Embed Size (px)
Citation preview
-.,:.-
..-
'-....~.....~
-.'.h......._._..._...
~~v<
:N<
:g.....:;;::::::
~_.-
--- -
-"
.f,.
..
r---
----
----
.--.
--..-
--
Ii1
mIH
h~~
H~:
~«f~
~~;
-;to
2V'"
~~~
~:i
~
f~~l
'~
~' .'~'
J~~
~.~
.~.
eJ?-
~..
~.
<;
IlO
!).;
:C
}o"7
"Ct
fr,;
-'o=
"<
,o-
==
_C
:..:
--'
<'-
-:
"
g.>
fJ-'
c)('J
....,
f>
:')
.8-
-=::.
.-.
..'z
r:-
'- >
-.'..
...:
--.,
.'-.
..'~'..~.
,...,........-.-...-.
<o
t
-',' '. - :~
.-;
S' - !";,
.-.
.. -
-,
-.
.'
>~2
">~
~.3 ,~ ..
'
r-'-
f'
;:j;:3":>U
c-
'
.
"::;><
:>..-
ccl)s
..,-:.;.,c::;
tt;.
c....
PREDGOVOR
II rasponu od dva stoljeca.Jedna od brojnih auadolskih sitnih kndevina t.\li"sk~hsl.ocara-nornada raz':Jla sc u veliku silu 1:oja je povremeno odlucno \[tjec:.}a 1\"-bod evropske, pa. i svjetske povijesti. Uspon i propadanje Osmallskog Carstv"\10 vrcmcna nastanka Thrske Republike tvore sadržaj ove knjige. Osim cinjel\'c.1.!,nliticke povijesti, velika se vrijednost pridaje predstavljanju društvcnog i ~ospo-darskog razvitka, a takoder vjere te duhovnog nastrojenja. islama.. Zbog nec!osl;aLk:J.prostora, medutim, izostao je opširniji osvrt na druge kulturno-povijesne probleme,koji su obradeni samo uzgred, utoliko ukoliko su važni za spomenuta pitanja.
Premaillltorovojzamisli.knjigatrebadaispunitriglavnazadatka:i)..L1.posluži lmo prvi uvod islamistima. pred usavršavanjem, (2) da kao op,:a orijentacijaposluži neorijentalistima zaintercsiranima za povijest (npr. historicarima, nas!.aVnl-cima i studentima povijest.i, publicistima itd.), pri cemu sc nc pretpostavlja. preJ-znanje, te ~I.oga.treba da. bllde opcerazumljiva, (3) da. bude na raspolaganju hwprirucnik za brzo snalaženje. Posljcdnjoj svrsi služe iscrpni prilozi: karte, tablicniprikazi i, nc na. posljednjem mjestu, kronološka ta.blica koja sadrii mal(simalnotocne datumc, pa i mnoge koji se radi vece citljivosti ne pojavljujll II td;slua.ll1on1dijelu.
Tekst je knjige nastao u sklopu predavanja i kolokvija koje je pisac driao od .1D72. do UHS. godine na Sveucilištu Freiburg im I3reisgau. Vrijedui prilozi diskusi-jama, brojna pitanja i kriticki dodaci sudionika uvelike su utjecali na obliko\l(\njedjela. Svima njima, koje ovdje ne mogu poimenicno spomenuti, srdacno za.hvalju-jcm. Osobito isti cem cetvoricu svojih bivših ucenika koji su uvelike sudjelovali Iloblikovanju tekst.a: dr. Armina Kcsslera, dr. Haralda Lista., dr. Winfrieda Riester-era i dr. Klausa Schwarza. Gospoda List, Riestercr i Schwarz Lakoder su procit"liprobne otiske. Gospodinu Listu usto 2.ahvaljujem na izradi kazala. LaI:l.uri Wi8-"iell.~chaftlicl&cBuch!Jcsellsch<tf1zahvaljujem na hrojnim stilistickim i predmetni!..]primjedbama koje su, svakako, poprilicno pridonijele lcvaliLeti knjige.
Zahvaljujem freiburškoj Uni1lcrsitats6ibliothck na prilJavljauju bezbrojnih, po-ncl.ad teiiko pristupa.cnih naslova. Karte je, prema autorovim sl;icanw, uacrt.LO nje-gov necak J utius Csal;6y. Svojoj supruzi Klari zahvaljujem na napornom, kat.lw.chdoista teškom poslu prijepisa i njezinn znatnom udjelu u grand.om ohlil:ovanjupriložcnih tablicnih prikaza.
Posebna zahvalnost pripada, medutim, mojem ujal;u JO$efu K,wacsll, koji.icsvojom žccti za znanjem, osjecajem za. istinu i pravednost t~ sv<ojoIU covj~\;o!jo.;L.;-vc.:i.:uodlucno utjecao na moj duhovui razvitak.
Freiburg i. Dr., u veljaci 1985. Jos4.\!ilh!Z
bV;;.J-I
I.n.'...
.
Id
!d.1
':.J
.t1.
."
:J
L
I);.;r<.V'
,
;'1
<".. Ir'7":..:~
~
~ti:
.~-.,.;
r:'j[;
~
[-~~ISJ
]
f,
.
f:'-
c.' TH.Ml:;jUUI'CI.11 OSMJ\NSKO-TU1tSI\IH VLASTITJII~.::..mNA 1. .rU.J E(~l*
rL
L
Z" t.f'll\skripcijl\ oSI1IIJnsko-t.nrskih viIJst.it.ih iml'lIlJ i sf.rui:nih (<'('m!tla pri.!!:.:""11'11:' jI" "'I\'I'f'l11l'lH\ turska latinica. Zel1lljopistll\ i,"{'n" 11,101011\""('11"u hrv:nskoltl. ~n prf"no~~ ~~ \\ l"ltv\I ob1ik\J. V~cilla se glasov;\ ~! turd~Ollt i'~:;:ovar~' J;;\OI!
r"~I.:c;koTl! ;(l7.i1;II:t)d :.O~~:\?11i\ll1iji' nd~f.ltpajl1 ~aI11f~:
r
L
-_ n:~')__ L (i7
--- }. ':.
~. j ~l rij~;':fna, ~ ...j-:;(.,kirn~anlot;iMnicirna; 11rij~cirna s nj~ki:1t F:'\lnc.c,l:1snir.:rn:!11 i7.'.C'''"0P' '11' gllbi, "Z iSl.o<lobllo produljivanje pret.ho<lll()!~ satl:O!;\hL,;uik"
..- h. .; J,,'jIJvijllje sc i kan \'eliko s!OYO, il t.ada sc piše: i= 111\1.kh i. '''!g;o\'nra ruskom bi; Imo \'diko slovo pi,;c SI':
h. {;= !~(l0 n "~f""'-'''.."':k01JI/.'
h. :'::.
.. dnt;') "k~('1 H Ilj(>I\I:\f"':kn!lW
I::
-- h. j
Pr'" (,:~110jI' na.l;I;L~ell 1'0~ljcclllji ~log...\rapslm i pt'rzjj~ka vlilst.it.a illl{'lIa OP(:C!Iit.o ~{' nll\,fj,J" \J ~Id"d\! '''' n,,<I('I\')\'ill1
.~\:~;:'\VOillt~ :'~'1!;krjpcljt~.
L
I,..
1,L
._----
l. , U r~rl.i~,..(\-1,1 .i~ Irl)It"laiprjj:\ pt'tl\f'o;t."m",Jif-h-irnnn " ~Id"d\t ~ prn\'Him;;\ t~r...t\t!'d:o.1;;.i~1.i1(".(?r;.". pr \".j
...
1.UVOD
l. '[t'RSKI SVIJET. fUI:SKA. OS:vf,\~SKO CARSTVO
I(aaa dan"'~ ,~avorimQ" Turcima!, pritom obicno mislimo na više od cetrdeset.milijuaa stanoHib.sada.šnje Republike Tnrske. na podrucje koje obuhvaca Trakiju,kmjnji ju.~oistol: Evrope. i Anadoliju, ta.l:otter 7,vanu i\lala Azija. No to poimanje neorJ~ovara pOSVI~etnickim datost.ima jer Turci, tj. skupine stanovništvn. koje govoreturkijskim jezikom. žive: izvan sadašnjih driavnih granica Turske, a djelomice ivrlo da1eko od njih. Najviše turkijskih naroda koji živI' izvan Turske nastanjeno jeII SSSR-u, ukupno više od dvadeset milijuna. NekI! su savez rit>republike podrucjenaseljavanja Uzbel<a, Tu.kmena, Kazaha i Kirgiza II srednjoj Aziji, te sjevernihAzerbajdžanaca II 7.akavkazjll. Drugi turkijski narodi Sovjetskog saveza2 žive, 11skhldll sa svojom brojnošcu, 11autonomnim republikama, alltonomnim oblastima,odllosno u nacionalnim okruzima. O:;im toga., "iše Turaka ima u (ranu, vecina kojihživi u podrucjn južnog Azerbajdžana, no dijelovi stanovništva koji govori turkijskimjezikom naseljeni su na jugu i sjeveroistoku frana. U NR Kini, napose II istocnomT\lrkest.anu, takocter je zna.tan udio turkofonog stanovni~lVa. Manje ili više l.natniht.urskih manjina im11.i u Poljskoj, Rumunjskoj, Ougarslwj, Jugoslaviji, Grckoj, naCipru, 11Siriji, Imku i Afganistanu. .Jezici vecine t.ih lurkijskih naroda posve su~licni turskom jeziku kojim govore stanovnici Turske, razlika nije veca od mzlikelmt1u razlicitim njemackim narjecjima3.
(~:esta.pretpostavka o srodstvu turkijskih jezika s 1I\0ngolsl<im, odnosno mnn-džnrsko-tunguskim jezicima - koji tvore altajskll porodicu jezika - jedva. se možedokazati. Medu tim jezicima, nazvanima altajski, postoji svakako, stnnovita struk-t.uma slicnost jer s~ u njima na.jvažniji gramaticki odnosi izražavaju suliksima(of}llltinacija). Na još nesigurnijem temelju pociva hipoteza o srodstvu altajskihj-:zilm s takoiter ap;lutinirajucim uralskim jezicim11.. ;:ijt'm najvainijem ogrankII,ugrofinskoj jezicnoj porodici, pripadaju, medu ost.alima, linski i nmdarski jezik.
Nije nam zndatnk da se u ovoj knjizi osvrcf'l1\o na prošlost svih turkijskihnaroda. Ogmnicavarno se na povijest OSl7Iansko.qC'!7'.~itla,nesumnjivo najznatnijedržavne tvorevine koju je u toku povijesti uspostnvio neki lurltijski n<lrad. Povijest
t Ethnolo~ijj\ nije ~igU"Uti prema 1tl\jrasprosh'nnjenijojpn:tposlo.\'ci, Vi\ljl1POlilzit.iod prvo-hitllo!;a znacenja mocanfjak.
2 Medu njima razlicite et nicice grupe, . ob7,irom n.~ po.ebnlt jezicnu nodno.t sjedinjene pod.imellom Tatari (sve pripadaju tzv. kip~4~ko; ili sjeverozapadnoj sllUpini tnrkijskihjon.ika). Ovamose ul".ajajn, medu ostalima, kazansld I krimski Tatari.
3 Samo se jezici dvaju vecih turskih naroda znatnije razlikuju od ~urskog jezika iz Turske:jt:T.idJl1kutt\i Cu vaŠA. .
9
Thrske Republike, nasljednice države Osmanlija., trebalo bi da bude obradena uposebnoj knjizi.
Qoprec.i s ReB.\!blikoI:ILThrskom. Qrg.~I!i.zira.!l...Q!!1 nil--Ð.!ci.Q!!.I!!.I!Q.l!.!..t~'!1~lju,~-
'!l~J'o Carstvo obuhvacala je.pogryga kola nisu naseljavali s~l1.10Thrc~,_ Niz!!!ugih naroda, poimence Arapi, balkanski Slaveni, Grci, Rumunji, Madari, Ar-m~ci, tako<!.erje krace ilidulj!; vrije.me živio p.o.4vta.~avinom Osmanlij~ Razu!llijese, Ila te se narode možemo osvrnuti samo utoliko ukoliko su znacajni za povijesnazbivanjau cjeliniCarstva.Stoga'ImeThr;fa,u-EvroPinekoc:kao i dan'as,'cestciupotre~ljaY.~1l2.J.a O§'!!1ansI~().Cil~1i.tyo,njj<!ispravnE, a usto ni same Osman lije nisunikada tako oznacavale vlastitu državu. .-
2. ISLAM
Vecina. je spomenutih turkijskih na.roda' - bilo u Evropi, bil().!l .Aziji -~ij~koms~j~ovjjesti".primlia.-islamsku vjeru. To vrijedi iza osmanske Turke: J1jjhov~jesni~~itak,~gradni'!..nji.h.ove .držaY!:.d1ji\l.o.Y...~!yš~:y,~ni..p'or~qak.i_kuL~~.rauvelik.e.sullili_9...ltili~žellUsJ~mOIU,.Stoga je umjesno unaprijed podsjetiti na neka.osnovna obilježja te vjere, i to samo onolikokolil,oje nužno da bi se shvatio povijesnirazvoj koji ovdje valj,~oslikati.
Religija islama.nastala je \I 7. stoljecu poslije Krista na Arapskom poluotoku.OSllovaoju je Muha.mmed,muž bogate trgovkinje iz Mekke,5koji je nadalje bioštovan kao prorok religije što ju je navijestio. Utemeljenje religije'nije, medutim,proteklo bez suprotstavljanja: prema Muhammedu su sc njegovi "poganski" (toc-nije; politei5ticki) sugradani odn05ilineprijateljski. On nato odluci s malim brojempristaša prijeci u Medinu, što se dogodilo 15.ili 16. srpnja.622. Godina tog iseljenja(hidžra) proglašena je pocetnom godinom islamskoga racunanja vremena.
Posljedica je odlaska u Medinu izlutenje Muhammeda, a time i njegove vjere,iz datosti starih plemcnslcihokvira, namjesto kojih je otada stupila zajednica is-lamskih vjernika. Ta je okolnost.za islam znacila da nece biti sveden na ulogunacionalne religije, tj. religije samo za.izabrani narod. Uz to, omogucila mu je dase razvije do ulliverzalne religije, koja se mogla proširiti do Indije, Indonezije, pai do Kine i Filipina, a takoder u sjevernoj Africi i dijelovima južne i jugoistocneEvrope. K tomu pridolazi i to da.je islam, oblikujuci se kao religija, preuzeo važneelemente vjerovanja.iz židovstva i kršcanstva, što je takoder poticalo njegovošire1}je.
. Religija islama strogo je monoteistickaj prema njezinu nauku postoji samojedan jedini, vjecni, sveznajuci i svemoguciBog Allah, koji je takoder stvorio svijet.Islam ne smatra kršcanstvo posve monoteistickim, prije svega zbog njegova ucenja'0 Trojstvu i obogotvorenja Isusa.Krista. Zbog toga se ništa manje ne prizna.je Isuskao vrlo važni prorok, premda.se on svojimzna.cenjem za islam ne može mjeriti sMuhammedom, "pecatom" proroka, tj. posljednjim i najvecim'Božjim poslanilcom,pri cemu se Muhammedu ne pripisuju božanske osobine.
Islam je sliku svijeta pretežno p,reuzeo od judaizma, odnosno kršcanstva, a.najvažniji su njegovielementi predestinacija, uskrsnuce i Posljednjisud, raj i pa.kao.
, Od važnijih turskih naroda samo Jakuli i Cuv..ši nilu bili islamizjrani.
s Premai.l4JllSkou\shvacanju.Muhammednije utemeljionovu vjeruJnegosamo ispraviokrivotvoreni nauk 2idova i kricana.
10
U borbi izmedu dobra i zla zastupljeni su i andeli i davoli, kojima sc, svakal.o,pridružuju' dobri i zli dusi (džinni), koji potjecu iz predislamsl:ih vjerskih predodžbiarapskih plemenskih kultova.
Sveto je pismo islama f( ur'an (=citanje, odlomak za citanje, knjiga), podijeljenIl sure (poglavlja). On sadrži božanske objave koje je prorok Muhammed navodnoprimio pri svojim vizijama, ali i odredbe o islamskom društvenom poretku i oobvezama pojedinog vjernika.
Buduci da Kur'an nije - vec zbog ogranicenog opsega - mogao urediti sveprobleme svakodnevnog života, kao uzor su poslužile druge Muhammedove iz.im'"i djela (suII1Ia). Tu 5U Prorokovu sun1lu prenosili vjerodostojni jamci, a !Jjiho'!,~predaja (~adiO, obuhvacena u velikim zbornicima, zajedno s Kur'anom cini temelj~erija.ta.
Snažnu IW!Jzervativnostprisutnu u islamu valja.svesti na.princip tak/{da (opo-il<1šanja). Na.ime, Il prva dva stoljeca islama vjerski ucenjaci mogli su Kur'an i sU:ll1Utumaciti samosta.lno, te u odredenim pitanjima zastupati vlastita mnijenja. To :ic"samo~talno oblikovanje mnijenja. oznacava ka.o i§tihiid. Medutim, vecina islamski;lvjeroznanaca vec u 3. ~t. poslije Krista zastupa shvacanje da.je prošlo vrijeme samo-stalnog tumacenja Kur'ana te da se valja držati odluka. ranijih ucenjaka, orijentiratise, dakle, prema tak/idu. Pojavi li se pak neleo mišljenje ili odluka li suprotnosti stim, mogli bi se prokazati i pobijati kao novotarija (bid 'a). U islamskim ciezemJjam"takav postupak još uvelike primjenjuje.
Šerijat valja. shvatiLi u prvom redu kao na.uk o obvezama, pri c~mll za vjemil:c,muslimane., postoji pet glavnih dužnosti, oznacenih kao "stupovi" islama.. ihprvom je mjestu ispovijedanje vjere:"Svjedocim da nema boga do Boga (Al/ii/wI isvjedocim da je Muhammed Božji poslanik." Slijedi obveza ritualne molitve pCLput.a l1a dan. Na tu ritualnu molitvu, koju valja provoditi prije svega lali ne ibezuvjetno) u džamiji, poziva s minareta pozivac na molitvu (mu'cI14in/mujezi:I).Dalji su "stupovi" islamske vjere porez na milostinju, post u islamskom mjeseCl!mma4ii1lu (tur. Ramazan) i hodocašce u Mekku. Hodocašce muslimau ima obaviLibarem jedanput u životu raspolaže li za to potrebnim sredstvima.
Prema~hY.i!~an.iu i~I~..Illa,5.lI.moje islamska vlast zakonita. Stoga se Zem!j;c(liJ~li nad':2j~~na podrllcj~ pO.~~Ja$cu ~slama (dar al-islam, tur. izgov0i' danlli~la;1I=_ku~.1LislaD1aUpodrl1.?i~J(9jim"y!adaju nemllslilnanU dar al.lJ..grb,.tur. danj'll,ur!':.::kuca rata). Stoga. su muslimani -kolektivno, a ne kao pojedinci - obvezni,u slucaju.p.Qg.ebe, oružanom ~iI?rn pridonijeti da. se "podrucje rata" l~reoltr.aiCI.l.islamsko. Ta obveza vodenja vjerskog rata. (giJiaii)izvanredno je pogodna ideolor!ijaz~ ekspanzivne težnje,.. brne -se i osmanska -drŽ-ava.revno "koristila. tJo š~rijil1'JJiproj;lšuj;;-bezuvjeLno obra:~eii3e-nemusiima-;;'a.na i;lam. Na prihvacanje islama trebail danom :;Iu'g-ajuofužjein prišilitršii-mo pristaše-m-nogobožackih kultova. Oni !~cjiispovijedaju principijeIno monoteisticku vjeru otkrivenjaT, poput Židova i kršcana,smiju živjeti prema svojoj vjeri, uz uvjet da ponizno priznaju vladavinu isbmai placaju glavarinu. Kada neko islamsko podrucje padne II ruke i1cnmslimana,muslimane koji ondje žive šerijat obvezuje da ga napuste.
r
~-~
,1./.;.;.
,.,.
.....
~
.V!tj
[~,..,I"li:<"I.'"'"
\-......
,!,";
Li
~..
.
.
.
'
.IcL
~ N01:dv muAdn,cdanci, Jucdnthn, odbacuju sami muslil~lani 11,;1'oni J\ia.b~h.hh.Jil in.: :>u..:::tr::juboiau"kim poput r.USA KristA.
1 Oni se nazivaju posjednicima knjige (pismaj (ah/ a/-h/ab, ~U... ""';Ihtop),za~o;;to pcsjc-duju jc:dno Sveto pi:nno j tAko raspolaiu Oa1"CIUeleolent..inu Boijeg otkriV~j~1 iako j;;: vnc. - poislal.u:ikom :shvacanju - bilo krivotvoreno.
r'.f.,;j~)W
Il [Cl
ej
rl-
"'J...ILI
Il_
r,,!l.._
..
r"1;L
rI,L_
lr
L
rL
~.l'"
Po islamskom shvacanju, svi su IIItlslil1l:!.ni pred Bogom jednalti. Stoga nije!Jilo i nema nikakva sveceniclwg staleža, cijim bi pripndnicinHl. dopnla uloga posreu-nika izmedu noga i vjernika. Imiimi, voditelji pojedinih zajednica, nisu posebnopo.'veccne osobe; oni pri bogoslužju fingiraju samo kao predvodnici molitve i propov-jednici. Duduci da u rallo doba islama svjetovna i duhovna vlast u principu nisubije razdvojene, nisu se ni osnivale vjerske organizacije usporedivI" s kršcan:;killl';rkvama. 'l:"1kose i ne može govoriti o islamskom kleru, iako se II zapadnim zem-1],1)11<1tnj termin cesto upotrebljava za islamske vjerske ucenja\cc. Teolozi (u/emil'1l/tlnla') - istodobno pravni strucnjaci - ili kao profesori djeluju u teološkim viso\cilllškolama ili !mo Inuftijr. izdaju obvezatna pravna mišljenjn na temelju vjerskog za-!;0!!:1 u po~ledu njima podnesenih, osobito teških pravnih s!ucaj('v<l, ali pritomn"'111p.jusudackf! funkcije. Svjetovno sudovanje p\'ip:ll!a stlcima (1a\/i kl:dijtl), koji':d;.)oer rasp"ll1ž\I odredenolIl teološko-pravnom naobrazhom.
TJi~lallmk(1rt\drušf.vn r.jeJokupna podrncja život.a podlijei\l odredbama ~erijat:\.,:'U (,znaka I.<!,im7.!nci predanost, naime neop;mnifenn predano~t vjemika Dogu.
'Jd IHlredaba ~a privredni livot spomenimo ol'oje samo zabranI! lihvarst.v:l.. j{a.'"'Jimom porlntcjll treba posebno istaknuti zabranu pijcuj:1.vina i jrden.ia svinj,;ko;!;'"rsa te ?abr<lnll slikovnog prikazil'anja. 1\<10što pol;ilwje islamska povijest uil1jet.-',c":1,i.n1nOI;i"I' umjetnici. napose šiitski, nisu, naravno, driali tog propisa.
~!dapan.ie braka 11\OI<1mnnije sakralni cin, ono se samo ugovorno ure(\!lje.;:,)j.\ dni lTIu~limalli s!Iliju Istodohno imati f"tiri supruge i povrh toga teoret.~I,i
. .0:;rani<:l'ne mnogo robinja kao suložnice ako t.o omogucuje imovno ~tanje 1'0-J,,'d;n()i~mušbl'l:<1, što je, dal,ako, ra7.mjerno rijet.ko. U socijalno slabijim slojc\'il!li\.!'.n[;u ženu, po praviiII, uzimaju samo ako u prvome braku nije bilo djece - najve.:e.c;)!:"~()slova Z:\"j"rujllce mIlslimane. Nasuprottoll1(" žeuc ~lJIijllistodobno hiti udan'~<;,mo za jedno:;a j,.,dillo!\ muškarca. One mu moraju bit.i s,L~vim podredene. Ini,':j;d.iva za r:'7.Vod hraka, naravno, pripada IJIUŽU,a Ile žcni. Razvod se pro\lodin:' %JII.,vi jednost.avne izjavc muževe volje. Svakako, u tom slucaju on I.relw d".,'d'.';k!loj ženi 7.a nje7.ino i7.držav~nj{, izruci tzv. svadbeni dar, na isplat.u kr.>jcgase'''!'-II::; obvp7,".o 1/ "raclIom ugovoru.
:\Ji jc-l:ul1:Iij,. ost:lOpošl.c(tenshi7.me. O~illl p\'avovjernih .ounil,!.kojima pri-:)~,hj:: i Tml:!. kao oLcijepljeni pravac najl'ainiji su .,ill!. Suprot.no Sllllits lv11,;'~t',l1a shv,jI'anju hojega t.ren11tno najbolji clan islamske zajednice treba da postanI'!,'tuh:..mmed()'lim rliwljeclnikom, dakle haliJom' , ~iit.i kao jedine ovlaštene nasljed-nike Proroka priznaju samo potomke Alija, necaka i 7.cl.a !l\uharnmedova". Na7.iv~iiti (od ši'a:-= stfi\nka) upucuje n:\ to vlastito shvacanje i time iskazano pristajanje'I'.,Alija. Za f,iit,.,je Aji prvi halif i istodobnoiII/am, kako šiiti zov\I vrhovnog vOllu.;ij..'Je islamske njE'(hlicc.1o Obojicu njegovih sinova, Hasuna i Huseina, štuju kao,'ru:;og, 0dnosno treceg imama. Pojedini se ogranci iiie r:1.zlikuju samo time št.o
i;; imama prekidaju na razlicitim mjest.irna. Tako j~ prema na.uku šiita - sIjcd-)"l1il:~ r~l.l)ri~E', još zvanih :nidilil1, hilo uknpno pet imama, PQ mišljenju slj".J-"ni!:a Sw]mnrir", ko.iiril<lpripadaju ismnrl1l;11, sp-dam, a prelila duod~(:illlalnin'
R Od nrnp.lmf.1\ '!alfja, šlo 7.n"ci nll.lIljesni!,!n".Ij.dnik.~ AH j,..:bir. 01.f'njfm F<'ttimom. Prorokrwom kc.,rL
1'J U O"'Ol1lznacenju ne slI\ije se zllInijf"niti 5 pl"co\'oclniciml\ pojedjnih i~liunsk,h T.ajert"jr:\,!'.l1ji !iQtako(1~r n:\7.i\':\ju irndminut.
Il Taki) S\I nn7.'-'i\ni prema. svome rod,9uacelniku imnn\\1 Z.,idu ihn Ali aHi 111-llu,ol\il\lt.
!'2 Nl\'7.h' 1'."q\"'(-..(}I) scdtHo~ immlll1 1!'ilUl\il:t.sin~ 01,:\(:"1'1\:'t:'C-S:ulikl1.
12
šiitima, najvecoj šiitskoj zajednici, dvanaest. Šia Dvanaestorice je pocetkom 16.:. stoljeca postala. državnom vjerom u Perziji, pa je i za vlast Osmanlija u istocnoj
Anadoliji znacila veliku pogibelj. Prema šiitskom naucavanju, trenutno posljednjiimam u nizu ne smatra. se mrtvim, nego nestalim, te se ponovo ocekuje na krajuvremena kao Mahdija - što odgovara židovskoj predodžbi o Mesiji. Rasprostranje-na shvacanje prema kojemu se glavna razlika izmedu sunita i šiita sastoji u tomešto posljednji ne priznaju sunnIl i ne oslanja.ju se na Kur'an nema temelja. Šiiti nepriznaju kao alltenticna samo predanja koja proturjece stavovima njihova nauka.Osim toga, oni za opravdanje sunne primjenjuju vlastita mjerila: po njima predaj"valja pripisati clanovima Muhammedove obitelji.
U sunnita postoje cetiri pravnc škole, kojc sc m"dllsobno razlikuju samo IIpojedinim pravnim pitanjima le na podrucju kulta II pogledu obreda; inace seuzajamno priznaju. Turci opcenito pripadaju lzv. hancfilskoPJ pravnoj školi, II~irijsko-ljbanonskom prostoru, Donjem Egiptu, južnoj Arabiji i juiuoj Aziji pre-vladava .~afiilska, a u Gornjem Egiptu i sjevcrozapadnoj Africi malikil.,ka škola..\Jala, ali to jaca Iranbalil.ska pravna škola zastupljena je II Siriji, Iraku i na Ara-pskom poluotoku, gdje je inace udomacen i vfl/ltlbil.~kipokret, koji je proizašao izhilnbalizma.
Dok je sunitska orlodoksija razvila religioznost s lIagl;1!;\;ollt na razumu, tri-je7.nu, snažno izvanjski i pravno izraienu, n sklopu islama irna i !telerodok.mi!t
tendellcija. Ovamo pripada, osim štovanja svetaca i lIIa!;ijskih predodžbi puckogvjp.rovanja,i islamska mistika (la~aUlw!LJ),koja je nadasve važna za vjerski ambi-jCllt dcrviških l-edova. Premda to tzv. sulijstvo pokazuje veliku srodnost sa slicnimtendencijama u šii, ortodoksija ga sama podnosi kao sn.sl,avni dio snuitst.va.
13 Tako je nazvana prema pravniku Ab.. Hanif1, koji je utemeljio tu pravnu šltol.. (umro767). Druge su pravnf! školt':t..'\kodernlt1.vaneJ'lreml\osnh'nciJna: a.~-Samll, Ma1ikuibn Anasu,f)r1110StlOibn Ha.nbalu.
13
II. POCECI POVIJESTI TURAKA
P!?:!!iCHt11ltak,." u širokom smislu narodnog imena može sc pratiti samo do 6.~~!l~~~' U pogledu ranijeg vremena, o kojemu nema vijesti, privremeno smo".
upuceni na nagadanja. Z~ . " radomovina" turskih naroda. . I UljJiCpro:.<:.t<!~a ~redn.i~~ko'!L2QWit - o'e o 'u II o a .1111!ii Saktuta.sibir5tO":-mciiigo)SIfo"j'granici,Zglli§[~ ria .g~a.nl~l~etskog U~in~~~g. Tur~l;. Ally!!::'-Tag na sjeverozapadnoj granici Tibeta i Chif!gan u sjeveroistgcD~oi Kini. Odatlesu";navo<lno,razlic.iti turski narodi krenufCprema svojh1ikasnijim prebivalištima.
Hipoteze prema kojima su evropski.ili azijski Buni, ovi posljednji u kineskimanalima spomenuti pod imenom Hiung-nu, bili Turci ne mogu se dokazali zbognedostatka predaje. Isto vrijedi za Juan-Juane, azijske, a i evropske Avare.
Tako ..E!.avaI1js~ovije:!t Turaka - kgj~ kineskim.JW,alimanilzivai.uT!u:
-k~!! ::.po"C~I!.i.!'~.. odmc. ~.Q
..
&h~ Krist.
aJad
.
j\L.QJla ..Y.tI1-.
m~lkt.
.en.!Le.fya.
-.
~!S!!.r.
.P2turska. - dtWl ... ~m1!!...fritom jEl>na.m!!0' posrik..clj b..i9samo marije i1Lvlšela~om",lsl<ih plemen.y..:..:I'a .seprya turska udrž~va" uskoro1l9slije osniv'!.nja,raspala ~a istocni dio, kojijc obuhvacao podrucie k:umijp M~ije,Ln1l: zapadni.dio, sto se PfJ1ŽaOdo Oksusa, dan8ŠnJeAmu-Darje) cak 4Q$~Rijsko!!:j~,..!..~~Jzanlom)~evf!S> ,Qdržavao ygovinu :iVTIOrni p'!:.~ve4iPIQmatsk~ odnose s Car~0.!!blU. ~l. ita.lj:su obie.~'udione drža'y~" pod kinesku vrhovnu vlast. Godine 682,.istocni1'.!Mt.i-.~~_k9.<ku!a~.y."'!.1iK o/.;-Tur~p ~.iznova. 5U!l.spost'!-~a.vu, ali se ona nijelXlP~osve 0510bQ..diJLkineskog.utjecaja. Središte te državne tvorevine nalazilose u sjevernor,l dijelu danasnje Mongolske Nil, na Orhonu2, pritoku Selenge. Taje staroturska država otprilike sredinom 8. st. uništena pri upadu srednjoazijskihturskih naroda.
Na. mjestG_Kok.X1Lraka..s.tllpin JI' 744 _turski narod Ujg.uri, PCYiTh.rci Koji"slIdošli u.do.ilir s, vlš..Qn.1..!"eligijom.Godine 762. taj jt' turski narod, dotad, vjero-_jatno, šamanis/icki3, rrimio manihejstvo'. Država Ujgura 'postojaJa je !]1a!lje o~t
1 Tj. I)(4yj/ncbe::.ki Turci. pri CCIUU"nebeski" I svakako, ima !iUU5&O"uzvišenogatJ.
:2 Ondje .su pronadeni t~v. Orh.ond:i n4tpi.si, pisAni pOlcbnhn runskjlll pi~lnOn\1 kojul1:1uglavnom zahvaljujemo sve spoznaje o orholUkim Turcima.
3 Dakle, pripadnici prirodne religije, u kojoj plemenski carobl'liaci, .amani, kwaju na egzi.-Lencijalno bitne dogadaje, kao što su kiša, rat, bolest, smrt itd., utjecati putem po.tupaka p"puLekat4:te i 7.a",iv&nja duhova.
, Danas ugasi" vjera koju je u 3. st. poslije I<rista osnovao Penijan;u; Mani. Ona je -sinkreti.ticki - usvojila budhisticka, iidovska, krican5ka i zoroastrovska nACela.. U .kl u s os"novni.n duali.tickim stavom L. religije, zamijij~ju se u iskonu dvije medusobno suprotstavljenesU~Lancije: svjetlo (=Dobro) i tmina (=Zlo).. SaOlDspo~ja ima izbaviteljsku ulo;U, aJi usprkostom gnostickom nacelu - II manihejskim vjerskim predodibama paltaji mnoštvo mitolo!kib ele-
14
-- --
t1Qlj~ca. -_~.10. g. njih su iz domovine potisnuli takoder tursld Kirgizi, koji suprije toga živjeli na gornjem Jeniseju. Potom su se Ujguri oko 840.860. na::;e!iiiu Ta.rimskoj zavali-te onkraj pustinje Gobi u Kini. gdje su se povremeno obliko-vale nove države. Najznacajnija se održala u sadašnjem istocnom Turlccst~,nu - ~
Ttirfanoms kao središtem -dokje nisu 1028. uništili Tanguti.tibetsld narod. Drugaje ujgurska. državna tvorba uspostavljena u sjevernoj Kini. približno na. podrucjugdje leži današnji kineski grad Kanchou. U Kini su dotad nomadski Ujguri prešlina. sjedilacki nacin života. Pomiješali su se s domacim stanovništvom i stvcr:lirazmjerno dobro razvijenu agramu kulturu. Otvoreni prema svijetu i t.oler?ntw,održavali su intenzivne veze s pretežno budistickim Kinezima i s drugim, I.akac-erbudistickim narodima. Zbog tih dodira do Il. sL. golema vecina pmniJaje blldc,w/,ali se moglo održati i manihejstvo. Manji dio Ujgura obratio se na lIcsloJ'ijansk,,;kršcanstvo. Ujguri naseljeni u sjevernoj Killi bili su u 13. st. prisiljeni stupiLi clvazaini odnos prema Mongo/imwj njihova se država stoljece l:asnije r<\spa1a n:t p::._tuljaste Imeževine koje su s vremenom išcezle.
'finskim narodim.il prošlosti pripadajui [lazari. Oni su izmedu 6, i 11. sl."j\jin.oi Rusiji uspost:.<lyiIL;lE~E~jnudr~"vu 'koja je imai" vaZIlli posreanicku U!O(liII trgQYjni.j~l1edu_Sjevera_LQ.lŠi~!!..t~. U haza.rskoj su driavi uzvladajuci ::,pad-n()tuIskisloj živjeli,_9gurski narodi. koji su se on'amo prije doselili. Njihov jezikvjerojatno, pripada grupi turkijških jeiika.danas u žiiaii'slvencj 'literaturi nazvanojbugarsko-turskom. a prema drugom shvacanju hazarskom. U vjerskom_~l!..pogffigJ:!,IJftz;ui hili doist<Lt.qJerantni.: ži<l.ovsl5l!..mr.a,,kršc'!!1~Yo i isl~ID,bil.LsumeJu J!.lim,,-podjednako zastu,pljeni. '
,- V-ažnU:-p'ovifesnu ulogu imaju i Turci koji su pri arapskom .prodoru premilTransoksanijj' pali u zarobljeništvo i kao plijen. odnosno danak stigli u Bagdad,gdje 511postali robovi abasidskih halifa.lo. Od tih Turaka.. koji su se iskazali kao
lncnata (bogovi, demoni). U svijetu nHU1ihcj~kcvjere postojalo je i ponovno rodcllj~ pos!jj\:~HU'I,,;.lzuavtjujuci je cilj u2aša.šce u kraljevst.vosvjetla.. Vjernici su bili strogo hijccarhij:jlc.iurganj~ir<.L!Li.Nadasve veliku ulogu u manihejskoj su vjeri imaH isposništvo, post i ispovijed.
.s Važnu skupinu izvora,za.povijest Ujgura cine ondje prona.deni lurski, J;.incsldi i"'::'l~~i tzv.TurfaTuki I.k.lo,.i.
6 NilU" Le religije, kojA poLjece od indijskog.. kr"Jjeyic..Siddharth. (oJ,o 560-01<0 4S0. g.pr. I<r.), obicno zVAnogaGaulama, " naziv joj potjece od pocasnog naslova utemeljitelja Buddhc(Prohudeni, Prosvijetljeni), ne poznaje vjecnoga, svemocnoga boga, ali ipak zna ZI).bezbrojnap,'olazna hožanstva, znacenje kojih nikako ne treba. precij!:Diti. Osnovnaje teza budizma ]<.:>uzalileluz\'racanja, Ij. moc djela (kaMna). koj.. odria.va hod prepor';denja nakon smrti. Pojedina.:: se.amooslouoaenjem od poroka. ima pripremiLi na sve vecu cjelovitost, dok se ne postigne nin",,",utn\uce individualnog apstoj..nja.
7 Pristaše Nestorija (wnro 450), carigradskogpatrijarha kojije na.uca\'auposv~luašllju ~lljdi.LQstboiansl~e i ljudske OJobc:(a ne samo narCllli)u Isusu Kristu. Ncstorjjanst\'o S~ proširi!..)~,:~do Kine.
a Rijec je o istome mongolskom svjetskom carstvu kojeje utemeljio Cillgiz-III.L1I(umru ~~::;').Njegovi su odredi 12011.g. kraj Legniee i Mohija potukli njemacko,poljske r.rotiYnil:e, .. dvije&adine potom anadolske Seldžuke. Motlgoli Cingitr-hana cesto se U Evropi nuh'aju T"..",rim",Ulada. posljednji pripadaju ~ursWm I1AI'Odim...
o Centralnoazijsko podmcje izmedu a"tickog Oksu.a (danas Amu-Darja) i Jaks"..!.a (,bn"~:;ir-Darja).
10 Vladavin basid.ke dinastije halifa trajala je od 749. do 1258. g., k..da sU Mongoii os\'ojiiiBagdad. Doduše, !onnab\O je još oko dva i pol stolj..:a bilo abasidskih hali!a u Egiptu, ali oni suLili potp.U\O pod tutorstvom MameluJm. Tom je prividnom aba.sidsl"'lII balifatu uci"io) kr..j SdimJ. osvajanjem Egipta..
PEDAGOŠKIFAKULTET
!\NJfZNICA.OSIJEK
;,:.."",
[:~
.f../I.LI....,.
O
; J......
:. :I,
w
.....
..
f.',ji.'t......
, ~-~; ~...-J
[J
~
U
"1F"
..J
,.,,.
r'l
~f!:9
15("""P:'
(
"
L
.....
l
It..
,IIL
L_
;.Ii
i\L
.-
IL
L,
"
\'.idti ratnici, od pocetka 9. "t. formirale S" se robovskc trupe, koje 3U - slicnoprel.:orijancimaII Rimu - za sebe osiguravale sve veci udio u vlnsti. .
J~.n~itl!.r~ki n~rod.~2li..je u cjeH!!i PlimJo i~laroJ,ljlLsu tzv. f(ara.hanW. To je'me izvedeno od"hdnog od naslova njihova vladara, to jest od ](ara Hall ("crnihan, crni vladar"). Prvobitno je podrucje naselja.vanja Karahanida bilo ua rijeci"[alasu u unutrašnjoj Aziji. Poslik.pJ:~l\.zim8:!l.i!Lisl'lm3, P()c~tltonL10. st.. Kar!!:t'~nidi su ne!~re9tano prosi!.!~ali. syE.ie državn9'p'odrlicie, J\LS\Lgoj.ine 9~9. uSj>k!i'):;vojiti D~llaru! ~lavni I}r!\!.~is<?koc.ivi!L~a!lillj!.~!1s~i.h Samanida. Unatoc tomc,;'~<J.mhanide ne možemo smatrati samo razoriteljima kulture jer njima Turr.i, uzdruga kulturna dostignuca, zahvaljuju najstariji islamsko-turski jezicni spomenik,liidakticko djp.loza.vladare f(utadlJu BililJ (Znanje koje cini sretnim). Ovdje \':1lj:1"polllcnuLii najstarijegaturs!tOgjezikoslo\'caKarahanida [(ašgllJ'ija i ujego\'/) ,~j:1jIl0.e:;~ikograrsko djelo DivanI!.
ISarahanid~~ usk~!~~~_kol?lli,!!J2E.znnl.idi!!!n"~~J_PIy'()bit:.!!o.~urs]\om <.I.in:I~;ti-~...trI!:oja sa..kai;nijcposve iranizirala. Najvažniji vladar gaznavid5ke dr:::wf' 51111.:1n"hhmud (997-1030) nije hio s:lmo veliki mecena perzijske knjiž('vnf'lsl,j - IJnj...,>:'i'~pic;.\rperzijskog jezika F,)r<.lollsi(umro oko 1(20) povremeno je boravio na njegovu!.I-:oru - nego je kao revni lI1usliman pTOnio sveti rat cak ,.lo Indije. Mahll\l1d je:(~rahanjde držao na uzdi dok ih u prv0j polovici 12. ~L. nije pokorio l],oll/i0hki'''''[1!;\dr,f;i n;'1'nd '(a~a-!Citai i7. Kine.
._-ji J7.r1t'l.ditlnn irna ti i!lllnmskomc svijetu d,o., g1n\'I1"znAcenja.: 1. zbirJtA pje:taJ\\Q. pje:mjJV\ ili
~7,j~a fi1()logn. i 2. \'rhovni organ upra\'~, obicno savjelndavl\o vijece dritwne h'orbe iU poltrnjinr:.
:i? Tako n:t1;yani prent.'} ~lavnon\t~ gr3dn Ga7.ni \J Afga.nistanu. jugoupndno o(ll<nhnl".
Hi
III. DOBA SELDŽUKA
1. VELIKI SELDŽUCl I ANADOLSKl SELDŽUCI
Prethodnici Turaka na podrucju današnje 'Tur,,",' ni~u ~a spomenntim lIarod-uomlim skui;lilarnabi1i'ni u kakvoj v,'zi. Oni pol,j"';lI od 0'1":1/, nOIl1;ulsl;ogat.urskogn:1I'o<i:1ko}ijejoš u 10. st,. luLao preLežno dana.~njom kaz,\.~kom sLcpom (sjeverno0d Kaspijskog, Aralskog i Balk3Škog jezera).
Na celu ogm;ke plemenske skupine J(lnlk, koja JI? nomadski živjelajužnije, ,na.doniclU ~.Q,~1;1S.ir-D:i.r.i~,,!?ioje poglavar Selcuk. On j", zajedno sa syg.ii!I1p.05t",ni~i:lua oko 9]0. g. priI1lio islam, st~Qio n sIu.ibn perzlJskih.~<1mani(!<\n Buhari - cija.~.L'irjJ!Y.a prQtezal~ istocllu_!>crziiu .=-_1n~eliqJ)e_f\a .f>'yQjimJjl!!lima II okoliciglaV}loga grada.. Obrncenj~ih <:>guskihJ(uuka I)a islam hio je dogadaj odlucan zaoblikovanje kasnije osmanske države.
Kada su godine 999. moc 'visokocivilizirallih Samanida slomili Karahanidi"došloje vrijeme za Seldiuke, potomke poglavara SelcIlka. Braca.Qagn-beg D:wud iTor..nl-\?eg ~uha.l.nmec!.(približno 103~-10(3), na ce~J svojih n.ol1..JadskihkonjanickihQ.dr~lli!,d!tre19Yi.tosU..2.;;vojiligolert1apo<!rucj~, Najprije su se ucvrstili u Horasanu.Potom je Qagn udario ua Ga.znavide, kojima je 1010. nanio uništavajuci udarac.
Za povijest Osmnnskog Ct\rslvl\ ipak su mnogo važnija Tognlova osvajanja, cijisu ratni pohodi bili usmjereni prema.zapadn. Nišapur , Horezn1, Hamadan i Isfahanredom su pali u ruke nomada kojima je 011zapovijedao. To pak nije izmaklo pažnjiabasidskog halira al-Kaima. Njemu je dozlogrdilo više nego stoljetno Lutorstvošiitske dinastije I3ujida, te je pozvao Tognla u I3agdad. godine U!.5JLTg,grllje ušaou prijestolnicu halifa.:~a. .I'Iedu~~_zatimIogr~I~I~egu je, halir dodijelio lIaslo~ ,slIll.4.na.Tir:illUe bila utc~eljena ~uduc!!J!!.~ava Velils.ilL~~lc!žu!;al. .
Ovdje nije potrebno pobliže se baviti povijesnim zbivanjima, privredom, kul-tnrom i državnom upravom razdoblja Velikih Seldžnka. Za našu tematiku važno jetek lo da je i Dizantsko Carstvo uskoro pocelo osjecati vojnu moc Seldžuka.
rJjj~..~JH!*ih ()~vajl}nja A.nadolija .i.e.J>rete_~!\opriPa(!.illam~'!!!tskom Carstvu.No to nije znacilo da je cijela Mala Azija, kakq tako der nazivamo anadolski poln-otok, pokazivala visok stupanj privrednog i društvenog razvoja i da je bila pot-puno urba.nizirana i helenizirana. Vec zbog geomorroloških i klimatskih razlogazemljoradnja se nije, mogla razviti posvuda po Anadoliji. Podrucja pogodna zazemljoradnju vec su bila gusto naseljena, a selja.~tvo se pretežno sastojalo od Grka,Arrnenaca i doseljenih Slavena. _Podruci,<!:.IJe.POv9!.imU<LQJ~ta4~.J.e.hill\..!i.!LI:ijet.k.Q..n.!!~~He.!!!!ik~!?J!1Uslabo helenizirana; ugill"y!\omih ie bralJil.9~oj.nQPQ.gra~.n.o
1 Taj se naziv upotrebljava 'Zajedjnst.venu držAvu, (}dno~no njezine 5ultanc, za razliku odnazivA wl\.ijih udjt':1n.iht1ri.avA. .
17
stanovništvQ, ~;.Y.,ak.rilai, TiPJII.voslavnUtanicari,pf<lt8jflo ar.ro~sk9&'pQ4rijetllbbili s~ fanaticni borci za.vjeru i usto au žudieli za.p1iienom l podvizima.. U.Armcniji,koja danll5 sa.mo svojim zapadnim dijelom pripada Turskoj Republici, nearmenskegrupe stanovništva nisu imale nikakve uloge; na tom su podr\lcju .do tada posto-jala. razlicita. samostalna cisto armeflSka kraljevstva, koja je sada pokorio Bizant.Podrucje cisto armenskog naseljavanja bila je i tzv. Mala Armcnija. u Kilikiji, sre-dozemnom priobalju na. jugoistoku Anadolije.
Tl1rkmenski konjanici - u islamskim izvorima islamizirane Oguze n~!~~jl~ru.r~~.:.~.~ma_:-vcc. su krajem dvadcsetih_~?dil\.~J !~~h.'p'~duz~!LI~jac.!Wki po-hod u armensko-~zantslto kra.jišt~ gdjc.~u.se 9.d cetrcL~~tih gQ.f:H.I13!.ta!.<ytpr~;L.dlvidno pove~ali. Njihova. je posljedica nakraju morala biti kraj vladavine Bizantau Anadoliji. .Alp Arslan (1063-1072), neC<i.ki uz to nasljednik Togrll-b~ga, ra.zi:Ji9je bizantske snagc 1071. godine krajManzikerta2. Sljedecih godina Malu Azijusupreplavili Turltrri~ni'."U elnickom' pogleduanl su turski dio'šta.novništva današnjeTurske.
Država Velikih Scldž\lka nije se dugo održala jer je bice države suviše ovisiloo osobi jednog snažnog vladara. Cim više nije. bilo sui tana koji bi mogao bes-pogovomo vladati, .postale su vidljive pojave raspa.danja. 'Tek štQje Malikšah...sin i~~~.Jje~ni.!t ,AIJ>2 Arsla!!~,JQ.92~oš~_!l ~~_t!1ek,Qlikl:l.:..~~!!Iica!!.~~g svqg~vezira, v!:!.ikog_orga,!i.~ator'!-i.l!}ec.~!!e znanost~J'iizaml! al:.~ulk~, ._vec.su osva.nulibrojnipr.etendentinil.: razne dijelovesel~~ck~ države,:J)jelo~YQrR.o vlaqanlfLM.Q~hammeda. (l105-11l8),sina Ma1ikša.ha, m~g!~~j~_s.a.m_oP'!iv!..emeno_zl!ustaviti poja~c.rll5padanja.. Mohammedov brat i nasljednik Sa,!1džar.(111.~11571 J1.!.~g~j~ svoj uvlast održati još samo u Horasa.nu. Poslije.njegove IImrti i ondje se ubrzo r~p'alo'državno ustrojs~vo. Drža.va.__Ye!i~ihSeld~y'ka. neopQ.ziy'~se rll§pa~.J!I!..ID~d.!!~91m.CIsukobljene patulJaste kneževine. Oblikovalesu se zemlje pod dominacijom horasan-skih, kermanskih, sirijskih, irackih i anadolskih Seldžuka.,sudbina kojih nas ovdjeposebno zanima.
Iz turkmcnskogjc naseljavanja Anadolijenakon bitke kraj Manzi\certa.proizišloviše malih kneževina.: Danišmendidi su svoju državu uspostavili oko Mala.tye,Mcngucekidi na gornjem toku Eufrata, Saltukidi na.podrucju Erzeruma, a Ortokidioko Mardina.
Za.dalji.raz\!,ojdogadaja u .Ma.lojAziji na.jvažnije.jestvaranje..države u zapad-.D.9jAnadoIUi...k2i\!Je Q[PPY1!P.seJ<lžucki.princSiileym!1n, dalji r.stdak Alpa Arslana..SiileVn:L~<!iga.o iz. ra~mje!llo,*romnih prilika. .Najprije je bio vojskovodaVelikih Seldžuka. u zapadnoj Anadoliji. U sedamdesetim je godinama Il. st. \Ivrlo kratkom vremenu proširio podrucje' kojim je gospodario, pri cemu se najprijesporazumio s Bizantskim Carstvom. Od Siileymanove drža.vepostupno je nastaosu/tanat alladolskih Sddiuka. Ta se no{,a1ližavnalvorl>a.morala ucvrstiti spramBizanta. i emirataspomenutih i>~nišmendidana"is-toku.N~ Seldžuci su 1176.kraj
~M!!i!>ke!a.!?n~3~*li ~.a'~tLnc.ima.iotp~n~.pir;,.z, ~_~~..Qd~ije godine }casni}.e(I178)1Ikvi<hrallsu I damsmendulsku knezevJnu. Opasnost.od BIzanta za..maloazIJ-ske je'SeldŽiike-bHadokraja' uKlonjenakadluu križari u cetvrtom križarskom ratu,zajedno s Mleca.nima,1204.godineo8vojili Carigrad. .Razdoblje vladavine sultana.~a~d.d.~na Kejk~~~J1220-1237) može 6e, nema sunm)e7oznaffif JCaOVliililiac
2 1Ur. Malugir., sjcverozapadno odjezcra Vana.
a Danas {;ard.k. isLocno od Denizlia.
18
politicke moci u povijesti ana.dolskih Seldžuka, takoder zyal1ib Rum-Sddiuci{. Dr-
žava s K<!!!~m.JC~_glav~i'R.graao~..;;ada je iIl!.~a.!1l'jveci op~eg, prostim~i !!9od. i~to~ne An~~ol!ie. do dubqko..!L.I!"Q.dru..cjezapadne Male A:?li~ Nezavif)noB~ odSeldžuka mogli su sacuvati samo bizantsko Nikejsko Carstvo u zapadnoj Ana.cloliji,(takoder bizantsko) Trapezuntsko Carstvo na crnomorskoj obali te Ma.\;~Armenija.No država anadolskih Seldžuka najveci je procvat doživjela na privrednom i !ml-turnom planu.
Ekonoml1!mjeP9,dlqg!l ~x~r.ilavisokorazvijena (1(;jljoprivreda. ~eljaštv9.. :;o.i"-.sg_- kal:o smo vidjeli - s.as~ojalo od Grl~~ A~mena~a i Slavena,)1ije nakonf)e1dzn~!;Gbosyajanja napustilo zemlju, nego. j\ljc._n~JayilQ obra.divatj. Postojao je irigncij-ski susta\' i vrlo razvijeno vocarstvo, a od žitarica se pretežno uzgajala pšenic<i ijecam. Ipak, buduc.i da. su - biza.ntski - zemljoposjednici pobjegli, vlasništvo n;wzemljom pripalo je Sehlžucima.. Seljaci su jedva imali što prigovoriti promijenjenimodnosima vlasti jer su pod novim gospodarima morali placati samo vjerskim pravoa;predvidenu glava.rinu, koja je bila manja od sume razlicitih bizantskih poreza. iLni scldžucki vladajuci sloj nije želio u tome ncšto mijenjati jer su površine pod I:ul-turom, ta.ja.mcene seljackim ra.dom, bile baza. sigurnih prihoda od poreza. Ipak jeprivatn..~ vl~!1i~tv~ nad z~~!1ištem l~ilp ra.~!!1j~!.I19._!!ic:.~k2, na.jvecl..i.,,-A!2._obradi..Y..Q~_
tla prešao u državno vlasniš.t.Y0' teje tada, Po(~jeljen<?Jlnadarbine (ikta~) - ~nq-j~topla~e_:::-.prepušteno vojnicima i državnim cinovnicima na uživanje do opoziv".Vlasnici ikta nisu nad seljacima svojih nadarbina imali nilcabv suvereniLet; ob-veze seljaštva odredivala je država.. Takav je sustav državi jamcio da se vla;;nicinadarbina nece moci odviše osamostaliti.
.9..~im~emljor~dnje,~e v.e.ceje inac.enj~_do~iv<!lo_~.m<l.dsl:ostoc~st.VJl, kQj.i'Il3u se b~i!i Tur~g)_eni. Buduci da se li sljedecem poglavlju raspravlja o socijalnimposljedicama. 110ma.dizacije velikih dijelova. Anadolije, ovdje recimo samo to da. ve-lika stada ovaca. i koza nisu služila samo za opskrbu mesom nego su davala i vUlmi kozju dlaku, sirovine za. turkmenski obrt, napose za. proizvodnju sagova.
I gmd~i je obrt imao istaknu~u ulQgu. Trgovina je cvala ne samo na lokalnojrazini, pri cemu su gradski trgovi imali važnu ulogu, nego i na brojnim trgovackimputovima koji su spajali razlicite pokrajine države, ali i nju sa susjednim državama.Na.tim su putovima putnicima bili na raspolaganju dobro opremljeni l;aravansa.ra.ji,ii1:oje su š'eSkliuljiili od nevreJ!}ena1 ri1ogIi.~~i1.aJiIa.!!~~li.Ptem~~I1L '-
Ovdje se ne možemo pobliže pozabaviti kulturnim ostvarenjima anadolsb!1Seldžuka. Treba samo spomenuti da su osim arhitekture, o kojoj svjedoce pojedineistaknute, prije svega sakralne gradevine, takoder cvjetale znanost i književl1ost.,mada je pritom turski jezik jedva imao ne.ku ulogu. Naime, uvelike urbaniziraniseldžucki gornji sloj, koji je odredivao kulturni život, bio je toliko pod utjecajemperzijske kultnre da je vlastitu, tursku kulturnu baštinu potcjelljivao i sm,~traobarbarskom.6
, Naziv Rum pOljece od.rcdnjo6rc./lal. Rome/Roma. (Rim); podl1lcjo j. IICJ;O~bito" po>i""uBiul\la. (l.tocuocimskog Carstva).
5 SU8tav alo ne pokazuje zajcdnicJdh 'VOj$t4v~ s kasnijom osmÐ.l\sL:oul us(..a.nOVOlU muJ.;.1t.~.:I.
Pa ipak, obje su rijeci etimoloik.i ..odne, it.vcdcne od lri lirl1P5lcakorijensIt", s..slusni\"" " I i "a;'".SclJiucki 6ustav ikI. moicmo prije usporceliti 5 osmAn"konl prAksom lim.,".
--- Gpfeslliit~-;;-~cifk~g pjeSlJbMe;j'in~ C-;;iileddina RUl\lijA(1207-1273) l>t'Uialu.m odreJ.lliuvid U duhovno nastrojenjc scldiucke elite. Najvunija su njegova djda na perzij.kome, Lek I\e~t"malo pisao je na materinskome turskom jeziku ili na perzijsko-twskoj mješavini.
-- j
, j
"
...
"r
.'t::
,~-;<~
t
~;.,.j;'...
~11:;.
~j;b
'1:.1f ~J
1~; ~1
r'
it
te
riL
!'-
r
I
L.'
r; .!,-_o
L_
r
'-
f'IiL
rI,
Lr
I'--
rL
r,I-IL..
!':
i2i~&~...
Ne-doba procvat.a nije dugo trajalo. Vec šestgo.di.lla \Jo1!!.ik.$Ill.t!iI~I'jk.UJ)l1(l,~L!2l2:mlili ~u l\lonl!:oli i 1243. razbili seld~\!fl<.lIvojskun~ Ko~da!u7. SeldžucimllHi;> preostalo drugo doli da r,c pokore j postanu njihovi vazali. Sada su postale11,i1ucujuce latentne snage razdom, koje nistl izbijale na s\'jetlo dana u vrijenlCl'1adavine snažnih vladarskih licnosti. . DržaY!.Ul.lladolskih Seldžuka_.r~aJ.a._~tLJ\a'c~~ni1.dnii.i§tocni.fu_u~!zll-1rmakom kao J!ranicno!T1~.kom. Zapadna je država0t11pib u savez .. vec zbog zemljopisnih razloga - s Nikejskim C.lrstvOI11, Il istocna
.i'~ lJ~i\'ala naklonost mongolskih vrhovnih gospodara. Velikodostojnik Muinud-di!. 8i.i\eyman uspio je, doduše, jer je bio istodobno povjerenik Mongola, obnovitidr;;(wno jedinst,\,o anado\skih Seldžuka. No poslije provale mamelllckog sultallaD"ibarsa II Malu Azijll, Mnilluddin je - po pravilu, prema svojem naslovn, zvaliP''I'f'ane8 - bio opt.užen zn izdaju i 1271. pogubljen. Otada ce Mongoli provoditi":!I.riji rdim u j\nadoliji, što ce za Seldžuke znaciti postupno gubljenje teritorija.i,: f'c'r;:anii'.ni1l1SIJse pol!rucjil1111.~blikQ~'1k.~ faci<2..!!.ezavi§nesl!!Jd~.~ievillih.l,Q..b',:'I'ijS)O5~o.l.i~~~evl~...~!~~LQ..oliticko.msc!!!l01!1 u Mi\19iAzilL.§~!laQri~v.!,:..<,.nadolskliJ 'C.;ddbb. n\~~.\HLr-Živ()se,iJližil<l,s.Yomg)::raj!1. U prxom desetljecnJ4. st.. 0o!ougl.1li';ic:t! ';i;'e nikoga.J1.0:;ta.v)j<}l,ina seldžucko prijestolje, nego ,sa 5ar.ni !,rt'!,zeli~mr"::J:
)'odrlJi'ja hi\'Št~(h.:žaveana~IQI.g,iliSe!d?,n&1.
;,I '.T,Oi\ n.I(;l~l ]~IvllJl.i\TJ..i<:tian ()d patuljastih <:'1Il!.f'lta (kll~~!;vinaJ. koje SU rmstille JI. toku RO;)j.IHUIQg
;-C\:,;padnnja ana.lolsl;e seld~uck\, Jriavt;hio jc,,2:'UIl~nslii CITILmt. Da bismo jas))()":'cdo0ili nast.,1!1ak i razvitnk tih kncževiu<1., napose Osmanova cmirata, valja se ju:;;"danT:-n1. o:,;vTl1al.j Im ona turkmenska p!ernenn koja su poslije hitke kraj Manzil(-~:t" I U71. preplavi la Anadoliju. PJit.je~anjelll Turkmena JI.AnadQJU!UI.Mtil9-.iQ.1\
';!'11i't.velJol!I i p.tniclwlII pogledu osehujni dua\iz:lm uO.n1adstva i sjedi1ft.~tva. U gm:U}\l;')o~'?U~lliInpodl'ui'j illt,a,3en.1..Ij.t!.i".2~~ala.E. rukama sie(m!!~kQgl;l, :?:emlior;~dnic.k%.Ai-,!.?!'" fc;f.:tllovnj;;tv;t. T:>.lw je bilo prije sveg"- nn podrucju oko Konye, koja je postala
src~l~'. dl';~avp. nlm~kih Seldiuk;t pošto je t.aj grne! krajem Il. sl..'odredcn da budesj(;dl:.~ce ~~1Jlt.anc!..
'I'iI,rkmcnima nomadima o:;~l\ln su na raspol:1ganju s!:.mo rjede,~nasel.i.<:t.0i I!~.b.!50 i..- vec 12211~nuJ:2."Jl'!:!ili!:J)elenizir!!na pO,9Plcj,!-, u kojimaje i udio seljaš~va u,'i;;J;!fJvnišl.v\i bio malcn, arazina zemljoradnje razmjerno niska. Ta podrucja - na.P(,~~ ;; !;nt>,žcvi"i DaniI;mentl oko Siva.5a - posebno su odgQvarala nacinu života ~urk-'lw!1:;kih pa.:;:.ir;HIOIJ1;1r!rt, Ondje su se mogli bnvif.j svqjim eksl.enzivnilll sl.ocnrst\'omJ_~I .Lo:bilo d().:2.1jno ?eI!'!Wšl.a ~a ispaš~I:-._~J.ic~~j~!!!tlJjl"gjlL!>.il!\_I~J(rQ.ilikiu.LPP'(1rn.s;in,~J HC) Ila ~np~.1!.!.A!l~!2lli!,I-_~.21~~u "-!!a49Isl(L~lllžucki slIlt.!lni dodijeliliT:JrJ;m~llilT1;~_Ondle 511oni 5YI~.i.!\~a(~H\pa5ali I!.brtlovitoi unutr~l1iOSf,i_z~mlj,~,live do Dorill\j()!E,,_02!kisehi~i istodobno cuvaILzrnnice seldiuc!i!Ulli&.Y.~ t!Jinl'l..~?.!Ji I'uprr.1(~stavljeni_!lkrit,<,ti, b!~!!~.!d kr~jiš!!.!Ei:.Yon!<.tdskih ThI')(r.:n~H\ -:~!l!li!lQ"~a ~'/! plemena - bilo je mn.c>g<2;,-l!,J.~,_~t. mOI!;\QJhJe_..9i~i do rn.\lijnu, no njihov ,,~b ;1)j,.JlgY~c2'1::.~g1"':1.s tal,!! LII''p,~!d~Ln~~!lje2!!..!!..<?~!!!_'D1fkmeJ!~ !!1!r,g9.lIje/l,z ije.
;':'1.koje spomel1Uto, scldžucki je gornji sloj bio veoma zainteresirali za zemljo-r;o,d!l.i;'.,posve r,I1protIlO Danišmendidima i ltrajiškirn Tllrkmellillla koji RH!mo 110-
--;TL0~(?~;~.~~,?~.!t_~).r~l~j,?~~, ~!!1 ,j_~I~~~,i.~t~~,~1.~~,
'} D(I~a.oj:\!\!\t.\'j~l1ih lIatn~7,iU1 za predn\df: koji se licu državnc ri7.uir.f; i lel1;\.
iO
umdi osjecali sndnu odbojnost spram sjcdill\ckog stanovništva; Turkmeni Ana-dolije takoder su bili posebno revni borci za vjeru kao "prozeliti" koji su- ne-davno primili islam. S VreU1e.fi9mje rlioJ\lrkme!ls,kili,.pastirskjJl!!Q.ma.da..po~l~~p..r.oJesi.oJ)aIlli.lJl r.~tniciJ:mu,!... v.i.!!!~ (gazI). !'jevez.!!olli.AASjedDyanje.IJlJlekretnina..L
~lim bo~avištem.. o~ S,U~eprek!~no vodi~L!!1a~e...!!1tov.~~~i!!la!i pljackaškepoho4.e i[se ~j~ljlv!l-.!!."1~I~enici. Stoga je samo po sebi razumljivo štose interesi seldžuckog sultanata nisu uvijek poklapali s turkrnenskim interesima.Jedna je skupina Turkm~a"p~ tra!liaEPsao !!.$.!!sti!",~agp-c!!renjel!epogod"imclnadolskimšumama; kao drvosjece i ugljenari. Iz te su skupine potom regrutiraninadnicnnugraaoVIma.- ..- - -,
Št.o se tice društvene strukture, Anadolije, pobjeda anadolskih Seldžuka nadDallišmelldidima tl.178), spomenuta u prethodnom poglavlju, znacila je ne samozavršetak medudržavnog sukobljavnnja nego istodobno - u najmanju ruku privre-menu - pobjedu sjedilaštva i poljodjelstva nad nomadskim st.ocarstvom. Medutim,s olmmnjcm Danišmendida t.urkmellski je, to jest lIomadski problem za državuclnadolskih Seldžuka bio samo odgoden. Naime, vec je nepuno desetljece kns-lIijl~,sredinom osamdesetih godina 12. st., osvanuo turkmcnski starješina po imenuH.ii$t.em, koji je sa svojim nomadskim prisLa.~ama ti istoctloj Anadoliji, Kilikiji isjevernoj Siriji bezobzirno zatirao rjelokupnc sjedilncko st.anovništvo - muslimanskeKurde i kršcanske Gruzijce.
Pocclkom t.rideseLih godina 13. st. nOI1l'!5!~ldT!frkfl~~I!LAna~o.lije ~IOQiYaj.!!znat.rl'opofacanje:'kao plemenske slmpine, grupe ili pojedinci li Malu Aziju rlo.lazeb-'-;;JJuThrci,JiJeŽ'ecCp~e.!! JViongoiiina. Medu bfeg]!!1!=imanije bilo2arn.Q_.Qgy~a.,,!cgo.i pripadnika drugih turskih naroda., koje .su kasnije apsorbirali oguski..:I\ar,~~!Ileni. Zbog neprekidnog doseljavanja Turaka. Anadolija se 11etnickom pogledu'yidncipro.mue!~,lliii sc <l<\'Teturskiudiou stanovništvuv~c prije pojave Osman-!iia bio veci od bizantsko-a.rmel1skog udjela.. [u brojcanomomjeru i~medu sjedilackog i no!uadskog dij~.l.aslcanovništ,ya do-
.,gQ!.lliL§~..p.9ml1,L!L!s.oristnomada, što je donijelo teške socijalne teškoce Brojni.nomadi - za sredinu J}.!1 P.!.o.cjel}ai~J)osi.§..ed!\mde§gLlisu~ajat.or-'1,.- nužno suza svoja v~lik~~ta.~_a treba.I~ sve više ,p~~lj~~a, kojih, medutim. nije bilo na raspo-.lM.lillj.!.l. Preobrazba seoske obradive površine u pasišta nije dolazila u obzir jerje seldžucka država bila zainteresirana prije za održavanje zemljoradnje nego zaekstenzivno stocarstvo nomada. Tome je pridošla obveza Turkmena da vlasti is-porucuju ovce, što je bio težak i za opstanak opasan danak. Sve vece nezadovoljstvoTurkrnena još su raspirivale sufijske vjerske tendencije.
Sufijstvo je misticko-asketski pravac islama, cest.o s više ili manje izraženimšiitskim obilježjima.. Sufi, tj. /\Sket, onaj koji nosi grubu ,'ullenu odjecu, postavljasehi kao cilj da još za života potpuno i neposredno išcezne u Bogu. Najvišem stup-nju savršenstva, sjedinjenju s Dogom, 011ce sc postupno približiti kontemplacijomi t'kstazom. Oni koji sudjeluju n sufijskoIll nacinu iivota i odricu se svjetovnihdobara oznacavaju se perzijskom rjecju dCl}!iš.ili arapskim izrazom fakir. Dervišise organiziraju u derviiike redove, koji razlicito vrednuju religijske- postupke prinapredovanju kroz stupnjeve usavršavanja. Zato se redovi zovu tariJ:a, što Ila. arap-skome znaci put, metoda. lako se sufijstvo, po pravilu, prildanji\\;'nacinu životapovucenom od svijeta, u njemu je bilo smjerova s izrazitim svjet.sko-spasite1jskimnagnucima, pa su pojedini redovi na svjetovnom podrucju zastupali društveno re-volucionarnu misao.
Uvjetovan napetom politickom atmosferom, medu Turkmenima je 1240. izbio
v.!erski snažno obojen usta\lak..protiv uvelike persificimnog i urbnniziranog seldžliC:
21
. \; . " . ,-',.,1-.. ~\~ V'.~ ,..y,..J~'\..-V
>;... ( (erl.:\~'. ..\ :;;\~::.\
\;0 0.,~.!.~. ~.\ '">
"'-
koga državnog vrhovništva, nazvan, prema njegovu vodi Baba ishaku, ustanakBdai. Taje.pobuna bila, doduše, krvavo8uzbijena, no time nije postignuto. rješenjeturkmen8kog problema. .
Seldžucki je vladajuci sloj takvom primjenom-sileuspijevao, svakako, ukrotitinemirne Turkmene sve dok je državna moc bila netaknuta. No ta. je moc išcezla.poslijeporaza protiv~gola ~~i~ g.-Svese višerazbija.osustav nada.rbina.ikta,koji je dotad garantirao državno jedinstvo. Zbog uznapredovalog slabljenja. cen-tralne vlasti mnogo je ikta preobraženo u privatni zemljoposjed; usporedo s timpokla.njale su se državne domene. Državnim mjerama nedosljedno ogranicavanogospodarenje veleposjednika imanjima stvaralo je pogodno tlo. za oblikovanje go-tovo nezavisnih lokalnih državnih tvorevina.
Po~~kom~ezd~.etih godina, ~ada je-država anadolskih Seldžuka privremenobila _p.94jj=lje.n:~.!Iadvoje,nastali sn - osobito ~~.zap~.~_\l.-: .prvi tur~me.n~ku~i-rati. Takav razvitak pospje.šiloje i to š~o se. prilikom spomenute po<iie!e...y.ojl}jgornji sloj pretežno prikljucio istocnoj udionoj državi, koju su štitili i M_0.!1gQjl.Dakle, zapadni je ~io, zapravo, bio ~!:.z.~j!.1ili'yo.decihsnaga: U nevolji se, stoga,ondje narod poslužio starješinama 1\lrkmena, koji su postavljeni za emire. Kad scdržava, zahvaljujuci vještini Pervane spomenutoga u prethodnom poglavlju, opeL\~j~din!la,.c~-,\tEalnavlast više nije mogla potpuno. staviti pod kontrolu zapadnakraj išta, a Lurkmenskisu se poglavari vidno osamostalili. Tom procesu jedva su scmogli suprotstaviti i mongolskivrhovni gospodari, jer je njihova.snagabi1a znatnooslabljena teškim porazom: 1260.g. potukli 6Uih Mamclucikraj Golijatova.lzvora~.
Proces o6amostaljivanja Thrkmena. predvodili su. Karamaniu}\igoiapad!!9jAnadoliji:. Povijest nastajanja-liaramanskog emi~ata uJedru)pruža dobar uvid uanadolske prilike u drugoj polovici 13. st. . Ka!.~l!Ianska.~ dinasti1!-x...~ja.ce sek~~mije~~zv~ti_ti opasn~g,.s~p~'.!.!k~_Osm!..n.m.!, bH!jednostavnog porijekla: njez~nle osn[yac i eponil11.bio tur~l)1el.!.s!.!I;Igljenar.koji se potom odlikovao kao vodadrum~kih razbojnj~a. Vješt, borbi vi~a'Ldelija posta,.v.ljenje poce.tkomšez~esetih&?~~n.a~~:s~.:..3=~e).!}i.r~.Unuk toga Karaman-bega10,prema. djedu nazvan Kara-mani Mehmet-beg, preuzeo je vodstvo onih Turkmena koji su se 1.277.pobuniliprotiv )i!o'Iiiola:'-.Stavustanika nije bio ni "nacionalisticki" ni odlucno antimongol-šlci-;Qi1i'suse samo željeli osloboditi teških nameta koje su morali davati lIhanima -kako se nazivaju mongolski vladari Perzije - i njihovu vazalu, seldžuckOmsulta'nu.Mongolska reakcija na uskracivanje poreza nije izostala; izbio je oružani sukob, nkojemu su Turkmeni pobijedili I1h~~.s njihovim perzijskim najamnicima, Kara-mani Mehmet-beg nije pomišljao na to da se vine do položaja sultana seldžuckedržave. Povezao se s pretendentom na prijestolJe, navodnim seldžuckim princompo imenu Ci!JIri,kojegaje postavio na prijestolje pod imenom.Giyasuddin Siyavu~,a sa.mse zadovoljio položajem vezira. K2~.1!1~otad~nji gla.vnigrad anadol.skiJlSeldžukaJ nato su zaposjeli "barbarski" Turkmeni.-Koji.su podržavali. vladavinu
_Cimrija! I~~r.'!..f!1.i\.!!!!-.U toku tog preuzimanja,vlasti j dotad3Šnjije perzijski službenijezik zamijenjen turskim jezikom - u skladu s ubuduce vodecom ulogom 1\ukmena.Nakon te jezicno-politicke odluke službeni je jezik u Turskoj ostao turski.
Mongoli se nisu htjeli pomiriti s time da im u Anadoliji izmakne moc iz ruku.Pokušali su ponovo uspostaviti vlast svojih va.zala,"legalne" vladajuce kuce r.!!~-
9 Arapski Ain Dž.lut. mj.:sto u Palestini.
10 Arapski n lov <mir i lursk; beg (od kasnog oom"lIlkog razdobljA bdY, o izgovorom bai)imaju isto znacenje: knez.
22
s_kih~~ldžuk~. Karamani Mc:hmet-beg poginuo je u vojnim sukobima, 1\~ semogao još neko vrijeme držiii.Cu-zapadnom krajištu, zatim je podlegao mongols!:ojpremoci i bio okrutno pogubljen.
fpak, Ka.ramani i nakon tog poraza ostaju na politickoj sceni. Seldžl\cko jedržavno vodstvo, kojemu sl~"~J~~~1.!iponovo dali njihova prava, bilo tako slabo da ~')mora.lo povuci u Kayseri, grad bliži drža.vi IIhana i la.lcšeobranjiv nego dota.da:inj1iprijestolnica Konya, Ilhaui, koje su znatno oslabili Mameluci, bili SIJ sret.ni št.ojoš uopce mogu držati svoje rum-seldžucke"vazale:"Nije'ii;-iTi~go ba'inulast.anj'111
dalekom zapadnoa.nadolskom pogranicnom podrucju, sve dot.le d01: sc krajina. "ij,;držala izravno prot.umongolsld.
y "v<lliIlUII!~poli~i~ke moci u 5ic:v~!lom.Jj I!!nom i.l..nailasve, zlll1.i.l4.!IOnlrubllompodrucjl,l_seldžucke gržave. ni!$t.alesu !Jr-vede f<!,t;t.onezavisnc turkmeusl:e, kndevii1e.U-krajini prema. Biza.ntuiznova je potpiiiio-procvJetalogaziJstvo;J~i~~~isu billsamo poglavari i zapovjednici svojih pat.uljastih kneževina nego i vjerske \Ioje.Neprekidni pogranicni 'sukobi s Bizantincima. znacili su za njih, s Jedne strane,mogucnost. boga.cenja plijenom i proširenja pod!ucja kojim su vladali, a s <;!,rug.,st.rane, borba protiv "nevjerniim" bila je 4žfAf!d,sveti r~_t.li time izraz njihov,.pobožnosti. Za stupanj st.apanja vjerskih predodžbi i vojnih nakalla karakteristicne.je hilo to sto su u to vrijeme militantni Jerviši preuzeli cak i naslov paša", !wjise kao visol:i vojni cin neprestano sl\srece u povijesti Osmanlija. R~,zi1i"-,:lanc.v\vladajucih ohit.elji talcoder su poccli sebe nazivat.i pašama.
Zbog trajno nemirnih prilika u kraj ištu male kneževine nisu Ilije konstantn.;polilicl.c velicine, nastajale su novc, a stare su bivale preoblil:ovauc ili su išceza.vale.Bilo hi pogrešno smatrati da je zemlja u to' vrijeme meteža zapala u stanje barbar-stva. Sjcdilacko je stanovništvo, nema sumnje, mnogo trpjelo zboj t.rajne nestabil-nosti I mnogo ga je izginulo u oružanim s;}kobima. Mongoli sll'višol(lrnpor;;zim'~izr~bljivali seljaštvo. Posljedica.je bio masovni~ijeg sa zemlje. Time je, doduše,zanemarena zemljoradnja, ali ne toliko da bi se moglo govoriti o opcem propadanju.lu gradovima se život odvijao uobicajeno, obrt i t.rgovina i dalje su cvjet.ali, Brojmuslimanskih stanovnika u gradovima neprestano se povecavao. Emiri, koji su 7.:J.toplijih godišnjih doha boravili izvan gradova, II šatorima., podizali Sll u gl;;,dovimcczimske re<:idencije. Gradile su se džamije i medrese.
U gradovima je posebno znacenje pripadalo tzv. aliijima, IIdl:_Il~~njin\.1\mla.dihljudi srednjeg staleža liojisu težili ne samo društv.enom oICllplj~nj1u1e~o i .do-brotvornoj djelatnosti, aosobito su pomagali putnicim~. Organizacijski i po ide-alIma ahiji su uvelike nalikovali tzv. .fuiuwwa - pokretu koji je nastao u 9. sl. 1\gradovima Iraka i lJorasana, a karakterizira ga spremnosL da pomaže onima kojim:>treba zaštita. Mada ahiji !lisu potjecali iz jedinstvene društvene sredine, njihov sepokret, svakako, može smatrati staleškom organizacijom gradanstva.!,Ludr.genmahija nisu se primali pripadnici "nižih" za.nima.nja.Udruženja ahija uživ~~s.\!.~
~~, povreniCllo "t ponegdje ca.lttolikl da su"mogli 06avlJati policijske' ili cehovs\;{;zadatke, na primjer kontrolu zanatskog poslovanja. U gradovima u kojima nisuvlada.1i kneževi alliji su cak bili odlucni politicki element.
Brojne sitne kncževine koje su nastale s raspadom seldžuckedržave uopce nisubile izolirane jedna od druge. Pojedini su gradovi i klleževillebili i dalje povezanitrgovackim put.ovima.,koji su omogucavaliviše.ili manje sigurno putovanje brojnimkaravanama, unatoc prigodnim prepadima tllrkmensldh drlll11skihrazbojni,w..
11 Nasl3U ud pen.. na~ll)va pttJij,.,}(, u znacenju \'cliki \'laJar, okrujc1IUtFJ H i'l.S':H'~n;.
i~
..
".
.r.~,-.;
t.
t,:
"~~;k~.
~,.'f
<.
~:
.)'",-\.;
,....'"!..
L
ri,~
iL
rr"<...
[
:~..r Hf\i3TANAIUPOCECI OSlvIAt~SKE DR.ŽAVE\(),,,,1,-~-_.__.
"'.:E.TIIOU!iJC'I OSr\IANO\'I~ DINMjTIJE
,;>.\"3-
.~.~iJ~J'Xvl~, '..
..,~C''!,'
VX....
\,a\i~
IL_
"~'.:1!~ od 1I},dih lurkm(,II~;kih kncževina koje su na.slale priliko!J1ra';pada drž;].\'".11".,i"i:,!:iil;,eldžuk" bio je ()slIH\nski emirnl,'O pocecima. t.e pat.nlja5t.e dr?co;irr
.:' ",.' :;(' sl.o PQI!.~dilno zna. :~isl! poznali izvjcšt.;\ji svjedoka koji bi doživjdi nas-. .'''Cl;; i r,\l1Omzdohlje državir , le otollIe izvješlavali. Pomanjkanje takvih S\lH("-
,.,;,[11 i~...jc';tnia, svakako, !J1oie se jednosl;\vno protumaciti time šlo Sl! 1110::; ligi,"!. 'ii:jiit O~;!II,,"ovic:..bili t.oliko newallli da se nije isplatilo na to t.ro:iit.i ri.i,,[-;,
:.;iuIIl I,asnijf>,kad je osmanska dinast.ija stekla stanovitI! moc, udai)'.) sc d\'ol-.' n ~,,-,...j"'3nicariln,1vrijednim t.ruda pobliže ispitati pocellw svojih gospodar,' I":\:l;,':I,'a. [':Jr:t\'II<J, pojedini ,;.~izvješt.aji n Po""(I.~r:1jll i cesto jf'dan drllf~Otllc'",~\)rJc';~'
;\:c.\U brojnim I.lII'kJl1en~killl Icncžcvinarna tada nije bik, malo oBih I\'Jje su SI'
:.:-;;1c mjt:rit.i f. ,lriavicol11 Osrnan\ija, a hile SI! ca" i va7.nije, pomis1imo li samo na.(' r;l'l'li:"'1n. (Jarnida, Saruha.na, Ayd\l1a, l\'lentc~c ili ErelulI. Ako je ipak nužno ovdje
'''''''';)110 f;1.uac.lit.i npravo ranu povij~st. osnmnskog, a ne nekog drugog emirala, onda.: . !.e)Z:1tO što .iI' ,Iržavica Osmanlijajezgra pot()nje osmansltc svj<;tske sile. 11l!.1:.<;tno~'.'~,-i!muS<.~_9slt_~'lnlij~ sastoji .~dJpra.YQ..u tO!!.l.ešt_o.IDL!lst>je~..,h!:.znafajne!l.rJ.ilv i~
._,:,,,::@ c<!I~"~voJ<ojc c,:..n~~!:,.vrIJ.ei.§..P.!lt>~aJi.najsnažniiim svjetsl>itn_~.jJillllil. Ti su":"'!)0C\~,i Osmanlija \Ivijeni u le!4:nde, pancgiricki ukrašeni i raznolik im predajmna! .]1":;1.0 prel'oHPni. h.,1i ccmq,,~1jg. slijedi~ij~tJ'I\LQ.d tih predajuoj;\ se cilli yEe tU")~~,nj'? uqpi;\dljivo!J1~
??.!1joj St! Q~llla!llije pripada!c ogl!.§.ls.onu~lel~IE!lu..li lIyr. Pripad!lik tog pleLnena:.;:j!"vnJanšah navodno ie bio padišah, kralj kraljeva MI\hana, mjesta hlizu Merva';
~;;r;;J:il.llo j~_ rijec o ob"icllO!ll p~!ili!:.varu p(cmcn.u.~ad 51\ taj k1.1\iQpnstošill Mon~;:;c:]i<;'~ill!ii;;-h!\ll!l (1~21),§,gleY.!11an je, n~'yodno,s<\.§vQjim narodom2 poš:g.l M~(W:ld
i r.iig::o u istocnu Anadoliju, nOlnad~.kU.!'y,~(i II p<;>drucjll J)lto.Erzincana. Privre-: r"~r!Oje išIo1'no od podrucja naseljavanja Siileymanovih Turlcmena nastao p'Jliticki
"nk\llllll: Cingiz-hanovaje smrt (1227) privrr.meno omela ekspanziju Mongola dalje
,,~juD.o~"P_~!' Isto..~~bno su "Pa(~I!Jd~ciz;\f.1.~!i težak p-ol{1.unocnol1l.HorwTI-
.:.2:!:J.L kolUst.ar.!l!:..:Jadao 7.:..a.I?!lc1!!ptnPer~jonL_S.ili~~jtih Qkq!no~l ornog~io je
r-j'L
---D,~I\('.5J\fr.r!' 11 Turlclltel1!tkoj SSH.
~ P:,tlnt.,'\k r;,\I1:('Ismn.n~l~?ga kro~!i~;;U'n A~lkpJ\:in7...;.~~p.,,: pr~mll1to~clm~j-: bil~:;O O~JO (!) f.:.t.Of:1:::r:1:=~.;o j(~ vrlt) pretJPri\n. Shrne broJcanc rodnt.kf! r tlJf~ Isl:uu,;k,. IlIstonosrafiJc ""IJI\ "..NIItQv."f.1,'i5~ i,;w p~torichc, \'Bt~ \I !Ulu51u mnost \'a.
J l!"rtznt..ia..~ jr: \.bdl\.o driavom Icojn j~ nn..sl3la prilikom I"aspnda. rlržnvr. Vt~liItih ~t:kl7.nlc.1.
;,~~'.:ii()... : lort!7.11,.ii:1h "nljec~ ati in,..,m po(\nl(~~jA Ilor(!'1.tn, !\redi~l1jl! '1.cmlje nu."f.tu nj~:";hum Ih).
d'lJj~.:jl1l;\, 1!'J'je !"~ nnh7.iln s ohj~ 'lrl\n~ dnnjcg lOM Amu.J):n'jc.[...
,i~l
'\
Si!leJm.~!:t1,lda sa.!lvoji,m Ij'!.4ima iznIOgostoljubivoga brdskog kraja istQc1leAnadolii~po~1c I!.!dstok~mll plodnoiMezopotl!mUi. Pri pr~zU_Rtelm I;:ufrata, .bJintAlepa, okoJ23l. godine.Sii1~yman se utopiQ.! N!M-CL§cnj~QYa plemenska...gru-pa~jja ~~I!,-..NekLnj.!!goviJj.I!.9iP.Q.šlisu ~~,$ir~~. a dnlgi !I.IUlUIatilLu. Anadoliju., Ertog.rul (uinI.0)2~J7), jedau o<lcct!ori<;'e Si!!.eY!:I1<J,novihsillo~a, kre..!!!!9je smakIl9ID..!!.ILurilll9..mitp-odrugejs.~9f!!..O o<Ul~~Ju.!o!m~bgdje.IDL§~d\djc vci.kme Ql!:yilLnom~ds~i.m.~~gca~illem... .NJl.ypdnojc ,{\la~qslinJ):t!,i}{\-Ib.~dI, sllltanJtuln-S~ldžukn..
-p~~av;1ru ErtMnt!!l za ~3!I~rko}~).<;.,st~QJL.Q~!l~!..9.1 (\<~~2!~_'Lq~!~"~9.J.\~
~a.!0oJ~ 5U se nalazllek~~ta, blizu Esk1§elnra. Vjerojatno Je time htiopostici dvostruki cilj: trebaTo Je se žucku državu oslohoditi nemirnih ThrRmena,a IIZ to SII Ertogrulovi ljudi mogli pridonijeti nastanjivanjll tampon-zone koja jedijelila seldžucku državu od "nevjernika" Nikejskog.CarsJ:Ya.
Ert.2.grul nijeprekor.:\cio okvire svoga prvobiLuoga društven~g pO)9.~aja: biok...L ostao pE.~lavar. II drl!:~ven'?E:' i ~nickom J)().g~III.[Jrij~ s,yega jed.\!.'2~ve..noga.maloga pastirskog plemena, koje je i Lada nosilo imc [(aYI. Cini sc da je nomadskinacrii-ii~'ota II novom ki~j\l p.!'t'stao ro~tojt\tijcr ondjcVe7 nala~.illlo jMnc znakov~privJ~(I~ sezqnskih migracija: pleme je ljeti nt\p(l.salo svojll stol\!.! na planinskomI'l\~nj;\kll (yaylak),a zimi na zimskom (kr~lak).
Cini se da je Ertogrul bio miroljubivi pl,~!nenskil'f)gl~YI'r kOjo,!JlII1je bio stran"":Iki vjerski fallati~am. Navodno je njegova t.rp('ljivosL ~pralll sltsj~tlnih kršcanabiJ; tolika da ih jI' štit.io od vlastitih islovjernika, Turkmclpt iz Gcrmiyant\ ili Tatara..
2. OD E!vIIH.ATADO SULTANATi\
Dok su podaci o mnom osmanskorn r:w.doblju n.. samo oskudni nego i posveprolurjecni, o vremenu vladavine Ol!!Jlil1!a~(1281'1-1326) ima vec bitno tocnijihobavijesti. On je imao više od tridcset..&.odina kad je postao poglavar plemena
poslije smrti svog oca Er~?~~ula:- SpoCelkaj;C)smanova moc jedva nad maši valaOC"VII.Osmanovo je ~e 10 tako malo da je SVIIsvoju I.eško prcnosivu imovinumoglo ostaviti na cllvanje kod slIsjednoga kršcanskoga zemaljskoga gospodaras kadje ljeti polazilo na planinski pašnjak.
Suprotno svome ocu, Osman je, svakako, pripadao aktivnim borcima za vjeru,jer iCJ1..Q.~iona.di!11ak Gazi, kOJls!< tad.1!.(!Qbh.'!\"<L~~mO akQ Q.L.tJ\9-postavLo_sebikao.životni ciJH.i!cnje ls[amac~ilom oružja. U svakom slucaju, Osman je bio pobožnimusliman; na to upucuje cinjenica što se oicnio kceri šejha Edebaha, starješinejedne zajednice derviša.. ~~9.~icn() hrabroiQ§mana bespogov.orno su ~Iijedili riesamo vlastiti podložnici nego su mu pristupali i mnogi Turci iz susjednih krajeva.kako bi sudjelovali u njegovim uspješnim vojnim pothvatima.. S pritjecanjem velikog
. iHoja ratnika O~'man je postavio novi zadatak: od poglavara beznacajnog pastirskogplemena razvio se, na neki nacin, kondotjer, koji je sa svojim plijena željnim subor-cima bio stalno upleten II male ratove. Iako je bio borac za vjeri!, sukobljavao se is islamskim suparnicima u susjedstvu. On se, ist.o tako, mogt:OjHigo<lice ponašati-
~ Prelila drugoj predaji, moida se nije ni vratio. On" ""i. d" je Sii1cYlllnm\ah ir.p;nbioiivot"" Eufratu vec prije, prilikom pohoda U Anadoliju. .
5 Oblik imena Otomar. potjece od pogreike u citanju, ili od lI.ltoga dijalektnlllog oblik...r. Rij,.c jI!'!.o gospod",". Bile~jkA.grlula nko ROkm i~to;:'f10od Ounu~.
25
---
pragmaticno spram kršcanskih susjedni štoviše,.n.il'go.Yi su p.9.!!osLpJ~~.!.J~.D0I1!..mdru~~ si1Sjedubili izr&'!ito 8r~l}91i.'y'zmimQB~ma ~ikll.l!~kgmg.O!IR.Q~t~ Bl16Cika,ili plemicupo im~u KOse Mihak.koji'je.k""nijc:p,feš!So.':1I.ai~!am.. Sa snažnimpritjeeanjem ratnika razbijen je okvir etnickijedjnstvc!logplemena i uz to !lUpostalevidljive duboke društvene promjene. Ako su se 'suplemeniCi i ,mogli isprva prehra-niti na osnovi vlastitog stocarelIja, sada vlastita proizvo'dnja više nije: dostajalaza uzdržavanje novopridošlih boraca. od zanata. Zauvijek okrenuvši leqa tegobnompastirskom životu, oni su bili upuceni na stjecanje plijl,ma: rat je tako postao trajnimizvo~~. prihoda: Buduci da se rat istodobno mogao proglasiti svetim ratom, borbesu' se to vise isplatile. Zahvaljujuci takvim ratnim sukobima. mogao je Osman brzoproširiti svoje spocetka više nego ograniceno podrucje vlasti: Melangeia, kasnijiKar~cahisa.r(zapadn_oodJ.::ski~e~ira), inegal, Bilecik, Yeni~ehir Il,brzo sU!l_au~tijedan za. drugim. Pritom je primijenjena metoda "spaljene .zemlje" . .. Nall!1~,-1I
to vrijeme Osmanlije nisu raspolagale nikakvim opsadnim napravama, pa bi okolišpojedinih g~adova opustošili ili raselili, tako da su se gradovi morali predati. Osmauje_.~~c imao g_~tovo60 g~d,il1.~!ada, je, 1317~&..prenio vrhovnu k~,~nd'!..Eil. sv~.gsina Ornana. ~oš j.«: doživio osvajanje podrucja pred Brusom (danas Bursa), o.umro je 1326. g., vjerojalno malo prije zauzcca LOg;!.važnoga bi:eanlskog grada..bli<:uMi~moriiOg mora,
Znacenje Osmana za osmansku povijest ne može se dovoljno visoko procijeniLi,jer je s položaja plemenskog vode naslijedenog od Ertogrula stvorio pravu državu.N~le:l_'!~~..I!..<U>.<? OSf.l..1_~n.!!)~~z~n~.~~ ~ilm?_~in~.!jj,c\ ~~go. i država kojuje osnovao.Nedugo nakon osvojcnja Karacahisara.,Osman je dao da.sc poimenicno spominje upropovijedi petkom (hutbe);tako je istakao preLen~ijuda.bude priznat kiw .suvereniviidar, jerje~.upravo spomen vladara u propovijedi - uz pra~ov~j!:~~<l~.c.<i-':-prema isJ<l~.kompravnom shvacanju bio bitan izraz suvereniteta. Stanovita ovis-nost o IIhanu postQjala.je, doduše, i dalje, jer su Osmanlije sve do sredine 14. st.- kao i drugi anadolski emiri - plac~Lp"~~_mongolskim vrhovnim gospodarima.Nasuprol tome, cini se da sc Osman potpuno oslobodio uljecaja. rum-seldžuckihmarionelskih suItana.
I s obzirom na.oblikovanjeunutrašnje strukture osmanskedržave postavljene suu doba O~~l'oye _Y:~C;!iviii.csmjernicc.Korijenidobrosmišljcmogarorganiziranogaosmanskoga feudalnog suslava nesumnjivo dopiru unatrag do vremena Osmana.Ta~aš.njaos~~janja4o.!!p~11.,!i.!Lb_C?S!l~'p'!!j~lI,a uz to su.9smanui njegovimdrugo-vima dopala rukuJ. p"'ro.s~ana,o~,rade!!~zemljišta. Osvajaci pak nisu bili pastirskinomadi l\Ojima bi osvojena zemlja trebala za ekstenzivno stocarenje. Osmanoveljude, odreda ratnil,e od zanata, nije zanimalo dokinuce zemljoradnje u osvojenimkrajevima. Cak su privremeno, zbog vojnostrategijskih razloga, opustošene regijeuskoro opel naseljene kad se spoznalo da Osman poštuje seljaštvo i poljoprivredu.Zahvaljujuci osvojenim teritorijima, Osman je dijelio velike domene rodacima. ilivojnim starješinama, a gazije je nagradivao lenom prema zaslugama. Od slcupineratnika koji su dOlle primali samo dio plijena mogaoje post~peno nastati {eudalnisrednji stalcž. Razvitak od' II.do državne tvorbe s cvrstim teritori-jem izazvao je dubol~ : na mjesto dotad prevladavajucihpljackaških zali~ja stupila je obrana teritorija, koja je sa svoje strane ucinila
nužnom h.i~erarhiziranu,sta.i.acu,pr~\Onal~u umj~sto pri~lemen-skog ratDls~va. Tal(o poslaJe razumljIvo zasta Jcupravo Osman - kOJI se otadadao nazi~ti e!!!~ro~- ustanovio položaj vrhovnog za.povjednikavo~e, beglcrbega(6egler6egi,kasnijebeylerbeYI).' -26
)\
ZnaLno narasli Osmanov državni LeriLorijviše nije mogao biLi- ka.oprijeipo obica.ju, kao u drugim anadolskim emiratima - podvrgnut upravljanju sllmo Ilaplemenskoj razini po obicajnom pravu. Postala je prijeko potrebna dria.vn!\ nomva.Dakako, u Osmanovo vrijeme još se nije mogla oblikovati cvrsto1iištttucionalizirnna
\ uprava, mada su se vec tada iskristalizirali odredeni elementi - tako reci prethodnica
rJ profesionalne birokracije. Qz be,;l~be5.a, Osman.i.!: vec _p.osl!jeosvojenj,!- .lli~<:ii:aI rost_avioj_~~nog~dij~! ~e_b.-=-g!etÐ-~~:'p.o.~!edenoga vC)j~og starješinu (2.t(b(i~I) (;.vj\lo je \I miru, uz vOJ~e zadatke, imao vršiLi policijslle funkcijec
Naredbe i odluke u okvirimadržavne uprave po pra.vilu S\lse izricale i r,relh)~ikusmeno. I'riillžbe su' se vrlo cesto"upucivale vladaruošobno~pri '~emu je-'vl! s.:.m
rrcsqi~ao} II.Lakoder se posve o!!obno bavio probienIima. enlir'ata: U rijetl:im liri.likama kad je nešto trebalo pismeno utvrditi,7 poslužili bi puf.ujuc~ ulern~ b;)prigodni kancelisti, napose pri poklanjanjl1 posjeda i zadužbina, pri cemu je \';i'!jalo jamciti pravovaljanost i nakon smrti emira.
Podrucja. pašnjaka ~k~§!\.\.taJ koja je Er~ogrul svojedo.bno ost<lvjoOo>m;:,u1!,jedva. su premašivalapovršinu 1 5QQ..km2:teritorij, u_n~jbolje!!l sl uf..aju , dvostrukovecrod po;'r§in~ Bodenslcog je;-ra.. I(nežcvina koj~ je Osma.n nalmo svome sinuOrhan,!..C!.~26:.13Q9) oDulivacala je, medutim, viš'e od -is"oOQ "m2, dakle bil;) J.~
~,. 1'::. . , " ,- 44"'_'___""_ , .,A~ .- , . ,..., ~ .
velika ROPUC j)'o1cfajine Rheinland-Pfalz ili gotovo kao pohi:'Svicarske.Tecltor'ijnlna elcspanzijamlade osmanske dr~.avenastavnase i pod Orhanorn.
N ajp!ij~_su osvojena oba važna bizantska ,;rad,!,. Nik~ia ..O.z!!i.k.)oko 1:\:. L i N iko-
m~jj!L(i.?mit) 1337. g. Nakon intervala Latinskog Carstva 1~1li. g. ponovo uspos-l:avuen6J3E..~nLsl~QS:;ilrstY..Q..!lij!:.m~glo, medl\ o.,sta.lim zbog Immiclic prezaduŽeno5~'iclr~?:vlle..~!...!,g!lJne, pružaLi Qs.l'Tlanlij~m~..vojni~~t o.tP.<!.~~.J~~9yremeno s operacijamaprotiv bizantskih teritorija, pod Orhanomje pocelo r' a'an'eslls'e . . anadolskih
~i~-~'Prva J,:~~~.~ilJil~~~Lzae~~~. __~n~~~a. (p-a~je p~~§lo cij~lo cle.sctljec.u~~~~.!.~'!.[.~ok nije zav~eno.9~v~1~nje te lm~ževinel!9tresane !ll1ntriJ$njimpreyirani!ma. Prlpajanjem tog emirata Osmanlije su postigle PJisL\J.P~r.:~skf}mrnoru.-Od-Evropeih je dijelilo jc,§'sa'ino u bizantsldm rubma preostalo i;"ourucje.Dmrriincli. .
"-'().nEtr.~I!i.:.!!!..~lqg1!:.!!...Jlj~_~~ltuo~gucila le OI' anu ~a se umijeiia u IlOfii.o\',~Loga mocnog susjeda. Orhan je vješto igrao nak~rll!1vana fmlL~lnlzc.n~.biz<lllL~koš
p~~tendent~,n~ !)fijestolj~:._On.J.~..~.~im 134~k.I~~.~ sa~~~.Li~te se;~~d~e ožsnion.l~gQ,v0f!1k~«:rI~.omo~clo.svomtJ tastu aa osplJe na.~a.nt.skQ_p1'lJp.stoIJe. IvanKantakuzen nije sa svoJe strane dao !ne,lnnst Orhanu samo zato što je ovaj bionajbliži susjed (a ne,~;'entualno, j'ednom od oba sitna. emirata, Saruhanu ili Ay.dlllU>
koji su takoder granIcili s Egejskim morem), nesumnjivo je ocekivao djelotvorni-ju vojnu pomoc od Osmanlija, zbog njihova meteorskog uspoua, lIego od drugihturkmenskih drzavica.
!'le~ug2...P0štcUenj~g.ovtast zaposjeo prijestolje, Orhan mu jepfuži9_20mocEE~!!..?!.~~_~~~lim_?~!eljenjemv~!ke._1<!-dj~ poto~!pski l~f~Lpuša~.l34Ð'12:I~Pa.?.§~I.'.!!~.OrhanJCna mol6ii b4silcus4(6i\z\feJa)=..šl.oje bio l1as~blzantskihcaf.!;ya~'p~iskocio u pomoc s pomocnim odredom od 20 OO(Lijudipod vrhomimz:movjedništvom vlastitoga.!h1a, o~re~nogd!H~Y!!1an-n~.Taj jc vOJn'ipothvat vri-jcclan pažnje zato što S\I Turci prvi put II vecei1i.~roj.!l 4ub?l(o..pr2ddi na. ~v,r.~ysf;o
7 Pl'imivii islllm. Turci su preu~di i arapsko pismo).
'.;7
.
~';'
.
:,~ ....,'
,
FJtJ
.:.,1
'j-. ,
j
:01.
...
..U
~.1.. j..J
il
.
.
'.
...
jn~
.~,Iw
~
t.]1
'l~
r.~
r..r~'.Lo
n:.1
roj; !
r\Of,
t
L
-
'-
r!,'-
r,II
"I
IL
rL
L
[-
J-L.
..
[:..')'!tu..0e.~O~J.lIaI\Rke~'.~ trllilc, dod~ vratile u Malu Aziju_pQ,~!&su opustoši\c'''<.!.1;olicILGali[!9Jja.(G.c!ibolu) Lrastc.!etlle .op!lj':.dll,!~iSol'!!l,lIo..Q.s»J.I!Ilsldjr, .državni
nil upravo. za]lya\jujuci tOIn vojnom pohqdJ! sp'Q.~lIao.Qaj~ po.§ve IllpgucUIcs-J'i\lIzija i .na j~lg.<:!.isto~!.I~y'~p.e._.Kad .~u u Biz~nlskom. C~tvu ~OJIOVOnastalaprcvimnja, Osmnnlli2.lTI~nije bijoteško, pod vQ~st\l0E' Siileyn~e~.1..~5~. g. za-
12~~cic~ti~~~~jYHmlik')' ~%Ln1.Qstob~~nlli'\ evroP!JJ!.~mthl. ..Qgdi!1\Id:\iiE"]:llSnije~~~:!!,<1.l\llJal1lu.te\,a~ u~u!f~la~a p~~ra.zr!!šello isl.og;!..ne!>P\!'jl1llQq~EpQliej veliki dijcloviR.iev~rne oba~}1ram.ornogm.or.at!>li.zu rtO(!2~t.!\rrcki!.~). U timI",r.irl\<jima, l((Oja SII stanovni:!tvo izgubila II prirodnoj katastrofi, IIkor.icnjivalo ~e[;v(: više Turaka, ne samo iz 05mnnove kneževillc nego i iz emirata Aydm i Saruhl\ll.
N~, t.om je prosl.oru lH1stalo mnogo driavica: Yakup, IIacl ilbeyi, 13cdreddil1, slii:no'::10stoljece prije II zapadnoj J\nadoliji, ali su one od samog pocetka više ili lIIauj~
...:,.vi"i;,' od Osmanlija. Gazijst\~je E.0novo procvalo II n.llmc~iji - bk0-E~I OsnU1.ll-:i,'" ~v:d,~ fh:!J.;pn - b,) nekada li ;\Ialoj Aziji. Poseban ut.jec:\j i opet. ~u zadohili..'j"\',,;i. P" i nn';" hd ,,\I J)o.)~I.~...lj,,!,ibelij" i više ",:ba,~a bo rr~L"l)rlllir.c fJmn:\n..:I:".: :.~i:i".II}f~'-'tast!
rL.l.11\!o~.L..!:~.~lll:.'!kol1,!r je J'Q.sLtg!HlL,y.nab.j3lL.lIspjeh:Lr1IjJI! SiikYltli1,n-p:J$"
,~!-j",!.~ !~)"!);Lp' z:LlIzcl.i '.\tlkarll, gra~lkoji je, dodušf:', nominalno pripadao vli1~Li':J:!'c.I!1.iQ!}!I.~E~~ii';itš.1lf.!!.:.aLal~J..u;.\'._oc.no ,II kojt'lIIll jr, z:\pra\'o. odlni:ivi1la !okalna
~11Iica ..hilP!, ';1,0 .i('.9I<oII!()5t~pja ~e .i.9š tm!!-.ti poslj('diqb
.&lg je _Orha.IL.J';!~)o..: g, ulDro, IJjegova seJ~mlj~~!2T~jaJi\ /11('(111IHlj.Ya~nij('dr;'~l\"ice u An"doliji; ,~~!..~~a~~~j~ ?~lnUi~.e.;5 OOO,kl!i2 ,it.'!ko. hil,l, vi';'~_J1r~Q..~'.t\'<:ro:;fJ:!J.~..!.I.lI~po!.cdbi s p.(),~etk()m O,rl~,!-n()y.tLylayavin~. velika ,;()Lovo kau
'1'::!l'iDj.'\ Austrija. l~li pažnie ic..IT,i.icdna i iZl!:radni~iu!.u.~'lPlWlta.U .zllall()~(,in~nta jCrtIB:TI;V:tI) lomf. da li jP, .pritom odlucujucilJzo~ l>-ilq5~ld;;u~k()Jt:15Ijetlgj.!i
'1I.j""i1j Dizanta. Svakako, nije samo u Brusi i drug;im vif,c ili manje mirno f1teuz('.! ir;! hižalllskilll gradovima, poput Nikomedijc i Nikeje, zatccen n.)taknut upravni
"pi>rat, nCl!;o j.~ i vodenje dvora i drža.vne uprave hizal1tskog cara, OrhanoYI>. !.asta.:'.1""Jri1:oostaviti trajni dojam na emira i njegovu pratnju.
Kal", hilo da hilu, prhan j~1I oS'lI)~ost!ll.iivnI}1~.Jl~an!!.J)0.illi~ke I.!.!('.!'jot.išao
!:.z!:.:>.kdaltod O'HII:}lIa. Pritof!~ IHII JC o50lnto POIIIOgtO IIzllnpredoVillor;.~~padan.ie(lr:!,av'll1h~rJr.!!uJ:i1d<lšnjilr ~!lrov!l.H' ggspQilara.. 1'a1<o gaJl~~Qn,7~I!UZeC-1}J).j,US~~rJJ~LW;:Qmaoukoyanju IJ.2vca\~c. Dakle, osimpropoviicdi p'rJili!icirao.ilil!:.J.!..goislan1;~J<~ispoljaval1ie suvereniteta, l(toJ:11u se met1u.9smal\ti.ial]:la prvi;-;']\, !",srec" nas!()v salll~~~lt0.ih:'-amsk.Qg'!I}Q!I.a..r!la: P!07~i}<;>..,!e!!.tdJ.lllwmll, !nad,,-"r"!tla islarnslcilll pravnim predodibama više ili manjc"U7,urp1i.ror;;id, s tim št.o !liti
".j 1I,,~.:kwnije dodijclioJmJif. .
~;obziroll1 na velicinill<oju je iei~llja Osmanlija \I mcduvremenu dosegla, vladar,:' vi:,,' nijc lIlogao salll baviti svim državnim poslovima, hilo je nužno moc donekledr'le::;irati. Najprije je imenovan jt~dan .'ezi!: u liku teologa Maeddin-p.~e'2. Posliie
1!.i2g~;::eR~l1r!IT:t!:[("')!Cp!;)ijzco J~s~6;IJanov sit!,~ijl~Y1}.\;II.~paš,,~(1~?11'---
r:. V~,: su se i I".ij~ pnrlu?ilnn1i II\Q.ujiplji\ck1t.Sld prep;\fti 1\a evrnp~l(o podl'u(~je, prije 5vr.gn ~II(,,, ,~i1,j!r; InH~if:\'illc Snruhon i Aydrn.
Q H.'\ pnIUOI()lm Gl1lipolju.
In T3j je tnl1il'l\t obuhvacno OVC(:jdio 5fcdHmje AnatloJij~ j rl\~pOI:lJ;AO vla.stitQm \'njll'JIn ~ilol11.
" f:l!1!I!!.Y..I;.Qj.i'" haJir".2!1 v!:!U!!!:!!~M"hlllll'I" od CM/te, P.'l.J)rI\\'il!" d~dj".liiY;>.li.JL':1.";:.i"",,il"j:hm;skin'~ ,'Ja<\AIima.
!1 ~'I'''."'I!('I pri.i~~Hiint ,n'~lpn~f<wk.,m"t nijr. ir1r.ntj~hn ~ Orhnnovirn hrt\l.\11\ AI;\f~,I(IiIt.. J "~'.~(~Il lo
"!.~
-1357)..~~~;~y ..
aimao više_sa~jetodaynu ne!!:!)~!!š!!.!.LflJnkcij!l,..!\niieB~mllirmiješati. I ' !Ut.Im Toje bila,poput vrhovnogrukovodenjadržavnomup-ravom, kao i prije, nadležnost beglerboga. I(ao savielodn'lno liielo vladaru i njegovu'!w,itl\ I>ioje na.L~polaggniy -Ðttg'L(g~,avllo~ik~)..J<asnila $0 pQdjela JI,a..p.okra-jj~kode.L.<?bli~9vlil~ ~,;9rti,'ll!!i.vo...,!rjjt;.l!1e,_Osvoje.n.i.grJl.doviL9.~olnQm.~emljom
dO..9.ijoljen.iliUtzy~džllk!.el1otJiIll413. kojimaje osim zapovijedanja trupama pripalanova dužnost: u adu s direktivama vode države, oni su se u.svojim provincijama.
o~ada..naziY!!.~i!na;~di~~i [email protected]žavanie rerla~ln. r!vil,nnl1:WM_drL.1c.J.!!,Ta sc mJesavmn vOjnog poretka I civilne uprave n osmanskoj drzavl održala~ima. Za sudovanie 1Lgradovima ~\!.post~~ljendilldii(1, iskJiucjyo..zastupniciislam...s..k.!L..ortQ!!.2ks.Ue.Uz tu trijeznll, racionalištickureligloznost, bila je sufijskiobojena heterodoksija ~ posebno utjecr.jna u RlImeliji.- I vojlJa_se or$auizncij~,dalje 1~g~~(tb'1l1au yrijcl1]e Q!.h;!-!lQY~'y'!as.!:i,Vec jespomenuto da se plemenska grupacija r<lSpo.lavec pod Osmauom, te da se postupnoprdazi na nagradivanje nadarbinamo. ratnika koji su S~ iskazali. Tako je bilo i podOrIJanam, nI) uz to se, lakol1er, slvarajup.!11.c,cni pješadijski o.rl~qi (!laya_ili p-!'ya4e).i placeno l(Onj~~li!l:vo(n~li.~e{!eml4)r~!!i p.!?vc~anj'.luda~ne moci ;m!~ije. PripaiIii.ici't.ilipješadijskih i konjanicld!ljedinic~prir:n.a1lsu placu samo II t.ok\1pohoda,. U mirusu mogli o!>radiy,,\ti seoska imanja. koja s.ldm,se. do(Ueljiva\a u vlasništvo (riftlik),a I~r:.it.9me nisuJ!!Qrali~avati inace lIohica.i!"~p.odav3!lIja,F,:"
r~La=-mi~~t.o..Qctlau!l.stupio j~ mladi,sill Murat I (I 36'O-138!!), j~r ie stariji,~\il~yma!I~2!1:~a,rauo umro.. Tridesetpetogodlfrlj~l'at Ilije imao lagan posao utreuutku stupanja na prijestolje. Naime, ~~dni,l:!'La!ili!(.I!.L\n~~j, ItQja je istomprije pola desetljeca bila ukljuceno. u osmansku driavu, uzela je smjenu ua pri-jestolj\lkaopov6d <!'!-svoj gralLos,!Qbogi o;;maus.kc vlasti.ls .loš uije objašnjeno7.aiit.Qje, zapravo, izbila ta. pobuna ~aj nije iskljuceno do. su Osmanlije u Ankari,kao i inace, provodile'preošto.r režim, te su sc ahi stoga smatrali zapostavljeni ma.!'rjJiJ~91nte bune ahije su podr-žavali Karam~l}.i, 1.0.koje je brzi uspon Osma.!!liiaznacio :;J.~'y'~~QglQ.e.!.i, NJ? Muratu niie bilo teško slomiti ot.pori ucvrslili vlast\!..An]wi. K~je zadobio siynrnn..7.al~oliji, mogao je n,astavili pAn%ijuII Traki"i balkanskom odruc'u' 1~elfTcmaMa[ICe i odoJ2$koga I!:<ll!h.Za to a 'auu nudila osobito povoljna. politicka konstelacija: nizant je biooslabljen trajnim grn<tanskim ratom. Istodobno, sa smrcu slavoljubivogo. srpskogaC<lraStefana. Duša1lao(1355) - koji je težio za.dobivanju istocnorirnskog prijestolja-lH\StajefeudahlOi-'asulona sla.venskompodrucju. .
Nije cudno što je 11tim okolnostima be.Klerbcg Lala. ahin 1361. :~io_~auz~t~drugi po važnosti hizantski grad Jedreue .(Ime). .Jedva cetiri !odine posliie.togapremjestio je Mura.t [sjedište šiiltanai7J3.tlrse u tai ~rad, le Je od tog"vremena liosmanskoj držav~vropska po(ovicii Cars~a vece znacenje od azijske polovice.Sam Bizant je još mogao ocnvati svoju nezavisnost.; za mladu oSlIIansku vojnu5ilu sno.žne su obrambene naprave metropole na Bosporll još hile nadasve nerješivproblem. Objema je silama preostalo samo to do. se slože privremeno provodili
miroljubivo dobrosusjedstvo: Bl:~".tJ;~.~~I~!,-~~plac':.?_dan~..La za. protu~lsluguOsmanlije su grad opskrbljivaleziT;aricama, jer je 011raspolagao JOSsamo matlm
~... ----
13 Sandža.k (zastava) prvobitno je OZl1aCl\VAO\'odece vojne jf:(tinice os",;uI,kc annije.
Je Izraz fnu&el/un je Ar~p5kog podrijctll\ i 'l.nl\ci osloboden. ovdje; oslobode.. poreza.
1$ Pretpostavke prema kojima je pol,",t .hij. im~o hitnu \llog\l prilikom IIspo.tavlj""jao~nl;'lnske dril\\'e jedva (In su, prCIIU\tome, odrl.ive.
29
J
zaledem. Inace je Lala Sahin uveo u evropske predjele osmanske države uzga.janjcriže,. ali je spocetka. sadnjI. -riže bil&do~a. samo'mualimanim&.
Kako sada u 08manskom osvjl.jackom pr~tisk~'Više~lJ88t&Ja.ra na'putu nikakvaspomena vrijedna zapreka,:ekspanzi"ase:mri"g!;i'~n8$t-livitFii'ij;fDa/llieveruj!13~3..&WLrukeOsmanWa.paoje~v. atoJe'papl!- r an' ,;iP9ml2?uaa.n&.!'l.,~kll:'~taliopce pomanjkanje in.~~resa~zl!P~!1ih'sila: takv~J!lkJ>'o~v~tu.,dosudiI~jleuspje.b,!6Grad Dubrovnik je, štoviše, pohitao.sklcipitisaaultanom trgov~ki ugovor.
Godil1.e1371. moc Osmanlija osjetili su Srbi: udružene vojske.srpskibu4ionihdržava posve su potucene na.Marici..'fomje pol?jedomOsmanlijama dopala Make-~ Osamdesetih su j;odina zauzeli Solun i Sofiju. No dok.se ~urat I. bavlOj)O-'l\odimauAiiadol1}l;"vofskezdruŽenilislavensklh balkanskih naroda. (Bugara, Srbai Bošnjaka) uspjciesu uništiti znatnu osmansku,vojsku na'rije~!"-~rd~~u,'Nije tre-balo dugo cekati osmanski protuudar, uskoro potom Bugari'su .se morali.potcinitiOsmanlijama i prihvatiti osmansko vrhovništvo. Onda se !:l~~", Muratj>ojll,Y!onaKosovu poliuJ7 i suprotstavio se udruženoj srpskoj, bosanskoj,',bugarskoji albanskojVcijnojši11.Ovaj put na.bojnom polju nisu bili samo osmanski odredi.stacionirani \IEvropi, negoje Bultan doveo i anadolsk!l.pomocnetrupe. Unatoc brojcanoj premo.ciodreda kršcanske koalicije, strogo vodena osmanska a.rmija pobijedila je neurednumasu protivnickih jedinica. S,!!!p'jna.§rbiie,bila je_time ,zap,~cacena- pala je nas~pani.:-:a~a~~.~ž.E:::.~_~~nlija. Muratu nije bilo sudeno da.uživa IItom vojnomuspjehu. Izdvojeni srpski boracprobo.ga je još u toku ili nedugo nakon bitke.
I \I Maloj Aziji sc u vrijeme vladavine Mllratanastojalo zn~!.lo.,.pr\?širiti 95-mansko državno podrllc.j~,.Kao metcda ekspanzije ondje nije služio samo oruianisukob, osmanska je država 't"adobivalaznatna podrucja i miroljubivim putem: Po-voljna. polazna. pozicija za to bio je porast moci u Evropi i s tim Il vezi Bveveciugled osmanskog vladara. S.v..og,!~i.naBaj~zita Muratje~te.!lioj~c!no~_P.E~c~Germiyana, cime je najveci dio te kneževine dopao Osmanlijama. {13~1). Sedamgodina prije toga osmanski je državni vrh vec m.ogao'~tecijQ.š jedan e.1,I11rat:g'2.5:I)0~da.r Hamita izjavio je da je spreman odstupiti ono podrucje .5voje _4.!.~~ve.koje jeprije pripadalo emiratu E§refuza gotovinu - osamdeset tlsuca,zlatnika..'~.,T.il1!~ SllOsmanlije dospjele u neposredno susjedstvo Karama.na,.državna tvorevina kojihje takoder doživljavala.nagli uspon. .lGfamamm;Jeka.o. naruceno došlo to što seSa.vc!".M.'!!2.l..~i,!,",g~v..~r!).e~,tLs~!ldž~~_b~g_Burse.oko1385:_g~pobuni~ P!otiyoca..Medutim. nije'mu.pciin'oglani njihova.potpora,."Savcl riije oio <IOr"ast":O.,?cn.K{'ura.tje uništio pobunjenike u AnadQlijikraj Konye~l' U}om je sukoblI.~,f~r~~prvi put u osmanskoj ratnoj .povijestiupotrijebio to~.
-mn1i-a.TEi-se-osmansk6rtiieževine--poa-Muratom I. razvila.velika država. ~ojaI?e.1389.g. u vrijeme fimrti suitana, protezala -.ne rac.unajuci vazaine zemlje -
. na V1~eod 260 000 km2, podrucjeveceoqteritorija.SR Njemacke,da navedemosuvremen-Š-pr"i'mJer:Tako ne zacuduje što je vladar otada tra.jno imao_~aslov Sll/t~.
. - i1i,perzijsk.i, hudavcndigizr (vla4a!.f.'-.Znatna. su proširenja teritoriJa. nametala dalj'l,korake u izgradnji.unutrašnje
organi~~cije države. Cinjenica. što je težište državne moci nedvosmisleno bilo u voj-
16 Privremen" osvajanje Galipolja, koje je poatigao Amadeo VJ,~~ax.o~~.!1v~lj~ ocijel!i\Ue~ka,~ ~eznACajnu epizodu. .
17 Rijec 'je o prvoj bitki n.. Kosovu, drugA:ae zbii.. 1448. g.18 Emirat E,reC je s izumrccm vladAjuce ',kuce podijeljen izmedu l<arama.na I knetevine
HanUt.
.9 Sam pobunjcni princ zarobljen je i kasnije smaknut.
30
noj oblasti pokazala se i u tome da.je najvažniji l!red. civilnog pravosuda bio spojcn sodgovarajucim vojnirq' na.dlci4tvom:poce~~o~ š~d~s~.~ii!.~gdil}a :- },ost~l().tn p~cmaseldžucko~uzoru - imenovan je j~dan vojni 8udac( laduiskcr'ili kaZ!1s.tCT'), koji jeistodobno bio vrhovni 8udac,osman8ke države. Ta.novostVQ.rena funkcija uajpri-jelepoyjerena. Qanaarlr Kara'lIalilu{ijll.y.feddin);~~q"ij~~uf!l.e bio ie dotadanajviša sudska funkcija.-D@(še"dotid pri donošenju presuda primjenjivao samo
-šerij"iin, ponekad~-obiCajno.pravo (§rf), 5~_<!.~,se" za srnca.ieve_za lcoJe nije bilošerijatskih odredaba. donosl!:..~~vje~~~~i" zakoni (kanun),: I udrža.vnoj su upravIprovedene'znacajne promjene. Vezir j!1dotad imao samo savjet.odavnu funkciju, ~,Murat izmedu 1381. i 138i. g. na svoga novoimenovanog vezira prenosi rulwvolicnjearžavnom upravom:-TiiHi' novi vezir bio Qandarh Kara Halil, dot.adašnji lca2asl;~r,itoji je-pri prijelazu na vezirsku dužnost' dol)ro)"ii~lQ.v paš~. Ot.ada pa do lG. :::t.vczir 1paša su ostali pojmovno sinoiiimi. N~jvišC-vojno zapovjedništvo i dalje jepf'ipad'illo beglerbegu. Ipak, da bi se udovoijilo sve vecim poTrebama..l-r:fS~').g. jeza probleme evropskih teritorij~.imenovaJ1, drugi beglerbeg=-. b~glerbegJl~'meJi~~'a.Nadležnost njegova kolege po funkciji ubuduce je ogranicena na Anadoliju, te cenadalje nositi službeni uaziv beglerbeg Anadolije. Buduci da je evropska polovic.;:.države više znacila, rumeJijski je beglerbeg zadobio vrhovnu komandu nad cijelomosmanskom armijom. Ji!l tu je najyišu vginll [unkciiu postavljen dotadašnji vezir,isku:mi Candarh Kara Halil.
~ Pod-M'Ur;lQffi" C j;;Tii~arski sustav zadobio svoj konacni oblil:. Z'!l(onolJl,.LelI~\'rd-~no.~a,!_~uducesv!ikl.bor!,:(; koj~"s~.o~!! I~~je}noie)ostavi tl.~a.l!~ni zahtj tV zadobLv!lnje ~~a~cn~d.a~~i~eJtilll~r~I), ua Ilzvratje imao služiti !cao \;onja;nik s ienorn(spahi). Za više vojne poloiaje ,~~1ratje 13J_~.:...uveovelike nadarbille.(.:i.1U!ct:~): Is-tom kasnije postali SI1i civilni cinovnici uživaoci dotad st.rogo vojnic\;oga timarskog;susLava. Ratni je plijen za l1živaoce lena nakon sveop.:eg uvodenja Limars\;og 5115-tav~o, naravno, još samo vrlo poželjna dodatna dobit. Tako je nustao poselJanoblik feudalizma koji, slicno odgovarajucem seldžllckorn sustavu, pokazuje znatneoLldone spram evropskoga lenskog sustava. Buduci d:!. ce se o I.om sisl.emu jošpodrobnije raspravljati, islaknut cemo samo da doznacene domene nisu bile lena,nego n:!.da.rbine. Uživaoci su mogli od svojih seljaka zahtijevati samo fiksnu relit.\!, anisu imali prava raspolagati tim osobama. Nadar.Qjne, nadalje, nisu bile nasljedne;osim što su se 11svako. doba mogle oduzeti, one su sa smrcu uživaoca auLomatsl;ipripadale tisku, kako bi se mogle, nanovo dodjeljivati. Timarski se susLav, prij~svega, primjenjivao u evro.psldm posjedima ~manskedtŽa;v.e, gdje su I..šcans\;azemaljska gospoda. prilikom osma.nskog osvojenja, po pravilu, napllšlala svoje pos-jede. U nekadašnjim malim kneževinama zauzetima na podrucju Anadolije vecin~zemljištaostalli1e u'privatiiom posjedu Cmiilk).
- Os!~ ve~ postoj~~iiHo~~~a ~.~j~~~,sp.ahija,.m_~~~1.1e'!!.~J'.!!_ya_La~~!:cja (U<7.cl~cene, p2!u!egul~.Lne lake konjice ~ijlje glavni za~atak bilo u;~lemir.a.val1je nepri-jat~Ja.), obJj.ls.QY!lisu 5~er.Qiatno.o.d v..~!Jm.~na.Murata, I, kasnije toliI(o.~astraf.lIjll~i
jan~~~~?:. Taj!~ novi...rj~a~~~i od~~d bi~_!~~ legi~e"stranaca. U prvim je
VIt....
\1"
1" ", ~"
~~ \--;.; I
I
I
IiI,
20 Tj b~gl.rh.tloyi isp.va nisu imali praya nA IIASloyP4';4.21 Rijec timar prvobiLnoje znacila Mnjega"ta potom sc upotrcbljiwa u PO:;cbl10n\o:.natcuju
l1amirbe. Iako osmanaki timarski sustay poko.wje stanovitu slicnosl sa schliucl:im s\lslavom ikla,ne moje se nik4k0 smatrati ustanovom koja je izravni nasljednik pOlonje ustanove.
~2 Rijec izvo",o znaCi vodstvo, a islom u iircnl smislu; lIadarbina koja se za to clndjdj"je.23 Od lurskog yui ,.ri, ilO znaCi novi odred.
3i
[' II,."''-'
I,r,.",j
I.I
II
"-'
, -1iI
..J
,"!
-
k.1.....
f<1tJ
~.~
p-,,~.
m
\;.f.:;"
~.l~1
ri
\f.,t,:
I.jL
"
,L
ri\l_
~.
-
L_
'L.
L
'--
L
1-
\'r('menim:::_y'~()k~_. Porta24 zauriayala peti!!IIJnlndi!lJat!~ih_ za.robij~.I!ik!l25 scl'.i.113
~olagallju i davala.i~t~rskJn~e~~im obi_teljimau Anadoliji n~!eo~g!c~~~::1:\ciiSll str:w:i morali ondje raditi poljoprivredne poslovesve dok ne bi dovoljno0'1I'1dali lur~kill1 jezil;olll. Potom su odlazili u vojnu službu, gdje su 1.1accmi OC(l91
')c,Ful.ncrn orlredII), posebno u tu svrhll ustanovljcnoj jedinici, bili podvrgnutikrl!loj obuci. SlIprolno ostalim rodovima, janicari SIJ i nakon obuke oSlajali li';(,j"flH'llna i bili podvrgnuli oštroj stezi. Nisu se smjeli ženiti;-' 11cak im j~ bioza.branjen sVÐki spolni kontakt. J)oravišt<;1janicara post(),l~'sil ~rcdištima.slljij$11I(1,
!:-o.iej h je tj el al I) 1L2i)sj~ililUl()s t Uu cju 0(1V_~)!9§.1., J3\11t~llri.,.S!!cgiR-p.,g!i~b.!!09~Iil,jl i-;uilanll. VI<Htarasu prali li IIstopu, tvoreci, prije svega, neku vrstu njegovetjelesne I
'[a,:d;;': Uspo.tavljallje lab strogo discipliniranoga, u vojarne smještcnoga i stol;a,".nj"\; i hez n!mšnj~lIja Ila djelo pripnwllog odreda. bilo je novatorsko postignuce'.1 U;-::'l'.c1.lIf:1\OfH \'0jllišf.VlI, ~:inl(_~ su OSl1H\lllije bile znaf.no ispred evropskoga vojnop;;'::::'ji:,lt:'\.
:-:;i'\();,se ;.;"il", .Ja i \I ;'\ldl1cno~ti viš~ llišta ne :;toji Ila put,u daljem, praVQ-.,..t';,':}1 IJSpO'J.t1 osmallske države. Naime, ZelJ1lja QBm:j,!llij'l..~ribližl!.2-j~:!.!12!n~.(.lj~cu.'2':.:i~~ se.~1 ;,i!'! koja je_~nacellj!!.n uvelike pren2-iJšivab. s,::~icgriJni.:c. Uz.'j :-" na nj:.:~inu .'elu nakon ~llIfl.i Mur~'\ta L II liku nayezitaP" (1:189-1402) 11<1)''1<'
~:"'.-a vladar 1wji se pok'17.'1oposve ravan svojim pre!.hodnlc'ima. Novi SC)su!;.an
.-,e:7<1~iVO!.il>vng(\I';' iska7:"o I'r7,im, neocekiv;~!liDl(lsv'1jacl,i}n l!()ii5?-;iilll7t,:;to HIl!:. .'unIjelo nc,d!,,"'lk Y'[dmll!(~l.\lnja). 1< aD. 7-'\l'ovjl'dnik(!"glOg Itrih, (>dlikoVil0S':
. . ~~(,-)s:L~~_p~Jljl1.
P!i2f.UP;Ulj" na prijestolje '}'.'.oje !}.~\yezit!. pogubit.i svor.;?brata Yalwpa, k:tJ.;.-, L':ic!kl2.!lio svaliti sumnju.11 svoju pretenzijH na vlast.. Time je uved~1H1p~abil 1:oja J:'.' il OSlJ.1llnO\'''t~!n~,ij.ujyiela do 17._~t.
l1aye7.il Munja n,,:;t.avi(),~..CJc~vajacku pol~t.\.\;n",\'oji!1 prethodnjk!!:'})2\ objen!:\.',on\.,lIl1;\.,. 11,..J;:YLS,pij.-,)_~!!.acloliji.- Najprije je, svakako, morao izaci nakraj ~ ns-. "likom koji se r'1spl:unsao 11/tnadoliji na vijest o Mural.ovoj smrt.i; opet ~n Kara-:lV\ni imali prste II i~ri. No ni t.ada nisu ilspjeli. Zatim je Bay~zit P9t:HP2. g~tj()::ripojit.i podrni:ju kojim je vladao Aydll1, n;1.jmoclliji emirat zapadne Anac\!)lij~, kao; 0s!.ale (~mira!.c' i.og ,;odrnija: sMiiTiitii", Mcnte~c, !Iamit i Gcrmivall. Nakon_tog.a;)oduz,:o je k~?nelJtl.el(spedicii(!-protlv !.~zlvaca ~ll.Q.!!.!!)lI\tteI?rotU.QIl!llim'iJt~ zayjere,.::mir.at.aJ<1!I.i!lnan:__Qpsjes!nutjlje Konya, prU!l§.tq.!J.l!r.a Kar(lmana. S obzirom na
')biikovan.ksna~~Js.2j! jc_~bog nQY.oga llQ!it,ickgl; I.;1~vit.ka u IlUlltcliji postalo nužno,J::'J.\ nije moga9 zauzet,i, no mirovnim ugovorom s Karall1anima ipak su prima!.a'>"". nova Bayezit,ova osvajanja u Maloj Aziji.
f'oput. Srbije, i I3izant. je bio još samo vaza1 osmanskog snlt.ana, S I'alcologom".d;:;nojlom II (1391-1425) na bizantsko je prijestolje, medutim, doiiao car koji nije;if,e bio spreman miriti se s takvim stanjem. U pocetku je svoje vladavine Manoj-10 !I, doduše, još nživao nayezitovu naklonost, ali je spomenuti sultanov anadolskiDohod spret.no iskoristio da se od njega odvoji. Najprije je bizanLslti vladar ponovo7.aposjeo Solun i dijelove Makedonije. Sa svoje strane, Vlaška i BosIla stupile su1! savez s mocnim ugarskim kraljem i podvrglc svojoj kontroli podrucja južno odDmn\\'i\, pa .,,1;0 i cijdu Dobmdžu. SUOCCI!s takvim pogiheljuirn razvit.koll\, !HI'
2.1 Talw ~p. 7,\',,'0 OSlUall:Ciki drž1\\'l1i \'rh.
2!; Tur51d rrnca" od perL. pnnd:.jItJ. \I 7,n"cf.~n.itl pr.litle.
25 1111~!Of"ll"u.',,,, i7.g0\'l\rn Rfyazlt,
?1 JI;"..,:I, ; ~;11.l'"~,d.if.dl1.i:t hj'''.1nt..I;:;\ f.'ar<;ll:\ di"a~tija..
",.
pustio je Dayezit I. Anadoliju. Pohitao je na evropsku frontu i - u skladu sa svojimnadimkom - ponovno u najkracem vremenu osvojio teritorije koji su mu bili oduzetiu jugoistocnoj Evropi. K tomu je H93. osmn.nskoj državi prikljucena A\lgarsko,:. ~-Vli\Ška sc morala 1394. ~. porill!iLi sa~m vazall1..: Sadaje Aayei:i(preg~Q,'OO>..iliLCarigrad.Y ill.je s'y~!!.!J!l~Lg 4.aE na azij~oj obali Q9~pora JI!),gra<li1illi~nu utvrdu'n~ Anadolu_H~~I'1 (AI!.~dolsk!Ltv~dn.vn.). l'!.().opsjedanj.l:..gra~a,ako vec nije bilo posy.~ obustavljelto, mQ.ro,loje hiti vcQma srnauj'illQg intcnziteta.:_opasnosti su zaprijetile sa sjeverozapadllih granica. od kraljevine Ugarskc, moc kojejoš nije bilIl slomljcnll. _Sil!;ismu.nd.ma.~'-I,\!.s.kL~r.a1ji kll!!Ilik11.i!:!!h1fJs..L\d1I.~iziraojr. 1:196. ji, protiv Osman\ij(,l. križarski r~'yite~9vi11",'\JU'j~adma, I(pji su pritjecaliIZ clJ('IiU~y.!opq, Ipak .nlJc ~io dosuden uspjeh, njihova je vojslmkrn.jem rujnn. 1396.kril,j Nikopolia na Dunavu .P!ctrpjela.. potpuni poraz, ua što su osmanske IH]ariieE(b!li.~,..!.!IQ.reci.lP1\J:cj, pro(!!'loesy'c r.kl.Qri.':kcjSrijema. Za t.aj je uspjeh, navodno,l!Iarionetski ahasidslci haliCu Kairu al-Mutawakkilll. 'osrnanskolll vladaru službenopodario naslov su\tana"Rimske zemlje" (= Rum).
Ollolnost šlo su Osmanlijama ratnim sukobima II Evrnpi bile wza.!!<.' ruk.t;;.lZIl9Va
~u js]wri~tjJiK<l:tama!lLd~ svoj!1rn suparniku Op"l. ot!Hu./~)!kar'!. No pošLo je Bayezil1'0J.>jc.t,lom.tJ I;vropi "teka.<!.slobodu djelovanja, upravio je svoju vojnu mo~ protiv1)'~tJ.!:.ija!:!ili!!na istoku. Ka. ani sn I :!!J7 >retr ,jdiJako .!\,lI.astrof~lan >orazse njihova država raspala, i najvc"i dio 'iijezina pouncp !'!IC)g:\oJ~_.>it.i pnpojcn~smal1skoJ cJrzavl. --' .
. U vrclnenu koje je slijedilo Osmanlijama je pripao i hiviH el11iratE,ctIJa.. KadiBurhaneddin (1381.1398). visokoobra.zovani .;ovjek koji se bavio i-!(njiŽ-cvnošcu,',.jnllosc, nairnc; s položaja ka.dijcdo na.~\jedllikaemira Eret.nei postao jednom odlIaj1.l1<Lcajnijihvladajucih licnosti medu sitnim anado\skim vla.darima. No prilikomorllžanng sukoba s tnrkmenskom plemenskom grupacijom po imenu nijeli9v.l\n("Hor!,"'/II) izgubioje Diirhaneddin,živ.ot.na.%osu njegovi po,lal\ici predali zemljuIIlo<'nim Osmanlijama. .
Cinilo sc da osmanskon~()svajackomlIa.l;onuviše nema granica. Sada su hilazaposjednuta cak i podrucja koja su - poput Ma.latye ili Elhist:tna - dotad pripadalamameluckoj državi što je, svakn.ko, patila od pojave teških unut.rašnjih razdora.Kad,\ je Bayczit 11.9.o..g., rri dal.i.i".!JJot!!.vatimn, prigr~l?io i Erzincan, sukobio...§~. Lsa silom Tilnura, jer se to podrucje smatral~tnjc,gP~I\)..s.felQlnutjecaja. j
Osnia-nski se sultan tada usredolocio nasukob s tim mocnim protivnikom. Tako.~t\OLi.lngr;q' pO~p'i-~kill.I,l~1Jop~adu..i:::arig!~da,k~ja je,~ini Sc, trajala punih,jest )~odiua. Scare"lJ,.1an~1~~JI.. sk)opioje m.ir, koji je teško IIgroženom.gra-duna Zlatnom ro~u donio ztili!Jevez~ novim.lIst~PJ:l!IJa.._Dizantse moraoobvezatinapff~puštanje novih podrucja j novo placanje danka. Osim toga, carski gradIlloraole prihvatiti da se unutar njegovih zidina sagradi dž,trnij~ ?on.mlls.limanske~Iikc i. da-bude posCavljen jedan kadija. Da bi OŽIVIOGgovlnu, l3ayezit I. jc~a P!>!!!ucje ~si.!!~"-ske_drž~y'e dodiieli;;'pen,~vlj!lnima i DlIhroyc,anim~cdalekosežl!~t:!gQ\'acls.u!.rivilcg!k., .
(;::. dl(' - .......,.. - c
33
\U~~~VnQS
3. TIMUR. PRIVREMENI RASPAD OSMANSKE DRŽAVE
Bayezl~1.sUP!.c:'!&taviose Ti~}l~u(\!mroJ405) p~ve 8amop.o~,d~no. ~~PQkon:raspolagao Je podrucjem koje je za tadašnje odnose snaga zuaci!o've\ijcu.moc. Os-ma.l!l!kajedržavaobuhvacaiane samo gotovocijeluAnadoliju2'ne~o FvelikedijeloveBalkana - podrucje vece ()d 690 000'km2; mnogo pro$tranije od'današnje površineFrancuske i država Beneluksa zajedno. Osmanlije'.snraspolagale dostatnim privred-nim resursima i dobro organiziranom, iskušanom armijom, kojeje vojskama susjedabila u svaleompogledu dorasla.
Isprva nije bilo vecih sukoba izmedu obje sile.. Na. neko vrijeme Timur sezadovoljiotime što je 1400.g. poduzeo kazneni pohod protiv Erzincana i Sivasa, kojisu pripojenjem !mcževine Kadi Biirhaneddina.postali osmanski, i to uz primjenusvjesnog terora: stanovnike osvojenih podrucja 'koji mu se' nisu smjesta predalidao je okrutno poubijati. Zatim je napao mamelucko carstvo, cime su, medutim,Osmanlije dobile samo kratku odgodu kazne. Naime, 'doskora je Timur zahtijevaood osmanskoga sulta.na.da mu se potcini i da bivšim anadolskim sitnim vladarimavrati zemlju koju ~\l.oni izgubili u korist Osmanlija. Više je anadolskih emira,naime, pošto su ih Osmanlije lišile posjeda, uteklo Timuru i potražilo od njegazaštitu. Samoakoispunile uvjete- porucivaoje Timur-moci ce osmanski sultanzadržati jezgru svoje zemlje.
Dakako, Timurov je ucjenjivacki prijedlog za mocnog osmanskog sullana. bioneprihvatljiv. Tako je izbio oružani sukob. Ipak, Bayezit l. sasvim je pogrešnoprocijenio odnos snaga. Zemlja je Osmanlija bila, doduše, znatna i za tadašnjamjerila'izvanredno organizirana, ali ipak samo regionalna velicina. U to je vrijemeTimurovo carstvo, medutim, vec imalo razmjere svjetske sile. Timur je kao sinpoglavara beznacajnoga latarskog plemena Bar/as svojem zavicaju Tr:1I1soksanijikao osvajac postepeno pripojio istocni Thrkestan, Horezm, cijelu Perziju, Gruziju,Armeniju, sjevernu Mezopotamiju i sjevernu Indiju. On je raspolagao višestrukomvojnom premoci, a. IIZto je i njegov privredni potencijal bio nerazmjerno veci.
Timurove su se cete sastojale pretežno od Thraka koji su potjecali iz Turkesta.na.Mongolski kontingenti nisu bili osobito brojnj2t. Ni sam Timur nije bio MongoPD,etnicki je takoder pripadao turkijstvu. I njegovoje ime turskoga podrijetla., potjeceod srednjoturske rijeci temiir, što znaci željezo. Kakoje hriimao, dobio je perzijskinadimak Lang (Hromi). Potom je od imena Timur Langnastalo evropsko ime ve-likog osvajaca Tamerlan. Timur je bio fanaticni musliman- u njega.ima i suf1jskihcrta. - koji je po svaku cijenu ielio širiti islam medu '4nevjernicima". Osmanlijeje smatrao dekadenlima jer su povremeno održavali 'prijateljsko odnose s "nevjer-nicima". Timurove se poslovicne okrutnosti ne'smiju, dakako, tumaciti samo timvjerskim nastrojenjem jer su one za nj bile istodobno trijezno sracunate mjere zas-trašivanja, osiguravale su mu bezuvjetnu poslušnost vlastitih podanika i utjerivaleneprijateljskom stanovništvu panicni strah u kosti. Islamskoje pravovjerje, a tinie iosmanski državni vrh, medutim, upravo le surovosti zbog vjersko-moralnih razlogaodlucno otklanjalo, što je još pojacavalo volju Osmanlija za otpor. Ako Timura dodanas historiografija karakterizira barbarskim i nekulturnim, onda to valja izvoditi
28 U 10 vrijeme samo jugoistocno obalno podrucje u Maloj Aziji ..ije pripadAlo Jrlavi Os-manljja.
.20 Drojc...,o .u Mougoli uvijek bili lIIala etnicka skupitla..30 On se, neopravda.no. i..da.vaoza potoJUk.aCjngjz-hana.
34
)
prije svega.iz terora. I.oji je širio. S druge stra.ne, on je \lna.predivao- nad<.l$vcuTransoksaniji, svom središnjem podrucju - zanate, znauosti i umjetnosti: tako jedao preseliti brojne 'zilllatIije i umjetnike iZ'osvojenih zemalja.u svoju prijestolnicuSnmarkarid. Kako bilo da bilo, Timur se, svakako, može oznaciti kao jedan odnajgenijalnijih vojskovoda svjetsl.e povijesti.
SultanJ;!ayezit - takoder valjani vojskovoda.- nije bio dorastao geniju poputTimura.. Pll ipo~y~ brojcano bita je Timurova oružana siia Irui'ogonaclmocnija.cdBayezitoy,e: o~~nanski je vladar,_mogao podici samo oko 70 000 ljudi protiv 160000Timurovih ratnika. Uz to je osmanska vojska bila veoma desetkovana jer su :;viratnici koji su potjecali iz nedavno osvojenih emirata prebjegli na neprijaleljs!t\lstranu. Zato nije bilo cudno što su Osmanlije potkraj srpnja 1402. u bitki !.r;ljAnka,repretrpjeli potpuni poraz, Pri tome je sultan dopao zarobljeni,sJYll.Timmmu je iznova ponudio ugovor o vazalstvu, no Bayczit ga je i tada odbio. Nato JeTimur postupao s bivšim sultanom kao sa zarobljenikom, kojega je pri pohodimazbog predostrožnosti vodio sa sobom, pri cemu je, navodno, naredio da ga - '-<\0poniženje - nose u ženskoj nosiljci; naposljetku je umro u zarobljenišLvu.
Q.!!,manska drž.lva nije mogla preboljeti taj katastrofaIni poraz i raspala sc.1:.imurje emirima. koje su Osmanlije razvlastile vratio njihove zemli!;. 1 lrojici je~a:r~zitovih ~nova Tin:.ur_~o~ij.!;li~UL~ljede: Siileyman je dobio e'lropske posiede,
,is;t osmansim djedovinu oko Burse, _a Mehmet središnju Anadoliju s Am~orn I'rokatom, I-.ad Je llmur suzbio pogibelj koja. mu je mogla zapriJetiti od st,mne~nažne I ujcdinjcnc osmanske države, oslobodio je - osim Bayezita - protivni.:i,~ratne zarobljenike i udario na Smirnu (i~mir), na egejskoj obali, koja. se nalazi:aIl rukama rodsldh vitezova ivanovaca. Pošto je osvojio grad, uprilicio je pokolj: iondje je, na tragu jedne od svojih zastraSujucih navada, dao od lubauja ubijenihprotivnika podici piramidu Imo grozni znak svoje volje za moci.
Kada je zatim Timur 1403. g. sa svojom kn'ožednom vojslwm napus\.io A:~,..-doliju, da bi udario preko kontinenta na. istok, hoteci osvojiti Kinu, ostavio je zasobom zemlju I;oja je J;rvarila iz mnogih rana, opuslosenu ratnim pohodima, sadapoharanu i kugom, No Evropa je mogla predahnuti jer je opasnost šlo je dotadaprijetila od Osmanlija barem za neko vrijeme bila. odstranjena. .
Tck što je Timur napustio Anadoliju, vec su izbili sukobi medli novonast,llim,udnosllo no,!ooživlj~nimdrŽav.icama.fosmanski su prtncevi bili upleLeniu horbe.Pri tome, svakako, nije bilo posrijedi samo osobno suparništvo. Siileyma.n31,Da-yezitovnajstariji sin, želioje ostvaritifeudalno-driavnanacela.onakva,kakva.suse ra.žvi\ail vrijemeMurata1.i BayezitaI, toJest on je teiio održanju-timarskogsustava i ccntralizaciji države. Na vjcrskomje podrucju naginjao'islamskoj ortodok-siji. Osiiri toga, održavaoje prijateljš'keodnosc s kršcanskim balkanskim državama.\f.odeciprincipi osta.\ebrace - ižuzevšiQ:ellmet&,kOjlkao<!ii']epredstavljao politikusrednJeg-puta - -fjilrsil,-nasuprot tome, decentraJizacija.i,. osobito, 11l1a.predivan.i.~gf!.z!hketr~icije, podnošenje ~amosvojnostiturkmenskih plemena, tj. usitnjavanjem~i..L~.z.r.!~om ,pogledu.!u,!!jskaheterodo~5_ija.BQrba medu bracom imala jeodluciti kojim ce politickimpravcem krenuti iznova ujedi!1J~noQsml!.l.1.!i~OGarst.Y9..:.
Vanjske silc'više nisu bile nikakVai'apreka koja bi mogla omesti horbu za vlast'.!.AllaaoTIICTimurl~Jiio 'v~loaare1W;orinuose j~s !!~1J10z_aKinu, Nestaoje isto
J I Buduci da su evrop51<ivauli Siileyman.. priznAli ...11anol1l, dugo sc """,iva<>"ullano",Siileymanom I. No kasnija ga .Iužbena OSlllans historiografija nije smah'al" sultallOI1l. Stoga ..d4n"5 SiIIC)'l1IanVelicl\nstvcni (1520-11>66).Inatra Siilcyn\Anom I.
35
-j!
'(i<
.~..-"
f.~~...;"
f~~~
;.1
h
q
:t;1.
.
,.
..
.,
1~~:.
"
I
~I;"
.
.~~.r
~)I~"(
_ t:~
f'
J!:",
-I>:,
r:.l
f~1"..
[
l
L
L_
rI
L
r
~
rIL
rl.
rl.
"
cul(QurlJ;10 kao ~tole i osvallllo,-_N.ilk2.:'!.1!.i.~go'i.!! GIltI!! 1405. ,;..I!jt;gova sc ggJel111,
.Ir~.!~ 'p~~!!!.~~a. ~!:I~IIt~~..kns.n!ii ~III~IUI ~lehlTletJ~mo~t1ok.!!c,~letIUlc~l~'1.t!.d11!~iti \I .f>'y0JUU9!oll.,!~r.t?y.\L~~9.'!\l.ZJ\.I~ ~JJlirateSarllbllll, Mel!LI'Jj1;,AYlhu.LTekkc. Nije ga mogao zadri ati lli Isa, Mehrnetov brat, koji je Rtolo\'IlO II oSl1H1l1skoj
~ini, Ul1atoc Siileymanovoj P.()drš.c::.i;...!!.!\k9JLQp'eJ.9Y:'\.njhp..Qr~Jh..~.A~.§Jil\)
U05. za\lv.ijel( Ro.Y.!:I.kao,1'12 Sjileymi\\I jg jskoristi.Q .lIukol>.Mehmt;ta i l~~ da !iY9j,u
.,dionu držllvu, oJ!raniceuu 1111n."n'I~!ijJl.l.la9kr\lii \lot!rucjj.m;J.JI ~l!,I?1!d.IlQji sr«1!!nioj
Al'adoliJi, !Lnj~ov~J)o~ie.t!'p'rcšILQill:~a.i.Anlfa..rLT~la se n~n~s!al.lf)umiješac).i~~!:,. kojijU2.!.L podjr.l.i.Q~rt.~ljeda ostao praz'!ili ruku .~~ 011 j~ ItiLU. !i'!'il'iqpoLllci SiileVIIH\IH1.. koii ie nedl1~o zatim \ilIn
. (osljl1dica tih ~biv~u.i11. hil:"..i.c;,j pr<}mj.!)nnll()liq~ko~vj"rsl«Jg kt!f.~a Q[i!lli.Hrs!\.':
udione d!:~~1' II E;.'0:.~.:.-.liill!.!~. ~tl!~"t je bl9-..Q~lan eks!,r~IJm()lI! ohlikll slllizr.:.I~," :>vijest !\:Iziie milje porasla do opsjednllt.ost.i. 1':1.jRe dllhovni sta\' !~polj:tv,,() II~:'ro~'olll u6r.Jetavanjti evropsld!i posjeda, pri ceinu je J!slij~dil() pr;~vo PII~tC!~CI.1j<'~hjjc. . Pl'I'mn. niz1111tuSl' t.ako"~r r;rov9t!il<Lo~t.rih lil\ij... - dn.!wk .ip. drasliClln"ovel:an. C:aru (\'(auojlu II. pr~ost.rllo jC,samo da 7.0\'1)li 1>.2)11.0C!\1~1tT11~t.a,f;oji j,'- Slgll\'ltll n pol.poru hazill1ja i Srb" urot.i\' 1...1115('- rado prihvatio III pr.Hik!! 0.:~'''HI~i,?1I1. vlad~ino.nl iznova.!tjl1dil~_l!lnslllulriavll~.Q.~.m:.lllski sn ?: princev,.,jwhili I,Il:\. p,odiue". št.o je :mvršilo pol.punim porazom i smrcu ~ln~e. Musin kraju.ij~,,~I.Hi;'lQ-;;;1i":D9O~ot1f:.~nj~-ii1r.~!J1vra~af!~9Št1.1~!1$koj.dt'i~'.vi; .;.~~žTj~t.\'11i kriv0\'.it'~j~'
1c'~7~ali "11 ~~.~ ):::nHtl1lijc hiti dr7.,,~."t.~!:!lim.!I~tJ\~I.i.!!~
L
7rtaq.o):.[tf'1l/4 I {t$ck(,' llIr1.trk ~f!l()."I . I)
A'1''i~ I Gn/ l-~ / /!r/1{,eupa. I f A(~/f)~I?'I" '7
Y~ //J"'l~
1E77ll";'~"': f"'v /A.- ~~~(Z..~ "'Ltr6:z.W&~',/',-
tfh,~r,a;.t.t.} aA k .1A~'I :J-~'f I~r~ ~?' 6-;;
/tC/?k ii]: 1-'1k~(;/ /Je
Ntll/J)ll f.~rct-.~ ItrNl"i' Ittlt(t(pLlv Ir tC~o tlm1?),o,t 'rf~ // dd7~ ~ tt6~~r~ -'1..- ij~#lk,~' ~ Jtuu-(c.-rG.j.i
I'PI.- /lt.(t2.~Ut- ".' 9D~~ .
Ira{~u' /~~pu. kcl #(Frt.--, 7/"-1~/~ ~ ~t:\- Itl ;t.u. /", ~ I(uCAiq,,; l1aJ?l~ pedtft, ."
/ IIilI,(""
It' lieI~;/!VP
___0.____
l.
3:: ~..1._1';. j'" ",'jl"dl1'"' c "(."~rn pito U Tilll1lt""':to 1:;tr()I'lj!:lti~l\'it. r'c.~Hj~' njl"'h(!';I' ,.oPlf"fi (Id.,b,);!"'n
.;...'" ~.. ,.~,.,;:o,..\"°;'tliti \1 AI1.td,_)lijll.
;\~ T:1li:-."' ~::tmflkt\"i'. oko r;o km jU'.IW 1\.] ~-:Orijf:.
;<6
V.-OSM1\NSKAVELIKA SILA
Illl31rJ- ,J(: o ItW.i)j r ali.t~, r .
/'0/1 ":1,,,.11 "'~"C
.,.-;c- "'I vl{..l"i)"~( ~t/t)v ~
,lJ~k:'. .// l'V tC/~C-dI}1~./ft.J',,--I rLr'Y
{..t.I'l~ ter_Ul!!! L
JI. tJAC~ liU '-"/ /Llr..;,jl"- Ii..tlfCI{t'-u /
I, IWNSOLIDIRi\NJE OSI\!ANS1-:E DHŽ;\VE
Ako je driavno jedinstvo zcmlje Osmanlija s MdllnetovolII pobjedom nad Mu-5QIT!i hilo ponovno uspost.avljeno, novi ~l1ltan, koji j" II~;,\OII povijest. pod imcnomMehmet 1 (1-113-1421), ni približno nije raspolagao snaf';ol!1[\;'\y(,zita L prije sukobas Tirnurom,
Teritorijkojim je sada. raspolagao illehmd, povrsjn~:JJ!LQ2.Q.km~, bio_.0_uJ'~l'1. ~ .6"5lt,t.emanji od Osmanskog Carstva prije propll.~t.i kraj :\ n karl', '['1I>halo je proci još
pola stoljeca da. ()smanska drzav.'I.. il t,erit~'~n.J2.~~.!d,~-'!..?:!.!.!.!.~~ za.dobit~i ister1\zmjere kao prij~ TimIIrove illvazi.i~,
--S ponov'nim IIspostavljailjeiTidrŽavnogjedinstva osmanskolj uasljc(1a za novoga$nltana, narnvno, uopce nisu išcezli svi problemi. IJ Evropi su i1.bila dva velikaratna sukoba. Godine 1416. Osmanli'e su se lakOl:nislen~zavadile s Yenedjon1..ITi
e:'~~~ ~~vojenja egejskih otoka. ~ O~~I~~nS~~)(mH\rlCa i~a' !JIJe -2da _ ~rM.,I!.\ml!'tackoj mornaricI, kOJa JU JC zbnsala. SUltanu nije preostalo ništ.a drugo doliu mirovuom U QV9r-'1s Vencci'om . . a osman~b !lg!,;l I;~ sr;,'" ,". -.l!1i!IO i zapadno o( otoka Tenedosa'. Veci su uSp"j.e.~_.QslI\a.!!Jjj.!!postigle_u sukobu5 VIII.~kOI11.Zemljakoja je Bayczitov poraz protiv Tilllura HO:!. g. iskorIStila za~slobOlfmlje.od 'os~anskoga vri\ovna ga gospodara 14lG. j'~ si lom oruž.{;L~pe!.llal:je:ra:iii\<Ia se sto1jecilii:l. unaprijell po'miri sa statusom vaz,ila.
Mnogo j;;' teži bi~ položaj u Anadoliji. Pri tome s; II ovom sklopu ne mislitoliko"a separatistIcke težnje, iz-:'I.\<ojih je staj1\o Cj.in!')'t, emir Sll\irr1(~(izlIlira).Za nanovo ojacalII osmansku državu nije bio težak zadatak potuci Ciineyta i SmirnI!neposredno potciniti Carstvu. Takoc1er se k11.osporedni prohlem pokazao obnov-ljeni sukob s I<aramallirna, nanovo osnaienima za vrijeme Timurovih pot.hvata u'\nl1doliji; kneževina. sc brzo mogla prisiliti da prizna oSI11;'\nskovrhovuištvo.
Mnogo je veca opasnost osmansk.C?j<!r.žaviQrijetl!a.od ~jersko-socijalnih ma,.~"ih pokreta. Zapadanje 1.1bijedu seoskog stanovništv1\, kao poslj~dica Timurovih po-hoda u Anadoliji i ratova princeva u nastavku toga, izazvalo je široko rasprostranje-no nezadovoljstvo, koje je bilo plodno tlo za socijalno-revolucionarne aktivnosti. Svi511odgovarajuci pokreti nastupili u vjerskom ruhu i bili su, teško reci kao suprotnipol državotvornom sunitskom pravovjerju, sufijski-heterodoksno usmjereni. Na pr-V011lCmjestu ovdje valja si>0menuti šejha po imenu Bedreddin, prvobitno sumtško-tcol()J;~.!<~J~.~~s~cn~m_s~š..e~da.~av~d ortodoksn~-I~mskog stajalištat.e i"~ razvio \I pnllteigticl;og mistika. Beorcddin je odb11.ciopravovjerni nauk o
·Tllrski Ro::r.nn,i4t Iwnlllckt"t od "nt.ifk~ TT(lje.
37
-
predestinacijP i više nije - poput islamske ortodoksije - promatrao covjeka kaoobjekt izvrgnut sili usuda, nego.kao bice POSV811pospbnoda dje!Iij~. Šejh se nijeogranicio samo na kontemplaciju, nego je u doba meduvlašCII. sve viAe.širio svojerevolucionarno ucenje kao lutajuci propovjednik. Zbog velike R9Pul~rn01Jji ca~je sultan udione države Musa imenovao za kazaskera. No poslije Musina. poraza bioje protjeraii: - - - - .- _. -- -- -- - -----~.Revorucionarne. m~slišej~1a!!edreddina_~eli su u djelo 1420. g. m~stafiti,mlhtantna sekta. kOJaJe dobila ime po predvodiii1<uBurkliice Milstafi. lJnrkluceMustafa, Bedreddinov ucenik. Bedreddinovoj misaonoj ostavštini dodaje nove ele-melite, propovijedajuci dobrovoljnosiromaštvo i sveopce.zajedništvo imovine. Zamustafite je važnu ulogu imalo uklanjanje vjerskih suprotnosti s kršcanima, medukojima je stoga pokret, razumljivo, naišao na simpatije.
Muslnfiti se nisu zadovoljili time da svoju ideologiju šire rijecju. Cim 511scosjetili za to dovoljnojakima, pograbili su oružje. Masa od više tisuca ljudi dobilaje pomoc od torlaka, turkmenske sekte slicnihciljev~, cilije po~yar Torlak Kcm~bio n~ iir<iffi'obr31cenlŽidov:I< !oii,t~~~~Y.~ifuC-pom~'!!i seoski stano~I!!~L!>lvšekneževiue Aydm, II kojoj su privredne i pravne prilike bile osobito teške. Prilikomukfjutenja lekneŽevlne -il osmansk"U-drŽavn,nalme,-iiisu-sepronllJemli odnosi lizemljoposjedu. Mjesna zemaljska gospoda, koja su kao i prije svoje zemlje posje-dovala kaoslobodno raspoloiivo vlasništvo (miilk), nisu u postupcima.prema svojim_,eljadma bila podvrgnuta nikakvimpravnim uredbama, te su ih iskorištavala žešcenego što je to bilo uobicajeno i moguce unutar timarskog sustava pod preciznijomregulacijom.
Ustnnici nisu bili dorasli_premoci sultanove voj!le I!jle, (I!?b!jedef!.i s.l!.i_~krutnopogubljeni. No radi uklanjanja opceg nezadovoljstva u Aydmu i istodobnog jacanja6šffianš]ic"centrariie'Vrašii, zemalJskOj]egospoai zenifjaoduzeta. i u. vld~ tlmarapodijc:!.iEna spahijama. Sam Bear~~J~!?~C?P,:rirap u..-B-~-'EelijlLpl~r~~_~~zimanje Jedren~, .tak,?~eiJe...po<lli:Kaosultan~v!?j sili.
Ti_me nisJ! p.r~~ale_poiave unu!rašnj~g razdor~u osmanskoG!!.žavi. Naime,nenad~lol=:"I~_pozornitu osmanske politike st~pila. oso.ba)oja se izdaVa:1a.za. Sa:y~it~a._Ai!!!!_Mu§~aU!,__!!!!stilloga.u bitki k~LM.k~~i nJ!!ltulli!-[akao preten<Ientna prijestolje. Kao znak svog vladarskog dostojanst!!'-l onju119. cak dao kovatinovac u Jedrenin:aa.. Službena ga osmanska. historiografija PI>p'rl!-vi!.!!_!1azi~pii_~!ne~ažni1J)reE1dajeL!jerojatno, zaista. bio_B!,y~tov sjp, Cini se'da.je tog Mustafu, u.pogrdnoj namjeri, lažnim nazvao Mehmet I. da bi se tako s njime lakše obracunao.3No Mehmet I. više nije mogao ukloniti svog suparnika jer je sam 1421. ncnadanoumro, u najboljim godinama.
-s",--,- Novili~lt~n.Mur'!:t !Jj!42J-l.1!H)jma() sam..Q.J7godina k~e zaposjeo os-
I /f4 t F r .!!l~skwi~~lje preminulo!Ul-ca.Murat Il. je za svoje približno tridesetogodišnje,(, j(;. J J.t vladavine nastavio onu politiku ekspanzije koja je odlikovala prethodne osmansl<e
'm'~ .1'.
~ vladare. Od \>ocet~ sv.Qk.vla~~vil!!Lmla4i~esultall:§ukobios problemom I~'~(. Mustafe, koji je preuzeo kao ocinsko "nasljede". "1rustafin Je zalltjeV l.iI vlašcu
U-p()-f, znacio opasnost ne samo za osobu novog sultana nego i za integritet osmans!;e
,lJ.\?.y~rfr.it drža.ve. Svakako, cini se da Mustafa nije težio vlasti na4 .!ijelimCarstvom, negoil '-, da se, ocito. želio zadovoljiti zapadnom polovicom. Pri lome se mogao osloniLiIla
. >~\;w\\'. l.
\jJ..j',L
,;?' I'
~.\IV)..\~'
2 Arapskhn izra'Z.omJ.:a.dd(tur. J;&LZ4ili bsnuC) o~naca.va se u strucl\mn jcziku i.J.'unsl.e:teologije providnosn.. BOžj.. odluka.
3 Novootkriveui - iuace autenticui - .mali koji govore ° Muratu II. prik4.tuju ga tak",1cr kaopravog sina B..yezita 1.
38
/ ;"'V"iI"'\-" "'''j' / ~ ,.-- ,d..-~-.._...
Iwa 'f ,(Jf)~ b~ I :/tn[.<-5:tt:lt~,f 4';)' .u~'V a:/X14t" JWUU.., I(({if~( .
" (:Vi ,
&~K{fc .. .
~'
'~".'.'
mnoge pristaše, prije svega na nomadska ili polunomadsl;a tllrkmens\;a plemena, \Iosmanskoj državi još vrlo brojna, kojima.je dugovao svoje pocetne uspjehe. Bizantl1je,'ta!coder,odgovaralo Mustafino 'zahtijevanje polovice Carstva jer sc time nadaorasterecenju sebe sama. Gledano sa stajališta državnog razloga, Murat je slijediopravilnu' politiku, jer bi podjela nužno vodila u raspad države i upravo izazvala.strane sile da sc domognu tih dijelova. Za stanovništvo je pak.povoljniji bio mir za-jamcen jakom centralnom vlašcu nego opasnost od stalnih malih ratova u fel1do.lnojanarhiji.
J
Ko.ji ce prin.
eip nadvia.
da t~.ntra.l
. .
i
.
za
.
_
.
ei
.
ja, ili uSitnJa.
..
v
.
anJ
.
'
.
~J-.!!D~Pd
.
ma
.
11b
.
_..
J
.
'JO )&'ono
...
I;Otdasu se ~lainom" Mustafi ill:ikl.wcili.uqsma~to Cal'.§lYoukJjuceni v~raLi Avdm i Tckke,_ kao i emirati J~araman,.'Candar:'Ment~~! Smirna, ..!;.Qlpnlje opet zavladao emir qiiney~:.. ~~'~ta~ne !~no.!~ne o(~ane slIage,k;)j't! ~~.!.a~!ne racunaj.~c~_plem~nske ratnike, .E.retežno~!,QjJ!le_g,rlJz~~, spoc~~-.!!ereg.Q.:i-~og odreda, nisu bile ~orasle r.egularnqLa!miji osm,!nske centralne vlasli. K~da je
Mustafa nakon stanovitih IIspjeha~22. g. krenuo na Bursu, pr.eLrpioje potpuni po-raz, zarobljenjei poMuratovuna oguobješen}. Nanovoje uspostavljena vrhovna.vlas't nad poi)unjenim-lmeževfnama. AzeplsuukJjuceni, u. osmansku armiju, poceI~su primati placu i posLali su jednim 'odnajvažnijih rodova vojske. Od sredine 15.st. u velikom broju sluie kao posadnici tvrdava.
Ni Bizant.,nije jeftino QIošao..On je, naime,.sLag D.J!.str~!!.I_lD\i~mc Must;lieiI! vriiem~ ratnih meteža cak :.:aQQ§jeoGalilliJlJ.e. Cim je odbijen Jvlustafin ~ku§jras..ilim_a, .9s,manska sJt.Q!!!~ana..!lla 9_kreflul~ .D..t9ti v I3izall~~,..p~~š.m111 je ne.S.ill.110
vraceno Galipolje ncgo je opsjednut i sam Carigrad. No ni ovaj put se OSllmnli-jama nije posreliI;;' zauzece BiZ"iiiiia:-tom-anje ~to je ba.zilej, da bi dobio manevarskiprostor, kao novog osmanskog pretcndenta na prijestolje, kao protukandidata Mu-ratu, ovaj put istakao sultanova brata koji se takoder zvao Mustafa. Njel~a his.loriografija, radi razlikovanja, po pravilu oznacava kao "malog" Muslafu. No i U,je hizantska intriga kratko t.rajala: l\'1ustafa je, doduše, uspio osvoJiti [inil., ali jeipak bio pobijeden i nal(Onzarobljavanja pogJ.lbljendavlj,mjem. Na temelju vojnepat-pozicije izmcc1l1Bizanta i Osmanlija 1424. g. postignut je ugovor u kojemu securski grad, s obzirom na svoj otocni položaj i zavisnost od osmunlijskih ispomlw,iiLarica, ponovo obvezao na placanje danka kako bi za hližu buducnost iskupmmir. I inace se položaj u Evropi za Osmanlije oblikovao povoljno jer je najmocnijiprotivnik na sjeverozapadu, njemacko-rimski car i ugarski kralj Sigismuncl zbogsukoba s husitima' tada bio zainteresiran za mir s Osmanlijama, a Srbi sami (,lisumogli ništa poduzeti. To je da.lo povoda objema silama da se na 1\IuratovII pOlludltsporazume i 1424. g. sklope primirje.
Sada je o~mallski ~ržaY~li..!!:h 1I10g~opoduz~ti~~loral;e I!...Anadoliji. Ovajputa su došle na udar Imežcvine 11Maloj Aziji, koje su svojedobno stajale na strarj"Iaiuog" Mustafe. pok.su emirati Karam!!n i CandarJQ.š razmjerno dobrE' ~!i,jer su se samo morali obvezati na placanje danka, kneževine Mentc§e, Ayclm i Tekkeizravno su prils!hlten~95mans,!;E..i državI kao s~~ža«i Damsespr1Jetllo ponovnootpadništvo, vladari i njihove obitelji protjerani su u druge dijelove Osman5};o;;Carstva, gdje im je, 11svakom 6lutaju, za izdržavanje dodijeljen bogat zemljopo~j€;d.
~
u
121.
'
~
lCJ',I.,~..
? I
U
u-
,.
U
-~
,W
tJ
!!..
'..
...
"t""
f.':,t j
{ Emir Ciineyl je bio nhiceni smaknuLislom nakon celiri 1I,,<lill".$ PrisLaie društ\'cuu-,'(wo}ucionanlc,ga ILricc1ns)(og h.t:retic~og pokreta 1;0jj" j..: OSUOWlu cd.U
to..\U& Jan Hu. (136:i-I4JS).
-'
39rl.
r-
il~.-..
IL
(-
L
~-
!
i
~
rL.
r\'1.:.:;..
rl.
-' -.
Ponovno je jacanje Osmanskog Carslva izazvalo slrah ne SI\IIIO u Bizantu negoi u Veneciji. Dotada sn veze H.epuQlik~ Sv JrIj\rlm~UYllijnma hile prijateljske,\l(:uedja je zdnšno lrgovala s orijentalnim par!.nerom. Naoc.ir.;led osmnnske cl<sp:m-
~ije, Venc.cij~je ot]c~pila_~ol':I~_d..!!i~~I~tinnr.a, k.gji su sc lJiIi iznova dOI!l2.!iliJ.2.!;'~\,~r(\<fa naJwn poraza što gaje Tirnur zadao Osmanlijama 1402. g. kraj Ank:\fe. Tili1/'JeRcp\ilJliI(;\sv:r;:rarJ,astelda mo.~(ohran prohv osmanš~og"prlTISkn u rvf.:i1:edoniji.
i;-IIct.aclm se I:~Hlir;a ipak nije ost_varilajer S~I 9.smanlije pocele gradil.i ~'yo.iu nO!.I!,
le 5\1 nakon nekih carkil1. egejsko!~.I!~I:~!~J1.J~n~ jllriš zau7:~~.0.Sol~~n. os-m:"lski :;n odredi u nas!.avku I.og osvajackog pohoda zauzeli Janjinu6 u Epiru i di0
,\ ibaBi.i'~, Venecij~jf>:..I'~~2.);. .~r..'.'la.J)~ihval.iti l11.ir~.?lij(> _OSIHlli.2:"!,,:-ol\'0I'i:,:"i,'(.ul~~a J~:lr~~..
Od sukoblj:w1\nja s Vcnecijol11 možda j(~ još opasnije hil" 0110 S Ug"rskoltl,.1"" ~lI ti lOI\\ sl\1c:>ju OSITI"nlije imale posi" s ravnopravnom kOI\tincntalnom silo!!!.!T~!,l'kos 1'0",l.oj(:ce1l1 primirju, obj~ su sc sile iznovi\ sukobile p05lo je c,\r Sigismuml,,.iedno u~~,;,ki Iw\lj, 1-120-1427. g. od srpsko)!;" dcspot.1\ Stefaua Lazi1rnicÐ. lI~e') lli!
".I\';".je ...i;;c ul.\'r<1enih grauo\'a kuje Srbi više nisu mogli uraniti od OSIIl1\nlija.. l\:oj-"[\;".lIija je oll t.ih obrambenih tocaka bio Beograd, bastien protiv l11og\1CeO!illlalu;k.:.,;'.,,:)an~i.ie \l7.v()dllo uz D\1l1aV prema 5r~dnjoj Evropi. Na_~11(1\r5Iw pff~uzilll'\llj":Ti,"kih )!;r~JoYa osm<lnska je st.rana o(kovari!a osva ianj'~.!!LY~Ii!~pg~li jela Srhi i... ili:1
j., t:ldaf.!1j:'-J~l.~t..?III.i.ca ~ledere'::P_osvnj..r;\1Ec.1j!~.g, g. U,;\dLsprec;),vanj!.\ PQ.!.!.<'~l"t',,~n!.>itlr,utog lcrit~t?~!ia, zf:'mlja jC...!1~l0:'..lašt.e!~i J!.ved'::!J je voj!.!ii.'l(i t.l~'::0.r?\;i Sllsl1~
Operacije Osmanlija protiv Ug~s~eisprvasu prot.jecale b_!;~_.til'jniieglIcinka1'[.10.5\1 !11omli['rekinut.i ncnspj~,!!!!...2psadu 8cor,[!!.tI!h..1! 1l\!i~'L<,>,,~1biie\1ii nii]Io:.Q.
J:9.I~~~vljelli.~.!J)ad~~ku pok!.!!lillu Erg~ILJ'.r.ilij(o.rn olJl'ane zel1lljf'~fI!~lhl.lJgrjrt.0j,.~posebnu ulogu imao 5prctni vojskovoc1a vlaškog porijekla .hillOS HlInyadi" !(OiU~,!."kou Sig1~!.Illil1dove-slllrtl (143.7) 'preiiZ'co vrhoviil! -komanJ;;lreor~j;i7.ir~''; \~!(ar:;k\l';oj:?!<u~_lI unyadi je cale usp!.? lj!43'!1,p~i~U!)ili 1(ri~ar5kl1 vojsk~.oj2: 0_!!. i"Y.':lIIskol1\ pohodu pr0Clrla duboko na Balkan !.e 7.[lpo~iela Niš i ~3ofiju.
~~drtl"im jf:' frontarna položaj za Osn:anlijc pos!.ajao 'nepo vo jj 'Ul , Albanci,
'.!,dia kojih .i.~J.,:kneda::J}5'J>jh o;;voicrg~~9..hlli.li1L'§.lL2.'l.J2.!)d\:o~lslv0\.1.1 5kG.llder-
II.';.;a - cije je pravo ime bilo George I<astriot. ,. allJal1skogprinca odgojWOga lin" ,:;t;i';;ši<omdvoru':'!{ammaills'ij-ta]za 6srllalilijellcpoV;;ijnirazvilak na evrop;;b.iL':Q9,tiisJwristlTi'za o~obo.(1mij~ od osm.anskeItegc1!!.oni'); }I -KfaroIAžm:'''raIF:..I)~~hvat, dodu::e, donio Karamanima samI) novi poraz, ali sult.an 7.bog uku{>nepostoj",;,'!;I):;ti,~k(' -i '''('.ine kOilslclaci.i.(:...!!.Uerllgg~J!Šilliti dlJ!~!oli DJ.~sk(!IIl s!doDltC=?:~t_
'?c'!1!<\I1s!:oCar$t:.:Q!~1oslktklJ~ !~š tako.nepo\'oljan.-mil' 11~dillll1 IJ srE.!!~. .~,i. !!:..
---šJiFIIIU!(UCe IJst.alluvit.i koliko i.' slij<:IL?:hjva!li~ uskoro I~.g§.!ijg"'!l<bpalli;! !I!ir;\
;'i i,toni,) "::I~.vi!ll neoc",kivOl!12.i i.z!lpnw(, 1!':oi!.jaAn.iivoj .~IJ.!al,?voj abdiJ<aciji 1:J:.12:1[:d...<lY<lII1\"'$lo,;odišnjf.'uina Mehmeta, koji .i.e kp.sniuozvau Osvajac. 1\",1:1 ~~~,u-,,'QII~i.!!1_Tlgri I!3t_po_tJ.c.ai pape pr<,,~ršili iS!.Qm;>:"I~ljuc~n! .Ul!! , ..M~lr.J'\U'~.QQno\~),:.,.!'()~j"Q..illi.i,'stoli,' i svome 1!,,\(tarskor~I ueprij.a.t:!d.L'.l.li!.aj Var~dao tr~kiJ)')ra7.,".1'01.01<1 i,?!I()','1)r~?.iI~l1irao. No zoo/:\, lIstank" janicara, ut-;I:wllom Iluakovan()p;a iII.P;:!_:!.i~~":;lr~f,\:'1i:;if.r) jt~ ~~II(1.c.iJoSln~Jlji""ulje rf.i1lnC'ga dol!()n{a..iaTiTcal~.. f\'lllral. jr'o..__ .. .. _ _'_._'~ o'_
.; 'jar. }"";!I", r;r;-". i",111:1;1I,r: ,,~t1l;\ !,okr;tjiIH\ Erir J._.:~j11;) ~j'''\'I~I07~pa''l1 ,!,UI.1.:;'lIj,. (~I'-b:'III:'
.' i~~''''.'!:.koi r,r:11Iil:":i.
7 ~'1"'H1.:'1.;:lu SU~td" 'F\ jll(~(.i~lnkll i\'In.d.'r~kc, hli~lI d1\IIf\:~njf: jtlgo5103\"~I1~I\t;~ ~r.'nkc, N("!d
;., \.:,,:.l1ic1lri 11 '1()\'ij~ ':rijr.1I1*" lIi\l.i\":"jll t.1.j mir 111i1"l.IIHli F.:tli,.".n.ma, jf!r jP. Sl!ltillt ()l1d.i~ dan izdat i1:1;!"P';)I'~ .\nl:lIllw"I(',
. ~:01
! .L.
.,t__
-
, ..
l1I?ra~ 14i5. g.još)ed~nput, ~ada do sl~~ti.' preuzet~lnstlbr~nnti. se-za povrataknurn I rel a. Godmu dan3KaslUJe potcmlO je despota MoreJc",' Paleologa I<on--;;LantinB,koji je nekoliko godina kasnije, na 8ultll.nov poticaj, imao postati posljed-njim hizantskim carem. Go<!jne !148._~gnoje i7:IlQYl!.~ill!Q!!J!lmyadi na 9!!tvat!!njesvo~~ivotnog cilj~otiskjvanje Osman)ija~Ev~)e. ~~ i ta.j je pok.uš~p!l:Qjer j~ IIu!1.ya~ij~ v.0~~~.J~!..~~!.l?jel~eža~ J!~ra~J~~ 1~9sovlI p~lj~.'. Tom je pob-jedom za stoljeca unaprijed bila zapecacena osrnanslta hegemonija na jugoistokuf,vrope.
I(;ida je..M_ll!..'!Ul.,.g~ine 111!J. n~occkiv'lli.o!!lI1rQ,..Q.staYiQje_~.Q.!IliLlnladOl!LSi!.l!1}\lehl,!!tJtu Il. dr7:a.vukoja se o~.J!!>ra.jala me~!1 ~Zl\at1.!.ili .!?iJeII EvroJ)U.-!!.z!\.l2il.dno0i;.i.ii,-Osm.i!!!sk_~.Carstvo obuhvaci1Jo je vi~~.Q!1pola milijuna ~.tvolnihkilomctara i bilo veliko kao dana.~nja Francuska. Gllbitak teritorija uzrIJkovan Ti-'l1UrOVllllUpadom bie je gotovo posve nadoknaden.
Znatni uspjesi koje su osmal\ske armije postizalc Ila bojnim poljima hili SIIIIve-like reZl1llal forsiranc iZ,l!;radnjevojne organizacij". Vf":51110spomclIldi uldjucivanje:::qHI 1.1osmanskll armiju i nastanak janicarsko,l!; korpusa. Poslij.. 1'1:.18.g. u jani-(:arskoll1 JI'!odredu, u koji su se dot.ada Hzimali mladi kršcanski zarohljenici, I1S[)OS-t;wlj..n nOv nac.in regrutacije, jer je uobicajena praksa novacenja prijecila dostatnoproširr~njl~odreda. Ta se nova praksa sastojala. n t.zv. prliwpljanju djet:akaIO(dev-~irmr)' llio!! djecaka kršcanskih, preležno seljac.kih podanika na ()alh;uill '- i totjelesno 1\duševno dobro razvijenih - uzimao se kao danak. Iako je laj postupak,nesumnjivo, znacio veliku nesrecu za pogodenu djecu i obilelji", ipRk bi hilo jed-lIostrano gledati na prikupljanje djecaka SRmo s tc st.rane. Naime, rcgrutacija jelIIo!!,l"1.IIaciti i društveni uspon, i to ne samo za ouc koji su potjemli iz siromašnihobilelji. Naime, postojala je stvarna mO,l!;ucnosl.da na.johdareniji kršcanski djecaciIle budu dodijeljeni janicarima nego dvorskoj školi. odakle je vodio ut.rti pnt. donajviših položaja u državi.
:\-1ednjanicarima.je rastao utjecaj derviškoga reda (,rI:(q~I", ,ilo SP.vc,: U prvojpolovici lfl. st. moglo opaziti u punoj ošlrini. Df't\'išl bek(n.~1mogli su izborit.it.aj uI.jecaj, nema sumnje, zato što sn janicari bili podlu;~ni sufijstvu. Njihov jenljecaj bio tako velik da su organizacijski model, oblacenje i cinovi janicara slijedilinzor derviša bckla~l. Osmanskije vodeci sloj bio blagonaklon prema takvu razvitkuslvari jer se time smanjivala opasnost za driavni poredak od Itrivovjernih i nemirnihderviša, a ujedno je njihova kanaliziraua ideološlcapnergij;t ucinjena korisnom za"Iil.ist.ic'-kusamosvijest janic;tra, i tako upregnI/ta u kola državnih interesa.
R Gri:ld se poluutnk PelolJon~ ta.da 1.\'40 Morr.jn..
." Oydj~ je rijec o drugoj bitki na 1(050v". Prya 5" zbila, )tl\l", jI' vec spomenuto, !:tR9. g.pod MurAt.olu I.
III Ponekad se prikupljl\nje djecaka prakticiralo Yec prije. O,latl_ potjocn mednoohno pro-l uljecna shv/lcanja OJhi.toriogmliji u pogledu vremena njegova poslank.,.
I! PretpostAyke da se - prema s"stavu I'cncik - oduzimao svl\ki peti djccnk nemaju nikakven~l1o\'e. Mnogo je vjerojntnije da se dana.k Il krvi u k"Antitnti\'noll1 pogledu )(lIpio prf:ma potl'ebi.
11 Na i.18111obraceu; Bo.njaci "strajo.li su, medutim, na tome da i meduujima lreha kupiti,1anl\k \I krvi.
" Tl\k.. nazvau prema polulegendamom mistik" imenom H,,<!ži R.kl." Jeoji j_, nayodno,živio u drugoj polovici 14. st. i bio ucenikom vec ~pomelltltogi\ Ai\ha i~h"li:l1. No pn 1ivemu sudeci.r~" koji jt, po njellltt dohio hun on Ilije osobno ntclU~ljio.
41
~1!e}ftl1 '
-r-~~6-~
'JJJA.,\}\t0:~
~~~}{~~C-
1~{tA d"~'"
~ ~,,pr
f
2. OD LOKALNE DO VELIKE SILE
S_Mehmetom !L(1451-1481)na. vlast ie došIlOsultan kojj je OS(J1anskudržavu!!,Jcda_r~km.2lnih velicin~!!nio do raii~&velik~~. Odmll-hEakon stupanja naprijestolje 1451.g. dao je odstraniti brata' Ahmeta,koji je još bio II poVO]TiTIa.,da @ fn~oOšiguraO'neoli~nicel.!~m~~-:-B.ra!9uboj~tvoJe--bJloj~ i<!Jlay~Tt~~Llivladarskoj kuci uobicajeno, a Mehmet n. gaje potkraj svoje vladavinejoš ozakonioša.-StaJiilišfai4~ologijevl~ti. U. njeg"ovuctive~omzakonikuizricitC)stoji: "Zaodržanj~ j~ p~retka u .svijetu primjereno da onaj. od mojih potoma~a ~QjLpostaJlcsultandade ubiti svoju bracu." Pi-ema.tom obrazloženju,jedini je i iskljucivi motivte okrutne mjere bio clcŽ-avnirazlog: osiguranje 'smjene na prijestolju bez trvenja,želja da se državno jedinstvo ne ugrozi bratoubilackim ratom - a.ne, kakocestosmatra.ju cvropski povjesnicari, navodno urodeno barbarstvo Osmanlija.
Karamani su još jedanput željeli iskoristiti promjenu na državnom vrhu Os-manskoga Ca.rstva.da se oslobode nadrnoci suparnika koja ih je .tištila.. Karama-nima. su se prikljucili i u Osma.nskoCarstvo ukljuceni nekadašnji emirati Ayd1l1,Gcrmiyan i Mcntc~e. Kada je, medutim, Mehmet na celu velike vojske napaoKaramane, njima je preostalo samo da se pred takvom premoci povuku i mole zamir, koji je imao biti otkupljen znatnim gubitkom teritorija. Otpadnicka podrucjaAydm, Germiyan i Mente~ekao sandžaci ponovo postaju cvrsti sastavni dijelovicarstva Osmanlija.
Sada se mladi sultan mogao nesmetano posvetiti želji svoga srca: osvajanjuCarigrada. To što je mladic skupio smjelosti za taj - u svako doba. - ludo odvažnipothvat, nesumnjivoje vezanouz dpživljaj frustracije u razdoblju sazrijevanja: 011jevec dvaput zatajio pošto mujc otac natovario teret sultanata. Sadaje htio dokazatida je kaovojskovodaravansvojimprethodnicirna.Bilobi, svakako,pogrešno pret-postaviti da se osvajanje Carigrada može svesti samo na taj subjektivni faktor,psihicku konstelaciju mladoga vladara. Politicka. je situa.cija. za takav pothvat IIsvakom pogledu bila sazrela. Osmanska se vojska u meduvremenu razvila u armij.!!!~nimne...!l.Q_~m.crm>ci,c!JHsu je-~gru.!v.9rilestro1todisci\>linir~ne,regula.~ejet!!l1ice:.nalmes~ij~.~ e1i~niO~~~~U<,i.!.1Kara.Ta armija više nije imala ništ.~ zajednicko snekadašnjim trupama gazija koje su otprilike jedno stoljece prije toga izvršile prvaosvajanja. Misao o zauzecu carskoga grada takocter je. vjerojatno, ležala na obzorjuocekiva.nja osmanske javnosti i to ne samo zato što je Bizant, to nekoc vrlo mocnocarstvo, sveden na maleni državni teritorij koji je, u cijelosti okružen osmansltimpodrucjem, tvorio još samo strano tijelo u osmanskoj driavi što ga je vec valjalo "
rodstraniti. Carigrad je, više od toga, bio legenda.rna Zlatna jabuka (Kw/. B/mn,doslovno: Crvena jabuka), velik, bogat grad kršcanskog svijeta koji leži nadohvat,privlacan objekt osmanskih stratega.
No osmanski velikodostojnici nisu bili jednodušni u pogledu pravog trenutka. za.takav pothvat. UžjYR9ci'p!ivatnog_~!JmlioDosie4~(mulA:)nastupali 6Ul,ao -5;Qlubo-~L..: U to se vrijeme sloj privatnih zem\joposjednikasastojao od clanova osmanskedinastije, s djecom i muževima osma.nskihprinceza, te od vezira, visokih vojnihzapovjednika, pripadnika najviš~ državne birokracije, potomaka komandanata i:6doba naseljenja, ostataka turske plemenske aristokracije Anadolije još iz predos-manskog vremena, dvorskih službenika, šejhova i derviša. Taj se sloj protivioodlucnoj vojnoj akciji protiv Bizanta.jer se, vjerojatno, plašio da. ce eventualnoosvojcnje Carigrada okrenuti cijelu Evropu protiv Osmanskoga.Carstva, pri cemu
42
.,-- '..
. :;aitJe/J'
hi mogao biti ugrožen njihov osobni posjed. Stor;a je ~.;yiza LibzelIllioJ>§ie4!IL~bila ."zadržati i ne povecavati" .
S.uprotno su shvac~e zastupali <Iostojanstvenici~i .~r~istekli iz danka~'rvl. Oni su tada im i..!Ilo@o~!!!!!skil.!.5astr~ova:. Nis,!!.!mali_priv~n~zemljopos~da, nego su prema položaj.!!.,prima.1ivel.ike_~_a~Ebine(ziame_t)iJLllildar-bine_ za. n3:j~~c..~ostojans~vo (~~) do_~oziva,. ~,akq.~a JI? nov!!>elita bi!LP9_S\'czavisna od sultana, ciITllad je mogla prigrabi ti iz!>,jmnu moc,odnQsuo vlast Mojiivotom i smrcu svojih podložni ka i raspolagati znatnim priho~ima. Ti cl~novinovogadljela Ceilaalnog'sloJa bili SUIStrgnuti iz okvira svojih prvobitnih društ\'cnihveza,a nisu ih odredivaleobiteljskei plemensketradicijei interesi. ZaLosu 0111mnogo više voljeli rizik nego veliki privatni zemljoposjednjei. Pri Lome ~u ljudIiz danka u krvi u daljoj ekspanziji vidjeli kljuc za proširenje svoje - makar i iJC-sigurne - moci i prihoda, to više što je ukupno zemljište što se moglo preda.!.;\Ividu nadarbina upravo dostajala za namirenje vlastitog poLomstva,ali ne i za daljipriraštaj i nadolazece generacije iz danka u krvi.
SuHan_ie...!>~o potpU!)O na s~.r,!:ni "jasyebova", ne samo zato. što se up.r.~vu (HI
njih moga~adati velikoj podršci 'Svo~L~..!!lilj§I~()j zal!.lls!\.:JI:Q.je lTIanj~J>.U<l.n!Q.':zemljovlasnika,što se višezemljištamoglopodijelitiu oblikunadarbineopoziveu~vako_dci1)a~.toj~jam>io~V:-p~k>ž~fiT~vec~.!1je~ovaosobnamQc.' ----
~ao ~~~s.!~!lIi_~<?!,lužilaje~~~!lmetutzv. Orhano"a afer;&..G_arKonstar.tin :~~I.revno je provodio prokušanu bizantsku poliliku talaca; takoje u vri,ieme Mehmctov;,~e~ntsLvaar2a.o-na§vome 4voru()~~~IT~osmanskog princa;!;il;Obi u nuždi mo.gao ucjenjivati sultana'. On je pak placao uzdržavanje, službeno za potporu priucl!,no u stvarnosti zato da princ ostane u bizantskom pritvoru i tako ue uzmogne $nl-tanu osporiti prijestolje. ~adl!j~ Meh~el..lf!el1uQ.u Qgho<!.prQ.tiyK~rama{l1!,,-bazil~.ije (!.r~.? d~ je pr~~L.cas.za.d!:a.:>_H~.!.1o~.i!j!!l1jezahtieva za uzdria~n.je. Jn~~ biOrhan imao nastllpiti kao pretendent na prijestolje. Mehmet je još dobro pamtioiiegaIWnepOš1jCdiCcobijifareFa u'veZis MustaTom,a. nikako nije želio riskiraLijotijedan gradanski rat. Tako je kao p!..v.!!mjeru dao ela.se 14&2.g" u samo celiri_mjeseca, nedaleko od ca~~~oga ,grada!_sadana evropskojoba.li Bospora, p~<!!g!!.::snažna tvrdava!> kao mostobran. Car Konstantin je uzalud lražio saveznike. Onje,d'Oduše, sliiopl05papomvjerski mirI', ali mu je malo pomogao. Tako pono~n ica.rskigrad na Zlatnome rogu nije niogao odoljeti divovskoj vojsci koju su polm:nllkOsmanlije. Poslije9Psade duge 54.E.'!.na,1?al~_":"Zlatn.!Jabuka."2!J.svi\1njal.:lli;t.u ru~e Osmanlija. Pri_t0!1lJ=~ i Konstantin, posl~d.!!ji istocnc;>ril}'!skLc;ar.
Stanovništvo je Carigrada. bilo opsadom i borbama veoma prorijedeno. Radiponovllo~ naseljavanJa.grada,mooilizirani su nesamo Turci nego i mnogi Ga1kansklSTaveni;-z1dovriGrcI- nesamoOiUlWjisu p01ifcgJi Iz samoga-gi-aClanegoi Cll:Jc!OVj"
~~no~mštva d~!ckih_g~dQYa. TLs,! se G!ci.!1as~fliCucetvrtLr~.~~Ii9Lcegi~~.~va!li fanarioti,;.Onice.k~nije u po!!!ic!;0l!1...životuOsmans!~o!@...;:~~~~,~još.~nati važnuu!9gu. Ðe!.10v!jau~~I!'!.~~1iz~driati svoju !;~lu_niJ.'!.II qn.la~~,_:;_~~~J
H Podaci izvora o Lome ciji je sin hio t..aj Orhan pl'alurj~c1\i su. t.1'cogduj~ lo tit: t:~.t:.LI3G)'~ZiL"I; navodno je nasLr"dao 1453.g. prigodom zauze':" C..rig,.......
U f{mltc1i I'Hsu., nA5uprot lvr~avc A"nadolu Hisar_. koju jI.:na m..alu.:&:r.ijsl;ujsLnu.; i;:~~r~dI0Bay(oziLI.
lG Od 1054.postojecu shi1:lI1uizmet1u zapadne i i6Locnc,rk\'c t ;balu j,=~loldnuli vc~ r-in=uli~'I...kom unijom I 43!1.g., Iwja se u bit..ome svodila na napuštanje l,..avosl"v"('1( vjcl'O\'anjll i prijeld1."na rimokAtolitku konfe.ij\l. U..ija. je 1452. li Carigradu .L&\'ljc,ia ..a s..al>\I.
'
0
'.
'
\.,~:.
tj
rJ
-.1
-.:J
I..J
tJ:J
I
j
j
~
'.'"
.>"-.'..,.:
O
'1-:...
..!:"
HEJ
~.1LI
~
..:'.-....',
"1"Tf.'I-.;.'
tI'I,'
'U
la
a,uioa
I.eiv1,:0
,-j-I,oil.a1\
Il
II
C
Li,-
r,II
!!esauoTI
o tI,L,
a1-.eh:.\
l-ooU
~:,,;;n!.!!):laf.n0l;!1- rog1\, 1\ uz~o ~m je, uZ '.!.Y.jd. daJ~!.~c'.ljn.glavarinl1, bila rI~~~~~j~r$ka S31!!QUpr,ava l~ sIQu(),lalrgQ.~allj~.
Stjllall'~1ehmel II, koji je zb~~8.\!zeca carsko~g~~ dobio lIadimak Os.:::~'i!"\f.1FriIi'7t), prCIl1~f.i()..k-.~a.da .svgje..sjedišle iz ,J!)d..r!tna_ti~rigradt li1>.!!.PJlcc
i-:!,':.te7.l1ozva!0J~~~bt~I~~2l~Ov!!..iš~vf?_ uže p~~I~!~jezgre .yil.2j~_5ada preležno.i~:;tlTts~~q~le!l1a crkva sv. So!~e {!Iagia Sophia) .I!retvor~na j~ u Q~'\mij!LI!.Q.~!
;111<:'110111 Ayasof.JJ.a.Osil!!..~ga, li ~~~kornje središt.u podignut.jHcJna ori.iental~o.!!lobicaiu,.nadsvo<1eni uazar (Napali Gar~I).
Osvoj.cEj~~rigr::ul~!.ii~-..!!p.nijelo_p.Qsljedjcc_~oiih SII se bojali 7.cl!ili2vlas-~~fi. Up~a...o.Rup~~lno!.2.l1Ojej.Q~. nt!rst.ilo p2.!()laj O::>!.!illnskogCarslY1\lL.B..YTillli."\.i~wcijaje rož~l.rjl~ s}dori~~ ngo:::p!..5..nOV()I.1IeV~opsl(g1l1vele::;.iIOIJ1.Ona je n.'.,.""iJi:ci Sv. [\'1arka zato zaj1\lllcila ne samo slobodu t.rgovunja nego i hescarinski
; "!lzil.. Prehrambeni proi~voJi, posebno žitarice, bili sn izn~eli iz slohodnor,a!'.:.bnog rr"l1l('ta: I\'lehmet ]1. je zabranio i7.\,"1 takve robe, pod prijet.njom n:1jstro--i..:>;"Ji7.I\t', da hi 0si,~lIjao opskc.bu vlastitoj!:), ~taliovništva. napose vojske. ~(' d~~ bi
.-':.ra!.io !,o!.p"rl1 c\'enll1:1Inoj neprijateljskoj opskrhi."'
;.; 'Ibn \,,'libuls1.vene pobje<I., n vidu osvoj:",ja Q!Higrad:~.':\lelu.nd II. j~.lH;)V.,.).':.:tr(1.snjopoiii.ickn rekonstrlikciju. Kmtk.im postupkom slllijenit)je~.li~'?,g vc~ra::::';1.TiirTi" Ilalila'-( 1'138~1,153), ekspOnel1La kbsezemljo'd:1snika, i. !Iare~l.h) (ju~!"'.<;Hbi-:- \,,,1 i[i \',~i.lr:ko}; je f.n riBIi,ciju oh:l\'l.I;\o jo§ pod Mnralo!ll 11, bio .iI' "
-;;-:J.!dll osv:\janj'l Cari)~mda~la\'!li prot.ivni!; sullana. Vosl.alolll, SI1I:d\l1I1CPj" bik,C',:::'<;lIj"la ,,~vl'la. N:wne. r;:andarlt !Jalil je ~vojedohno pof.al:ao ~.lnr:\1.a !I. ,la
.':ciil1itivl1o pren::r!!e vlast pošlo je I\1l)hm~lIL kao !Illadic dvaplll zata.jjo II vršcnjn:::sti. ~'i:I~rljank!!! C~lli.'lrl., IL1!lla ostagj~cl2i?,-Iill!)jQylasl1i1m beUlcl!t.j,:.!iQ,.Illpr.i,
1:onst. '~el1f.r"ln" uprave osma lisice države, i tO) lIPopozivo. Novoimenovani ie ,'diki.:;!r.';)otl~ojz dar:~a n krvi.~]to cc:..post.at.iprakš'a ;Jsljedecim~,oljecillla1~.
OsvQjel1j.~ Carigrada dalo je pocetni zamah širokoj vojnoj aler.iji na Balkann,
.,..:\b,ko ~ prlJ!IIjenjivorn ratnom sN'com. Vrhunac je pQhoda bih opsada Beograda, i ':5G), tadašnje vojne baze Ugarske na Balkallu. Operacija je, medntim, propala.i'~r ~'lt [,mllio<:i, pod vodst.vom iskusnog ugarskog vojskovo(1e .J;\nos;~ I!unyadija, us-
",idi odbiti napad brojbnojace osrnanslcc \'ojske.20 Ipak, ~~J.l,1Q!L..i~~evsrJ.12~1?r,k~,; ~;::ava, koj,,)~ spram Port.e mogla barem odriavati va~!,lni status, bija ~lkl.iucpniL \InS!II:tnsko drž:wno podrucje, a zemlja novog teritorija pretežno podijeljena spahi.
j~ma 'ii.vidu-t.imara. Go~lifHI-(j:ina k.;ši!ije ista je Šullb;m;'zaJešihi'bT?aill.sI(U-ae~!;o..
',",::inn r.I<;r"!~, dak.le !,od~llcj,:. pploponez1\.:. :rime JI' B.izan.1. najza(~,i7.gllhio o~f.al.h';""oV"O~i.: Il ".\'1'''1'1. 1'lJsliedl~p o<t~~k kOjU;' od IstoCIIOrtl1~lcnS C.;)\'~t.\'a pP~o'tiH)-----
1t.\,,:.JI:I'.\' od gl'f."ko~a i_o;~il1 pf}lin, što doslovno 7,;mti: li rad. NI, iUH: J.~en<;tantil1l)pol
-,!:,~,'~pr ~.:: ~mf)I.!'!~b!ji\\"i\}o S"'~ do kr.lja sultanaLa. u obliku I\'o(n .sttt71lJniy,-,.
I:: "Etnb(';rgp" H:i jZ\-C'1. Tat.nog ntat.crijnla koji je vrijedio od ]6. do 1:3. ~t., ."\oc;im 'Ž.i\'r.iuih'L'TI~:nd,:<\ !i \,J ""!I!...fH\rH je ohuh\'.1.t.;o i Qf\l7.jC, 0)0\'1), barut, ){Onjc, pamulc. i ,h.. [1oljr.c(' (HI t{'IP;~!".' Mt.J"","_;t fl. O t.ome IISp_ J. II. l\'1onll1f1ann, Zwd o~tf11\uischp. rm;\'Ioh-idl~ ."tli~ d.~UI XVf.
I 1,..h1!T1fkrt. 1!: r\tif.t,~ihll1~~t:"H ZUr oSlI1anischcn t:escltidltr., ~V. I, 19?1..1922. sl." 177'~2f)t.
1f1 f.:rlj,+.ld" 'i1l j rnf1~~lIi 'hll"d imr.no\'i1ni \'clik~1I1 n'7.irima, pOpUl" r~c!1IIn. ;\;fel"p,:, I "".';.
:.,..;,I~t'd!ijl'f~:o.. 'l'f'Jil;o~ \,(.:tIra l\aralJ1<'\l1i ~lehmct.~pa.~~.
:\'1 Pri nhn'.!!i jr:, takn(":"I. vdiku ulngq iml\o l:t!ijan~ki rrt'Jtjl~w,c ~\'alll(:lpj~tran {(..q"i~'_!:~!t:')L
:-.<;5i 3;: ~\":)j;H1 Pi-0f'()\'ijr.dim" potiu\o ~orlji\'osl branitcfja. ~.le~1ut.iln. Ile lI\oit! ~;". [)rki.i'1li siro!w
~u':pnJ~~tr.'_f1;"n() mis.lj~ni(~ da. je papn 1<...JikslIII. odr~dio po(ll\~vno 7.Yonjenj~ 7-n. w~pt")m~lItl U~
;, 1);..,).., pro,l n~nr;r;I,lo",. On j~ "'cc tri tjt:dll8. prij(! tog.'\ U\'CI,,) 1.nal< 7.VOtta 1t podu:> ki\fJ !tf1,-j,-...j"Pli,..jrn:\ Otl !Holit"" 211 kriiall~ hoji ~I('!bore prot,i\' 05uHmlija. Tn ~(' ntm~k<\ 1,\"011""" ~\O~t~pr:!lO
:'! {~r";k, :. p..d'}<"'ni!n 7.,"nnj('lIj(>l1\ ;m~dl\~"_
I~~i,ii -.-Trl\pe~u~Ca..r8tvo C!'ra;zon) ::.J>ropao je 1<161.12: Malo prije togacarstvu Osmanhja pripoJeni su (tako. er na Crnom-meru) (1enovljanskntrgoV3Ck&"naseobina Amastris (Amasra) i turkmenski emirat isfendiyar, kako se u Lo vrijemezvao Candar. Tako je djela zapadna polovica Anadolije postaJa podrucje pod os-mallskim suverenitetom. Svakako, \lklanj~n.ie Trapezuntsko~ Carslva doniielo iesultanu !!o!~neprijat~Jja n~ is~ocn.ojgranici, E...~~Uzun'!..lla"anau;~~arl!.turkmenske države Bijelog QVl1a (Akkoyun~u).
U Maloj Aziji je zakrnlko valjalo prekinuli vojne operacije kad se osamostalilo.Vlaško. - od vremena Mehmeta I. vazal osrnanskog snlLalla - pod Vladom IV, novim
vojvodom11. Ipak, nedugo zatim mrzitelju Turaka Vladun zadan je tal<o težakporaz da je morao pobjcti u Ugarsku, dok je njegov nasljednik spremno priznaoosm1\lIsko vrhovništvo.
Sada je Mehmet Ilastavio svoju politikll širellja Ila Balkallu. On je 1-163.g.:VllecD.nimaoduzeo gra,1 Argos, dana.~lIji Navpliol1, 111\.jever0istoku Peloponeza i~im... dospio u sukob s Lom snažnom pomorskom silom. koja je takO(!"r nastojalaIJkljuj~it.i l3o.lkall u vlastitu interesnu srcm. Istom se lada do~odilo ono cega Sl1se bojali predst.avnici .sloja zemljovlasnika prije osvojenja Carigrada:f,vf2.!l;1. k1't)k~~a os.Lv~jtLJ-'rotuo~mansku koaliciju, k..!ja.J_~I~I~1.Ia, '~sim n~a kršcanskihdr7.l1.ya, obuhvatit.i i državu Bjjelog Ovna te. j5:rims_ki TIan at., p'!. da okru~i c!.!:~"1.~OSl11anl!E.:,. Zb~g.J>0~ebni!~lteresa sila~ionica nij!~, ~(lu.!:i!!!.. b!!o jedinstvene.akci.is"pll sc Vp:ne01i:..!I'I.~lase!.am OSI!l~!llij~~~like prep.uštcna samojs,::bi. Samg,k
1;lpr5ki..kralj~1~Lij<IŠ I<orvil~(T45.8- HDO), sin ,];\~osa Hunyadija, I 46.:!.. g. podu?:,e,,?-.-!!.cu,,5pješni - up;ld u .!:losn~!-blV~u vazaInu dr7.~vu ugarsl,,~ krtll!!', Koju ~! J!>iOSIIHl.nlile hile oduzele.
,Uostalom, velill j~ dio stallo"y.nlš~va Bosne, pošto s,u Osmanlije osvojile njihovu
Will) i!L-E.eš1o na isl,<1.m._~'\.J:eci ni~!1~,_v je~2j~"1.tn2.".!!!pžtc.J)rotu m aci t.i.~..!!a1.noll}
!:.~prostr~nlenošcu tzv. J2Jurnil.~t!JIIJ.~medu niima. Pri tome j" rije~ o rlualistickojvjeri u kojoj su bila pomiješana tlcenja kršcanst.V:1.i manihejstva. Vecin'l zptnljovlas-!lika koji su pripadali bogumilski obojenoj Crkll! llO.5II1J.<koj,kQju jl' progonila ka-lolicka crkva, dobrovoljno je primila islam. Mnngi su SPstanovnici Dosne iz ,Jrugihdruštvenih slojeva prikljucili tom koraku, medu njima mnogi predsl.avnici t<lkoderuvelike bogumilskog seljaštva, Seljaci su, naime, morali trpjeti dvostruko ugnjet.a-v<lnje: kao kmeLovi od strane zemljovlasnika, a kao bogumili od katolicke ugarskedriavne sile. Islalll, hitno toleranLniji od srednjovjelcovlJ(>g katolicizma, bogumilimaSI', svakako, cinio kao pravo oslobo.1enje.21
Još jedna nada Mlecan!l, tj. dace pomocu pohlllljl'nih Albanaca barem omestizamah osmanske ek-ŠPiii1ž1}"e;takodp.fje bila osmfcnOln:':-pro»;;;!. jer 'sj;' OSI1J~-;;~Iije Šti1i-TISkendCrhp.ga(H6SGlmfiil;-ilslanilt.. koji ".I~iIT)ez--;;:;;,k Xlbanci
---
'1 Voj\'()fla. IH\.<;lovre:E;.t~l1ll\\1 kršcan~killl \':\7.alnim kI1C7.cvill<'\mn. NMluv ji! sl(\V~l1skog po-,)rijt:ll.1 i i'l.vorno O'l.l1aCi\VAvoc.1u vojskr..
n Vlad je zbog svojih zvjcrstava pr01.VIlJ\ r-rq (što 7,nl1.6 n1lhijac nn k...I'1<:)ili Dr.k..t {davo)j'1d tnl'; vojvode -"krvopijc" potjece zlop;lllsni lik varnpira Dmkllle II !rivijalnnj litera!nr;,
23 Ovdje se ne Hložemo haviti tim.. koliko je '1pr.1vrlano govori!i o hug.mil".II II Bosni. Zat"j p.."blcln u l1o\'ije \'rijeme usp.: Franjo Šunjek, L~s IIchrcticJls bO!fuil\que.,," et le mouYementC.1lh1\TCall Moyen Age, \I Rev\le de l'hisloire de. religion., CLXXXI1/1, Pari., 1971, .Ir. 131-181.
2& Ov(lje vAlja podsjetiti "It to da ~U Boinj"ci i nAkon prihvocanja is1ama u!'ItrajaJi napro,oor1enjn lcupU~nj" djecAKA u Bosni. To hi ~e mORio po\°e.7.ac.i . cinj~nic(\m da je bosAnakopl1\l1in4iko !l;tl1novni~tvo bilo vrlo sirorn3.~lIo.
45
su kao drugi narod u Evropi prihvatili islam da spasu što se spasiti dade; oni cezajedno s .Bošnjacima imati ulogu islamske predstraže..na Balkanu.
Dvije godine potom morala.je Venecija. ispaštati zbog tog~'što je nastupala kaopokretac protuosmanskib koalicija.:' Osmanskaje egejska. flota s otokom Negropon-te2&pomorskoj sili oduzela važno uporište.
Sada su Osman lije, svakako, morale voditi rat na. dvije fronte. Kad je umrodjelotvorni emir ibrahim, izbili su u kneževini Karaman sukobi zbog. nasljedstva..Mehmet-Il je is~orlštloltCslguri1U-iltu~]u d~-Šei46t[-g:~riješr.t'og sii:parmk.~.No ovajP.!1L se više nije zadovoljio time da. karamansku zemlju ucini vazarnomdržavonl. Krai:k'imTe potezom pretvorio zemlju ii vilayei, -ir: 'veliku pokrajinu.Jedan je k~raJl1!o\n~I~LE!iri5j~k.ug!io- prebIc;.~1Uzunu H~i1Ul~ nj~g'!-i~~~~Va~ipomo~.pr9Li v Q~l1lanIij~.
Ako je dotada težišle osmanskih aktivnosti pretežno bilo u jugoistocnoj Evropii zapadnoj Anadoliji, oLada se državni vrh u Carigradu bio prisiljen obazirati naistocnu Anadoliju, gdje je \I meduvremenu turlcmenski plemenski savez osnovaodržavu pod imenom Bijeli Ovan (Akkoyunlu26), jer je time nastala potencijalnaopasnost.
Ta je državna tvorevina formirana u vrijeme nereda koji su u tridesetim godi-nama 14. st. uzrokovali raspad mognolskog carstva Ilhana u lranu.27 Istodobno sena zapadu nekadašnjega carstva IIhana pojavio turkmenski plemenski savez naz-van Crni Ovan (I(lIrakoyunlu), cija su nomadska plemena od sedamdesetih godina14. st. napasala svoja stada izmedu Mosula u sjevernom Iraku i jezera Vana Ilistocnoj Anadoliji. Zapadno odatle nomadski su živjela plemena sunits.koga BijelogOvna. Njihovo je središte bilo Il Diya.rbekiru (današnjem Diyarbakiru). Isprva jevecu pQliticku težilllI imao inace šiitski Crni Ovan. On je pocetkom 15. st. uspiozaposjesti Azerbajdžan, s glavnim gradom Tebrizom, pošto se raspalo Timurovocarst vo.
Istom je pod vodstvom Uzuna Hasana, tj. Dugog Hasana (1453-1478), plemen-ski savez Bijelog Ovna postao dominantan. Godine 1467. uspio je uništiti svogaprotivnika?' tako da sc ta državna. tvorevina. posve raspala.28 No time se UZllnHasan sukobio s timuridskim vladarom Abu Saidom30, gospodarom 1hnsoksanije,istocnoperzijske pokrajine Horasana i Afganistana, koji se.smatrao vrhovnim gospo-darom Crnog Ovna. Abu Sa.idje 1468. krenuo u pobod.protiv Uzuna Hasana, aliga je ovaj potukao. Sada je Uzun Hasan mogao premjestiti svoju prijestolnicu uTebriz, tadašnji perzijski glavni grad, te se proglasiti vladarem Perzije. Nije toucinio s nepravom jer je on - premda je pri tome mogla biti posrijedi samo vrlolabava državna tvorba - zavladao je ne samo podrucjem od istocne Anadolije do
2&Otok Eubeja, i&tocno od Atene.
26 Ovdje je rijec ili o nekoj .taroturskoj totem.lcoj iivoti1lji ili o nekoj paslUi1liovaca I,oju suuz@;ajaliti TurkmerU. Driavna se tvorevina u ZDatUltVenQjliteraturi oznaava i kao Bijela Horda_
27 Smrcu posljednjeg vl..dara nbana Abu Salda 1335. g.21 Tada je izgubio iivot cak j &posobni vladar K..rdo~..n/".. Cahan Šah.
28 Na ptistolovni nacin prešao je jedan ogranak vladaJu« ku« Crnog Ovna II Indiju, ,djeje utim o.novao dinastiju f("Ib-iahoVl' u Golkondi (Da Dckkanu).
30 Ne valja mijciati s IIp~avo spomenutim istoimenim vladarom llhana. Ovaj je Abu Saidbio Tinlurov praunuk.
46
\
Sirije nego i južnim i zapadnim dijelom Perzije te s oba Iraka.3l, zajedno s prije:>t.ol-nicom Bagdadom.
Mehmetu Osvajacu nije se dopadalo oblikovanje velike sile na istocnoj gra.nicinjegova'carstva. Tome treba pridodati i to daje odnos medu dvjema silama nakonuništenja. Trapezuntskog Carstva bio vrlo napet: naime, supruga Uzuna. IIasan:\ bi\,Lje trapezuntska princeza. Povod oružanog sukoba bila je spremnost Uzuna Hasanalla. pomogne Karamanima kada su se oni htjeli osloboditi osmanskoga jarma,
" r:!!!3!:!~g,.EI!~tr~lab~, pove~allQ ~1I.r.kmenskocars.w. Bijelo~_I~~,e 521vodili nomadi, \I priyrednom je i u svakom organizacijskom pogledu Iona mnogl)nižem-razvojno'iii 'šiupnjll o(Cosmanske driave. Ono ie doživielo pr.enagH \l5\)OnI!.Qliticke'moci i oiz -r--= -.- ',- -;;-:-;- .., vol'no centralizirano. 1'iilw
g e ~no,nj;~?_vt~ki por~z lfl3.' u,~pc~ ne za.c'!duj~.JS.adI~ Uzu.!!.1!!~:>!1.n_.!1ep_':!..n'lhpola dCSetTJecazatim umro (147Sf,njegova. se država raspala, a države-nasljednjceje u prvim godInama 16. st. zaližeo ša:favld" Sali Ismaiil:-No'Anadoliju su'Z-;;=-lovo' cijehl~ ukljucivši Mahi-Armenijll'- zapcisjeie Osrn;rliije;-;;~~10'j;;-Još emI=raLZu-lkadr32 mogao neko vrijeme izmicati' osmailskom utjecaju jer je 'bio podman1eiUffiiTiVrhovniŠtvom:--- -, ' , --- Od clanova ani.'io6manskekoalicije preostao je još samo [(rimski lianaL, dionckadašnj~a~ongorsk<?g ca.r~~~/a~!le Horde. Ona je poslije Cingiz-hanove mnrtina:;lijedila zapadne krajeve mongolskoga imperija. Njezina je država obuhvacalaIlaj veci clio današnje evropske Rusije i jugozapadnog Sibira.. Ka.da je moc Zla.tll~!Jorde sredinom 15. st. bila definitivno slomljena, nastalo je više udionih dria.va,koje ce još imati neku ulogu u osmanskoj povijesti. Osim hanatalzv. Velike lI.ord", sgradom Sarajem na donjoj Volgi kao središtem, nastala. su još tri samostalna hanata :Krim, Kazan i Astraha.n. l<rimski Hanat, koji je obuhvacao ne samo Krim ner;oS~ pružao i preko prostranih podrucja današnje Ukrajine, naša.o se tri desetljecanal.on svoga. postanka (1441) zapletelI u dinasticke borbe, što je 1478, g. dalo prili:;uosmanslcom sultanll da'hana Mengli Giraya33 podvrgne svojoj vlasti. Taj ce vazalskiodnos potrajati oko tri stoljeca, sve do druge polovice 18. st. Južni je obaini poja:;poluotolcaoko l<a.lfe(današnje Feodosije), dotada u posjcdu Genove, bio neposrednoukljucen u carstvo Osmanlija. !:!.klap.!~je !(rima uJ)o.!!r.uši~_m~!1~ke..!!!oci bilo-je~zi\ncma.rivši znacenje za povijesni razvitak II istocnoj Evropi- važno zato što jekriinsko-tatarska. konjica, kojuJe li cijerofEvropnJiozastr.l.šuJ~lclgias,od '16.- st:
djelovala..J!..s~u cjelokupne oši1}anske voIge. ,-Venecija, koja je ostala sama, sada više nije mogla dalje vodiLi raL s Osmanli-
jama, koji se odugovlacio desetljcce i pol. M~~I{,ova~publikaj~~'!..7jJ, g. s VisokQI~1~ortom skl.2.~!~ n!ir kojim je, osim ,!st'!!p!-nja podru~j~ u AI~anJj!..i na Pe!E.rEnel.l!...morala pristati na placanje ratne odštete i danka. Zauzvrat je dobila pmvo na 5\0-bodiiii1rgovinu-i1i"Osmanskom državiiom-teritoriju, !,Op-Iltsup_arn~ka 1)1!.QrQ.vriIkn,i-'Flrenze~ J(O}ISU takve pov!asii'ce 'dobili od' bsinan[fa -ža:I1jihova dugog l'c.t::. i;"\iCiiCcUOrn:- - -, --- .-- --, '. --
Ostalim vojnim akcijama koje je poduzimao Mehmet II. nije bio doslldcn us-pjeh. Otok Rhodo:>,li neposrednoj blizinijugoistocne Anadolijc, zuacio je t.ru.jnuopasnost za sigurnost osmanske države jer je bio u posjedu mocno~ rcd... i'iano-
r,.r:;1b.k
,
o
"ktJ
..,
:,!,..I-
,f.
U
.,.
Ji~ !
j
r'l(-'.
i.;;..;
,..!:~4U
F!U
[1tJ
Ð
o"
~::'~"r.11 Tz.v. arapski lrhlc i (zv. pet-zijski Jr~k, blizu llcUl\adana. i b(.Jh.Uit~1 i:otu':u\'..GJ borju Zc;gr-vSi~.
32 P..vobitno Du/g.d.., oko Ma \I j\lgoi.tocnoj Anadoliji.
33 Gir., je ime \'Iada.iute dinastije na Krimu, koje $U k..im.ki TAtu; j~g"v""r"li C,,"...
~
"~.':
,!..,.,.
_,o
V,,"Cc.'" i dobro utvrden. Vojn<1operacija protiv oLokau godini 1480. propala jezbog obrambene snage vitezova-redovnika. Sulta.u je morao prihvatiti poraz i 0<1U,..,..m.-Armija placenika kralja_ ~1atijaš~_!<or_vil~,-~jaje ulijevala strah, od po..0t!<.:\_~~_vede~~til.!.J~odinazV"II~~~9r~ ~s~n.", uspjeL~jc~~.Q!!!~!\.tQLT! CI!X~gY.<:~~10v~lc.Pavla. Ki'!iz.:'!ii~,.zv~og. "ll.~bje4n~( Turak~', odhiti l1Iunjc.o.SJl1.<lnS~\~
prodor~. Naimc, od J~~~a kraj Be()~la l456. ~. Mchml!.t!l. višeJ.!.D!~~poduzimati velike navale prot,iv mocne u~arskc drža.ve. Time se može objasniLIšlo sc madarski kralj s\'c višc pos\'ecivao evropskoj "olil.ici te šlo mu je ofivajanje;:,1.0:"1Srednje Evrope 1'051.<110nll1o~o važnije od sna njegova oca .1:\n05a llunyadij~"):'. 1I\11.i5ncOSI!l<1niijc i7. Evrope.~'
1] pocel.ku se ('illilo da više uspjeha obet:~l\'a vojni pohod Ila južnu Jtaliju.
Pedije z1\uzcca Carigrada sull"n je prenio politicku Il1ct.aforu o "Zlatnoj jabuci" IH'r;.im. želeci 0svojiti i Laj ~rad. Isprva su Osmanlije z~ista \lspjde zadohit.i Otr:lntr!'I j\J:"n,)j Ilaliji, kao Jnostohran. :'0 taj pocetni I1spjdl oni niSI1 1I1.)~li t!a.lje razvilijr>r .ii' 1.181. b' \!~hmet preminuo \J pet!eselprvoj god:ni.
. Osve.jaccrll .iI' iH'st.ala nrsurlllljivonajv'linija vlad<\rska figura oSIII<\ns!w povi-
.:";! TJ.l.,VI) "f~ vrednovnnje nje;;C' .. osobe ne osniva sarlll) na osvajanjima. iako .i"
!""n~"l\ski t.eritorij pud njel;uvilll sUll~Ulatorll POVebll1 7.a ijO pust.o. 'Lircnut.ku slIIrt.i_. :..111:~,t1\J.!.. iwosilnj':J\~vr!ii~~~.I\"p_o~!eth1Ega..driavnog podrucj'.l.:l~,-f!.!)OO krll?, :ilo.,d::,(>vnra velicini fr<1nc.uske, Si\. N.i~lIIacke i država. rkncluksa zajedno. Teritorijall\i.." i,i t.,,]( uaSIN' Tilllllro\'oll1 pro\'alorll ne salllo ~I.oje bio lI"dol<l1a<1(,1Ivec .1(' i dr'l'lVa)~n1;'I\!ij" hil:' ' 'a nel;o ikada prije.'" Zaj"dn" s \'az:d!1im .Jriav<llll". prij... s':ega s.,1. ."'.'r pro>,I,;-"nllll I\r1Illskirll lIallaloul, f\SlUi\li:<b jf' dr?av:! t.ada II ll:,'jl."'l'Iiall1"l11
.j" f,jb.'li,.i::;I.;'\ ifll!'t'7.;\nlll;1.~:: ..':isn!:1I 5U "0;'."111 \kllnll'l.:! 11. mjcrnd"\'II': mjere. kojil1laj~ iz,J.,.!tlC'J.bJ)ro!!.!i:
:.:i~:~ ":.~~!.!..!!.:'J~0!1:"'.n~~Lf.!!_ ~\'.!.d',' 'Jr7._a~:_p,_.V,.,:j~~fe?I~1<'I1I1t.oda je ~.lehl1u~t. 1f. ~~t.'i.ed:";':~ !"'nl f':tllltl._V!:1~t, p,)d~l,pir~o ,0ogt~bnf,t\"~~1ike .i~~,?.PQ&.e~~.I.~!,koji._~.u, p_n)i~3'J.:~lj
~~ ti i,f\'T"j );l"1r,-'d, nj~;g; .i"osv~_ z~1.~,'isn"i.tJ'~'i!~!...~:~~ra.v.illJ ill~lr?aval1 ie j~~d"šlli)',!, c!~rll§:i~:ozi':e_n~i.!.iir-bi~,; -~;(; ("\;0 je kolicille> mSl'olo7.ivo~ zl,tn!jišta bih
:''':i:C~I''\. 5111l<\1I:'~. ol'it,), smat.r:!o pnsiljt'nim povcr:ali je osvajanjima.Dn!~" IIlr'.!r),I,,_ko.i.oll!:<;>Mel\ln~J:1LrosI1l~~:'..?:!:,:st.j~'ranjc ZCIII)j()bilaje odred"I!~
J'.rn(\ rpfor 1\11\'" najprijcJ!;-1J.kllP1\Q r,a.~pQ..I(Ji.i'yQ.zgl\l!jišLe !w.n.lb('i!~1!!Q..J:Ji,~e.. t.1'
;'.:.;,r!l'" rekn n', Il1j<:r'1da"nesu bile t r1.imovinske k;!l<:r,Qri.iJ:.;.JlrivnJ.JLiPO;ill~!.Ul!.!..~i.(-).:':':.J"'; 7.~dlli~I.!!l..'ll!'..r!.kf,IIIn~_'!.1J::n/)i drž;n:ni p,?sjr:rl (~:-iYlin).
I. li ::>III\.aj 11~emljišta koje je bilo HIl/lk imao jI' lJosjC'dnik ncogla.ni"!'lIo pra.n!:':;pohr.;anja. Najveci dil) HIIL/kotln bio je II '\lIauoliji.
:2. !'ro~l.r:\tle z('lIdjišne povl"ine prii}:tdal~sn \'jC'r~kiIlIol.i\'iranirn. t.zv. JlfJl'0~"ill1
':v!lI~bin:!llla, pa su t.ako bile. nilsijednopravno gledano, HItllI!L.~ J/lQ)'(US (Imb':!i'uk'J). dakle nislI se smjele podijelit.i kao uRsljedsl.v.) uiti otuuiti. Prvobilna je'1!lmjenZl tzv. polwiuih z<lduibina, koje još i sada postoje li isl:unskim zemljama,bila op.:a dohrohil. (\'jerska, opskrha. kulturna dobrohil.). Utemeljitelj se odric.nl)
pr~va raspolag:l1Ij:1 odret1,'nilll dl1hrii1l" što donose dobit. (dakle ne SilOIl1 zemljom,
r\'"L
~. r{at"licl<i \'ite;;ki nod (ho.pitaJci). osno\'I\I\\I 11..1. \I ~hetoj 'I.emlji. koji je 1310-157'2.~'o~'j,~I.II~\'.'\onho<ll'5. rosl.u ~\I OS1U3nlije o~vojile ot.ok, ivnuo\'ci !lU p~ltjjeli syoje glllvno sjert.HH.eI\:~ rvL'\h.ll, f1c1akle potjeCl: nnziv 1U\snijel;l\ kl\tolickog oSl"aJ1ka reda lUallc.šk.i vit.ezovi (IIIRltci:U1i).
.,.~ NjeGov .i. P0rlL.t "IO"i. kao i IJrOP<,\j pokušaj lil\ Sc rIomO(;nfl njemacko-rimsl,,, krune. illlao
:1';.1:, 1:,,1(0sc gdjegrije tvrdi, posllliili osposobljavanjem vl tite vojne sile d" bi drhvi Osml\l1lijl!.':;'.d.'11:'uni~tA\'aj\l~i UdRI":tr.. lJ tome ga je on\ela iznenadna ~ntrt 1.190. g.
~r. Olti,) '20% w~r.l\ I1f"JIO,;t.11je hila rrij~ bitke kl'i\j Ankare.
.:i~:
II .l
nego i drugil1;lnekretninama, poput cesmi, mlinova, duclI.na itd.) II.nalaze se unjegovu privatnom posjedu (mulk), te ih je predavao jednoj pravnoj osobi, upravozaduibiui. Uživaoce zadužbine odred.io bi njezin utemeljitelj. Kako su zauuibinekao vjerskoupravno utemeljene ustanove, suprotno privatnom posjedu. bile manjeizložene opasnosti ou razvlašcivanja i k tomu oslobodene podavanjn, pn su caksmjele utjerivati neke poreze, vec se zarana pristupilo utemeljivlI.nju zadužbinn nesamo u dobrotvorne svrhe nego i radi zbrinjavnnjn vlastitog potomstva. Naime, po-tomstvo je utemeljitelj odredivno da bude korisnik z,~dužbine. IJz to se tako moglozaobici šerijatsko nasljedno prnvo, koje je predvidalo diobu nll5ljedstva, t.esprijecitiusi tnjavanje zemljoposjedIl.
3. Na.pokon, valja spomenuti zemlju koju je posjedovala sama država (arz-imir'i). Postojale su dvije vrste državnog zemljišta: državne dornerlf~(hn.H IlIimnyrm),odaltl~ je suttanu pritjecao novac za uzdržavanje dvora i za druge centrlllne državneizdane, i nadarbinska zemlja (timarU), koja se dijelila u vidu na.darbina.. Kakoje spomennto, timarski se sustav osobito primjenjivao na Balkanu. Naime, hivšisu kršcanski zemljoposjednici pri osmanskom osvojenju pohj'~gli,JA t.ako da sn scnjihovi posjedi mogli pretvoriti n nadarbinsko zemljište.
U zamahu svoje reforme Mehmet je ollredio dajoš samo int.enzivl1o iskoriiit.ava-no zemljište, poput. vinograda~~ri.~... od!1osno.~~ucci zg!.:"!-(!~koi'! ~!!!.7:Lobrw(mlinovi,d'l<~ari{karnvallsaraji), smije ostati \Ipr.!.;'atnom p'osjedu ili kao z:\dn7.l~ina. Zemlja,pTllilarno proizvodno sredstvo pret.ežno agrarno~:\ društva Osmanskog Carstva,prevedena je u državno vlasništvo. Najveci je dio podrž;l\'ljel1og zemljišta podi.jelj'!Il u vidu uvijek opozivih nadarbina, nmjt'sto place. Seljaštvo je bilo posvp-zadovoljno takvim opcim uvo(1enjem timarskog sustava, i 1.0zalo što je bilo manjeizloženo samovolji nživalaca nadarbina nego zernljovla"nilm LI!zalo što sn im ob.veze podavanja bile m1\nje i, prije svega, I.o~nij" ,!t.vrd"ne ncg0 pod despotskimzmnljovlasnicima.
Ideja t.e."agrarne reformc" nije pot.jecala osobno od. ,"It.ann, 1Iegoju je iznioposljed!)ji ~~_h~_()tp~vel~ki vez~~ f(ar!l:.m.~l!!.M~n}.et.p,!~aJJsla~n~~i!:.e..olog iz 'J(g!JYt~:5"9
No la okolnost nimalo ne smanjuje zasluge sultan3 illehrncta. On jI:, naime, spoz-n:\o znacenje takve mjere za u(":vršcenje države i proveo je ti djelo kOllzekventno,silom svog auLoriteta i moci.
1'emcljilom promjenom zemljoposjednickih odllosa završila je prva faza os-IllIInskoga feudalizma.. Nju je obilježavalo prevladavanje privat.nog vlasništva nadzelllljom, iako su istodobno sve vece znncenje dobivalc nadarhine. !iada je udržq~i_9sma!!!Ua potpun.C?_.prove.d.en!eud~lizllm nlldarbil\.'l.: ~aL~~~_vi~tllpallj, timar.fki.<!L..ln~.i.Ue ~os~ao op~evaž-,:ci"~toljecin~~ ceol:ilježa.v~llJ._.drll~l.veno-"kon;o!tlskeo<fiiOsc\I držaVIOsmanllJa. NOVIsn sc posJedovIlI OdlWSIodrazIli na IlInoglm.po-drucjima drušLvenog I državnog života., Cinjenica što je ~jedila.~tvo nadvladalo nadnomadskim životom, koji je dominirao još \I vrijeme 1\oluraLa11,'0 Illora se povezatis I.illl prestrul\tnriranjem zemljoposjednic.kih odno~a.
37 U ovom širem smislu ne smije se brkaLi s maloll1nl1darhinml1. takol1P.rzvanom timat.38 U 15. st. joi je bilo kršcanskih .pahijn. No oni su .ve više prel",zili u", pl"iviler.irn.nu vjeMl
1.1)('gpr..dno.ti koje je odsada nudila promiena vjere nn islaln I'l"ipadnicimn povlaštenog sloja(primjerice, neka vecl1nadarbina).
39 On je od 1477. do 1481. ,. bio veliki ve7.ir i pripadno je "".Iooroju;m velikim ve2irima kojini.u poLjecaIi ;2 danka u krvi.
40 Svakako, j do dMM se li prosLranhnplaninskim podnlcjima odril\t) lIol1ll1dskii poJuno-I1Hu.b:lc.ina.cin ih'otn..
49
13
Osim nadarbin.a., u osman.sko.!1).j~.nadarbins~om ~!1dalizmu 04 vr~~~~M.~I!-meta n. takoder v!!Jnu Illogu imalo davanjl!u:lOakup.porf'Z~tiprihoda,.:tzv;P"Q!!l.Znizakup i iltizam). Ustanova porezno~'zakupa sliižila)e.p~anurivanj~ potreba driav-nog aparata za gotovinom, prije svega:'za.troikove stlijaee ~mije. ,uk!jpc\vši place.
Doba vl~da!.inc ~hIPetaJJ. odJikovalo5ltHaljiml.i!gr~njp.!11_drža~e .ul>.ra~napose pra.vos.~da. U sklopu jakih tendencija centralizaciji,.tj~ poravnanju'pOlobjadotada. vrlo raznorodnih teritorija, Mehmet nije donio samobrojnc'pro(a.ne zakone.(kanun), obvezaLne za cijelu državu, nego je kcidificirao rmno e vec osto 'ece o' e-dinacne zakone. Time su oni postali prin\JenJlvl za sre lenja i lokalna nadleštva. U
lo S\l vrijeme sastavljeni mnogi profani zakonici (kanunname) razlicita sadržaja.uSveopce uvod,mjc timarskoga sustava postaviloje pred osmansku' državu vrlo
težak zadatak i u upravno-tehnickom pogledu. Postalo je nužno utvrditi tocnepodatke o uživaocima nada.rbina i visini prihoda ovih posljednjih. Nadalje, pokazalose nužnim tocno poznavanje mogucnosti privrede, napose zemljoradnje, kako bi sepri dodjeljivanju nadarbina omogucilo neometano odvijanje postupka. Zbog togasu se poceli sastavljati popisi za svaki sandžak, te za. svako selo utvrdivati štopoimence navelIeni seljaci moraju dati na ime podavanja. .
Sastavljanje i vodenje tih popisa zahtijevalo je poreznu upravu koja dobrofunkcionira. I u drugim se podrucjima postepeno izgradivala uprava, to više štosu pisani upravni postupci opcenito posta.jali sve važniji. S obzirom na velikoprosLranstvo Osmanskoga. Carstva. više se nisu mogle usmeno izrica.ti, odnosno po-duzimati naredbe, Ilkazi, imenovanja, unapredenja itd. .D~ I?,i.se uzmog!L!li!š~iprispjeli pism~ni zadaci, poceo se stog!\ izgradivatisustav ure~a, na celoJcoj«:g~ jepostavljen za IHedstojnika državni tajnik za vladarski monogram (ni~aIJC1).
-Snažni porast moci i autoriteta vladara. na privrednom i ukupnom unutrašnjempodrucju odrazio se i u stilu vladavine te u protokolu. Sada je uklonjena staraga.zijska tradicija. prema kojoj je bilo koji podanik bez ustrucavanja' smio stupitipred osmanskog vladara, Sultan je prestao osobno izricati pravdu, prenijevši tudužnost, zajedno s predsjedanjem Divanu, na. velikog vezira.. Ipak, su1tan je i daljenadzirao sjednice državnog vijeca, promatrajuci savjetovanja iza rešetke ili za.vjese.Dotada razmjerno jednostavni oblici ophodenja ustupili su mjesto sofisticiranomdvorskom ceremonijalu po bizantskome uzoru.
Ovdje valja istaknuti da.je Mehmet sa svojom vjerSkom politikom - propisanom
u šerijatu - bio potpuno na tragu tolerantne tradicije prethodnika i nasljednika.Nisu samo vjerski velikodostojnici kršcana. (poput pravoslavnoga. ca.rigradskog pa-trija.I'ha) i Židova. dobili znatne povlastice. Nemuslimanske su vjerske zajedniceimale cak pravo sudov;lI1ja \cad su bili posrijedi njihovi vjernici. P~ž~.tne_musl!-
m~ih pod~l\ik~ (zi.!!!'!l!t lI.ije bio_gori, n~~o.p.rii!..!Jolji od p~o~ja kmetova. u~!šcanski.!!l ~emJJam3'-' Oni,su 1!"-0I'l!~~an2..moglLl!!ovpditi ~-Y.9j~ligiozn~_obrede iniSU mo!,a.Ii':!do-'!':2li!lvativecem Qrqju obveza od pripadnika istih§~.9jeva. u sr~njQjJ;v~.
Novosti l(Qjeje Mehmet Il. uveo nisu na.sVImEodrucjima neometano Cunkcioni-rale.Prestrojavanje je'btlo preveliko a.da.bl&eu kratkom vremenu moglo izvestibez -lcomplikacija..Osob' 'e bilo teško namaknuti sredstva nužna za..provodenjererorm e oce ". novacsl& Ije vr-ije DOSH' nil no m a I za. vrc -niji nEvli:tkoji s.enala.ziou_opticaju. ~vre !VaDl~Y~!~2..J_e OpCIporast,
u Jedan se bavi sclja.št.vom i njeg~vim duin~tia1\a, dNgi upravnonl litrukturorn dria.veO.manlija, a Ireci radicil;m pitanjima privrede.
50
''"")1<_o I,I,I', .,,' l. ~."' "'
-09-2006 .,\-
JE.jena., j(ojUe. uzr..olcovaoI!manji~!1je~~lnogc!<?.h~~~~,.l.!!nogib_c:?!1!!!n.~kih~~~I1.ika..Od infta.cijesu posebno trpjeli pripa.dnici placenih ulužbi i trgovci koji 8\1 za svojudjelatnostpriD1ali 'pla.cu u gotoVU. Timarnici i seljaci bili su manje pogodeni jer jcu poljoprivredi JOŠ.prevladavala. naturalna.renta.
Neke novosti,..odnosno njihove posljedice, izazvale su odredeno nezadovoljstV()razlicitih društveni1,1 grupa. (vec je bilo govora. o žrtvama inflacije), Njima valjapribrojiti zemljoposjednike koje su vec prije pogodile mjere razvlašcivanja. K tomupri dolaze i oni koji su bili nezadovoljni tendencijom biroltratiziranja. i form:lliz:ranjastila vladavine. I medu derviškim je rcdovima postojao izraženi otkion spram nOVQI~razvitka; pa oni su bili cuvari gazijskih predaja koje su ncstajale! Neraspoloicllj\!derviša pridonijelo je i to što ih je pogodila kontiskacija zemlje; mnogi su pos-jedi zadužbina pali žrtvom reforme u agraru.l3.,uduci da su s~ l\1..ehm_e~_u_pripisi-'yale slobodq!lI1!!I_~sklonost~,n .!!.3:Svimlak()_može biti istine u govorl:anju da..~!l ga9.!!qv~i hete,:o~I~ni dcrviši,~al~etije (1481). Isto se tako ne može posve isldju':lolnagadnnje da je pri uklanjanju sui tana odlucno sndjelovao njegov stariji sin princ13ayezit, potonji sultan Bayezit II. Dovoljno je poznata uska povezanost princc,,;;upravo sa spomenutim derviškim redom. Dayezit se s pravom mogao bojati da Cepri nasljedivanju biti favoriziran, na njegovu štetu, Mehmctov mladi sin princ Cemkoji je bio miljenik ne sa.mo svog oca nego i utjecajnoga velikog vezira [(aramanMehmet-paše. Uistinu bi spretni Cem mnogo bolje odgovarao novoj koacepcijdriave nego bigotni Ba.yezit,
:t OD SULTANATADO HALIFATA JRadi osiguranja nasljedstva na prijestolju, princu Cemu je dodijeljeno v.un0
mjesto nall1ješiiil;a-Karamana, sa šjediŠtiffi II-Konyi'. Stariji se'BayeziCinoraozad.).voljitTmiiiije važnimioaglavnogagra<fa vrlo udaljenim namjesništvom Am<J.~Yc,na sjeveru centralne Anadolije. Dakle, Cemove 8Ušanse da u danom trenutku prviosvane u Istanbulu, i tako za sebe osigura sultanat, bile mnogo povoljnije. ,K<I!L.i!
~lIlt~.'! umr,,-, vel!!>ije vezir IS..,,:ramani_Me~.!!l~t"~aša,!1ai~ij~yrit!io njegovu smrt\I prIjestolnici te poslao -!o>Jod()~n.Q.s,viješ,cu..!~ Bay~ita - tain~g~!).ika..gel!!.u.U~iljm)Lg~ k,po!:l!!;!'p"Q!!<:~!Ld'!~Q.~lita_u Ist~nbul- No Bayezitove su {>ri~ta~euhva~l!e pi~~ z~ge!!1_a:...Kad ~j!,-nica!! s~nali,za dv~struku igr~,-vel!!tQgvezir\\,_pobunili s~e i smak~uli ~g_ veli,k~d..ost.ojni~a.Nije sasvim jasno jesu li se janitarikao elita, koja se postepeno razvila. II državu u državi, zauzeli za Bayezita zato štoje, po njihovu shvacanju, kao stariji tražio prijestolje, ili pak zato što su više voljelivladarsku licnost !taja se smatra slabom nego jaku, Kako bilo da bilo, s njil\9.Y.Qlllje pO!TIo.c!L B.l!Yezit lU lj_81~1~!.~_Lm.()g~Q...2:11,!}jS!'ti .!!a.Q~m~!!§.ko piliestolje.
PrvUe..~~ez nE!~g~ sultana bilo ~jelol1Jic!10poništenje agrar~,~ r~form~,!2.ie-gov~~0.E.~:._~p.!!!isciranoje ~m.!ii!~vratio d.en:.l$kiauedov.ima.. Taj je cin jasnoodražavao usku povezanost sultana s derviškim redovima, osobito s redom hah'cti-jan. Stoga nije cudno što je Bayezit dobio nadimak Veli, tj. SveLi. Ipak, Bayezitnije mogao sasvim uništiti Mehmetovo veliko djelo reforme. On je, doduše, i dio
4~ Osian5 ulen1om. on se cesto t1rui,o I grckinl i hUJ\\.1J~js..ickhuuceuj4iCilua.U2 lo, gorlji\'tr.\je \.jernicima bilo Lm u oku iLo je dao .likaLi Creske, pa cak j vlasLili pOI'Lr.'.
n Nazvan Pl a osnivacu reda O...aru lIalvedju, koji je pripadao najužem lu'usu .ejh..S..r.ja, osnivaca reda saCAvi.
~
-
~o'S..'
i';,1'-OI
j--
,::1..J
J
i-."\'-'
.U
U'.,..,
~
~-
.~:J&.4
51
r
.~
,..,~-
f.(;.'!
.
i_
..,
i1
L
r
L,
!IL...:..
.;
!;enil5ciranoga mulkovnog zcmljišla vratio 7.cmljoposjcdnicil1J:J.,110vccilll\jt' parceh\ipa!; ostala u državnom posjcdu. U OsmanskolU Carstvu I)rivatno je vlasnh;t\!o nad?o~mJjomsljedecih stoljeca opcenito !Ji10razmjerno malo zastupljene.
Sada 5n ilnadolski veleposjcdnici, veoma razocarani II svojim išceldvanjima,Dr.yczitu olucnuli leda i udruiili sc s Ccmom. Piilo nfL!II.wra."!.aj!tci,pQ!,\ijd.m.ili:_lH<J.nsko Ca!:§!~~l.l!l!.~s!.i se pri1lf..!!~O us.!ogl~iJ!..!JJ!mUHa.j~J.!1 svibn.icU1.8!dh...SJ..mi.i.i~t SUr!Q~~~il..Ylo i n-'~J!'!p..}lIIiš~avajR?ipw.~C~!m1JJs9jL~~. ~aJ!.y'QjLrnJ!.~r~dovith!1t~npallla lili!lJl!o(';3oodJ!P..riieti voi!!Qjsili .m.IILana,..I>riie sVe~a Jf1;nicat'ima.. Cem je
I'i)tri\žio prihjdir.Lc kod 1IIamc\uk:i. Nešto kasnijc (14B2) pokušao je s njihO\'ompomocu još jedanput. doci do upe'rišLa u Anadoliji. Ni t.ada Ilije uspio, lH\f.to .I'",;,mvijek napust.io OSl1lansko Carsl\:o."
BavezitQ\~JM'illa, koj'LiQ lraj~la više od triJt~t..,g9.ilit1a,l.!ijc 'U..]!. \'allj:<;o['~li.licko!ll ni li 111111tmšnjoRolitickgm p_ogl~J!!..bili\,~p<:kt,1\kul1\rJJI\. Na,;lo ~irl'nj,~d:'zavnor,a podrucja, b.rakt.eristicno za dot1\da.~nji tok osmallske povijesti, nije se
n~;;t:1vilo. Dobici lerit.orijasl!_n~~'[I1\t.ni, JLQ.puLll!iI2.2jcnj!1 .I12rr,c~ovine (HB:n il:.l'F,,~(a dviju va;:lIih luka. l(iliipiAJ~kc.wJ,IIl;\...JI:;l sJcvcJQzap,l.<tJt9j..,Q!l;.\IU,;;rnog'L
-i'\1':.n\. Osvajanje t,ih I;radova, uostalOI11 s tatarskol1l pomoci, bilo je nu~.na kako hiO":;;prijecio pokušaj Poljske dastckll<: uporište u tim krajevima. ,Jošl!,!j~d"n P9Jlsl;j
",-I1Od U-197..14!)2,)" rlHhz.lLuzeca 1\IQldaY§.~~,J)ro.l~o z!Jq,g USIIIJ!IISkogotPIJ.ra. Tahaj,' propao poljsl;j san o vIadaviIIi naIl Moldavskolll.'~
IZllH',1u ({vii,: mt.nc akrijl' P~O~!VPolj~~~zbio sc~or,I.ajl!i sukob O~lnallliilL s"",.::lelucl.0111 J:;l~ipt.()1O (H8;)-I'I!)!). Ca.~ils belli log rata bila jf:.-::.510dušc, f.i!!j(>l1jc~.
-~ -, ';I!Jl-lal1!c!ul2.erinQJ ~~.nllpri lJij~Yl'ru7.iliJ...lt.()šišt.e poš!.o g;~je Bayc?:Hl!: p~i:l.U'~~r;l7.io IJ8L!;. ~LrlliJ ~J!k. p()~_.izllo\'a_l2lQ.v<lLUlad1.ogJ:...l!lill:..Q,'ilnansk('
~. '~"E.pra\,(J je P2~!ijt~di,yil.aprevlr\§.tu j~t9~noj!\n!llioliji.~J2pbij.clilir,1!~l.J2!~ci..J~lmo št.o S!!-Y§.tUrlLzadr7d~i!,QIJt.rgJIIn(\~_..r;lTIirat.olllZulbdr ,-~go2 :.>..IJiiIn Ii.i.'l'.11"jr)š"; oQuzeli lIlaW31_J!..QQr...!!.cj;.l.
>;,\ Osm:1l1li.k je n,-,;lo uspješniji hio pOlIJlIrski rat protiv Venccije (Ht19-1ii02),". '.,''';n!lj.? ~ilj I,io zaokrll7.pujP podmtja oSl\lall~ke hegemonijc na poluotoku Moreji,
!ll<ckoll1 relt.'pollezu. Vc,: dugo vrel\l~na prije ot.pocinja!lja rat;~ bila je izgraden;l"".;no sposobna nSl1Ianska morIIarica, koja j~ odmah na pocet.ku (kraj~1II kolovoza'.1:):') uspjela ~nu?.~ti 1\1I~lacku bazu Lepi\nlo'6 u Korillt.skorn zalje\'u. Osmanlije ~u~:". iI,'lllltil1l, l\Iorale zadovoljiti SfllllO malim teritorijaluirn dohicima na PcloponC'zu.;"1' j,' na papiII prilisak 1:i01. g. Ugarska stupila u rat na stmui VenecijI', a OsmaIIIije"i:;'.I sl\I"-t.rale pogodnim rat.o\'allje 11<\dvije fronte."
Vladavina IJayezit.a II. sasvim jasno pokazuje kakvu je ulogu 5nll1\n tada z;1do..h,r.." 0SI11;wslwltl driavllom sklopn. Sva se p"noca moci države usredot.ocila II!;j,',;ovoj ,-",)bi. Nj('gova je rijec bila zakon, koji podanici nisu sl\lj~li dovoditi \I pi-i "".i,:. Jal,.) \,1;>.1;,1'"" svojim .sa\'jctodaycil11:lllij", r.I(Jno~io odluke bl'spo!.\o\'omo, ip~k
(:d .f"1.[Je~.'!II~I I '!c.-vv
\os C~1lI je n.~jpri.i'~ olišao "o'iHlo\.cimil IH\ Rlwdo:)'s, 7.at.im 11Francusku. ;\ 111'\kraju p:'pi (Ino-r:':l\tu VII). lcoji .it~ spremno prihvatio bjcguw:n, Ile sami) l.~to što j~ Bayez.it [I. 7.1\~\"o(;a hrnU).1.1n:!t\U placao hJ"ani1rinu nego i stoga da u danom lrt:utl U7.fnognc ucijcnjivilti 5ultanl1. J<acl..\ jP.j{,'1r1o VIlI, frnBC\1sld kralj l.t911. g. provalio u Itnliju. Ccm je postl\O podJo7.nn Ilj~mu. Nc~t.nlajcT>i\di\ za po\'rntl\]( \1 elomovinu; Ccm je muro 149.'5. g. " Italiji. Pr~n"'\ govorlml1jima, 01\0 Ga j(~<:t.rc ;\ti p1tpn J\Jek~andar VI. Borgia na I\:tgo\'or Baye1.ita II.
1~ Taj jr. fi)t. i1.J\1.\-aOsukob i1.tncl1u Banala I<rima i Velike Horde, knj.'\ se udrui,i1a o:;POlj5KOII\.ti loku tih borbi Vdikil Horda nestAla je 5 potitji:kep()1.0rHic'~,
-\6 Tut"Ski 111('1.,,1\'11,);}.nn'5 "r("ki p;rat( N1\vplikto~. ()lIdj~~ !U':nepuno ~101j':'.!I~kl1snij~ (15i1):).'il;\ Ct\"'t~IF\ pomof!'ki\ hitlta kraj Lepant.a.
~~ S VCI1~ri.i()m jr mir ~Idorl.if'n 14. pro"ill~;,\ l;.-fJ't, a" t'~':\I'!'knm 22. "dj-°d:r. J[)U:J.
:-IL:
Il-
;DL-LI..
je 011sam lI~ppsljetku odredivao smjernice politike. Bayezitova silna osobna mocnije nimalo :taOst.ajala-za moci njegova oca ili Selima 1, njegova sina i nasljednika.Na raspolaganju mu je bio cijeli državni aparat i isti resursi kao i Mehmetu II. Akoje Bayezit i provodio bitno pasivnu vanjsku politiku, te se odrekao osvajanja. us-poredivih s onima njegovih prethodnika, to uije za.visilo od vanjskih okolnosti, negoSJlmo od osobe sullana. Njegovoj je miroljubivoj naravi više ougovaralo da cuvaono što posjeduje nego da to proširuje. Da bi odbio moguce neprijateljske napade,držao je armiju spremnom; ona je bila uvelike opremljena vatrenim oružjem. Osim\.ol\a. .!}~ziili ~ vlastiloj ~riavi.i 11ino,z_':!!Istv~obit.o n evropskill!...zeml.@_m~d!kojima je inace održavao diplomat.ske odnose, uzdržavao veliku špijllnsku mrežu4l.Dugotrajne SII goaine IIliraomogucile zamaiinll grmlil.i>ljskll djelatnost, prije svega11prijestolnicama lstnnhulu, .1.,drel1l1i Hmsi." Tako.1f'r sc IIlIapre<1ivala izgradnja':t'slovnih komunikacija.OG
U lInutra:injopolit.ickom pogledu glavni 511.n.~p~).rU;).aye?-ilaJ.LIla poce~ku vla-don'ine bili .l,I.~"!),ierenina 11~lallja!!je nf'z:"\.d.~voijs~~akS'~, se.širilojJ().lI5131j vlada~i~,\Ichllletall. Tako je - kakoje spomenuto - djelomicno vraceno konl1sciranozem-l.iB1e:'lziiova. je pi~~!~n _IL'p~!il~:!.nOV:'lc. s_ veillTl izno.~onLPJ.t:!i;.r.!T0-ovinei t.a1<97.:tnstavljana inflacija. Ako je t.a mjera i bila korisna Za privretll)i ".ivQl, ško.dila jedrhmojblagajni. Napose je nedost.ajalo novca za iZy'anl1'(!m~.Rl!~1ieve,primjerkeE "lod~nj~.~~~. ~at.o...ie 1501. g., prema odluci Carskog divlU1a, uV$dc.l)izvanredniJ20rez {al'a'~!t~tk(Jji se, prot.ivno normalnim, šP.rijat.~.kilIt.vnl"l!jnl vJsJama pori>za,llLiraone sa/1lood odredenog_krugaosoba .neSQ_o.:.i.s-.:lI,1po,dm1ika,-o:ibi;o', takva je polit.ika jzvanrednih nameta vodil:1- obnovljenom nezado-voljst.vu, ovaj pul st.anovništva srednje i ist.ocne i\nadolije, koje se pret.ežno sasto-.:alo od t.urkmenskih nomadskih plemena. Dot.ada oni nisu placali nikakvih poreza.Vec zbog vjerskih razloga post.ojala je napetost izmedu log dijela stanovništva ioS\!I:tnske vrhovne vlast.i. TlIrkmenska plemena nisu, naime, priznavala driavnuvjeru, sunitsko pravovjerje, nego su zastupala milita11tuo-e!{stmmisLicku sektu kojajI' pripadala šiit.stvu Dvanaestorice. Prema avenim kapama koje su nosili clanovisekt.e nazvani su "crvenoglavi" (klzllblL~). Sekt:1-sp. razvila oko reda safavi (Safawi),nazvanoga prema osnivacu šcjhu Safiju'.2; gtavno podrucje na kojemu se red proširiohio je Azerbajdžan.53 Kau je propao Bijeli Ovan, mladi se Ismail, poglavar reda.,dokopao i svjetovne vlasti i 1501. se uzvisio do položaja iranskoga šaha. Anadol-~ki kizilbaše, zapravo osmanski podanici, ponadali su se da ce ih spasiti t.aj novi!I1o(:nik. Kako se u prvom deset.ljecu lG. st.. njihov poloiaj osobil.o pogor~ao zhogprirodnih kat.astrofa, bili su lo više spremni vidjet.i 1\ Ismailu ocekivanoga Mahdija"(Mesiju), te su ga stali štovati kao boianst.vo.
Takoje nast.ala cudnovata situacija da je upravo f3ayezit, kaji je bio najt.ješnje\'('zan uz drrvi~ke redovc, napose halvetijske, !I1or:!oiSl.lIpit.iprol.iv drugog reda. K
4ft la je .pijWlSka mrri.a postojala, vjerojatno, od vremena MUrL\!a n.
4~ Premda je .ultnn pre.elio .voje ~Iavno sjedište u Carigmd, Edirne i B\lrsa su .., i daljesmatrali glavnim gradovima O.man.koga Car.tvn.
~OLeonardo da Vinci je sultanu cak predocio plan most" "..eko Zlatnog roga,~I Arapska posudenica sa strucnim 7-nnc.njem nepredvic1enih 7-goda. Prema navodu osman-
.kog autora iz 17. st., glMovitoga HaCl l(aJCe,navodno je vec Mehmet Osvajac primijenio ?nmisaoto&a novog poreza u ,,,tu protiv Vel\ecije 1462,
52 Šejh s"r" punim imenom Sar,uddin I.hnk (125'2.133'1), hi" je p,'avovj.",i m\lslimal1, daklejoš nij~ bio šiic..
")3Sredj~t.~ r(!rlas.'\rn.vihio jr. An.ll\bil, ist.oi;UI)od Tehrizn..
r' I
-1'\J r;vl~ ., '1. tiHt:/(U~ :J..
(-' !~-I~/ IJ
li,
53
tomu je halvetijski red bio u bliskomsrodstvu sa safavidskim redom. No driavni jerazlog imao prednost pred vjerskim uvjer~njeni, Valjalqje sprijeciti da 8f;/iredl\ia iistocna Anadolija odmetnu i obrate novomperzijskom~ahu. Uskoro pošto'je Iamailo~v~~i~~!~ poc~,i~_progo.n_ki2il~~\!:1;p-rtcem1,1su qm~gLanaaols.ki:crYeno~"pr~elJem na ~efopooez. UJcdno Je ~.Iz.!!ba.šama z~b.ral1J~n.C?..:.da..odlaz~ u Pe!VJ!!...!.s-madu.U~_p.rotiv~riv~~l!..ri~kizil~~a ucvrio~n je pol~žaj o~~~~ij~: služ~evjerskog I pravosudnog znacaja zaposjedali su još samo sunitski teolozi (ulema).Tako ne zacudiijeŠlo sut;C"lcAke odmazde, vezane uz nepoši.edno utjerivanje noVO-uvedenih izvanrednih poreza (avan:), izazvale žestok ustanak kizilbaša - ustanak$ahku/l 1511. g. u okolici Antalye, nazvan prema predvodniku $ahJ:ullju, cije imeznaci šahov rob (tj. lsmailov). Osmanski je državni aparat stajalo muke da nau-vlaua bunu.
Posli~dnjih gQilina svoje vladavine povukao se bole2ljivi.stari Bayezi.LII._odvl~_darskil~pos~~1 ~~~!!..!Ijeg()vi si.!l~~L~hmet, ](~~~!l.t i Sel!1l\ z~podjeli ogorcenspor zbog nasljedstva. Dayezitu je napokon preostalo samo to da 1512. odstupi u~Q!'!o~t:>i!!~Seli!!l3:tmiljellik~ janjcara. Novijel?ultan rea,girao na s~ojn~~rn..L~~košto je, vjerojatno, nešto k1!-S!,ijedao otrovati svog oca..
Sa Selimom I. opeije-ddao na vlaSt sultan koji je nastavio ekspanzionistickutradiciju svojih prethodnika. Premda je njegova. v.ladavTiiapotrajala ~a~o o~~~_g"§"-dina (1512-1520), bilaje iznimno važna za konsolidiranje osmanske pozicije svjetskesile. - 'u .
Pri Selirnovu stupanju na prijestolje državnoj~j~.Qj!l~'2. OI!.!!!~1?~~g.~C~rstvabilo ponovo ugroženo. Njegova su braca pokušala pri.grabiti vlast. Jedan od njih,vrlo uljuden i opcenito pomirljivi Ahmet, uS"pioJ~_:rC?s.!adm~st~!~~feuct~~_~,ir~-menske aristokracije zauzeti Konyu o i tako prakticki ~~odariti Anadolijom.bpetje -za'prifelil~ opa~!l0st i od pokr~t!J.o kiz!lbaša=i1 isJQ~..!1oj_Anadoliji, jerenajoš nije bila uklonjena gušenjem ustanka $ahkulija. Situacija je postala osobito ne-osigurnom kadaje princ Murat, sultanov necak~4,stao na celo maloazijskih kizilbaša.U meduvremenu su "crvenoglavci" u istocnoj Anadoliji stekli 'toliku moc da je 1\njihovu središtu Amasyi cak kadija morao nositi crvenu kapu reda safavi.
Selim jeQlo!@o iz?:cLlli\J~.raL~.nogili.efu1.im-po~V!!!l1!..la..!.~t!.J!L~amozah:~juci bruta.ln.oj vojnickgjJ.l.aravi - od koje se izvodi!1jegov_!!.a~im_~~g!,~i(Yavu.:) - nego mnogo više cvrstom, centraliziranom državnom aparatu koji muje bio na r~ol<1-M-_nju.Ra.zlikaizmeduOsmanskoga:~Carstva 16..st. i ziiSi1ivanja.država evroazijskih konjanickih nomada - poput carstava Buna, Cingiz-hana, Ti-mura i BijelogOvna - sastojala se upravo u tome što su posljednja uveli~ezavisi1aod licnosti Imainog vladara i nisu raspolagala izgradenim državnim aparatom. Zbogtoga su se tvorevine moci nomada nakon smrti snažnih vla.darskih licnosti ubrzoraspadale.
Selim je uvijek iznova uspijevao svladati opasnosti koje su prijetile s raznihstrana. Pobl}njeni se Id~ilbaše, unatoc .l~otporišaha ISr.!1aila,nisu mogli. cJugQ.održati; ni pril!~u MULa~.!Lnije preC!.~.tal()dr..!!go doIiA.B. u.teknej!lma.J!y~eliIJ1ov je
bra.t Ahmet, koji se uvijek distancirao od safavida,takoder bio pobijeden i na.kon'z~r.9!>'!javanja uQavIjen~' !!lta Je .sudbinazacfiisua::arugog .br~ta_ Korkuta;. k.__t?:~u
je Selif!1!!~pog~iti sve necak~<?ji s!-,_mu ~mn~do~u1_.p~~ak i .~tvori~v!astit.i~ sinova. Iak_o je I>re~B.zak~!!!~u M~la!"e~aj)..!v}~Jac~!las!Jeds~vol!!!.~~ bitI
o'O§jgurano 111nu.m.m~niku Suleymanu.
u Alunetoy .in, koji je i sam bi" iest.ok protiv1Iik tlZ.lbD.ID..
54
Tek što je Selim zadobio moc nad cijelim Carstvom, stao se obracunava.,ti skizilbdama;-Pri tome treba potasnitrdali.ikako I!,ijej>"&posrijedi opci !?rogon šiiLa..U<Iilr "crvenoglavce" niJe tako jako. pogodio zbog njihova beterodoksnaga vjerskogshvacanja, nego zato što su .kao predstraža.šaha Ismaila unutar granica CarsLv:Lznacili trajnu opasnost za osmansku moc u Anadoliji. Kizilbaše su najprije biliprimorani dopustiti da ib popišu. Tada su kizilbaše - kojih je bilo, moida., cetrdesettisuca~$ - zbog hereze djelomicno pozatvara.li, a djelomicno pogubili.
Progon kizilbDŠa velikih razmjera, cime su imala biti rasterecena leda. osman-skoj armiji. otvorio je Selimu 'put prema izravnom oruzanom sukobu s perzijskiwšahom. Osmanska je vojsl<a, ukupne jacine 140000 ljudi, mogla u proljece 1514. I~.
1
prodrijeti duboko na podrucje kojim je on gospodario u istocnoj Anadoliji a da ni
.
jenaišla na otpor. Kako bi poštedio svoju ;umiju, .iah Ismail je izbjegavao bit,ku Ilaotvorenom polju i služio se strategijom "spaljene zemlje". Ismail se našao prisilje-nim na tu mjeru vec zato što je driava Safavida5G morala voditi rat na dvije frome:osmanlijskoj prijetnji na zapadu pridružio se nakon 1510. g. na sjeveroistoku sukobs UzbecimaH. Kamo god bi prodrla. osmanska vojska, nije nalazila ni stanovnišL\':\ni namirnica, naselja i obradivo zemljište bijahu porušeni i opustošeni. Unatoc ve-likim teritorijalnim dobicima. poput zauzeca gradova Erzincana i Erzurun1<J.I;oji ~iItada pripadali podrucju moci Safa.vida, postoj<J.laje prijetnja da se pothvat pretvori11poraz. I janicari su bili veoma nezadovoljni zbog teškoca u opskrbi i nemogucnostistjec<J.nja plijena. Njihovo se nezadovoljstvo prometnu lo II otvorenu pobunu, vjero-jatno i zato što su nera.spoloženje janicar<J. raspirili utjecajni derviši bd;tašije, kojisu se Il svojim vjerskim predodžbama djelomice slagali s predodžbama safClvidsJ:agreda.. Kada SIljanic;ui smireniu, sultan je najzad uspio izazvati safavidsku voj~I~11n<J.odlucni boj. ""'9'- "r /3' oj
Jtbitki na otvorenom polju, koja se zbila. u kolovozn 1514. g. kraj Caldlrana,sjeveroistocno od JežCr-a:'Va:iia~-poJ{ažilose koliko Je pravilna bila Ismailova. prvo-
bit-rla.stra.t~ilraizmicanja. Onatocl'anaticnoj hrabiosti',safi1.vidskec'etcmsu liHe do-rasle izvanredno nvježbanoj, brojcano i tehnicki premocIloj osmanskoj a.rmiji. Samqjeokoiiiostšto osmanskivlad'ari1ije -posve mogao iskoristiti pobjedu sprijecila ras-
pad safavidslte države nakon Ismailova teškog poraza. Tebriz, glavni grad safavidskcdržave, bio je, doduše, privremeno zaposjednut, a najbolji obrtnici grada preselje-ni u Istanbul.$9 Zbog jJredstojec~~. alpskom Q~j~a~.!!..b.Jm~~.U~vrl~_<?~Lre,zime,~0t~n JJ?al~l1ij~mog~o pomišlja~i na IHoga'.ljanje p<?tllc~~()g,mmrliatel.@,~.§.talomu je samo da se sa svojom umornom vojskom povuce iz ~eprijatelhke z<;mJi~..Svakako, sada je bilo sigurno da safavidska Perzija ubuduce više nece ozbiljnougroziti Anadoliju. Osim toga, l51j~15J§.:_g<j)\'ip2jena su Osma.nskom Carstvuprostrana kurdska podrucja u istocnoj Anadoliji oko Diyarbekira, Ma.rdin:; i BiLlisute mameluckavazainafneževlnaZufkadr.--- - -,- -.- - - '- -, ----..
550Brojca.nj uavod cetrdeset tisuca ne valja ~hvat.iti doslovnu. On u i~lc.n"tlku~us\..ij~ttl :!u~.;i,kako je spomenuto, .~n'Q vrlo l1U10g0.
$G Ime Saj4vidi je .. znanstvenoj literaturi uobicajeno za dil1astiju \:oja potjece od šejhaSalija, a u't to je dio imena driave koju je osnovao Ismail.
$1 Osmanslci sc državni vrh cak POVe'ZAOs Uzbecima kako bi zajednicki istupili proti v šiit.sl:.'gneprijatelja.
$8 lJ sUPI'Otl101tis dotada1njim obicajem, sultan je u povodu toga prvi pul za ja.ucareimenovao zapovjednika (a,a) koji nije bio odgojen u odredu, nego u dvorskoj školi. Svrha je telnjere bila. omogucavanje I\CograrUcenogutjcc.aja drž.avnOS&vrha.na.janic4re.
59 Oni su Ivorili lemelj kasnije glasovitog isLanbulskog zanatstva.
r:r-""
1~
-~
~:'Sil.'.
,"
:';';)
LS
~
FJ?.~~~L
~t:
~
k~j}<.
.'
-'
; \ Q ~...:\. ""... ~~\."\\.~u:d.. ko~'i 'Su b\\;. <:Q\."O" 'Cc7.(~::rv\T'a.\\\ ln:C1\'\.U. Qt\1'i~a\\hn Bukob,,,,;'\.
s ipak islamskim SafavidijJJa.d!QJp.jno nadali dLcc_slledeci pohod biti usmjerenprotiv Enopc, razocarali su se, Jer prelila SelilIlovu osmjackom planu sada je naredl! bila II1I\IIIclucka urir.wa. Uklanjanjem te uriavne tvorbe, t:\da vodece 11SI'i-je!.a ishm;J., ielio je bst,oljuhivi sultan, s objavljenim ciljmTIua post,ane ~;arnodriacJ ijct.i.\,najprije osif,urati rong najvainijcga islalllskog vladara.
t;arst.vo tllan,~luka nastl!!() jCt.1,l_prv.:9,jlJolo,,:iei .1~._~,_Ono,k.lli\1.)W('{lilQ_nclmt1)
'no~noca~st:o ~,Lllbida,.l~ojc sc r~p"dalg1 a nkli.9."~...P.9,~Lljcjc lH.9J;gin,l,g.u<Lsjc-';'.~rne ~Le.;;opot~\)ije do Ep;ipt,a. Ajubidi su vojsku regrutirali uglavl\oll1 il, rcdol':!':upijel1ih I'Obov(\-vojnil,a, pretcžno tursko-kavkaskog porijekla. Ti su se rohovi-
ojni~i (nazvani 1II(1111/lIk,št.o znaci posjcuovalli) sve više razvijali nIleovisIlu so!-':,lLe5k\l, kojoj Ilije bilo teško pri raspadu ajuhidske države 12[\0. g. pribrabiti vlast.::.:"1110je lII<llI1clui:ko C<lrstvo bilo izborna kneievina, cijer,a. hi pojedinog ...lad~r~. Il'lO',"i;"sl.olje podizali IlIocnl l11allH'!ur.ki e!lIiri,
:d'!I1w!lIci SII sc II sukobu IZIIIC(tuOsn"lIdij" i Sar~viJa drial.Ll!'.:lllEtI.IK'. i"b.W..jL;:;eiiTlU.1vdjJe 911gUI$poloiioq,'\'i1ja q.i.cl''_JJldC\'.i.tL~...z.;lt.ll~~lr,JU ihove Yllzalne
!nJ!\'''. Ipni; $U odl>ili sn\,('7. !iV.. ':11 i"l .t;" pOlIlIdiIi Sar,widi jer 511pravilno proei,!,,--:';iTi-;;r;j)anzl lIlt 111(',: 1.(' 1I11:\dc dria\'lIc L\'orhc. a ""Idai:, il1lj,~ i pripadnost Safa\'ida
'Lr:~,r(~'l1n0j ~;;i I';') Scli:1I lIijr. ll-°Je-radio taj ;.;I.;~V J~o.ii je pog,odovao O~lnanlijal1ta.'2.u.J" ; prnl.il' ~!'lIlI'"llIb ~Z("~.0.i!.!.!21!!2!.Li pol!.~,li9)h kQ,1 illardž-D:1bil:a_'~
; '.,.,:'-'1 Siriii. ]\"" ~II ;\['1:II.-I\I<.:iod!,ili POllllli,1 da po,;t.nllllvazalipobjedllib,05--_':;":'\:;11'" vnjska. kp~n:d;~.~~g i d,diilr()z...:~'''.I"k" I>,'."~illjll (~I::J!,!l~UL U silcclljll
;~J.E, ;;, pled nilli"'i1, I(aila,kraj 5<.:1" It;ljd"'lija, zl,ila 5e odl1lcn.1. bitka protiv."",;li"d/l.i.~ 11I"III('III(k~ \'()j~k('. Jlllllan na,', poslj""IIji Illarllc.!ucki sIIlt,<lII, zi1vr~io je
" . ;.,.~,dima, ~;\'''I,iH:r:\do\'i i~la"", ~kkb i. \I,:dillil, dol.:.1da pod \'!'hol'lIoln~"\:1c\1..J_",n1.f':0;:i';-l1b!~i.o S"I [,DŽ-ili\fI nni'og,;-i~;:<j)o!JD.;:;-\li zellllji NiJaza povog7.11štill\ib,:'.;il11 je d,]» d",,"sL: u ISI:1nbul !1I;HIOlletsko;; a.l~a5idskoghalifa, koji je stolovao II
""i,,: 1'()~(o'",~I\II~~()li 0~\0}iliE:\;;dad (12fJS). Ol\djcjep,osijedllji aJ)asi,ls!~i haliL',II,,!i~,} 'i~clI ~\"(' ~:\'.i,'f(n'II.p 11l?c.:i~US!\(H:Opotl)111 c:(t:-:t.!.Itdifa prenio Ira oSlnanskoga
~,~;'r:l. sd\illf,\'i ~:" ~r' fJ:l~ljr.'dl1icj) ,I.::\';t!':;tko.:,jl'lili tr~ (:;\.~t.i i~t.{)11JIl1nogokasnije.::',;paj"IIj"1\1 :510(,'"' }\I\ildolijt: i 1II<1I1\(.III"k""1; (:"r~!I:!l(eriL9rijje OS.1lHlIl?.l,cdr-
:':",(' ;:!iIlO p,)ra::1 ilO."O S p'-'s,i<'dol\lplodIIiii'P,}~TI;lijaSirijI', Libllnoll:\, Palc~l.ill/:i'.\:iint. Nila IIII!;I/) ~:tIpo\'išell; dr::a"l\i p'i.H,odi II (,',,,.,, \'11.,št,) je OIlIOI!;II.'ilo \1('n:;';\,!lj<.'; ,j:ii,;u \zJ.r,radl~jlJ tlr:~a\'l1f)g.~'par~lla. ..
ip:li, , skllpi vojIIi poltodi prl'I\;11 ali o" toliko lI"ven d" je bilo IIlJino iZllov<l po\'i-,;'.; ~);;""zc, N~1'11"I'()loicJlj(', IIn"loc IIgUjCl.iI\';\IIjll, još pn'(('žIIO Iteterodoksnog 'dijeh'."'V,';ni~" V'" II !\I!ndoliji st.l'ga je ! C)I~. ~. iZlIOI'"u%l'ol;O\'aloot.I'orenu pobunu, sada
,. ,;r;;jn (>I;u '['obi". Ila sj"I"~rII ,:r('duje :\II"dolije, li IIIla j.\'. prelll<\ vodi :icjhu Cclalll,
1:",;"" il '1 IIsl.allak ('dali.'" ~;('jll Cel,,! ':1', 1;;.0 prije Islllail. izdayao za ŽI1(I.~.!I.Qg[}t,-r..,:hdl},,~:,.,i.iu), ;"'~II)~~I;tI~llž3~1~1.:,la!!.'.lk~,is 7.111Icioozbi)jllll op~gst~',r~,:inl.iJn,znacajall Je zato ~lo je izaz\':1o~(:rijujeduako Ilazvanih huna, koje ce S,S
l; 'JUdLIce pt)I2.'!C~~:\:~,.ic=~ilCI'ro~L'!iLT,!!~IJi;~-o:~~I!"i,sk9iiu;o~ild]",!. -- "-J\f\O n.!!.ill~1ocniji vladar i"I:II'~"L'):'" S\'iiela ScI!1I1je IHlllljera:'l,?...pokorit.i.imkrš-
C:'lll;,l;uEvropn:, Q~g'?Y.i!.rajllcil'n).dol~ IIsl'ill:rC'!..fY l~ot.iv Ill!oJosa,J;.<&jc Illorao
;;:ilz'.'ati o.S.II"lI!.:-ki_.drza,-"I'L.~r.I~_~IH~Q::.()~ iSI.1Jrcl_!.ot~poloi.i1jn lCa.ko j~.,~.cšku~:i.!~UL!"li\ yl(l!;a_~i!al~Fl!.!.~~ _\'elil;:'l r;~I"" [!o.hl'd "J:..\:9i(,-s".!~;\!Lzlogla~1.~01m
.._7fvtl
0l17l
-.----~:o PO''J"sin;\ jI.' .lri.ilH: ~acla IJi!;' pril,li;,IIU j~:dllal;;1 I :d.L'::_lIjOj po\,t"Šini 1..1p.1.lIlU: E\"I'oIH:.
t~! Nijt. j':tSI1" j"'~1I ti i lI,djl' I.iti I'0:.,-ij.:di b';'l/1'If~'1.
f..~-; t{J~
-.-- --
VI. DRŽAVAI DRUŠTVO U VRIJEME PROCVATAOSMANSKOG CARSTVA
1. DRŽAVA,SULTAN,SREDIŠNJA UPRAVA JRrž!l-v~)oiu k za s(Jbom oSlaviQ Seli.m I. !!brajala..se medu~ajj~c_e sile u sv.ijE.~u:
Osmansko Carstvo rasprostiralo se preko tri kontinenta, odArmenije do Beograda iod ukr~inske s~eV_~~)(Qj~"\je pripadala podrucju vlasti vazainoga Krimšltog Hana~~~- sve do dalekog Egipta i Ar,!psko!...polyotqJ.a.
Najvažnijim je uacelima osmanskedržave na vanjskopolitickompodr~~j'!.-[!ri-padala ekspanzija, a na unutr~~jem održavanje postojecih odnosa.
Neprestano teritorijalno širenje bilo je vezano uz cinjenicu što je OsmanskoCarstvo kao islamska driava vec šerijatom bilo obvezano na ekspanziju. Prema is-lamskomje pravnom shvacanju, svakako, bolje izaci u susret iskazivanju pokornostipripadnika monoLcisticke ~religije knjige" te im pružiti zaštitu nego ih pokora-vati si-lom oružja. Tako valja razumjeti pravo II4 opstanak koje je Porta privoljelakršcanskim vazainim državama. Naime, one su priznale osmansko, tj. islamskovrhovništvo i stoga državnopravno vrijedile kao islamsko, a ne "vojno" podrucje.
Nalog da se "vojno" podrucje pretvori II islamsku zemlju nije inace bio strogorastumacen. Postupalo se pragmaticki, II skladu s unutrašnjom i vanjskom po-litickom konstelacijom. Tome je pripadala i praksa Porte' da - uglavnom radislobodnog zaleda za operacije na drugim frontama - zakljucuje s razlicitim evrop-skim državama vremenski ogranicene mirovne ugovore. Pri tome je ona unapri-jed bila odlucila da neke ugovore prekrši prvom zgodnom prilikom. Ta je P!aksaspramneprijatelja- osnovana na principu miidaral (pretvaranja, zapravo neiskrenc1jubaznosti) - li islamskom pravu bila moralno nadasve pozitivna vrijednost.
Na unutrašnjll se__.!'g_lIktu.~_I.I.o~anske države posve dadcU.!..fimijeniy poj'Lm"država masa" ne samo zbog iznimnoga geografskog rasprostiranja i broja sta-novnika nego prije svega zbog snažne centralizacije, koja je neizbježno vodila dostanovitog omasovljenja. Osim nekoliko vazainih država, najveci je dio Carstva bioorganiziran prema jedinstvenoj, autokratski obojcnoj shemi. .
Za .unlltr~~ s~m_~!Iriranje i sta.kiillost n.\.ši.~ml1llje.gjj~ Rila v~žna cl!!Jenicada je 05manska država - mjereno tadašnjim mjerilima - bila pra.vna državi!:. Posto-
,JaOTecvrstzakonskiporedak, kojemusc morao podvrcisvatko, pa.i sultan. Osnovuicotoga I>oretkaTInr.~.§~rijii'.Pravni pfQii!eml~!Iokoj~ u reill~{iiIi!k!ill~ odreg~~<,I1r~ava!i .s~_~.~ako je spomenuto, pomo~u "syjetovnih ~a.konJ."(kanun) izda~jhu
1 Usp. HAn. Joachim I\i..ling: Rechhproulematiken in den chri.tlich.-muslin-uschenBe..iehw.gen, yorab im Zeitaller der Turkenkriege (Kleine Arbeitl ihe dea lnltituta CUr Eu-ropii.i.che und Vergleichende Rechtsgescllichtc an der Rocllta- und St wi..eMel.a{tlidlenFakulLiiL der Univel'sitiil Graz, Hert 7), Graz. 1974.
58
i.!.~ sui tana, a..a~o_oni nisu .~ili do!olj~~.. pomagll.!gje m.i~sno ~bic.ALlJi'-l1.rav.Q( ~!J).P..Q..pr..avilu,.izbj~gavalesU se odluke ad hocj.veliku su ulogu. imali presedani.
Za održavanje unutraanjeg reda takoder su služile - modernim rjecnikom rekavši- mjere socijalne zaštite. Evropske klišeizirane predodžbe prema kojima je osman-ska država zapravo bila samo vladavina nad velikombarbarskom hordom, bez pravaza podanilte izložene olcrutnoj samovolji gornjeg sloja, nemaju veze sa stvarnimuvjetima. Državni je vrh vec u vlastitom interesu želio pružiti podnošljive radne iživotne uvjete podanicima, koji su držali u pogonuproizvo(fiijii'nimc~ na]10s!jetku,bili gla.vni izvor moci i sjaja osmanske drža.ve. Nisu samo podavanja bila. tocnoodredena. nego i gornje granice cijena glavnih namirnica, dok"jeopšlcrba II velikimgradovima bila organizirana prema. državnim direlctivani"~:~ventualno je z)o..stav-ljanje podanika izazivalo teške kazne. Radi zaštite od mogucih presizanja mjesnihmocllika, odobreno im je neograniceno pravo na pritužbe. Svaki sc podanik - mus-liman, kršcanin ili Židov - mogao, alto se smatrao povrijedenim u svojem pravu,sa svojim predmetom obratiti lieposredno državnom vijecu, Ca.rsl,om divanu. Topravo' pritužbe - inace. cesto iskorištavano - bilo je, naravno, važna indici.f... zapravni karakter države. -- -
N;L~.~!Uje dr?!!:ve bio.§.!!JJI!.!!ili.Jiako.su g~o]~ajviš~_nazt,!ali .Evropljani, "~cJ.il,iggspod.l!r" On tada nije utjelovljavao državu samo u apstraktnom smislu, kaokasnije, kada je vec zapocelo propadanje, a stvarna moc bila u rukama najrazlicitijihslIparuickih politicara ili politickih grnpacija. S\l~allJili.e bi2.Errr'!!!Li)IJ~!:"p.!!resJ~Q~solutni vladar koji je'p"o 1!!1e~pr!!'ynq~J>o!etkagdlucivao o_životu i smrti.Pošto su staru feudalnu aristokraciju potisnuli ljudi polelcliiz danka u krvi, više Ilijebilo privilegiranih obitelji s kojima bi sultan osobito obzirno postupao te bi se moglebaviti samo vlastitim interesima. Tako je sultan mogao sebi pridržati sve temeljneodluke, poput obja.varata i zakljucivanja.mira. Noon je mogaopo vlastitoj procjenipodjcljivati i Il svako doba opozivati i najviše položaje u hijerarhiji. A buduci da.je sultan na najviše komandne položaje pretežno postavljao osobito odane ljudeiz danka u krvi, bez korijena u obitelji ili zemljoposjedu, uije se morao boja~i
~~~ , \ '. otpora nekog arislokratskog sloja. Buduci da se nije moraoobazirati ua okolnostI\~ ~~V I ncvezane s 9j~.H.!.l1a,p"oQ.!!tpodrije~!l,_p'lemst~)li i~~tka, ~ut~anje.@~licite!?o~ož2je
\~. .S~ \ 1I10g.!101)Opunja.vat~~ P!.v~ redu pr~ma I)l!f~I'!.!!5J~gc,Ogier Ghiselin de Bnsbeck,,tJ~} . . dugogodišnji habsburški poslanik u Porti, pedesetih godina 16. st. iznenadeno je i
'~~' \'i'ii->''i k lomu locno ustanovio: "Ovdje se nitko ne odlikuje rodenjem, cast sc svakome.\\) . ~'i \ iskazuje po mjeri statusa i položajaj nema nikakve borbe zbog ranga, rang svakome
. 1&\\)"~ daje onaj položaj na koji je postavljen. Službe i položaje, pak, podjeljuje sam~>f'\~ I sultan. Pri tome on ne vodi racuna o bogatstvu, nejasnom plemslvu, ugledu ili
: sudu gomile, nego pazi na zasluge. gleda na ponašanje, darovitosL i prildadn'1st;svakoga odlikuje njegova spretnost."1
Sultan uopce nije bio podložan nadzoru drugih ustanova, vezala su .ga samona~!!l!Lš-e!,jja.~~.:.Kako je'sultan,\fz svoje politicke nadležnosli, raspolagao zemljomkao glavnim proizvodnim sredstvom, njegovase moc može nazvati despolskom, pricemu bi, svakako, bilo neprikladno razumjeti tu oznaku negativno. Ipale,sIlIlan je,svakako, vladao još.neogranicenije nego apsolu~jstickivladari Evrope.
9smanske sl~e!inceve I!!imjereno priJ!:l'el!laliza teš!cu...!!.!2gl1sIlItana, Ycc.suz~a~~lcili I~isat~, E~.oucavali SII te~~lj_e.islams~e..vje!:e i stjecali fino dvorsko olna::.
2 o. c. von Busbeck, Vicr 8rieJe Cl,.., d(T 7'u1'l.:(i, pdjev(jLl ti 'alinskugu, UVOt.li biljci1:.: \V.'vou d",n Stciuc:u, ErlAllgcu, 19261 dr. 64.
50
(;,1
~....
I~;.
'.
'
e."'r.~-.t:.::.
I,,'.\',jf..'-'
dtj
2J
j;~;
~
J
"1
~\.",Lo
§
LrL!
,~.~.,'-'-'
r-I.
I"
r-
rl:
;'
IL
'::;:'::':tl>j~. Z~.~~I ~II u IUl~lin~!;odinl!lIH\ do~jvali 1!:\n\iesl!.!štvo_~.tW,Ii!l.!s~. I,'.':!s.~!J.i:~r)~t yodSI.VOlI1 \"')jII if1ii i IIpravllo-lehnicki islulsnog odglljalc1ja prince\'1I (I,!/'I),~.!.,;jli vj\:$tiui vladauja.
'~;!'\'dišuja. j(' driavua uprava hill! jMIIO odijeljena od sullauova 1I<,'llHu:illsf,va.
Clli k,)ji su služili u sullauovu domacinstvu, tj. sl,!ih~nici .Sn.l~:1. pripaclalL!.HI.:.rim" ';ru )IIl1\a: IInlll.rašu' o' van 'sko' i haremsko 131117.Ji l§9JC 1~Y...\l.n1 nw-IJJ'~
,;, tI~!;ei~ll!! osnovi j~.2.P~.b,l7.i'y~"lIOsultaua. Ovan!Ql11 pr.!lli"ldali, osim unutraš-
.:.:j~~),i<,j.. (IHI!...5'.!.!n),carslci nosnc orllžja. (:~i1ahd~T"),pridrž!Yl\E lI.~rp.!1lq!!!1(ril.~1'l!!.r),':11\''', o:lij,,1a (r"I""r'lr), CUYJ!.r,~h))1jel; ru.plja (dti{br-nt og!!!}!.'), sh.JAbcn;ci vriV.!!.lUcs.'r::k!L ri7.llice (!!,,!=ine).slIllansk" kll.!!!.!lj!:Jk~r)i sIUj,1.1C1li.c.inadlršt.\.:\ 7.a osobu i.>.,i:.;,:~I~na v0jlli polwd ($.,!crli (ld,,). U IIltul.ra.~njojje sluihi IJio zaposl"ll i 0<1,...,-
':.cI,lUU.;;j'[;lielil.!.tc!UWIj1t(lIkl!gll). Njihovse ~lavlli z;\(lal.aksM;lojau u 11a<l1.\ran,ill,,, I!!t\It.rašlijl' pi\b~e II ("'\rslwl1l s'U,tju. g;lIjl:'je st.<\IJ'~\'ao suh.all.
"\)"tr.~!<l1j".i j.. -tožbi pripadala i spoll1cnUl.a dvorski! škola. u I,oj"j so s,' od ,111"'''1\1,Ttiii7-t:;i-n. ,;hrazo\'ali pa~;:i (Ir;;;ji;;-,;y-Tu su diwJ od,J,Tr7di ;1I~0u di..- .
~ "n~,~ Lrvi i~ao ~s~bit.uI~~"c~'n().i ~i:.I!:<!.!211~~IIU dot!klji\''.ili 'l""l'sk".L.' .. "'"dj.. .i" I,...'.>:doda paie\'i st.eknu, I1Zstrogu disciplil1u, OpS'~~IIil ?11:\lIj~.
"I''' :\ nalit-.. I,.i j~zil;i! (nSl11illl21":--l.u!:~k.i,ilr:tl'sh i 1'Q]]ij~.kiLkali1',l'alijo, Opr)?
., .'" ";Ia,,,sk<! rpli:;ijoj v()ji'iCwanost.i, ["'11111J". osim upoznavanja oru:':ja i VI)j"..
ri;I,. ,'rid,,\:1zilu i t.,.;;k" Ibclw ...jeihanjc. Dok sc v!'.'ina pažI'\'a !")slij.. l.;l\'rš",...ir')':;"" dod.idjiv;,liI Porl.inill1 k(Jl1jan11:kirl1 odrpdil11a, l\iljlH)lji s1I1I\!idi 1I1f't':IdIH\:;:
.;.,:."",. ,k. o".jvi:;ih poloiaja u dda\'!.
. ~~i"k.!I.-,:o"I.!,!i,ht' (bi1'l11l1..!!"alljskolll d!j!~~;:\l'aJa 1.Vt>rrli,tll':(!II.lJs!'.~li.III~I.:..:::.r:.:..
~J.'5i.iJ" ; "';-;,1,1.;;;';;~;~j1\ i. k III~i1Jj1\ 1."J~'~):'.1 II':. m~b f.~cle!,lIa .t;;\I:,1n (JI!~.5IUJ!5.J:J: ';"'r...,.!" s h,I" nrll/I, kojoj je pripadala porlcijska i slražu..ska UU7.II'JSt.II SD.":>.jUi
:'Ii.'i I" I\SI0ŽIH' dj,'la!.lIost 1: \'aiijs!wj S;I St: d~I~I~im:j.Ld.itltiva!.c i f;I'"di:;tlj" mj',,,!nicn {'l/r~~I/f>,) - -- mm. - --- .- . -- - --'.
Q:",bita .i" "Slalln\'~, Itaposlj,.t!w, hi;~.!;.Drski. han'lIl, \I. kojCJlI!! slI~ivjpl" sul- '?;" ';~J':(- ~lIpr'I[\(' I ': ost alo ž~lIsko osoblj~ i slllžav li..e. /)0 vrem,,"a Siill')'malla Ydic:Hl-
,., II.'t~ hil.. je 1!(,hj"aj..n{l da sc snll.alli žClle prillc,'zallla st.rallih dillasl.ija." ()hii,ajs., dr;:,- "anin ~lIlm~lIi("[' pripada istom kasllijem nemetH!. li l"tr"11I1I ';o slllžiii
il ''22. i'..f.p~(J k~trirnlli ~:!:!lL~'.'~,Jl:!!rc", ..!~1,!I~n). r!.i!if.iiPj:~J)i2-':;~r;r:1il.5l.,./,,, Itll",karcilna osim slIl!.anll, ,'ak i bijelilIt eUllllsillla.
t);;ohiJ-;: ~;;-;:-;;;:;;fo~-(TorJla(:ili;;;,\'asa.~t.ojalob,.z-iz;,iu,kc od u!'s]"boduih ,,,,,1';1..
'::illll.sj ,al,~pnl'~r. sluia\'ki, kao}-.2]it;\' i 11..ilisl!H<>ll<:'I'\U:,!;;slIif.l.\'o. (,Ei,ai;, ~i1 osohl}"'Ini!i (.2,'. voj!!l.!2!'o.:.i t~l).
Sr,~djšllja jn drža\'ua upraV:I bila j;.ISI10 od\'oj,'u;, ,)tI su.ll.aIlUVi! uomacil!sl.vfL
J'>.\;0 se dadar Ilije mvgao osobno haviti svim problcmirnas\"oga prosl.rallog carst.va,,;,.1,.";;1r;1Oje razli,'it.C' z~,dat.kes ja<IIOollre..1cllorn nadležnošcu. VouelIje je pral(~it'rlt.LiliLj.l;,i:_./.!I.!~d"l""('likou.w.:~i.t!I. O.J)k LO r..iuiQJJaQ§JJQvi~lJ,u~.r.u.i!;,."\kQ.i(: hi l!1JJ
l!1','.!.II'Jdl1o dao su11.:1I1. Razmj('ri PlInine lIIo,:i \'clikog;a ve7.ira. vadrali S\l o\'i~;!IO ()
iJ.i".~o\'oj li'~IIr)Sli. _I;illallrii~ka .je polit.ika IHCI1I'Sella na gla~'n0!L'!cf(c/'l/~'(!, Samo je.---
;:o. ni.it~(': plJr.j~~ce od i~kvlll'(mogn pf':r7.ij~lwJ(u. $('TCfV. n. tt IH':m,,\II:.I(I)j je .i~~i~tllnj Ilpnlf"f.I.-j
..;:.!n.':.;w;'.!" f-;H!"ku p~.llit':1I 11 Carif,l'l\rll1, dt'\1H1§ t\':I.11U 7c.pkdrr Sa.ra!1l.
of []I\;tt'n}!,., tln.~I(I'''IIO zt1a;.j \'rtl",; pl'\'ohitl1() "" rrip.1f\lIid lor, ndr~c1i\ im;l!i !'!.JH'!i;t! i r'\:!n1..'!''t vrti.!.
~. r\'\,~dll njima i 1;,.šf;::\I\5hil11.Ij, 1..i7.i1ltj"kim priuP:1.l\mn.
.: Ennu~i su hi1i 1I!ušlmu"j 1m~~r:\djnm tiš~nj ~po!lOnlHll)o;li rt:prN'll1kr.ijc. {'r1li'l1 -:-lII111~in1<' ~,..
""iii\) j ;>...,j..." Idd:~lIj''', i I'",nis.
!;n
pn'i IIIuRija Osm.anskoga CEstv_~1 .~~y/l1ilislalJl,_!!~odnos'LJl.l'emavl:lllaru_~p()J.!!;gao s~lL.!!9vitol1lsamostalJ:lošcu. Suprotno njemu, oba su "vojna suca", nadlcžna uvjerskim, odnosno pravnim stvarima, jednako bili neposredni organi sultl\nl\.
Važnije politicke odluke navedeni visoki sluibenici, svakako, nisn sami donosili.I(ao i u drugim islamskim državama, i u Osmanskom Carstvu ad vrell1~~ Q..r.hnnJ1Josto'alo 'e drža.vno vrece tzv. Carski"(\ivan divan-h.,imlll un :I<ao što je spo-
m-ciilito, ta usta.nova iliJe bi a O_..!!.C.lili!.~.'1.!!e~o :mrno savjetoo_avni or~al1 u važnin.L
državnim l>osj,ov.i1J!!:IS.tom~j~na..fu!gi~ kao .1Ii!:iyišLcivi!nisud. CarskT1edivan, tako(ter, primao poSInnikestranih sila, Islamskih kao i kršcanskih. Diva~z.asj':<Jao ..!.1\'anj~k9.!!.t~!i?JE :?~r~.0..1L.YrjjelT!.e_ dRIa§h!L!!~ prijec§tolie Siil~yrn..~na't~lic1!.nstv.'~n!?S- (~~20) cl!!iJi ~ ga. ~i.i1a!.!.~i: ,velikiyezir ,_ltO.ii je~e~dav~g,qya. ()o_ tri._ ve?-ira kUJ>ole1 J~ko_!!azvani pr'lm.!!. 1"!JP<!!ii.znad_dv9rane za sjedni~e),,!I)ll_rfffter'd'lm .U:.L..J~.lIrne~ij~j AI~d9IijcL~~t ,xg.i.!ill..~J~a i IIjšandžii~ (lIi~allcl).Sr.yh,ilis(rim, vrhovni muftija Carst:vll' po r~~I.gu~.i~i od oboji.ce vojni.h ~.!Lda~ i Zjl-
I'r:tvo.i!!.top;a r;u'gaka.:~2dik~.~~zir1.nije_b!.'?_cl~n ~i::all.a za!.tJ.jlq_~~. b~ iQj~~li1Jcivo.š"rijn Iskopravnirn pitllnjhn~I.1\ zadaci su državnog vij~caJ)ili posve politick.e.lIJ\.!'a-
~l.ijet!!.<:.sii.~y_m~!la Vcli~a'lst..:"nog u državno su vijeclJ p.~imljeni i beglerbegn.ulllclije te glavni zapovjednik not.e (kapl!dan pn~a). Na sj(~dni~alTla Divana drugi
~;i. slu~.benic.i prisust.vovali kaC?j.?-~šni_ organi, no oninislI smjeli zauzimaLi IIIjest.a
i. uklillcivatL.:!~u savjct.c:,~!lje. OVdj~1 je rijec () zapovjedniku dvorskih furai.era(nl!lt~fcrril.:a) i cauša, zatim o cuvarima kapija, sckretarilna Divllna (krilI!,). koji Sll11;197al1_ol;ill'Uat.i~vakocluc';.!ii:l~sar§.ke poslove,-t.e o janicarskom' agi", koji je Qcfgo-'3f."'<) 7.,t sigurnost. državl1()ga vijeca. Sje:lnic,!m~'\ Divan3 prisusf.vovao je inmjst.or
n'Tl1m~ (le§l'ifll!JI)~,i..:~..ie.na sulf.al_1..sko!~!.~~.oru i u ()sl11allsko~ržavnoj upr~.viprnf.<;>k91arno pod!~.šic hilo vrlo. važno.
5'.I1tan je nakon vremena M('hmct.a Osvajaca Sall~() rijef.ko sudjelovao .lIa sjed-lIie'un;t Pivana. I\ako je vec spomenuto, on je ponekad ipai" radi kontrole, prat.io
sj('d'-li.; neopazice, iza rešet.ke u dvorani vijeca ili u poljskom logoru i7.a 7.avj~se.Da hi obavijestio sni tana o rezultatima savjet.ov<lnja Divana i postigao privolu zasvoju odluku, odnosno izdavanje n;tredbe, vdiki hi 11111 v('zir pot\a~l.ro najvažnijepr,,~lIllCf.~ prigodom svccane audij~nr.ije (Ul';).
Golema površina Carst.va, s jedne, i snaina centralizacija. s druge strane,djdo\'ale su t.ako da se od vremcna MeilIneta. Osvajaca II oSl1lanskoj državi ob-likovao birokr1\tski apar.at s jasnim kOlllpetencijama. Ol.ada. se sve više upravnih
predmet.a obraduje pismeno. Centrahl'!. jc driavna kancelarija regulirala višestrukepismene zadatke, npr. sastavljanje naloga mjesnim nadleštvim:t, imenovanja voj-nih, vjerskih i civilnih, napose fiskalnih cinovnika, ~f.avovf' spr:Jm brojnih peticijapodloinika. Onaje bila podrectena Carskom divallll. Državnaje kailcclarija takoc1erbila zadužcna za korespondenciju koja se VCI: odavno vodila sa stranim silama,
snažno proširenu pod Siileymanom Velicanstvenim. Taj je IIred 1;0(lišnje sastavljao\.i,:;c oci 3 000 spisa, što je na evropskom podrucju dosegla samo papinsim kancelarija.Na. ;''''.11je oS\lla.L!.>~kedrtavn~k'!,.!lcelarije bio vrlo ugblni državni sf'kret.ar za c;,arski
i U \'rijeu1eSi(le~'lnana VcliC"II~tY~n('l~118510\'rU\šeilHa.li5\1ScllllOw:7.ir.j(\'~Iikivf.~T.iri kupolnj\.(~./.iri). Oni su polagali Inava na stijeg lIkl'n..~ensa tri kon}dm rep"' (1"9). K,unije je vcHkivezir.<la poka7.. ,\'oj. do.tojolistvo, dobio cetiri ili pet tu.qn... Med" 1'"1'01,,;11I "ezirilll8 postojao j.hij~n\l'hij~ki redo~lijcd: drugi, tl'eci. c:ef-\'rti, itd. ve7.iI'l)ri c~mll j~ ftnll;,i vC7.irhio IU\l11j~~uik velikogvezira.
S .Ianibuski n~l\. je postao punopravni clf\n Dh'nn" tt~k 1",1.(0jI.'!porn.'if.l\nnjegov ut.jecaj -IIn~uprot !llHli\l1jivanju suIL'1l1sk.-moci.
___7
(}//c.VW'1l)
dvrK1"ik;' r!/Vf(,~~,~1( l/'
1771 J1LG4.' IJ -
1/ '-,
.7- 3 I/'tii,'t.
- !l'j_:t.-- t(~/ t'/:/al !
et/Ji _ IfIM"c/'';
- it (Uel JtU'tt'
_ If i .i/~ l.,.dL1}C
GI
monogram (ni§ancIO), cija se zadaca nije sastojala sam!) U brizj za neometa.~~_9dy.i..i.!si~~~ŽIj2g!pi~enog~!l,Qbr!-fi!-jlb negc:d~J ta~oder lIJPrao provJeriti. ~~~onitost~p'isa izdanlh usuitanovo .L11!.e~el~,p"jeriti carskim 'mon~~amom. Sultan nijeIzravno potpisivao. Istom u doba Suleymana Velicanstven9g'ni,ancl je dodatnozadužen da nužne nove svjetovne zakone (kanim) raZradij kodificira.
!zvan ~ompetencije Qivana bila je financijska uprava,IO neposredno podredenao~oj~..ciAeft~rd~.r.a: rumelijskom za-'evropsJ(" ran~cro~~o"i!1~~,_z~-azi.f~ka,pOdrucj~Carstva. Defterdar Rumelije, takoder zvan glavni defterdar Uas defterdar), ujednoje-p.tovodio vrhominadzor-na(f ukupnim fiskomuOsmanskom Carstvu. U prvimgodinama vl<UitiSiileymana Velicanstvenogdodatno je za netOm'osvojena arapska.podrucja uspostavljen položaj c.IerterdaraAlepa.
Defterdarov je djelolaug bio razno'lrstan. Obuhvacao je upravu državnih Ji.nancija i državnih domena (has.a IlIlmayun), osobito obracunavanje gotovinskogprihoda, koji je dospijevao na ime danka (haraf) vazainih država, poreznog, carin-skog i dohotka od najamnine le od zakupa poreza. Ovamo pripada i knjigovodstvogotovinskih izdataka, tj. place i nadnice, održavanje carskogsaraja, pokloni, nabavarobe i materijala, osobito za vojnesvrhe i dr. Fisku je takoder dopalo evidenli~apjezemljišnog posjeda. Za obavljanje tog zadatka u vrijeme SiileymanaVelicanstv~llogpostavljaju se posebni deHerdari za evidentiranje nadarbina koje treba dodijeliti(timar defterdari).
Da bi se mogla utvrditi i predati vrijednost prinosa zemljišta u okvirimatimarskog sustava, postalo je nužno tocno registrirati dohotke koji se ocekujuod poljoprivrede. Potrebni su popisi, svrha kojih se dade usporediti s urbarima(zemljišnim knjigama) iz razdoblja evropskoga feudalizma, u Osmanskom Carstvusastavij.mi za svaki vilajet, odnosno za svaki sandžak. Oni su sadržavali zakonskeodredbe (kallullnalllc) u vezi s podavanjimaodredene teritorijalne jedinice. Nabro-jene su bile ne samo najmanje teritorijalne jedinice Carstva (nalliye) nego i svilokaliteti, s poimence navedenim poreznim obveznicimai vrstama poreza.
Q§im tzv. detaljnih Jl.QQ.isa(dcfter-i IlIlIfassa/),postojali su i drugi ~egis~ri_~lk,()ji1!1ase~l!..ma.ruona~<?dila razdioba. imenovanih prihoda, sumarni registri (defterc.iicmai).
Cjelokupni je središnji aparat osmanskih nadleštava bio u vrijeme SiileymanaVelicanstvenog toliko kompliciran da se u njemu nisu lako mogli snaci cak ninovoimenovaniveliki veziri. Taj je mebanizam nadlešlava pretpostavljao temeljitostrucno osposobljcne i okretne cinovnike,cije je znanje moralo uvelike nadmašivatiusku strucnost: oni su poznavali i islamsku teologiju. arapski, odnosno perzijskijezik i književnost, povijest i zemljopis. Svi su službenici središnje uprave nosilin<Uilovr-e/clli, a tek su II k<Uinijcvrijeme nazvani efcndi. Posljednja je oznaka isprvapristajala samo predstavnicima islamskoga duhovništva.
Za sastavljanje naredaba osmanske centralne uprave mjesnim je nadleštvimana raspolaganju bilo dobro školovano osoblje, koje su tvorili po rangu viši dvorskifur&žeri (mutcferrika) i potcinjeni dvorski glasnici, tzv. cauši.
Vec je spomenuto da je Osmansko Carstvo kao islamska država bilo sasvimpodložiio~erijatii".- StC!ga nij~ Clld!Jo §to je postojao, osim centralnog upravnog
° Ured poglava", Jivau.kih .ekrelara (...i../kVIIAp). kao uspored811 s dalje posLojeci", ure-dom 1Ii,A1I..j., sLvOl'enje istom u vrijeme SiileYD1I1.naVelicanstveno,;.
10 S"It.~uova.je priv4Lnariznica bila. jasno odijeljena.od dri.avl1ogtiska.II U nijeme B"yeziLa II. poilijeljen je ured ~'J'enlArA, prvobiLno uveden zA jednog
Cw,kciol1Ara,na ti>dva podmcja.
62
aparata <Jkojelpu je upravo bilo rijeci, opsežni vjerski upravni aparat, koji je bioposv~ uJul,a~.~ pravoJjer~euleme: TU)[.ip~~~ici ,teciloš~';'p!:a~nog::'~'islllJ!l~imterm anom receno znanstvenog '- ul!~JerenJa. .Wm(!le) SVOJ..811dJ~lokrllg m:etežnoi1iIiižll1Da.tr["poarifci.i.!i .~ visok«;!!J1ikoll!tv'h_8udstvq i u pravnoj ekspertizi, s timšto su bile trl0gucepromjene.djelatnosti unutar tih parcijalnih podrucja. n
U islamskim su visokim školama (medre6e) profesori (muderris) predavali nesamo razne teološke discipline, poput kur'anske egzegeze, nauka. o tradiciji (hadis,prim. prev.), islamskog prava i liturgike, nego i etiku, nauk o državi, prirodneznanosti, matematiku, znanost o arapskomjezikll i književnosti, retoriku i sti\istikll,povijest i kaligrafiju. U te su visoke škole, prema nivou vrlo razlicite, mogla dospje,'samo ona djeca koja su u tzv. kur'anskim školama (mek/ep) naucila pisati i citat,:te stekla neka znanja. iz Kur'ana. Nivo je tih osnovnih škola, koje su bile podIladzorom mjesnoga kadije, uglavnom bio samo prosjecan; ne samo zbog didaktil,etemeljene na ucenju napamet nego i zbog cesto poslovicne neukosti ucitelja. Oui,naravno, nisu pripadali staležu uleme. Takvih je kur'anskih škola hilo posvuda ngradovima, no pretežni je dio stanovništva osta.jao nepismen, ponajprije 'lalo ,;t"niži slojevi nisu II svojim zanimanjima trebali školske izobrazbe.
Drugo je podrucje djelatnosti ult!me bilo sudstvo. Mnogi su fingiraH kltOkadijena cel,!IJ?oje(!i!!~hs!!~benih?~r~ga (kaza),~ Kadije nisu imali samo sudacke funkcije,uego su se smatrali i osobama.od povjerenja Visoke Porte, koja je ieljela I :ti oba-viještena o djelatnosti visokih i najviših dostojanstvenika i o raspoloienju naroda,Oni su, istodobno, vodili driavnu upravu u sudllenim okruzima, ollavljali notarske imaticarske poslove te kontrolirali državnu upravu, ukljucivši mjesni fisk. Zaduženida pomažu mjesnim službenim organima pri njihovim mi\Ogostrukim zadacima,morali su djelovati dosljedno prema nacelu jednakosti ljudi pred Bogom i zakonom.lako su I;adije bili obvezani na strogo poštovanje zakona, ipak su osobe socijalnogvišeg sloja od osoba maloga drnštvenog ugleda te muslimani spram nemuslimanauživali balgonakloniji postupak. Uz to, kadije su poslije jedne do dvije godiJ:eIIredo\'anja po pravilu bili suspendirani najednako razdoblje, i to bez place. Stoganije cudno što su oni nastojali da za vrijeme službovanja steknu toliko sredstavada uzmognu podmirivati troškove u razdoblju privremenog mirovanja. Zna.li suunovciti svoj povjerljivi položaj, iako im se opetovano zabranjivalo primanje mil;a(l"1j~lIet).
K~(!!je.su b~i, podredenUovisno~geogratškoI!1J).010žaju svojih sudllenih o!m~-ga) nadležuin2,vojnim sucim~. (!adlask~alas~(~) R~!:!!je,_o~lnosllo A.uadolije.lako oznaka vOjni sudac to pretpostavlja, njima nije pripadalo samo najviše uprav-ljanje sudstvom II vojsci nego i u civiluom podrucju u cijelom dijelu Carstvn !!Ojiim je bio dodijeljen. Oznaka vojni sudac bila je u to vrijeme salL10 preostaLakiz ranog razdoblja osmanske države, lcada je u godinamn vladavine Murata L biopostavljen posebni sudac za pravosude na vojnom podrucju. Taj je položaj zatim, litoku nagle ekspanzije Carstva posljednjih godina Mehmeta Osvajaca, bio dvostrukozaposjednut. Osim opceg nadzora nad djelatnošcu kadija i medresa, oba su vojnasuca. bila zaduiena. i za imenovanja kadija i muderisa.
S vremenom se od pO_~l"Ucjadjelatnosti lcadija potpuno odvojip djclokrug"rnuf-tij.a.!..k2ji sc ".:i~enisu .miješali \I prakticno sudovanje. Njihov je zadatal, hio teo-rijske naravi: oni 51\, kako je u\aatka spomenuto, na zahtjev stranaka \I sporu,
1:1To !liU, Iivalull(u, o..lnWti 5cU"O na podrucje: 11 OSU\AuskolU Ca.rslvu vodece },oJilCJihk.: ).i(uV!\t:
školu. Ovdje se ne možemo baviti p.-ilikama U drugim pra,'nim školama.'
63
'~
{'.:eJ
t~1
~
j
f ,
U
u
>If,. iU
r:
W
[
, ~~~
~i;I.2,
.'.,
~
0..('I'~:~le'.:1~
r.Ii.
,'~~ ol)7,ir:). na I'jihov llrustveni poloiaj, li komplicirl\lIim pravnim IIlucajevima iz.[\,;:\Ii 1\[\ 1\erijaLu csuovana lIIi~ljenja nazvalla Jetua. felve 1111ouvezivale kaciij~ pri01l0$el1j\l prellnde. Dugo se vremena cinilo da 511oSlI1l\nski muftije - prisutni salllO
veliI.im gradovima - djelovali l\uton01l\110, Ila vla.sl.itu odgovornosI.. U vrijeme\i)reYI1HU1aVelicanstvenog carigradski muft.ija postavljen je za vrlwvu')g II1uftiju.l"!,i!uli.slli1ll). On je otada ne 3al1\0 imenovao sve mnrtije nego i o<lrediv'lo t.!:n ce.'!H',:irsti višI' I:adijske I'olohje - mlll/c.
,...
'T lli' "P li 1.1:\LN1\ '.I!'!I.i\Vi\ /.
f"~l'i1.('l'ii;dnj1 j~ uprava pn~\'f1:odgovarala n"ntr:tlisf,ickolll zn;1f:nj1t ll'iII!HII:;;\';"i7...T' "j,' .j, """'. (),';rn malobrojnih qzalnih dria\'a, Carsl\'lJ j',' hilo 0r~\:lni~iran",'.""",j,.'.iil1':I\"'l1prn pr"dlo"kn. pa. c" i nacill djelovallja I.erit.orijalnih l1:ldle~t.,,'.'a
.,., ...j,;i .,I" .I, ~(1\'UO \'odsl.vo. p"'yijP~!1 W'~el!lH;.\VII.r jl'<.l.inire, Izv. vilnjet.i i ~O\l1d;]:I(.i,
,;L"f)C,O\nizi,ane \.~jnirki,. a _dvij~ ~;Jk rnani,:,~dbeni OI~~"7ci (I:~",) i ..bl'';)a_' ':' ;:,,:). 1'.1.~'1\~1'!.~~H:iJHIf,~hkp n~II~7.nogj. BI'gbrL~ezi i .~Lili!}Js h!?", !i'.11;'.11,,,.,,'<.;~~ r:\ I" !"~!S'.ajali n sl;!?!,,, vojnickI' (Sf!{[ryC), 11.preds(.l)jlli..j slIc1klli!t ''''''''';~. i.;,:-,.:;)" II f.ld"t'.1I t.,~()I(>šl;r)"praVIII! k;Hije!~ (i/flliyc).
>J".iv"::t~ s,,-_Ieritorihlne j.c..(liniC:IU?II!I!~II~kQga C,1lf.!?J~:;\,"jll vi.UJJc!.:.i", \',;'Iit!.': .,,:;,. 'Vn(\ na ,:,,111koj.ih sn hili beglerbezi, koji Ula je P,r:.jIH\da.Q"~Ljj.;>!-,,.5a'l!:.,lkonj-
J.':"_!S!.:.~.J.al,_?~"d( \'i5~~og položaj!!. Begl!!ruezL..§,l!.l1fpqsr(!dIl9 raspol;.1.[.';:tli s j..'d...:im s:\n'~7.ak,'nl :- l1az~nill1 yaša-sandiak - I~su k tonl1l biILz:HhlžPJ.I.L~;:Ullglzo.r"nd~:1lil)('ga ~\'oj,~~ vilajeta, s,'akako, bez lmvi,;p Ilplctanja u n.f!~IlCŽ!lOsl.:ipoje;Hnjh:;\lIl1T.'\kh';ga~' U 't.rcnt'ltku sLlIp:\nja na prijesloije Siill'Y/;HIna Vclicallsl.vt'nog hilo j..':\7.mj'~rl1o Inalo \'il:\jret.a; Rn/ndija. Anadolija, Karaman, Rnlll (Lako(1t'1' 1I;:7.V;\l1
:i..;\!.;), ",\ rahija" (pod tim ~C imenom razull1ijcvala Sirija) i Diyarbekir.
'i~:i!J:ise,_1!.'2.iedlli.ivila~~t.oja~. od ~Yr:. SilOl!i~l~a(8::H), JI:l~,:lu J.:r~j!l' ~lI'H" qprav.i~IjU)ili si1:!HI~:.1kl)ezi - ~j~J}im konj~kim ~2.!.'l kao.._~_~.IHjeI1LQ.ni su
~:)"ovij,.d:di trup:\l1I1\ II $vojilll sandž:J,cinla, ') uZ_~()_!liL.hjfu1Jldlt'iJ.i 7.'L~vc J.lr(~(lllJclf;'
~'.J2!:;-;:iri'iji.nill.J;.9J1LSUjDlj)if:\ pQ.dreJ;;;. N"ki $andiaci (poput AI1H1syf', Ant.aly."'-; ',~l.al\10n1ta, KOII)'e, l<iit.;Jhye, Mal\i5e ili Trapezunt.a) davali Stl se na upravljanj"c','rll:tllskim prinrl,vima d" bi sc t.ako pripremili za svoje buduce znJatke.
Kao svrf;l'lIi polaznici wht.jevne carske cl,'orske škole, i heglcrbezi i foiJndiakl)('zi..a::p ':Wlgal i su. popravili.. "rilllif.[!~!!Q!!!'i9j/J-ickomiwl;rilz.!.wl1. --.t~~.veoo!'ki ;;,;,
položaj IlIo:.di dobiti i vojni zapovjednici koji ~II se i.~kazali t.e potnlllri vladara,:t.:1\'(I,,";)(lol~kih ('mirat.a što su hili ukljuceni II osmallsku državu. tJj",ln,'ca\'anjll!,r»vill('ij~k,' upra\'1" UVf.'likf' je pridonosila cinjenica M.o ht'glcrl>t'zi i salldiakbezi!li~1I bili zt'ntaljska ~o5poda vezall3 svojirn po~iedolll. Oni su u $\'1\1:0 doba Illoglibiti slllijl~n.ieni, Od1l05110 pr"mjcšl.cni, pa se cak pra.vom polilikOIII pr"l1Ijt'šLanja:,':jo.'~110 l':1zilo da se v,'liki gllverneri odviše IH' veiu za svoj Leril.orij. Ta jI' mjera.;:lIiil;~ i;~hje,\"vnl1jnl)p:lsl1(,sLi od rCl!dalnc ras(j"pkallosti. !Jost.all)"'. provincijslmj..."pr,)':" hih '"l1al\je/1a kopija središnje npr:we n Ist.i\llbnlll, s provinci.Hiil1! div;'/1(1!1!
..----
'--'
13 $,"\11)0 ~1.1 4;{(>Gdj~k..'\t"I~ pr~ltlilllali il. Jillill1('ij~kl: HprnVf".
1.1 UUljt"~ll\ \'ilnjc~t1\ h~sln !ii~ upntrcbljn.\'t\ hrl\? c!Juld, ali I.,j i7...":I" 'I.;'pr"'~w', I'" f'll.>iljf';i" i\
:->ar:HI 1.,'rjlprij:'.IIIII jt"di"il:II, 'W~fI ftllll:dju i ;;i\sl \'diko~:I;.l ':;U\"'I'I":'-o"\. T;,j !oI' i':.r.:tl pl"t.h:n i~t,ntn
l,\(,{\...;,j 1'; !=I i 'I 7.n~';."11.i11 ":rilflli!~ln" j,..Jini.'p.
!>I
i odgovarajucim službenicima. Cak je i uredovanje 11~vilT1pojedinostima hilo odraz- l'1J~lupk!l.središnje uprave.
I Egipat sc smatrao vilajelom, iako taj dio Carstva nije bio ukljucen u osmallskilimarski suslav. Duduci da su se mamelucki emiri, pošto su Osmanlije osvojilenjihovu zemlju (1517), pomirili s novim odnosom snaga, bilo im je dopušteno dasvoj posebni položaj, slaru slrukturu gospodstva i društveni poredak svoje zemljezadrže i pod osmanskom vlašcu. Zauzvrat su MameilIci imali osmanskom fiskupredavali oveci godišnji danak (stiliyrillr.).u
Glavni j~ grad Car.!..~~adtv~io p.:'s~b!1U.l~!~ra~~:.!.1jed)nicu kol~~ ll!.h'lI!.od.l,Q.Žl!!lizravno Porti. VCI1kije vezir - cesto odsutan, jer je, po pravilu, morao predvoditi:oj!lC pohode -:Ii-r~t.im vr(-meila prepuštao nadzor nad uprav?rnJ;~~nog~gE.adaC~~5'II1Cznstupni,k~C.k~!!ml\ktlm), Uza nj su st.ajali razlicili ,duzbcniei. z:\duicni da st:hrinu (oopskrbi grada (izgradnji, opskrhi vodom i živežuim namirnicama, cišcenju),a. hili su potcinjeni );n\(tskom I'ovjen.niim (~c;"'nlli"'i 1'\ ><iržavanju javnoga redahrinllo sr janicarski a~a,
Dok se osmanska provincijska IIpI'iIV;1osialljaia ne, w'jnll ')q~allizaciju, u nižim
SIJ lI,pr,1\'nilll jcdinican:la, kak.
o
. .
~e rec~..
r~o, hazu I.
,vor
.
iii nnsioc.
i..
S
.'lIdb?,nih fllnk~ija: Y k:-;:::;:::"J.e h
sval\! S~ sandiak sl1.s~oJa'?_..2.'Lv(~Cel~hroJ!!..::'IHljJl'n.1h..okrn!!.a(.~Il:Il)kOJIsu, svakI za .;tv' -v' /~,~~1i pod jedniJI1 J;a~jom:..Sudbe'~ sn ukruzi obul~1...C;tiiviše,'2.kružja (7ItI/ziye»_ t'a. t<-<.~j;..
J;qililli!-_1i!luPt\\vlialis1,!gac,~ipq,yjercni,ci(7Illl]J), Oni su, hllduci da su imali pravnu t4;tt~"yLi "":-f''''''Iprednaobrazbu, izricali prvostepene presudl\, odredi vali leo.zne,uglavnom batinanje . ",'!ili g]ooe, koje su sami utjerivali - ako to nisu cinili bdije, U tu bi se svrhu 1'0- j/fI/Pljavljivali u selima li pralnji skupine orllinilm, pri cemll su (;(,sto preleoracivali svojaovhL5tcnja. Sloga 511medu stanov\l,i~tvOl~ "I\ibi ,l~i~!.lq_21~POI~~!,}DIJ.,
Za održavanjc javnog reda izvau prijestolnice bili 511odgovorni mjesni sandžak-hezi, 0-;; su tariiida~k pre\lo:~iii2!:.:,~ta!jcšine 7:\'aue..:.III'!!.,{!,od k0jili sc po' jedanlHtlazioJl s\!aKom sudbenolJ.l okružju.
Kako je'vcc spomenuto, v'1.zalncSll driave imale donekI" sP"':Jj,!lni po.ložaj jer~!dJ.iI~Jw?-et~ gd uciGibjcnog j;'dinstv~\lo~ sU~,tava teritorijalne uprave, U vri-jeme st:lpanja na vlast Siileymana Vdicanslvenog bilo je malo osmanskih vazatnihdržava, ~p~ne mje~~~ja ~~~nl.en~ti I(rims~,i. Hana!., podrucje kojega seprotezalo na najvecem dijelu poluotoka, ali i na sjeveTllom kopnenom teritoriju,te uzduž sjeverne obale Crnog mora od Moldavslte do Kavkaza. .Inžni je llioKrimskog poluotoka prilikom osvojenja 1.178, g, neposredno uldjucen n Osman-~ko CarsLvo. Porta je slobodno mogla svrgnuti jednoga hana i ustoliciti drugoga,svakako s ogra.nicenjem da cast hanC\ može pripasti sall10 clanovima dinastije~koja je pot.jecala od Cingiz-hana. U državnopravnom smisln krirnslti 5n sc"hauovi'~l1Iatrali suvereniilIa, pa sn stoga bili ovlašt.,'ni odr7.avat.i diplollmtske odnose sa.Kt.ranim silama.
U Anadoliji su postojale još samo turl\luenske \'<:I'zaluckneževinc Ramazan iZlllk;;~I;:--P[va,' koja sc prostiral<L oko AcIane, bilaje -!,r\'ohilno mameluc!ti pro:'t.choi-at, te je pripala osmanskoj državi zhog osmausko-l11llmeluckog sukoblja-vanja. Slicno vrijedi za Zulkadr u podrucju Elbislall:\ i f\1ara.~a, Obje su turk-mcnslte knežcvine imale mnogo manju politicku reput.aciju, (,dnos\lo mallja politickaovlaštenja od Krimskog Billlata.
cia.""",;'i., ~
6' /K. ;:i::7
1.'"tJnat.oc: tnl1lf!. Egipat se nije !lI11AtrnnVII.7."llIomdd.l\vom j r ondje lIij~ ,-Iadn'" domAcadin:\~l.ij~t nego v:\lijl\. veliki gU\'f'rnr:r, koj~gl\ jP. pO$tnvljnln. Portn. pl\ zemlja SlogA nije imala:\.11t.onnlnijr..
65
. To je t~l<~!!E..~vriie.!!ilp_za__Kneževin'L.Yl~.ku_-:-.p-otkr!Lj YlIi4aV!.I!IL~eHm~tjedino ~.~~.§al1!1kop~drucj~svazahlil11,statlls,~m-::jako je 9.!l1i~pC?!~g~~ 8~!!!~iwmun~g!lŠl,1jPrn i vanjsltopolitickom slobodom djelov;mja; Kilcževin~_Molda;'lt8ka,-:ao"duše, od druge polovice 15. st. Vispkoj Porti placa d.li!lak, no u strogom j~8mish;postala vazalna~ržava istom,,1&38.g, .
Osim toga! u ,0smanskom Carstvu bilo je pO,drucja koja sE bila više ili. manjea.l1ton~mna, npr: Kurdistan, gdje. SII lokalniemiri upravljali sVQjim nasljednimdržavama(Il1ikumet) ti rangu sa.ndžak~~ga.Posebni je. položaj uživa4)šerif Mekke,kojemu je bio podreden, osim najsvetijega grada islama, cijeli. Hedžaz; svakako, podsnainirrio'šmanskim-utjecajem~'-po pi-mei putem postavljanja-jednog sandžakbegasa sjedištem li Ožiddi, te smještanjem osmanskih garnizona i odašiljanjem osman-skih kadija. .
3. VOJSKA /Viso~~ll!!!.Lr~zyitka oSf!l.1Lnskevojne O!ga,B.izacijev~zall j!: ..~zeksP!l~ziju
kao ~!avlll ciIL~~lTla!.1ske~rž!':~~<l:os!!1!1-nslf.u su drža,vu ra,t!li PP~oAi -l}e<?Yi~nqošerijatskoj motivaciji- bili nužni zato što dobra koja su proizvodih vlastiti podanicio~~o m.su dosfiijala iii prilnje~nl! ~pskrbu golemQ~~vojn()g.~~ki.ora-t~ drr~viie i_vjerske birokracije. Ona je tako bila upucena. na proizvodnju stan~>vništva novoosvo-jenih podrucja! 11aratni plijen, koji, svakako, nakon vremena Murata. L više nije biota.ko velik. Bilo je nuino voditi rat istodobno i zbog socijalno-psiholoških razloga.Naime, kada trupe ne bi bile zaposlC}nezanimanjem za koje su bile osposobljene,tj. ratovanjem, morala bi prije ili kasnije izbiti pobuna.. Zato, što su više jacaleoružane snage, to je bilo potrebno više osvajanja, no što je bilo više osvajanja, toje jaca morala biti oružana sila..
Osmanskaje organizacija vojske do vremcna.Siileymana Velicanstvenog I.akoderbila vrlo komplicira.na. Ovdje se može raspravlja.ti sa.mo o glavnim obilježjima.Armij_il,_~~~,?j,!-lil o~ dv~ gla."n.!l,.dije.1a,staja.ce_,y'~j~k~centralne vlasti ~j.:.lrue.aEY.. Portll!i11 rql>.()va(kapukulu), iod,.provjncijskih odreda. Dok §u se'l..~hro šf{Olo~vane central!!!t trupe_Q.dlikoval~"yecom..;..udar!!plTlm9~ip'rovinsii~Ð 51!..2.d!'.~,~ji.l!1_aliodlu8!!:l.,~~!Ll!..Erij~>~~!:~_z~g,~ojebroj~o~:i:. . . .
P~ tadašl!,Jll!! "rnet!una!:oqnj'ffil'. mJerl1.lII!~,_v.'?Jsk<!:~!.v. Port.I~I!.!! robova b:.la.i! u !Y2!!!...Ylel!!~nunajbolja; bila ie dQ.~ro.p1~cena., te su se vojnici mogli posvetitiiskljucivo svojim vojnim dužnostima. Nadalje, ona je bila uvijek u punom brojupod o~m i smještena ~~,~oja!.l!e_~~z~~o.~,,~jek!i2r.~m~0>9a~!{gj~J~!9t!.1.0taaašnnm ~~I!t pfii2inlckim trupama, o.d..kojillje..u...miru~biQ,.uvijek.svr.ema.llsamo kOrnandnikadar. Osmanski su "Portinirobovi" bilipažljivo oda.brani, biloUškfcpudankau kf"vi, bif.o medu'!.nJ~~Jm rai!li1T!_~aro~r~.i~i!:na. O~lr~:r~Š~~'bi!~su pril!}~.2. obuceni i di~c!p.U!1.iraJ!rG,što se ne bi baš moglo tvrditi za evrop5keplacenike. .
JezgE.a. ~t.~~~rupa. b~~s~!l.nicari,.o~!ed..P~~ad.ije_k~ji je.l'J?~!U ,~~!ocen~ar vg:!~e_..I,.;!11~~_.Il2~!I.~_;n.~š~_~~ o'G!.!nub~Jn()Lr~.da. ..':!)pLl!t_~l!illmo«redom' zapovlJeaao Jalllcars~~,..od vremena Sehma I. po pravilu apsolvent
16 Ipak, polazeci 0<1povremenih jal1icarskih buna, ne smije se'ukljucivali Q opcoj ueJisci.pliu.i.'Al1ostitog odreda.
66
dvorske 5kole. Tada. je bio izjednacen sa. I!andža.kbegom i imao, približno, rangevropskoga generala.. Kasnije.u J\iegov ugled i utjecaj uveli1~e porasli. Janilarski
e korpus (ocak), u {>rvot p-olo~ici 16. at.Y.Ebliin02Q. OO.~di.. aast~a.o.. o.~ ~ri'(l'rvizlJe,".Na.lveca. divIzIJa, ~maat Jd.o.a!~no gr_'!P.!l'J'Ea!I?~U_ ~rtl s!!,lSlu.\ ~Ullra
j~~ot?Jo ,~vij~ tr~cil!~ .~or.l.?US!.-Ð.ij~!ila se "!lo .ko~panije ~or!~d)O ::~o do .7P.Ij.'!.:!!.POJedml!.J~.ort~b~!1p.~!!!I?~!1_11, p'o...J~~!!.oms:!!!:~ac.1(sto znacI: corbadzl]al7). D\VLZI1atzv. ]Jsetara (sekball ili segmell) bila je mno~o_.m~!!i!;_teuko lJetine janj.~a.r~,Prvobitno su se "psetari" brinuli o carskim lovackim psima. Njihova se formacijakasnije razvila. u sultanovu gardijsku jedinicu, koja. ga je pratila u lov ili u raLoTrec~pram. ce~a_'!ta ta,kode.!. !J'ania divi}ija., zvala se Mine kOffipanijell zaJo štoie bila Jlfm..og~dl12...na raspolawil!.agi. .~riedDiku ja!lj.f.ar~.. Za"poP'.!!nJav!.~t1jc.i<!9i~11r.$kihj~~iniclUJ.\I~joje vec spomenuti odred regcuta (aecmi oeaOI), li kojerm.lsu izobra~b~,,-~obival.?. dj~ca i~danka u uLvii ~ar~Ueni mladi kršc.ani.
Medu centralnim trupama vrijedi spomenuti, osim janicara, jedinicu oruž<>.I'<I(ccbcClf, koji "ubili zad\iieni ža. p'roizvodliJi1,cuvanje i održavanje oruŽja, odredloP'iiika Tio~1!L~ is.l().Ek~.~ed~v~to'plaia~e ko~janicke"9 iedl!1lce .~~ntl'~ii~j~l;e(oko 6 000 lJudI). EfektIVI placemh centrainIh trupa mogh su IznosIti ukupno30 000 ljudi. Nisl\ svi janicari služili u prijestolnici. Odredeni broj janicara bio jeslacioniran 1\ razlicitim gradovima, odnosno tvrdavama, prije svega u pogranicnompodrucju, djelomice zato da odbijaju neprijateljske provale, a djelomicno zato da uslucaju eventualnih nereda. nastupe kao sila reda i da. preduhitre pobunu provincij-ske sile.
grojŠ!lno je.p~<>.vincijska~o~ka uve!ike _oadm,?Šivala c_entral!.!~trup~; 1\ prvoj
l~oJ?~~!§~ st. moglo j~j~~initi do 200 qoo.lj~di, te je bila, dakle, [,o~~~os~alT!..puta Jaca od placene centralne vojske. Najvecu su ulogu u provincijskoj vojsciI.!f\ali. $pahijeLtfJ~~l(a;k..onj'~a. 'To .~!I.~iH 'profesio.!!alni vojn'ici,l)ose~!!.o izvj~ib,!-Ili~I!MI_i!_.~vo.i!li§(U slu~..!! !ljsu bil! tlM!:~i~ni..l1p'vcem. ~~go nadarginom(timar). Stupanj je njihove vojnicke izobrazbe bio dosta visok, ali, svakako, ne kaoonaj "Portinih robova". K tomu je provincijska.vojska bila trornija od centralnevojske, jer Sl\ se spahije stalno morali zadržavati u bli:.:illisvojih Iladarbilla, te jemobilizacija, naravno, l.ahtijcvala dosta.vremena. Buduci da su tiuživaoci timara,timarlije, uvijek mog,l!izgubiti sV2k.!ladarbin~,.l.iJ.J9.!!!j!Lo<ke.4ildiicitili.!l.o.bila~~~o viša!!:g.o ~II~zinu_p~,!d.lI~.!.!..ak!~can~.E.mz~~n, u ~v.rop"~ojfeudalnojVOIS~!.._Uzgred receno, za dlscij)1muJe bila vaina i Islamska Vjera.- kako mec1ucentralnim trupama., tako i u provincijskoj vojsci. Borba. protiv nevjernika nijeLila samo 5erijatslm obveza muslimanai prema islamskomje vjerovanju onome !;.-;jipadne 1\borbi protiv nevjernika osiguran raj.
Spahije, kojihje u prvoj polovici16.st. bilo manje od 30 000, nisu hili obvcz;cnisamo osobno sluiiti kao vojnici. Povrh toga, oni su morali, ovisno o velicinisvojihtimara, o vlnstitom trošku naoružati i povesti u rat do sedam naoruial1i11ltonjanika(ccbc/iJO),naime jednoga na. 3 000 aspri (akfc) prihoda. Zaimi, uživaoci velikihnadarbina, morali su opremiti jednog borca. na .. 000 aspri, cl.uživaoci nadarbina
~.
~
I
~
t~.,.t:';",....
I
~;t~
~~~I~
i
8j
tj
Li'-'
~':>".,'
'
~...~".'
IT Vje,'ojalno se t1.I;ozv-..ozato ito sc njegov glavni 'ZaJ..tal, prvoLilno """loj..., n dijeljenjucOI'be, glavnog obroka jllllicara.
II Kompanije tih jedinica 'Zvalesu sc 6.liik. Orl. i b.liik tako.ter su se 2v~lc .J. (tj. soh..),jer su 1\ vojarni bili smjcitcni u odvojenim sp&vaonicama.
I~ lli su se konjanici zvali apal1ije, ali ih.e ne Ireba2&J\1jcnjivati. mnogo brojnijin..pahijau.apokrajiNu ,'ojske.
10 Ne sllIiju se pobrkali s kovacima oruija zvanim" «b<ei.
~.
-
.:.;'.,
Gi~4rd
r-
:\ nu.jviše dp:;tojaust.vo (has) po jednoga na 5 000 Mpri. Tešlcaje konjita, spahU~c.cbcCizajedno, u ono vrijeme mog!a il!!~ti.BUUOOdo 90 000 ljudi. ~dan~
,~znali ijskill J..r~lj~a..l.iioC;>~.A()~~uci ~andžakbcs._Sp~~l!~S~mdžakl\ bili su1'olliicliclli II" Lerit{lrij~ili!.~..Q!:!lInizirane j~i!lice,l!ov, J§ll!1;ll, lin,. c',!lililtl! SIt 12!\I
,,[.'olHcnuti s u!'.!.'l,. Po desetj~!.H~ j~d.inica .bolli~~..ilo p()tci!tj~ll2.je.~no.!l1...I1.!!ko_'!Jlikl:.( nlayi!!ii ili .!!!.!!~}J..!!.ad kojil1'\.jp:_~'p'~Q.!>io §..alldžakb~g,_JLro,UU9hziJS'r;(llnO 90% :::pallija. Ostalih bi 10% ostalo cnvati 1.3vicajno rodrui:i(J. Oni ~U~'JG1('O'i!er, 1~~l'I\m)flUuti o t!lImri1!ill_cirltg';va~Iiu2.ini..
O,;im 1.,,;:1'0oružanih spnhija, u redovima je pro\'incij:<kih t.rupa, I:;..!;o je "::;'0-'rF.~J\I~Ii) T1ldtih-fi()I!jiiiiicliih jediuica~oiJ kojih 'su -liajvaiuiji !:iJii ';zY.,i.bi;-;'.(illrif:iiLc!).Jf.jihov s~.-Z:iclatai( snstoJao ntCmlCd'l uzncmiruju lIf'Prijat.clji;'I)~r;(i",ojll mll )'1It., i:wiclaju i plijene prc>vijant, Akincl nisu primali !li p\;\l'e ni n:."dl'.r-~i"i(lf,1I ~av sv()jji'rthocl o~l.vari\'ali od plijena. Disciplilla nije bila jact\ sl.l'11n"il i ",T.:ij;tTi:,'sl.'-, HUlianosili štete cak Jmosmanskolll!.eril.oriju, 0:;illl !2JDL.bi1o i~ j.,,:'; ';;, pj~š,,,j;ie, t.;:v. nze!' (neožclljeni), kojLsucc&Q.~Juii)i ILtvnl:!:X<1nJ:!.Nai'ill !Iii-
--<;7)..,:..re~rn~:\,n.1" ,!cJ(';..pok'lzivao obil.~~l1\':?pl:t!~~j.!!.c "I)\'('ze: U !\n:!.I)olijije :2:::"ki\t:~:2 .:':'r.!.'~c~.'Y:0_~bil~.l!I!v<:~~lIo ~_ sl_ucajl! pot..rc~e dal.i pOjC'!'\JI0g n1t~ii!;~\r~~,H ,<1Z'T-".
~il::.!~lj' vojsci, :tae,okoll, pripadao pl:\t'.elli.:ldodred gii1l1ill,/(o~ln~;clJj"lIi)",'.:iu ""jim:1 je bilo kOl!j11l!ika i J1jC~;lka.- TI 1'(\'oj-511 polovid 16. st.. efektivi cijelc OSIII'I1I5\(1'armije i7.lIosilio!;,) 2[,0 000!:" 11'T:ik(;-;;v.:f!l;,~,.,!~dlJ1nšiv:~i silii~u 1Irlllije s\'~.kl' I't.'icdrl!.eEE!:'l~S~ ~lrž.!.!:l':.-rr"""',i,...,i::;taj!l " I'Oll(1dll Sciim" I. Ila C:"ldlran, 1)" l'olt(1cl jI' IlIoglo krenllli ,-,1\., }'!O Oi"'!",:i. Pri 1.('11\1'S~ 1Il! rn.hlllaju pomocni odredi vazai" J(ncžcvine Vbšlce, koji ~u bili
", ra:';f'ol"r,:lIIju o~l1tans"oj ,'ojsr.i 1.a operacijI' u F:nopi. Pomocnc trupe ":rimsl;nl;'::',":1.1.'. uisu "'.~ npotrebljaval~ prije vremena ~jii"'Yl1laua V(')ican~l.venog.
r o~lIlan~"'.Ij ~c vojnoj organi1.aciji p05elmll vainost prida.vala opskrhi pre-
,".I"llIe \'uj~kc I1fI pohodu. [(ako prcwija.nt koji je mogla ponijel.i vojska š!.n SI'k ["Lab kopnom nije dost.ajao, namirnice su SP ua.bavljale na licu mj~st.a, a uz 1,0
'-u ~'C trupa Ilia dosl.avljl\le i vodenim putem, .Qrz~,!.1iJ.!}rjj.<).j~..dPI!.rCIIICbil.a.PQ'(jt'-""Hit i~~usniln, hivšim vL5.?kirn nnancijs!~iJ~ t;ino~nit:iITII!L1E[l~,.,i,!.!'J..~.obavUN.Uc._'.r::tn:;f'ort.a hill' su 1.aduiene pos~bnl! jedinic(J, li Ilumeliji Ylln!l' (lk'slovno:._ brzo-m~r';lr:t.lUCII IIII!!IIII.1S'\ II ,niti o I I mI/seI/cm os (1)oaenl )l)l'f'~a ,<.~rW)~ 'I
'1!i!iii'nF(jjiciiacl ); J(~ell;;1! i.!L~Y~ ~)!ij;u 11ranooSl[lallslco dol.m ~.Q.faclri o.!I~,~di.'~J;'I)(lcr i~ 7.adl1tak...tilLjc..di.!lic:U!JQ( ,t.~.. 1\ ratu btinu o Upl)trc.' Jlv.Qst.I...(Ju[ova.
:::!.ral.ešlri Ilaj važnijI' državnI: cr~t.c .. po Il!j.:1'i11l t:ld;~"njih 1110);uCllo5l.i - hilt; ~urH.in,jcrtto tll"~den(~.
"'alljslwpo1itiC'ki jI" cilj' .~t(Jje rno"uce više pr('širit.i sfern moci Os"",.n~ko!:aCar,l;va I,,'orio l'odlof,lI ~trategij,. \'t'd~t\'a ')~lnan~It., vojske. Pri I.ome nij<' bil:t n:''.;lIbLt.kuobral1a zl:mljc jer SII sc sva lIt,HI1t'nja nala1.iIa n dri:t~'l1oll1 po:<j:-du. \.I<::sl!l<u\skojdržavi utvrdeni gradovi ui~u mogli biti II privatnom vlamlišt.vu.
Usmjercnosl, Ila vojnu ekspanziju nije zbog t0!1:1\bila manje u pn'oltl planu.)'.) praviin, osvajacki pohodi ogranicavali su 5(' nn jedno ljetno polugodište. 1'0-ia;:i~l.e je, 1'0 pra.vilu, bio Edirne, gdje ~e sultan pretežno zadržavao zimi i doh"rdio "I'CIl1Cn1lpo~v,',:iv.'\o lovu, koji jc tada imao fUllkcijumallcvara. Ondje SII5'-'IIpr,)ljc,tc nlaq:oIjali Port.ini (('ntralni odredi. dole se provincijska vojska prikljuci\'ala11:,..l,-,la1.,.in.i anni.ii na I\IjC:<I,1I !roj,. .i" za 1.0 bilo g~ogrnfski Ilajprikladnije. Z:t <',I..
1
1fk(4~~
I.l
L
L
r,II
r-!
r-jL__
rL
i_
[--
~1 Nj,,!, id"lIli(:ni ~ j..."ij'al~1<il!l kOlHI';mij.1111:\. f.:,1:o'.1"r 7.,':\niIH:). b,j/iil',
2'2 Ud I"'!:,:u:;!c<'r.:\ !p hll{.. tlo 1.".,,~i r."t.nil:. (Sir! Prim, I'n'\'.)
[
G:j
I
1I
~
varenje pojedinog pothvat.a, primjerice osvajanje neke jake tvrdave ili uništenjeprotivnicke vojske u bitki nil otvorenom polju, ostajalo je pri tromosti goleme voj-ske tek malo vremena, jer se vojska pravovremeno morala povuci, prije hla.dnoga.godišnjeg doba. Zbog klimatskih se i logisticltih razloga, po pravilu, nije razma.-trala mogucnost prezimljavanja u neprijate1jskoj zem1ji.23Tako postaje jasnim daje prvobitni cilj, na primjer opsadu tvrda.veili progon neprijatelja, osmanska vojskaopetovano morala napuštati neobavljena posla. Isto tako, tom obicaju valja pripisa-t.icinjenicu što cak ni velikiuspjeh nije mogao navcsti osmansko ratno rukovodstvodn prt~koraciprvobitni cilj i poduzme dalja osvlI.janja.
Ovdjc se nc moiemo bavit.i t.aktikomosrnanske vojske. Ipak, trel>aspomcnutiria je i naoruianje osmanske armije bilo IH\tehnickom nivou njezinih evropskih ilil~~li~~lr'.alniliYrotivnika..'Tol~f vW~:'sam.6 Z~snažnu ilrtiJ[erifil; v~je ~a.~ir:-no1>1ToI rucno v;:\Lfcno oruŽje. EhtlllJc o<lred jillllCara - prvobItno opremljen InkovIma.:o~ kaslioga Ifj. st. hio'naoružan !T\ušketallla.l'occtkopl T6. st. I;ilaje ta proTnje;mvec završena.
Vodstvo armijl' je do ! G. ~t. bilo u ruk:llna sui Lana, koji i'~ Zi\ 1.0 IlllŽUU kvalifiki\-
ciju sLjccao kao \J"pravitelj pro\:it;~ij~c prije -SLnp~i\ I~a !~rij~sl.olje. Sulta.n je pri
wojim oliliiltami\ tražio Si\vjct prije svega od v,'lil(O!!;vezira. ali i QUdrugih clanovi\Div<ln;\, jcr jc državl'o vijece uvijek sudjelov~.iQ 11 pohodima i im<J.lo ulogu neke
vrste I;eneralštaba. 1illl"~n jc o50buosndjclo\'ao cak i II bitki, okružel~.i _zaiit.iccr\Flllici1rilna. .
Posebna s~ ..':~nos~_J~\Va!a prik1.!.pljanju ohavij~~tG>..~rnoll1 ili..rillJen~i-jalnol12..1lc'prijaLe.lju.Torne l~ služilo - ?~!.II),svabko, R95VC Li\kLickcobavještajne.iliclatnostia.li.i!}jžiia .. .!s~itivl.\uje r~t.0JLzar'2.b1jel!ika, kr~jese odvijalo.l.!}._"!ycC?lIje,Lc široko rasprostranjena špijunska.lnrf~a. agcnti koji su sknpljali vijcsl.i u svim~i~;"in~_cvrop5kim "(iJ.žavarna.. .
Prije vremena Siileymana Velicanst.vcnog imala je kopncna oružana sila mnogov("~eznacenje od note; posljednja je, dodušc, bila uspješno vojno Orll(te, kako 511pokazale operacije kraj Negroponta 1.liO. i Lepanta 1.19!.!.r,., na veliki je usponosrnanskc mOflli\ricc otpocco istom u vrijeme Suieymanovc vladavine.
i
I"II:
.1.PRIVREDA I DRUŠTVO
I
\
I1
1
II!
~!9~qsmallshe ekonomije tvorila potioprivre~..!~ior.n s~~a preleina~.,t.ano\'llištv1!:i on~je ~..on()silni l~~ski dio ukupnog oS!T\ansko]i1druE~~e~IH.9mQda.
Zemlia, !l.a.!!!C?~~!,,!~15tyC!..zal>rO!z.vo,gnjlj.pripadala i" n~ltnn !I.\...t."''''''~11 r\ai-~!.!(Jik!om dri:lvi... P..!..iv:,!!:n...oJ.E!..vl~J.lištv0!J"~ zem1l~.m..Jrllu~ od..lada. biloncznatno: u privatnom J~v..l~n~št,~_uJ."k<?j~"~emoglo n.:\.~lijediti/' "bilo jedva 5-1..Q%.nkul'n~"~Wšne povr..š.!!!..c,'1ttšto je više bilo z.c".}ljoposjc..<1a.zaduž!Ji.I.H\(vakl).
Samim je driavnim zemljoposjedol11 (arz-I miri) upravljao fisk. On se do-brinl dijelom, \I manjim ili vecim dijelovima, Ima nndi\rbin!\ predavao na kori~tenjeprdežno vojnim, a nal(On pocetki\ 16. st. i civilnim slnžbenicima.--
23 Selim I. je prh;o(i~1n pohod" 1516..1517, g. pr~zirHjOt 7.hl')g pUYCJlj11H1ktil1ll1.tsltih uvjeta, uSiriji i E~iptll.
2.. Vlu.c;uišt.vo nad 'l.ctnljom prepuštalo se 5:\1110i'l.nirn"o Jmo dar 51IJln"I\, "Ii uiki\d nije bilopt."uikdi vi~c od nekoliko sela s ol(olicom.
twvti ,{-t~1
fI;t/tt1r/~~
69.
Osnovna je k~ra.!de!istika.,toga.~,zy: tifJ&ar~kog.~!I.!tavašto ~!l na.~arbine bilenil; rasp~!1~!lj~ -Y1.as!lici.~~s_~rp,oza uiivanj;e,.~(~Ia.'"f!'f);,.,g~e.'.~'!.!~, ~~Dosile~~~2f1!1~s.!~~na~nepov~lD~ok:.sam~ ze.mlja',nlJ~~d~'u pJlhovup~edU. VlasnicInasu smJeli sVOJOn&darblne nl'prodatl,D1' poklo~ltl.: ~"-: !!uprotno:evropskom leDu- ostaviti u nasljede. Kada bi umrli, nadarbina brso'-,paa.bijli.velika'- vracalafisku. Sinovivlasnikanadarbinaipaknisuostajali~viria'praZnih roku: moglisuzahtijevati primjerenu poputbimi, i to - ovisno o v~licini oceve nadarbine - biloviše ili manje unosno mjesto u driavnoj upravi, odnosno vojsci, bilo pravo cekanja.neke nadarbine, pri cemu je, eventualno,jedan od sinova mogao dobiti nadarbinl1pokojnog oca. Kako nije bilo sigurnog nasljediva.nja, može se reci da je u slucajutima.rskoga sustava posrijedi uvelike otvoreno'društvo. Isto tako, suprotno enop-skim posjednicima lena, osmanski uživaoci na.darbina nisu raspolagali nikakvimpravnim imunitetom. Nadalje, seljaci nisu bili kmetovi i osobno nisu bili potcil1jel1ispa.hijama.. Uz to, vlasnik na.darbine nije spram seljaka imao nikakva prava su-dovanja. ~nmDskom su timarskQT1l.!!!f!~,avualodij~~astelinski 4vor2G biH~~pozna~iJako uopce ne zacuduje što se vlasnik nadarblne nije n1iiiiiIOlirii1u"oopoli9pri~redi: med'! selja.cima'''6iSe pojavljivao samo zatouautjeradoditeljefi\1
~Il, i.drža.-=n~p_ore~,.koT!.~em2~ 1!re~a~rfisk~.- -- - . . . >-- - ..V"p~gledu velicine posLoJ~SU.tIi vrst!!nadarbina. Male nadarbjne(limar) pr-
vobitno. su bile na!!ilien~~_s~ahija.!!!!. a zati~~u~,sve1..ešce dodjeJjiyale potcinje-..!!.i~!l.c\vi!~.i!TI~užbeni.~!ma. istog~ ral!ga., I1pr. uredskim ili financijskim cinovnicimaoGodišnji je prihod jednog timara iznosio na.jviše 19 999 05pri. Najmanji dohodakod timara., temeljna. nadarbina (klllf, doslovno: sa.blja), za koji se timarnik (vojnik--konjanik kojemu je bio dodijeljen tim ar) imao osobno naoružati i služiti, ali još'nije morao opremiLi prateceg borca. (edeii), i:mosio je, ovisno o podrucju, 'I DOO,a 'najviše 3 000 aspri.27 Ako bi se timarnik iskazao, prihod se mogao povecatidodacima (terakki) o
'{elike su !ladarbine (ziamet jJi2eamet) dQ.biva.li,pon",jpriie više sta!:iešincJia.2što su. su,ba§1i alaybE9~alLi::!.!!iciv\ln! cinovnici. VI~niku_.s!I,veli.ke.!Jadarbu!cd'onosik..godišnji prihod od 20 000 do 99 999 aspri.-- Dok ~laslliCil!Lalill nad_~rlJina.1rn1ainicJ.J vl.a.sniei velikih nadarbina, zaim,d~bivali, svoje, nadar.b!n~ kao,_p'I.~.Y,z~ osoQn9-Ytše.nje slP,žJ.!e~treci je tip, t,zy.na.9arbina za najviše dostojanstyo (has) bila vezana..uzfunkciju. Rijeck.ofunkci-jama ve~ira, begleEbega i sand.ža.Js.bega.t~u1~,kih"visoki~ dQStoJi!nstvenj!ca ce,l1tr;llile'!.E!~ve (yoj!!.i sudac, IIj~~CI, defte.r!!~rL Godišpji j~ prihQd je4J.1.M..4!1-SQiznQ§iol!~j1,I1anjelO!) 000 ~e.ri: U v!ij~me Siile,W1,an~Vel~canstve!1c:1&..~~!ldžakbegje i~,E~.~vil~,I,ha~ od 200 .000 do .§5Q OOO,.begler~g ,~d~Q9.QOOdo 120~ 000, k~poll1ivezir od 1000000 do 1 200 DOO,a.veliki vezir cak°2 000000 aSpri gOdišnjeg prihoda.--}>reteŽnu'vecrnu malih nadarbina: narmeonlhmanjih medunjima:;dodfeljivao
ie beglej.!?~i NaŠ~prot t~-me::/isliJeJ~bi 'QrulržaoQravQ...I!9djele 11.ai~~ih.r y.cII!ill!lliislarbj~C4at.LzjaUlet) ,te:vec,ih~,imara,
M.edu~,I!!~na~!Ion pio ~C!mliiš~,~n,ij~osIL!!"ijeli9~ ,obli~\I.nadarbil1e n~ I!.yidu~,rž~vnilu!2.me.!E..il!~::i...b.tLfII!J!LUllJ,.!I\lžio.,gotqrin!~9m..~Y. d~~~M,.bla,g!Ljl1e.Dohotke fiska. od držav.l!.ih ~~mel~l. P9put ostalih iavp!b"prilio,!l.&, c.~o sU.J;lL-
25 ,Atodij.io~Usklop'lIe,'!,opskogale\,a 'I."Lti.I,~,t06~, k.>oprot~~j"m I.na.2&Središte .1~telin5~op~kollle ~~alizmu.2T Napomena o kupoynoj moci ..p (.k,.), novcane jediNce ua oua'l'i u Oomauskom
Can;tyu: krajem 15. st. stajalo je 10 kg:brašna ueSto manje od 1 aspre, a jedna ovca oko 30upri. .
70
eo~Ila.J.Oa.II
ieriva1i OP'!!lo~()~nici.,<!!!!.i~LOd !rel1!e'l~ !!tehm~!~ 11.to je p~~~ov~e uglavnol?. IU!lJm!~..!lQ.J\I;Iklopy.~!!9m.a,PC?.!e,!a?!..Hlti!I!~1.'P~]a!.upu pot~a1\š~Efzl!-dUEVIW
po iednog zakup-nika Ðore~Jd.!!!!l(t~~im):.z!!o~~e4iJ\i~'~o"a'yaro'Q.4!lj~lt9..m:' (m1ik!l-~~.1 ~.O!lje...mOI:ao'utjer..iYMi'po.r.eze i t!ruge držayne'priho~e,_~ao.~.to !u ~arine,naja~~in~z~javne' ne.!cret~in~itd: Za svoju,je 8lu~bu zakupnik poreza primaostanoviti dOhodak, a zauzvrat je morao utjerati ~ajviši mogUciiznos i predati gadrža~i. Zakupniku poreza bio je nadreden upravitelj dobara. pojedinih državnihdomen 11.,vojvoda (voyvoda), koji je trebalo da. knjiži placa.nja zakupnika poreza zafinancijsku upravu. Kako je zakupnik po pravilu - ne posve legalno - utjerivao višeaego što je isporucivao drža.vi,. njegova. je djelatnost bila. unosa.n posao. Imucni 5Usc poduzetnici toliko otimali za zakup poreza 'da je nsk poceo mjesta zalmpnikaporeza prodavati na javnim dražbama onima koji bi najviše ponudili. Kako bi seizbjegle prevelike zloupotrebe, djelatnost su zakupnika-'poreza' nadzirali kontrolori(mufctti§). U toj su funkciji najcešce nastupale kadije drugih sudb~nih okruga.vršeci dodatnu ulogu da bi tako osigurali poštenje kontrolnog organ'}. U osman-skom je privrednom sustavu zakup poreza imao važnu ulogu jer su uvelike porasliporezni prihodi nakon podržavljenja poljoprivredno isl{ori'stivog tla pod Mehmc-lom II.
Poloiaj osmanskih seljaka u 16. sl., u usporedbi s evropskim seljašlvom is-loga doba, uopce nije bio loš. Kmeto'!Uraya:~) o(gQl1podara zemlje (.ial.ib.i ar:).qobivali su. po pravilI!. je<lno~lištc (~iftli/.:) i time komad zl!mlje koji su mogliobradi~i~r9m volovac Oni, doduše. nisu smjeli to selište svojevoljno napustili,pa su prakticno bili vezani za zemlju, no zemaljski je gospodar bio ovlašten timscljacima oduzeti doznacenu zcmlju samo onda akoje ne bi obradivali. l<nw.tov.iIL9smal!skom Cars.!Y.!!.Eisu bili osobno z~visni, n~go osobno.l?!avl!Q !!obod!1knlp~~cinieni, vlasnici~a, nadarbina~ni~od nj~h z!wi!illi. Napose, oni DlSUbili podloinisudbenoj vlasti gospodara zemlje. To su temeljne razlike u usporedbi s kmetoviman Evropi.
Za iskorištavanje zemljišta imali su podložnici u Osmanskom Carslv\J uglavuomdavali šerijatom odredena podavanja zemljovlasnicima, odnosno poreze tlsku. Odtakve su uredbe bila izuzeta samo slobodna selišta vojnika kategorije mtisel/em.odnosno yaya: ona nisu pripadala nadarbini, pa nisu morala davati feuda.lnedazbine.
U skladu sa seija.ckom naturalnom privredom, u 16. st. kao poda vanje još jeprevladavala naturalna renta, iako se od prve polovice toga stoljeca povremenozahtijevalo podavanje u gotovini.
Kad bi I>odložnik preuzeo neko selište, morao bi zemljovlasniku najprije pla.titijednokratnu, razmjerno visoku taksu za prepuštanjc imanja (resm-i topu). Timebi obradivac zemljišta stupio li neraskidiv i nasljedni zakupnicki odnos na osnoviudjela. Osim toga, bio je dužan redovito davati dace, na prvome mjestu dažbinu odselišta, koja se u muslimana. zvala rcsm-i ~ift, 30Ukršcanskih podložIlika ispence3I, zakoje je ona bila nešto viša nego za muslimanskepodložnike. Povrh toga, podložnicisu zemljovlasnicima još morali placati desetinu i druge dace, u skladu s razlicitimproizvodima koje su proizvodili. Kakoje receno, do krajaJ.~:.!L.vlasnici nadarbina
nI
i)
1
š',I
--
28 U oz.nanosti,SVaka1~OInelna sloge o tOJl1e&.re:lJa.li uslauuvu faltlicki ~U1alrali z4L~pC)Tti...20 Osmanska muhlu nema nikakve ve'l.esa leldiuckim suslavom ikI..
30 I'l.raz "'Y' 'l.apravo nije oznacavaD lamo podloinike, nego Ive porezne ob,'etnike.
31 Podrijetlo rijeci i.,ollco uije jasno. (Moida. ipak. poljoce od rijeci speusa, spcnaa =lrMa\<. Prim. prev.)
-~
__o~
~
~
6;1@j
~,:..."
.(' ,1.~'I
,~b
f.~1~
~
~ti
.~
r.::@j~-1
7lI;.
1,:1......~'-"
f"l
r,i'-
\:,.....,I
L_
[-
rrI.I
nisu imali ~.~!!!!jekoj~ bi sal11i 0_~r~~!!:ili:..I$:\O_!m21!jjei!!dr.~Y.1.!iE.i..!!.o\'nicioni.~~tada JQŠ nisu lli mQ II ni h~j,:1ibnnuti,g .P21J~PJivredi. U tCttllt!.je bila prednest za.
jYc>dlož1l\te ler se (JahUh ~etovoi nisu ,?:ahtii.e.Dle..sl"-~dJlk1e.J..la.kn: morali sn~;jmo sedam dana godišnje utrošiti na prebacivanje žetve uspahijin amba.r, odnosnoIla gradevinske radove na njegovu delilu. Uz te sc, svakako, tlaka mogla otkupitinQvcem. Inace su seljl\ci snQsili sve hQškove proizvodnje, jer vla.~llicima nauarbinaIlije bilo stalo do investiranja uzemljoradnju. .
Prema poreznim obveznicima fisk je, medu ostalim, imae pravo edredivati!~lobei najrazlicitije pristejbe, poimence takse za nasljc(1ei ženidbu. Drž;tv!)oji~':...2!?gnjni,nadalje~, pri'pa.d~!~ tZY.cg!~~~il)a lc.i~.v~).J~'!I.I~!m!!-!!~,~!!!P!?'Q~lIi_k~"\i,.Jazbina 7~'\.lIžb:anje Zel)11,i.iš,t~.!!.:!.pr:!dru~.iE..drž,,!lIih ~k>,!!~I)~,j(>:..'jcondj~fb~~ !I~~O"l()J;I!.1'l'i\hii~._l}tieriv~!lje iZ,~am~l!ill.l,P2rcz,,"(IIv!!.ri~)JkojLsjl :i.!:.pret~žl!Q PQ5.!!:mri~"ali radnom slnžbom ili 11odredenQj robi, ostalo je i pocetl\OlI1 16. st. ogmllic,~n(),'1;\1,!~jctlilll\(;II!.:..~lucaicv():.,--- -- - - ---
Zbo~_tIInicrcl~ nadasve strol!;O [egIJlir~n9 d!lillosti 1'29av,!!!!.i!.Lscljai!. je hi"=M'J.cn's,iran ~'Lob!'l.tivallje-1.tmilit;!k/)Ja l.u~!j~ hi!J1.prcp1.l$t~'.U1. On je. naill1l'.,asvim mogao racllnati s time da ce mu dio plodova njegova rada ostati na raspr!-lagi\nju Imda pr~da rlažhinc, Ile racunajuci ovdje strllktllfllo slaba podrucja, npr.I] Anadoliji. St0l!:a nije cudno što SII cak kršcausl<i kmetovi pod obvezom t.Jab: IllI('isl:ulIskim kraj.:villH\ opetovano bježali s podrucja vladavine svojih zelll:djsl,ih,;ospndara, koji Sll ih t.cško izrabljivali. i prelazili Osmalllija.llla.
SpomennLi pozit.ivlli a:<pckLiipai!.J.1!~liill na\'~~j I)!I-.Jlle..liziranje položaja.. osrnansk:O~~'ili!\-,t':'.:"\~J(>h!!g~Isl.k.5tlll?~'nLp'~Ij2.t!!j:!!,e':l~.c.J.OdUŠ~l..~i91.1 evroJ!;5llim
!)r~djelima O:<manslLOgaCarstv<l, p()sy~ ~Isr.orcdiv s QnilO drugjJu:~vropskihdr:~av:\.i,I(~I~~.:~in1.~na~lolij~i<:,.Q501,>itoIInlltr1l}I)j,avisoravan,lI tom (!Qgle.dll,.kako je vc(::.p.2IE.enu.~o,..I!ih.vrlozaos~!)ola:U skloplI t.radicionnlnog plodQreda, zemlja sc podi-.:dila na !.ri dijela: prcma potrebi, dio ili dva .lijela iscrpljcnog tla ost.avlj;\li sn ~e II'I\I.I;3.ru.Za oranje fit' IIpoLr('bljavao primitivni drveni p]II~Ja kao bralHLte~ki trnp:!r.Olldje ~e Ilije mo~la. pr..koraciti granica privrede na stupnjll golog opst.allka jer jepril1(,~ i~,tve SCO~kOIlIsl.anovništvu jedva dosLajao ,la sc bijedno pff:hranjujc pl)~t.o!)fcda podil\'anja i podmirivanja države. Kako se nisu mogle prQizvl'stizalihe, op-"!.:rbljel1ost je seljašt.va nakon loših žetvi bila bijedna. Pritisnuta lIuždom, pojedina.djacka gospodarstva težili! su autarldjij u Anadeliji se n takvim okohlOstima nije]"<.1~la\'azviti poljoprivredna robna proizvodnja. U skladu sa stanjcm poljoprivre(lc,;.ili Sll i p\'ch\'nna i st,1\lIuvanjcvrlo zaosl.ali. Ourod sdjaka sastojali 511sc prc!.ežno.,.J ll1anj'..-viš'~ rijetke i'orbe, bcz dovoljno ujelancevina: III~SOsn jeli samo kad ~\I'i:>li ]1 nn211i. S"I.i~dl!~"II lIi1s:'amh.. bile IIg\;tvllom polupodzt!lIlnC Iwlib,!.
r'I,lo~."i k"lihaša (brllJ!lil.:).kOJisu posjedovaliIItalljeod pola ubmdivc površine;".-1110:;,,'ItI/l-a. hin je t'pl<I'niI.l)Ldi od položaja seljaka s cijelim sdištcl1l. Njihova sni,,'dav;lI1ja. doduše, u skl;llln s timc. bila manja, ali je manji bio i dio žetve koji bi imP\'.'osta(l. ZI',)\'oljni sn bili seljaci na privat.nim ima.njima, na zemljištll zaklada i nl\,1r7.i\vnim dOIIlCnanHl.jer njihov status - suprntnu spljacima na. nadarbinant:1. - nijrbio ;:a.kollt>llIr~,:uliran. Na driavnim Sll se t!omenallla cak zapošljavali nrslubodniratni zarobljenici u svojstvlI napolicara (orlllkei kll/).
Non2:,(I~ktU(' ~to_cars':.:.'J,oddoba M!J.!..'nclaQ~y~j~ca. bilo .2~I~~na ~I;]sv~.!l2.].Lr~del~_ nl~lI.
I~Q~.'.:S' ~~1!1an:Jkolll"- Ca.!~t~ kaq.u.Qs..vudl!J!gij~~I..jsJ1111~1\- biJq.-'I()r-~~lIL N<'!samo sIlILan lIl~goi pripadnici gornjeg sloja pesjedovali 511robove,r0hinje; ctlnnhc kao vlw;ništvo. Najviše se robuva IIpotrcbljavale za vr~enje raznih';ll1il.i II k'lI:j i "rll.L~dj I.l\koil<:r,IIpr., kao \'l'slai:i na hrodovinm. U proi7.vodnjiSII
~j-1
.
II
,,1'*"t\tl"\\ . ~Ikr .11-\)~'-~ '1.'
'fQ~'"~t:
72
J
\,~i vt'1f:
~\\. 1.'1
I'"
se rijetko zapošljavali. Samo su se u poljoprivredi cešce upoLrebljavalirobovi, ili zaobradivanje polja (takoder umjesto stoke za vucu) ili za cuvanje stoke. Takozvanivojnicki robovi (kul), kojimasu pripadali i janicari. nisu, strogo uzevši. bili nikakvirobovi jer njihov odnos prema gospodaru, sultanu, nije pocivao na vlasnickom,nego na sIužbenickomodnosu. Bitna razlika izmedu obicnih rob.QX!\wi.J1~va.nihk.!I(!ll!St()j!!'htseu tomeš~()su ovi 08redn'iimalirj,\v~, Kul..~..u[T1J!..iDi-eliplatnLstall'1 Iranu !J!!.~o_s.u pril!l~1i~u. Osim toga, i njihove preostale dužnosti i pravabili su regulirani zakonom.
Stanovita sl,!protnost. pr1vreg.iživotn()g miI.!l!!1!!..m.I!-.nll~lybi1i sn.J!go,yi!la i
obrt. ~12.vllq,rn pgrllniceni na gr:!!-dov~. .U QdnO.SIl.SPTM.!!.p..2ljoprivrede !:'m,lovok
~kon0!'1skoznacenje b!Io podret!!~~a~~vi. ..l!_gra.<!?vim~je.za.~govinu JQ.brtsr~llišnLlIljesto biQ.!!1jesniba?ar. kOjij~ ~lijegao slrogom_.I?2!!:.U91.Tf.gqvSi1obrtnici bili su orp;<!..!IiE.r~liu~ehove (g~af), .~IS!a.L,llikoji!.Lj~!>.iIQ.JQ.l!t~~lir~ljekak'!.Q.c~L_c..ij~!li!,JlIj~.ra.lid. S!1:!!!isu.paJu:!L!lOvi l>odLije,g!1lisluibenolJ1 nlld~()ru tržllo!.inspektora (muhte~jp'),.Q!'.!;!!namj~!!9gakl!glill:. Upravo kontroliranju kvalitete uve-!ille valja zahvaliti šLo jI' odredena roba osmanskog obrta mogla prodrijeti cak na'?vropsko tržište.
:\1nogo su skromnije znacenje imale državn~ manufakture, koje su nužnimproizvodima opskrbljivale oružanu silu. Ti za svoje vrijeme u tehnickom smislu1,adovoljavajuci pogoni proizvodili su na temelju rada uz nadnicu, U l!l~lobrojnimrudnicima koji su radili na Oalkanu bili 5U za.~tupljcni i [\ržavni monopol i pri-val.no poduzetništvo. I rudari su bili nadnicari: primali SII nadnicu prema radnom\'rl'menll iIi prema ucinku.
Trgovina na velike udaljenosti od_vijala se kara",:ulam,~ PC!.d9br,o izg~adc.l}inJ,slrate§klm .državnim cestama iiI morem. Bnduci da je osmanska država, odnosnorisk bio z~ trgovinu s;m-;;-'pasivnozainteresiran kao ubirac carina, mednnarodna jepomorska trgovina bila potPUIIO \I rukama stranih, pogl1wit.o lalij:\JIskih brodovlas-nika.
U o:;manskom su~!.uštvu p~cetko.I? l~.l. pos~ojilla dva glavna sloja. VI~'?,iuEise sloi sas!:9i~.o -::.osim_sultan~ - od osoba (b~n!yg)..oshb..9dclu.h poreza,koj~s.1li;\državale skuP'.in,!:stanovnis~Y!LQbvezi!!!ogi;111.ad;tyanjg ,jpž.hinb_lLb'lj su ~~.§Ioi\!l>1aii\li qrža.vl!.!'\i v~r~ka birokracija, placena vojska, osob~ koje su izdri!kvale ~a-klade i.llil!La§v~Lv.1M_l!ifL!1ad~Qjna. .
Plemicki staleži aristokracija, kakvih je bilo u feudalnoj Evropi, u osman-~:koi..!!.rŽ~"vLvt~e ;~isui~stojali, !!.ap.Q.;~otkaloj!! ~i~fmle'~ 6~vaJac p-oti-;;;l!o-J>ri~,'..Lno vlas!li~tvo n~d Js.mljo'l1 (m!i1k) te ujednoelj!!,linirao starm}!1_a~olskuureudall!!!..1\ristokracii!C.i ovo ne samo zato što pripadnici vladaj nce kiMe nisu raspolagalistale~kim povlasticama nego prije svega zato što osrnanski prebendari, suprotnoevropskcj plemenitoj zemaljskoj gospodi, nisu posjedovali zemljište, vec su samoprivremeno dobivali prinos s njega na uživanje. Uz to, cinjenica što u osmanskomtimarskom sustavu nije bilo automatskog prava na nasljedstvo uvelike je pridonijela.,Iml{()je spomenuto, tome da se ovdje nisu mogli razviti lli plemstvo ni aristokracijakao \I evropskim zemljama. Pokretljivost medu slojevima vladajucih i potcinjenihbila. je, k lamu, mnogo veca. nego u feudalnoj Evropi. U Osmanskom Ca.rstvu,..R!.!:wdnici nižih..wieva -_priie svega na.temelju v()jnicke hra~C?!1tL-jm!!J.L\lli ..d9\m:_izglede Z!J.u!jpon,sg,ru.ge p~t~'!.an,e,p1.ipflcl.nici '!!!l_<!.al~~JI~!:JJ!rJ.m.ieri~eJ\iIg bizataji1i ili zloupotrij.e!>.ili.:Eoložaj, u sv~~o_su..~ol~ mogli bi!-i d~~~adirani. Skupina
1I
\,
73
"
vrlo, uglednih potomaka Proroka (seyuit, odnosno ,cri/U) teško Sj! može - iako seto povremeno cini - usporediti S'~vl'C!Pskimplcmstvomjer njezint pripadnici eestonisu pripadali vladajucoj 'klasi;'nego su'lIc'regf1ltira.li iz svih društvenih slojeva icesto su se bavili društveno nižim:zanimanjima..; .
Q§tlO"tlO o.bj.l~žje_'po~njene;' kl~ b,ila_je. obv~.a. ~ja_l?or.f?zaJ~os/lodaž~ina.:.. U te, tzv.yodanike_u stro.žem..smislu.(raya, !io~!~vno:~tador ubraJala su~e~~I~i, zatim - !akoder porezni ',obve~nici- obrtnici !.trg()vci, i to bez obzirana-yjeroispovij~t. 10bic~j~a s~ kao r~JJa~~~~lu samo nCf!I,:,sli'!,lanskipo:danici Porle u 16...st.j~ nije bio ustaljen,<!,.probio se istomJlla1snorn osmanskoQ1.ra~d<lb.ljuJ .
J svak!)dncvnije život muslimanskoga. dijela stanovništva uOsma.nsk6m Carstvupr<l~ecao s~vi!!l prema nor!J}ama š~rija~!!:,~l?ji ~~K!JliraQ.. ~jelu- l)ri.Y.ili~sferU;!!.ld.i.!iliJ!.šjobitcljsl~ijivot,. Prema. islamskom je pravu, doduše, muškarcima. bilodopušteno da istodobno budu oženjeni (najviše) cetirima ženama, no to se, Ipak,dogada.lo razmjerno rijetko. Uglavnom SU samo clanovi povlašteni~ slojeva imaliviše od jedne žene i povrh toga. stanoviti.broj robinja. kao suložnica. Medu pri-padnicima nižih slojeva poligamija se, po pra.vilu, provodila samo onda. kada u pr-vom braku nije bilo djece. U osmanskom su društvu žene bile potpuno podredencmuškarcima- mužu, ocu i bratu; muškarci su ih mogli'i tjelesno zlostavljati. One Sllmorale voditi kucni život posve izoliran od muškog društva. Zena se nije smjela -što je bilo uvjetovano obicajnim pravom - nijednom muškarcu pokazivati otkrivenalica. Naj važnija je zabava žena viših druStvenih slojeva bila promatranje šarolikihzbivanja na. ulicama iza prozorske rešetke, kroz koju se one s ulice nisu mogle ."idjeti.
Nemuslimanski je dio stanovništva ~ivio u razmjerno povoljnim ~rilikama, iakoje '!po:~<lOplacati .dodatne, ali ne pre~jereno t~ke P9tezc:. Podavaiije- gospodaruzemlje Za prepuštanje seljackog selišta bilo je, svakako, vecinom nešto više nego zamuslimanskeseljake. I:!'~mll..9dredl?al1)ašerijata,i islamska..llL<!I:ža."aima.la pra.vo_n,!~C)sebni osobni por~z (hara,l od nem':'.!Ilim!U1~kih.po<.L3.!!.ika.,!zv.Jticel1ik...a(zimmi),a. t~C!rcz u OsmanskQ!l1~ Carstvu.3...amijenjen ubir...anjeJ11glavarine (cizye) odrad!to ~posobnjh.lJ1uška.r::acanemuslima.n""-.BikLbi,ip.ak...p.Q8;rcšno..naJemc:liJl tl\.k.vih~nancijskih, odposno pore~ih osobig>sti ~klj\lcivatL9 diskriminacHLn~..mu9Iima'l:.skih P!?~anika u .O~malls.~9m Carstvu, i.akl;)su porcz.h~ras:, ()dnosno CiZY.L,!..kasn.oC).~~!!lansko~ rli.zdoblj,!Loni koJ~ Je p'!ID'-d.apdoživJjJi.vali.:kao~~is!rimin~iju. Z~pra~ojej)io posrijedi lIa.dQm~g~,~k..zavQjnu..:;luib.Y.,kgjaj~nA:..P!?4rui:.iq. i.!la'lliL~v~.i-:@!a §.amo muslimansk!tJ11uškar.se.Zatosu nemuslimani mogli voditi ,više ili manjenesmetan život, uz pretposta.vku da on ne proturjeci: islamskimnacclima.. OsnovI!.~~olera.1.!tne <?sf!.1!!!!!,keyillske-Pl?litike nij~ tvori~Lsam..Qisla!flSki. vjers~.i~k~~.Q.<!!ed~E!Ljeulogu_prj to,l11um'!!ai okolnost itgjc osmanska dti.aya. pi.L~_uwell~n~roi!vo4_l!i'! i pla.~~.!!.ieporeza kršC~skih 1 iidC!~h:.p'odal,l!ka.33 .!Ltoml1,in..-tegra~ija ~_o..~oo~vojc:!1J!1.~druc.ja, E.,()seb.i1oonib 8 kršcanskim ...!.t.!~!1~~"om,. n.ij~~!!..~j~l~_ dod~l!o otežava!.l. vjersko,!! netrJ.'leljiv.lJŠclJ~.!J.IIA!Q?tJ!~osIJetku,vlše_p~!l-ktic
.
nim.
. m.
ot
.
.
.
iv
.
im.
.ILI
.
)P!!k v.
.r.
.
.
ijedj pt:i!JI.
J.j~
.
t.j~ d~.k
.ES.
_
.
.ma.l!s.ka~r
. ž.av~ pf:k~~ir~lavjersku. trIW.i.ivo§t tUJU,m1e .kada.sU,"II.kr.š~anskQjExrl;)pUnQv~l~i..b.ih i;: knl.!!1.l17&,orJID.Rr.Q&,Ollilua.Razlicite kršcanl!kei židovskevjerske zajednice (nail/et) nisu bile
32 Skupin& Jeyyit pOljece od Prorokov& unuka Ha.saina, ,eri1 pak od Prorokov.. unuka 11..-sana, a obojica su sil10vi Prorokovc kceri FaLima i Prorokova braLiCAAlijA.
33 Cak se istupalo protiv prelatenja na i_Iam ako bi ono pOLjecalo1&1I\0od go.poda.n;k.ih n'O-liv..; U'p. Franz Babinger. GrossheJTliche SdluLzvcrschriCLCegan l1uLzniesaUchenGlaubeuswedlSeI,u: Der Orient in der F'orschwlC (Fest_clllifL OHo Spics), WIesbaden, 1967. SLr. 1.8.
74
eoi
autonomne samo u pitanjima vjerovanja i obreda,. nego im se, uz uvjet da nisuupleleni i muslimani, priznavalo i pravo 8udbenosli nad vlastitim suvjernicima.
_OIUnlID!lkoC!\~tvQ bi1o.R.pocetkom JL!lL. .n~umniiYQ.je9mLQcl .n.ajboJj~o..rga1}~im,illL.ci~a..YDibtvorevin.tI" 1IJ9i.1la.cakpriv_~~roeDQ D~ajboljeor.gan,~i.ralla...!!.m~tskiJl!. !'~mjerima.._V_ toj su _dr~vnoj tvcire~Jni _\.!lli:~vat vojna org!tl!!~'!..cija,~eh.QYiili nemuslimanske. vjerske zajedgice pbuhvatili sve ,stanovništvo, gomje idonje_sloje.Ye. Ne samo što je carstvo Qsmanlija bilo gQtovo savršena država redanego se na. tu dtžavnu tvorbu može potpuno primijeniti oznaka oblikovano društvo.Cini se da u tom oblikovanom društvu nije bilo mjesta ni za. koga tlm bi ostao postrani.
Osvrcuci se na. dosadašnje izlaganje, pisac smatra da. je lemelj osmanskogadrušlva. bio fcuda/i:am.3' Pri tome pod pojmom feudalizma ne treba razumijevatisamo feudalnu "anarhiju", koja je samo jedna varijanta. feudalizma. Visok slu-panj centralizacije i feudalizam ne iskljucuju se uzajamno. Ono što je zajeunickoev.!..oQ~koj, q,s!!'1':pskoj~rsti fellda.lizma sasl~ji s~ u t~me što su feudalna _gospodai ovdje..l_5mdje ..raspolagala _<!jj~.I~.!!!-pri!!..~a..!~~I!!Ij~la: orn su obradi!.l!clma tlaprepuštali dio zemlje i od njih zauzvrat'zahtijevalrdio prinosa; lzv. feudalnu rentu.
. Odgovara'r. sena pitanje PoJa.vljuje li se u jednom društvu"fenomeli feudalizma. iline pojavljuje, odlucujuci je kr~terij praksa/euda/lae rente.
U glavnoj osinanskoj proizvodnoj grani poljoprivredi nisu imali bitno znacenjeni robovski ni placeni rad. Feudalnaje renla, dakle, i kvantitativno imala središnjuulogu za funkcioniranje drušlvene konstrukcije.
Po sebi se razumije da je izmedu evropske i osmanske vrsle feudalizma bilo ikrupnih razlika. No' te razlike ipak ne pogadaju bit feudalizma, nego samo sadržeJodatne specificne elemente. Suprotno svojim evropskim sudruzima, ~~lTIanskafeu-dalna gospoda nisu imala staleških privilegija. Seljaci nisu bili njihovo vlasništvoniti su od njih osobno pravno zavisili. Isto tako, osmanska feudalna gospoda nisuimala sudbene vlasti, jer su pravo sudovanja imali iskljucivo kadije. 1li!!1a...i.!".a.~~mjerno najvažnija razlika. spram evropskog feudalizma sastojala !le, medutim, utOmeštoosmans1'ii'feuilalci nisu svoje posjede stjecali kao nasljedna lena, nego kaonadarbine (prehende) podložne opozivu. Stoga se cini ispravnim oznaciti drugu fazuosmanskoga feudalizma, dijeleci je od evropskoga lenskog feudalizma, kao nadaT-bin.ski feuda/izam (ili prebendalnl Jeuda/izam).
JJa
:1
\J
t
3i U pogledu to!?;atreba li o driavi Osmaulija uopce govoriLi kao o j...d411..j državi, mišljenjase istraživaca veoma razlikuju. U vezi s tinl spomenimo ovdje nekoliko vaiuijih stajališta: BistraA. Cvetkova, Sur certaines reformes du regime Conder du te\Dps de MeIunellI., u: Journal oCtheEcouonUc and Sodal History oC the Orient, sv. IV, 1963, str. 104-\20; Cl. Caheu, Au seuil dela troisleme annee: ReJJexionssur l'usage du mot Ceodalite, isto, ov. Ul, 1960, otr. 2-lOj NicoarXBeldiceanu, Recherche.s ~ la reConn.. (onde d.. Mehmed II., u Acta Historica - Sodetas Aca.-<iemia Dacoromana, MundIen, sv. IV, 1965, &tr. 27-39; Hakk. I{e.skin, Die Turkei, Berliu, bezdalurua, Itl'. 11. i dalje, 'I u novije vrijeme: J. Matuz, The Nature and Stages aC Otl.uman reu-dali."" u: A.i..n and ACrican Studies, Journal of the Israel Oriental Society, br. 16, 1&82. .tr.281-292. '
-~
_. -I
I
t,f;,i"...
~~~~
.~1,-ii...
r~!:..
~.~[:
.
~,~
~~~-'"~-...
f,'"'.~
~.;~fh~
~
'~.J'~'
,7
75fFwl~
,.
rLr-
L_
i-
L
L
r.!
'VII. OSl\IANSKO CARSTVO SVJETSKA SILA
" :~.!~J\;:;OLE.YlvIANA VELICANSTVENOG
:-,a5i.ileymallo!n Vdicanstvenin),,:,D-~~Q:.l~G) krajeltJ,lujna W,!O,1!:1vl:d dolazi".d Um koji seJ~o praviiu ~ bl1-'is.!"t§virn_s.PE!vO.!!L::.~!!!!ill.a..oil3.m,~tr:),t ~e s~ najv,.\"\i-!lii,i!Il ()s)nanskim vI1l5lar().!.1!:Stoga sc cini primjerenim nešto se iscrpnije po:mbavif.iI1Csamo razdobljp.m njegove vladavine nego i njegovom osobom. Siileyman I. kako
,n oznacava moderna historiografija2, rilikom stu ~ na pJijestoljejmj!() je 26 go-..111:\,Vec je kao princ bio primjereno pnprem Jeu za es u u-ž'ifOšt""gultalla~
',;vOJlh Eii2~aca,_vec Imo' mlaClie po~taoj~iI.1je~nik saiidžall~,~ 2i.!.!.i.~!!}e via.:.
.~n~v9~djc~~P~yezitnJJ, ftobio je Sandž,al.Kaffa.3;. I<;!J.:q'~ p}::ile8~())~t)z'l.t!,ogip~e~if, ;:>JI~~n.l<;Jmmlo nal.!.lJesmstvoMa~I!..ezIJeJ.~..11~ Mar!]sa ')0l.!tJe Z~~,~7i~O
-qQ. ocevc S~i1ID'2!!!()5y"O~ e1t,~Q~.1Y.!!2!!U \!..~utal!l~oJ!!o-m;-Sulcyml).n Je I)I(~vchltodušan, obazriv i uglavn~m praveda.n, što mu, svakako, nije smetn.lo da bez-.2b1:k.~om silom provodi one aržavne).11terese kole jP,J~~O§U!tj!11 i halif. ti~'i)-o~~~!jmb~ ZJili;,9I1ic~,!!Fill&lcih muslima~aL §.~!!510 va~nir!}a,qd!l0~1.10 I\užnim<,t. -
Mladi je Siileyman preuzeo vlast s mnogo manje trvenja nego njegovi prethod-nici jer više nije imao brace koju bi morao ukloniti. No ni njegovo preuzimanje"':Mti nije proteklo bet ikakvih teškoca. Naime, prijetila ie opasnost da iZ!!2.~.Qkp:\(!ne.S~i1.~L1~
.
j.
a 'e
.
,
.
~.
k ne
..davTte:.
o b.
ilau~..
~c..
e.
na'.Cp.
, s:!~.a!!.
..
~~Ga.}s~vol2.!Uo!.!l
._!I!!
'~sy'elntegr~ran~. !3..egle.Leg tsg_YIJaJ~la, -..anb~!.(\.1.j:;:i~.:~t!-;-prvob.1tnoutJ!:-;',ini mamelucki emir, koji je pravodobno P!i,ZI1~oSel!.!!I.aI.Jj!, vl.ad!\~a te inI! je
[TiTOj)cvJereiio na.mjesnickomjeslo, progl~io sena vij!!,sto S.~1im()voj.sI1!Ltisuve-rcniiil \'1adarorn i smjerao snovl\ \ispostavili.J.1~1c!4~l1iu_mJlmel\lcI<Y driav.u .po.d~~i3JffivQ'i@:vorii:~,.~~nai.1skr'n ~upama niie biI9_.tciIcQ)!!.v.cliiih~lill!.QnijlLOs.::il11\115lcognCarstva u Siriji; Canberdi Gazali je neposluh ['latioživ()t,o.!Il.:;:ultanS\Jlt');lllau ilije osobno suu elova~ u "smmv:iiifu: ~lriJ~l~r.ic\)io l1.src~prjprJ:m;u;<J.r:\~.:; . vro!Jom 'ao pravcem udara, -.--.
Zl\ ~;lll~;nove vladavJl\elznova sc volja za eks(Jauzijol1l usmjerila osobito""Aiv nevj~rJlih "I;aura". Osmnnsl:om je prodoru, prije svega, pogodovalo lo štn
I 1:log,,,,je u ovom pog!lwlj\l djelomicno potjece iz pišceva clanka pod naslovom: "SilIeyml\lI..\... PJ'iichtige (Soliman)", objavljenogn u enciklopediji Die Gro.sen der Weltge.chichle, .v. IV.Ziirich. 197:.1..t.r, 961-977. Ondje.e nalltze brojne \lpnte na literaturu o SiileYlllanovoj osohi ipo...ijcsnoj uJozi
~ f\'1odern:\&:\hisloriogrNijn O'l.nACujeprvim tO~AimenA. Prije 8CobicA\'310gQvoritio njenm;'n() SiilC}'I11IUIUII, jer se \I redove osmallsldh sultaua ubrl\jlOOi princ SilIeyman. jed"u od ,ino\'"B~)'czj~a J. Princ SUleyman bio je jedan od pretr.ndenata u vrijeme desetogodišnjeg intctl'egnuma!>o.lije .lIIrti Bayezila J. godine 1403.
~ Na jll:1,no.inbnli I<rim",
lG
l;
. ~~\.~V .''t'J1\,(.1, L
,', ~ \IV:.,.;
8Jl\\ ";,IS6r.~\()I~'~
l;
Iv ,
\1).1.
I\()\I~
,;,\rf'
su vodece evropske :>.em!j?,novonastnl~ habsburška svjetska _s.ilaJ ~.~uska, bil~ _. ~~medusobno zavadene.te msu mogle obhkovatlfeUiiiStvenu frontu protiv osmanskog eiE4jtt /.'I"'j i:fosvajaca. Protestants.!s.!..i~ ref~'!l!!:ij!,.u. EV!Q2i.Y!lDiehu osmansk.s ekspanziieP!i-dQnij~!~ u.t9Iik!>..!~~illcO;su~.!~}rl1pek.oJe!l1!JJabsburgc;>,y,citna.hitM .t~ebale_tU>orp'.iprotiv Osmanlija morale upotrijebiti protiv..p.rotestanata. S druge strane, valjai:išivrarusa-proleSl&zlti:'nliiu.suradivalis' Osmanlijama. Doduše, bilo je glasovakoji su izražavali mišljenje.da je osmanski osvajacki pohod posebna Božja milostu korist širenja. protestantizma. . Medutim, niemacki su pro~estanti principiieln!?:un!\toc~uprotnos~i U ~~~oisp.c>v!)~i:- p~r~av~1i Hab~b,!rgov~e~.<!!L2kr.IID~od Osr~.!in~ma~.a. ih .Je ~u}tan {I_,?~!V~.!H".~()!.bl!.pr.otiv.~~ls.!\t().lišk.~I1. U tomeza Osman lije nije bila važna samo komponenta politike moci, nego i vjerski razlozi:sa stajališta islama -nasuprot i u toj tocki negat.ivnonnstrojenom protestantizmu- katolici su upravo zbog svog kulta svetaca bili idolopoklonici. !WQrm<\cija,.Jlsvakom slucaj!!, svoje širenje p~.prilicno nr.izravnozahvaljuje upravo QS.~l1anlijama,kojis!.! <?br~TI!b~numoc Ilabsburgovac~ržali pQ.(ill1jeod §f~<!nje Evrope.
Dru~ ok~lnos,~ kojaje omogucila oSI!1anskip.rodor \I srce Evrope iest ~!I}icni<;a&.toje otada ekspanzivno-po1iticka racunica ~?e.Jima1. 11pogledLl..Azije bila pod-n:rirena!~ sl!.3!!atni izvori bog~tstv~ nov90~v.!>j'=.!!i.!lz~IEalia,~lrij~i. Egipta, omo~,gucili novi osmanski ratni pol!odJl j1,!goistocnoj Evropi.
Tad~,!ji su se osmanski,ekspanz!vninapoE~ollkretizir~li na tri glayue.fronte: 'I.
~ra sjeverozapadu države, najprije protiv Ug!:\rske, a pQtom proth' Habsburga- ~ ? .J"tl.,-74.~~.a u .~ust
.!ij
.i;~.
. .u.Sre?~ze
...
mlju. ."~ajp.rije
.pro
.
tiv O
.to!{.~ Rhodosa, il zatim ~rotiv
J
./ 7"
Mle~ke. l1~u!lhke..>..!.l. Izn!>vurotly.Safavl.d,a.JLPe.r.z.!.lt, Ipak, osmn.nsko drzavnovodstvo izbjegavalo je rodenje rab. na više fronta kako hi uzmoglo usredotocitinuinu mlarnu moc oružane sile na pojedinacnom ratištu. Ratne sukobe koji su seviše godina otezali bez.opipljiva uspjeha završavali SIImirovIlim lIgovorima knko biomogucili koncentraciju snaga nl\ jednoj fronti.
er.ri je prodor poduzet na sjeverozapadnoj fwuti i. 15.2.1..g. usmjeren pro-otiy tada ugarskeJyrdav~ Beograda, kojaje. zatvaral.1l Pl!t prema Ug.;!.rskoj i daljel~.!i~!!CU._Što nije pošlo za rukom S!!.!.!!ymanovupr.adj.!1.du,osvajacu Carigr~daMehl~etu Il..1!~pkI.o je...!'1ladom Siileymnnll, naim~... osvajanje važne tyr9~yezbog'~u §e ~esJovodi\e. borbe. Svakako, Il 15. st. prilike Sll bile drugacije. ZemljaMehmeta Osvajaca, iako vec znatna regionalna. država, još nije posjedovala snagusvjetskI: sile kao u Siileymanovo doba. A na protivnickoj stmni sada više nije staja.lasrednjovjekovna ugarska velika sila. U toj je zemlji jaka centralna vlast, djelo kraljaMatijaSa, poslije njegove smrti (1490) IIbrzo ustllknula. pred feudalnom anarhijomharuna. Povrh svega toga, 1514. pobunili su se teško ugnjetavani ma(1arski selja-ci pod vodstvom sitnog plemica Gyorgya D6zse. Nakon poraza njihova ustanka,seljaci su vezani za zemlju, stavljeni u potpunu zavisnost i razoružani. Sada, narav-no, obespravljeni i osiromaSeni ugarski seljaci više nisu osjecali potrebe da branezemlju svojih ugnjetac&. Nakon~s!&a!l.i.!~e~r_~~ae.rgQ..or.!lij~.I1~tavlje.n dalje_~.ligJwiliy zbog 8~omenutih nacela osl!l.l!n!!.~ogaratQY.!!.IJ.i.!!.
Sliedece g,odin~(1522) došao je na red Rhodo!!...Q..!Q~jt;jltio za:!,I?;~ivec Sp'limJ.
ili.i~!!,k~ priprema umro. Ta.j otok, koji sy nj,cgovig?~R'?1ariivanovc.ii~gr?:dilikao isturem bastion kršcanske Evrope, bio je Osmanlijama tr!1.puoku; k tomu ie~do.~ m~gao bloKirati"vezu morem izmedu prijes~olni~.eCarigr~daLI1<lY.,oslli-<l.I!Qg~!E.ta~._~ak~mt~~e o.r.sadei~novci~a nije preo~t_alog{ug9.Aoli.dJLO.tQlcptedaju05m8.lIsklmoružamm snagama, uz za.Jamcenoslo~odllo povlacen~na Maltu_.Timeje osi~urana OS~MsKatll;jemoiiija ~~~tocriomSredozen~
J..6~/'/~ (;t1~tCCl
f"{{(CjIv .." /14
'f
Ir.
~(fZ+cf NZl..c ~~l' {; .fZt
I,{-~f~?-i~' ~.,;-Izr.ucoI '.IfJ(7f</tltftuv../' t/.<ift(C4.
"f. bcltl
;.r.tt
77
'.
~ 'd.-. fC. 'i,'n'/..:/tiff.
'2.1.; J(lG
.~
.~~
~ l,,-ti"
~. ~V I~~'
~~(\'\'{\ !}~\ . if' t
i
,~'Vtv .
-L
V~/
Poslije tog uspjeba oružje je mirovaJopune.cetiri.godine, barem prema vani,jer je u to vrijeme vojna snaga osmanske driav<d)iIa'opet p'o~feb!1I1.J~sp~cavanjepoj!1vaunut~~.nje. dezi~teg~~ije.",.~~ .1524. ()!p~~ništ.Y~~J~.f!'y.et!~!~ip~t~P~Pll,.t 5.1fIJe, JOŠ D1Je b.lo.posve' JntegriraD;~' U taJ separat!S~!.~J~i:P.Q'iUšaJ...!11S}l.svak~k9.J)iIi umiiešani samo'Mamelucine~ i AhJl1~t-paš~ biyji: il nn~..~ tJv.Mll"'pvik.gOQiI!U>9$tok~upj.Q.na vlas~i' iile man 'e!,lmirovio Piri Mehmet-.pašu..y~H.k-9ltyezirasvog~~JJljegovQ: mj~to p9.rierip. ._' uil1~t. v~~!.Qgvezira,
Ibrahimu. svome I,>\iskomprijatelju iz mJadosti~2H931!),~hm~t-e...aša.~oji jetakoder racunao s tom visokomfunkcijom,bioje b!!glerbegpreD1J~tenu Egipat,'f'ek"jto ieta.i auboko"'p'ovriiejfeni'~vjekstiglWii'Raifo, ?9iID1raoj~podršk~'~ij.e!:\.Mame!uka i proglasio se suverenim'suJtanom Egipt'a..No osmanskaje armija, po.dz~PQvjedniš!..vom novog velil(Qg vezirI!.Jbra..hima. uspjela_z!logospodari~i si.~!cIacijo~ uEgiptu... .
{
'
.
Istom po
.
slije sm
o .
iriv
.
anja II.rapski
.
h posjeda moglo se snova pomiš!j'ati n.
a
.
tra
..
J
..
.
.
n
.
ijinapad na protivnika na sjeverozapadu države. Nakon bitke \traj Mohaca (Moh~S;)29~ . za 26. Ygars~a je nestala s politicke nice kao nezavisl1l~državna.tvorevina,Eto c~..e.Ot~J.!..1s_oJ!?,.clma. sim unutrašnjih teškoca te zem Je,~opasti, . . ' .. la zastar'ela ugarska 'vojna organizacija, a prije svega to štougarski kra.1j Ludovik II. nije USpiO o Itl vanJs u..pomo~. Njegov šurjak carKarlo V. bio je zapleten u sukob s Ligom odCogn4c4', 'Protuhabsburškom koalici-
J
jom. Posli' e moha.fke bitke U arska.' e odi' er ena nadvo' e. Jl..I:)u!!>;>ce~ za[lad.?~di.o...Q!'.i'pad~tl.ratu cara Karla V. kral' u Ferdina.ndu Habsburš a .stocnLcho
I_ugars om ma.lrnatu Ivanu,Zap0w.JZap.o.Y!L II.o, ~_~van.S.zal.!?lyai),~~k9~;r i~a-
, [email protected]..,ga .!!g,arskog krall.3:,_ko~"Je priznao osmansko vr~QXIJ.jt!lV8:Time Je bilo\ osigur~no da. se ubuduce ugars a nizina može iskoristiti kao istureno podrucje zapohode protiv Habsburgovaca; tako' gledano , tada nije bilo nužno izravno pripajaLizemlju Osmanskome CarstvlI.5
Istom I5~_9.,go Osman lije su se osjecale dovoUllo jakima da poduzmu velikip'oho~iileymal\ Velicanstveni cijelog je života sanjao o osvojenju togag~a, ~.9ji ce z~.!Ij ubu~uce biti '"'Zfa:ina labuka" ,-a.uz to je na takav votl~va~Tzazl-v~Ja.J!af!1'!c cinj~nica .~to je Ka!l!:LY".vec ~Qdina.!!111:ratoY!1o s. [raJ1E\l!IftQ,!!. te IJjk~~o
nije mogao pomoci svome bratu Ferdinandu. Utokq pohoda.lIabsburgovcima.je()d.~er-au.:rrmQlidašnja prijestolni~a Ogarske,'i p~eilan'v~alDom kr!1lju Ivanu.~~p.olii..ko.iiie. u.Budimu stupio na.tradicionalno_ugarsko prijestolje. No opsadi Beca,zb.o&:Y!lR.isŠnoltotpora. Habsburgovaca, qijebio dosuden :uspjeh, što je okolnos!~~, n~a_s..!!mll.i.eLy_alj~pr!p.~~~Lopcepgviiesl1~,dQ!11!šaj.
Otada je u pogledu ravnoteŽesnag!J.- ni 'Habsburgovci nisu bili dovoljno jakida ovladaju cijelom Ugarskom - u ob~irdolazilo diplcimatsko rješenje. Doduše,pregovori su izmedu Habsburgovaca i osmanske p.orte propali, no oni su zahtijevalinajozbiljniji pristup, što ce se ticati buduceg odnosa evropskih.sila spram osma.nskedržave. Naime, u toku pregovora.,koje je s9smanske strane vodio veliki vezirIbrahim, morali su Habsburgovcispoznati da se ne 8uceJja.vajus gomilom barba.ra,nego s posve ravnopravnom silom.
· Sav~ zakljucen 22. svibnja 1526. izmedu pape, Francuske, Venecije, Firenze i Milana.· O tome vidjeti J. Maluz, Der Venicbl SUleyman. du Prichli, ..ur die Annui"" Ungam.,
u: U..gamjahrbud.. br, 6, 1914-1976, .~r. 38-41.
_. 6 Mad, Butlo, tur. Butlun, danas dio B..tlimpd~e. Ila zapadnoj obali Dunava.1 . .:78,? ;
- -.-
I,
ibrahimd()_do.D1..9r~, <Jq!!!.<>je na QSrnanskL ~;tv9r P!ltem danita \I kryi. Kao
~1~YD1anov lavni komor!1ik hllS .oda 6al) brz~oJ~s~eka.2.!1je~~op()yjcrtni2,S.og po ožaja 8itnog~._dvorJ~mna Olt s~.. usp~_ dO.J\_ajv.š.\ga. dQ5toJl!D.st:v.a.u -drža.yi
l?2sl1j~.s..tilta.~a.Dodu~e. on za tu visoku funkciju nije imao dovoljno iskustva,no izvanredna' sposobnost ipak mu je pomogla premostiti taj nedostatak. Naime,on nije ~i~ s~mo-Cas~oljubiv~.ego i intel~gentan i svest.!ano Qbr.azo"an,tecno jegovori!?viŠ(!jl!zika,II.M~ i glazb~no.!ladart;:n..Odlic.noje vladao diplomatsko!}.1~tin.o!J1 i bio do detalja upu~!!n.u odnose me~u evropskim državama. Najzac!je uspio postici da elegantno i djelotvorno odreduje prakticnu politiku velike sileOsmanskoga Carstva. Tada je bio oblikovan i vanjski oblik u kojemu se pol:azivalaosmanska moc, i to svjesno: pri primanju stranih diplomata. - ne samo austrijskih- sultan bi dao prikazati svu raskoš, koja.ce uskoro postati legendarna. Pri tomcnije toliku ulogu imala sultanova osobna.sklonost raskoši nego mnogo više želja dastranom svijetu pokažc svoju moc i moc svoje države. fu.ru..c.!Y<J!:!Li-,~~ab_r.!ln.Qjodjeci sultal1a i njegovih dvorjana treba pri(>isaticinjenicu šlo jc 01\ u evrollsk1lli~t9riografijii"'ušao kao..:Ye!i.~nstve~i'~.
i
..
.
N
.
lI:.k
..
_.
o
.
n
..
.
.
prop as
.
ti .p.
.
.r.egov
o
oraizm
..
.
ed
.
u.. Beca
.
i Isl
..
a
.
I
.
.l
.
_
.
b.\!I
..
a,..
..
k
..
.O
...
J
...
.i.
..
SII za
.
p.
oc
.
eli
.
.
kra.
.
.J
.
.
.
em
1529, .g., i:;'!()va je 153~.__!>živiorat protiv Austri' e. On je 2smanlijapa d~!1icJ.n~zp~\\ta.n !1spjeh: sam0!iU vr avu Ise mad. Kosze~); u zapadnQj UgaQ]w.i.
~Qili!lli.Lda. se preda,.. .!lskoro p.~tom za.~lj!c'cenoje j.oš je~I~!i!!}l!j~~pf! cem~. s!l se Habsburgovci !J1orah obvezatI na placatJje_go~išnJ..eg.da.nlta,O o~ek.a.oprotuuslugu_da godine koje slijede y~ogl!!!..prQvesti u miru,
. To je priD1irje postalo prijeko potrebno i osptanskoj državi. jer su se na drugimfronta.ma zbivale pogibelj ne stvari. I,lsreAQ;.cmnQn1je PfQStO!.yKarlo_VI.uznemiren
rQt~njem ivan':1v~ otoka.' R.llQd9sa...!lJ!.1~!!'Lr~.m.~u U:lliUm~cltOgpo-,!!J0rca Andreu Doriu, s velikim mornar!cklm o~'p'.!?!.i.aj~_usp.i..<>.iz~ti osva.-
anja mi (ie(oponezu {1532. Kako bi mu.6io pružendjelotvora.n otpor, Porta ~eu u uce vrstozadužI I vodl~ gusara Hayredd~.lgos~!.I. Tak.oje oJ! pljackašakOJIJe Evropljiinimaucinio zapa.dno SredozemlJe nesIgurnim postao beglerbeg Al~irailslodobno admira1 osmanske flot~, sa sjealštemli Carskom dI-vanu. Vojl!a. i~n~n~iilJ.ka p~d'r~~a, il pciptil\Cno i moralno okrilje Porte, oJP.?gucjHs!U1_QJ!op~cenomadmiralu da sYQju flotu, koja se ~otada. '8astoj~ Samo oal1}alih})iratskih brodova, pretvori u 'ubojitu ratnu mornaricu s vecim jedinicama,. OsimDii.što~a talijanskih obala,flota Hayreddina Bar~\\rosse uspjela je zadobiti 1Y..I1W,
Q~j~ i!lapadno.Srcdozemlje uvelike dospjelopQd os.!J1ansku kontrol\I..l1)~, bijebHomogucedržati Thnisjer je KarloV, pribo' ..' . . razlogom, da. ce iti:?'MiYIJ1).o Isnu. IZ re ozem -a :- , enin:r rotuu(farom ižnova-z!'\uz~ograd.
Sac!..a,:s~ i Ptl I e na Isto~noj granici Osmans 'og Ca.rsl~~ 'p.Qcele izazIva. luzne-
miren$J~t~~lc@_.I~2_6.-::godil!e rl1tas Ugarsk~m- u Anadoliji susej;noya ras-J.>lamsal!:.!l.1zneJ!un.e~iitllkill"her~tj~~Heterodoksno se mišljenje infiltriralo ca!(i medu ortodoksne tcologe i proširilo se sve do prijeslolnice Istanbula. Pripadnikuleme Kablz Mol\ajavnoje 1527.g. izjaviou Istanbulu daje Isus mjeroda.vniprorokumjesto Muhammeda. Njegovisu izvodiostavili lakav dojam na stanovništvo Istan-bula.da su izbili nemiri, a.u prijestolnici sc pocela..prinijecivatiopca.politicka uzne-mirenost. Buduci da se to zbivalo u vrijeme kada.su šiitske smutnje i u Ana.dolijizadobile opasne razmjere, osmanskoje državno vodstvo u naziranjima Kablza.Mollemoralo vidjeti veliku javnu pogibelj. Teologje pred Carskim divanom osuden nn.smrt i pogubljen. No tinte nisu bili zaustavljeni šiilski nemiri u Maloj Aziji. ~se 1532. p~~r~tina Bitlis {is.!oc!,o od jez..!:!.aVal},~)pr~~ljucHa.§afavidima II Per~ili,
~I~j je hegemoniji u istoc.noanadolsk?,mero~t.oruza-erijetilao(>asnost._Toje79
""'o' ,
._o, ~~
f~L
~
~~-
..
~:,1t:
\
f
f.,~
.'~~'::t~..;
:t:i
~.t
t~\~" .:.
fE~R.+
Llni,
!je 1latI!J,
If2.L!t-'a,jeLt.:IaJ.dU
ijis)la.titoir:i-
!M-IO-!-lo:aLi
ki;a1-:0
Le-
,i!
ej,"li'.e'.r
\,
-.-
~
..
~i
,
L
[r!.
hio pOVQdl~o\'~g osrnanskog pohod~.pr~~.ivjafav~a.U~3.1). p~.d 7.3P.2.vjedniiit\'ol1l~_u.~ y~!a Ibrah.il!tl!š-e, L~r.!'.h.il!L.u 9vojsLv~'t.r.hovnoj; zapovjednika (sefasker)'illtanrednim ctvl~~eJljima. ~I!io ie~dQd.uše...Z1\posicsti safo.vids\cu.prijesLoI.uic.u'~',~bri7!, Perzijski šah Tahmasp I, koji je vladao nakon smrti svog oca Ismaila I, sli-.:~dl!ci 1I1udru strategiju, nije se upuštao u otvorenu bit.ku s nadmocnim protivnikom.
i.J!'ugtLO.5J!1(\\lsltt\ vojs.ka. P9dJ.~Qn~t!..~Jll ~~mQg sullaIJt\,i.stodohl!o ~.S~lraY.idim~od uzell\..JD"\$1!~;}gg9,~OI,l}.
U to je vrijeme sklopljen prvi Uj;ovoro prijateljst.vu izmedu Osml\nlija i fran-~":'kog kralja. Francusku je na taj korak navela konstelacija odnosa politickei'!<),:iu Evropi. U sukobu s lIabsburškom Monarhijom, koja je postala svjetskom"ilom, i7.~ubila.ip.francuska svoje talijanske posjede (1525),a uz to su je lIabshur-...o\,,:i ukliještili. ~~~~~~::2~~!!s~ir.!!_I!g~v?r?.!!' ~.I~!~plj~l}i.m 15,~~ g'L_u,l!~h\l!~1 '"" . ';1(lal;n iolU t(~nli!10IogiJQ.rILQ.\IrQJ2§.k!l"'hlstQIU$.k!tlil~mt\lr~ Jl.<)'~y.~t!il1)J;,gJllitl!a.:ija' I1nhd!!..!!!.!!f),n3!;la51\ se oba protivnika Habsburgovaca, u svom aktualnom tradi--;.",kom_sklopu -,'rTo..razllg~, zdl:iiž-~n~u prih(e..)js"~on~s1\v~u,j};oJe 1;ljer9<i~Vl}o"d"'~l.tivaL.iVC?&..,?biju siLa Lu ~1.i!2ec-inL~tolkcim!!:: llililliu!.!tj:ij9n s franCll~kp!1I'l"'.Jinitivn,o je provedeno priznanje Osmanskoga Carstva kaoevropske sile.
:\Iedutim, kapitulacija s Francuskom ima i zbog drugog razloga veliko znacenje,:a osmansku povijest. Naime. upravo je ta kapitulacija- madajuje isposlovllo samo'!('Iiki vezir, a sultan je nije ratificirao - postala ne salTlopoliticki djelotvorna negoje
"b\lduee sluiila kao predložak za slicne kapitulacije s drugim evropskim zemljama,i0duf.e.,::\ko je yp.cspomenuto, osmanski su sultaui i prije poJedinim skupinama
:~.r~ltac:\ koji su živjeli u osmanskoj državi dodjeljivali povlastice. npr. llayezit I. ili: :dnl1et II. No privilegije koje je osmanska strana odobrila gradanima talijauskih!.rr;ovackih republika. ipak nikada nisu predstavljali tako opsežan ugovorni instru.rn('nt. poput kapitulacije s Francuskom iz godine 1536. Ti rani ugovori takol1er nisu';n",]i tako veliki dotllašaj jer su uredivali samo unutrašnje stvari omnanske drf.3vI.," 11':'\1bili medudriavni sPQrazumi.
Zbo~ središnje uloge kapitulacije 5 francuskol\l za buduce oblikovauje V"23, hi 11anskog? Carstva s evropsldm silama valjllukratko sldcirati glavue odredbe.
r\I'l.<1~1OSlnanskim Carstvom i francuskom dogo,'orena je_;!.J.Qbodnaplovidha.u:.I,)i!o,dl\lI .hrgovina p,odi\l\ika abj!) clržaye,pr.i.. C!:!I.\1~1hi oni u ~inl l.\rii\vall1a imaliHhc'i\~.i<?.am.2o!!pli.k.Q..dažbinaJ_gliko i vlas~jt,i.grll~t1!I!L
cr,~n.0Jsl;i s.t.1konzulitlobili !leogrM~e.I\Q.pravo sudenj.\ fraIlc\ls.kinl.p_odal\i~in\,\\1:1usnHUlskoUl lIn, Imko n pl'jvalnin!, I\I\p'os~,lrgQv!lckoJ>ravniru.ta.IIOiJI krivicno-1~"~:!.!.li!.lLPrcdlJ\elin1l\!ako Sll II pdgoyn.r1\jucoj ~v_a.ri_s~ldjel()vali.~amo Francuzi.CLlV!lt.!1Qpravnipredmeti 111.<:>raH5\1,doduše,doci p,rednndležnog kadijll. no pri~ut-!i~_'sl.je francuskog t.umaea bila. uvkt. Kazneni procesi na kojima su se pojavljiva.lii'nl:1ClI2i i osnu\IIski podanici imo.lisu potpadat.i neposredno pod nadležnost VisokeJ""'~e. Nadalje je dogovorcno dn Francuzi ili francuski konzul ne mogu odgovarati 7.a
dl1!;ove pobjcglog sUI~rrodnjaka. Osim toga, svaki Francuz ovla.~ten je Un oporucnoo:;!,;wi s\'Oju ost:wštinu francuskome konwlu. Obje su ugovOlne 9lm.n~.i!:I!gle_Q§lQ,-IJO" tti. r~~ezaroblj~ni.k(! koji, bi potje..c;ali L~d!.!!.gg,dl!,gOV(l!:I'l'<,Irž~ve,~r: ~I,b.I!.~hlce.I!~,IJzim3,k! ra.tl1~.E.t9l1.111J"like,
1\;11Jilit.13cil!Uz.J!ja(lz.__d~l\\jc.fr.\\ Il~l5k91.LQ~Ul1Jlb'\kQlJl,C1\rt;ty..u_Q~J.ipJj.ivt;_t~.!l'l!1~i. r~n1l~!.I~kl\.il:st~ll\n.. pr~~109t;t JI l~valltskQj ~tgovil\i.J;to.;~!.:. I1Q!.!.ajitti. 'I
'(,\,
~
..-".
,....
-:::
;)
"~\.,~
j O\'dj~ I'njt\ltl ImpituJad.ia. ~ ob7.irOIU ti" I)O\.ijr.st rijeci, ima VC1.Cft hOlnonhnom prcclnjl\,p(_'lti;:~.U1jt oHdjiJ I1tQIiI{o !ito S\1 ti oh" 5hlCl\ji\ posrjjedi ugovori sc'\.oqlavljcu.ipo rrOf;lavtjilnn(1:l\piI.1Itimf\).
'~;o
5to!jec~!11a,~ Porta se nadala da ~e.djelatn_~stfr_all~lJ~kih1><?!l.lov~.ihJj~di~manskom državnom odru"~\LQŽ1YJtlD'ezi vl\I\'sku tr ovinu i ov~cati carinske
~. nje, . t~. više što njez.u~.!.v!8,:;titi.p.2da.nici. &QtQ'yQJ!.Q~I~i!lu Jr&~yalLu'i~mt-šk.inl.!f.!mhama. Odredbe u pogledu konzularne sudbenostl stoga su ne-dvosmisleno pružale pogodnosti Francugkoj, to više što Porta, s nebrigom svjetskesile, tada još' nije smatrala potrebnim trajno akreditirn.ti vlastite diplomate kodstranih vlada. Svakako, tada francuska I(onzularna sudbenost na osmanskom tlunije nimalo narušavala suverenost osmanske države, jer je pri tome bila posrijedidobrovoljna susret1jivost s osmanske strane i milostiv cin velt".sile. Osim toga, ta sefrancuska konzularna sudbenost potpuno slagain sn sustavom Illillel, prema kojemu~u Ilemuslimanski stanovnici Osmanskoga Carstva dobili pravo da sami uredujusvoja unutrašnja pitanja. To što ce takva konzularna sudbellost Ila osmll.lIskomteri I.oriju , kao i kapitulacije sljedecih stoljeca, kadli. je jednom država Osmanlija('ostala igrackom evropskih sila,' nanositi iitetu osmanskom suverenitetu i najele- to.IlIentn.rnijim privrednim interesima, bilo je Jlos1jedicit fitzviLb nepredvidivoga u -'16. st.
Zakljuc~lje ugovora s Francusko".l.2-ilo ie vrbunac ljiptomatskih postign.Y.fa\'cl~~LveziraJ.b!ahima.. .!Lme(tu~remenu je sultan pitO sMvim pod utjecaj svojenovc iene Hurrem Sultan, bivše robinje, kojom se zatim 9ženio prcrnašerijatu. Hur-ff-m Sult<l,Q, koj\J.m..~YrQplj~ni zbog_mogucega Istocl\Q.sJavcl1skog IlQflJeltJa nazvali
H.okselana,intrigirala jeprotiv prijateljstva ~oje je ycziv~19ibrahima sa sultano.m,\!!QJ.iY!!llicaja veiikogveii!~ ~n~-sYlt,a~a i PLqtjy i~!lzetnemoci koju je ibrahimp~ost~.~n.ous'pioste?,i. Rokselnlla.)e udesila .da visokoobdareni poli.ticar i <!~eJ.<t,____
,mat ~PJIh.im s.':llta1!o.(,iJ:t~in1!1i priia,teJj, I~ude po kr.atkom I)ostuplcu smaknut (u_.QZ.IJJ ~~~!!!1Il11iv.Q., va!ia_pri!lisaf,i Rokselani .što nijedan buduci veliki vezU:,~~l~n?!lna Velicanstvenog nije mog:l? Rostici t.oliku mol: koliku je bio .postig,tQIbrahim. Sukobom izmedu Hurrem i Ibrahima 9c,eleSII' mremske iatri a o -~m ve,;ru, OJC ce kasnije, II razdohljl!J;ropa~bnja,ol!.el!.\~!2.J?.ridQniieti nemociosmanske centrnine vlasti. -
M~utim) zakon ek~panzije, koji je odredivao osmanskll vanjsku politiku, daljeje djelovllO. Prepad na južnu Italiju godine 1537. nije, doduše, donio željeni uspjeh,ali je godinu kasnije (1538) mletacka. flota kraj Preveze pretrpjela odlucni poraz.Taj je rat izbio zato što Rcpublika Sv. Marka nije mogla preboljeti to što su je U
levantskoj trgovini pretekli Francuzi. Zakljucenjem mira (1540) Venecija je, doduše, 1izgubila posjede u Dalmaciji, na Peloponezu i u Egejskorn arhipelagu, no zato su ..joj odobrene trgovacke povlastice, koje su se u bitnome podudarale s kapitulacijom Js Frl\ll.:uskom.
Gog,i!}!'..l5]8. dotada uvelike nezavisl1a KneževiIla Moldav~.~a tako(ler je bila.ici.uL11J.P...9.I1QdC1l11,pris.ilielul pri_~!Jati oS.!!lJl.nskQ vrhpY.Di~t.!9.. Iste je godine operaci-
jom lle.te osvojen Aden, a 1547. veliki dijelovi Jemena, s glavnim gradom Sanom,akcijom osmanske kopnene sile. Kasnije Sll Osmanlije uspjele mašiti se susjedneafricke obale. Zahvacanjem južne Arabije ostvareno je gotovo potpuno ukljucivanjearnpskoga svijeta u osmansku državu. Jedna iee,kSp.e~!.ici1.prema (ndiji, usmjerena
l!.IQ!ivJ.!.cvršciyanja Por~,!gala na p.ot~()ntil1entu, prote~la. bez opipljiva.rezultat!!-.«~ili!j~ Feri\!.1.and Ila~sburškl poslije smrti osn~al1skoga vazala ,Ivana Zapolje
hti9_J;:!.PQ$j!:.sti.f~ijr.!n!Jgar!!~II, 9Sma!1§"~cSJI trupe !Zn9ya pocele borbu protiv Habs-
lLlf6'" /a4'-I ~ / - '.
.t0 ,r;.:: {.l.,t~(I.4.
81
,
--
burgovaf.a. Budim'je zaiqg~o s~.središnjim dij~lomUgcl.!sk!J541. ucas anektiran.Zap~l},i je dio zel11ljeostao u r!lkamerHab~b~rgoyac~'i nadalje te:"seiniti Kr&-.1j~!ina Ugarska. . Isto~i jediQ'~iilellUan: predaosinu:J~!1~ Zapolj~;]va~trSigjš-mund.u. . Iz istocnoga se-'lga~ko~ "-.raljevstva.raz.y~la,.~nija'Os~~.ka ~~al,n~Knež~ina.~rdelj (Transjlv,!!\iiaJ8~.Bor~~ I\U'se s Habsb~goy~~a'otegle' d6.1647.Tada su privremeno završenejer neprijateljstva višenisu obecavala uSpjeh. Umjesiotoga. Q.o~u~aojeosmanski dr~avni vrh 'l54a.jzno~anektk~~i Pef.iiju: Safa.vidi.istodobno na istoku svoje zemljepod pritiskom Uzbeka,8unitskoga turskog naroda,ipak su neštonauciliiz It&ti1litrofekraj Qaldtrana(1514),te su sada, kao i prije,izbjegl;\valiotvorenu bitku s ocito nadmocnim protivnikom. Tako je i taj pohodprotekao bez trajnijeg ucinka. Godine 1551.iznova su se rasplamsale,borbe protivAustrije, jer ~u Ha.~sbu.!'govciul?pjelLosvojitiistocno ugarsko kraljevstvo. koje j~
_bilo.l!pdosmanskom vrnQvnQmvlašcu.~1\!..taU~ra~ Osmanli~~ c!onio~mo neznatno zaokruživanje njiho~'ale-
ili2ri~_u Ugarskoj.10 Tada se Porta 155.3.g._opet 9kr~Jiula P.lptiv Safavida. NoI!i rezultat toga vojnog pothvata nije odgovarao ocekivanjima. Sklopljen je mir'.LAmasyL(l555) po..kojemu je Armen'iIa podij~ljella'nad\ioje, Ažerba:fdžan paKprepušten Safa.vidima,dokje Irak osta.Qosliia.i1ski.Sklapanje tog mira historijski Jeznacajno za.tošto su tako utvr~c!!e granice d.vijli"z~!naIjl~:I(oje,u~omet!.~nas.I2~t~ Ali mir je takoder utjecao na razvitak stvari na zapadu, jer je Erdelj,koji je sada morao racunati s mogucnošcp nQvogosmanskos pohoda. raskinuo sHabsburgovcima i 1556.iznova.dobrovoljnopriznao osmansko vrhovništvo.
U to je vrijeme osmanska nota dovršila.osvajanje tzv. država Barbareska naobalnof!1 podruiju sjeverozapadne Afrike.. ,Tako ~eml.lopisniok~!r Qs~anSKogiiQ.a~!.Ly.'!, do~iva. r.az.mjere koji ce. ,!1.gla1lpoID. PJ?stoh~~i 90 kraja 17.,~t,~l'iasuprot~!!'J..565..pez uspjeha. je protekla opsada oto~a Malte, novog s.i.ecii~taivanovaca.
Siileymanov je posljednji pohod bio usmjeren protiv novoga habsburšk~ vla-t!.~~.a.c~rajvI~ksm\iIijana, koji nijIL!nQgl!.op.uil'-:atlti gti~ital<~~rdelJ!-\..,a _uj~~o.k.uslga.tLoplacanje.d:WkaPorti, J:9.thvatje 1596.€I.,l.!!.edl,ltiIq..<!~io5am~v~.i!:njetvrda~«:§!ge~ (~gc:t~a~), u ju'go~<lp~dn,?j ~gars~g,.lt ~ojaje II sklopu,~~stava utvr~azatvarala put prema. Becu. Siileymanu nije bilo sudeno da okul!a taj trijuriU jer je!!~ro _tQ,da~.a prije pada grada. Tadašnji j~ yeliki veZ!r Sokc?!lu(So~oloyic) !diJhmetE!ikrio s!!1.rts~I~~a, staroga.vi~~odsedamdes~t god~na, ~II.~Ot~upe., ~~jesu ve~~2~p_pola stoljeca vladajuceg sultana štovale. kao idola., n~,b.Lpre~~no pre~imiTeopsad~. ,
, .YladavinaSiileymanaVelicanstvenog.kojaje trajala.46godina.nijebil8:~asamo z.bo,g,..;tn1!t.l1ogprQširenja držav.nog.p-odrucja na.go..}.z.b.Qg,priJX!je~nihunutr~~2Iiti.c~ih in2yacija. . Najyažnija je, sv~~l<9. ~ila.9I?Se~!la;zak()nogID:naAj~l.!.tnost, zbog cega je Siileymanu turska, histori!>gr!-\jij~ nadjenul.iI:. nJ1dimak Jia-n~ni (Zakonoda.vac). Veliki zakonik. koji je nazvali pO')lfemu , bayio s.e,p!,ijesvega, z~.!D1jišnim,fin~l1cijskirn,j,fi!kal~.P!!l...,~m'C9-dr.~~b~_9 grga!!~a~iji središnje'!Prave.. o kaznenom PJ3VU preteino s.u vec bile~ ur~dene. 'zakon.~,~Lir!-~~meta.II). Osim toga, u sklopu I!op'isa poreza, što je bHojoš,važn,ij~ kodifici!ano
8 O osmanskom Budimu usp.: L. Fekete. Buda and Peat wld.r Turkish Rule (Studi.. Turco--Hunlanca. III), BudaptOlt, 1976.
8 Takoder zvana Trl>J1ssilvanija. I\r~j se madarski zove Erdil,. odakle putjece tu...ki nazivErJ.1 i rumunjsko ime Ard.dl.
10Poimence, Temišvar i Szolnok dnili su 1552. pod osmansku vlast, dok se Eler uspio odriatiunatoc brojcanoj nadmoci usman.ke vojske koja ga je opsjcla.
82
![Lujo Vojnovic Dubrovnik i Osmansko Carstvo I [1898]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/577d21891a28ab4e1e9570ec/lujo-vojnovic-dubrovnik-i-osmansko-carstvo-i-1898.jpg)
