Javna objava informacija za 2016. godinu - Agram Banka...Tabela 4.1. Pregled iznosa izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi Iznos izloženost riziku Minimalni kapitalni

JAVNA OBJAVA INFORMACIJA KREDITNE BANKE ZAGREB d.d.

ZA 2016. GODINU

Zagreb, svibanj 2017. godine

Javna objava informacija za 2016. godinu SADRŽAJ

Kreditna banka Zagreb d.d. J

SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................................................................. 1 1.1. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje nisu uključene u ovaj izvještaj ................................. 1 1.2. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje su uključene u ovaj izvještaj ..................................... 2 1.3. Odobrenje Uprave Banke .............................................................................................................................. 2

2. INFORMACIJE O UPRAVLJANJU .......................................................................................................................... 3

3. OPSEG PRIMJENE ..................................................................................................................................................... 5

4. POZICIJE KAPITALA ................................................................................................................................................ 6 4.1. Minimalni kapitalni zahtjevi i iznos izloženosti riziku ..................................................................... 6 4.2. Interni kapitalni zahtjev i predviđeni redovni osnovni kapital .................................................... 6 4.3. Politika kapitala ................................................................................................................................................ 7 4.4. Struktura regulatornog kapitala ................................................................................................................ 7 4.5. Uvjeti instrumenata redovnog osnovnog i dopunskog kapitala ................................................... 9 4.6. Stope kapitala.................................................................................................................................................. 10 4.7. Financijska poluga ........................................................................................................................................ 11

5. ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA ........................................................................................... 12

6. KREDITNI RIZIK ..................................................................................................................................................... 14 6.1. Upravljanje rukovođenje i mjerenje kreditnog rizika .................................................................... 14 6.2. Pristup izračuna izloženosti kreditnom riziku.................................................................................. 17 6.3. Kretanje izloženosti i iznosa izloženosti riziku ................................................................................. 17 6.4. Izloženost kreditnom riziku ...................................................................................................................... 18 6.5. Izloženosti prema stupnjevima kreditne kvalitete .......................................................................... 20 6.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika ...................................................................................................... 24 6.7. Ostali regulatorni parametri ..................................................................................................................... 26 6.8. Kreditni portfelj, plasmani s umanjenjem vrijednosti i ispravci vrijednosti

plasmana ........................................................................................................................................................... 27

7. KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE ......................................................................................... 36

8. TRŽIŠNI RIZIK ......................................................................................................................................................... 39 8.1. Upravljanje tržišnim rizicima ................................................................................................................... 39 8.2. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik ............................................................................................................ 41 8.3. Kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja ............................................. 42 8.4. Vlasnička ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja.......................................................... 43

9. OPERATIVNI RIZIK ............................................................................................................................................... 44 9.1. Upravljanje operativnim rizikom ........................................................................................................... 44 9.2. Izloženost riziku i kapitalni zahtjevi za operativni rizik ............................................................... 45

10. LIKVIDNOSNI RIZIK I IZVORI FINANCIRANJA .......................................................................................... 47

Javna objava informacija za 2016. godinu SADRŽAJ

Kreditna banka Zagreb d.d. J

10.1. Upravljanje likvidnosnim rizikom .......................................................................................................... 47 10.2. Analiza likvidnosnog rizika i izvora financiranja ............................................................................. 48 10.3. Opterećena i neopterećena imovina ...................................................................................................... 49

11. POLITIKA PRIMITAKA ......................................................................................................................................... 50

12. SAŽETAK PRISTUPA BANKE PROCJENI ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA BANKE (ICAAP) ...................................................................................................................................................................... 52

12.1. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik ................................... 52 12.2. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike ................................... 53 12.3. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik .............................. 54 12.4. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni

rizik (VIKR) ...................................................................................................................................................... 54 12.5. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik .................... 54 12.6. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi

Banke .................................................................................................................................................................. 54 12.7. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za ostale rizike ..................................... 55 12.8. Testiranje otpornosti na stres .................................................................................................................. 55

13. REGULATORNE PROMJENE .............................................................................................................................. 57 13.1. Trenutni regulatorni okvir za adekvatnost kapitala ....................................................................... 57 13.2. Prijedlozi za izmjene i dopune CRR, CRD IV i BRRD ....................................................................... 59 13.3. Revizija Basela III .......................................................................................................................................... 60

POPIS KRATICA ............................................................................................................................................................... 62

POPIS PRIKAZA ................................................................................................................................................................ 64

POPIS TABELA ................................................................................................................................................................. 65

Javna objava informacija za 2016. godinu UVOD

Kreditna banka Zagreb d.d. J 1

1. UVOD

Četvrto izdanje Direktive o kapitalnim zahtjevima (u nastavku teksta: CRD IV) i Uredbe o kapitalnim zahtjevima (u nastavku teksta: CRR) odobreni su od strane Vijeća ministara EU krajem lipnja 2013. godine. To je jedinstveni skup bonitetnih pravila za banke u cijeloj EU i izravno je primjenjiv za sve banke u državama članicama EU. Taj skup pravila trebao bi osigurati da se međunarodni standardi Basel III za kapitalne zahtjeve banaka u potpunosti poštuju u svim državama članicama EU.

Skup pravila čine tri stupa, svaki od kojih se odnosi na različita područja regulative poslovanja kreditnih institucija.

Prvi stup - obuhvaća pravila za izračun potrebnog kapitala. Potreban kapital je temeljen na tržišnom riziku (riziku od nepovoljnih kretanja cijena), kreditnom riziku (riziku da dužnik neće ispuniti svoje ugovorne obveze) i operativnom riziku (riziku od gubitka koji je rezultat neadekvatnih unutarnjih procesa ili vanjskih čimbenika) Drugi stup - kreditne institucije trebaju osigurati pouzdan unutarnji proces za procjenu adekvatnosti kapitala temeljenog na procjeni rizika. Treći stup - cilj ovog stupa je osiguranje tržišne discipline u obliku zahtjeva za objavljivanjem podataka namijenjenih pružanju informacija o izloženosti kreditne institucije rizicima.

Banke u državama članicama EU nadzirat će nadležna tijela država članica EU u suradnji s Europskim nadzorno tijelom za bankarstvo (EBA), čije će ovlasti nadzora biti proširene.

U skladu s odredbama CRR, Kreditna banka Zagreb d.d. (u nastavku teksta: Banka), dužna je objaviti informacije o rizicima i politikama Banke koji se odnose na:

1. upravljanje rizicima, 2. izračun kapitalnih zahtjeva iz Prvog i Drugog stupa, 3. regulatornom kapitalu, 4. financijskoj poluzi, 5. likvidnosti i 6. opterećenoj imovini.

Banka objavljuje ovaj izvještaj na pojedinačnoj osnovi.

1.1. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje nisu uključene u ovaj izvještaj

Banka je iz izvještaja odlučila izostaviti informacije o Banci koje nisu materijalno značajne u skladu s općim načelima CRR-a. To podrazumijeva da rizici i pozicije koje nemaju izloženost ili modeli koje Banka ne primjenjuje, nisu prikazani u ovom izvještaju.

Izostavljene informacije uključuju slijedeće:

Javna objava informacija za 2016. godinu UVOD


1. Pokazatelje globalne sistemske značajnosti prema članku 441. CRR-a, s obzirom da Banka nije razvrstana kao institucija od globalne sistemske značajnosti;

2. Izloženosti sekuritizacijskim pozicijama prema članku 449. CRR-a, s obzirom da Banka nema nikakve sekuritizacijske pozicije;

3. Primjena IRB pristupa za kreditni rizik prema članku 452. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi kreditnog rizika (Prvi stup);

4. Primjena naprednih pristupa za operativni rizik prema članku 454. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi operativnih rizika (Prvi stup);

5. Primjena internih modela za tržišni rizik prema članku 455. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi tržišnog rizika (Prvi stup).

1.2. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje su uključene u ovaj izvještaj

Informacije dane u ovom izvještaju odnose se na 2016. godinu, osim ako nije drugačije navedeno.

Ovaj Izvještaj je dodatak Godišnjem izvještaju Banke za 2016. godinu. Bilo koja informacija nastala nakon datuma objave Godišnjeg izvještaja Banke nije obuhvaćena ovim Izvještajem.

Podaci u ovom Izvještaju nisu revidirani od strane unutarnjih i vanjskih revizora Banke.

1.3. Odobrenje Uprave Banke

Informacije sadržane u javnoj objavi odobrila je Uprava Banke.

Javna objava informacija za 2016. godinu INFORMACIJE O UPRAVLJANJU


2. INFORMACIJE O UPRAVLJANJU

Banka ima slijedeća tijela upravljanja: • Skupštinu dioničara Banke, • Nadzorni odbor Banke te • Upravu Banke.

Popis članova Nadzornog odbora i Uprave Banke moguće je vidjeti u Godišnjem izvještaju za 2016. godinu kao i na internetskim stranicama Banke http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke.

Članovi Nadzornog odbora Banke zajedno posjeduju iskustvo, stručna znanja i sposobnosti za samostalno i neovisno nadziranje poslova i upravljanja rizikom Banke. Članovi Nadzornog odbora Banke posvećuju dovoljno vremena za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, što se posebno odnosi na davanje suglasnosti na strateške ciljeve, poslovnu politiku, strategiju i politike upravljanja i preuzimanja rizika, politike i postupke procjene adekvatnosti internog kapitala, financijski plan i planove rada svake kontrolne funkcije. Nadzorni odbor donosi sve odluke koje je dužan donositi prema Zakonu o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima.

Prikaz 2.1. Organizacijska struktura Banke

Banka osigurava da članovi Uprave Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke te za razumijevanje poslovnih procesa i značajnih rizika Banke. Djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja Uprava Banke je uspostavila donošenjem i provođenjem primjerene poslovne politike, strategija i politika upravljanja rizicima, osiguranjem integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog

http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-bankehttp://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke

Javna objava informacija za 2016. godinu INFORMACIJE O UPRAVLJANJU


izvještavanja i financijske i operativne kontrole te uspostavljanjem jasnih unutarnjih odnosa u vezi odgovornosti i ovlaštenja, vodeći pri tome računa o djelotvornom nadzoru višeg rukovodstva i sprječavanju sukoba interesa.

Banka je uspostavila jasan organizacijski ustroj s utvrđenim preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti kojima nastoji izbjeći sukob interesa. Organizacijska struktura Banke važeća na dan 31.12.2016. godine dana je u Prikazu 2.1.

Na dan 31.12.2016. godine Banka je poslovala na području RH putem 24 poslovnice organiziranih u 6 podružnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Dubrovniku.

Javna objava informacija za 2016. godinu OPSEG PRIMJENE


3. OPSEG PRIMJENE

Zahtjevi CRR-a i primjena CRD IV na Kreditnu banku Zagreb d.d., Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, MBS: 080003981.

Banka ne posluje u sustavu u grupe osoba, bilo kao matično društvo bilo kao društvo kćer, koja provodi konsolidaciju. Slijedom navedenog, ispunjavanje zahtjeva CRR-a kao i informacije u ovom Izvještaju odnose se isključivo na Banku bez primjene konsolidacije.

Javna objava informacija za 2016. godinu POZICIJE KAPITALA


4. POZICIJE KAPITALA

4.1. Minimalni kapitalni zahtjevi i iznos izloženosti riziku

U Tabeli 4.1. prikazan je pregled iznosa izloženosti riziku na kraju 2016. i 2015. godine te minimalnih kapitalnih zahtjeva na kraju 2016. godine, podijeljenih prema vrsti rizika.

Ukupna izloženost riziku Banke na kraju 2016. godine u odnosu na kraj 2015. godine smanjena je za 4,7 mil. HRK prije svega uslijed smanjenja tržišnih rizika (prvenstveno deviznih instrumenata) i kreditnog rizika (bez kreditnog rizika druge ugovorne strane). Istovremeno, u istom razdoblju došlo je do povećanja kreditnog rizika druge ugovorne strane uslijed povećanog obujma repo transakcija (transakcija financiranja vrijednosnih papira) i operativnog rizika.

Tabela 4.1. Pregled iznosa izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi

Iznos izloženost riziku Minimalni kapitalni zahtjevi tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Kreditni rizik (bez kreditnog rizika druge ugovorne strane) 1.719.632 1.720.931 137.571

od čega: standardizirani pristup 1.719.632 1.720.931 137.571

Kreditni rizik druge ugovorne strane 10.055 8.091 804

od čega: metoda složenog financijskog kolaterala (za transakcije financiranja vrijednosnih papira) 10.055 8.054 804

od čega: prilagodba kreditnom vrednovanju - 36 -

Rizik namire - - -

Sekuritizacijske izloženosti u knjizi banke - - -

Tržišni rizik 0 9.885 0

od čega: standardizirani pristup 0 9.885 0

Velike izloženosti - - -

Operativni rizik 202.044 197.479 16.164

- jednostavan pristup 202.044 197.479 16.164

UKUPNO 1.931.732 1.936.385 154.539

4.2. Interni kapitalni zahtjev i predviđeni redovni osnovni kapital

Interni kapitalni zahtjevi Banke (IKZ) na kraju 2016. godine iznosili su 212.117 tis. HRK. Interne kapitalne zahtjeve treba gledati u odnosu na regulatorni kapital koji je, krajem 2016. godine, iznosio 334.659 tis. HRK te procijenjeni interni kapital koji je iznosio 351.253 tis. HRK. Interni kapitalni zahtjev Banka računa temeljem pristupa Prvog stupa uvećanog za pristup iz Drugog stupa. Detaljnije informacije o metodologiji izračuna internih kapitalnih zahtjeva dane su u Poglavlju 11.

Dodatno, nadzorno tijelo (HNB) zatražilo je da Banka drži dodatni kapital za ostale rizike koji su identificirani i o kojim je Banka obaviještena kao dio SREP-a. Kao rezultat SREP-a Banka je, tijekom 2016. godine, trebala održavati stopu ukupnog kapitala od 15,26%. U toku 2017. godine Banka će, sukladno rješenju nadzornog tijela, održavati stopu ukupnog kapitala od 14,94%.



Zahtjev za kombinirani zaštitni sloj sastoji se od 2,50% za zaštitni sloj za očuvanje kapitala i 1,50% za zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik. Za više informacija u vezi zaštitnih slojeva kapitala pogledati Poglavlje 5.

Dodatni zahtjevi iz Drugog stupa nemaju utjecaja na razinu stope za potrebe izračuna MDA na kojoj mogu biti aktivirana automatska ograničenja distribucije u vezi zahtjeva za kombiniranim zaštitnim slojevima kapitala. Na kraju 2016. godine razina stope kapitala za potrebe izračuna MDA iznosila je 10,94%. Banka tijekom 2017. godine ne očekuje povećanje uslijed zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj kapitala. Gotovo 100% relevantnih izloženosti Banka ima u državama s utvrđenom stopom protucikličkog kapitala od 0%, slijedom čega će specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja Banke iznositi 0%. Banka nije utvrđena kao OSV institucija.

4.3. Politika kapitala

Strategijom i politikama upravljanja rizicima utvrđeno je da bi Banka, u normalnim poslovnim okolnostima, trebala imati stope redovnog osnovnog kapitala, osnovnog kapitala i regulatornog kapitala iznad zahtjeva koje je utvrdilo nadzorno tijelo.

4.4. Struktura regulatornog kapitala

4.4.1. Ukupan regulatorni kapital Banke

Ukupni regulatorni kapital Banke izračunat je u skladu s odredbama CRR-a, CRD IV i Odlukama HNB-a o njihovoj provedbi u RH, uključujući i prijelazne odredbe.

Tabela 4.2. Struktura regulatornog kapitala

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital 244.316 244.316

Zadržana dobit 24.898 21.966

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (4.555) (12.335)

Ostale rezerve 5.241 4.823

Rezerve za opće bankovne rizike 8.531 8.531

Nematerijalna imovina (25.772) (26.789)

Redovni osnovni kapital 252.659 240.512

Dodatni osnovni kapital - -

Osnovni kapital 252.659 240.512

Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital 82.000 82.000

Dopunski kapital 82.000 82.000

REGULATORNI KAPITAL 334.659 322.512

Vrijednosti priznate u regulatornom kapitalu Banke temeljene su na knjigovodstvenim vrijednostima u skladu sa zakonskim i računovodstvenim propisima koji uređuju financijske izvještaje kreditnih institucija. Ukupan regulatorni kapital Banke na kraju 2016. godine iznosio je 334.659 tis. HRK od čega je redovan osnovni kapital iznosio 252.659 tis. HRK, a dopunski



kapital 82 mil. HRK. Banka nema instrumenata dodatnog osnovnog kapitala. Tabela 4.2. prikazuje strukturu regulatornog kapitala, dok Tabela 4.3. prikazuje kretanja u regulatornom kapitalu tijekom godine.

Prikaz 4.1. daje pregled kretanja regulatornog kapitala tijekom proteklih 5 godina.

Tabela 4.3. Kretanje stavki regulatornog kapitala Prikaz 4.1. Kretanje regulatornog kapitala u razdoblju 2012. - 2016. godine

tis. HRK

Redovni osnovni kapital, 31.12.2015. 240.512

Promjene zadržane dobiti prethodnih godina 2.931

Promjene nerealiziranih gubitaka 7.780

Promjene ostalih rezervi 417

Promjene u nematerijalnoj imovini 1.018

Redovni osnovni kapital, 31.12.2016. 252.659 Dodatni osnovni kapital, 31.12.2015. 0

Dodatni osnovni kapital, 31.12.2016. 0

Osnovni kapital, 31.12.2016. 252.659 Dopunski kapital, 31.12.2015. 82.000

Dopunski kapital, 31.12.2016. 82.000 Regulatorni kapital, 31.12.2016. 334.659

Informacije u vezi objave podataka o usklađivanju stavki regulatornog kapitala i bilance Banke prikazane su u Tabeli A.1. u Dodatku A.

4.4.2. Redovni osnovni kapital

U skladu s CRR-om i Odlukom HNB-a o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva vlasnička glavnica umanjena je za stavku nematerijalne imovine.

Nadalje, kao posljedica odredbi spomenute Odluke HNB-a, u prijelaznom razdoblju do 31.12.2017. godine, Banka iz stavki redovnog osnovnog kapitala isključuje nerealizirane dobitke koji se odnose na imovinu ili obveze mjerene prema fer vrijednosti i koje su iskazane u bilanci u 100%-tnom iznosu.

Slijedom navedenog, nerealizirani dobici koje je Banka ostvarila tijekom 2016. godine nisu uključeni u iznos redovnog osnovnog kapitala što je dodatno smanjilo redovan osnovni kapital. Iznos nerealiziranih dobitaka na dan 31.12.2016. godine bio je 15,9 mil. HRK.

Redovni osnovni kapital Banke tijekom 2016. godine povećan je za 12,1 mil. HRK. U odnosu na 2015. godinu za 7,8 mil. HRK smanjeni su nerealizirani gubici s osnove instrumenata raspoloživih za prodaju. Također, povećana je zadržana dobit za iznos 2,9 mil. HRK te ostale rezerve za 417 tis. HRK. Istovremeno, na povećanje redovnog osnovnog kapitala pozitivno je utjecalo i smanjenje nematerijalne imovine za 1 mil. HRK.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2016.2015.2014.2013.2012.

mil. HRK

CET1 kapital T2 kapital



Razlika između knjigovodstvenog kapitala iskazanog u financijskim izvještajima i redovnog osnovnog kapitala prikazana je u Tabeli 4.4. U 2016. godini Banka je ostvarila dobit koju može priznati u redovan osnovni kapital uz zadovoljavanje uvjeta postavljenih CRR-om. S obzirom da je revizija poslovanja, kao jedan od uvjeta, provedena tijekom 2017. godine, dobit iz 2016. godine, u iznosu 13,6 mil. HRK, umanjenu za iznos predviđen za isplatu dividendi dioničarima, Banka će u redovni osnovni kapital uključiti tijekom 2017. godine.

Tabela 4.4. Razlika knjigovodstvenog kapitala i redovnog osnovnog kapitala

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Knjigovodstveni kapital 307.895 280.834

Nematerijalna imovina (25.772) (26.789)

Nerealizirani dobitak (15.890) (5.184)

Dobit tekuće godine (13.575) (8.349)

Redovni osnovni kapital 252.659 240.512

Informacije u vezi objavljivanja podataka o vlastitom kapitalu Banke, u obliku utvrđenom Provedbenom uredbom (EU) br. 1423/2013, prikazane su u Tabelama A.2. i A.3. u Dodatku A.

4.4.3. Dodatni osnovni kapital

Banka nema stavki dodatnog osnovnog kapitala.

4.4.4. Dopunski kapital

Tijekom 2016. godine, iznos dopunskog kapitala nije mijenjan te je iznosio 82 mil. HRK.

4.5. Uvjeti instrumenata redovnog osnovnog i dopunskog kapitala

Redovne dionice Banke predstavljaju temeljni kapital Banke koji iznosi 193.775.300,00 HRK i u cijelosti je otplaćen. Temeljni kapital Banke podijeljen je na 1.937.753 redovnih dionica izdanih u nematerijaliziranom obliku, svaka u nominalnom iznosu 100,00 HRK. Redovne dionice se nalaze u središnjem depozitoriju i vodi ih Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) s oznakom KBZ-R-A. Dionice su bez dospijeća. Svaka dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini Banke. Dividendu, ako je izglasana, Banka isplaćuje dioničarima razmjerno njihovom udjelu u temeljnom kapitalu Banke. Svako povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala Banke provodi se temeljem odluke Glavne skupštine Banke. Instrumenti nisu osigurani niti pokriveni jamstvom koje poboljšava podređeni status potraživanja.

Obveznice u iznosu 82.000.000,00 HRK izdala je Banka te ih uključila u izračun dopunskog kapitala. Obveznice su u potpunosti uplaćene imaju fiksno dospijeće od najmanje 5 godina nakon datuma plaćanja, ne mogu biti otplaćene ili ponovno kupljene od strane Banke prije dospijeća, osim u slučajevima predviđenim člancima 77. i 78. CRR-a. U slučaju bankrota ili likvidacije Banke, rangirane su prema potraživanjima svih drugih vjerovnika i bit će otplaćene tek nakon podmirenja potraživanja svih ostalih vjerovnika, ali prije potraživanja imatelja hibridnih instrumenata. Njima Banka može pokriti gubitak samo u slučaju bankrota ili likvidacije Banke, dok njima ne može pokriti gubitak tijekom normalnog poslovanja Banke. Neosigurane su,



odnosno nisu dodatno osigurane garancijama Banke, nekretninama ili drugim osiguranjem. Instrument ne sačinjava depozit i nije osiguran u sklopu Zakona o osiguranju depozita.

4.6. Stope kapitala

Sukladno CRR-u, stopa kapitala Banke ne smiju biti manje od slijedećih vrijednosti: • stopa redovnog osnovnog kapitala Banke ne smije biti manja od 4,5% ukupnog iznosa

izloženosti Banke rizicima • stopa osnovnog kapitala Banke ne smije biti manja od 6,0% ukupnog iznosa izloženosti

Banke rizicima i • stopa regulatornog kapitala Banke ne smije biti manja od 8,0% ukupnog iznosa

izloženosti Banke rizicima.

U Tabeli 4.5. prikazane su stope kapitala koje je Banka ostvarila na 31.12.2016. godine.

Tabela 4.5. Stope kapitala, 31.12.2016. godine

Stopa redovnog osnovnog kapitala 13,08%

Stopa osnovnog kapitala 13,08%

Stupa regulatornog kapitala 17,32%

U Prikazu 4.2. dane su informacije o kretanju kvartalnih stopa kapitala tijekom 2016. godine. S obzirom da Banka nema dodatnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala jednake su stopama redovnog osnovnog kapitala.

Prikaz 4.2. Kretanje stopa kapitala tijekom 2016. godine

Pored ulaganja u vrijednosne papire s niskim rizikom, na smanjenje ukupne izloženosti kreditnom i ukupnom riziku najviše je utjecalo i smanjenje izloženosti prema trgovačkim društvima koji nose visoke pondere rizika. Dodatno, pozitivan utjecaj, na smanjenje ukupne izloženosti riziku imalo je i smanjenje tržišnog rizika.

13,08% 12,86% 12,96% 12,74% 12,42%

17,32% 17,02% 17,19% 16,96% 16,66%

10%

11%

12%

13%

14%

15%

16%

17%

18%

12.2016.09.2016.06.2016.03.2016.12.2015.

stopa redovnog osnovnog kapitala stopa regulatornog kapitala



4.7. Financijska poluga

Rizik prekomjerne financijske poluge proizlazi iz ranjivosti Banke zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i može dovesti do neželjenih izmjena u poslovnoj orijentaciji Banke.

Omjer financijske poluge Banka izračunava kao omjer osnovnoga kapitala i mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge. Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge je zbroj vrijednosti izloženosti cjelokupne imovine i izvanbilančnih stavki koje prilikom utvrđivanja osnovnog kapitala nisu uključene kao odbitna stavka.

Omjer financijske poluge Banka izračunava na način da mjeru kapitala podijeli s mjerom izloženosti i iskazuje ga u postotnom iznosu.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Banka omjer financijske poluge izračunava prema podacima na zadnji dan izvještajnog mjeseca.

Omjer financijske poluge, izračunat u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, na kraju 2016. godine iznosi 6,27% uz iznos mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge od 4 mlrd. HRK.

Detaljnije informacije o omjeru financijske poluge prikazane su u Tabelama A.4.1. – A.4.4. u Dodatku A.

Javna objava informacija za 2016. godinu ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA


5. ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA

U skladu s odredbama CRD IV i Zakona o kreditnim institucijama Banka je tijekom 2016. godine bila dužna održavati slijedeće zaštitne kapitala:

• Zaštitni sloj za očuvanje kapitala, • Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju te • Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala omogućava Banci da apsorbira gubitke i zaštiti kapital. Zakonom o kreditnim institucijama utvrđeno je da Banka mora održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, Banka je počela održavati od 01.01.2016. godine. Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za Banku jednak je ukupnom iznosu izloženosti riziku pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja Banke. Specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, Banka izračunava kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima ima relevantne kreditne izloženosti. Ponder za izračun ponderiranog prosjeka, Banka izračunava na način da kapitalne zahtjeve za kreditni rizik izračunate primjenom stope kapitala od 8%, u skladu s dijelom trećim, glavom II. i IV. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti u određenoj državi, podijeli s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatim primjenom stope kapitala od 8% koji se odnose na sve relevantne kreditne izloženosti Banke. Relevantne kreditne izloženosti jesu izloženosti iz svih kategorija izloženosti, osim onih koje su raspoređene u kategorije izloženosti iz članka 112. točaka od (a) do (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

S obzirom da su tijekom 2016. godine relevantne izloženosti bile, u gotovo 100%-tnom iznosu, u državama koje su imale usvojenu stopu protucikličkog kapitala za 2016. godinu u iznosu 0%, protuciklički zaštitni sloj nije imao nikakav utjecaj na dodatne zahtjeve za kapitalom Banke.

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik utvrđen je ovisno o značaju Banke na bankarskom tržištu, odnosno o tržišnom udjelu Banke. S obzirom da je udjel Banke u ukupnoj imovini svih kreditnih institucija u RH bio manji od 5%, Banka je tijekom 2016. godine bila dužna održavati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

U Tabeli 5.1. prikazani su zaštitni slojevi kapitala i njihove razine primjenjive na Banku na dan 31.12.2016. godine.

Tabela 5.1. Minimalni regulatorni kapitalni zahtjevi i zaštitni slojevi na dan 31.12.2016. godine

Postotak (%)

Minimalni kapitalni zahtjevi

Zaštitni slojevi kapitala

Ukupni zahtjevi CCoB CcyB SII SRB

Zaštitni slojevi

ukupno

Redovni osnovni kapital 4,5 2,5 - - 1,5 4,0 8,5

Osnovni kapital 6,0 2,5 - - 1,5 4,0 10,5

Regulatorni kapital 8,0 2,5 - - 1,5 4,0 12,0

Javna objava informacija za 2016. godinu ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA


U Tabeli 5.2. prikazani iznosi zahtjeva za zaštitnim slojevima kapitala na dan 31.12.2016. godine.

Tabela 5.2. Zaštitni slojevi kapitala

31.12.2016. 31.12.2015.

Stopa Iznos Stopa Iznos

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala 2,50% 48.293 2,50% 48.388

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju 0,00% 0

- -

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik 1,50% 28.976

1,50% 29.033

UKUPNO 4,00% 77.269 4,00% 77.420

U Tabeli 5.3. prikazani su podaci u vezi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za Banku na dan 31.12.2016. godine. S obzirom da u poslovanju Banke prevladavaju relevantne izloženosti u Republici Hrvatskoj za koju je utvrđena stopa protucikličkog kapitala od 0%, stopa protucikličkog kapitala specifičnog za Banku tijekom cijele 2016. godine iznosila je 0%.

Tabela 5.3. Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, na 31.12.2016. godine

Iznos

Ukupan iznos izloženosti riziku 1.931.732

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0%

Zahtjev za protuciklički zaštitni sloj specifičan za instituciju 0

Podaci o geografskoj distribuciji relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, u obliku utvrđenom Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2015/1555, prikazani su u Dodatku A. u Tabeli A.7.

Javna objava informacija za 2016. godinu KREDITNI RIZIK


6. KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik predstavlja rizik da zajmotražitelj, dužnik ili druga ugovorna strana Banke neće ispuniti obveze u skladu s ugovorenim uvjetima ili da će doći do pogoršanja njegove kreditne sposobnosti.

6.1. Upravljanje rukovođenje i mjerenje kreditnog rizika

Cilj Politike upravljanja kreditnim rizikom je utvrđivanje poželjne strukture kreditnog portfelja Banke te uspostavljanja kreditnog procesa čije bi provođenje, uz utvrđivanje potrebnih mjera i procedura, Banci osiguralo njegovo ostvarivanje i održavanje.

Okvir za upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća: • sve elemente potrebne za upravljanje kreditnim rizikom, • upravljanje kategorijama rizika usko povezanim s kreditnim rizikom, • poželjnu razinu preuzimanja kreditnih rizika i određivanje internih kreditnih rizika

(temeljenih na kreditnom riziku), • odgovarajuću politiku cijena plasmana, • ovlaštenja za donošenje odluka o odobravanju plasmana te • prikladnu organizaciju cjelokupnog kreditnog posla.

Primjena gore navedene Politike omogućuje Banci optimalizaciju razine i strukture dva glavna elementa zaštite njena poslovanja od kreditnog rizika: rezerviranja za kreditne gubitke i jamstvenog kapitala. Navedeno rezultira uspostavom i kontrolom za Banku optimalnog odnosa preuzetog kreditnog rizika i povrata od kreditnog posla te posredno poboljšanjem upravljanja promjenama ukupnog profila rizičnosti Banke.

6.1.1. Upravljanje i kontrola kreditnog rizika

Upravljanje i kontrola kreditnog rizika podrazumijeva slijedeće aktivnosti: • izradu analize kreditne sposobnosti i boniteta zajmotražitelja te davanje mišljenja u vezi

odobrenja plasmana Banke od strane organizacijske jedinice neovisne o prodajnim funkcijama,

• praćenje urednosti naplate plasmana u svrhu ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika,

• periodičnu analizu kreditno g portfelja i praćenje problematičnih plasmana, • klasifikaciju plasmana i rezerviranja za kreditne gubitke, • izračun i nadzor razine kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik u skladu s regulatorno

propisanom metodologijom za izračun rizikom ponderirane aktive te • upravljačko izvještavanje o stanju kreditnog portfelja.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom obuhvaća: • odgovarajuće procese i postupke, sustave, resurse i organizacijsku strukturu, • pravila za utvrđivanje/identifikaciju, procjenjivanje i mjerenje, ovladavanje, praćenje i

nadzor te



• izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg korporativnog upravljanja i kulture upravljanja kreditnim rizikom te obuhvaća postupke adekvatne kontrole rizika koji podrazumijevaju:

• neovisnu organizacijsku funkciju Odjela kontrole rizika s kontrolnim ovlastima i odgovornostima te pravom pristupa svim relevantnim podacima i informacijama,

• analizu i praćenje kreditnog rizika u svrhu praćenja izloženosti kreditnom riziku i poduzimanja mjera za smanjenje kreditnog rizika,

• praćenje i osiguravanje postupanja u skladu s donesenim internim aktima u dijelu upravljanja kreditnim rizikom,

• davanje mišljenja na nove proizvode Banke radi pravodobnog uočavanja i kontinuiranog praćenja izloženosti kreditnom riziku,

• sudjelovanje u izradi internih akata, davanje preporuka i prijedloga za kvalitetno upravljanje kreditnim rizikom,

• redovito i ad hoc izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku, rezerviranjima za kreditne gubitke i neurednim plasmanima,

• sve ostale aktivnosti koje Banka poduzima u svrhu adekvatne kontrole kreditnog rizika.

Sustav upravljanja i kontrole kreditnog rizika opisan je u više internih akata kojima Banka regulira kreditni proces, adekvatnost jamstvenog i internog kapitala, velike izloženosti, klasifikaciju plasmana i izvanbilančnih obveza Banke.

6.1.2. Temeljna načela odobravanja plasmana

Temeljna načela odobravanja plasmana su sigurnost povrata plasmana u cijelosti, kvaliteta i profitabilnost plasmana, koja Banke postiže financiranjem na slijedećim principima:

• financiranje zakonski dozvoljenih projekata, • poznavanje situacije na tržištu i procjena perspektive tražitelja plasmana, • procjena odnosa rizika plasmana i povrata od plasmana, • učinkovito vođenje poslova praćenja urednosti plasmana, • efikasna naplata te • kreiranje i vođenje potpune dokumentacije za odobrenje plasmana.

Ključni kriteriji za odobravanje plasmana su: • procijenjena kreditna sposobnost i bonitet zajmotražitelja (procjena kreditnog rizika u

vezi primarnog izvora otplate) te • pravna sigurnost, vrijednost, kvaliteta i utrživost instrumenata osiguranja (procjena

kreditnog rizika u vezi sekundarnog izvora otplate).

Odluke o odobrenju ili ne odobrenju pojedinačnih plasmana donose ovlaštene osobe Banke, odnosno Uprava Banke, u skladu s ovlaštenjima i posebnim odlukama Uprave Banke. U slučaju odstupanja od uvjeta danih ovlaštenjima ili kada izloženost pojedinačnog klijenta ili grupe povezanih osoba prelazi 3 mil. HRK, odluku donosi Kreditni odbor.

Prije svakog donošenja odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom, Služba za



procjenu kreditnog rizika daje Mišljenje u kojem procjenjuje da li su rizici u kreditnom prijedlogu dobro procijenjeni.

Za donošenje odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom potrebna je suglasnost Službe za procjenu kreditnog rizika, odnosno člana Uprave Banke zaduženog za kontrolne funkcije, kao kontrolnih funkcija rizika, a prema razinama odlučivanja utvrđenim odgovarajućim internim aktom Banke.

6.1.3. Praćenje plasmana

Tijekom korištenja i otplate plasmana Banka prati poslovanje klijenta, njegovu urednost podmirivanja obveza prema Banci i ostalim pravnim subjektima kako bi Banka pravovremeno poduzela pravne radnje kojima bi osigurala naplatu svojih potraživanja prema klijentu.

Pored praćenja pojedinačnih plasmana Banka prati i analizira cjelokupni kreditni portfelj u svrhu strateškog upravljanja i planiranja na razini Banke te poduzimanja mjera za pravovremeno smanjenje kreditnog rizika na prihvatljivu razinu.

6.1.4. Izvještavanje

6.1.4.1. Interno izvještavanje

Na svim razinama Banke, uspostavljen je adekvatan sustav upravljačkog izvještavanja kako bi viši menadžment bio pravodobno informiran o trenutnom stanju portfelja i kretanjima istog te kako bi na vrijeme mogle biti poduzete odgovarajuće mjere na razini cijele Banke.

Odjel kontrole rizika, za potrebe Uprave i Nadzornog odbora Banke, izrađuje upravljačke izvještaje u sklopu redovnog tromjesečnog Izvještaja Odjela kontrole rizika.

6.1.4.2. Regulatorno izvještavanje

Odjel financija i računovodstva, regulatorno propisanom dinamikom priprema izvještaje u skladu s regulatornim propisima koje dostavlja nadležnom tijelu prema rokovima utvrđenim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i provedbenim uredbama i tehničkim standardima usvojenim od strane Europske komisije.

6.1.5. Zaštita od rizika i smanjenje rizika

Banka prihvaća kolaterale prvenstveno kao podršku plasmanima, odnosno kao sekundarni izvor otplate i oni ne predstavljaju zamjenu za primarne izvore otplate, odnosno mogućnost dužnika da ispuni svoje obveze prema Banci. Zbog toga ih Banka procjenjuje tijekom postupka odobravanja i ocjene zahtjeva za plasmanom zajedno s ocjenom kreditne sposobnosti zajmotražitelja i njegovom sposobnošću podmirivanja obveza.

Procjenjujući stupanj kreditnog rizika zajmotražitelja, Banka određuje potrebne kolaterale te mogućnost kombiniranja dva ili više kolaterala u cilju što efikasnije zaštite svojih potraživanja. Pribavljanje i provođenje, odnosno zasnivanje zaloga na kolateralu prethodi korištenju plasmana.



Također, u slučaju da tijekom poslovnog odnosa Banka ocjeni da postoji potreba za dodatnim osiguravanjem pojedinog plasmana, Banka može od dužnika zatražiti dodatne kolaterale.

Detaljnija specifikacija za Banku prihvatljivih kolaterala kao i procjene njihove kvalitete i utrživosti, opisani su u internim aktima Banke.

6.2. Pristup izračuna izloženosti kreditnom riziku

Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, Banka primjenjuje standardizirani pristup.

6.3. Kretanje izloženosti i iznosa izloženosti riziku

U Tabeli 6.1. prikazane su originalne izloženosti, izloženosti, prosječnog pondera rizika, izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi raspoređeni prema kategorijama izloženosti.

Tabela 6.1. Minimalni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Originalna izloženost

Vrijednost izloženosti

Prosječni ponder rizika

Iznos izloženosti riziku

Minimalni kapitalni zahtjevi

Standardizirani pristup

Središnje države ili središnje banke 1.531.404 1.298.742 2,91% 37.798 3.024

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

3.021 2.990 20,00% 598 48

Subjekti javnog sektora 119.041 95.881 0,00% 1 0

Institucije 240.811 187.348 41,20% 77.180 6.174

Trgovačka društva 1.195.827 833.358 96,62% 805.182 64.415

Stanovništvo 249.833 223.163 74,99% 167.343 13.387

Osigurane nekretninama 259.739 253.137 58,35% 147.709 11.817

Status neispunjavanja obveza 411.942 186.354 127,37% 237.352 18.988

Visokorizične stavke 6.824 4.748 150,00% 7.122 570

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 55.007 100,00% 55.007 4.401

Ostalo1 263.974 249.929 77,78% 194.394 15.552

UKUPNO 4.337.423 3.390.657 51,01% 1.729.687 138.375

Tijekom 2016. godine vrijednosti izloženosti povećana je za 2,55% i iznosi 3.390.657 tis. HRK (3.304.762 tis. HRK na 31.12.2015. godine). Povećanje je rezultat povećanja izloženosti prema

1 Obuhvaća kategorije izloženosti: multilateralne razvojne banke, međunarodne organizacije, pokrivene obveznice, institucije i

trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke



kategorijama središnje države i središnje banke, trgovačka društva, osigurano nekretninama, status neispunjenja obveza te ostale imovine, dok su smanjene visokorizične stavke.

Prosječni ponder rizika smanjen je u odnosu na prethodnu godinu i na kraju 2016. godine iznosi 51,01% (52,32% na kraju 2015. godine). Iznos izloženosti riziku povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 702 mil. HRK te krajem 2016. godine iznosi 1,73 mlrd. HRK.

Pregled originalnih izloženosti, vrijednosti izloženosti, iznosa izloženosti riziku, minimalnih kapitalnih zahtjeva i prosječnih pondera rizika prema vrstama izloženosti prikazan je u Tabeli 6.2.

Tabela 6.2. Originalna izloženost, izloženost, iznos izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik, prema vrstama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Bilančne izloženosti2 Izvanbilančne

izloženosti Ukupno

2016 Ukupno

2015

Originalna izloženost 4.145.129 192.294 4.337.423 3.848.603

Vrijednost izloženosti 3.347.041 43.616 3.390.657 3.304.762

Iznos izloženosti riziku 1.687.931 41.756 1.729.687 1.728.985

Minimalni kapitalni zahtjev 135.034 3.340 138.375 138.319

Prosječni ponder rizika 50,43% 95,74% 51,01% 52,32%

6.4. Izloženost kreditnom riziku

6.4.1. Originalne izloženosti prema kategorijama i vrstama izloženosti

U Tabeli 6.3. prikazani su iznosi originalnih izloženosti raspoređenih prema kategorijama i vrstama izloženosti. Krajem 2016. godine 82,60% ukupnog iznosa originalne izloženosti kreditnom riziku čini originalna izloženost temeljem bilančnih izloženosti, dok je povećan udio originalnih izloženosti temeljem Transakcija s vrijednosnim papirima, koji iznosi 12,97%.

Najznačajniji iznosi originalne izloženosti Banke kreditnom riziku su prema kategorijama Središnje države ili središnje banke (35,31%) i Trgovačka društva (27,57%).

Prosječni kvartalni iznosi originalnih izloženosti raspoređenih prema kategorijama i vrstama izloženosti prikazani su u Tabeli 6.4.

6.4.2. Vrijednosti izloženosti prema geografskim područjima

Banka je najvećim dijelom usmjerena prema klijentima iz RH, čije vrijednosti izloženosti čine 95,83% ukupnih vrijednosti izloženosti. Detaljni prikaz raspodjele vrijednosti izloženosti prema kategorijama izloženosti i geografskim područjima dan je u Dodatku A. u Tabeli A.5.

2 Uključuje transakcije s vrijednosnim papirima



Tabela 6.3. Originalne izloženosti prema kategorijama i vrstama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Bilančne izloženosti Izvanbilančne

izloženosti

Transakcije s vrijednosnim

papirima Ukupno

Središnje države ili središnje banke 1.197.538 - 333.866 1.531.404

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 3.021 - - 3.021

Subjekti javnog sektora 119.041 - - 119.041

Institucije 173.325 721 66.765 240.811

Trgovačka društva 931.595 109.176 155.057 1.195.827

Stanovništvo 219.746 30.088 - 249.833

Osigurane nekretninama 249.343 10.396 - 259.739

Status neispunjavanja obveza 371.392 40.549 - 411.942

Visokorizične stavke - - 6.824 6.824

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 - - 55.007

Ostalo3 262.609 1.365 - 263.974

Ukupno originalne izloženosti 3.582.617 192.294 562.512 4.337.423

Tabela 6.4. Prosječne kvartalne originalne izloženosti tijekom 2016. godine, prema kategorijama i vrstama izloženosti

tis. HRK Bilančne izloženosti Izvanbilančne

izloženosti

Transakcije s vrijednosnim

papirima Ukupno

Središnje države ili središnje banke 1.183.007 - 166.933 1.349.940

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2.612 - - 2.612

Subjekti javnog sektora 125.097 - - 125.097

Institucije 227.180 871 33.383 261.434

Trgovačka društva 949.098 136.610 81.155 1.166.863

Stanovništvo 220.916 30.443 - 251.359

Osigurane nekretninama 228.398 11.138 - 239.536

Status neispunjavanja obveza 347.695 21.756 - 369.451

Visokorizične stavke 7.362 - 16.393 23.755

Subjekti za zajednička ulaganja 55.429 - - 55.429

Ostalo4 246.382 1.156 - 247.538

Ukupno originalne izloženosti 3.593.177 201.973 297.863 4.093.013


trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke 4 Obuhvaća kategorije izloženosti: multilateralne razvojne banke, međunarodne organizacije, pokrivene obveznice, institucije i




6.4.3. Vrijednosti izloženosti prema područjima djelatnosti

Tabela 6.5. prikazuje informacije o vrijednostima izloženosti raspoređenim prema područjima djelatnosti. Podjela prema područjima djelatnosti provedena je u skladu sa standardom NKD 2007 temeljenim na NACE oznakama (statističke oznake klasifikacije ekonomskih aktivnosti u EU).

Najznačajniji pad zabilježen je u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, uslijed smanjenja depozita koje Banka drži kod drugih financijskih institucija, kao i području Trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala. Najznačajniji porast zabilježen je u području Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje, uslijed ulaganja Banke u vrijednosne papire središnjih država, koje su ujedno stavke koje nose niži rizik i pondere rizika.

6.5. Izloženosti prema stupnjevima kreditne kvalitete

Banka primjenjuje standardizirani pristup mjerenja izloženosti kreditnom riziku za sve izloženosti Banke. Za potrebe primjene ovog pristupa Banka koristi dostupne kreditne rejtinge rejting agencija koje je priznala HNB kao nadležno tijelo (priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika, VIPKR).

Za potrebe mjerenja kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge slijedećih VIPKR-a: • Fitch Ratings (Fitch) i • Moody's Investors Service (Moody's).

Kategorije izloženosti za koje Banka koristi rejtinge priznatih VIPKR su: 1) Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama, 2) Izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi, 3) Izloženosti prema subjektima javnog sektora, 4) Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama, 5) Izloženosti prema institucijama te 6) Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima.

Sve ostale izloženosti, prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, Banka tretira na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez kreditnog rejtinga dodijeljenog od odabrane VIPKR.

Prilikom raspoređivanja kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete Banka poštuje standarde povezivanja koje su objavila EBA i HNB, pri čemu je svakom stupnju kreditne kvalitete dodijeljen odgovarajući ponder rizika.

U Tabeli 6.6. prikazane su izloženosti prema ponderima rizika, primijenjenim sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013., pri čemu su prikazane najznačajnije kategorije izloženosti. Kategorije izloženosti koje nisu prikazane, materijalno nisu značajne.



Tabela 6.5. Vrijednosti izloženosti prema područjima djelatnosti i značajnim kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK

Značajne kategorije izloženosti

Središnje države ili središnje

banke Institucije Trgovačka

društva Stanovni-

štvo

Osigurano nekretni-

nama

Dospjela nenaplaćena potraživanja Ostalo5 Od čega: MSP

Ukupno 2016

Ukupno 2015

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - - 7.268 10 4.342 2.503 20 12.196 14.143 13.479

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - - 73.084 18 61.77 7.973 216 65.721 87.469 65.525

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - - 566 4 536 - 508 1.105 1.613 1.880

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 531.236 187.348 33.908 3 - 172 306.980 353 1.059.646 1.160.530

Građevinarstvo - - 93.050 13 3.154 40.782 185 59.648 137.185 172.668

Informacije i komunikacije - - 9.491 2 16.560 322 44 26.357 26.419 37.362

Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje 767.506 - - - - - 3.051 - 770.557 649.556

Obrazovanje - - - - - - 1.149 - 1.149 1.232

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - - 41.662 - - - 3 71 41.666 44.424

Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

- - 13.734 4 2.145 - 28 2.690 15.911 13.576

Ostale uslužne djelatnosti - - 618 6 803 - 1.418 1.426 2.845 3.447

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - - 6.126 4 2.182 294 34 6.676 8.572 14.762

5 Obuhvaća kategorije izloženosti: Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave, Subjekti javnog sektora, Visokorizične stavke, Subjekti za zajednička ulaganja, Multilateralne

razvojne banke, Međunarodne organizacije, Pokrivene obveznice, Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, Vlasnička ulaganja i Ostale stavke.



tis. HRK

Značajne kategorije izloženosti

Središnje države ili središnje

banke Institucije Trgovačka

društva Stanovni-

štvo

Osigurano nekretni-

nama

Dospjela nenaplaćena potraživanja Ostalo5 Od čega: MSP

Ukupno 2016

Ukupno 2015

Poslovanje nekretninama - - 52.451 2 18.176 4.312 31 62.493 74.972 63.812

Prerađivačka industrija - - 263.386 14 11.861 19.045 313 100.186 294.620 269.752

Prijevoz i skladištenje - - 17.847 7 545 469 36 10.529 18.904 25.047

Rudarstvo i vađenje - - 1.184 1 - 564 17 1.747 1.765 1.794

Stanovništvo - - - 222.997 143.741 22.034 94.010 - 482.782 416.103

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

- - 48.358 18 577 59.990 91 108.729 109.034 110.822

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

- - 159.773 55 32.922 22.716 212 112.150 215.678 211.009

Umjetnost, zabava i rekreacija - - 10.852 5 9.471 5.177 226 1.186 25.730 27.983

Ukupna izloženost 2016 1.298.742 187.348 833.358 223.163 253.137 186.354 408.555 757.961 3.390.657

Ukupna izloženost 2015 1.206.389 279.802 869.218 225.678 183.788 151.535 388.352 631.750 3.304.762



Tabela 6.6. Kategorije izloženosti iz standardiziranog pristupa, prema ponderima rizika

tis. HRK Originalne izloženosti Vrijednosti izloženosti

Ponder rizika 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Središnje države ili središnje banke

0% 1.493.606 1.113.276 1.260.944 1.151.189

100% 37.798 55.200 37.798 55.200

UKUPNO 1.531.404 1.168.476 1.298.742 1.206.389


20% 3.021 2.204 2.990 2.182

UKUPNO 3.021 2.204 2.990 2.182

Subjekti javnog sektora

0% 85.169 87.143 95.879 96.518

100% 33.872 44.010 1 17

UKUPNO 119.041 131.153 95.881 96.535

Institucije

20% 191.128 195.887 137.710 193.820

100% 49.683 86.170 49.638 85.983

UKUPNO 240.811 282.057 187.348 279.802

Trgovačka društva

100% 1.195.827 1.137.899 833.358 869.218

UKUPNO 1.195.827 1.137.899 833.358 869.218

Stanovništvo

75% 249.833 252.884 223.163 225.678

UKUPNO 249.833 252.884 223.163 225.678

Osigurane nekretninama

35% 153.498 109.177 151.273 107.527

100% 106.241 110.155 101.864 76.261

UKUPNO 259.739 219.332 253.137 183.788

Status neispunjavanja obveza

100% 278.755 259.765 84.356 99.878

150% 133.187 67.194 101.997 51.657

UKUPNO 411.942 326.959 186.354 151.535

Visokorizične stavke

150% 6.824 40.686 4.748 19.947

UKUPNO 6.824 40.686 4.748 19.947



tis. HRK Originalne izloženosti Vrijednosti izloženosti

Ponder rizika 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

100% 55.007 55.852 55.007 55.852

UKUPNO 55.007 55.852 55.007 55.852

Ostala imovina

0% 55.030 47.192 55.030 47.192

20% 5 5 5 5

100% 208.439 183.906 194.393 166.640

UKUPNO 263.974 231.103 249.929 213.836

6.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva i stopa kapitala, Banka nastoji zadovoljiti uvjete za priznavanje tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu sa standardiziranim pristupom mjerenju kreditnog rizika iz CRR-a, a koje je utvrdila u svojim internim aktima.

Banka prihvaća kolaterale isključivo kao podršku plasmanima i oni ne predstavljaju zamjenu za mogućnost dužnika da ispuni svoje obveze prema Banci. Zbog toga Banka kolaterale ocjenjuje tijekom postupka ocjene kreditnog zahtjeva zajedno s procjenom kreditne sposobnosti i mogućnosti otplate dužnika.

Tijekom postupka procjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Banka naglasak stavlja na značaj pravne sigurnosti za sve tehnike kreditne zaštite kao i na njihovu primjerenost.

Vrijednost kolaterala temeljena je na tekućoj tržišnoj vrijednosti ili procijenjenom iznosu prema kojem bi predmetna imovina mogla biti likvidirana, odnosno prodana.

Tržišnu vrijednost založenih vrijednosnica Banka korigira za razliku između tržišne vrijednosti vrijednosnoga papira i vrijednosti njegova pokrića, utvrđenu temeljem promjenjivosti tržišnih cijena i tečajeva valuta.

U slučaju postojanja neusklađenosti valuta između plasmana i kolaterala, Banka primjenjuje korigiranu vrijednost u skladu s CRR-om i internim aktima, kao i u slučaju moguće ročne neusklađenosti plasmana i kolaterala.

Za vrednovanje nekretnina, Banka koristi procjene neovisnih procjenitelja. Za poslovne nekretnine procjene ne smiju biti starije od 1 godine, a za stambene nekretnine ne smiju biti starije od 3 godine.

Za ostale vrste kolaterala Banka poduzima aktivnosti za praćenje njihove vrijednosti ovisno o karakteristikama pojedine vrste kolaterala.

U slučajevima korištenja financijskog kolaterala, prilikom izračuna tehnika smanjenja kreditnog rizika, Banka primjenjuje složenu metodu financijskog kolaterala.

U slučajevima korištenja nematerijalne kreditne zaštite u vidu garancija i jamstava, Banka primjenjuje metodu supstitucije, u slučaju kada bi neosiguranoj izloženosti prema pružatelju



zaštite u skladu s odredbama CRR-a bio dodijeljen manji ponder rizika nego ponder rizika dodijeljen neosiguranoj izloženosti prema dužniku.

S obzirom da Banka primjenjuje izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik na temelju standardiziranog pristupa, poslovne i stambene nekretnine ne predstavljaju kolaterale koji su priznati kao tehnika smanjenja kreditnog rizika. U slučaju da poslovne i stambene nekretnine zadovoljavaju određene uvjete iz CRR-a, može za dio izloženosti osiguranih tim vrstama kolaterala primijeniti povoljniji ponder rizika. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva (Narodne Novine 140/2015), Hrvatska narodna banka je za izloženosti koje su osigurane poslovnim nekretninama odredila primjenu pondera rizika od 100%. Izmijenjeni ponder rizika u primjeni je od 01.07.2016. godine.

6.6.1. Opis osnovnih vrsta kolaterala

U poslovanju Banka prihvaća različite vrste kolaterala od kojih su najznačajniji: • nekretnine - poslovne i stambene, • depoziti, • vrijednosnice, • police životnog osiguranja te • garancije i jamstva.

Kako bi Banka pojedine vrste kolaterala smatrala prikladnim za primjenu tehnike smanjenja kreditnog rizika, isti moraju zadovoljavati opće zahtjeve kao i specifične zahtjeve usvojene za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa mjerenju kreditnog rizika, a koji su utvrđeni CRR-om i internim aktima Banke.

6.6.2. Raspodjela instrumenata osiguranja

U Tabeli 6.7. prikazani su podaci o izloženostima osiguranim instrumentima osiguranja prihvatljivim kao tehnike umanjenja kreditnog rizika sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

Iz prikazanih podataka vidljivo je da najveći udjel imaju financijski kolaterali (93,52%), koji u najvećem dijelu obuhvaćaju depozite, dok preostali dio instrumenata osiguranja (6,48%) čine garancije, odnosno jamstva.

Tabela 6.7. Izloženosti osigurane instrumentima osiguranja, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

Materijalna

kreditna zaštita Nematerijalna

kreditna zaštita

tis. HRK Originalne izloženosti


Financijski kolateral

Ostale priznate vrste

Garancije /jamstva


Središnje države ili središnje banke

1.531.404 1.298.742 296.800 - - -


3.021 2.990 - - - -



Materijalna

kreditna zaštita Nematerijalna

kreditna zaštita

tis. HRK Originalne izloženosti


Financijski kolateral


Garancije /jamstva


Subjekti javnog sektora 119.041 95.881 - - 33.532 -

Institucije 240.811 187.348 59.180 - - -

Trgovačka društva 1.195.827 833.358 265.125 - 9.686 -

Stanovništvo 249.833 223.163 578 - - -

Osigurane nekretninama 259.739 253.137 2.146 - 627 -

Status neispunjavanja obveza

411.942 186.354 8.510 - - -

Visokorizične stavke 6.824 4.748 2.800 - - -

Subjekti za zajednička ulaganja

55.007 55.007 - - - -

Ostalo6 263.974 249.929 10.956 - 889 -

UKUPNO 2016 4.337.423 3.390.657 646.095 - 44.734 -

UKUPNO 2015 3.848.603 3.304.762 221.251 - 53.333 -

6.7. Ostali regulatorni parametri

6.7.1. Preostali rok dospijeća

Izloženosti raspodijeljene prema preostalom dospijeću prikazane su u Tabeli 6.8. Najveći udio izloženosti ima preostalo dospijeće do godine dana. Struktura plasmana prema preostalom dospijeću nije se značajnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu, kada su također izloženosti imale preostalo dospijeće pretežito u razredu do godine dana, uz blagi porast izloženosti s preostalim rokom dospijeća preko 5 godine.

Tabela 6.8. Vrijednosti izloženosti prema preostalom dospijeću, 31.12.2016. godine

tis. HRK < 1 godine 1-3 godine 3-5 godina > 5 godina Ukupno izloženosti

Središnje države ili središnje banke 711.903 73.397 200.081 313.360 1.298.742


1.997 991 1 1 2.990

Subjekti javnog sektora 77.953 4.284 11.248 2.396 95.881

Institucije 187.348 - - - 187.348

Trgovačka društva. 301.961 174.464 166.111 190.822 833.358

Stanovništvo 64.137 57.413 46.453 55.159 223.163

Osigurane nekretninama 56.570 60.820 41.019 94.729 253.137





tis. HRK < 1 godine 1-3 godine 3-5 godina > 5 godina Ukupno izloženosti

Status neispunjavanja obveza 155.911 15.281 4.144 11.017 186.354

Visokorizične stavke 4.748 - - - 4.748

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 - - - 55.007

Ostalo7 101.750 16.514 9.803 121.862 249.929

UKUPNO 1.719.286 403.163 478.861 789.346 3.390.657

6.7.2. Konverzijski faktori (CCF)

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, izvanbilančne stavke Banka pretvara u bilančne ekvivalente primjenom konverzijskog faktora u rasponu od 0% do 100%. Utvrđeni konverzijski faktor za pojedinu stavku izvanbilance ovisi o pristupu izračuna kapitalnih zahtjeva, vrsti proizvoda te činjenici da li je obveza bezuvjetno opoziva ili nije. Prosječni iznos konverzijskog faktora za izvanbilančne stavke prikazan je u Tabeli 6.9.

Tabela 6.9. Prosječni iznosi CCF-a i izvanbilančne izloženosti, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Izloženost nakon

učinaka zamjene8 Vrijednost izloženosti

Konverzijski faktor

Institucije 813 638 78,47%

Trgovačka društva 98.696 23.014 23,32%

Stanovništvo 29.490 5.898 20,00%

Osigurane nekretninama 10.272 8.422 81,99%

Status neispunjavanja obveza 32.614 5.239 16,06%

Ostala imovina 1.351 406 30,02%

UKUPNO 173.236 43.616 25,18%

6.8. Kreditni portfelj, plasmani s umanjenjem vrijednosti i ispravci vrijednosti plasmana

Postupak identificiranja plasmana s umanjenom vrijednosti i potrebne ispravke vrijednosti Banka je propisala Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke. Navedeni Pravilnik temeljen je na Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih stavaka kreditnih institucija, koju je objavila HNB, kao i smjernicama koje je objavila EBA u pogledu restrukturiranih plasmana, kao i plasmana koji nose i koji ne nose prihode.


trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke. 8 Izloženost nakon učinaka zamjene predstavlja iznos izloženosti nakon primjene ispravaka vrijednosti i učinaka primjene tehnike

smanjenja izloženosti.



6.8.1. Dospjela nenaplaćena potraživanja i izloženosti kod kojih su provedena umanjenja (ispravci) vrijednosti

Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je potraživanje koje nije podmireno u skladu s ugovorenim rokovima.

Izloženosti kod kojih je Banka provela umanjenje (ispravak) vrijednosti su dospjela nenaplaćena potraživanja Banke prema dužniku za koje je Banka, u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, utvrdila da nisu zadovoljeni kriteriji klasificiranja plasmana u rizičnu skupinu A uslijed čega ih klasificira u rizičnu skupinu B (postoje dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti) ili rizičnu skupinu C (postoje dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti).

6.8.2. Procedure i metode za utvrđivanje ispravaka vrijednosti i rezerviranja

U skladu s Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke (u nastavku teksta: Pravilnik o klasifikaciji), koji je izrađen na temelju Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (u nastavku teksta: Odluka o klasifikaciji), Banka provodi procjenu kreditnog rizika na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi.

6.8.2.1. Procjena kreditnog rizika na pojedinačnoj osnovi

Procjena kreditnog rizika na pojedinačnoj osnovi odvojena je procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitka za svaki pojedini plasman i pojedinačnu izvanbilančnu obvezu.

Izloženost za izračun pojedinačno značajne izloženosti obuhvaća ukupan iznos svih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki koje Banka klasificira u rizične skupine, a koje su iskazane u bruto iznosu, odnosno bez umanjenja za ispravke vrijednosti aktivnih bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke.

Prilikom utvrđivanja potreba za provođenjem rezervacija Banka utvrđuje da li su, u skladu s odredbama Odluke i Pravilnika o klasifikaciji, zadovoljeni kriteriji klasificiranja pojedinog plasmana u rizičnu skupinu A.

Pri tome Banka procjenu provodi temeljem slijedećih kriterija: 1) kreditne sposobnosti dužnika, 2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim

vjerovnicima i 3) kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja kreditne institucije.

Iznimno, u slučaju kada je ključni kriteriji prilikom odobravanja plasmana bila kvaliteta i vrijednost instrumenta osiguranja, a ne kreditna sposobnost dužnika, Banka tijekom trajanja kreditnog odnosa procjenjuje kvalitetu takvog plasmana na temelju praćenja vrijednosti i utrživosti tog instrumenta te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

Također, ako pojedini plasman nije osiguran adekvatnim instrumentima osiguranja Banka procjenjuje kvalitetu takvog plasmana temeljem kreditne sposobnosti dužnika te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

U slučaju da utvrdi da nisu zadovoljeni kriteriji za klasifikaciju u rizičnu skupinu A, Banka, na



temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Na temelju utvrđenog ispravka vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana, Banka provodi klasifikaciju plasmana na slijedeći način:

• plasmane za koje je utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

Ako je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza, a Banka procjenu budućih novčanih tokova temelji na vrijednosti adekvatnih instrumenata osiguranja i ako Banka nije poduzela odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, Banka plasmane raspoređuje u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog knjigovodstvenog iznosa kao i odgovarajući ispravak vrijednosti u visini najmanje 10% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

U slučaju da ne poduzme odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem adekvatnih instrumenata osiguranja u roku od godine dana od nastupanja dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza, Banka provodi ispravak vrijednosti od 20% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, ako naplata nije provedena u roku od dvije godine od trenutka nastupanja dužnikove neurednosti, Banka nenaplaćene plasmane, do dana njihove naplate, raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% knjigovodstvenog iznosa obračunatih kamatnih prihoda, kao i ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30% knjigovodstvenog iznosa za glavnicu pojedinačnog plasmana. Ispravak vrijednosti pojedinačnog plasmana Banka povećava za još 5% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana za svakih daljnjih 180 dana.

Ako je gubitak za plasmane utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih



novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja veći od onoga koji proizlazi iz najmanjih ispravaka vrijednosti navedenih u prethodna četiri stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja.

Iznimno od prethodno navedenog, za plasmane koji nisu osigurani adekvatnim instrumentom osiguranja i za koje procjenu kreditnog rizika provodi na pojedinačnoj osnovi, Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način:

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

6.8.2.2. Procjena kreditnog rizika na skupnoj osnovi

Procjena kreditnog rizika na skupnoj osnovi je zajednička procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitaka za više srodnih plasmana, odnosno izvanbilančnih obveza.

Procjenu kreditnog rizika na skupnoj osnovi Banka provodi za plasmane koji ne pripadaju pojedinačno značajnoj izloženosti i koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja.

Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način: • za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje

od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,



• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

6.8.2.3. Nekamatni prihodi

Za potraživanja na osnovi obračunatih nekamatnih prihoda, Banka utvrđuje gubitak isključivo na temelju kriterija urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci.

Neovisno o njihovoj materijalnoj značajnosti, Banka provodi ispravak vrijednosti u 100% iznosu obračunatih nekamatnih prihoda u slučaju kada dužnik kasni s podmirivanjem tih obveza dulje od 90 dana te ih raspoređuje u rizičnu skupinu C.

6.8.2.4. Restrukturirani plasmani

Restrukturiranim plasmanom Banka smatra plasman kod kojeg je došlo do promjena prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja zbog pogoršanja bilo kojeg od općih kriterija klasifikacije iz članka 5. stavka 1. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Pri tome, Banka smatra da je plasman restrukturiran ako je došlo do smanjenja kamatne stope, smanjenja ili otpisa kamatnog prihoda, promjene visine glavnice, promjene rokova otplate, izravnog ili neizravnog odobrenja novog u zamjenu za postojeći plasman i/ili promjene drugih prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja. Restrukturiranje plasmana čija je posljedica smanjenje prvobitno ugovorenih obveza dužnika Banka smatra dokazom o gubicima. Prilikom utvrđivanja da li je plasman restrukturiran ili ne, Banka, kao smjernice, koristi i definicije utvrđene u konačnom prijedlogu Tehničkog standarda u vezi izvještavanja o restrukturiranim, odnosno djelomično nadoknadivim/potpuno nenadoknadivim plasmanima koje je objavila EBA na svojim internetskim stranicama.

6.8.2.4.1. Postupanje prilikom provedbe restrukturiranja plasmana osiguranih adekvatnim instrumentima osiguranja

Prilikom provedbe restrukturiranja plasmana koji su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja Banka provodi postupak utvrđivanja gubitka i potrebnih ispravaka vrijednosti kao i klasifikaciju Banka, na temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa restrukturiranog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na



osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Banka provodi klasifikaciju restrukturiranog plasmana i utvrđuje gubitak na slijedeći način: • za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s

podmirivanjem obveza manje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve restrukturirane plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Restrukturirani plasman koji je prije restrukturiranja bio raspoređen u rizičnu skupinu A, Banka raspoređuje ovisno o gubitku utvrđenom u prethodnom stavku, a najmanje u rizičnu skupinu B-1 uz ispravak vrijednosti glavnice u iznosu najmanje 1% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana.

Restrukturirane plasmane koji su prije restrukturiranja bili raspoređeni u jednu od podskupina rizične skupine B, Banka klasificira, ovisno o utvrđenom ispravku vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana, u rizičnu podskupinu u koju je bio raspoređen prije restrukturiranja ili lošiju. Plasman u trenutku restrukturiranja ne može biti raspoređen u bolju rizičnu skupinu u odnosu na onu u kojoj je bio raspoređen prije restrukturiranja.

U slučaju kada je restrukturirani plasman prethodno bio raspoređen u rizičnu skupinu C, Banka restrukturirani plasman raspoređuje u istu rizičnu skupinu.

U slučaju kada novim plasmanom provodi restrukturiranje dva ili više plasmana koji su prethodno bili raspoređeni u različite rizične skupine, Banka rizičnu skupinu restrukturiranog plasmana utvrđuje na osnovi plasmana koji je prethodno bio raspoređen u najlošiju rizičnu skupinu.



6.8.2.4.2. Postupanje s restrukturiranim plasmanima za vrijeme trajanja kreditnog odnosa

Tijekom trajanja kreditnog odnosa Banka prati restrukturirane plasmane kako bi isti eventualno bili raspoređeni u rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Kako bi Banka plasman mogla vratiti u rizične skupine/podskupine nižeg stupnja rizika, potrebno je da budu ispunjeni najmanje slijedeći uvjeti:

1) restrukturiranje plasmana dio je cjelokupnog restrukturiranja poslovanja ili financijskog položaja dužnika,

2) financijski položaj dužnika zasnovan je na pouzdanim novčanim tokovima, 3) uspostavljena je uredna otplata restrukturiranog plasmana u razdoblju od najmanje 12

mjeseci.

U slučaju da su ispunjeni svi uvjeti, Banka može svakih 12 mjeseci, pri ponovnoj klasifikaciji, restrukturirani plasman rasporediti u jednu rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Nakon što Banka rasporedi restrukturirani plasman u rizičnu skupinu A, isti ostaje u razdoblju kušnje slijedeće dvije godine.

6.8.2.5. Klasifikacija izvanbilančnih obveza

Izvanbilančne obveze Banka klasificira na temelju visine procijenjenoga gubitka zbog nemogućnosti potpunog povrata očekivanog odljeva sredstava u svrhu podmirenja izvanbilančnih obveza na slijedeći način:

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja ne prelazi 30% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

• izvanbilančne obveze za koje Banka utvrdi da za njihovo podmirenje doći do odljeva njezinih sredstava te da taj odljev neće biti moguće ni djelomično nadoknaditi, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

6.8.3. Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, dospjele nenaplaćene izloženosti i promjene u ispravcima vrijednosti izloženosti

U Tabeli 6.10. prikazane su izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima prema značajnim područjima djelatnosti. S obzirom da Banka za potrebe provedbe i izvještavanja o umanjenju vrijednosti i utvrđivanju ispravaka vrijednosti primjenjuje odredbe Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS), Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) i Odl

Documents

Javna objava informacija za 2016. godinu - Agram Banka...Tabela 4.1. Pregled iznosa izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi Iznos izloženost riziku Minimalni kapitalni