Bio

prvi Majstor trilera režirao je filMska reMek-Djela oZloGlaŠeNa, psiho i pticeJedan od najvećih filmaša u povijesti nikada nije osvojio Oscara za režiju. Danas bi slavio

110. rođendan, no dotukle su ga cigare 1980. godine.

Večeras u 21.30 sati na tvrđavi Revelin u sklopu dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara gostuje Ansambl Splitskog ljeta s predstavom “Moje dijete”. Izvedbom djela suvremenog britanskog dramatičara Mikea Bartletta, koje pripada estetici tzv.

dokumentarističke drame, nastavlja se suradnju dvaju festivalskih gradova. Režiju drame, o obiteljskoj tragediji u središtu koje je dijete razvedenih roditelja, potpisuje Nenni Delmestre, a igraju T. Jukić, S. Sinovčić Šiškov, B. Ipša, M. Petrić i dr. (b)

Poslije Splita drama “Moje dijete” i u Dubrovniku

Suradnja

Kultura & scenaAlfred Hitchcock

Nacionalno blago Pri kraju je digitalizacija cjelokupnoga glazbenog arhiva Croatia recordsa

Najveći arhiv istočno od BBC-a spašen od propasti Do sada je u život vraćeno 65 tisuća tonskih zapisa, a među njima su i pravi zvučni biseri za koje nitko nije znao ni da postoje

Drago Mlinarec kao arhivski moljac: kroz ruke i instrumente prošlo mu je 65 tisuća spašenih zvučnih zapisa saša zinaja

Eh, da nam je danas barem piratska snimka Milke Tr-nine! Međutim, velika diva uništila je sve svoje zvučne zapise nezadovoljna njiho-vom kvalitetom...Drago Mlinarec mnogo je svjesniji važnosti oživljava-nja glazbenih arhiva i o tome se s njime može razgovarati satima. Sažeto, reći će vam da je to neprocjenjivo nacio-nalno blago.Već šest godina, između sve-ga što radi, uranja u arhive Croatia recordsa i na svjetlo izvlači stare izvorne tonske zapise, od kojih su neki i sta-riji od osam-devet desetlje-ća. I prebacuje ih u digitalni

Tanja Pacek, Miroslav Ambruš-Kiš

oblik. – Može se slobodno re-ći da je tih 65 tisuća tonskih zapisa, koji su vraćeni u život i spašeni od propadanja, naj-veći glazbeni arhiv istočno od BBC-a – kaže nam direk-tor Croatia recordsa Želimir Babogredac.

Po uzoru na EMIDrago Mlinarec o samom tom poslu govori iznimno sa-mozatajno, gotovo da je želio posve izbjeći fokus javnosti. Babogredac, međutim, tvrdi da je iznimno korisno što je upravo Drago za magnetofo-nima i digitalizatorima:– U bivšem Jugotonu arhiv se vodio iznimno profesionalno, po uzoru na EMI, sa po tri primjerka originala svakog tonskog zapisa i svim prate-

ćim podacima. Međutim, u njemu je završilo i mnoštvo neobilježenih snimaka, de-moa, ponuda, snimki s kon-cerata i gaža... Pokazuje se da je Mlinarec mnoge izvo-đače, čak i mjesta i vrijeme nastanka snimaka, uspio prepoznati svojim fotograf-skim pamćenjem – govori Babogredac.Jedan od “usputnih” proi-zvoda je i knjiga Siniše Ška-rice “Kad je rock bio mlad” i njoj priložena glazba iz šez-desetih godina.A nije u tim arhivima samo poznata i nepoznata povijest hrvatskog (i jugoslavenskog) rocka. Štoviše, ni svih mogu-ćih oblika zabavne glazbe. Tu su dragocjene snimke koncerata klasične glazbe i

Biseri arhiva

Neka vam sam Dobriša Cesarić recitira svoj “Slap”a Arhiv je pun bisera. Recimo, sam Jakov Gotovac dirigira jednoj klapi koja pjeva “Omili mi se u selu divojka” iz 30-ih godina i mogu reći da sam imao čast da snimku restauriram i presnimim, skromno govori Drago Mlinarec.Ali nije samo glazba u toj pećini s blagom. Među biserjem su i snimke govora. Bilo je teškoća da se presnimi vrpca iz 1956. godine, ali smo uspjeli vratiti u život i fantastičnu izvedbu Držićeve “Novele od Stanca”. Isto je s izvedbama “Dunda Maroja”, a meni je iznimno drago što smo “iskopali” pokojnog Mladena Budišćaka Budilicu koji govori izvorni tekst legendarne monodrame Zvonimira Majdaka “Kužiš, stari moj”. Poslastica su pjesnici koji recitiraju svoje pjesme. – To bi moralo završiti u lektiri – tvrdi Mlinarec – Tko ne bi poželio slušati Dragutina Tadijanovića, ili da mu sam Dobriša Cesarić u uho recitirira svoj “Slap”.

iznimnih izvođača, a nepro-cjenjivi su terenski muziko-loški zapisi izvorne narodne glazbe. Teško da bi to što oživljeni s magnetofonskih vrpca izvode u kućnom am-bijentu danas jednako vjero-dostojno otpjevali i odsvirali njihovi unuci i praunuci!

Pitanje autorskih pravaNisu samo magnetofonske vrpce jedini medij pohra-njivanja. Najstarije su same gramofonske ploče, debe-le, lomljive, bakelitne, kaže Drago Mlinarec. Mnogima je najmanji problem što puc-ketaju. To se može digitalno rekonstruirati. Može se i popravljati ukupna zvučna slika onih snimaka koji na prvo slušanje djeluju kao da

su snimljeni “telefonskim mikrofonom”. Ali to nije Dragin posao, iako za svoju dušu poneku kopiju sirove digitalizirane snimke pone-se kući tek da na računalima pokuša vidjeti koliko ih se blizu može privesti današ-njim poimanjima o kvaliteti zvuka. A tu se mogu učiniti čuda! – Ako se crno-bijeli filmovi mogu kolorirati, zašto mi ne bismo vjerodostojno re-konstruirali materijal koji je snimljen nesavršenom tehnikom, konzervativno retuširali tamo gdje je ma-terijal uništen. Ali to je već autorsko djelo, pitanje osob-nog ukusa. Najvažnije je da su originali sačuvani – kaže Drago.

Na iTunesima 8000, a sutra sve s vlastitih stranicaa Želimir Babogredac ekskluzivno nam je rekao da će Croatia records do kraja godine na webu otvoriti vlastitu trgovinu glazbom.– Kako smo glazbu iz naših arhiva polako vraćali u život, preko poslovnih partnera, bez ikakve smo najave glazbu stavljali u prodaju na iTunes Music Store. Bio je to svojevrstan pokus, da vidimo što ljude zanima. Sada je ondje čak 8000 brojeva! Zanimljivo, u Hrvatskoj se zbog raznih razloga ne može kupovati iz najveće online trgovine glazbom, a naš se pokus pokazao iznimno uspješnim. Najviše se tražila glazba 50-ih i 60-ih, a od izvođača Ivo Robić.

Prodaja preko weba

Već šest godina Drago Mlinarec oživljava zapise stare i 9 desetljeća

Nije problem što stare ploče pucketaju. To se može popraviti