JOB College SAVA...analiza ponude i potražnje poslova za posljednje tri godine po skupinama zanimanja (prema NKZ-10 klasifikaciji) kako bi se izračunao omjer broja nezaposlenih i

1

JOB College SAVA: Izvješće o analizi lokalnog tržišta rada

Grad Zagreb

Karlovačka županija Zagrebačka županija

_________________________________________________________________________

2018.

2

Impresum Izdavač: Udruga Eduka – Centar lokalnog razvoja, Klinča Sela I. izdanje, prosinac 2018. Suradnici: Antonio Matković, Institut za razvoj tržišta rada, Zagreb Dario Karačić, Institut za razvoj tržišta rada, Zagreb Vatroslav Jelovica, Institut za razvoj tržišta rada, Zagreb Grafičko oblikovanje i lektura: Marijana Janjić, LAG SAVA, Zaprešić Maja Čičko, LAG SAVA, Zaprešić Publikacija je u elektroničkom obliku dostupna na stranicama udruge Eduka – Centar lokalnog razvoja, Instituta za razvoj tržišta rada i partnera. Publikacija je nastala u sklopu projekta JobCollege SAVA. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost udruge EDUKA – Centar lokalnog razvoja.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

3

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................. 4

2. Metoda analize ....................................................................................................................... 5

3. Analiza statističkih podataka hrvatskog zavoda za zapošljavanje ........................................ 6

3.1. Struktura nezaposlenih ....................................................................................................... 6

3.2. Ponuda i potražnja na tržištu rada u odabranim skupinama zanimanja ........................ 13

4. Analiza online obrasca .......................................................................................................... 25

4.1. Uzorak poslodavaca .......................................................................................................... 25

4.2. Rezultati anketnog upitnika .............................................................................................. 28

4.2.1. Najčešća zanimanja trenutnih radnika .......................................................................... 28

4.2.2. Tražena zanimanja ......................................................................................................... 30

4.2.3. Zapošljavanje novih radnika .......................................................................................... 31

4.2.4. Poteškoće u zapošljavanju novih radnika ..................................................................... 31

4.2.5. Najčešće poteškoće pri zapošljavanju novih radnika ................................................... 32

4.2.6. Planirano zapošljavanje novih radnika u predstojećem razdoblju .............................. 34

4.2.7. Razlozi za zapošljavanje novih radnika .......................................................................... 35

4.2.8. Period godine u kojem se najčešće provode nova zapošljavanja ................................ 36

4.2.9. Što poslodavci nude svojim zaposlenicima ................................................................... 37

4.2.10. Korisnost različitih kanala regrutacije zaposlenika ..................................................... 38

4.2.11. Važnost crta ličnosti kandidata pri zapošljavanju ....................................................... 41

4.2.12. Važnost generičkih vještina kandidata pri zapošljavanju ........................................... 42

5. Sastanci s poslodavcima ....................................................................................................... 44

6. Zaključna razmatranja .......................................................................................................... 51

7. Popis izvora ........................................................................................................................... 53

4

1. Uvod Analiza lokalnog tržišta rada na području Zagrebačke i Karlovačke županije te Grada Zagreba

izrađena je u sklopu projekta JobCollege SAVA koji provodi EDUKA - Centar lokalnog razvoja. Projektom JobCollege SAVA nastoji se doprinijeti rješavanju problema nezaposlenosti mladih

osoba, žena i dugotrajno nezaposlenih osoba na području LAG-a SAVA. U sklopu projekta organiziraju se klubovi za zapošljavanje, individualna karijerna savjetovanja te besplatno obrazovanje za zanimanja za koja postoji potreba na lokalnom tržištu rada.

Analizu su tržišta rada proveli stručnjaci Instituta za razvoj tržišta rada u suradnji s LAG-om SAVA, jedinicama lokalne samouprave te poslodavcima. Analiza predstavlja vrijedan izvor informacija o trenutnim, srednjoročnim i dugoročnim potrebama poslodavaca na području uključenih županija na temelju kojih će se dodatno razvijati obrazovni programi i osigurati nezaposlenima s područja LAG-a SAVA razvoj vještina i znanja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta.

Informacije prezentirane u ovoj publikaciji prikupljene su u izravnoj komunikaciji s poslodavcima pomoću online upitnika, fokus grupa te obradom dostupnih statističkih podataka.

Projekt JobCollege SAVA sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je EDUKA - Centar lokalnog razvoja s partnerima Institut za razvoj tržišta rada, LAG SAVA, Grad Jastrebarsko i Grad Zaprešić, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i Hrvatski zavod za zapošljavanje - Regionalni ured Zagreb.

Projektni tim

5

2. Metoda analize Kako bismo proveli analizu stanja na tržištu rada u ciljane tri županije (Grad Zagreb,

Zagrebačka te Karlovačka županija) poslužili smo se podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objedinjenima u online izvoru Statistika online (statistika.hzz.hr).

U traženju odgovora vodili smo se sljedećim: 1. potražnja za radnom snagom u posljednje tri godine, odnosno opis slobodnih radnih

mjesta, prema potraživanim zanimanjima te prema djelatnosti poslodavaca koji su tražili nove radnike;

2. struktura evidentiranih nezaposlenih osoba pri čemu su nas zanimali demografski podaci o spolu, dobi, razini obrazovanja, duljini trajanja nezaposlenosti, zanimanju i djelatnosti prethodnog zaposlenja nezaposlenih u posljednje tri godine u promatranim županijama;

3. analiza ponude i potražnje poslova za posljednje tri godine po skupinama zanimanja (prema NKZ-10 klasifikaciji) kako bi se izračunao omjer broja nezaposlenih i broja oglašenih radnih mjesta na Zavodu za zapošljavanje.

Ovakvom se analizom dobiva pregled nad osnovnim karakteristikama raspoložive radne snage koju je moguće aktivirati, te isto tako o zanimanjima i djelatnostima u kojima se zapošljavao najveći broj novih radnika u posljednje tri godine.

Kako bi se dobila potpuna slika stanja na tržištu rada, projektni je tim kreirao online upitnik za poslodavce. Upitnik sadrži ukupno 20 pitanja u kojima se propituje dosadašnje iskustvo zapošljavanja novih radnika. Pitanja su se odnosila na najčešća zanimanja trenutnih radnika, najtraženija zanimanja koja su u posljednje vrijeme tražili, odnosno trebali za svoje poslovanje. Upitnik je obuhvaćao i pitanja o poteškoćama na koje su poslodavci nailazili prilikom zapošljavanja novih radnika, kao i ona o planovima za zapošljavanje novih radnika u razdoblju od pola godine do projekcije za dvije godine. Pri tome je bilo važno otkriti razloge zapošljavanja novih radnika, postojanje određenih razdoblja u godini kada najčešće zapošljavaju nove radnike, kao i kakve sve pogodnosti nude budućim radnicima. Poslodavci su također procjenjivali korisnost pojedinih kanala za regrutaciju novih radnika, te koliko su im kao kriteriji pri zapošljavanju novih radnika važne određene karakteristike, crte ličnosti i generičke vještine kandidata.

Radi cjelovitosti podataka održane su i fokusne grupe s poslodavcima u općinama Dubravica, Jastrebarsko, Klinča Sela, Luka, Pušća, Samobor, Sveta Nedjelja i Zaprešić. Ukupno su na 8 fokusnih grupa bila prisutna 34 poslodavca. Na svim je provedenim fokusnim grupama poslodavcima postavljen isti set od 10 otvorenih pitanja:

1. Ako ste u zadnjih godinu dana tražili radnike za zapošljavanje jeste li uspjeli zaposliti

dovoljan broj radnika? Ako niste, molimo objasnite zašto i u kojim zanimanjima. 2. Koje kanale za traženje zaposlenika koristite (HZZ, oglasi u novinama i na Internetu,

preporuke itd.) i što Vam se pokazalo kao najbolje, a što ne? 3. Jeste li tražili podršku pri pronalasku ljudi, npr. suradnja s HZZ-om, općinom, školama

(stipendije) i slično? Ako jeste, opišite kakvu podršku ste tražili i dobili te jeste li zadovoljni.

4. Jeste li koristili potpore (financijske ili stručne), sudjelovali u programima ili projektima za pronalazak novih ljudi? Ako da, kakva su vam iskustva?

5. Ako planirate zapošljavanje ljudi u sljedećih 6 do 12 mjeseci, navedite razlog. Ako planirate zapošljavanje u naredne dvije godine, navedite razlog.

https://statistika.hzz.hr/

6

6. Koji kriteriji su vam važni prilikom zapošljavanja radnika? Činite li razliku kad vidite da su kandidati završili neku školu ili fakultet, ili ako su završili tečaj odnosno program osposobljavanja?

7. Može li obrazovanje i u kojoj mjeri pripremiti buduće radnike? Kakvo je vaše iskustvo sa zaposlenicima koji su tek završili školu? Postoji li razlika po zanimanjima?

8. Kako biste opisali savršenog zaposlenika, kakve karakteristike treba imati? 9. Koji su vaši glavni izazovi u radu? S kojim teškoćama ste se susreli kod postojećih

zaposlenika? Što im nedostaje, jesu li izazovi isti kod svih skupina zaposlenika (mladi, stariji, iskusni, neiskusni itd.)?

10. Mislite li da je potrebno uvoditi nove programe ili projekte (kao što je ovaj) da bi se poslodavcima osiguralo postojanje kvalitetnih zaposlenika?

Nakon održanih fokusnih grupa transkripti su razgovora poslužili za donošenje općenitijih

zaključaka o stanju na lokalnom tržištu rada na temelju analiziranih odgovora na postavljena pitanja.

3. Analiza statističkih podataka hrvatskog zavoda za zapošljavanje

3.1. Struktura nezaposlenih Kao prvi korak u analizi stanja na tržištu rada u promatrane tri županije, s internetskih su

stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, unutar aplikacije Statistika online (statistika.hzz.hr) preuzeti podaci o registriranoj nezaposlenosti za posljednje tri godine.

Statistika online podatkovna je usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uspostavljena početkom 2012. godine s ciljem poboljšanja i modernizacije javnog pristupa podacima o registriranoj nezaposlenosti i zapošljavanju u Republici Hrvatskoj. Usluga je dostupna svima koje zanima kako jednostavnije, brže i preglednije pretražiti podatke o nezaposlenosti i na osnovu tih informacija stvoriti uvid u stanje na tržištu rada. Podaci su dostupni u formi tablica koje svatko prilagođava potrebama svoga istraživanja.

Registriranu nezaposlenost predstavljaju podaci o broju nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a prema stanju posljednjeg dana u mjesecu. Registrirane su nezaposlene osobe u dobi od 15 do 65 godina, sposobne ili djelomično sposobne za rad, osobe koje nisu u radnom odnosu, aktivno traže posao i raspoložive su za rad te zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog razdoblja.

Drugim riječima, podaci o broju nezaposlenih u evidenciji HZZ-a predstavljaju godišnje prosjeke stanja na kraju svakog mjeseca. Primjerice, ako je neke godine u određenoj kategoriji na kraju siječnja bilo 50 evidentiranih nezaposlenih, a na kraju veljače 100, prosjek bi evidentiranih nezaposlenih osoba za to dvomjesečno razdoblje iznosio 75. Godišnji podaci u aplikaciji Statistika online za svaku godinu prikazuju prosjek mjesečnih stanja za svaki dostupan mjesec određene godine. Kako je analiza provedena u listopadu 2018., za ovu godinu dostupni su podaci od siječnja do rujna. S druge strane, za 2016. i 2017. postoje potpuni podaci za cijelu godinu.


7

2018. (1.-9.)

Muškarci Žene

2017

Muškarci Žene

2016

Muškarci Žene

U nastavku se donose demografski podaci o nezaposlenim osobama evidentiranima u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osoba u promatranom razdoblju od siječnja 2016. do rujna 2018. godine u analizirane tri županije (Grad Zagreb, Karlovačka županija, Zagrebačka županija).

Iz dostupnih podataka možemo vidjeti da je u sve tri promatrane godine u analiziranim županijama sustavno nešto više nezaposlenih žena, što odražava općenita demografska kretanja na tržištu rada u Republici Hrvatskoj.

Tablica 1. Spolna i dobna struktura nezaposlenih.

Ako promatramo strukturu nezaposlenih prema dobi, najmanje je registriranih nezaposlenih

u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, što je i očekivano, uzevši u obzir da je to dob u kojoj se velik broj osoba još uvijek školuje te nisu ni izašli na tržište rada. Po dobnim je skupinama uglavnom relativno ujednačen broj nezaposlenih. Najveći broj nezaposlenih pripada dobnim skupinama od 25 do 29 te od 30 do 34 godine. S porastom dobi broj evidentiranih nezaposlenih

Godina

2016. 2017. 2018. (1.–9.)

Spol

Dob

Muškarci 24.181 17.999 14.297

15-19 1.120 687 459

20-24 2.268 1.537 1.048

25-29 2.512 1.760 1.362

30-34 2.217 1.559 1.172

35-39 2.127 1.557 1.268

40-44 2.110 1.554 1.310

45-49 2.308 1.689 1.379

50-54 2.753 2.176 1.726

55-59 3.888 2.947 2.355

60 i više 2.878 2.533 2.219

Žene 28.996 22.347 17.047

15-19 1.056 698 452

20-24 2.833 2.016 1.392

25-29 3.818 2.850 2.149

30-34 3.263 2.461 1.792

35-39 3.146 2.376 1.798

40-44 3.050 2.243 1.713

45-49 3.163 2.406 1.846

50-54 3.624 2.891 2.216

55-59 3.719 3.057 2.406

60 i više 1.326 1.349 1.283

Ukupno 53.177 40.346 31.344

8

lagano opada, s ponovnim blagim porastom u 50-im godinama. Ovaj dobni trend relativno podjednako je raspodijeljen između muškaraca i žena. Međutim, relativan udio nezaposlenih u dobnim skupinama od 55 do 59 i 60+ nešto je veći kod muškaraca nego kod žena. S druge strane, udio nezaposlenih u dobnim skupinama o 25 do 29 te od 30 do 34 nešto manji kod muškaraca nego kod žena.

Tablica 2. Spolna struktura i razina obrazovanja nezaposlenih osoba.

Godina

2016. 2017. 2018. (1.-9.) Spol

Razina obrazovanja

Muškarci 24.181 17.999 14.297

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 1.249 1.112 929

(1) Završena osnovna škola 4.723 3.485 2.711

(2) Srednja škola 14.132 10.143 8.011

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

1.697 1.336 1.059

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 2.380 1.924 1.588

Žene 28.996 22.347 17.047

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 1.216 1.088 919

(1) Završena osnovna škola 5.267 3.912 2.923

(2) Srednja škola 16.003 11.825 8.759

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

2.349 1.938 1.579

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 4.160 3.584 2.867

Ukupno 53.177 40.346 31.344

Promatramo li obrazovnu strukturu nezaposlenih osoba, možemo vidjeti prevladavaju osobe

sa završenom srednjom školom. Štoviše, ta je skupina veća nego zbroj svih drugih skupina zajedno. S druge strane, među nezaposlenima ima manje visokoobrazovanih od onih s obrazovnom razinom nižom od srednjoškolske.

U pogledu trajanja nezaposlenosti osoba u evidenciji, možemo uočiti da postoji skoro pravilan pad broja nezaposlenih s obzirom na duljinu trajanja nezaposlenosti. Odnosno, dugotrajno nezaposlenih ima manje nego kratkotrajno nezaposlenih.

Vidimo iz prikazanih podataka (Tablica 4.) da je najviše onih koji u evidenciju nezaposlenih ulaze iz zaposlenja. Drugu najbrojniju skupinu čine osobe koje ulaze iz neaktivnosti. Iz toga proizlazi da postoji, ili je barem u promatranom razdoblju postojao, značajan broj neaktivnih osoba na tržištu rada, što nam govori o dodatnom potencijalu ljudskih resursa na koji je moguće računati ukoliko se te neaktivne osobe aktiviraju.

9

Tablica 3. Trajanje nezaposlenosti nezaposlenih osoba.

Godina 2016. 2017. 2018. (1.-9.)

Trajanje nezaposlenosti

0 - 3 mj. 11.576 9.996 8.239

3 - 6 mj. 6.760 5.320 4.387

6 - 9 mj. 4.297 3.048 2.567

9 - 12 mj. 3.169 2.193 1.686

1 - 2 g. 7.642 4.635 3.373

2 - 3 g. 4.972 2.981 1.775

3 - 5 g. 6.653 4.669 3.045

5 - 8 g. 4.510 4.145 3.209

8 g. i više 3.598 3.359 3.062

Ukupno 53.177 40.346 31.344

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g. 5 - 8 g. 8 g. i više

Trajanje nezaposlenosti

10

Tablica 4. Status prije ulaska u evidenciju nezaposlenih osoba.

Godina 2016. 2017. 2018. (1.-7.)

Status prije ulaska u evidenciju

Radni odnos 29.403 22.443 17.505

Druge poslovne aktivnosti 1.490 1.231 755

Individualna poljoprivreda 29 19 12

Redovno školovanje 3.824 2.531 1.685

Neaktivnost 17.275 13.246 10.753

Nepoznato 1.157 876 634

Ukupno 53.177 40.346 31.344

Iz ovih podataka vidimo da su djelatnosti koje su bile najbrojnije u prethodnom zaposlenju,

prije ulaska u evidenciju nezaposlenih osoba, trgovina i prerađivačka industrija. Ako ove podatke (Tablica 5.) stavimo u kontekst novog zapošljavanja u istom promatranom

razdoblju, odnosno, pogledamo li statističke podatke za nova objavljena slobodna radna mjesta po djelatnostima, vidjet ćemo da se pokazuje sličan trend (Tablica 6.).

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Radni odnos

Druge poslovne aktivnosti

Individualna poljoprivreda

Redovno školovanje

Neaktivnost

Nepoznato

Ukupno

Status prije ulaska u evidenciju

2016. 2017. 2018. (1.-7.)

11

Tablica 5. Djelatnost prethodnog zaposlenja nezaposlenih osoba.

Godina

2016. 2017. 2018. (1.-9.)

Djelatnost prethodnog zaposlenja NKD 2007 - od 2009. godine

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 717 551 429

(B) Rudarstvo i vađenje 124 88 56

(C) Prerađivačka industrija 7.873 5.711 4.307

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

74 43 54

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom…

377 297 232

(F) Građevinarstvo 3.938 2.850 2.339

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

8.955 6.764 5.132

(H) Prijevoz i skladištenje 1.468 1.112 895

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

3.777 2.978 2.358

(J) Informacije i komunikacije 1.476 1.107 908

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 773 649 513

(L) Poslovanje nekretninama 393 306 260

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2.346 1.856 1.542

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.642 2.184 1.799

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1.577 1.336 1.063

(P) Obrazovanje 1.483 1.285 1.121

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.570 1.276 966

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 727 612 478

(S) Ostale uslužne djelatnosti 2.164 1.732 1.363

(T) Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava…

346 266 204

(U) Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 23 17 14

Ne odnosi se 10.356 7.327 5.311

Ukupno 53.177 40.346 31.344

12

Tablica 6. Djelatnosti poslodavaca koji su u promatranom razdoblju oglasili slobodna radna mjesta pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Godina

2016. 2017. 2018. (1.-9.) Djelatnost poslodavca NKD 2007 - od 2009. godine

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 463 601 472

(B) Rudarstvo i vađenje 15 20 24

(C) Prerađivačka industrija 6.857 8.188 8.082

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

97 169 53

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom…

304 389 428

(F) Građevinarstvo 5.349 6.493 5.274

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

8.208 9.245 8.737

(H) Prijevoz i skladištenje 2.067 2.225 2.892

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

3.463 4.391 3.425

(J) Informacije i komunikacije 1.368 1.502 1.343

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.276 1.123 756

(L) Poslovanje nekretninama 356 442 366

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4.136 4.435 3.006

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5.364 7.140 8.617

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

4.580 5.725 3.889

(P) Obrazovanje 7.740 7.778 5.367

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6.858 6.787 5.305

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 655 735 713

(S) Ostale uslužne djelatnosti 2.181 2.364 1.671

(T) Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava…

8 9 4

(U) Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 3 2 7

Ukupno 61.348 69.763 60.431

13

Najviše slobodnih radnih mjesta bilo je, dakle, u trgovini i prerađivačkoj industriji, a zatim u obrazovanju. Ovo nam sugerira da su djelatnosti koje su generirale najveći broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih ujedno i generirale najveći broj slobodnih radnih mjesta, odnosno, radi se o radno najpropulzivnijim djelatnostima u ove tri županije.

Općenito možemo reći i da se prosječan mjesečni broj nezaposlenih osoba u evidenciji Zavoda za zapošljavanje u posljednje tri godine smanjuje. Ovdje još jednom valja napomenuti kako podaci za 2018. uključuju samo prvih 9 mjeseci, što znači da je u ovoj godini udio ljetnih mjeseci, kad je zbog sezonskog zapošljavanja i turističke sezone tradicionalno broj nezaposlenih manji nego u ostatku godine, veći no što je to slučaj s 2016. i 2017. godinom, za koje su podaci cjeloviti. No, uzevši u obzir velik pad u prosječnom mjesečnom broju nezaposlenih između 2017. i 2018. (oko 22 %), možemo očekivati da će i nakon uključivanja preostala tri mjeseca u 2018. godini broj nezaposlenih nastaviti padati u odnosu na 2016. i 2017. godinu.

Ove podatke možemo usporediti i s informacijama sa specijaliziranog internetskog portala za posredovanje u zapošljavanju MojPosao. Prema podacima za prošlu godinu, MojPosao je objavio nešto više od 41 000 oglasa za posao. Usporede li se podaci s 2016. godinom, vidi se porast od 34 % više oglasa za posao. Kako je ovdje riječ o broju objavljenih oglasa za posao, u kojima može biti oglašeno jedno ili više slobodnih radnih mjesta, ne možemo točno procijeniti o kojem se broju oglašenih slobodnih radnih mjesta radi, ali u svakom slučaju se radi o većem broju slobodnih radnih mjesta nego što je sam broj oglasa. [Izvor: Moj-Posao.net]

3.2. Ponuda i potražnja na tržištu rada u odabranim skupinama zanimanja U nastavku analize stanja na tržištu rada promatrali smo odnos između broja registriranih

nezaposlenih i broja oglašenih slobodnih radnih mjesta pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koristeći također podatke dostupne putem usluge Statistika online. Fokus su analize deficitarna obrtnička zanimanja koja su definirana i navedena u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije (pediker, kuhar, slastičar, elektroinstalater, elektromehaničar, strojobravar, bravar, limar, alatničar, tokar, tapetar, stolar, instalater grijanja i klimatizacije, vodoinstalater, plinoinstalater, mesar, kemijski čistač, fasader, staklar, krojač, galanterist, elektroničarmehaničar, armirač, tesar, monter suhe gradnje, zidar, pekar, podopolagač, zlatar, krovopokrivač i izolater).

Podatke o broju registriranih nezaposlenih i oglašenih slobodnih radnih mjesta iskoristili smo kako bismo izračunali grubi indeks ponude i potražnje radnika. Indeks nam omogućuje da doznamo koliko (teoretski) raspoloživih nezaposlenih može konkurirati na svako oglašeno radno mjesto u određenom zanimanju. U ovome izračunu važno je da uzmemo u obzir da se podaci o broju nezaposlenih objavljuju mjesečno kao stanje na kraju određenog mjeseca te da godišnji prosjek predstavlja aritmetičku sredinu 12 mjesečnih stanja u toj godini. To znači da je, primjerice, u Gradu Zagrebu na kraju svakog mjeseca u 2015. bilo u prosjeku 790 registriranih nezaposlenih osoba u zanimanju kuhara. Dakako, očekivano je da je taj broj bio nešto veći u zimskim, a nešto manji u ljetnim mjesecima, ali na godišnjoj razini prosjek nezaposlenih kuhara iznosio je 790 (Tablica 7.).

S druge strane, podaci o slobodnim radnim mjestima objavljuju se kao mjesečne sume svih oglašenih radnih mjesta kojima poslodavci traže radnike određenih zanimanja, a godišnji podatak predstavlja ukupnu sumu svih oglašenih slobodnih radnih mjesta u toj godini. Kako bi podaci o prosječnom broju nezaposlenih i ukupnom broju slobodnih radnih mjesta bili

https://www.moj-posao.net/Vijest/77505/Trziste-rada-u-2017-34-vise-oglasa-najvise-za-turizam/55/

14

međusobno usporedivi, slobodna smo radna mjesta također sveli na mjesečne prosjeke tako što smo ukupnu sumu za svaku godinu podijelili s brojem mjeseci (12). Na taj način možemo reći da, ako je u Gradu Zagrebu u 2015. ukupno bilo oglašeno 676 slobodnih radnih mjesta za kuhare, onda je mjesečni prosjek takvih oglasa bio 56,3.

Indeks omjera ponude i potražnje izračunavamo tako da takav prosječni mjesečni broj nezaposlenih podijelimo s prosječnim mjesečnim brojem slobodnih radnih mjesta, odnosno, formula glasi broj nezaposlenih / (broj slobodnih radnih mjesta / 12). U već spomenutom primjeru kuhara u Gradu Zagrebu indeks od 14,02 tumačimo ovako: u 2015. godini je u prosjeku svakog mjeseca bilo 790 nezaposlenih koji su mogli konkurirati na prosječno 56,3 slobodna radna mjesta, odnosno, omjer mjesečnog broja nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta iznosio je 14,02:1 (Tablica 7.).

Važno je napomenuti da indeks ponude i potražnje u narednim tablicama nije izračunat u onim slučajevima kada je ukupan broj oglašenih slobodnih mjesta u bilo kojoj godini bio manji od 12, što bi značilo da je te godine bilo u prosjeku manje od jednog oglašenog slobodnog radnog mjesta mjesečno. Dijeljenjem broja nezaposlenih s nazivnikom manjim od 1 dobili bismo, prema našem mišljenju, nerealno visoke vrijednosti ovog indeksa. A osim toga, bilo kakvo računanje prosjeka oglašenih radnih mjesta u situaciji kad bi taj prosjek iznosio manje od jednog radnog mjesta mjesečno nam se čini neopravdanim jer se očito radi o radnim mjestima koja se vrlo rijetko oglašavaju, te stoga smatramo kako nisu dovoljno usporediva s radnim mjestima u ostalim skupinama zanimanja.

U nastavku donosimo pregled ponude i potražnje na tržištu rada u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji u posljednje tri godine. Kako bi podaci bili lakše usporedivi po godinama, u ovom slučaju smo 2018. godinu izbacili iz kalkulacije budući da još ne postoje potpuni podaci za ovu godinu. Umjesto toga izračunali smo podatke za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Na taj način, nažalost, gubimo nešto recentnosti podataka i uvid u kretanja u ovoj godini, ali s druge strane izbjegavamo efekte sezonalnosti i činimo podatke pouzdanijima i međusobno usporedivijima jer su svi prosjeci izračunati iz jednakog broja mjeseci.

Podaci su prikazani za skupine zanimanja prema klasifikaciji NKZ-10 (Nacionalna klasifikacija zanimanja), a koje sadržavaju ranije navedena deficitarna obrtnička zanimanja navedena u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije. Naime, podatke je za prikaz broja nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta unutar aplikacije Statistika online moguće prikazati samo do razine skupina zanimanja u klasifikaciji NKZ-10, a ne i do razine pojedinih zanimanja. Stoga je bilo nužno analizu provesti upravo na razini skupina zanimanja kojima pripadaju ciljana zanimanja.

15

Tablica 7. Ponuda i potražnja na tržištu rada u Gradu Zagrebu.

ŽUPANIJA GRAD ZAGREB

Skupine zanimanja

Broj nezaposlenih Slobodna radna mjesta Ponuda/Potražnja

2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(3114) Tehničari/tehničarke za elektroniku 159 119 79 30 23 82 63,53 62,00 11,57

(5120) Kuhari/kuharice 790 670 469 676 1059 1357 14,02 7,60 4,15

(5142) Kozmetičari/kozmetičarke, pedikeri/pedikerke i srodna zanimanja

261 236 181 301 403 408 10,39 7,03 5,33

(7112) Zidari/zidarke i srodna zanimanja 240 145 50 565 433 612 5,10 4,01 0,97

(7114) Armirači i betonirci/armiračice i betonirke

48 31 9 137 186 198 4,20 1,97 0,56

(7115) Tesari i građevinski stolari/tesarice i građevinske stolarice

115 70 30 447 444 496 3,09 1,88 0,72

(7121) Krovopokrivači/krovopokrivačice 11 6 5 32 20 50 4,28 3,65 1,12

(7122) Podopolagači/podopolagačice i srodna zanimanja

146 91 57 45 129 273 38,84 8,48 2,48

(7123) Fasaderi i gipsari/fasaderke i gipsarice

43 22 13 74 167 177 7,03 1,54 0,90

(7124) Izolateri/izolaterke 34 24 16 18 77 60 22,83 3,81 3,18

(7126) Instalateri/instalaterke i monteri/monterke cjevovoda

381 259 164 573 690 800 7,98 4,50 2,46

(7127) Instalateri/instalaterke i serviseri/serviserke klimatizacijskih uređaja

5 4 2 21 37 47 3,10 1,22 0,43

(7212) Zavarivači/zavarivačice i srodna zanimanja

46 33 27 212 396 338 2,59 0,98 0,96

(7213) Limari/limarice i srodna zanimanja 101 86 54 120 89 77 10,08 11,58 8,34

16


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(7214) Monteri/monterke metalnih konstrukcija i srodna zanimanja

13 9 12 36 30 105 4,17 3,43 1,34

(7222) Alatničari/alatničarke i srodna zanimanja

256 196 131 295 420 695 10,43 5,60 2,27

(7223) Kovinoglodači/kovinoglodačice i srodna zanimanja

176 129 79 129 200 144 16,33 7,75 6,57

(7313) Zlatari/zlatarice, draguljari/draguljarke i srodna zanimanja

20 17 13 2 8 7 - - -

(7315) Staklari/staklarke i srodna zanimanja

30 20 14 8 17 8 - 14,06 -

(7411) Elektroinstalateri/elektroinstalaterke i srodna zanimanja

194 129 72 338 479 565 6,87 3,23 1,53

(7412) Elektromehaničari/elektromehaničarke

228 185 132 96 141 238 28,44 15,77 6,66

(7421) Mehaničari/mehaničarke i serviseri/serviserke elektronike

61 43 27 20 20 26 36,85 25,50 12,65

(7511) Mesari/mesarice i srodna zanimanja

45 31 23 74 184 78 7,30 2,02 3,60

(7512) Pekari/pekarice, slastičari/slastičarke i srodna zanimanja

224 187 138 179 234 365 14,99 9,58 4,55

(7522) Stolari/stolarice i srodna zanimanja 210 146 95 139 187 267 18,12 9,35 4,28

(7531) Krojači/krojačice, krznari/krznarice i klobučari/klobučarke

103 86 49 118 104 103 10,52 9,91 5,75

(7534) Tapetari/tapetarke i srodna zanimanja

22 18 13 7 21 9 - 10,38 -

17


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(7536) Obućari/obućarke, kožni galanteristi/kožne galanteristice i srodna zanimanja

78 70 51 13 14 19 71,69 59,79 32,37

Ukupno (sva zanimanja) 39206 32810 25362 41035 46768 54091 11,47 8,42 5,63

PROSJEK (sva zanimanja) 100 84 65 105 120 139

Standardna devijacija (sva zanimanja) 298 253 195 289 321 389

LEGENDA:

− Broj nezaposlenih = prosječan broj nezaposlenih na kraju svakog mjeseca u godini. Podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba prikazuju se sa stanjem posljednjeg dana u mjesecu. Godišnji prosjek izračunava se metodom aritmetičke sredine mjesečnih stanja.

− Slobodna radna mjesta = Slobodna radna mjesta predstavljaju ukupan broj radnika koje su poslodavci tražili u određenoj godini.

− Ponuda/Potražnja = indeks koji pokazuje omjer registriranih nezaposlenih osoba i broja slobodnih radnih mjesta u određenoj godini. Računa se kao broj nezaposlenih / (slobodna radna mjesta / 12).

18

Tablica 8. Ponuda i potražnja na tržištu rada u Zagrebačkoj županiji.

ŽUPANIJA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(3114) Tehničari/tehničarke za elektroniku

63 44 36 10 16 13 - 33,06 33,23

(5120) Kuhari/kuharice 444 315 188 228 257 248 23,38 14,72 9,10


112 85 77 47 47 54 28,57 21,68 17,15

(7112) Zidari/zidarke i srodna zanimanja

111 71 27 153 132 190 8,67 6,44 1,73


34 24 11 43 67 92 9,40 4,21 1,47


50 27 10 77 86 92 7,82 3,81 1,28

(7121) Krovopokrivači/krovopokrivačice

10 8 5 27 9 15 4,22 - 3,93


43 33 18 12 16 32 43,00 24,81 6,75


23 18 12 43 111 47 6,47 1,95 3,09

(7124) Izolateri/izolaterke 10 7 4 16 7 11 7,50 - -


227 139 70 203 206 266 13,39 8,12 3,17


5 3 2 7 26 18 - 1,54 1,11

19


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.


27 18 10 77 64 62 4,25 3,31 1,89

(7213) Limari/limarice i srodna zanimanja

71 60 32 70 67 73 12,11 10,70 5,19


6 3 3 12 4 15 6,42 - 2,53


177 126 72 188 285 285 11,28 5,32 3,04


90 62 30 65 113 118 16,68 6,59 3,02


2 1 0 2 1 2 - - -


5 2 2 11 12 12 - 2,25 2,33


107 74 33 136 171 276 9,41 5,17 1,45


132 98 59 66 86 60 23,94 13,66 11,87


19 11 6 18 14 5 12,72 9,29 -


92 68 51 54 29 56 20,50 28,07 10,91


99 66 45 84 74 121 14,07 10,66 4,43

20


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(7522) Stolari/stolarice i srodna zanimanja

106 76 47 141 100 103 9,01 9,11 5,42


45 38 22 18 11 7 29,83 - -


6 4 2 4 2 1 - - -


28 26 17 1 0 9 - - -



Standardna devijacija (sva zanimanja)

134 106 77 56 69 84

LEGENDA:




21

Tablica 9. Ponuda i potražnja na tržištu rada u Karlovačkoj županiji.

ŽUPANIJA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

(3114) Tehničari/tehničarke za elektroniku

10 9 6 0 3 3 - - -

(5120) Kuhari/kuharice 212 177 138 175 148 146 14,52 14,36 11,33


36 23 18 3 7 2 - - -

(7112) Zidari/zidarke i srodna zanimanja

50 30 18 71 100 50 8,51 3,54 4,40


12 9 1 13 13 9 10,85 8,38 -


8 7 4 50 70 46 1,82 1,24 0,98

(7121) Krovopokrivači/krovopokrivačice

6 6 2 12 9 14 6,25 - 1,57


24 24 14 0 2 2 - - -


9 8 5 19 16 15 5,95 5,63 3,73

(7124) Izolateri/izolaterke 3 0 1 6 7 13 - - 0,46


65 45 20 50 78 60 15,62 6,97 3,95


0 0 0 1 0 0 - - -

22


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.


14 13 12 19 49 23 9,05 3,29 6,39

(7213) Limari/limarice i srodna zanimanja

25 23 6 20 23 11 14,85 11,83 -


4 4 1 0 0 4 - - -


55 54 31 44 51 62 14,89 12,67 5,95


96 58 32 14 41 75 82,57 16,90 5,11


1 1 0 0 0 0 - - -


1 0 0 1 0 0 - - -


39 24 13 28 62 38 16,75 4,63 4,24


38 31 13 13 24 29 34,77 15,63 5,38


3 0 0 0 1 0 - - -


19 16 10 11 12 13 - 16,42 8,92

23


Skupine zanimanja


2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.


72 63 46 31 48 36 27,97 15,83 15,39

(7522) Stolari/stolarice i srodna zanimanja

55 42 20 31 54 33 21,45 9,37 7,33


18 16 14 5 5 2 - - -


5 3 2 1 0 0 - - -


30 16 7 0 0 1 - - -



Standardna devijacija (sva zanimanja) 100 85 74 31 34 38

LEGENDA:




24

Iz prikazanih podataka možemo zaključiti kako u gotovo svim analiziranim skupinama zanimanja prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje postoji određeni višak potencijalnih radnika, odnosno, u gotovo svim zanimanjima prosječni mjesečni broj registriranih nezaposlenih višestruko premašuje prosječni mjesečni broj oglašenih slobodnih radnih mjesta. Uzevši u obzir da se, prema službenim statistikama, u Republici Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti kretala od 16,9 % na početku 2015. do 9,7 % na kraju 2017. postojanje kontinuiranog viška potencijalne radne snage ne iznenađuje. Također, možemo primijetiti da u sve tri promatrane županije u periodu od 2015. do 2017. postoji identičan trend smanjenja broja nezaposlenih, te također i paralelno povećanje broja slobodnih radnih mjesta, što se reflektira i na smanjenju indeksa ponude i potražnje za radnicima.

Zanimanja u kojima je indeks ponude i potražnje manji od jedan, što možemo tumačiti kao postojanje deficita raspoložive radne snage, ima svega nekoliko. U Gradu Zagrebu su to armirači i betonirci, tesari i građevinski stolari te instalateri i serviseri klimatizacijskih uređaja, i to samo u 2017. godini. U Zagrebačkoj županiji nije bilo takvih zanimanja, a u Karlovačkoj županiji su to samo izolateri, opet samo u 2017. godini.

Naravno, ove informacije treba uzeti tek kao svojevrsne grube pokazatelje kretanja na tržištu rada jer je jasno da je broj nezaposlenih nešto što fluktuira tijekom godine, kako se ljudi prijavljuju u evidenciju i odjavljuju s nje, zapošljavaju ili gube posao, iseljavaju i slično, te nam svođenje informacija na samo jedan mjesečni prosjek ne može dočarati cjeloviti prikaz stanja na tržištu rada. Također ni kod broja oglašenih radnih mjesta nemamo dobar uvid u pozadinu ovih informacija jer svi poslodavci ne oglašavaju sva slobodna radna mjesta pomoću servisa HZZ-a, pa ta slobodna radna mjesta neće ni biti prikazana u ovoj statistici. Treba također uzeti u obzir da postoje i slučajevi u kojima istekom oglasa za posao poslodavac koji nije u prvom pokušaju uspio pronaći adekvatnog radnika isto radno mjesto u istoj godini oglašava ponovo, čime pak dvaput (ili više puta) brojimo jedno radno mjesto u statistiku.

No, ukupni zaključci koji nam se nameću iz ove analize nisu nešto što bi nas trebalo čuditi. U zemlji koju krasi visoka nezaposlenost očito postoji višak radnika – tako da nije neobično da se, prema službenim statistikama, vrlo mali broj zanimanja može smatrati deficitarnima.

25

4. Analiza online obrasca

4.1. Uzorak poslodavaca Ukupno je u online anketi koja se provodila u periodu između kolovoza i listopada 2018.

sudjelovalo 50 organizacija različite veličine iz Karlovačke i Zagrebačke županije te s područja Grada Zagreba.

Tablica 10. Organizacije koje su sudjelovale u anketi prema županiji sjedišta.

Nešto više od tri četvrtine anketiranih organizacija svoje sjedište imaju u Zagrebačkoj županiji

(76 %), dok ih je manji broj sa sjedištem u Gradu Zagrebu (12 %). Svega se jedna organizacija sa sjedištem u Karlovačkoj županiji odazvala online anketi. Za ukupno pet organizacija nedostaje podatak o sjedištu.

Županija u kojoj je sjedište tvrtke

Grad Zagreb Karlovačka županija Zagrebačka županija Nema podatka

Županija u kojoj je sjedište tvrtke broj

organizacija %

Grad Zagreb 6 12 %

Karlovačka županija 1 2 %

Zagrebačka županija 38 76 %

Nema podatka 5 10 %

Ukupno 50 100 %

26

Tablica 11. Organizacije koje su sudjelovale u anketi prema veličini.

Kao veličinu organizacije koristili smo standardnu podjelu u kategorije prema broju

zaposlenih radnika:

− mikro poslodavci su oni s manje od 10 zaposlenih,

− mali poslodavci su oni s brojem zaposlenih između 10 i 49,

− srednji poslodavci su oni s brojem zaposlenih između 50 i 249, a

− veliki poslodavci su oni s 250 i više zaposlenih. Otprilike polovica anketiranih organizacija pripada skupini mikro poslodavaca (48 %), dok ih

četvrtina pripada skupini malih poslodavaca (26 %). Manji broj organizacija pripada skupinama srednje velikih (10 %) i velikih (6 %) poslodavaca. Za ukupno pet organizacija nedostaje podatak o broju zaposlenih pa se ne mogu svrstati ni u jednu kategoriju.

Veličina organizacije

Mikro (0-9 zaposlenih) Mala (10-49 zaposlenih) Srednja (50-249 zaposlenih)

Velika (250 i više zaposlenih) Nema podatka

Veličina organizacije broj

organizacija %

Mikro (0-9 zaposlenih) 24 48 %

Mala (10-49 zaposlenih) 13 26 %

Srednja (50-249 zaposlenih) 5 10 %

Velika (250 i više zaposlenih) 3 6 %

Nema podatka 5 10 %

Ukupno 50 100 %

27

Tablica 12. Organizacije koje su sudjelovale u anketi prema obliku vlasništva.

Velika većina anketiranih organizacija nalazi se u privatnom vlasništvu (84 %), a manji je broj

organizacija u državnom ili javnom vlasništvu (6 %). Za ukupno pet organizacija nedostaje podatak o obliku vlasništva.

Oblik vlasništva

Državno/javno Privatno Nema podatka

Oblik vlasništva broj

organizacija %

Državno/javno 3 6 %

Privatno 42 84 %

Nema podatka 5 10 %

Ukupno 50 100 %

28

4.2. Rezultati anketnog upitnika

4.2.1. Najčešća zanimanja trenutnih radnika

Poslodavce koji su sudjelovali u anketi pitali smo da navedu najčešća tri zanimanja njihovih

trenutnih radnika. Ukupno je prikupljeno 117 odgovora poslodavaca.

Tablica 13. Najčešća zanimanja u anketiranim organizacijama.

Najčešća zanimanja Broj organizacija

administrator 4

agent kontaktnog centra

1

alatničar-brusač 1

aranžer 1

autoelektričar 2

automehaničar 1

CNC operater 1

cvjećar 1

diplomirani inžinjer ::::::grafičke tehnologije

1

doktor medicine 2

DTP operater 1

ekonomist 9

elektotehničar slabe struje

1

električar 1

elektroinstalater 1

elektromehaničar 1

elektromonter 1

elektroničar 1

fitofarmaceut 1

fotograf 1

frizer 1

geodet 1

građevinski inženjer

1

građevinski radnik 1

građevinski tehničar

1

grafičar 2

grafički inženjer 1

grafički tehničar pripreme

1

hidroizolater 1

informatičar 2

instalater grijanja i ::::::klimatizacije

1


inženjer elektrotehnike

1

inženjer građevinarstva

1

inženjer radiologije 1

knjigovežni radnik 1

komercijalist 2

konobar 5

konzultant za EU fondove

1

kozmetičar 1

krojač 2

kuhar 3

magistar ekonomije

1

magistar farmacije 1

marketing specijalist

1

maser 1

medicinska sestra 2

metalac 1

nutricionist 1

opća gimnazija 1

operater digitalnog tiska

1

pediker 1

pekar 1

pogonski električar 1

poljoprivreda 1

pomoćni radnik 4

pomoćni radnik u kuhinji

1

poslovni savjetnik 1

pravnik 1

prevoditelj 2

prodaja 1

prodajni predstavnik

1

prodavač 2

29


programer 1

radnik u tiskarskoj ::::::montaži

1

recepcionar 1

rukovoditelj 1

skladištar 1

slastičar 3

strojar 1

šivačica 1

tapetar 1

tehničar na terenu 1

tehničar za računalstvo

1


tokar 2

trener 2

trgovac 2

ugostitelj 1

veterinaraki tehničar

1

vizašist 1

vodoinstalater 2

vozač 1

web dizajner 1

Ukupno 117

Anketirani poslodavci naveli su ukupno 82 različita zanimanja svojih trenutnih radnika. Među

njima se velika većina pojavljuje samo jednom. Najčešće su navođena sljedeća zanimanja: ekonomist (9 organizacija), konobar (5 organizacija), administrator (4 organizacije) i pomoćni radnik (4 organizacije).

30

4.2.2. Tražena zanimanja

Poslodavce smo također pitali i da navedu do 3 zanimanja koja su najviše tražili u posljednjih

godinu dana.

Tablica 14. Zanimanja koja su anketirani poslodavci najviše tražili u posljednjih godinu dana.

Tražena zanimanja broj organizacija

administrator 1

agent kontaktnog centra 1

autoelektričar 2

bankar 1

bez zanimanja 1

dipl. ing. grafičke ::::::tehnologije 1

direktor poslovnice 1

dirketor 1

ekonomist 3

električar 1

elektrotehničar 1

fotograf 1

geodetski tehničar 1

građevinski inženjer 1

građevinski radnik 1

grafičar 1

grafičar pripreme 1

grafički inženjer 1

inženjer agronomije 1

komercijalist 2

konobar 4

konzultant za EU fondove 1

kuhar 2

medicinska sestra 2

nabava 1

operater digitalnog tiska 1

Tražena zanimanja broj organizacija

pekar 1

pomoćni radnik 2

prodajni predstavnik 2

prodavač 2

programer 1

radnik na liniji za ::::::proizvodnju 1

radnik na offset stroju 1

radnik u knjigovežnici 1

radnik u proizvodnji 1

radnik u tiskarskoj ::::::montaži 1

rukovoditelj 1

sistem analitičar 1

skladištar 1

slastičar 2

stolar 1

strojar 2

stručni suradnik 1

šivač 1

tehničar na terenu 1

tokar 1

trgovac 1

ugostitelj 1

vodoinstalater 1

vozač 1

Ukupno 64

Poslodavci su naveli ukupno 50 različitih zanimanja koja su tražili u posljednjih godinu dana. Velika se većina tih zanimanja pojavljuje samo jednom ili, u manjem broju slučajeva, dvaput. Jedina dva zanimanja koja se pojavljuju više puta jesu konobar (4 poslodavca) i ekonomist (3 poslodavca).

31

4.2.3. Zapošljavanje novih radnika

Poslodavce smo pitali jesu li u posljednjih godinu dana tražili radnike za zapošljavanje. Njih

37 (74 %) odgovorilo je potvrdno, dok je odgovor 13 poslodavaca (26 %) bio ne.

Grafikon 1. Zapošljavanje novih radnika u posljednjih godinu dana.

4.2.4. Poteškoće u zapošljavanju novih radnika

Poslodavce smo također pitali jesu li imali poteškoća s pronalaskom traženih radnika. Na ovo

je pitanje 38 poslodavaca (76 %) odgovorilo potvrdno, dok je odgovor 12 poslodavaca (24 %) bio ne.

Zanimljivo je podatke dobivene našom anketom usporediti s rezultatima dobivenima u Anketi poslodavaca koju svake dvije godine provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje [Dostupno na http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10054]. U posljednjem objavljenom izvješću iz 2017. godine (koje sadrži podatke za 2016. godinu), na pitanje o tome jesu li imali probleme pri zapošljavanju novih radnika 49 % poslodavaca odgovorilo je potvrdno. U samom izvještaju autori navode kako je to dvostruko više (odnosno za 20 postotnih bodova više) u odnosu na rezultate ranije ankete iz 2014. Rezultate isti autori tumače smanjenjem nezaposlenosti i, shodno tome, smanjenjem ponude radne snage koja je na raspolaganju poslodavcima za zapošljavanje te radnoj emigraciji (Ostojić 2017: 14).

Uzmemo li u obzir podatke iz Ankete poslodavaca za tri županije koje su bile u fokusu ovoga istraživanja, isti nam govore kako je u Karlovačkoj županiji tada bilo 53,2 % poslodavaca koji su iskazali probleme pri zapošljavanju, dok ih je u Zagrebačkoj županiji bilo 51,4 %, a u Gradu Zagrebu 50,4 % (Ostojić 2017: 16).

Iako su naši podaci dobiveni na znatno manjem i sasvim sigurno daleko manje reprezentativnom uzorku (50 ispitanika iz samo 3 županije u našem istraživanju naspram 8826 ispitanika iz svih županija Republike Hrvatske), velika razlika u udjelu poslodavaca koji su izjavili da su imali probleme pri zapošljavanju mogla bi se dijelom objasniti i time kako je u

0

5

10

15

20

25

30

35

40

DA NE

Jeste li u zadnjih godinu dana zapošljavali radnike

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10054

32

međuvremenu, od 2016. do 2018., barem u ove tri promatrane županije, došlo do daljnjeg pogoršanja situacije.

Grafikon 2. Postojanje poteškoća u pronalaženju novih radnika.

4.2.5. Najčešće poteškoće pri zapošljavanju novih radnika

Poslodavce smo pitali da procijene za koje zanimanje im je bilo najteže naći nove radnike, te

da nakon toga također procijene s kojim su se poteškoćama najčešće susretali u pronalaženju radnika toga zanimanja. Poslodavci su mogli birati između ponuđenih odgovora:

− nedostatak kandidata s prikladnim obrazovanjem,

− nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom,

− nedostatak kandidata s potrebnim stručnim znanjima ili vještinama,

− nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata,

− manjak prijava kandidata,

− nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću,

− nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama (komunikativnost, timski rad i sl.) te

− nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika.

Svaku od ovih potencijalnih poteškoća poslodavci su trebali procijeniti na skali Likertovog tipa s pet stupnjeva, pri čemu 1 označava najrjeđe prisutnu poteškoću, a 5 najčešće prisutnu poteškoću. Iz individualnih procjena poslodavaca izračunate su aritmetičke sredine procjena za svaku od ponuđenih poteškoća, koje su prikazane u grafikonu.

Vidljivo je da poslodavci najvišom prosječnom ocjenom, odnosno kao najčešće poteškoće s kojima su se susretali, procjenjuju: nedostatak radnog iskustva te nedostatak stručnih znanja prijavljenih kandidata. Zatim slijede manjak prijava, nedostatak kandidata s prikladnim obrazovanjem te nezainteresiranost i nemotiviranost kandidata.

Možemo, također primijetiti, da su prosječne procjene za sve ove ponuđene poteškoće prilično visoke, odnosno, na skali od 5 stupnjeva samo je jedna poteškoća (nedostatak

0

5

10

15

20

25

30

35

40

DA NE

Jeste li imali poteškoća s pronalaskom traženih radnika

33

kandidata s traženim znanjem stranog jezika) procijenjena prosječnom ocjenom manjom od 3. Većinu poteškoća poslodavci ocjenjuju stupnjem 4 ili više, što nam govori o tome kako poslodavci sve ove poteškoće, barem u zanimanju za koje im je bilo najteže naći radnike, procjenjuju kao dosta učestale.

Grafikon 3. Prosječne procjene učestalosti poteškoća pri zapošljavanju.

Rezultate na ovom pitanju ponovo možemo usporediti s rezultatima dobivenima Anketom

poslodavaca a koju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ovi podaci, međutim, nisu sasvim usporedivi iz dva razloga:

1. ponuđene opcije odgovora su se u našoj anketi i Anketi poslodavaca ponešto razlikovale, te

2. u našoj su anketi poslodavci trebali na skali Likertovog tipa procijeniti pojavnost svake od ponuđenih poteškoća, dok su u Anketi poslodavaca pitanja bila formulirana kao da/ne, odnosno, poslodavci su trebali odgovoriti jesu li se susretali s tom poteškoćom ili nisu. Ipak, možemo vidjeti da u oba slučaja postoje određene sličnosti.

3,94,2 4,2

3,94,1

3,13,3

2

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

Naznačite koje su bile najčešće poteškoće kod navedenog zanimanja za koje Vam je bilo najteže pronaći

radnike?

34

Grafikon 4. Poteškoće pri zapošljavanju novih radnika prema Anketi poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

[Izvor: Anketa poslodavaca 2017., ur. Jelena Ostojić, str. 18]

I u slučaju ankete Zavoda za zapošljavanje, poslodavci su najčešće kao poteškoće navodili

nedostatak kandidata s odgovarajućim obrazovanjem i/ili radnim iskustvom, ili pak motiviranost kandidata. Poslodavci su manje kao poteškoće isticali nedostatak kandidata koji bi bili voljni raditi za ponuđenu plaću ili koji imaju nezadovoljavajuće socijalne vještine ili znanje stranih jezika. Naši rezultati dodatno osvjetljavaju prisutnost poteškoća u traženju radnika budući da smo poslodavce pitali ne samo za nedostatak kandidata s potrebnim stručnim znanjima nego i za nedostatak kandidata s potrebnim obrazovanjem. Iako se čini razumljivim da završen odgovarajući obrazovni program podrazumijeva i odgovarajuća stručna znanja i vještine, u našem se slučaju pokazalo da su poslodavci u prosjeku nezadovoljniji nedostatkom stručnih znanja nego nedostatkom odgovarajućih obrazovnih programa.

4.2.6. Planirano zapošljavanje novih radnika u predstojećem razdoblju

Poslodavce smo pitali planiraju li zapošljavanje novih radnika na ugovor o radu u

predstojećem razdoblju, odnosno u narednih 6 do 12 mjeseci, kao i u naredne dvije godine. Svi poslodavci nisu odgovorili na ovo pitanje. 33 su poslodavca (72 %) izjavila da planiraju

zaposliti nove radnike u sljedećih 6 do 12 mjeseci, a 20 (74 %) ih je odgovorilo kako planira zaposliti nove radnike u sljedeće dvije godine. Nažalost, na prvo pitanje je 46 od 50 anketiranih poslodavaca dalo odgovor, dok je na drugo pitanje samo 27 od 50 anketiranih poslodavaca dalo odgovor, što ove rezultate čini teže usporedivima.

35

Grafikon 5. Planirano zapošljavanje novih radnika u predstojećem razdoblju.

4.2.7. Razlozi za zapošljavanje novih radnika

Poslodavce smo pitali da, ukoliko planiraju zaposliti nove radnike, procijene koji bi ih

razlozi zapošljavanja u tome vodili. Poslodavci su mogli birati između ponuđenih odgovora:

− manjak radnika za postojeće poslovanje,

− planirano povećanje poslovanja,

− planirane veće investicije ili

− otkaz nekome od postojećih radnika. Poslodavci su trebali na skali Likertovog tipa s pet stupnjeva procijeniti koliko je svaki od ovih

razloga učestao u njihovim odlukama o novom zapošljavanju, pri čemu 1 označava najrjeđi razlog, a 5 označava najčešći razlog. Rezultati su grafički prikazani u nastavku.

Grafikon 6. Razlozi za zapošljavanje novih radnika.

33

13

20

7

0

5

10

15

20

25

30

35

DA NE

Planirate li zapošljavanje radnika na temelju ugovora o radu

u sljedećih 6-12 mj u naredne 2 godine

44,2

3,3

1,6

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

Manjak radnika zapostojeće poslovanje

Planirano povećanjeposlova

Planirane većeinvesticije

Otkaz nekome odpostojećih radnika

Razlozi zbog kojih najčešće tražite nove zaposlenike

36

Možemo vidjeti da poslodavci kao najčešći razlog spominju planirano povećanje poslovanja, a odmah nakon toga manjak radnika za postojeće poslovanje. Daleko najrjeđi razlog je planirano davanje otkaza nekome od postojećih radnika.

4.2.8. Period godine u kojem se najčešće provode nova zapošljavanja

Sljedeće se pitanje odnosilo na period godine u kojem poslodavci najčešće provode nova

zapošljavanja, odnosno, pitali smo ih da odaberu u kojem je kvartalu zapošljavanje najčešće. Poslodavci su, također mogli odabrati odgovor „Zapošljavanje se provodi bez obzira na period u godini“. Iz rezultata prikazanih na grafikonu vidljivo je kako je daleko najčešći odgovor bio upravo odgovor o zapošljavanju u svakom dobu godine. Tek manji dio poslodavaca preferira zapošljavanje prema određenom kvartalu.

Grafikon 7. Period godine u kojem su najčešća nova zapošljavanja.

Kriteriji za zapošljavanje radnika Poslodavce smo pitali koliko im je svaki od navedenih kriterija važan kod kandidata prilikom

zapošljavanja radnika:

− motiviranost kandidata,

− adekvatno obrazovanje,

− prethodno radno iskustvo u zanimanju,

− osobine ličnost (komunikativnost, vedrina, savjesnost, odgovornost i sl.),

− dodatne vještine (dodatni tečajevi; interpersonalne vještine, upravljanje vremenom, sposobnost delegiranja zadataka i sl.),

− praćenje novih trendova u zanimanju te

− kvaliteta životopisa i navedenih informacija.

14 3 2

39

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal Bez obzira

U kojem periodu godine najčešće provodite zapošljavanje radnika

37

Svaki od kriterija poslodavci su procijenili na skali Likertovog tipa s pet razina, pri čemu 1 označava najmanje važno, a 5 iznimno važno. Prosječne procjene prikazane su u grafikonu u nastavku. Primjećujemo da među ponuđenim kriterijima odskače motiviranost kandidata, s prosječnom procjenom koja je blizu maksimalne moguće, nakon čega slijede osobine ličnosti i obrazovanje, dok su preostali kriteriji procijenjeni relativno slično. Ponovo nije bilo nijedne prosječne procjene manje od 3, što bi sugeriralo kako poslodavci svim ovim kriterijima pridaju srednju do visoku važnost.

Grafikon 8. Prosječne procjene važnosti kriterija za zapošljavanje.

4.2.9. Što poslodavci nude svojim zaposlenicima

Tražili smo od poslodavaca da navedu što od ponuđenih benefita nude svojim potencijalnim

zaposlenicima:

− redovitu plaću,

− prijavu radnika u skladu s propisima,

− osiguravanje prehrane ili obroka za vrijeme rada,

− nematerijalne nagrade (npr. teambuilding, interna druženja, priznanja najboljim radnicima i radnicama i sl.),

− kvalitetne odnose na radnom mjestu,

− jasno opisane poslove i očekivanja od radnika,

− mogućnost učenja na radnom mjestu,

− mogućnost eksperimentiranja,

− rad s naprednim tehnologijama,

− dobra lokaciju odnosno pozicija i

− mogućnost napredovanja.

4,8

3,8 3,6

4,2

33,4

3

0

1

2

3

4

5

6

Ocijenite važnost sljedećih kriterija prilikom zapošljavanja radnika

38

Odgovori poslodavaca grafički su prikazani u nastavku.

Grafikon 9. Uvjeti i pogodnosti koje poslodavci nude svojim radnicima.

Iz grafikona je vidljivo da su poslodavci u najvećem broju slučajeva odgovorili kako nude

redovitu plaću i prijavu radnika prema propisima, što je i razumljivo, budući da se radi o elementima koji spadaju u zakonsku obavezu poslodavca. Uz to poslodavci navode da nude kvalitetne odnose na radnom mjestu, mogućnost učenja te jasno opisane poslove i očekivanja. Najmanje su zastupljeni odgovori rad s naprednim tehnologijama i osiguranje prehrane odnosno obroka za vrijeme rada.

4.2.10. Korisnost različitih kanala regrutacije zaposlenika

Jedno se od pitanja odnosilo i na korištenje različitih kanala za regrutaciju novih zaposlenika.

Poslodavcima smo ponudili popis s 13 različitih mogućih kanala regrutacije i zamolili ih da, ukoliko su koristili neki od navedenih kanala regrutacije novih zaposlenika, procijene koliko su im ti kanali bili korisni. Procjene su ponovo davali na skali Likertovog tipa s pet stupnjeva, pri čemu 1 znači „uopće nije korisno“, a 5 znači „izuzetno je korisno“.

Poslodavci su birali između ponuđenih odgovora:

− web stranice tvrtke

− tiskani mediji (npr. dnevne novine)

− specijalizirane web stranice (npr. MojPosao i sl.)

− društvene mreže

− interna baza postojećih zaposlenika

− interna baza zaprimljenih (otvorenih) molbi i životopisa

43 44

14

21

39

30

36

1820

22

3 2

32

25

7

16

10

2826

24

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Što od navedenog nudite potencijalnim zaposlenicima?

DA NE

39

− preporuke prijatelja i poznanika

− skupovi studenata (npr. Career Day)

− suradnja sa studentskim organizacijama

− suradnja s poslovnim i ugostiteljskim školama

− suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

− projekti stipendiranja učenika ili studenata za vrijeme njihovog školovanja te njihovo zapošljavanje nakon završetka srednje škole ili fakulteta

Executive search agencije u regrutiranju kandidata za pozicije višeg menadžmenta. Odgovori su poslodavaca prikazani u grafikonu u nastavku.

Grafikon 10. Prosječne procjene korisnosti kanala za regrutaciju radnika.

Iz odgovora poslodavaca vidimo da kao najkorisniji kanal regrutacije odskaču preporuke

prijatelja i poznanika, a zatim slijede specijalizirane stranice, baza molbi i životopisa te društvene mreže. Kao najmanje korisne poslodavci procjenjuju suradnju sa srednjim školama, tiskane medije te skupove studenata.

I kod ovog pitanja možemo povući određenu paralelu s rezultatima dobivenima u Anketi poslodavaca koju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje 2016. godine.

2,7

1,8

3,5

3

2,6

3,2

4,1

1,9

2,2

1,7

2,72,5

2,7

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

Korisnost različitih kanala regrutacije zaposlenika

Skup1 Skup2

40

Grafikon 11. Načini traženja novih radnika prema Anketi poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

[Izvor: Anketa poslodavaca 2017., ur. Jelena Ostojić, str. 14] Međutim, treba imati na umu da je pitanje u Anketi HZZ-a nešto drugačije formulirano. Od

poslodavaca se tražilo da navedu na koje su sve načine tražili radnike za zapošljavanje. U anketi koja je provedena na ovom projektu pak poslodavce se pitalo da procijene korisnost (uspješnost) svih kanala koje su koristili za traženje novih zaposlenika. Do određene mjere nam ova dva pitanja ukazuju na istu pojavu: vjerojatnije je da će poslodavci češće koristiti one kanale regrutacije za koje smatraju da su im korisni.

No, to ne mora uvijek biti slučaj. Korištenje nekih kanala regrutacije (primjerice oglašavanje u medijima ili preko specijaliziranih agencija za posredovanje u zapošljavanju) iziskuje određeni trud, kao i određeni trošak, koji poslodavac vjerojatno neće biti sklon uložiti ukoliko ima malo vjere u uspjeh. S druge strane, neki su načini traženja radnika (poput oglašavanja na HZZ-u ili na društvenim mrežama) besplatni i zahtijevaju manje truda, pa će se poslodavci vjerojatno lakše odlučiti za njih čak i ako nisu osobito uvjereni u njihovu efikasnost. Stoga, ne možemo rezultate na ova dva pitanja doista usporediti, ali možemo primijetiti da su u Anketi poslodavaca najpopularniji navedeni načini regrutacije bili osobna poznanstva, oglašavanje na Internetu te vlastita baza životopisa, koji su i u našoj anketi bili ocijenjeni kao najkorisniji. Najuočljivija je razlika u korištenju usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U Anketi poslodavaca to je bio daleko najučestaliji odgovor, dok je u sklopu ovoga projekta taj kanal traženja novih radnika bio procijenjen kao relativno slabo učinkovit. No, uzevši u obzir da su usluge HZZ-a i dalje daleko najpoznatije, najdostupnije i besplatne, za očekivati je da ih je i dobar dio naših anketiranih poslodavaca u prošlosti koristio. Njihovi odgovori nam samo govore o tome kako ih ne svrstavaju među najkorisnije kanale regrutacije.

41

4.2.11. Važnost crta ličnosti kandidata pri zapošljavanju

Poslodavce smo također pitali da procijene koliko su navedene crte ličnosti potencijalnih

zaposlenika važne pri zapošljavanju. Među ponuđenim odgovorima odlučili smo se za petfaktorski model crta ličnosti, odnosno:

− ekstraverzija (druželjubivost, pričljivost)

− emocionalna stabilnost (stabilnost i mirnoća)

− savjesnost (discipliniranost i organiziranost)

− ugodnost (suosjećajnost i kooperativnost u odnosu s drugim ljudima)

− otvorenost iskustvima (traženje novih i uzbudljivih iskustava, znatiželja).

Važnost svake od ovih crta poslodavci su procjenjivali na skali Likertovog tipa s pet stupnjeva, pri čemu je 1 značilo „nije nimalo važno“, a 5 „izuzetno je važno“. Prosječne procjene poslodavaca prikazane su u nastavku.

Grafikon 12. Prosječne procjene važnosti crta ličnosti pri zapošljavanju.

Iz rezultata je vidljivo kako su poslodavci većinu ponuđenih crta ličnosti procijenili relativno

slično, s time da po važnosti odstupa savjesnost. Kao najmanje važnu poslodavci procjenjuju ekstraverziju. Preostale tri dimenzije procijenjene su relativno podjednako, s time da i ovdje valja primijetiti kako su sve prosječne procjene prilično visoke.

3,7

4,3

4,7

4,24

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

Ekstraverzija Emocionalnastabilnost

Savjesnost Ugodnost Otvorenostiskustvima

Koliko su navedene crte ličnosti potencijalnih radnika važne

42

4.2.12. Važnost generičkih vještina kandidata pri zapošljavanju

U posljednjem pitanju u upitniku tražili smo od poslodavaca da procijene koliko su navedene

generičke vještine i sposobnosti potencijalnih radnika važne pri zapošljavanju. Generičkim vještinama i sposobnostima (drugi naziv za to su još i transverzalne vještine) nazivaju se vještine koje su potrebne i mogu se koristiti u više različitih poslova i područja života, odnosno, nisu specifične za neko određeno radno mjesto nego se u manjoj ili većoj mjeri koriste na raznim radnim mjestima. Poslodavcima je bio ponuđen popis s 20 različitih vještina i sposobnosti:

− ljubaznost,

− brzina rada,

− samostalnost,

− komunikativnost,

− spremnost na učenje,

− znanje stranih jezika,

− organizacijske vještine i delegiranje zadataka,

− planiranje vremena,

− ekonomičnost u radu (racionalno korištenje resursa i/ili energije),

− snalažljivost,

− strpljivost,

− urednost,

− prodajne vještine,

− vještine rješavanja konflikata,

− nošenje sa stresom i pritiskom,

− sposobnost obavljanja više zadataka istodobno (multitasking),

− kreativnost i inovativnost u radu,

− vještine rada u timu,

− poduzetnost u radu te

− poznavanje rada na računalu. Grafikon 13. Prosječne procjene važnosti generičkih vještina pri zapošljavanju.

4,2 4,4 4,5

4,2 4,4

33,5

3,84,1

4,5 4,4 4,5

3,33,8

4,33,8 4

4,3 4,13,7

00,5

11,5

22,5

33,5

44,5

5

Koliko su navedene generičke vještine važne pri zapošljavanju

43

Poslodavci su ovih 20 generičkih vještina i sposobnosti ponovo procjenjivali na skali Likertovog tipa s pet stupnjeva, pri čemu je 1 značilo da nije uopće važno, a 5 da je izuzetno važno.

Iz rezultata na grafikonu vidljivo je da su poslodavci kao tri najvažnije, s jednakom prosječnom ocjenom, ocijenili samostalnost, snalažljivost i urednost. Najniže su ocjene dodijelili poznavanju stranih jezika, prodajnim vještinama i organizacijskim vještinama, no i njihove prosječne procjene su 3 ili više. Vjerojatno ovakav izbor najvažnijih i najmanje važnih kompetencija reflektira djelatnosti kojima se pretežito bave poslodavci koji su sudjelovali u anketi, odnosno radna mjesta na kojima poznavanje stranih jezika ili prodajne vještine nisu od najveće važnosti.

No, ponovo moramo pripomenuti kako su općenito uzevši sve procjene poslodavaca zapravo izrazito visoke, u najvećem broju čestica te ocjene iznose 4 ili više. To bi nam moglo sugerirati da su naši sudionici bili pomalo nediskriminatorni u svojim odgovorima. Iako im je bio ponuđen popis od čak 20 različitih vještina i sposobnosti, poslodavci pokazuju tendenciju davanja sličnih odgovora kao da im je sve podjednako važno.

Jasno je da bi u nekom idealnom slučaju savršeni zaposlenik zaista posjedovao razvijene sve ove vještine, ali u realnim okolnostima prilikom zapošljavanja može se očekivati kako će poslodavac odrediti svoje prioritete. Ovdje nam se čini da su ili poslodavci većinom sve ponuđene odgovore procjenjivali slično, ili su pak unutar njihovih procjena postojale neke razlike, ali su se one na skupnoj razini poništile.

Same frekvencije odgovora pokazuju da je najveći broj poslodavaca na svim ponuđenim odgovorima davao najčešće procjene 4 ili 5, tako da iz toga proizlazi kako se poslodavci vjerojatno nisu mogli odlučiti između važnosti pojedinih ponuđenih generičkih vještina i sposobnosti.

44

5. Sastanci s poslodavcima U ovoj fazi projekta održani su sastanci s predstavnicima poslodavaca iz Karlovačke županije,

Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ukupno je održano 8 takvih fokusnih grupa kojima su prisustvovala 34 predstavnika različitih poslodavaca. Sudionicima smo postavljali pitanja o njihovim iskustvima s traženjem i zapošljavanjem novih radnika. U nastavku donosimo zaključke donesene na temelju njihovih odgovora kao i odabrane primjere odgovora poslodavaca koji ilustriraju te zaključke. 1. Ako ste u posljednjih godinu dana tražili nove radnike radi zapošljavanja, jeste li uspjeli zaposliti dovoljan broj radnika? Ako niste, molimo objasnite zašto i u kojim zanimanjima.

Poslodavci s kojima smo razgovarali uglavnom su se slagali da nailaze na probleme kad žele pronaći nove radnike. Pri tome je riječ o traženju radnika različitih zanimanja. Ne, tražili smo i nismo uspjeli nikoga naći. Ne mogu naći ni pomoćne radnike. Istaknuli su da im je osobito teško pronaći stručne i pouzdane radnike. Imam problem s traženjem stručnih ljudi. Teško je naći čovjeka kojemu bi osoba vjerovala. U nekoliko navrata su spominjali i kako su zbog takve situacije bili prisiljeni sniziti kriterije prilikom zapošljavanja. Nismo se uspjeli pokriti. Tražimo stalno. Javi nam se mali broj ljudi, pa ih zaposlimo. I onda kroz mjesec dana se vidi kakav je tko radnik. Tko hoće raditi, radi. U pravilu je na tri takva jedan dobar. Ali kako nema radnika, onda sve zadržimo koliko možemo. Odnosno, spomenuli su da je glavni kriterij pri zapošljavanju postala nečija dostupnost i volja za rad. Tražili smo bravare, tokare, metalsku struku, a na kraju smo zaposlili konobare, prodavače, turističke menadžere – sve koji su htjeli raditi. Nekoliko poslodavaca je navelo kako kontinuirano traže nove radnike. Fluktuacija radnika je velika. I stalno trebamo ljude. I zato što odlaze i jer se posao povećava. (...) A spremni smo zaposliti bilo koga, platiti edukaciju ... Prošle godine smo uspjeli zaposliti nešto ljudi, a ove godine vrlo malo, imamo kontinuirano raspisan oglas. Često spominjana zanimanja u kojima je najizraženiji nedostatak kadra su primjerice vozači, CNC operateri, strojari, skladištari, viličari, bravari i zavarivači. Rezultati su dakako uvjetovani djelatnostima kojima se intervjuirani poslodavci bave. 2. Koje kanale za traženje zaposlenika koristite (HZZ, oglasi u novinama i na Internetu, preporuke itd.). Koji kanali su Vam najviše koristili? S kojima imate loša iskustva?

Iskustva su poslodavaca ponešto različita. Neki smatraju kako je objavljivanje oglasa pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje standardna praksa. Uvijek smo do sada, u zadnje 2-3 godine, tražili na HZZ-u. I zadnji put smo oglasili, jer nam je hitno trebala osoba, i na portalu Moj Posao i na radiju. Učinak je otprilike isti. S druge strane, neki smatraju kako od toga nema nikakve koristi.

45

Tražili smo rukovatelje viličara. Nitko nam se nije javio preko oglasa na HZZ-u, a nudimo i edukaciju koju naša firma plaća. Nismo sigurni da nezaposleni više postoje. Naš oglas na HZZ-u sad evo stoji 4 mjeseca i nitko se nije javio. Drugi najpopularniji servis čini se portal MojPosao. Jednom mjesečno objavljujemo na MojPosao. (...) Najefikasniji nam je do sada bio MojPosao i preporuke, kad netko nekoga zna. Međutim, pojedini poslodavci smatraju kako ni ovaj kanal nije od koristi. Plaćamo a nismo našli radnike. Neki su poslodavci pokušavali i s društvenim mrežama, s različitim uspjehom. Ja sam uspio zaposliti jednog čovjeka preko Facebooka. Ja nemam Facebook, ali mi je netko rekao da tamo probam. I sad radi za mene. Inače sam prije probao tražiti drugačije, i ljude bez zanimanja, ali nikoga nisam našao. Probali smo s Facebookom, neplaćeni oglasi, ali nismo baš imali dobar uspjeh. Ono u čemu se čini da se većina intervjuiranih poslodavaca slaže jest da je sve važnije pronaći nove radnike pomoću preporuka i osobnih poznanstava. Facebook i preporuke. Najviše preporuke. Preporuke su jako bitne pri pronalasku radnika. Ne dajem oglase, baziram se na usmenoj predaji. Računamo više sada na preporuke skladištara samih. Pitamo ih da nam dovedu nekoga, da sami sebi smanje posao tj. broj prekovremenih. Preporuke, da. Kad god objavimo natječaj, mi kažemo svima, da ako imaju nekoga neka ga dovedu. Neki radnici su se i sami raspitivali i na taj način su zaposleni. S agencijama za zapošljavanje poslodavci nisu dosad imali iskustava, iako neki razmišljaju o njima. 3. Jeste li tražili podršku od npr. HZZ-a, općina, škola (stipendije) i sl., u procesu traženja novih radnika? Ako jeste, opišite kakvu podršku ste tražili i dobili, te jeste li zadovoljni.

Poslodavci s kojima smo razgovarali većinom navode kako su tražili podršku HZZ-a u traženju novih zaposlenika, no često su tom suradnjom nezadovoljni. Pojedini poslodavci navode: Da, tražili smo suradnju s HZZ-om. Objavljujemo na HZZ-u oglase, ali sad nam se ljudi ne javljaju. Surađivali smo s HZZ-om, imamo dobro uspostavljen odnos sa zaposlenicima, ali nismo pronašli nikoga iako je riječ o ne zahtjevnom poslu koji ostavlja mogućnost za dodatnim izvorima zarade … Suradnja sa školama je znatno manje zastupljena. Nismo uspostavljali kontakte sa školama da nam učenici dolaze na praksu nego su se pojedini učenici javili nama da su zainteresirani. Potrebni su određeni uvjeti da ostvarimo suradnju sa školama. U posljednje 2 godine je jako teško, uglavnom se traže radnici za pripremu robe i viličaristi. S visokokvalificiranom radnom snagom nema problema, surađujemo s fakultetima. Najveći problem je naći radnike. Odaziv radnika je slab. O školama smo razmišljali, ali nismo još nigdje predali zahtjeve. Općina nema nikakvih programa. Ne znam ni u koje škole bih trebala predati zahtjev za praktikante. Nije bilo suradnje sa školama iako sam pitala da škola pošalje nekoga na praksu. Imali smo jednog praktikanta iz ugostiteljstva i taj je ostao raditi.

46

Nekoliko poslodavaca je kao važan problem u suradnji s obrazovnim institucijama naveo nedostatak odgovarajućih programa u blizini njihove tvrtke, što onda dolazak učenika na praksu i kasniji rad čini teže ostvarivim, osobito ako je prometna povezanost naselja i njihovih pogona neadekvatna. Škole i to – opet je problem prijevoz tj. prometna povezanost. Nekome iz zapadnog dijela Zagreba treba sat i pol da stigne do nas kombinirajući autobus, vlak, hodanje. Ljudi iz grada nisu na to navikli. Koja je škola ili faks tu nama blizu pa da surađujemo? Zar će student iz Zagreba dolaziti k nama? Nema škole u blizini. Predložila sam direktoru stipendiranje, ali nema takvih škola u blizini. U Zaprešiću nema, onda sam prešla u Zagreb. Nismo ništa još dogovorili. Manji broj poslodavaca navodi kako nisu ni pokušavali uspostaviti suradnju s obrazovnim institucijama ili HZZ-om. Ne, nisam tržio podršku pri pronalasku radnika. Nismo ostvarili neku veću i značajniju suradnju pri traženju zaposlenika. Oslanjajmo se na preporuke. Postoje i neki pozitivni primjeri ostvarene suradnje. Mene su pitali roditelji jednog djeteta. Onda je u firmu došao i njegov profesor da vidi tko smo, što radimo i onda je dječak došao na praksu. Imamo ugovor za praksu s Veleučilištem. Znaju doći na praksu i onda ostanu. Održavamo praksu sa Školom za cestovni promet, učenici odrađuju praksu. 4. Jeste li koristili potpore (financijske ili stručne), sudjelovali u programima ili projektima koji Vam dopuštaju traženje i zapošljavanje novih radnika? Ako da, kakva su vam iskustva?

Iskustva su poslodavaca s korištenjem programa, projekata ili potpora raznovrsna. Neki se poslodavci žale na administraciju i birokraciju koja prati odobravanje pojedinih mjera potpora za zapošljavanje. Koristili smo samo ono što ide automatski, npr. prvo zaposlenje. Gdje se trebalo za nešto prijavljivati i čekati, to nismo radili jer je previše dokumentacije. Dio poslodavaca je navodio pozitivna iskustva. Sad smo baš potpisali ugovor za mjeru pripravnika. Imamo sad jednog studenta koji završava strojarstvo. Sudjelujemo na sajmovima, danima karijera i tako. Dio poslodavaca kaže kako nisu ni pokušali sudjelovati u programima ili projektima koji im omogućuju zapošljavanje novih zaposlenika. Nismo još. Direktor nije htio. Nikad ne znate hoće li čovjek moći raditi. Desilo mi se prošle godine da je čovjek odradio 2 sata i rekao doviđenja. Imali smo pripravništvo. Ne, nismo koristili nikakve potpore poput HZZ-a. Posljednje zaposlena osoba je starija od 30 g. i za nju nisu dobivene nikakve potpore. Koristili smo neke općinske poticaje za poslovanje. 5. Planirate li zapošljavanje novih radnika u sljedećih 6 do 12 mjeseci? Planirate li zapošljavanje u sljedeće dvije godine? Iz kojih razloga? Gotovo se svi poslodavci slažu da im u predstojećem razdoblju treba još radnika različitih profila. Da, trenutne potrebe nisu zadovoljene i trebamo radnike odmah danas popodne. Kao najčešći razlog za novo zapošljavanje poslodavci spominju proširenje poslovanja. Dobili smo projekt.

47

Trebala bih otvoriti još jednu poslovnicu, ali nema adekvatne potpore, ne mogu pronaći dobru radnu snagu. Mi razmišljamo o proširenju. Mi sad imamo neke veće projekte i zato trebamo više radnika. Mi svake godine rastemo. Drugi najčešće razlog za novo zapošljavanje jest odlazak radnika koje je potrebno nadomjestiti. Da, prošla je kriza, posla ima, sad fali radnika. Mnogi koji su znali što rade su otišli. A ovi koji su ostali, ti su za, bez uvrede, ako žele raditi za neke pomoćne poslove. Da, zbog proširenja posla, a i nešto je ljudi otišlo. 6. Koji kriteriji su vam važni prilikom zapošljavanja radnika? Činite li razliku kod kandidata kad vidite da su završili neku školu (fakultet) ili ako su završili tečaj (program) osposobljavanja?

Poslodavci su se uglavnom složili s tvrdnjom da su želje jedno, a mogućnosti drugo, te da su u nedostatku kvalitetne radne snage prisiljeni sniziti kriterije za zapošljavanje na pojedinim radnim mjestima. Tako im je glavni kriterij za zapošljavanje postala motivacija radnika za posao. Ne može ovaj priučeni nikad biti kao netko čiji je to posao. Ali sad kad nema radnika, važno je da hoće raditi. Naučit će lako na poslu, malo će gledat, drugi će mu pokazivati. Nama sada nije važno ima li osoba kvalifikaciju ili ne, iskustvo ili ne. Mi smo kao firma spremni platiti edukaciju, dati ljudima poštenu plaću. Nije važno je li uopće završio školu ili ne, samo da hoće raditi. Barem malo iskustva i završena škola. To su prednosti. Kad toga nema, onda uzmemo sve koje nađemo pa ih učimo raditi. Da budu odgovorni, marljivi i da žele raditi – to je glavno. U određenim je slučajevima minimalna kvalifikacija nužna zbog prirode posla. Važno nam je da ima potvrdu, vozačku, da je vozač. Bez toga ne možemo. No, dobar broj poslodavaca ističe da je bitno da radnik ima osnovni minimum obrazovanja jer će sve ostalo naučiti na poslu. Naravno da je važno da ima kvalifikaciju, ali sada mi je bitno da ima minimume. Kad je riječ o razlikama između formalnog obrazovanja i tečajeva ili prekvalifikacija, poslodavci koji su se dotakli ove teme uglavnom navode kako im ta razlika nije važna. Sad nam nije ništa bitno. Više ovisi o čovjeku. Sad smo primili čovjeka koji je završio trgovačku školu. Kod nas je sada već mjesec dana. Primili bismo i one koji taj posao nikad nisu radili. Ne pravim razliku između završene škole i prekvalifikacije. Bitno je da radnik ima osnovno obrazovanje i dobre radne sposobnosti, osnove korištenja računala. Neki, štoviše, tvrde da je kvalifikacija sasvim nebitna. Kvalifikacija nije važna. Sve se može naučiti. 7. Može li obrazovanje i u kojoj mjeri pripremiti učenike za buduće radno mjesto? Kakvo je Vaše iskustvo sa zaposlenicima koji su tek završili školu? Postoji li razlika s obzirom na njihovo zanimanje?

Intervjuirani su poslodavci bili dosta skeptični u pogledu znanja i vještina s kojima učenici napuštaju školu i izlaze na tržište rada. Ja znam da oni uče u školi svašta. Ali oni kao da sve zaborave kad izađu iz škole. Obrazovni sustav nam je totalna katastrofa. Ja se sjećam kad sam ja izašao iz škole. Izašao sam van a da ništa nisam znao.

48

Moram puno u njega ulagati da nešto nauči. Škole, nažalost, ne pripremaju radnika za tržište. Meni treba do tri godine da ga naučim, da on postane stručan. A tu se u tom periodu događaju greške, reklamacije, firma trpi. S druge strane, poslodavci ističu osobnu odgovornost učenika i navode kako se nedostatak znanja i vještina uz rad i trud može nadoknaditi. Nema to veze sa školom. Vi tu djecu malo odgojite i oni nakon 3 godine postanu OK radnici. I ostanu. Treba malo strpljenja, samo morate proći taj prvi period kad dijete uči. Uspjeh ovisi o djetetu, ne ovisi o školi. OK, to se može popraviti, na tome se može raditi. Na kraju se nameće zaključak kako je i za posve nove radnike na tržištu rada presudan faktor motivacija, odnosno, želja da se posao nauči. 8. Kako biste opisali savršenog zaposlenika? Kakve karakteristike bi trebao imati savršen zaposlenik?

Poslodavci su na ovo pitanje dali različite odgovore, ovisno o kompetencijama koje su im potrebne za poslove u njihovim tvrtkama. U opisima svih poslodavaca moguće je zamijetiti da naglašavaju volju za radom i odgovornost. Savršeni zaposlenik bi trebao biti marljiv, pošten, odgovoran, ima dobar kućni odgoj. Ozbiljnost, pouzdanost, obraćanje pažnje na detalje, volja, marljivost. Treba imati volju za rad i da se čovjek može u njega pouzdati. To je najvažnije. I mora biti normalna osoba. Odgovornost je važna. Samostalnost, da žele raditi. Ne znam kako bih opisala. Savršeno bi bilo da ima srednju školu s tim kvalifikacijama. Da zna raditi, da želi raditi, da je odgovoran za onaj dio koji je odradio. Neki navode kako je potrebno vrijeme i trud da bi se stvorio idealan radnik. Dobar radnik mora voljeti svoj posao, za dobrog radnika je potrebno vrijeme, 5-6 godina. Bitno je raditi posao najbolje što možeš. Uvijek ima posla. Bitno je odabrati zanimanje prema djetetovim potrebama, usmjeriti ga prema onome što želi i za što je sposoban raditi. Potrebno je educirati i djecu i roditelje. 9. Koji su Vaši najveći izazovi u radu? S kojim ste se poteškoćama postojećih zaposlenika? Što im nedostaje? Jesu li ti elementi prisutni kod svih zaposlenika podjednako ili postoje razlike u određenim skupinama (mladi, stariji, iskusni, neiskusni itd.)?

Poslodavci su mahom iskazivali nezadovoljstvo mlađim radnicima. Ovi mladi vole da imaju samo tri radnje, važno im je samo 8-satno radno vrijeme. I onda puste mozak na pašu. Samo da nemaju nikakve odgovornosti, nego da još stignu na Facebook u nekom kutu. Mladi su malo zločestiji od starijih. Nezadovoljni su njihovom marljivošću i radnim navikama. Danas svi oni razmišljaju kad počinje radno vrijeme, kad je kraj. I ništa ih drugo ne zanima. Ne razmišljaju da bi trebalo još malo potegnuti. To govorim za ove mlade. Neki mladi ljudi, možda griješim, ali čini mi se da dok god imaju doma što jesti, da ih netko drugi obuče, plaća grijanje, režije – ne rade. To sve dolazi od kuće. Imaju bake, djedove, mame, tate koji rade za njih.

49

Mladi ljudi se srame raditi, tu su vam prisutne predrasude, mitovi o lagodnom životu i savršenom poslu. Čini se kako je dosta poslodavaca zadovoljnije starijim radnicima, pa i kad nisu idealni. Stari radnici, oni možda imaju nekih problema, malo alkohola ili nešto, ali su odlični majstori. Mladi mašu s diplomama, a ja ne znam kakav bih im posao dao, što oni znaju raditi. Stariji znaju raditi – to je razlika. Stari hoće više raditi. Kao ključan problem više je poslodavaca navelo nepostojanje intrinzične motivacije radnika za posao te nepostojanje lojalnosti tvrtci. Ljudi nemaju osjećaj pripadnosti prema poslu koji rade. Prema njemu radnici rade za drugoga, a ne za sebe koji je jako prisutan kod radnika i proteže se od samog početka zaposlenja. Radnici ne vide širu sliku o tome da ako firma bolje posluje znači da će on imati siguran ili možda bolje plaćen posao. Važna je privrženost prema firmi. Ne postoji više veza između poslodavca i radnika, nema lojalnosti. Važno je isključiti faktore poput plaće, nezadovoljstva i biti svjestan svoje pozicije i mjesta u firmi. Radnici su nezainteresirani za daljnje projekte u firmi, ne pitaju za daljnji tijek posla, spremni su doslovce čekati i čekati dok se ne pojavi drugi posao. Ponovo se ističe i problem pronalaska zainteresiranih radnika, radnika koji su spremni raditi i žele učiti o poslu. Neki poslodavci spominju i da su socijalna davanja dosta velika pa da ih se ljudi ne žele odreći i krenuti na posao, koji je često loše plaćen. Smatraju također i da dosta ljudi radi mimo ugovora (rad na crno). Evo, moj bivši radnik prima naknadu iz HZZ-a, radi na crno i to mu odgovara, zadovoljan je. S ovim je problemom povezana i prisutnost nelojalne konkurencije. Pun ih je oglasnik. I tamo se snalaze ti raspoloživi radnici. Tu se javlja i problem neplaćanja poreza, novac ne prolazi kroz banku, ne cirkulira i svi imaju koristi od toga. Poslodavcima je problem i velika i učestala fluktuacija radnika, odnosno, činjenica da im radnici ubrzo nakon što izuče posao odlaze iz tvrtke u potrazi za boljim prilikama, često u inozemstvo. Imali smo kemijskog tehnologa koji je bio godinu dana na stručnom osposobljavanju, uložili su u njega u vidu edukacija, primili je na posao i kad je naučilo sve o poslu otišao je. Firma mi stari i ja moram razmišljati o tome da dovedem nove radnike. Ali gdje da ih nađem? Najveći mi je problem stručnost ljudi i njihova starost. Kod radnika koji dođu iz škole pak, problem je što oni zapravo ništa ne znaju. Ja moram ulagati u njega, pa recimo tri godine, da on postane stručan. A on onda dođe i kaže 'Onaj mi nudi više, odoh ja.' I onda čovjek više ne želi to raditi. Jer taj čovjek ne razmišlja da je firma trpjela tri godine dok je on učio – reklamacije, pa greške, problemi, majstor koji je s njim radio da ga nauči. Mladi kadar najčešće odlazi. Bilo je, dakako, i poslodavaca koji su kazivali kako su zadovoljni radnicima, a za eventualne probleme drže odgovornima neke vanjske faktore. Evo, ja sam 95 % zadovoljan s radnicima. Nisu idealni, ali boljih trenutno nema. Međutim, sad se događa da nas radnici ucjenjuju. Kako radnika nema, mogu birati hoće li svoju plaću zaraditi kod mene ili kod nekoga drugoga. Zadovoljan sam sa 70 % radnika, korektni su, ne odlaze često na bolovanje, problem se odnosi na manji broj radnika. Imamo dobre ljude. Poslodavci, iako ističu motiviranost, lojalnost tvrtci i predanost poslu, prepoznaju i novac, odnosno visinu plaće, kao važan faktor za ostanak na poslu, odnosno kao glavni motiv za odlazak s posla.

50

Mi bismo sada trebali svim zaposlenicima dati više plaće tako da ostanu kod nas, a teško je i dalje naplatiti posao. To je taj veliki problem. Uglavnom odlaze van i to ne možemo spriječiti. Jedan nam sada odlazi u Norvešku. U Hrvatskoj se rijetko okreću drugim firmama, osim ako su u pitanju velike firme. Treba povećati cijenu, što hrvatsko tržište ne može izdržati. Blizina granice rezultira odljevom radnika. Prvi korak je uskladiti tržište sa susjednim, slovenskim. Plaće u proizvodnji bi trebale biti visoke. Trebat će sad jednostavno povisiti plaće, povisiti cijene usluga – u to se možemo okladiti da će doći. Jer smo u tržišnoj utakmici. 10. Mislite li da je potrebno uvoditi nove programe, projekte kao što je ovaj, da bi se osigurala kvaliteta zaposlenika?

Gotovo se svi poslodavci s kojima smo razgovarali slažu kako bi bilo dobro imati još ovakvih programa i projekata. Da, u redu je to. Potrebno je uvoditi nove programe iz koji se može ostvariti nešto dobro. Ovakvi projekti mogli bi pozitivno utjecali na atmosferu ovoga područja. Upravo to bi moglo prevagnuti da se netko tko se dvoumi baš sad odluči za prekvalifikaciju. Neki su poslodavci imali određene rezerve spram mogućeg učinka. Kako ćete vi uspjeti pronaći ljude ako mi nismo uspjeli? Projektom je moguće odgovoriti na trenutne potrebe tržišta, u roku od 3-4 mjeseca i njime nije moguće obuhvatiti sistemske probleme. Neki su poslodavci bili skeptični da su nezaposlene osobe voljne uključiti se u ovakve projekte. Jako mali postotak ljudi na HZZ-u je moguće uključiti u ovaj projekt koji se bazira na podacima od prije jedne i pol godine. Pojedini su poslodavci već pomalo obeshrabreni. Potrebno je, ali mislim da poslodavci, zbog ovog odaziva, nisu baš zainteresirani. Na kraju onda ne smijemo kukati.

51

6. Zaključna razmatranja Na temelju provedene analize tržišta rada iz više različitih perspektiva (uvid u statističke

podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti, online anketa s 50 ispitanika – poslodavaca s područja Karlovačke županije, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te organizacija 8 fokusnih grupa s predstavnicima poslodavaca iz te tri županije) možemo donijeti neke tentativne zaključke.

Prvo što se nameće kao zaključak jest određen nesklad između statističkih pokazatelja o nezaposlenosti i subjektivnog dojma poslodavaca koji traže radnike. Naime, iako je pregledom podataka o zapošljavanju i registriranoj nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljivo kako u posljednje tri godine bilježimo istodobno pad broja nezaposlenih i blagi porast zapošljavanja, i dalje u gotovo svim skupinama zanimanja ponuda radne snage (odnosno broj evidentiranih nezaposlenih osoba koje je moguće zaposliti) nadmašuje potražnju (odnosno broj oglašenih slobodnih radnih mjesta).

To vrijedi kako za ukupne podatke za Republiku Hrvatsku, tako i za promatrane tri županije na koje smo se fokusirali u ovom istraživanju. To bi sugeriralo kako raspoložive radne snage općenito uzevši ima, uz nekoliko rijetkih iznimaka zanimanja koja je prema ovim podacima moguće identificirati kao deficitarna. No, s druge strane, odgovori poslodavaca koji su sudjelovali u ovom istraživanju sugeriraju kako većina njih ima problema s traženjem i zapošljavanjem novih radnika. To se pokazalo u našem online istraživanju, a osobito je do izražaja došlo u odgovorima koje su davali sudionici fokusnih grupa, koji su mahom govorili o nedostatku slobodne radne snage. Usporedivši rezultate našeg istraživanja s rezultatima Ankete poslodavaca, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koja ima daleko veći doseg, možemo zaključiti kako se poslodavci u oba istraživanja većinom slažu u generalnoj ocjeni svojih problema pri zapošljavanju, s tom razlikom da se čini kako su kod poslodavaca koji su sudjelovali u našem istraživanju, barem prema njihovoj procjeni, ti problemi izraženiji.

Drugim riječima, iz podataka u statistikama, radne snage u Hrvatskoj bi trebalo biti dovoljno da pokrije većinu trenutnih potreba. No, ako pitamo poslodavce, njihov je dojam kako vlada nestašica radne snage. Razlozi zbog kojih dolazi do ove diskrepancije nesumnjivo su kompleksni i traže sveobuhvatniju, dubinsku analizu, koja premašuje doseg ovog istraživanja, no možemo zaključiti kako ovaj problem postoji i čini se kako s vremenom postaje sve izraženiji.

Drugi problem na koji su nam ukazivali poslodavci u istraživanju jest nedostatak stručnog kadra, odnosno, nezadovoljstvo stručnim znanjima i vještinama s kojima ljudi po završetku obrazovanja dolaze na tržište rada. Ovdje, naravno, moramo uzeti u obzir skupine zanimanja na koja smo se usmjerili i djelatnosti kojima se bave poslodavci koji su sudjelovali u ovom istraživanju. U projektu je naglasak bio na deficitarnim obrtničkim zanimanjima navedenima u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije, te poslodavcima koji učestalo zapošljavaju radnike tih zanimanja. To su mahom zanimanja koja, općenito uzevši, vjerojatno nisu percipirana kao osobito prestižna i visoko dohodovna. U našim su fokusnim grupama sudionici često govorili kako uočavaju nedostatak motivacije kod mladih radnika, a osobito kod učenika i praktikanata. Neki poslodavci su i izrijekom navodili kako im se čini kako bi mladi ljudi radije radili kakav uredski posao, koji doživljavaju kao lakši i bolje plaćen, nego radili u proizvodnji, na strojevima i slično. Ne možemo, naravno, tvrditi da je ovaj subjektivni dojam nekolicine poslodavaca koji su sudjelovali u našem istraživanju zaista i točan, no daje nam razloga zapitati se kakva je motivacija učenika koji ulaze u školovanje u ovakvim strukama.

52

Upisuju li oni te smjerove zato što to zaista i žele raditi, ili iz nekih drugih razloga? Nemotivirani učenici će i uz najbolji obrazovni sustav teško postati stručni u svojoj profesiji.

Treća pojava na koju su poslodavci ukazivali jest njihovo nezadovoljstvo suradnjom s institucijama koje bi im mogle pomoći u nalaženju zaposlenika. U prvom redu to se odnosi na posrednike u zapošljavanju (prvenstveno Hrvatski zavod za zapošljavanje, a nakon toga ostale tvrtke i ustanove). Sukus ovog problema odnosi se zapravo na ono što smo ranije spomenuli – percipirani nedostatak kvalificirane radne snage. Poslodavci od posrednika očekuju da ih povežu s raspoloživim radnicima, no ukoliko raspoloživih radnika iz bilo kojeg razloga nedostaje, posrednici u zapošljavanju su zapravo dosta nemoćni.

Odgovori poslodavaca su nam ukazali na izostanak suradnje s obrazovnim institucijama, koja bi, barem u teoriji, mogla pomoći da zajednički "odgoje" nove generacije kvalitetnih radnika. Kao razloge izostanka takve suradnje poslodavci su loše obrazovne programe, nezainteresiranost učenika, nezainteresiranost škola, nepostojanje odgovarajućih škola u blizini njihovih tvrtki ili su pak smatrali kako im je takvo što prekomplicirano ili neisplativo. Opet, ne ulazeći u to koliko su naši sudionici u pravu ili u krivu kad iznose svoje dojmove o mogućoj suradnji s obrazovnim institucijama, sama činjenica da je u našem uzorku manjina njih uopće pokušala uspostaviti neku suradnju govori kako ovdje postoji određeni prostor za napredak. Čini nam se kako bi projektima koji bi ciljali na to da se uspostavi bolja suradnja poslodavaca i obrazovnih institucija te efikasnija praksa u okviru nastave mogli pomoći tome da se istodobno zadovolje potrebe poslodavaca a i učenicima zornije prikaže kako izgleda posao za koji se školuju i možda sama struka učini atraktivnijom.

Na kraju, poslodavci su učestalo ukazivali na odljev radnika. Poslodavci koji su sudjelovali u ovom istraživanju (osobito je to bilo vidljivo u fokusnim grupama) susreli su s velikom fluktuacijom radnika. Stoga su se često tužili da im radnici koji izuče posao nakon kratkog vremena odlaze u druge tvrtke koje nude bolje uvjete. Sudionici kažu kako se uglavnom radi o stranim tvrtkama ili odlasku u inozemstvo, te da su to uvjeti kojima oni sami ne mogu konkurirati. Jasno je da u okviru ovog projekta ne možemo nuditi nikakva rješenja koja bi rješavala neka makroekonomska pitanja platežne moći Republike Hrvatske u odnosu na druge zemlje, no projekti kojima bi se radilo na boljem povezivanju poslodavaca, obrazovnih institucija i lokalne zajednice nude prostor i za rad na izgradnji boljih odnosa između poslodavaca i radnika te samim time i povećanju lojalnosti zaposlenika.

53

7. Popis izvora

1. Hrvatski zavod za zapošljavanje (2018). Statistika on-line. [https://statistika.hzz.hr/] 2. MojPosao (2018). Tržište rada u 2017.: 34% više oglasa, najviše za turizam.

[https://www.moj-posao.net/Vijest/77505/Trziste-rada-u-2017-34-vise-oglasa-najvise-

za-turizam/55/] 3. Ostojić, J. (ur.) (2017). Anketa poslodavaca 2017. Zagreb: Hrvatski zavod za

zapošljavanje. [http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Anketa_poslodavaca_2017_HZZ.pdf]

4. Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije (2014). Strategija razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije za razdoblje 2014. - 2020. [http://zacorda.hr/wp-content/uploads/2017/06/STRATEGIJA_RAZVOJA_LJUDSKIH_POTENCIJALA_Zg._%C5%B

Eup__2014_2020_0407-final1.pdf]




http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Anketa_poslodavaca_2017_HZZ.pdf

http://zacorda.hr/wp-content/uploads/2017/06/STRATEGIJA_RAZVOJA_LJUDSKIH_POTENCIJALA_Zg._%C5%BEup__2014_2020_0407-final1.pdf



54

Kontakt podaci EDUKA – Centar lokalnog razvoja Karlovačka cesta 28E Klinča Sela www.eduka.hr [email protected] tel: 01 6288 319 Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr

http://www.eduka.hr/

mailto:[email protected]

http://www.strukturnifondovi.hr/

55

Documents

JOB College SAVA...analiza ponude i potražnje poslova za posljednje tri godine po skupinama zanimanja (prema NKZ-10 klasifikaciji) kako bi se izračunao omjer broja nezaposlenih i