum-pira, poslovni objekt od 6000 kvadrata gdje bismo pokrenu-li proizvodnju uz zapošljava-nje pedesetak radnika”, navo-di direktor Kanaana dodajući kako su pregovori u tijeku pri čemu se nikako ne možemo oteti dojmu, nakon svega navedenog, kako je u BiH naišao na mnogo viši stupanj razumijevanja negoli je to slučaj u matičnoj zemlji. Nije teško zaključiti, na kraju sve-ga, kako bi i ovako uspješne priče iz Hrvatske mogle biti još uspješnije kada bi ih netko na odgovarajućim razinama i slušao. No, vjerujemo da će i to vrijeme doći i to čim prije tim bolje.

Danas postoji veliki broj različitih sorti krumpira, no u osnovi razlikujemo kon-

zumni i industrijski krumpir. Razlika između konzumnog i krumpira za industrijsku prera-du je u količini šećera koja je kod konzumnog prisutna u znatno većem udjelu što ga čini nepoželjnom sirovinom za proizvodnju čipsa. Naime, zbog povećane količine šećera kon-zumni krumpir nakon prženja u ulju previše

tamni i ne pruža prepoznatljivi hrskavi okus koji toliko volimo. Kanaan stoga u svojoj proizvodnji koristi domaći krumpir posebnih sorti - Opal, Panda, Caruso, Bonus i Kiebitz - koje imaju smanjenu količinu šećera kako bi nakon prženja poprimio zlatno žutu boju i pružio najbolji okus, a zanimljivo je da je za jednu vrećicu čipsa od 200 grama potreban 1 kilogram krumpira.

Poseban krumpir

DOBRO DOŠLI u grad čipsa


Intervju

Uspjeli smo dodatno pove-ćati prodaju i poboljšati svoj položaj na hrvat-skom tržištu usprkos općem negativnom tren-du. U Sloveniji držimo vodeću poziciju, a zado-

voljni smo i rezultatima na tržištu BiH, navodi Till.

Za početak, možete li se kratko pred-staviti i reći nešto o svojoj karijeri u Henkelu?Započeo sam svoju karijeru na podru-čju upravljanja robnim markama u Austriji. Radio sam na različitim funk-cijama u marketingu i prodaji za regiju srednje i istočne Europe i Tursku. U protekle dvije godine odgovoran sam za poslovanje sektora Sredstava za pra-nje i čišćenje u domaćinstvu za Adria regiju, što u našem slučaju obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Herce-govinu. Upravljati ovim tržištem za mene je izazov u kojem uživam, kao i u kulturi na ovim prostorima.

Kakvi su vaši dojmovi nakon dvije go-dine provedene u Hrvatskoj? Koliko se ovo tržište i radna okolina razlikuju od vašeg prethodnog iskustva?Zaista volim živjeti u Hrvatskoj jer ovo je lijepa zemlja u kojoj žive otvo-reni ljudi. Kao i drugdje u svijetu, potrošači u Hrvatskoj imaju specifič-ne potrebe i preferencije. Hrvatski je potrošač izrazito slobodouman, otvo-ren prema inovacijama i novitetima, zbog čega se fokusiramo na inovacije i uvodimo mnogo novih proizvoda na hrvatsko tržište. Nedavno smo lansi-

rali Persil Duo Caps, novo rješenje za jednostavnije pranje rublja – jedins-tveno oblikovanu kapsulu koja se sas-toji od dva spremnika s tekućim sred-stvom za pranje rublja koja snažno čisti i daje savršene rezultate u samo jednom jednostavnom i ekološki pri-hvatljivom koraku.

Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim poslovnim rezultatima na hrvatskom tržištu?Mogu reći da sam zadovoljan rezultati-ma s kojima smo zaključili godinu. Us-pjeli smo dodatno pospješiti prodaju i poboljšati svoj tržišni položaj usprkos općem negativnom trendu tržišta.

Kako ocjenjujete svoje poslovanje u Slo-veniji i BiH? Kakav je položaj Henkela na tim tržištima?U Sloveniji držimo snažnu vodeću poziciju. U Bosni i Hercegovini prošla je godina za nas bila vrlo uspješna jer smo uspjeli znatno pospješiti prodaju na tom tržištu.

Kako bi glasio Henkelov recept za uspjeh s obzirom na to da postižete odlične rezultate usprkos dugotrajnoj gospodarskoj krizi?Naši odlični rezultati temelje se na dva vrlo važna sastojka, a to su ljudi i inovacije. Zaposlenici su osnova našeg uspjeha. Svojom održivom politikom

upravljanja ljudskim potencijalima ulažemo u naše zaposlenike, dodje-ljujemo im ključne funkcije, gradimo korporativnu kulturu temeljenu na radnoj učinkovitosti te poštujemo različitost. Održivost je odgovornost rukovodstva, ali i svakog zaposlenika kompanije. Inovacije su od velike stra-teške važnosti za Henkel jer čine os-novu budućeg rasta. Konstantno radi-mo na usavršavanju svojih proizvoda kako bismo kvalitetnije odgovorili na potrebe svojih kupaca te osluškujemo tržište kako bi na najbolji mogući na-čin mogli udovoljiti zahtjevima naših poslovnih partnera i kupaca.

U svom svakodnevnom poslovanju Hen-kel stavlja naglasak na održivi razvoj, zaštitu okoliša i društvenu odgovor-nost. Možete li nam reći više o tome?Održivost je jedna od pet osnovnih vrijednosti naše tvrtke i sasvim će sigurno biti u fokusu u nadolazećim godinama, kako na globalnoj razini, tako i u Hrvatskoj. Henkelova je stra-tegija svugdje u svijetu ista i to je ono što nas čini jedinstvenom i uspješnom organizacijom. U Henkelu održivost definiramo kao mogućnost ljudi da dobro žive u skladu s ograničenom količinom resursa na zemlji, a osim izazova, porast broja stanovnika i smanjenje raspoloživih resursa pred-stavlja i novu priliku. Jednostavno rečeno – moramo s manje učiniti više. Jednadžba kojom se to postiže je jednostavna, a u Henkelu postoji jasna strategija koju slijedimo: želimo stvoriti više vrijednosti na području društvenog napretka i kvalitete života,

INOVACIJE I LJUDI TEMELJ USPJEHAOdlični rezultati Henkela temelje se na dva vrlo važna sastojka, a to su ljudi i inovacije,

ističe Christoph Till, direktor poslovne jedinice Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria

“Inovacije su od strateške važnosti za Henkel jer čine osnovu budućeg rasta“


Persil je na tržištu prisutan više od godina

želimo stvoriti više vrijednosti za našu tvrtku i kupce te omogućiti sigurna radna mjesta našim zaposlenicima i neprestano unapređivati zdravlje i higijenu. Međutim, pritom želimo i smanjiti emisiju stakleničkih plinova, potrošnju energije i količinu otpada te smanjenjem potrošnje vode reducirati i količinu otpadnih voda. To su načela koja slijedimo u svakodnevnom radu. Osim toga, želimo promicati održi-vost i zato je Henkel diljem svijeta inicirao projekt “Obrazovanje za više održiv život” koji se provodi s djecom osnovnoškolskog uzrasta, gdje djecu želimo uputiti u pojam održivosti i njegovu važnost.

Možete li navesti neke od globalnih trendova u kategoriji Sredstava za pra-nje i čišćenje u domaćinstvu i jesu li se neki od njih već pojavili ili će se uskoro pojaviti u Hrvatskoj i regiji?Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu: jedan je zaštita oko-

liša, a drugi je pojednostavljenje uporabe. Na oba trenda odgovorili smo s dva nova proizvoda. Persil Expert naš je novi kompaktirani deterdžent za pranje rublja koji kup-cima pruža nenadmašnu kvalitetu, veću učinkovitost i time još bolje pranje kako bi se postigla savršena čistoća. Prednosti novog proizvoda su brojne, a nabrojat ću samo neke: 20% manja doza kompaktiranog deterdženta Persil Expert po pranju znači da svakim pranjem u kanali-zaciji završi 20 g manje kemikalija. Zahvaljujući kompakciji Henkelova Persila, kamioni koji svake godine u srednjoj i istočnoj Europi isporu-

čuju Henkelove proizvode moraju prijeći 207 tisuća kilometara manje. To znači da se troši 72 tisuće li-tara goriva manje. Za kompaktirane deterdžente bit će potrebno 24% manje ambalaže, što će doprinijeti smanjenju količine otpada koju pro-izvode gospodar-stvo i kućanstva. Persil Duo Caps, prvi deterdžent u kapsuli s dva spremnika, savr-šeno je Persilovo rješenje za pranje rublja koje sadrži moćnu kombina-ciju tekućeg sred-stva za uklanjanje mrlja i formule za sjaj, omogućujući tako savršeno čis-tu odjeću na naj-praktičniji mogući način. Uporaba kapsula Persil Duo Caps ne može biti manje zahtjevna.

Jednostavno ubacite kapsule među vaše rublje i pustite ih da djeluju.

Koja je Henkelova vodeća robna marka unutar divizije za koju ste odgovorni i možete li nam reći nešto više o njoj?To je zasigurno Persil. Persil je pouz-dana i uspješna robna marka koja je

zadobila povjerenje kupaca zahvalju-jući kvalitetnim proizvodima koji se temelje na inovativnim formulama. Iza atraktivnog dizajna i praktične ambalaže kriju se visoko učinkoviti proizvodi koji mogu ukloniti i najt-vrdokornije mrlje. Persil ujedinjuje vrhunsku učinkovitost pranja, nenad-mašnu kvalitetu i suvremenu tehno-logiju. Istovremeno se može pohvaliti dugom tradicijom, budući da je na tr-žištu dostupan već više od 100 godina. Ta kombinacija odražava jedinstveni imidž Persila.

Postoje li kategorije proizvoda koje tek mogu ostvariti svoj potencijal za rast i razvoj u odnosu na zapadna tržišta?Tržište automatskog pranja posuđa ima mnogo potencijala s obzirom na to da se radi o kategoriji koja bilježi rast. U toj smo kategoriji prisutni s robnom markom Somat. Često na

tržište plasiramo inovativne pro-izvode u toj kategoriji. Primjerice, tekući gelovi Somat Multi Perfect najnoviji su trend u tehnologiji pra-nja posuđa. Nova Somatova tekući-na uklanja i najtvrdokornije masne mrlje, i to čak na niskim tempera-turama. Dakle, ne samo da ostavlja posuđe savršeno čistim, već i štedi novac i čuva okoliš jer omogućuje pranje uz smanjenu potrošnju ener-gije i vode.

Koja su vaša očekivanja u 2013. godini? Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Kakav će to učinak imati na Henkelove poslov-ne aktivnosti na tržištu?Optimistični smo i smatramo da ćemo u 2013. unaprijediti položaj na tržištu zahvaljujući našem sustavu inovacija. Fokus je na zadovoljavanju potreba naših poslovnih partnera i kupaca. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju vidimo kao mogućnost dodatne stimulacije tržišta.

Christoph TillHenkel

100

“Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu: jedan je zaštita okoliša, a drugi je pojednostavljenje uporabe“


Iz regije

Delhaize grupa je u svom rumunjskom lancu Mega-I-mage počela prodavati linije trgovačkih marki francuskog trgovca Casina. U ponudi je predstavljen cjelokupni port-felj trgovačkih marki Casina -

Tous les jours, Casino, Casino Bio, Casino Family i Casino Delices. Ukupno je dodano oko 50 novih proizvoda u ponudu 117 prodajnih obje-kata Mega-Image po istim cijenama kao u Francuskoj.

Analitičari Planet Retaila preporučuju Mercatoru da bi za njega strateški bilo najpametnije povezati se s Agrokorom. Balkan je, dodaju, u fazi konsolidacije maloprodajnog sektora,

a najjači igrači, poput Delha-izea i Schwarza, preplavit će regiju. Pritom upozoravaju kako je osnovni problem što Mercator nije na vrijeme prilagodio svoju politiku cijena.

Delhaize u Rumunjskoj • • • Planet Retail o Mercatoru • • •

MERCATOR

Godina s gubitkom od 103 milijuna

eura Slovenski trgovački lanac Mercator

ostvario je u 2012. prema nerevidi-ranim rezultatima 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje, te gubitak od 103,6 milijuna eura. Prihod je 0,04 posto veći nego u 2011. Samo četvrtina gubitka je iz poslovanja, a tri četvrtine zabi-lježenog gubitka predstavljaju otpisi i revalorizacija imovine i nekretnina. “Mercator ostaje financijski stabilna kompanija koja provodi lani započetu poslovnu strategiju, s planom da se ubuduće više posveti svojoj osnovnoj djelatnosti, kontroli troškova i zaduže-nosti, pa ove godine može očekivati bo-

Agrokor među najvećim ulagačima

u Srbiji

Tijekom proteklih 12 godina u Srbiju je 150 najznačajnijih stranih investicija

donijelo 15,96 milijardi eura. Najveća investicija je ona norveškog Telenora (1,6 milijardi eura), zatim slijedi Gazprom-njeft (947 milijuna eura), te talijanski Fiat (940 milijuna eura). Nakon toga slijedi belgijska Delhaize grupa koja je od Delta holdinga za 933 milijuna eura preuzela maloprodaju Maxi, a vrlo visoko plasirana su i ulaganja hrvatskog Agrokora koja ukupno iznose 614 milijuna eura. Riječ je o akvizicijama tvornice smrznute hrane Frikom, tvornice ulja Dijamant te ulaganje u trgovački lanac Idea.

Tesco pokreće e-trgovinu u Mađarskoj

Britanski Tesco na mađarskom tržištu pla-nira pokrenuti internet trgovinu do kraja

ožujka. Ovaj poslovni potez uslijedio je nakon što su već lansirane e-trgovine u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Prema riječima glavnog direktora Tesca Philipa Clarkea, riječ je o planu britanskog trgovca koji želi proširiti svoje online operacije na međunarodna tržišta.

Agrana planira jači iskorak u regiju

Austrijska Agrana je zainteresirana za preuzimanje proizvođača šećera u

regiji, potvrdio je u intervjuu austrijskoj agenciji APA direktor te kompanije Jo-hann Marihart. On je napomenuo da su, međutim, očekivanja lokalnih proizvođa-

lje rezultate”, izjavio je direktor Mercatora Toni Balažič. Ukupne investicije lani su iznosile 67 milijuna eura, što je za četvr-tinu manje od planiranog, a zaustavljen je pad Mercatorovih udjela na tržištima u regiji, pa je Mercator u Srbiji s 8 postotnim udjelom, te u Hrvatskoj s oko 7,5 posto među vodećima u regiji.

ča prevelika jer zbog dobrog poslovanja za svoje tvrtke trenutno traže previše. Agrana, prema pisanju APA-e, mjerka šećerane u Hrvatskoj i Srbiji, no iz tvrtke ističu da trenutno ni s kim konkretno ne pregovaraju o mogućoj akviziciji. Ta je kompanija već prisutna u BiH gdje ima zajedničku tvrtku sa Studen holdingom. Riječ je o Studen-A-grana rafineriji šećera u Brčkom.


Francuski trgovac ITM (Intermarché) povećao je u 2012. godini ukupni promet za 5,6 posto, na 39,1 milijardu eura. Na domaćem tržištu prodaja je porasla za 7,6 pos-to na 20,6 milijardi eura. Od

ukupnog prometa, na tržištu Poljske ostvareno je 703 milijuna eura (+8,9%), Belgije 432 milijuna eura (+6%), Portugala 1,37 milijardi eura (-0,6%) te BiH 107 milijuna eura (-2%).

Najveća njemačka malo-prodajna kompanija Metro opovrgnula je da pregovara o prodaji lanca robnih kuća Kaufhof. Iz Metroa poručuju kako neće prodati Kauf-hof unatoč lanjskom padu

prihoda od 0,9 posto na 3,1 milijardu eura. Također su opovrgnuli da bi Metro mogao spojiti svoje poslova-nje Media-Saturn s PPR-ovim Fnacom i time se vratiti na francusko tržište.

Pozitivna godina za Intermarché • • • Metro ne prodaje Kaufhof • • •

GLOBALNA MALOPRODAJA

Walmart najveći, slijede

Carrefour i Tesco

Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, najveći su trgovački lanci zabilje-

žili 5 postotni rast prihoda, ponajviše zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju, pokazalo je 16. godišnje Deloitteovo istraživanje provedeno u suradnji s američkim časopisom “Stores”. Istraži-vanje se temelji na podacima koje su trgovački lanci objavili za fiskalnu godinu 2011. (zaključno s lipnjem 2012.). Najveći doprinos rastu dale su zemlje Bliskog Istoka, Južna Amerika i zemlje pacifičkog dijela Azije (bez Japana). Kao i prijašnjih

Prihodi u e-trgovini premašili bilijun

dolaraGlobalni prihodi u trgovini na malo

putem interneta lani su porasli za 21,1 posto, na nešto više od bilijun dolara, objavila je istraživačka tvrtka eMarketer. Ujedno prognoziraju da će globalna prodaja u 2013. ojačati dodatnih 18,3 posto, ponajprije zahvaljujući snažnom rastu u Aziji. Sjeverna Amerika je i dalje vodeća regija za elektronsku trgovinu, s ostvarenim prihodima od 364 milijarde dolara u prošloj godini, što je povećanje od 13,9 posto u odnosu na godinu ranije. U 2013. će se, po procjeni istraživačke tvrtke, azijsko-pacifička regija najvjerojat-nije probiti na vodeće mjesto, s obzirom na očekivani porast prihoda za 30 posto, na 433 milijarde dolara.

Kaufland usporava ekspanziju

Njemački trgovački lanac Kaufland usporio je širenje maloprodajne mreže

na njemačkom tržištu. Tijekom 2012. ovaj je trgovac otvorio 11 prodajnih objekata, ali je samo njih pet otvoreno na novim lokacijama. Pored toga, jedan objekat je kasnije i zatvo-ren. Time je snažno usporena brzina širenja ovog trgovca koji je u 2010. otvorio 50 pro-dajnih objekata a tijekom 2011. dodatnih 20.

Unilever povećao dobit

Globalni prehrambeni i kozmetički div Unilever izvijestio je da mu se

neto dobit u prošloj godini povećala pet posto, na 4,48 milijarde eura, zahvaljujući kontinuiranom snažnom rastu prodaje na tržištima u nastajanju. Unilever je lani

godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Walmart, francuski Carrefour i britanski trgovački lanac Tesco. Slijede na četvrtom mjestu njemački Metro, na petom i šestom američki Kroger i Costco, iza kojih dolaze njemački diskonteri Schwarz i Aldi. Listu deset vodećih zaključuju američki trgovački lanci Walgreen i Home Depot. Na ovogodišnjoj se listi također našla i Agro-korova maloprodaja, zauzevši 226. mjesto, dok je vrlo blizu i Mercator na 228. mjestu.

ostvario prihode od 51,3 milijarde eura, što u tvrtki smatraju važnim korakom prema ciljanom iznosu od 80 milijardi eura. U četvrtom tromjesečju prihodi su porasli 7,8 posto, zahvaljujući ponajpri-je povećanom obujmu prodaje, za 4,8 posto. Najsnažniji rast prodaje kompanija je zabilježila u Aziji i Africi, gdje je ona povećana 10,6 posto.

Iz svijeta


Globalna kretanja

EVOLUCIJA TRGOVINE iz susjedstva

Za operatere malih samoposluga izuzetno je važno da izvuku najviše što mogu iz ograničenog prostora svojih trgovina te ponude proizvode koji će najbolje odgovarati

potrebama potrošača

Na tržištu mješovite robe u Velikoj Brita-niji do 2017. očekuje se rast malih tzv.

kvartovskih samoposluga od oko 23 posto. Kako bi bile dijelom toga rasta, male samoposluge moraju se prilagoditi željama kupa-ca i postići prepoznatljivu vrijednost kojom će ih zadržati. U nastavku ćemo se osvrnuti na tri trenda u razvoju ove kategorije, koji će malim samoposlugama pomoći da pridobiju kupce.Kategorija male samopos-luge nastavlja rasti, a prema predviđanjima IGD-a u

nadolazećim će godinama postati jedan od najbrže rastućih maloprodajnih kanala.Promjene u načinu života i ekonomskim prilikama po-takle su sve više potrošača na kupnju u svojim lokal-nim prodavaonicama, ali to ih nije učinilo manje zah-tjevnima. Kupcima trebaju trgovine u blizini koje će ispuniti cijeli niz njihovih raznovrsnih potreba i biti pogodne za različite kupov-ne “pothvate“. Budući da glavni operateri malih sa-moposluga stalno razvijaju i unapređuju svoju uslugu,

ponuda proizvoda i razvoj novih kategorija mora pra-titi jednak ritam.Principi upravljanja ovom kategorijom sve su profi-njeniji, rasprostranjeniji i konzistentnije primijenjeni. Za operatere malih samo-posluga izuzetno je važno da izvuku najviše što mogu iz ograničenog prostora svojih trgovina te ponude proizvode koji će najbo-lje odgovarati potrebama potrošača. Dobavljači i trgovci moraju razmjenji-vati vještine i znanja kako bi lokalnim kupcima dali ono što žele. Dobro pro-

mišljen, zajednički poslovni plan, temeljen na lokalnoj potražnji, lokalnoj konku-renciji i znanju izvući će najviše iz trgovine i pomoći da se kupci vrate.Kad su u pitanju kategorije mješovitih proizvoda, nema univerzalne formule za uspjeh tako da neće trpjeti ni poslovanje onih trgovina koje ne drže određeni pro-izvod. Pa ipak, razmotrit ćemo tri trenda koja bi operateri malih samopos-luga svakako trebali uzeti u obzir žele li povećati vjer-nost svojih kupaca i učesta-lost njihovih posjeta.

Najpraktičniji pristup za ope-ratera male samoposluge

jest da napravi izbor “pobjed-ničkih“ kategorija proizvoda na koje će se usredotočiti, umjesto da energiju rasprši na cjelokupni asortiman trgovine. Kako bi bili sigurni da će uspjeti, operateri bi se trebali fokusirati na kupce i konkurente u svom okružju. Osim toga, koncentrira-jući se na određene kategorije proizvoda, dobit će priliku da s vremenom postanu stručni. Na koncu, to što će postati “poznati“ po određenim kategorijama proizvoda, povećat će vjernost kupaca u njihovom okružju.U 2012. godini svjedočili smo

brojnim primjerima malih samo-posluga koje su postale poznate po svojoj ponudi svježih pro-izvoda nakon što su poboljšale njihovu kvalitetu, izbor i dostup-nost te time pokazale da i male samoposluge mogu pružiti visok standard i tako kupnju učiniti uzbudljivom.Za trgovce na malo isplatit će se ulagati u izgled i atmosferu kupnje u njihovoj trgovini te razviti dobar odnos s kvalitet-nim lokalnim dobavljačima. Istovremeno će i dobavljači dobiti priliku za veće narudžbe i prepoznatljivost, udružujući se s inovativnim operaterima malih samoposluga.

STVORITE KATEGORIJE PO KOJIMA ĆETE BITI “POZNATI“1


Emily O’NeillPoslovni analitičar, IGD

Stvarajući jedinstvenu ponudu proizvo-da, maleno samoposluživanje može

postati odredište obližnjih kupaca, a na-čin da se to postigne jest kroz partnerstva s dobavljačima. Bez obzira na to radi li se o dobavljačima na lokalnoj ili nacional-noj razini ili pak o vanjskim operaterima, uključivanje osebujnih poduzetnika stvorit će visoko diferenciranu ponudu koju će konkurencija teško kopirati. Ovakvu strategiju uspješno je primijenio lokalni trgovac Budgens. Ova trgovina, zahvaljujući partnerstvu sa Subwayom

i Cookom, nudi kombinaciju proizvoda posve jedinstvenu za malenu samo-poslugu te tako odgovara na vrlo širok opseg potreba potrošača. Budgens je postao prvi izbor kupaca kad su u pitanju određene kategorije koje se uklapaju uz njihovu vlastitu liniju te potiče kupce da potroše više novca, nadahnjujući ih ideja-ma za različita jela u različitim prigodama. Kao neovisna trgovina Budgens u gradiću Yartonu pokazao je kako dobar izbor lokalnih poduzetnika može iskoristiti potporu simbol grupe.

Kupci sve češće kupuju u samoposluga-ma iz susjedstva, a njihovi će posjeti

postati još učestaliji odgovore li one na njihove potrebe za mješovitom robom u različitim dnevnim prilikama. Kako bi postale uspješne s novim kategori-jama proizvoda, male samoposluge moraju postati svjesne širokog spektra kupovnih “pothvata“ svojih kupaca te prepoznati kako će oni u te “pothvate“ odlaziti u različi-tim periodima tjedna ili dana. Uspješni ope-rateri uvijek će na umu imati svoje kupce.

Trgovački lanci manjih formata M-Local i Centra prepoznali su da nije samo ručak hrana za van pa su stvorili novu kategoriju od proizvoda za doručak, kojom svakod-nevno privlače kupce koji nemaju puno vremena. Sada je ta ponuda za doručak središte njihovih trgovina. Za dobavljače je ključno da precizno prate ponudu malih samoposluga, čak i na specifičnim lokacija-ma. Kupci ne žele samo veći broj proizvoda već točno one proizvode koji će zadovoljiti njihove potrebe.

STVORITE POSEBNA PARTNERSTVA

POSTANITE SVJESNI KUPOVNIH “POTHVATA“ VAŠIH KUPACA

2

3

Predstavljamo vam nekoliko za-nimljivih primjera na koji su način

pojedini trgovci i proizvođači u 2012. putem inovativnih kampanja i druš-tvenih mreža zabavljali i time privlačili svoje kupce.U Velikoj Britaniji, primjerice, Nestlé je nedavno proveo kampanju koristeći GPS tehnologiju tako što je u određen broj posebnih čokoladica ugradio naprave za praćenje. Sretni kupci nakon otvaranja ambalaže i spoznaje o sretnom dobitku samo su trebali aktivirati napravu i Nestlé bi ih nakon toga u roku 24 sata locirao i darovao izdašnim novčanim nagradama.

Poznati proizvođač zobenih pahuljica, Kellogg’s, je pak čekao da kupci dođu k njemu. U namjeri da promovira svoj novi proizvod Special K, otvorio je vlas-titu trgovinu na Londonskoj trgovačkoj špici, te poklanjao besplatne zobene pahuljice svim kupcima koji su ih posje-tili i preporučili trgovinu preko Twittera.

Lanac malih trgovina u Americi, 7-Eleven, izabrao je drugačiji pristup poticanja potencijalnih kupaca da kušaju njihov proizvod kada je lansirao svoj novi slurpee s okusom vanilije. Ovaj trgo-vac se udružio s najpoznatijom aplikaci-jom za filmove, Flixster, kako bi utjecao na kinoljupce. Naime, kada bi korisnici pretraživali kina automatski bi im bila ponuđena opcija da pronađu i obližnji 7-Eleven gdje su pozvani besplatno ku-šati njihov novi slurpee kojeg Amerikan-ci često konzumiraju upravo u kinima.

Digitalne inovacije za privlačenje kupaca


Brendovi našeg djetinjstva

Eva iz srca morau srca potrošača

Brend Eva i njegov zaštitini znak - snažni, simpatični morž s mornarskom majicom

i kapom - trajno je urezan u svijest ljubitelja sardina i drugih ribljih proizvoda

Proizvodi pod brendom Eva prisutni su na trži-štima Hrvatske i ju-goistočne Europe više

od 40 godina. Zanimljivo je istaknuti da je Eva bila jedan od pionira u komunikaciji domaćih brendova putem televizije. Kratki animirani TV spotovi s likom snažnog, simpatičnog morža u mor-narskoj maijci i kapi, pos-tigli su veliku popularnost i postali jedan od zaštitnih znakova koji se i danas vežu uz brend Eva. Nakon niza godina prisutnosti na tržištu, Eva postaje jedan od najja-

čih regionalnih brendova u ribljim konzervama i sino-nim za sardine.

POVRATAK STAROG SJAJAJedno duže vrijeme Eva nije imala značajniju mar-ketinšku podršku te je ova uspješna i vrlo poznata mar-ka pomalo počela padati u

zaborav. Podravka je 2006. godine kupila brend Eva od zadarske Adrie te od tada za-počinje njegov proces revita-lizacije i uspješnog povratka na tržište. Godinu dana po integriranju brenda Eva u Podravkin portfelj, s medij-skom kampanjom pod na-zivom “Vratija se Šime”, us-lijedio je veliki povratak Eve na tržište Hrvatske i regije. Omiljeni morž, nakon dugo godina, potrošačima donosi svježu ribu iz morskih du-bina, u novoj, redizajniranoj ambalaži plave boje koja, uz morža, postaje jedan od najprepoznatljivijih eleme-nata brenda. Nakon uspješ-nog povratka na regionalna tržišta, uslijedilo je otvaranje tržišta Mađarske i Slovač-

ke gdje su u vrlo kratkom vremenu ostvareni značajni prodajni rezultati. Iako na tim tržištima potrošači nisu imali iskustva s ovim bren-dom, inovativnim marketin-škim konceptima osvojeni su mnogobrojni potrošači te Eva postaje jedan od naj-prepoznatljivijih brendova u

kategoriji konzervirane ribe. Kontinuiranim ulaganjem u Evu zadnjih pet godina, Podravka je vratila sjaj ovom skoro zaboravljenom bren-du, učinivši ga jednim od nositelja organskog rasta.

IZ JADRANA U SVIJETPreko 70% prodaje Eva pro-izvoda ostvaruje se na ino-zemnim tržištima. Asortiman Eve danas se može pronaći na deset tržišta, uključujući i prekooceanske zemlje poput

SAD-a. Naj-prodavaniji proizvod u asortimanu je sardina u biljnom ulju, slijede ostali

sardinski proizvodi s raznim okusima te tuna fileti u bilj-nom ulju u pakiranjima od 115 g. Na tržištima središnje Europe, uvažavajući lokalne okuse i navike potrošnje, Eva ulazi u segment tzv. baltičke ribe nudeći potrošačima visokokvalitetne skuše, harin-ge i sprote u ovalnim limen-

kama. S rastućim trendom konzumacije tune i Eva sve snažnije ulazi u taj segment. Posljednjih godina fokus je na intenzivnijem razvoju novih proizvoda iz segmenta tuna salata i tuna namaza, namijenjenih primarno mla-đim dobnim skupinama.

NOVO IZ EVA RIZNICEBrend Eva ima izrazito po-zitivan imidž kod potrošača i za vjerovati je da će im do-broćudan i simpatičan morž u godinama koje dolaze priređivati još mnogobrojna ugodna iznenađenja iz srca mora. Za početak, iz mar-ketinga Podravke najavljuju novu poslasticu iz bogate Eva riznice – Sardine s češ-njakom i peršinom u paki-ranju od 115 grama. Pritom su uvjereni kako će potrošači i ovaj put biti oduševljeni s novim proizvodom te da će istinski uživati u kombinaciji okusa i mirisa koji donose dašak Jadranskog mora na njihov stol u ove hladne, zimske dane.

Proizvodi pod brendom Eva prisutni su na tržištu više od 40 godina


Cjenovna politika

Eva iz srca morau srca potrošača

Cijena je uobičajeni alat koji tr-govci na malo koriste kako bi si olakšali ulazak na nova tržišta ili povećali tržišni udio. Sniženje

cijene od strane jednog trgovca obično rezultira snižavanjem cijena konkuren-cije, što u konačnici dovodi do cjenov-nog rata. Taj se začarani krug nastavlja sve dok se trgovci ne suoče s padom profitabilnosti i nenadoknadivom štetom. Primarna opasnost cjenovnog rata je u tome što povećanje potražnje kao rezultat sniženja cijena ne može nadoknaditi pad same cijene, pogoto-vo iz razloga što konkurencija obično odmah reagira. Stoga bi izbjegavanje cjenovnih ratova trebao biti strateški prioritet većine trgovaca na malo.

RAZMISLITI PA DJELOVATITrgovci koji posluju na visoko kom-petitivnim tržištima suočeni su s kon-kurentskim sniženjima cijena. Prema mišljenju Thomasa Nagela, uglednog američkog profesora filozofije razmiš-ljanja, svaki trgovac bi u toj situaciji morao razmisliti prije nego djeluje: • Koji je moj predvidivi prodajni gubi-tak ako ne reagiram na sniženje cijene?• Postoji li način kako mogu reagirati i košta li me to manje od potencijalnog prodajnog gubitka?• Ima li moj konkurent sposobnost da na moju obranu sniženjem cijene od-govori daljnjim sniženjima?

• Hoće li konačni trošak cjenovnog rata biti manji od potencijalnog pro-dajnog gubitka?• Koliko je moj konkurent snažan?• Koliko me košta sniženje cijene?Reakcija trgovca mora biti rezultat pro-mišljanja o posljedicama koje cjenovni rat može imati na njegovo poslovanje.

NAGLASITE KVALITETUPostoje načini kako se cjenovni rat može spriječiti. Transparentna komuni-kacija vlastite cjenovne strategije (npr. strategije svakodnevno niskih cijena)

jedan je od načina koji omogućava kon-kurenciji da razluči jeste li mu stvarna prijetnja. Nije naodmet dati naznake ostalim trgovcima o vašoj troškovnoj prednosti ako je imate. Takvim pos-tupanjem poručujete konkurenciji da ste joj prijetnja i da se s vama ne isplati ulaziti u cjenovne ratove. U situacijama kada nemate nikakve konkurentske prednosti i kada ste “mali” u odnosu na konkurenciju, držite se svoje tržišne niše. To može značiti da vam prodaja neće rasti eksponencijalno, ali i da vam poslovanje može biti dugoročno pro-fitabilno. Pokušajte se profilirati kao trgovac koji naglašava kvalitetu (usluge, proizvoda i dr.) u odnosu na cijenu.

ALAT PROFITABILNOSTI Sudjelovanje u cjenovnim ratovima je opravdano kada trgovac ima veliku troškovnu prednost (od najmanje 30%)

ili veću likvidnu imovinu od konku-rencije. Takvo poduzeće je konkurent-no i može odgovoriti pravovremeno na tržišne promjene a da pritom ne ugrozi svoju profitabilnost. Cjenovni ratovi imaju smisla i ako na tržištu postoji veliki i rastući broj cjenovno osjetljivih kupaca koji će odluku o kupnji temelji-ti isključivo na niskoj cijeni. Takvi kup-ci mogu dovesti do povećanja potraž-nje, rasta tržišnog udjela i posljedično do većeg profita. Adekvatna priprema podrazumijeva neprestanu procjenu sposobnosti konkurencije da koristi ci-jenu za tržišno pozicioniranje. Tome se može doskočiti razvojem takve ponude i usluga koje će omogućiti trgovcu da se diferencira od ostatka tržišta. Ipak, praksa je pokazala da je jedini siguran način pripreme za cjenovne ratove njihovo izbjegavanje.

Sudjelovanje u cjenovnim ratovima je opravdano kada trgovac ima veliku troškovnu prednost

Jana Blažević MarčeljaSTeP Ri

RAT CIJENAMA se ne isplatiIzbjegavanje cjenovnih ratova trebao bi biti strateški prioritet većine trgovaca na malo


Dukatos – grčki tip jogurta

Grčka, poznata kao zemlja užitaka, do-movina je i izvornog grčkog jogurta.

Dukat danas ljubiteljima užitaka i ugode diljem naše zemlje omogućava uživanje u grčkom tipu jogurta. Dukatos iz Dukata, prvi i jedini grčki tip jogurta na našem tržištu, iznimno je gust i kremast jogurt bogatog okusa. Proizvod je dostupan na prodajnim mjestima diljem zemlje u pakiranju od 150 g.

Sadržaj nije dostupan za javno

prikazivanje zbog poštivanja

zakonske zabrane

oglašavanja duhanskih

proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Novi čajevi iz Agristara

Osječka tvrtka Agristar predstavila je na tržištu tri nova čaja:

Planinski čaj, Voćno srce i Šalica sreće. Planinski čaj predstavlja ugodnu mješavinu ljekovitog bilja (šipak, list kupine, jarebika, lipa, menta i dr.), povoljno djeluje na želučano crijevne tego-

Ekozona predstavila novu liniju ekoloških pekmeza

Karlovačko crno od tri vrste slada

Karlovačka pivovara predstavila je novo pivo u svom portfelju – Karlovačko

crno, koje se odlikuje punim i profinjenim okusom obogaćenim prže-nim karamelnim sladom i

zaokruženim bogatom pjenom. Karlovačko crno pripravlja se od čak tri vrste slada: svijetli ječmeni slad – on je osnova za proizvod-nju piva, prženi karamelni

ječmeni slad – daje punoću, miris i okus po karamelu, prženi tamni ječmeni slad – daje tamnu boju i posebnu aromu. Karlovačko crno ima 6% alkohola, a preporučuje ga se servirati pri tempe-raturi od 8 stupnjeva Celzija. Dostupno je u povratnoj staklenoj boci od 0,5 L u svim bolje opremljenim trgovinama.

Jacobs Cronat Gold – meko refill pakiranje od 150 g

Sa željom da zadovolji različi-te potrebe korisnika, Jacobs,

poznata marka instant kave vrhun-ske kvalitete, lansirao je na tržište meko refill pakiranje od 150 grama proizvoda Cronat Gold. Sada ljubitelji ove blage kave izuzetno ugodnog okusa mogu uživati u ovom napitku po još ekonomičnijoj cijeni. Osim u novom pakiranju, Jacobs Cronat Gold kava prodaje se i u staklenkama od 100 i 200 grama, kao i mekom refill pakiranju od 75 grama.

Robna marka eko-loških proizvoda

Ekozona predstavila je liniju ekoloških pekmeza s visokim udjelom voća te bez dodataka bijelog šećera, pektina i limunske kiseline. Ekozona pekmezi dostupni su na

be, čišćenje krvi, bolji rad žuči i imunitet u cijelosti. Voćno srce donosi okus zavodlji-vog nara i sočnog ploda voćnog kaktusa, dok je Šalica sreće kombinacija biljaka i

arome mirisne dinje i egzotič-nih bobica acaia. Proizvođač: Agristar d.o.o., Ulica Bana J. Jelačića 158, 31220 Viš-njevac. Tel./fax: 031/354-200, 031/354-203. Internetska stranica: www.agristar.hr.

Novo na polici

PREPORUKA

policama Konzuma u četiri nova okusa – marelica, jagoda,

šljiva i jabuka – po informativnoj cijeni od 17,99 kuna. Novi pekmezi dolaze u pakiranju od 315 gra-ma, a svaka staklen-ka sadrži najmanje 65% udjela voća.

PROVJERITEZimske poslastice iz VindijePonuda Freska mliječnih proizvoda od sada je bogatija za dva specijalna, limited edition jogurta, koji donose okuse medenjaka i pečene jabuke. Obitelj Vindija pripremila je posebna izdanja Freska jogurta u kojima će uživati svi ljubitelji ukusnih i mirisnih zimskih poslastica. U voćnom jogurtu s okusom pečene jabuke nalaze se komadići jabuke koji u kombinaciji s karameliziranim šećerom daju prepoznatljiv štih deserta obožavanog u mnogim obiteljskim domovima. Kao i voćni jogurt pečena jabuka, Freska jogurt medenjak dolazi u čašicama od 200 grama koje su ukrašene prikladnim i atraktivnim dizajnom.

Nivea kremaste kupkeNivea je predstavila Goodbye Stress i Welcome Sunshine kremaste kupke s mirisima lavande i kokosa. Nivea Goodbye Stress kremasta kupka opušta tijelo i um uz pomoć formule s medom i osvježavajućim mirisom lavande. Preporučena maloprodajna cijena (500 ml) je 29,90 kn. Nivea Welcome Sunshine kremasta kupka s lakoćom se pretvara u dugotrajnu kremastu pjenu koja krijepi tijelo. Preporučena maloprodajna cijena (500 ml) je 29,90 kn.

Franck čaj s okusom dinje

Dr. Oetker Boje za kolače i torte

Franck je proširio svoju paletu čajeva s aromatiziranim voćnim čajem s oku-

som dinje u kombinaciji s listom slatke kupine, kore naranče, jabuke i ostalih aromatičnih sastoja-ka. Uz ugodan i intenzivan miris aromatizirani voćni čaj s okusom dinje čini savršen odabir osvježavajućeg napit-ka, poručuju iz Francka. Logističke informacije - Na-ziv proizvoda: Filter čaj dinja. Jedinično pakiranje: Kutijica 60 g omot. EAN kod proizvo-da: 3858881086883. EAN kod

transportnog pakiranja: 3850291039343. Rok trajanja: 18 mjeseci. Proizvođač: Franck d.d.

Tvrtka Dr. Oetker predstavila je no-vost u ponudi boja i dekora

na hrvatskom tržištu – Dr. Oetker Boje za kolače u pojedinačnim pakiranjima. Pored već poznatih boja za kolače u velikom pa-kiranju s više boja, Dr. Oetker od sada nudi i pojedinačna pakiranja boja uključujući i novu crnu boju. Radi se o prirodnim jestivim bo-jama koje su idealne za bojanje različitih slastica poput torti, krema ili keksa. Boje

za kolače mogu se pored ukrašavanja iskoristiti i kod pečenja raznih

slastica jer su stabilne u pečenju. Jedno pakiranje dovoljno je za 500 g tijesta ili biskvita, odnosno 500 ml kreme ili šlaga. Dr. Oetker Boje za kolače u pojedinačnom pakiranju dostupne su u pet boja: plavoj, žutoj, crvenoj, zelenoj i crnoj. Mogu se pronaći u trgovinama po neobvezujućoj preporučenoj MPC cijeni od 7,49 kn.

Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac, Tel: +385(0)31 620 185Najveći hrvatski proizvođač čipsa i flipsa

Transferne cijene i priprema dokumentacije o transfernim cijenamaPredavač: Ksenija KramarMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

PDV nakon ulaska u EU - novi zakon o PDV-uPredavač: Ksenija KramarMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Porezni nadzorPredavač: Zdravko Vukšić, dipl.oecMjesto: Best Western Hotel Jadran, Šetalište XIII divizije 46, Rijeka

26.2.2013

27.2.2013

28.2.2013

Otvoreni seminari u veljači:

Dodatne informacije: E-mail: [email protected]

Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]



Čaj

Godina opreznog

rasta

Puls sektora 2012.


U fokusu

8 milijardi kuna


za svakog kupca

Čaj

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Izlog

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!Obratite nam se s povjerenjem:

FRKA PLUS d.o.o. Nova cesta 171, 10 000 ZagrebTel: 01/ 3094 392, E-mail: [email protected]

www.frkaplus.hr

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Documents

Ja trgovac