Jezik, 53., Osvrti

149

OSVRTI

JEZIK KAO IZBOR

NORMA I STIL

Stjepko Teak, Izmeu jezika i stila, Tipex, Zagreb, 2005., str. 195

zmeu jezika i stila naziv je nove knjige Stjepka Teaka, sveuilinoga profesora, metodiara hrvatskoga

jezika i znanstvenika razgranatoga kruga interesa. Knjiga je tiskana u rujnu 2005. godine u izdanju nakladnike kue Tipex iz Zagreba. Djelo je to kojim autor ponovno potvruje svoju sposobnost zapaanja, a potom i argumentirane ralambe zanimlji-vih, estotnih i dvojbenih jezinih injenica, istiui ponajprije funkcionalnu stranu je-zinih tema i problema. Zbog razumljiva i prihvatljiva stila izlaganja, zbog prepoznat-ljiva i jasna pristupa raznolikim jezinim sadrajima, zbog niza oprimjerenih priloga iz svakodnevne komunikacije ili pak knjiev-noumjetnikih tekstova odnosno filmskoga stvaralatva, knjiga e nesumljivo zaokupiti pozornost ne samo jezikoslovaca nego i svih kojima je na srcu hrvatski na svagdanji i hrvatski na osebujni.

Knjiga Izmeu jezika i stila opsee gotovo dvije stotine stranica podijeljenih u jedanaest zasebnih poglavlja, s nizom pot-poglavlja koje bi se naelno moglo svrstati u dvije vee tematske cjeline. U prvoj su skupini prilozi iz hrvatske morfologije, dok se u drugoj opirnijoj skupini nalaze dijalek-toloki tekstovi o pisanoj kajkavtini kao i tekstovi u kojima autor razmatra mogunosti prijenosa knjievnoga jezika u jezik filma, televizije, kazalita. Unato brojnim poglav-ljima i iroko postavljenomu sadrajnomu okviru, rije je o ujednaenoj cjelini jasno strukturirana sadraja, koncepcijski pove-zanoj i metodoloki oblikovanoj.

Knjiga je, zapravo, koncipirana kao knji-ga - zbirka. ine ju raznoliki tekstovi koje je autor u irem ili uem opsegu ve objavio u znanstvenoj i strunoj periodici, ali u knjizi su znatnije doraeni, proireni i oprimjereni. No, tematska raznolikost i razgranatost ni u jednom trenutku ne znai dokidanje struno-sti, argumentiranosti i znanstvenoga obzora. Dapae, rije je o vrlo homogenome djelu u kojemu S. Teak prepoznatljivim znanstve-no-istraivakim postupkom promilja jezi-nu problematiku, ralanjuje ju, prosuuje i vrjednuje. Mogue je to, jer struna i znan-stvena prosudba predstavlja temeljno pola-zite i zajedniki nazivnik svim tekstovima u knjizi. Sustavno i razumljivo autor tumai i pojanjava odnose: izmeu jezikoslovlja i knjievne i filmske umjetnine; izmeu je-zinoga izraavanja i umjetnikoga odnosno knjievnoga i filmskoga oblikovanja; izmeu standardnojezine uporabne razine i publi-cistikoga izraza; izmeu teorijsko-znan-stvenoga pristupa i primijenjene didaktike lingvistike. Pojednostavljeno reeno, radovi sabrani u ovoj knjizi odnose se na ono za-htjevno, ali ne i odve razmatrano podruje jezika u kojemu se proimlje jezina norma (opa obvezujua normativnost) i osobni izbor pojedinca koji tim jezikom komunicira (individualan stil pojedinca). Odnosno, kao to autor sam istie u predgovoru govorei ili piui ovjek je neprestano u procesu izbora. Da bi priopio svoju nakanu, poru-ku, misao, osjeaj, a imajui u vidu publiku i priopajni medij, izabire jezik ili idiom toga jezika, izabire tekstovnu vrstu najprikladniju sadraju, cilju i okolnostima izriaja, izabire odgovarajui leksik, morfoloki lik i glasov-ni zvuk rijei, reenini ustroj, izabire go-vornoizraajne vrjednote ili nain pisanoga komuniciranja.

I

Jezik, 53., Osvrti

150

Jezik je uvijek izbor. U skladu s takvim promiljanjem, autor u prvome dijelu knjige, a na granici izmeu jezika i stila, veinom tematizira gramatiko-stilska pitanja obiljeena dvojnim ili trojnim likovima s mogunou izbora (npr. u tekstovima: Izmeu imenice i glagola, Izbor alomorfa u genitivu mnoine imenica e-sklonidbe, Viestruki padeni nastavci u sklonidbi pridjevnih rijei, Vokativ jednine imenica u enskom i mukom rodu). Bavi se grama-tikim nedoumicama koje izazivaju dvojbe ne samo u obinih govornika hrvatskoga jezika, nego katkad samih lektora i pisaca. Npr. propituje je li bolje rabiti imenicu ili glagolsku imenicu: kada bjeanje zamijeniti bijegom, koritenje - uporabom, primjenji-vanje - primjenom, razvijanje - razvojem ili razvitkom itd.... Raspravlja, zatim, o morfo-loki ispravnim oblicima genitiva mnoine, npr. u rijeima predodba ili primjedba... (predodaba - predoaba - predodba - pre-dodbi; primjedaba - primjetaba - primjedba - primjedbi).

U svim tekstovima zamjetan je povije-sno-komparativan pristup, pri emu S. Te-ak prije negoli zakljui i savjetuje, pomno prouava i usporeuje gramatike i jezine savjetnike 19. i 20. st., kao i miljenja drugih jezikoslovaca, da bi na kraju sve oprimjerio na oveem korpusu hrvatskih tekstova, u usmenome i pismenome izraavanju, u pripovjednoj knjievnosti, drami, u raznim vrstama funkcionalnih stilova.

U drugome, opsenijemu dijelu knjige, izlau se pitanja funkcioniranja raznolike jezine grae u razliitim medijima te prijenosima iz jednoga priopajnoga medija u drugi, dakle - u knjievnim djelima, na filmu, televiziji ili kazalinoj pozornici (npr. u tekstovima: Kajkavtina zagrebakih purgera u filmu Kree Golika, Vjerodostojnost dijaloga u Kerstnerovim Gruntovanima, Stilske sebujnosti u Sudetinoj fantastinoj

prii, Jezino osuvremenjivanje Sudetine pripovijetke Mor). Sadraj se i u ovom di-jelu knjige sustavno razlae, znanstveno argumentira i potkrjepljuje ralambama i nizom primjera iz knjievnoumjetnikih i drugih funkcionalnih tekstova uporabne komunikacije. Autor pritom analizira pro-zodeme, gramateme, lekseme i stileme, od-nosno - glasove, naglaske, morfoloke oblike i rjenik, tematizirajui jezina i stilska pitanja u Kolarovim, Majerovim, Sudetinim, Kerstnerovim knjievnim djelima, te njihov prijenos i funkcioniranje u drugome mediju. Kako je rije uglavnom o djelima s izraenim kajkavskim idiomom, autor ujedno raspravlja i o dijalektnoj problematici unutar zaviajne rijei, odnosno o mjestu dijalekta u suvre-menim priopajnim medijima u odnosu na standardni hrvatski jezik.

U veini rasprava iz knjige jezinoj se grai ne pristupa samo jezikoslovno, nego se jezikoslovna osnovica upotpunjuje ponaj-prije stilistikim i knjievno-umjetnikim, a zatim i povijesnim, sociokulturolokim, komunikacijskim gleditima. Uz to, uz sva-ku raspravu, autor na kraju teksta navodi desetak (u pojedinima ak i do stotinu!) re-ferenci citirane i upotrijebljene literature, to svrhovito moe posluiti svima koji moda poele proiriti svoje spoznaje o izloenoj problematici.

Na kraju valja zakljuiti da je knjiga Izmeu jezika i stila po svojem temeljnom ustroju, odabiru jezikoslovnih sadraja i nainu njihove obrade znanstveno djelo. Prof. dr. Stjepko Teak znanstveno je siguran i pozdan tuma jezinih kretanja i problema u hrvatskom jezikoslovlju i lingvostilistici. Strunim pristupom, sadrajnom raznoli-kou, nainom promiljanjanja i prepo-znatljivim znanstvenim obzorom, rasprave u ovoj knjizi nesumljivo su znaajan prinos hrvatskoj jezikoslovnoj kroatistici. No, zbog zanimljive tematike, uporabne svrhovitosti, jasnoe izlaganja, preglednosti i prohodno-

Jezik, 53., Osvrti

151

sti, moe se pretpostaviti da e pobuditi zanimanje i izvan filolokih krugova, bilo kao dobrodoli prirunik, jezini savjetnik,

koristan svuilini udbenik, ili pak kao dje-lo za popularizaciju jezikoslovne znanosti i umjetnosti hrvatske rijei.

Dunja Pavlievi-Frani

XI. DRAVNO NATJECANJE

U POZNAVANJU HRVATSKOGA

JEZIKA

vogodinje Dravno natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika, jedanaesto po redu, organizirali su

i ove godine Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i porta i Zavod za kolstvo Republike Hrvatske.

Kao i prolih godina, natjecanje je provedeno na trima razinama: kolska (15. veljae 2006.), upanijska (16. oujka 2006.) i dravna (9. 12.travnja 2006.). Dravno natjecanje bilo je u Vinkovcima, a kola domain bila je Gimnazija Matije Antuna Reljkovia.

Testove (jedinstvene za sve uenike u cijeloj Hrvatskoj) kojima se provjeravalo jezino znanje, na svim trima razinama, sastavljale su uiteljice hrvatskoga jezika, a testovi su ocjenjivani u Zavodu za kolstvo, na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

Ovogodinji su lanovi Dravnoga povje-renstva: prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Filozofski fakultet, Zagreb (predsjednik Povjerenstva); prof. dr. sc. Marko Samardija, Filozofski fakultet, Zagreb; Marijana ei, prof., Zavod za kolstvo Republike Hrvatske, Zagreb (taj-nica Povjerenstva); Mirela Barbaroa-iki, prof., Zavod za kolstvo Republike Hrvatske, Zagreb; dr. sc. Marijana Horvat, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; dr. sc.

Milica Mihaljevi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; dr. sc. Lana Hudeek, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; Suzana Molanov, XI. gimnazija, Zagreb; Sandra Vuki, prof., Gimnazija Titua Brezovakog, Zagreb; Marijana Tri-najsti, prof., Gimnazija Eugena Kumiia, Opatija; Jasna Franki, prof., Prva rijeka hrvatska gimnazija, Rijeka; Ivanka Ujdur, prof., Gimnazija Metkovi, Metkovi; Lidija Puljan, prof., Gimnazija Metkovi, Metko-vi; Vinja Sorik, prof., Gimnazija Matije Antuna Reljkovia, Vinkovci; Blaenka imunovi, prof. Gimnazija Matije Antuna Reljkovia, Vinkovci; urica Jelai, prof., O Dobrie Cesaria, Zagreb; Gordana File, prof., O Dobrie Cesaria, Zagreb; Vlatka Bian, prof., O Bogumila Tonija, Samo-bor; Vlatka Turina, prof., O Preko, Zagreb; Vesna Novak, prof., O Otok, Zagreb; dr.sc. Vesna Buko, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Zagreb.

Uetala se rije Vinkovciu sve putnike izmeu Zapada i Istoka.

Dionizije vagelj

Vjerujem da se rije Vinkovci uetala, kako to ree Dionizije vagelj, i u sjeanja svih putnika sudionika XI. dravnog natje-canja u poznavanju hrvatskoga jezika, za-hvaljujui gostoljubivosti i toplini domaina Natjecanja, uenika i djelatnika Gimnazije Antuna Matije Relkovia.

Znaaj ljudi i ivot kraja, rijeima, sti-hovima i pjesmom pjesnika i pisaca vinko-vakoga kraja, predstavili su nam sadanji i

OO