A1. Definicija države?Država je nosilac fiskalne politike. Pod pojmom države ubrajamo širok skup nižih pojmova : federaciju, republike, komunalna preduzeća,osiguranja itd...Najkraće rečeno, u državu se mogu ubrojati sve one ustanove koje nude dobra za kolektivnu upotrebu javna dobra.

A 2. Ciljevi i sredstva fiskalne politike?Fiskalna politika je područje ekonomske politike.Ciljevi fiskalne politike jesu tri osnovna cilja,odnosno podjele fiskalne politike na tri područja : -alokacija (ulaganje i upotreba resursa). -distribucija(raspodjela dohotka i imovine, šansa, potrošnja, koristi)-stabilizacija (postizanje ravnoteže u bilansu plaćanja,stimulacija investicija isl.)Fiskalni cilj znači osgiurati potrebne prihode,posebno poreze,kako bi se ispunili zadaci,dati u izvršenju rashoda.On nije samostalan jer je podređen ostalim ciljevima

A3.Instrumenti fiskalne politike? Ciljevi fiskalne politike se ostvaruju primjenom različitih instrumenata fiskalne politike i njihovom koordinacijom,a instrumenti moraju biti tehnički i politički promjenjivi. Instrumenti postoje samo u slučaju kad država ima potpun nadzor nad varijablama i njihova efikasnost zavisi od reakcija privrednih subjekata na koje ti instrumenti utiču.Instrumenti su : svi oblici prihoda i rashoda, kao i garancija (razna jamstva,izvozne garancije,izjave o preuzimanju gubitka itd) kao i prihodi koji su izostali zbog poreskih povlastica.Instrumenti fiskalne politike su usko vezani sa ostalim instrumentima ekonomske politike.

A4. Fiskalni federalizam?U širem smislu, fiskalni federalizam obuhvata iodnose između centralne vlasti i regionalnih i lokalnih kolektiviteta. Neophodan fiskalni sporazum kao sistem normi koje razgraničavaju i usklađuju odnose u finansiranju javnih rashoda po nivoima. Najznačajnije komponente fiskalnog sporazuma su sadržane u domenima razgraničenja ovlašćenja u definisanju dadžbina, režimu pripadnosti javnih prihoda i raspolaganju sredstvima.Fiskalni federalizam je dio teorije javnih finansija koji se bavi problemima donošenja odluka, mogućnostima razreza poreza, te upotrebe prikupljenih sredstava u javnom sektoru s dvije razine ili više razina vlasti.Osnovnih principi fiskalnog federalizma:

principa efikasnosti, principa pravičnosti, principa niskih administrativnih troškova i principa zadovoljavanja fiskalnih potreba.

Država za ispunjenavanje svojih nadležnosti treba imati finansijska sredstva kakao bi obavila poslove i zsdatke:

sigurnost: vojska i policija pravni sistem: sudstvo i tužilaštvo zdravstvo obrazovanje

socijalna zaštita

A5. Nacionalni dohodak i javne finansije?Nacionalni dohodak predstavlja osnovni izvor sredstava za podmirenje javnih potreba.Stopa rasta nacionalnog dohotka jedan je od ključnih ekonomskih parametara.Javlja se i fiskalno opterećenje, odnosno poreski pritisak – poreski teret. Javne finansije bave se problemima javnih potreba.Nadležnosti javno pravnih tijela su podjeljenje na različite nivoe : država ,federalne jedinice,lokalne jedinice...

A6.Pojam i vrste dažbina?Dažbine su bespovratna obavezna davanja koje država ustanovljava Zakonom, uvodi i naplaćuje na osnovu fiskalnog suvereniteta radi zadovoljenja javnih potreba.Obilježja dadžbina su : nepovratnost, obaveznost i nepostojanje neposredne protivnaknade.Vrste: carine, porezi ,doprinosi,takse ,parafiskalne obaveze.

A7. Relativan poreski pritisak ?Fenomen relativnog poreskog pritiska odnosi se na korist koju putem javnih rashoda uživaju poreski obveznici.Stopa dohotka za javne potrebe kreće se u rasponu : 40-60%.Koristi su najčešće : socijalna i zdravstvena zaštita, sigurnost, komunalna infrastruktura,privredna infrastruktura,putevi,vodosnadbjevanje,zaštita od požara,poplava itd...

B1. Teorije o opravdanosti ubiranja poreza?Porezi umanjuju ekonomsku korist pojedinaca, a državi predstavljaju prihod i stoga se opravdano pojavilo pitanje s kojim to pravom država uvodi poreze. Razvile su se temeljne teorije o opravdanosti poreza:

1. teorija sile (ili teorija jačega)Ova teorija je vezana uz robovlasništvo i feudalizam gdje je postojalo shvaćanje da su porezi obaveza koju vladari nameću potčinjenima kao vrstu njihove zaštite. Tko je imao moć mogao je nametnuti porez.

2. teorija cijenePorezi su cijena za usluge (javna dobra) države poreznim obveznicima. Teorija se javila u doba liberalnog kapitalizma.

teorija osiguranjacijena za uslugu osiguranja imovine poreznog obveznika

teorija uživanjacijena za uživanje (osiguravanje mira, državnih granica i unutarnji poredak)

3. teorija žrtveDošlo je do promjene iz liberalnog kapitalizma u monopolistički kapitalizam, a samim time i do promjene ciljeva koji se mogu ostvariti oporezivanjem i do promjene razloga za uvođenje poreza. Najveći broj zastupnika ove teorije se zalagao za progresivno oporezivanje, tj. da porezni obveznici sa većom ekonomskom snagom plaćaju postotno veći iznos poreza. Za opravdanje ubiranja poreza mogu se navesti tri (3) žrtve:

apsolutno jednaka žrtva- svi plaćaju porez u jednakom iznosu

proporcionalno jednaka žrtva- svi plaćaju porez u istom postotku od svoje osnovice

minimalna žrtva- vezano uz graničnu korisnost dohotka (ako dohodak raste granična korisnost pada). Najprije bi se trebali oporezovati bogatiji, a zatim oni s manjom ekonomskom snagom.

4. teorija reprodukcije porezaOpravdanje ubiranja poreza nalazi se u samom trošenju iznosa koji je ubran oporezivanjem. Taj iznos država treba utrošiti za izvršenje onih zadataka koji će pridonijeti povećanju nacionalnog dohotka, odnosno dohotka samih poreznih obveznika. To povećanje dohotka poreznih obveznika znači povećanje njihove porezne snage i u konačnici povećanje iznosa poreza. Kružni proces koji trošenjem poreznog novca u produktivne svrhe donosi veću korist i za porezne obveznike i za državu.Predstavnici teorije : Adolph Wagner i Lorenz von Stein

5. organska teorijaDržava je poistovjećena sa ljudskim tijelom, a porezi predstavljaju krv. Država i njeni građani su organski povezani i zajednički život zahtijeva izvršavanje određenih zadataka koji omogućavaju da se taj zajednički život odvija.Predstavnik : Albert Schäffle

6. socijalistička teorijaSmatra poreze nepotrebnima i treba ih ukinuti (ideal je država bez poreza). Postoje određene situacije kada država ima pravo ubirati poreze:

ako dođe do rata u određenim socijalističkim uređenjima gdje bi porez platili samo određeni

članovi društva

B2. Ciljevi oporezivanja?Mjesto i uloga pojedinog poreza u poreznom sustavu nije uvijek i svuda ista, a ovisi o nizu čimbenika koji su državu naveli da upravo taj i upravo takav porez uključi u svoj sustav prihoda.FINANCIJSKI ili FISKALNI ciljevi – imaju fiskalan cilj onda kad su u sustav prihoda uvedeni isključivo ili ponajprije zato da se njihovom primjenom namaknu financijska sredstva potrebna za financiranje rashoda vezanih uz podmirenje javnih potreba. Fiskalni cilj oporezivanja prisutan je od najstarijih vremena do danas, samo što u određenim razdobljima on nije uvijek bio ni jedini ni primarni cilj oporezivanja, već su uz njega isticani i tzv. nefiskalni ciljevi, a koliko će on u pojedinoj državi u određenim prilikama doći do izražaja rezultat je niza najraznovrsnijih čimbenika. Danas se naglašeno traži da se država pri oporezivanju ograniči pretežno na ostvarenje fiskalnog cilja oporezivanja.NEFISKALNI ciljevi – su svi ostali ciljevi koji se mogu postaviti pred poreze, osim prikupljanja financijski sredstava. Oni su:

1. Politički ciljevi – služe za postizanje određenih političkih efekata; izuzetno su prisutni svugdje,pa i kod nas.

2. Demografski ciljevi – vezani su uz natalitet.3. Ekonomski ciljevi -utječu na dinamiku i strukturu gospodarskog razvoja, na

monetarnu stabilnost, uvoz i izvoz, gospodarsku situaciju…

4. Socijalni ciljevi – oni kojima se želi promijeniti socijalna struktura stanovništva.5. Pedagoški ciljevi – utječu na navike građana, njima se stvaraju određena pravila

ponašanja, o njima ovisi porezni moral (svjesnost osobe da podmiruje porezne obveze svojoj državi).

B3. Poreska terminologija – elementi oporezivanja?Sve osobe, tijela, stvari, činidbe, pojave, elementi oporezivanja, nose svoje nazive, čiji skup čini stručnu poreznu terminologiju.Porezna terminologija sadržava mnogobrojne stručno-tehničke nazive, koje ovdje izlažemo u dvije skupine. Jednu skupinu poreznih termina čine oni koji se odnose na osobe što sudjeluju u oporezivanju (osobni elementi), a druga se skupina odnosi na ostale relevantne elemente oporezivanja (materijalni elementi)

U termine subjektivne prirode ubrajamo: poreskog obveznika, poreskog platioca, poreskog destinatora i poresku vlast.

Poreski termini materijalne prirode su poreski registar, poreska tarifa, poreska akontacija, poreska jedinica, poreska osovica, poreski objekt, poreski izvor, poreska snaga i poreska stopa.

Porezni obveznikPoreski obveznik je svako fi zičko ili pravno lice koje je po zakonu dužno platiti porez.Porezni obveznik je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza.Prilikom definiranja poreznog obveznika, kao jednog od elemenata oporezivanja, potrebno je jasno razlučiti pojmove: porezna obaveza i porezni teret.

Poreski povjerioci su nosioci subjektivnog poreskog prava, na osnovu kojeg od subjekata koji su pod njihovom poreskom vlašću obezbjeđuju fi nansijska sredstva, bez neposredne protivusluge, radi pokrivanja svojih fi nansijskih potreba.

Poreski dužnici su pravna i fizička lica koja su dužna da izvrše dugovanu radnju iz poresko-pravnog odnosa. Poreski dužnik je onaj ko duguje porez, za porez odgovara, porez za trećeg obustavlja i naplaćuje po odbitku, podnosi poresku prijavu, kao i onaj koji je dužan da pruža obezbjeđenje, da vodi poslovne knjige, poresku evidenciju i da ispunjava druge obaveze prema poreskim zakonima i propisima.

Poreski platac je ono lice koje stvarno plaća porez ili porez preuzima na sebe u namjeri da ga prevali na nekog drugog. Poreski destinatar je lice koje konačno snosi poreski teret i to su najčešće krajnji kupci proizvoda ili usluga.

Poreska vlast su organi koji imaju fi skalni suverenitet.

Porezni destinatarje osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed, svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKonačni platacKonačni platac je osoba koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret(širi jepojamodporeznog obveznika i poreznog destinatara, jeruključuje i druge osobe)Porezni platacPoreznim platcem smatra osoba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPorezni jamacOsoba koja jamči (garantira) da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu jest porezni jamac

Porezni subjektAktivni porezni subjektje ono javnopravno tijelo, ona šira ili uža teritorijalna jedinica koja je ovlaštena da uvodi poreze i propisuje obavezu plaćanja poreza (centralninivovlasti-država,niži nivoi-entiteti, kantoni,općine).Pasivni porezni subjektje fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog poreza. Pasivniporezni subjekt se naziva i poreznim dužnikom.•pasivni porezni subjekt u užem smislu•pasivni porezni subjekt u širem smislu(destinatora, konačniplatca i poreznjamac).i

U termine subjektivne prirode ubrajamo: poreskog obveznika, poreskog platioca, poreskog destinatora i poresku vlast.

Poreski registar je zvanično utvrđen pregled prihoda, dohotka, dobiti, prinosa, koji služe za osnov oporezivanja pojedinca. Poreska tarifa je spisak poreskih jedinica koji se sastavlja uglavnom za indirektne poreze. Poreska akontacija je plaćanje poreza u obrocima, ratama u toku jedne poreske godine.Poreska snaga je ekonomska sposobnost iz koje proizilazi visina poreske obaveze.Poreska osnovica znači vrijednost (imovine) ili veličinu (dohotka) kao dva poreska izvora (objekta) i služi za utvrđivanje poreske obaveze.Poreska stopa je dio poreske osnovice izražena u procentima, a izuzetno u fi ksnim iznosima.Poreska tarifa je regisar poreskih stopa. Porezni destinatarPoreski termini materijalne prirode su poreski registar, poreska tarifa, poreska akontacija, poreska jedinica, poreska osovica, poreski objekt, poreski izvor, poreska snaga i poreska stopa. Porezna osnovicaPorezna osnovica je kvantitativno i kvalitativno definiran i konkretiziran porezni objekt. Predstavlja veličinu ili vrijednost koja služi za utvrđivanje-obračun poreske obaveze. Po pravilu se utvrđuje u novcu a rjeđe naturalno. Imamo paušalnu i stvarnu poresku osnovicu.Porezni objekt

Porezni objekt ili predmet oporezivanja je obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obaveza (Npr., porezni izvor za plaćanje poreza na promet je prihod/dohodak, a objekt oporezivanja su proizvodi, usluge, prava i nekretnine

Porezni izvorTerminom porezni izvor obilježavaju se sva ona dobra, sva ona materijalna sredstva iz kojih se plaća porez, odnosno koje porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja (DOHODAK, PRIHOD I IMOVINA). Predstavlja iznos vrijednosti stvari i prava koje pripadaju poreskom obvezniku iz kojih se plaća porez.

Porezna stopa Porezna stopa u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice. Porezna stopa označava onaj dio porezne osnovice za koji će se ona umanjiti kad porezni obveznik podmiri svoju poreznu obavezu

Porezna snaga ili sposobnost (porezni kapacitet)Porezna sposobnost je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

B4. Poreski principi?Poreski sistem svake države se oslanja na određene poreske principe koji služe da bi se realizovali unaprijed utvrđeni ciljevi iz domena poreske politike. Pravednost je jedno od temeljnih poreskih principa. Prema tom načelu, porezi bi trebali biti pravedno raspoređeni na poreske obveznike. Zato se gotovo svi slažu da porezi trebaju biti pravedniji.Poreski principi ne važe samo za jedan poreski oblik, nego za poreski sistem u cjelosti, tj. za sve poreske oblike. Svi porezi, zajedno, treba da zadovolje sve poreske principe.

Poreski principi Adama Smith-a su poznati pod nazivom „četiri kanona“, te glase:• svaki građanin je dužan doprinositi zadovoljavanju potreba države i to po mogućnosti u srazmjeri svojih prihoda koje uživa pod njenom zaštitom. Ovdje se naslućuje princip opštosti i srazmjerosti poreza.• svaki porez treba da bude zakonom određen, a ne proizvoljan, vrijeme i način plaćanja i iznos koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreskom obvezniku i svakom drugom pozvanom licu.• svaki porez treba da se uplaćuje u najpogodnije vrijeme i da plaćanje za poreskog obveznika bude najpovoljnije, i • poreska administracija treba da što manje košta. Režijski troškovi oko razreza i naplate poreza ne smiju biti toliki da „pojedu“ prihode od poreza koji obveznici uplate. Inače, ne bi ga trebalo ni zavoditi.

Poreski principi predstavljaju pravila kojih se poreski organi moraju pridržavati prilikom izrade poreskog sistema.; imamo Smithove i Wagnerove poreske principe. Poreski principi vaze za sve poreske oblike .

Adam Smit: Obaveznost i ravnomjernost, Određen , zakonom, iznos visine porezaa, Ugodnost plaćanja, Troškovi naplate.

S druge strane, što se tiče Wagnerovih poreskih pricipa, možemoih svrstati u četiri kategorije (grupe) i to:

1. finansijsko-politički princip (princip izdašnosti i elastičnosti)2. ekonomsko-politički princip (princip efi kasnosti, princip umjerenosti poreskog

opterećenja, princip izbora poreskog vrela, princip fl eksibilnosti, princip stabilnosti poreskog sistema, princip identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta)

3. socijalno-politički princip (princip opštosti oporezivanja, princip ravnomjernosti oporezivanja)

4. administrativno-pravni princip (princip zakonitosti poreza, princip minimizacije administrativnih troškova, princip minimizacije troškova plaćanja poreza)

B5. Efekti oporezivanja- Evazija i uzroci?U efekte prije oporezivanja ubrajamo ubrajamo izbjegavanje plaćanje poreza tzv.poresku evaziju koja može biti zakonita (mjenjanje zanimanja , promjena mjesta prebivališta, promjena potrošnje) ili nezakonita evazija. Nezakonita ima 2 oblika:

defraudacija (utaja) kontrabanda ( šverc).

Oba oblika su zabranjena I kažnjiva.Utaja-je izbjegavanje plaćanja direktnih poreza koji se manifestuju kroz lažno vođenje poreskih knjiga s namjerom lažnog prikaza troškova. Šverc- izbjegavanje plaćanja poreza na promet proizvda i usluga i carinskih pristrojbi pri uvozu i izvozu sto dr.riječima zovemo krijumčarenje a u novije vrijeme siva ekonomija.Uzroci:

Nejasnoća u zakonskim tekstovima Neefikasnost poreske administracije Neefikasna funkcija naplate poreza Visina poreskih sankcija

B6. Prevaljivanje poreza: faze?Prevaljivanje poreza je praksa da poreski obveznik može u cjelosti ili dijelom da prevali porez prevaljivanjem na treće lice.Faktori koji omogućuju prevaljivanje poreza:

ekonomski, subjektni istorijski.

U efekte poslije oporezivanja ubrajamo tzv.pojavu odnosno poreski fenomen kojeg nazivamo prevaljivanje poreza. Prevaljivanje poreza je složen proces koji prolazi kroz nekoliko faza i to:

1. perkusija, 2. reperkusija, 3. incidence i 4. difuzija.

Perkusija- definisanje poreskog obveznika koji je duzan da po zakonu plati porez Reperkusija-poreski obveznik koji je prihvatio poreski teret ali će ga osloboditi tako što će iznos poreza unijeti u cijenu svog proizvoda ili usluge.Incidenca- nastaje kada lice pogođeno porezom nije u mogućnosti da ga prevail ni na koji način tako da poreski obveznik istovremeno I snosi poreski teret.Difuzija- izrazava se preko promjena u ponudi I potražnji što onda utiče na promjene u nivou proizvodnje.

B7.Dvostruko i višestruko oporezivanje?Dvostruko oporezivanje definisemo kao pojavu kada se jedan poreski object ili subjekt oporezuje 2 ili više puta istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti. Pojam dvostrukog oporezivanja ne smijemo mjesti sa pojmovima nadoporezivanje i kumuliranje jer su to različiti pojmovi. Kumuliranje poreza je situacija kada jedan isti poreski izvor oporezuje sa više različitih poreza, dok je nadoporezivanje slučaj kada postoji plaćanje poreza na već plaćen iznos osnovnog poreza. Prema G.Jezu-u dvostruko oporezivanje se može javiti u 4 slučaja i to:

- Međunarodno dvostruko op.- U federativno uređenim državama- Između saveznih i lokalnih nivoa vlasti - Kod oporezivanja dioničkog društva

Vrste dvostrukog oporezivanja:- Interno dvostruko oporezivanje- Međunarodno dvostruko oporezivanje

Višestruko oporezivanje: Nadoporezivanje Kombinacija poreza

Nadoporezivanjese javlja kada isti poreski obveznik plaća više poreza istog oblika u korist različit zajednica:

Postojanje jednog poreskog oblika, Više istovjetnih poreza , Više poreskih povjerilaca različitog ranga.

Kombinacija poreza postoji kada isti poreski obveznik na isti poreski izvor plaća više raznovrsnih poreza.

Napr. Lice na dohodak plaća porez kada kupuje robu - indirektno i kada porez prelazi određeni iznos – direktni porez.

B8.Vrste i razvoj neposrednih – direktnih poreza?Direktni porezi su oni porezi koji direktno pogađaju imovinu , dohodak ili prihod poreskog obveznika a indirektni su oni koji pogađaju potrošnju. Najznačajniji predstavnici direktnih su: porez na dobit preduzeća (pravnih lica), porez na imovinu , porez na dohodak građana(fizička lica) , porez na naslijeđe i poklone.

Porez na imovinu su jedan od najstarijih poreza. To je redovan porez koji se plaća periodično i to ne iz imovine (supstance) , već iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina . Osnovicu čini vrijednost imovine koju je teško utvrditi, naročito u slučaju nepokretne imovine.Poreska stopa je u suštini niska i po pravilu proporcionalna stopa.U prilogu uvođenja ovog oblika poreza su:• fi skalni razlozi,• socijalno- politički razlozi,• razlozi poresko- tehničke prirode.Oporezivanje imovine uglavnom se opravdava potrebom za uvođenjem veće pravednosti u sistem oporezivanja prema: kriteriju koristi i kriteriju mogućnosti plaćanja.Mnogi savremeni fi nansijski teoretičari smatraju da izneseni razlozi nisu opravdani i protiv su zadržavanja ili uvođenja poreza na imovinu u poreski sistem jer:

zahvata se ekonomska snaga poreskog obveznika, što je neprihvatljivo; postoji prikladniji sistem zahvatanja putem poreza na dohodak, postoji skupoća sistema ubiranja poreza i velika mogućnost utaje, ima nepovoljan uticaj na štednju i na stvaranje i povećanje imovine.

Porez na imovinu donosi relativno male prihode jer se javlja otpor poreznih obveznika u smislu smanjenja poreskog tereta.Plaćanje poreza na imovinu je teško izbjeći. Porez na imovinu može imati negativan utjecaj na štednju i rast privrede

Porez na dohodak građana spade u najznačajnije i najsloženije oblike javnih prihoda a posebno poreza. Teorija i praksa javnih finansija poznaje 3 oblika , sistema, koncepta oporezivanja dohotka fizičkih lica i to : cedularni, sintetički ili globalni i modularni mješoviti.Cedularni sistem polazi od toga da svaki prihod fizičkog lica treba oporezivati odvojeno te su oni kao takvi analitički. Sintetički sistem op.dohotka polazi od stava da sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezivati jednim sveobuhvatnim porezom sa progresivnom stopom te je kao takav zastupljen u većini zemalja. Kod mješovitog sistema cedularno oporezivanje se vrši primjenom proporcionalnih stopa , dok se na iznos preko zakonski utvrđenih granica po pravilu primjenjuju progresivne poreske stope. Porez na dohodak nameće se na oporezovani dohodak pojedinca, najčešće primjenom progresivne stope. Zbog prilagodljivosti ovog poreza sposobnostima plaćanja pojedinca i

progresivnosti poreske stope, postiže se pravednija raspodjela dohotka, što ovu vrstu poreza svrstava u važne poreske oblike Kod oporezivanja dohotka možemo se susresti i sa oporezivanjem pojedinih vrsta prihoda kao npr. porez na zarade , porez na kapitalne dobitke itd.

Porez na dobit primjenjuje se u svim savremenim poreskim i privrednim sistemima. Iako se u ekonomskoj teoriji mogu naći stajališta koja imaju polazište da nema opravdanje postojanja poreza na dobit kada se primjenjuje porez na dohodak, postoje opravdani razlozi postojanja oba poreska oblika, i to:

primjenom poreza na dobit oporezuje se dobit u cjelosti, kako onog koji pripada fi zičkim licima u raspodjeli dividende, tako i onog dijela koji pripada pravnim subjektima namijenjenog za ulaganje,

isti tretman sa stanovišta oporezivanja imaju vlasnici kapitala iz inostranstva, što u procesima internacionalizacije ima veliki značaj,

razvojem ovog poreskog oblika, kroz uvođenje sistema oslobađanja i olakšica, mogu se uvesti podsticajne mjere za strana ulaganja, izvoz ili modernizaciju proizvodnje.

B 9. Prednosti i nedostaci direktnih i indirektnih poreza?Direktni ili neposredni porezi imaju prednosti u odnosu na indirektne poreze u slijedećem:

praviĉnost, jer se procjenjuju na bazi ekonomske snage poreznog obveznika. Ovo podrazumijeva progresivno oporezivanje, odnosno primjenu progresivnih stopa umjesto proporcionalnih,

stabilnost, se ogleda u poreznoj osnovici (dohodak, imovina) koja je stabilnija u odnosu na poreznu osnovicu indirektnih poreza.

Kao nedostaci direktnih poreza navode se: skuplja fiskalna administracija (postupak, naĉin utvrĊivanja porezne osnovice), psihološki teţe su prihvatljivi zbog toga što se odnose na poreznog obveznika, ne

prate konjukturna kretanja, naroĉito elastiĉnost proizvodnje, i cijena.

Takodje i indirektni porezi imaju svoje prednosti ali i nedostatke:

Prednosti: elasticni i izdašni psihicko lakse prihvatljivi anonimnost obaveznost plaćanja

Nedostaci: nisu socijalni jer se ovim porezima uglavnom oporezuju robe siroke potrosnje nestabilni su

B 10. Varijante indirektnih poreza?

U savremenoj finansijskoj teoriji se razlikuju tri osnovne varijante indirektnih poreza na promet: jednofazni porez na promet, svefazni porez na promet i porez na dodatu vrijednost.Osnovni kriterij na bazi koga je izvršena ova podjela predstavlja samu tehniku naplate, odnosno broj prometnih faza u kojima se porez naplaćuje.

Jednofazni porez na promet predstavlja takvu varijantu poreza na promet kod koga se zahvatanje vrši samo u jednoj tačno određenoj fazi pri kretanju robe od proizvođača do potrošača.

Svefazni porez na promet predstavlja takvu varijantu poreza na promet gdje se oporezivanje prometa dobara i usluga vrši pri svakoj prometnoj fazi. Usljed ovoga dobra i usluge će biti u većoj mjeri terećene ovim porezom što je više faza kroz koje prolaze.

Porez na dodatu vrijednost predstavlja najnoviju varijantu poreza na promet koja je je našla svoju primjenu tek 1954. godine u Francuskoj

C1. Šta je poreska politika?Poreska politika je dio ukupne ekonomske politike države koja predstavlja smišljenu aktivnost u postizanju definisanih ciljeva prikupljanja prihoda. Poreska politika obuhvata usklađeno djelovanje državnih institucija kroz ulivanje javnih prihoda na raspodjelu, razmjenu, potrošnju i proizvodnju u određenom nacionalnom prostoru i vremenu u skladu sa drštveni prihvatljivim ciljevima i zadacima.

C2. Porezna načela?- Načelo neutralnosti podrazmjeva da porezi treba što manje da utiču relativne cijene

i tako ne remete alokativnu efikasnost privrede u cjelini. Da bi se navedeno postiglo, potrebno je primjenjivati niske poreske stope sa što manjim brojem izuzeća.

- Načelo pravednosti podrazumjeva da porezi prije svega moraju biti pravedni, odnosno, moraju se plaćati prema ekonomskoj snazi. Ni u kom slučaju sociajalna politika ne smije se voditi mjerama poreske politike. Bitno je istaći da se ne smije oporezivati egzistencijalni minimum, jer bi se tim u sistem direktno unosila progresivnost.

- Načelo izdašnosti govori o tome da porezi moraju biti takvi da osiguraju dovoljno javnih prihoda. Opšte poznato je da se rashodi finansiraju iz prihoda i na taj način se država ne mora zaduživati radi za pokrivanje javnih rashoda.

- Načelo jednostavnosti i stabilnosti znači da porezi moraju biti što jednostavniji, kako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i poreske obveznike bii što niži. Bitno je napomenuti da se porezni sistemi ne smiju često mijenjati, kako bi građani i preduzeća imali sigurnost u donošenju ekonomskih odluka.

C3. Šta karakteriše poreske sisteme većine zemalja ?

Poreske sisteme većine zemalja karakteriše:1. uvođenje različitih vrsta poreza;2. razlike u definisanja poreskog obveznika i određivanje poreske osnovice kod iste vrste

poreza; 3. razlike u poreskim stopama koje se često određuju ne vodeći računa o realnim

ekonomskim okolnostima i mogućnostima; 4. razlike u vrstama i načinima poreskih podsticaja.

C4. Osnovni cilj međunarodnih pravila oporezivanja?Osnovni cilj međunarodnih pravila oporezivanja:

1. poreska neutralnost kod investiranja u zemlji i u inostranstvu; 2. otklanjanje neoporezivanja i dvostrukog oporezivanja; 3. sprječavanje poreske evazije, odnosno neplaćanja poreza; 4. nediskriminacija, odnosno jednak poreski tretman; 5. ravnomjerna podjela poreskih prihoda između zemlje izvoznice i zemlje uvoznice

kapitala.

C5. Poreska pozicija preduzeća? Osnovni instrumenti koji određuju visinu porezne obaveze i utiču na poreznu poziciju privrednog subjekta mogu se specificirati na sljedeći način:1. Uvođenje novih poreza ili ukidanje postojećih poreza,2. Definisanje poreznog obveznika,3. Definisanje porezne osnovice,4. Određivanje visine porezne stope,5. Definisanje mjesta plaćanja porezne obaveze,6. Određivanje rokova plaćanja porezne obaveze.

C6. Poželjan poreski sistem je sistem koji je : 1. učinkovit - porezni sistem ne smije remetiti učinkovitu alokaciju resursa2. jedinstven – na cijeloj teritoriji države 3. jednostavan- kako za ubiranje tako i za poreske obveznike kako bi ga razumili4. pravedan - porezi trebaju biti pravedno i razumno raspoređeni između pojedinaca u

društvu5. izdašan i elastičnan - porezima se treba ubrati dovoljno sredstava u državnu blagajnu,

te je nužno da budu elastični na promjenu ekonomskih prilika6. kompaktibilan sa sistemima drugih država

C7 Računovodstveni aspekt indirektnog oporezivanja ? 1. Indirektni porezi su neutralni za preduzeće2. Poreski teret snosi krajnji potrošač3. Preduzeće je transmisija poreza od potrošača do budžeta4. Preduzeće je obavezno da obračuna i plati porez te podnese mjesečni i konačni PPMI

C-8. Učinci PDV-a?

Finansijski učinak PDV-a:- široka porezna osnovica, jednostavan i lak način ubiranja poreza je osnov za dobar

finansijski učinak na državni budžet

Ekonomski učinak PDV-a: prevaljivanje poreza sa obveznika na destinatora uticaj na politiku cijena oporezivanje uvoza i oslobađanje izvoza

Socijalni učinak PDV-a: regresivnost PDV-a

Učinci PDV-a na obveznike:Učesnici u obračunu i plaćanju PDV-a su država, obveznici PDV-a i nosioci poreskog tereta (destinatori). PDV je neutralan na obveznika zbog prevaljivanja poreskog tereta na potrošača (destinatora)

Indirektni učinci PDV-a:1. ako se nije uspjelo prevaliti PDV na destinatora2. troškovi platnog prometa3. troškovi finansiranja uslovljeni politikom nabavki i prodaja kao i rokom plaćanja

PDV-a

Učinci PDV-a na potrošače: ekonomski učinak se ogleda u povećanju cijena socijalni učinak se ogleda u regresivnosti PDV-a

Učinci PDV-a su posljedica:1. široke porezne osnovice (nema oslobađanja)2. jedna stopa PDV-a (17% i 0% za izvoz)

C 9. Smanjenje regresivnih učinaka PDV-a? smanjenje regresivnog učinka unutar sistema PDV-a (oslobađanja, diferencirane

stope) smanjenje regresivnog učinka unutar poreznog sistema (povećanje stopa poreza drugih

poreza, uvođenje drugih vrsta poreza itd.) smanjenje regresivnih učinaka PDV-a mjerama izvan poreskog sistema (socijalne

pomoći, dječiji dodatak, stipendije, besplatne usluge itd.)

Iz poresko-tehničkih razloga, odnosno jednostavnosti u primjeni, preporučuje sistem pdv-a sa manjim brojem poreskih stopa.Pitanje jedne ili više stopa je u tijesnoj vezi sa regresivnim dejstvom PDV-a, pod kojim se podrazumijeva da poreski teret njegovog plaćanja podjednako podnose svi bez obzira na svoju ekonomsku snagu. Iz potrebe da novi poreski sistem kod najvećeg broja poreskih obaveznika bude dobro pripremljen u teoriji su poznati modaliteti

ublažavanja regresivnog dejstva indirektnih poreza u koji spada i PDV-e. To se može postići na tri načina:

1. Izuzimanjem od oporezivanja određenog broja robe široke potrošnje(potrošačke korpe) kao i nekih medicinskih usluga ( neplaćanje participacije za lijekove i osnovne usluge u zdravstvu)

2. Predviđanjem niže stope PDV-a na pomenute proizvode i usluge3. Predviđanjem više stope PDV-a (tzv. Stope stope na luksuzne proizvode, krzno, nakit,

skupocena alkoholna pića)

C10. Računovodstveni aspekt direktnih poreza?- direkni porezi su rezultat stvaranja nove vrijednosti kroz poslovnu aktivnost preduzeća- preduzeće može da planira svoje poresko opterećenje - finansijski rezultat određuje visinu poreza a on je uzrokovan visinom prihoda i

raskoda

C11. Struktura kapitala i oporezivanje dobiti preduzeća ?Strukturu kapitala čine dugoročne obaveze i vlastiti kapital (dionički kapital, rezerve i zadržana dobit). Ovo treba dopuniti ...

D1.Pojam poreza u opšte i SR Njemačkoj i SAD-a.?Porezi se najčešće definiraju kao učešće države u raspodjeli dohotka građana zasnovano na osnovama zakona.SAD porezima smatraju i prethodno nabrojane doprinose, a carine ne ubrajaju u porezeNjemačka država svojim poreskim zakonom definira obrnuto poreze, i kaže da su i carine porezi a da doprinosi to nisu

D2.Kriteriji za podjelu poreza?

1. Prema načinu utvrđivanja porezne sposobnosti subjektni (osobni, personalni) i objektni stvarni, realni

2. sintetički i analitički3. reparticijski(kontingentnikada je poznat unaprijed ukupan porez) i kvotni(postotak)4. fundirani (stalni) i nefundirani(jednokratni)5. katastarski i tarifni6. opći i namjenski7. redovni i vanredni8. osnovni i dopunski porezizasnivaju se na veličini

iznosasredstava koja se njihovom primjenom ubiru, kao i na sudjelovanja tih prihoda u ukupnim poreznim prihodima

9. posredni (indirektni) i neposredni (direktni).

D3. Kako porez utiče na društveni dobitak?

Uvođenje novih poreza, ili povećanje postojećih poreza, utiče na raspodjelu poreskog tereta, a i na smanjenje društvenog dobitka.Društveni dobitak kao zbir potrošačevog i proizvođačevog dobitka

D4. Višak oporezivanja?Smanjenje društvenog dobitka proizlazi iz nekih nesavršenosti tržišta, kao što je nametanje poreza. U slučaju oporezivanja, mi nazivamo smanjenje društvenog dobitka kao VIŠAK OPOREZIVANJA.Može se pokazati matematički, da višak oporezivanja raste sa poreskom stopomi to na kvadrat poreske stope. To znači, naprimjer, da udvostručavanjem poreske stope, mi učetverostručujemo višak oporezivanja!

VIŠAK OPOREZIVANJA

Višak oporezivanja i poreska stopa

D5. Kad se vrši oporezivanje?- oporezivanje u fazi proizvodnje,- oporezivanje u fazi raspodjele, i- oporezivanje ufazi prometa (potrošnje).

D6. Efekti poreza kao instrumenta raspodjele?

- raspodjela dohotka između privatnog i javnog sektora kao osnovni željeni cilj oporezivanja

- preraspodjela poreskog tereta među poreskim obveznicima- raspodjela prikupljenih poreza na pravno političke kolektivitete u skladu sa alokacijom

ovlasti

D7. Instrumenti za upravljanje porezima?

Nivo ubiranja javnih prihoda vlade mogu mijenjati kroz:1. Promjenu poreske strukture (uvođenje novih poreza ili ukidanjem postojećih poreskih

oblika)2. Povećanjem ili smanjenjem poreske stope ili poreske osnovice (nivo ubiranja javnih

prihoda je funkcija poreske stope i poreske osnovice)3. Povećanjem efikasnosti poreskih organa u ostvarivanju postizanja najvišeg nivoa

ispunjavanja poreskih obaveza (približavanje nivoa ubranih prihoda potencijalnom prihodu od poreza propisanih poreskim zakonima)

D-8 Način utvrđivanja poreske osnovice? Vrste poreznih osnovica:

Porezna osnovica po količini Porezna osnovica po vrijednosti Paušalna porezna osnovica Stvarna porezna osnovica

Metode utvrđivanja poreske osnovice su: automatska ili indicijama metoda administrativna ili službena metoda

direktna (izravna) metoda ili metoda vlastite prijave indirektna (neizravna metoda) ili metoda prijave drugih osoba metoda komparacije, uspoređivanja ili parifikacije

D-9 Vrste poreskih stopa? Porezna stopa je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice

Vrste stopa su: - proporcionalne

- progresivne i

- regresivne

Zakonska porezna stopa je ona stopa koja je utvrđena u zakonu o oporezivanju dohotka, odnosno dobiti.Prosječna porezna stopa predstavlja udio poreza na dohodak u dohotku koji je predmet oporezivanja.Efektivna ili stvarna porezna stopa mjeri stvarnu poreznu obavezu poreznog obveznika.Granična porezna stopa jest stopa koja se primjenjuje za oporezivanje dohodka u najvišem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire progresivnim stopama.Osnovna porezna stopa je stopa po kojoj se oporezuje najširi porezni razred.

D 10. Laferova kriva: prikaz i objašnjenjeKao analitičko sredstvo ekonomija ponude koristi Laferovu krivu. Laferova kriva pokazuje da je poreski prihod nulti u dva slučaja: ukoliko je poreska stopa nulta i ukoliko je poreska stopa sto. U tački B je ostvaren maksimalni poreski prihod. Ukoliko se privreda nalazi desno od tačke B smanjivanjem poreske stope može se povećati poreski prihod.

U tački A je ostvaren maksimalan poreski prihod. Ukoliko se privreda nalazi desno od tačke A smanjivanjem poreske stope može se povećati poreski prihod.

Laferova kriva pokazuje da uvijek postoje dvije tacke koje daju iste ukupne poreske prihode. Na slici tačke A i C daju iste poreske prihode iako je poreska stopa u tački C znatno veća

nego u tački A. Predstavnici ekonomije ponude smatrali su da se većina privreda nalazila desno od tačke B, tako da bi smanjivanje poreza rezultiralo u rastu i poreskog prihoda i ukupnog obima proizvodnje. Ako je poreska stopa desno od tačke B, onda je smanjivanjem poreske stope moguće smanjiti i inflaciju. Privreda bi ostvarila veći obim proizvodnje kao rezultat dodatnih ekonomskih podsticaja, vlada bi dobila dodatne poreske prihode i kao rezultat oba efekta ostvarilo bi se smanjenje nivoa cijena.Ako je poreska stopa desno od tačke B, onda je smanjivanjem poreske stope moguće smanjiti i inflaciju. Privreda bi ostvarila veći obim proizvodnje kao rezultat dodatnih ekonomskih podsticaja, vlada bi vlada bi dobila dodatne poreske prihode i kao rezultat oba efekta ostvarilo bi se smanjenje nivoa cijena. Da li će kao reakcija smanjenja poreske stope stvarno doći do povećanja prihoda zavisi od osjetljivosti proizvodnje.Glavna zamjerka Laferovoj krivoj je ta što je previše teoretski uopštena jer ne daje nikakav odgovor koja je to optimalna poreska stopakoja obezbjeđuje maksimalni poreski prihod pri nesmetanom angažovanju faktora proizvodnje. Sam Lafer nikada nije pokušavao da odredi koja je to prelomna točka prelaska iz zone opadajućih u zonu rastućih prihoda, ali je krivu obično crtao sa tačkom preloma oko 50%. Većina ekonomista, danas, smatra da točka preloma iznosi 80%.

D 11. Učinci poreza na plaće i rad?Porezi ne trebaju da utiču na odluke o tome koliko će da se radi niti na to kojom djelatnoščuse treba neko baviti a ni mjesto obavljanja djelatnosti

Porezi utiču na odluke o količini rada Utiču na odluke o porodičnom životu

Razlozi: Porezi umanjuju platnu sposobnost građana Porezi smanjuju mogućnost štednje

D 12. Učinci poreza na štednju? Štednja predstavlja buduću potrošnju Štednja je osnov za potrošnju budućih dohodaka Štednja je osnov za investicionu potrošnju

D 13. Učinci poreza na investicije? Fizičko ulaganje se odnosi na nabavku opreme i faktora proizvodnje u cilju sticanja

uslova za obavljanje poslovnih djelatnosti. (mašine, zgrade, računara, kamioni i kancelarijski namještaj).

Povrat na uložena sredstva je iznos porasta prihoda poslovanja uzrokovan investiranjem.

Kako porezi utiču na investicije Oporezivanje dobiti umanjuje investicionu sposobnost Porezi, također, utječu na vrstu investicionih ulaganja, to jest na izbor poslovne

aktivnosti kojom će se baviti preduzetnici. Ovo je zato što se porezi kod nekih vrsta investicija lakše prevaljuju na krajnje potrošače nego kod drugih, kao i stimulativne

mjere koje država provodi u podsticanjunekih investicija za koje preduzetnici nisu zainteresirani.

D 14. Učinci poreza na uvoz i izvoz?Teorijski porezi ne utiču na obim izvoza dobara, jer prilikom donošenja poreskih zakona vodi se računa o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i poticaja izvozaPorezi na potrošnju se ne plaćaju na izvoz dobaraIzvoz dobara smanjuje poresku osnovicuUvoz dobara može biti predmet poreskih barijera koje se uvode iz raznih razloga a najčešće radi zaštite domaćih proizvoda i konkurentnosti domaćih privrednika.(carine i poslovi sa ekonomskim učinkom)

E1. Razvoj akciza?Akciza (trošarina) - posebni porez na potrošnju. Trošarina obično opterećuje proizvode kao što su alkoholna pića, duhan i motorna goriva. Porez se propisuje na osnovu specifične osnovice, prema težinskoj ili volumnoj jedinici, prema vrijednosti (ad valorem) ili na dobit ostvarenu prodajom.

Akciza ili trošarina, (engl. „Excise duty“), jedan su od najstarijih poreskih oblika. Sam naziv akciza potiče iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, sol i alkoholna pića. U 19. stoljeću trošarine su bile dio sistema opšteg poreza na dobra i usluge, da bi se od početka 20. stoljeća transformisao u opšti porez na potrošnju, odnosno od 1960.god. u porez na dodanu vrijednost-PDV. Danas su u gotovo svim savremenim poreskim sistemima uvedeni posebni porezi ili trošarine. Broj uvedenih trošarina kreće se od samo nekoliko proizvoda, pa sve do liste s više različitih proizvoda. Porez se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda (kilogramu,litri, komadu i sl.), ili u određenom postotku prodajne cijene. Razlozi uvođenja trošarina mogu biti: fiskalni, socijalni, zdravstveni, ekološki. Prednost tih poreza u odnosu prema drugima oblicima oporezivanja ogleda se u jednostavnosti ubiranja, manjem broj poreskih obveznika i fi nansijskoj izdašnosti.•Akciza –trošarina, Excisetaxsu: –Oblici dopunskog pojedinačnog oporezivanja potrošnje–Objektno analitičkog su karaktera

S poresko- tehničkog stajališta, moguće je pri ubiranju akciza primijeniti različite varijante, i to: neposredno pri kupnji, odnosno nabavci koju obavlja potrošač, u nekoj od faza reprodukcijskog procesa.

Pojavljuju se jošu 13. Stoljeću prije nove ere zatim u Indiji i Egiptu na so–U Evropi su široko rasprostranjene u 15. I 16 vijeku–Danas su zastupljene u svim državama na sličnim principima i to uz oporezivanje potrošnje opštimporezom na promet

E2. Oblici akciza?•Poseban porez na duhan (prvi put uveden u Francuskoj 1629.)•Akciza na šibice (1848 u Rusiji)•Akciza na kahvu•Akciza na so•Akciza na žestoka pića•Akciza na vina•Akciza na pivo•Akciza na svijetlećatijela•Akciza na naftu i naftne derivate

E3. Razlozi za uvođenje akcize? izdašan su porez; otežavaju uvoz određenih proizvoda koji se ne proizvode u zemlji, kako bi se

ograničila potrošnja stranih sredstava plaćanja; jednostavne su sa administrativno tehničkog stajališta, pozitivno djeluju na potrošnju proizvoda štetnih za zdravlje, pozitivno utiču na smanjenje ekološkog zagađenja, uspostavlja se neposrednija veze između iznosa plaćenog poreza i koristi.

Mogu imati neke vanfiskalne ciljeve ko što su•Osiguravanje spoljnotrgovinskestabilnosti•Umanjenje regresivnosti poreza na promet•Preraspodjela dohotka i sl

E4. Mjesto, uloga i učinci akciza.?Važni su jer daju 20% poreskih prihodaImaju finansijsku, ekonomsku i socijalnu uloguAdekvatno imaju i učinke–Finansijske–Ekonomske i –Socijalne prirode

E5. Akcize u BiH- zakonski i regulativni okvir?Sa jednim zakonom (Sl.glasnih BiH 49/09) regulirano oporezivanje svih akciznih proizvoda i putarine za razliku od ranijih zakona koji su donošeni i važili su na entitetskim nivoima vlasti BiH. (U Bosni i Hercegovini je jedinstveno uređeno oporezivanje akciznih proizvoda. Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda, i to:

derivata nafte; duhanskih prerađevina; bezalkoholnih pića; alkohola i alkoholnih pića, voćna prirodna rakija; piva i vina; pržene, mljevene i ekstrakti kafe.

Pravilnikom o primjeni zakona o akcizama u BiH bliže se određuju proizvodi koji se oporezuju akcizom, registracija poreznog obveznika, prijava proi zvodnih pogona i skladišta, utvrđivanje porezne osnovice, nastanak obaveze i plaćanje akcize, obilježavanje proizvoda akciznim markicama, vođenje evidencije, podnošenje prijave akcize, kontrola obračunavanja i plaćanja akcize, postupak za ostvarivanje prava na oslobađanje i povrat akcize, registracijaskladišta i promet ulja za loženje, posebna oslobađanja od plaćanja putarine i postupanje sa zatečenim zalihama proizvoda koji se oporezuju akcizom.

Pravilnikom o akciznim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kafu i vino propisano je obilježavanje duhanskih prerađevina, alkoholnih pića, voćne prirodnu rakije, kafe i vina prilikom stavljanja u promet na području BiH I /ili uvoze u BiH.

E6. Poreske stope u sitemu akciza na primjeru akcizne robe BiH?Poreska stopa kod naftinih derivata plaća se u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici ili po proporcionalnoj stopi. Poreska stopa kod bezalkoholnih pića i vina se plaća po litru. Poreska stopa kod alkoholna pića je količina apsolutnog alkohola u litri pića. Poreska stopa kod prometa kafe plaća se po kilogramu. Na promet duhanskih prerađevina akciza se plaća po stopi od 42% na osnovicu. Obveznik mora označiti akcizne proizvode i to: sirovinski sastav, vrstu, kvalitetie, druga svojstva akciznih proizvoda.Kod prometa naftnih derivata potrebno je obezbijediti mjerne instrumente.Također, poreski obveznik mora obezbijediti i mjerne instrumente za proizvodnju bezalkoholnih i alkoholnih pića. Akciza se ne plaća na akcizne proizvode koji se izvoze i akcizne proizvode koji se pod nadzorom poreskog organa uništavaju ili čine neupotrebljivim za korištenje. Oslobađanja se ne odnose na akcizne proizvode koji se, u skladu s važećim propisima, prodaju u specijaliziranim skladištima i slobodnim carinskim zonama.Primjer: na promet derivata nafte akciza se plaća po litru, i to: petrolej 0,30 KM; dizel-gorivo 0,30 KM; ulje za loženje ekstra Iako (ES) i lako specijalno (LS) 0,30 KM; motorni benzin –bezolovni 0,35 KM; motorni benzin 0,40 KM. Na promet derivata naft e, osim za petrolej i lož ulje, plaća se putarina po litru u iznosu od 0.15 KM.Napromet sljedećih akciznih proizvoda akciza se plaća po litrii to: –1.bezalkoholna pića0.10 KM; –2.piva0.20 KM; –3.vino0.25 KM.

Bezalkoholnim pićima ne smatraju se:-prirodni sokovi bez konzervansa i -prirodne minera1ne, gazirane i negazirane vode.

Na promet alkohola i alkoholnih pića akciza se plaća po litri apsolutnog alkohola, i to:–1.alkoholna pića15 KM; –2.etil alkohol 15 KM.

Ako se pića stavljaju u promet u pakovanju većem ili manjem od jednog litra, akciza se plaća razmjerno količini u pakovanju

Na promet kahve akciza se plaća po kilogramu, i to za: –1.sirovu kafu1,50 KM; –2.prženu i mljevenu kafu3,00 KM;–3.ekstrakt kafe, pržene ljuspe i opne 3,50 KM.

Ako se kafa stavlja u promet u pakovanjima većim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaća razmjerno količini u pakovanju.

Na promet duhanskih prerađevina akciza se plaća po stopi od 42% na osnovicu

E7.Sistem poreskih kontrola i evidencija u sitemu akciza BiH?Evidencije

Poreski obveznik dužan je sačiniti mjesečni obračun poreske obaveze i dostaviti ga poreskom organu najkasnije do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec Isto tako, dužan je sačiniti godišnji obračun poreske obaveze i dostaviti ga poreskom organu najkasnije do 10. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Poreski obveznik dužan je voditi dnevnu evidenciju o proizvodnji, uvozu, nabavci, prometu i stanju akciznih proizvoda koje proizvede, uveze i/ili na drugi način izvrši promet. Dužan je sačiniti vanknjigovodstvenu evidenciju koja treba da sadrži podatke koji nisu sadržani u knjigovodstvu, a koji se odnose na poreske osnovice i poreske stope na osnovu kojih je izvršen obračun i plaćanje akcize; popis zaliha akciznih proizvoda i repromaterijala na dan 31.decembra godine prilikom sačinjavanja godišnjeg obračuna poreske obaveze.

Kontrole Kontrolu obračuna i uplate akcize vrši poreski organ. Za netačno obračunat porez, poreski organ donosi rješenje o utvrđivanju poreske obaveze i nalaže uplatu. Ako se u toku kontrole utvrdi da poslovne knjige nisu vođene ili nisu vođene uredno, poreski organ utvrđuje poresku obavezu na osnovu raspoloživih podataka. Ako takvi podaci ne postoje, odnosno nisu dostupni, utvrđivanje poreske obaveze vrši se upoređivanjem s drugim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili približno istimuslovima. Poreski obveznik ima pravo žalbe na rješenje poreskog organa u roku od 15 dana od dana prijema istog. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Poreski obveznik koji izvozi akcizne proizvode za koje je prethodno plaćena akciza ima pravo na povrat uplaćenog iznosa. Poreski obveznik koji je prethodno uplatio akcizu, a koju nije bio dužan platiti, ima pravo na povrat iznosa uplaćenog po osnovu akcize, kamate, troškova prinudne naplate i/ili novčane kazne, ako akcizu nije obračunao i naplatio od drugog lica. Poreski obveznik podnosi zahtjev za povrat uplaćene akcize poreskom organu.

E8 .Šta je PDV?Porez na dodanu vrijednost–PDV je svefazni neto porez koja se naplaćuje u svakoj fazi prometnog ciklusa. Dodata vrijednost je ona vrijednost koju proizvođač, lice koje pruža

uslugu, trgovac na veliko ili malo, dodaje sirovinama li drugim nabavljenim inputima (izuzev rada), prije nego što proda nov ili dorađen proizvod ili, pak, izvrši uslugu. Dodata vrijednost predstavlja razliku između vrijednosti outputa i vrijednosti inputa.

E9. Ko su obveznici PDV-a ?Prema zakonu o PDV-u poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao sto su djelatnosti proizvodjaca trgovca ili pruzaoca usluga koja se vrsi u cilju ostvarivanja prihoda, sva pravna i fizicka lica koja su registrovana kod nadleznih sudova ili nadleznih opcinskih kantonalinh ili entiteskih organa kao i građani koji obavljaju djelatnosti oporezive u skladu sa zakonom o PDV-u Pored nabojanih oveznikom se smatraju:

- Lice u cije ime i za ciji racun se vrsi promet dobar, pruzanje usluga ili uvoz dobara- Lice koje vrsi promet dobara , odnosno pruzanje usluga ili uvoz dobara u svoje

ime , a za racun drugog lica- Drzava i njeni organi , entiteski organi, organi distrikta, i lokalne samouprave, kao

i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ako obavaljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije se obavlja kao konkurencija firmama u privatnom vlasnistvu.

E10. Oslobađanje od PDV-aPrilikom uvođenja PDV-a mogu biti prihvaćena standardna oslobađanja koja koriste sve zemlje i druga, nestandardna oslobađanja, a koja najčešće narušavaju efi kasnost PDV-a. Standardna oslobađanja iz Šeste Direktive Evropske unije koje su primijenjene i u centralnim i istočnoevropskim državama možemo svrstati u dvije kategorije:• aktivnosti od javnog interesa, kao što je: zdravstvena zaštita, obrazovanje, socijalne i kulturne usluge;• ostale aktivnosti vezane uglavnom za: bankarstvo, osiguranje i nepokretnu imovinu .

Većina država oslobađaju sljedeće aktivnosti od javnog interesa:• bolnice i medicinsko zbrinjavanje, profesionalne medicinske i farmaceutske usluge, zubarske usluge, ljudske organe i krv, usluge hitne pomoći;• škole ili univerzitetsko školovanje, osposobljavanje putem edukacijskih seminara, privatne škole, sport ili fi zički odgoj;• poslovi humanitarnog i socijalnog karaktera, uključivši pomoć starim i iznemoglim licima kod kuće, usluge koje se odnose na zaštitu mladih;• vjerske ili fi lozofske institucije, političke organizacije, trgovačka udruženja, udruženja religiozne, patriotske, fi lozofske, čovjekoljubive ili društvene prirode;• kulturne usluge;• javne poštanske usluge, osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, javni radio i televizijski oglasi, osim ako su komercijalne prirode.

„Standardna oslobađanja” obuhvataju sljedeće: poštanske usluge, medicinsku zaštitu, zubarsku zaštitu, humanitarni posao, obrazovanje, nekomercijalne aktivnost u neprofi tnim organizacijama, kulturne usluge, radio i TV razglase, osiguranje i reosiguranje, zakup nepokretne imovine, fi nancijske usluge, lutrije i kockarnice, naknade na zemlju i građevine.Šestom Direktivom EU oslobođene su ostale aktivnosti:• zemlja kao nekretnina;• zgrade i zemlja na kojoj je ona izgrađena, osim kad se kupuje prvi put;• lizing i zakup nepokretne imovine, osim za sljedeće: hotelski smještaji, mjesto za odmor ili kampovi, parking prostori, trajno instaliranje opreme i mašina i zakup sefova;• fi nancijske transakcije;• osiguranje i reosiguranje;• kladionice, kockarnice, lutrija i• poštanske markice i slične markice.

Da bi se dodijelio oslobađajući status, ipak, institucija mora funkcionirati na neprofitnoj osnovi . Zapravo, mora funkcionisati na dobrovoljnom vođenju poslova i izvršene usluge moraju biti obračunate prema stvarnoj cijeni i ne praviti konkurenciju komercijalnom sektoru. Uglavnom, religiozne, dobrotvorne i druge koje su označene kao neprofi tne institucije, nisu u mogućnosti da koriste oslobađanja za aktivnost koju provode, kao što je prodaja usluga ishrane i drugih, koje konkurišu komercijalnim aktivnostima.

E11. Poreska fakturaFakture su bitni dokumenti za poreski sistem zato što su one tragovi (zapisi) o svakoj prodaji robe i usluga, oporezovanih i oslobođenih od poreza. Stoga, fakture stvaraju poresku obavezu kod dobavljača (PDV dug) i za isti iznos poreske obaveze oduzimanja kod registriranih kupaca (PDV kredit).Uobičajeno je izdavanje dvije vrste računa:• fakture kao traga o prodaji i kupovini između PDV poreskihobveznika• računa za krajnje potrošače kao tragove prodaje neregistrovanimosobama.Poreska faktura je osnovni dokument na osnovu kojeg se vrši stvaranje obaveze za PDV, ali i stiče pravo za potraživanje ulaznog poreza po osnovu izvršenih nabavki dobara i usluga. Faktura može biti štampana ili napravljena na kompjuteru. Jedino je originalan račun vjerodostojan dokument za PDV. Za izbjegavanje mogućnosti da poreski kredit bude tražen dvaput, na dva primjeraka treba biti jasno odštampana da su oni poreski obveznici koji mogu koristiti PDV kredit. Obaveza izdavanja fakture postoji ako je nastala obaveza plaćanja za dio prometa, odnosno, prije nego što je izvršen cijeli promet. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju, mora osigurati da je dobavljač robe, odnosno davalac usluga -obveznik. Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaćanju koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi dobavljača.E12. Obračun PDV-a?Teret za PDV obračunava se i plaća samo na robe i usluge koje su isporučene unutar neke države ili su uvezene u tu državu. Osim toga, vrijeme isporuke je bitno i za odlučivanje o

fakturisanju i obračunu PDV-a. Uglavnom je potrebno odrediti razdoblje u kojem će se PDV obračunati i platiti u vezi sa isporukom roba i usluga, ili u kojem razdoblju će se računati poreski kredit (ulazni porez) kod isporuka. Glavno pravilo je da je isporuka usluge, kako sekaže u Šestoj Direktivi, locirana «tamo gdje je sjedište dobavljača i gdje on obavlja djelatnost ili njegova stalna adresa ili tamo gdje on obično živi».Sljedeće što određuje mjesto isporuke je odgovor na pitanje kad isporuka dobija mjesto.

Kada je u pitanju roba, vrijeme isporuka nastaje kad je:• račun za isporuku ispostavljen;• roba isporučena;• roba stavljena na raspolaganje;• roba premještena ili prevezena kupcu:• roba plaćena u cjelosti ili djelomično.

Normalno, vrijeme izdavanja računa je najvažniji kriterij zato što račun ima i datum za koji se svi kasniji događaji mogu vezati. Vrijeme isporuke usluga podrazumijeva vrijeme završetka usluge. Analogno određivanju vremena isporuke robe, općenito možemo smatrati da su usluge isporučene kad su fakturisane ili je izvršeno plaćanje.

Podnosenje poreske prijave se vrsi u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda na propisanom obrascu, a podnosi se bez obzira da li obveznik ima obavezu placanjaP DV-a. Placanje PDV-a se vrsiu roku od 10 dana po isteku poreskog perioda

E13.Plaćanje PDV-a?PDV je višefazni porez koji se plaća u svim fazama prometnog ciklusa. Svaka transakcija u prometu dobara i usluga oporezuje se porezom na dodanu vrijednost. Promet dobara i usluga može da se obavlja između obveznika u državi (domaći promet) i obveznika u državi i inostranstvu (uvoz dobara).PDV se plaća na:• promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine, uz naknadu;• uvoz dobara u Bosnu i Hercegovini.

PDV na robe i usluge se zaracunavakadase ispostavifaktura, isporuciroba iliusluga. Poreskiobveznik je duzanda ga sam obracuna. U slucajuuvoza proizvoda, porezutvrdjujui naplacujucarinski organi.PDV se utvrdjujemjesečno.Uplataporezase vrsido 10. u mesecu za prthodnimesec.Uplata PDV-a pri uvozu plaćase u rokovimapropisanimpo carinskim propisimaa to je rok od 10 dana a naj duže 30 dana uz garancije

E14. Primjena poreza na dobit u savremenim ekonomijama.Porez na dobit i porez na dohodak primjenjuju se u svim savremenim poreskim i privrednim sistemima

Povećanjem ovih poreskih oblika obezbjeđuju se prihodi budžeta koji se mogu usmjeriti u kapitalna ulaganja što obezbjeđuje efekte djelovanja poreza na ekonomski razvoj (tzv. «teorija filtera»)Ovakvim pristupom bi se opravdala socio – ekonomska funkcija ovih poreskog oblika. Time se obezbjeđuje poštivanje principa pravednosti i ravnomjernog rasporeda poreskog tereta.Porez na dobit je prihvatljiv i sa stanovišta otpora plaćanja.Međutim, to podrazumjeva :

da svaka poslovna promjena mora biti knjigovodstveno evidentirana, da se mora obezbijediti mehanizam naplate sredstava odobrenih putem tzv. poreskih

kredita, kroz sistem olakšica i oslobađanja, kada dođe do likvidacije ili stečaja privrednog društva.

E15. Primjena poreza na dohodak u savremenim ekonomijama.Uvođenje poreza na dohodak je limitirano socio-ekonomskom strukturom. Većina zemalja opredijelila se za oporezivanje dohotka progresivnim poreskim stopama.Definisanje poreske osnovice na dohodak je rezultat kompromisa koji ovisi od mnogih faktora, a prije svega: pravne, socijalne i administrativne prirode To se posebno odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka i prihoda po osnovu kamata i dividendi. Problem kod iskazivanja poreske osnovice se javlja i kod oporezivanja kapitalnih dobitaka koji su vezani za spekulativne dobiti i dobiti na tržištu vrijednosnih papira U našim uslovima se radi o dobicima koji se ostvaruju po osnovu efekata privatizacije i prometa s dionicama privatiziranih preduzeća.Oporezivanje neto imovine, kao odnosa aktive i obaveza, u preduzećima koji su predmet prodaje ili fuzije je posebno važna sa stanovišta pravičnosti u slučajevima kada ostvarena dobit nije oporezovana, ili kada osnivačko ulaganje nije obuhvaćenoProblem je u pristupu oporezivanju štednje i prihoda od kamata, što ima uticaja na nivo štednje i investicija.Isto tako različita su rješenja u pristupu oporezivanja dividendiSve nabrojane dileme dovode u kontekst provjeru principa pravednosti sa stanovišta realnog iskazivanja poreske osnovice. Međutim, u svim poreskim sistemima prihvaćen je tzv. globalni pristup oporezivanja dohotka u kojem se agregiraju svi dohoci iz svih izvora, pri čemu se uzimaju u obzir poreske olakšice i progresivne poreske stope.

E16.Tretman oporezivanje kapitalnih dobitka : od kamata fizičkih lica, svih oblika kapitalnih dobitaka, dividendi, ulaganja u penziono i zdravstveno osiguranje.Tretman dohotka od ulaganja kapitala se može riješiti generalno na dva načina :

1. da se široko postave prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju;2. da se usko postave prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju;

Imajući u vidu razvijenost finansijskog tržišta i ekonomsko i finansijsko načelo prednost bi trebalo dati pristupu široke postavke prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju što znači svesti na minimum oblike prihoda koji ne zahtijevaju troškove ubiranja.

Dohodak od štednje, tj. kamate mogu biti predmet oporezivanja porezom na dohodak ovisno od koncepta oporezivanja dohotka u pojedinim zemljama.Poreski sistemi različito tretiraju prinose od različitih oblika štednje ( kamate na bankarske depozite, kamate na državne vrijednosne papire, kamate na korporativne obveznice, dividende, naknade penzionog i životnog osiguranja) dovodeći do poreske distorzije i uplićući se u odluke o strukturiranju portfelja štednje fizičkih osoba. Tretman dohotka od kamata je različit Evropske unije kao evropskim tranzicijskim zemljama. Dohodak od kamata nije oslobođen niti u jednoj staroj člasnici Evropske unije, dok je u tranzicijskim zemljama kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska. kod zemalja kao što su Bugarska, Letonija i Estonija oporezuje se dohodak na sve oblike štednje. Takođe kod pojedinih zemala postoje modaliteti poreznog tretmana na različite štedne instrumente – bankarske depozite , korporativne obveznice, državne obveznice. Pojedini porezni sistemi stimuliraju pojedine oblike štednje. stambene štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ili neke druge vrste osiguranja .Očito da iskustva tranzicijskih zemalja i potreba reformi u socijalnom sektoru nameće i pitanje oporezivanja ovakvih oblika štednje. Prije svega to se odnosi na reformu u penzionom i zdravstvenom osiguranju uz nužnost napuštanja sistema osiguranja na međugeneracijskoj solidarnosti. Dubina krize u socijalnom sektoru nužno će nametnuti i nove modalitete tretmana dohodka po ovim osnovama što će zahtjevati i adekvatna zakonska rješenja. Oporezivanje kapitalnih dobitaka , prema ponuđenom zakonskom rješenju , ne smatraju se dohotkom , a odnosi se na prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli). Time kapitalni dobici nemaju poreski tretman .Izuzima oporezivanje od kamata fizičkih osoba na štednju u bankama i kamata na državne obveznicePrihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju su:

prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova, prihodi ostvareni od isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranj

(životnog, penzionog) koji je ušteđen od premija koje su bile predmetom odbitka

E 17. Utvrđivanje poreske osnovice građana kod poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti?Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: brutoplaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputamaOsnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda. Osnovica poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti obustavlja se i uplaćuje prilikom svake pojedinačne isplate i utvrđuje se na osnovu poreske kartice koju za zaposlenika vodi poslodavac. Obračun, obustavu i plaćanje vrši poslodavac ili sam obveznik poreza, obveznik poreza na dohodak je zaposlenik. U poresku osnovicu od nesamostalne djelatnosti ulaze svi prihodi ostvareni u toku jednog mjeseca umanjeni za lični odbitak, doprinos za PIO, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. U lične odbitke spadaju: lični odbici za izdržavanog bračnog druga, izdržavanu djecu i izdržavanog člana uže porodice i djecu sa invaliditetom. Porez na dohodak po osnovu od nesamostalne djelatnosti za ostvareni rad koji nije trajao duže o 10 dana

odnosno 80 sati a za koji dohodak ne iznosi više od 250,00 KM obračunava se po stopi od 10 posto bez ličnih odbitaka. Ovko obastavljen i uplaćeni porez smatra se konačnim porezom za taj perio i poreski obveznik nije dužen podnijeti godišnju poreznu prijavu. Zaposlenik kao obveznik poreza dostavlja poslodavcu poresku karticu putem poreske uprave a u slučaju da to ne učini primjenjuje se viša stopa poreza.

E 18. Utvrđivanje osnovice na dohodak građana iz samostalne djelatnosti.Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka.U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od: 1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i šumarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti.Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu.Porezna osnovica utvrđuje se primjenom principa blagajne. Princip blagajne znači da se za poreznog obveznika prihod smatra stvarno primljenim prihodom u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje i/ili kada je primljen u njegovu korist, a rashodi se smatraju rashodom kada su plaćeni.

E 19. Pojam i primjena poreskog kredita.Pod poreskim kreditom, za razliku od klasičnog pojma kredita, podrazumevaju se određena poreska umanjenja definisana zakonom. Od poreskog kredita treba razlikovati mogućnost odloženog plaćanja dospele poreske obaveze, odnosno poreskog duga. Na zahtev poreskog obveznika, poreska uprava može u opravdanim slučajevima da odobri da se dug plati u ratama ili da se plaćanje odloži, u celosti ili delimično. Odloženo plaćanje je moguće ako poreski dug na dan dospelosti za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko oterećenje, i u slučaju da nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku. Kada poreski obveznik ne ispunjava uslove propisane za odlaganje plaćanja može da mu se odobri odlaganje ako kao sredstvo obezbeđenja ponudi menicu avaliranu od strane poslovne banke, i to na iznos koji ne može biti manji od visine tog poreskog duga. Ako fizičko lice iz Federacije stekne dohodak u stranoj državi ili RS-u ili Brčko Distriktu ostrvareni prihod se oporezuje i u stranoj državi ili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine i u Federaciji BiH, u tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili drugoj teritoriji BiH odbija se od poreza na dohodak u Federaciji. Umanjenje ne može preći visinu poreza na dohodak koji je potrebno platiti u Federacij BiH. Umanjenje se može ostvariti isključivo na osnovu dokumentacije koja je ovjerena od strane nadležnih organa.

E 20. Osnovni sistemi poreza na dohodak u savremenim ekonomijama.Osnovni oblici poreza na dohodakTri sistema oprezivanja dohodka

- cedularni - sintetički - mješoviti Zakon o porezu na dohodak u FBiH, ( Sl.novine FBiH br 10/07 ) zasniva se na konceptu sintetičkog sistema oporezivanja dohotka po kome se svi prihodi koje porezni obveznik ostvari u određenom periodu (kalendarska godina) oporezuje jednim porezomPorez na dohodak kao sintetički oblik poreza na dohodak prisutan je u poreznom zakonodavstvu svih savremnih državaU praksi ne postoje dva identična porezna sistema što znači da strana država shodno svojim potrebama uvodi pojedine porezne oblike koji čine jednu cjelinu

Međutim, porezni sistemi i porezne politike moraju se što više približavati i usklađivati radi potpune integracije ekonomskih prostora