Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Prof. Ines Kniewald Osnovna kola Augusta Harambaia

Harambaieva 18, Zagreb

Saetak Danas u osnovnim kolama obrazujemo generacije koje e raditi polovinom 21. st. Koja informatika znanja ih trebamo nauiti te na koji nain? Koje funkcionalne zadae obrazovnog procesa se mogu razvijati kroz nastavu informatike? Kako uenike pripremiti za proces cjeloivotnog uenja? Uloga uitelja je da uenike usmjeri kako kreativno koristiti informacijsku tehnologiju. Navodimo dva primjera: - prvi primjer opisuje novu inaicu programskog jezika Logo - Terrapin Logo. Programski jezik Logo nastao je na MIT-u u SAD upravo s namjerom da i uenici mogu pisati programe. Ova inaica Logo-a ukljuuje multimedijalnu tehnologiju na jednostavan i poticajan nain, pa je djeci zanimljiva i poticajna, - drugi primjer opisuje uporabu alata za dinamiku geometriju "Geometria Sketchpad", koji pokazuje kako raunalo moe postati nastavno sredstvo za nastavu geometrije. Opisan je jedan mogui model raunarskog opismenjavanja uenika osnovnih kola u RH koji se moe ostvariti s postojeim tehnikim i ljudskim resursima. Informacijske tehnologije u obrazovanju treba koristiti na dva naina: obuiti mlade narataje za koritenje informacijskih tehnologija i iskoristiti informacijsku tehnologiju za osuvremenjivanje nastavnih metoda i nastavnog procesa te osposobljavanja nastavnika uope.

Abstract Today in elementary schools we educate kids for the work in the middle of 21. century. Which computer science knowledge they need and which is the proper way to learn them? What task of education process can we developed in computer science education? How to prepare kids for "lifelong learning"? The main role of the teacher is to direct pupils, how to creatively use information technology. Here are two examples: - the first one is about new version of programming language Logo - so called "Terrapin Logo". Programming language Logo is made at MIT`s USA with intention that kids can prepare their own programs. This version involve new multimedia technology at simple and encouraging way, and therefore it is very interesting for the kids.Another example use a software for dinamic geometry "Geometria Sketchpad", which describes how computer can become educational tools for geometry teaching. Here is prepared one model of teaching computer science which can be realised with our available technology and personnel's without further investments.

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 1

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Information technology in education we can use at least in the two ways: - the first to learn kids how to use computer technology on adequate way and - the second to use new technology for advance whole education process and to improve also the teachers knowledge not directly involved in PC technology.

Uvod U osnovnim kolama u Republici Hrvatskoj nastava informatike poela se uvoditi prije ak petnaestak godina kao izvannastavna aktivnost ili izborni program. Tada je postojala mogunost uvoenja informatike kao izbornog predmeta u sedmi i osmi razred, ali kao fakultativnog predmeta i u mlae razrede. Treba naglasiti da se prije uvoenja u kole informatika djeci nudila u klubovima mladih tehniara, gdje su djeca osim modelarstva, radioamaterstva i drugih disciplina poela stjecati prva znanja o raunalstvu. Danas je nastava informatike izborni predmet u onim osnovnim kolama koje za to ispunjavaju tehnike i kadrovske uvjete. Uglavnom su obuhvaeni uenici od 5. do 8. razreda, ali svakako ne svi uenici ve samo oni koji to ele. Rije "ele" treba shvatiti razliito: ponekad nema dovoljno mjesta za sve koji bi se eljeli upisati (najee u velikim kolama), a ponekad upisujemo na izborni program vrlo heterogenu skupinu uenika (po sposobnostima i predznanju) elei zadovoljiti propisani broj uenika za formiranje grupe. Treba naglasiti i injenicu da prije desetak godina uenici nisu posjedovali kod kue raunalo i jedva su ekali da dou u kolu u raunarsku uionicu, Meutim danas veina uenika raspolae kod kue s boljim raunalima nego ih posjeduje dio naih kola. Tu svakako treba naglasiti da imati kod kue kvalitetno raunalo ne mora znaiti da se uenici njime znaju sluiti na odgovarajui nain.

Generacija treeg tisuljea Uenici koji danas sjede u osnovnokolskim klupama svoju punu radnu sposobnost postii e sredinom 21. stoljea? Koliko ih pripremamo za to? Koliko ih uope u sadanjim uvjetima moemo pripremiti za tako neto? Koja razina informatikih znanja e njima tada biti potrebna? Nastavu informatike treba iskoristiti kao sredstvo da se uenike osposobi za proces cjeloivotnog uenja. ini mi se da je informatika idealno podruje gdje djecu od predkolske dobi moemo poticati da razvijaju vjetine koje su zapravo nune za cjeloivotno uenje: razvijanje logikog miljenja razvijanje proceduralnog miljenja kreativnost uenje metodom pokuaja i pogreaka uenje pronalaenja potrebnih informacija za rjeavanje nekog problema

Svaki nastavni predmet u koli osim materije s kojom djecu upoznaje ima i neke svoje funkcionalne zadae. Tako se npr. na satovima hrvatskog jezika uenike potie na lijepo

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 2

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

izraavanje, na satovima glazbene kulture razvija se sluh i osjeaj za glazbu, na satovima povijesti ui se uspostaviti uzrono - posljedine veze meu povijesnim dogaajima, na satovima matematike uenike potiemo da rjeavanju matematikih problema prilaze postupno ralanjujui problem, a pritom razvijamo upornost, strpljivost i marljivost. Najvanije funkcionalne zadae informatike, uz one gore navedene bile bi: razvijanje stvaralakog miljenja pronalaenje razliitih putova rjeenja jednog problema stalno dopunjavanje i ispravljanje vlastitog rjeenja koritenje drugim izvorima znanja, a ne samo udbenikom

Danas su djeca preplavljena razliitim multimedijalnim utjecajima. Djeca koja imaju kod kue raunalo s prikljukom na Internet znaju nai stranice o pokemonima ili Harry Potteru, ali je vrlo malo onih koji su na Internetu traili neki sadraj koji bi im pomogao napisati referat iz npr. biologije. Rijetki su uenici koji na Internetu trae edukativne igre iz kojih neto mogu nauiti, veina e radje igrati neku "destruktivnu igru". Zadaa nas u kolama je da djeci pokaemo emu zapravo raunalo slui. Tada djeca otkrivi nove mogunosti raunala esto ostavljaju svoje dosadanje aktivnosti na raunalu. Navedimo dva primjera.

Prvi primjer: Programski jezik LOGO (inaica za DOS) koji se jo uvijek predaje u kolama moramo priznati da je zastarjela. U potrazi za nekom inaicom, odnosno elei zapravo saznati to djeca u svijetu ue pod pojmom "computer science" naila sam na sljedee: u svijetu je razvijeno nekoliko desetaka inaica programskog jezika LOGO i svima on slui za uenje djece programiranju. Na stranicama www.terrapinlogo.com pronala sam tada najnoviju (srpanj 2000.) inaicu Terrapin Logo (za W95 i vie) i prouivi njezine karakteristike uoila sam da bi to mogla biti "prava stvar". Za Terrapin LOGO slobodno moemo rei da je "multimedijalna verzija" starog LOGO-a, jer ukljuuje sve do sada poznate naredbe, ali i: razliiti prozori: grafiki, tekstualni, editor pomo u .html obliku RGB boje kornjae mogunost rada s bitmap objektima, uitavanje svojih slika i pozadina brzo i jednostavno spremanje radne okoline 300 kornjaa oko 100 .wav datoteka sa razliitim zvukovima slike su formata .bmp ili .jpeg web orjentacija editor za crtanje oblika kornjae kornjaa je bitmap objekt mogunost kreiranja vlastitih prozora, kontrole programa kao u vizualnim alatima "puno toga" moe se napraviti izvan editora na "drag and drop" principu, ali

omoguuje i zahtjevno programiranje to metodiki znai: "RAD NA VIE RAZINA". jednostavna instalacija polarne koordinate i trigonometrijske funkcije

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 3

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Tako uenik nakon 10 sati nastave moe sam izraditi sliku poput ove:

Uei takav programski jezik uenik naui i shvati kako rade dananji sve sloeniji programski alati. Koliko smo puta nekom odraslom (ali naalost raunarski nepismenom ) objanjavali kako se snai u MS Wordu! Za to nam treba mnogo vie vremena i energije nego da istu stvar objasnimo ueniku koji je ranije stekao neka osnovna znanja o tome kako radi raunalo. Sada je Terrapin Logo zamijenio igrice koje su svi jedva ekali uitati.

Drugi primjer Hrvatsko matematiko drutvo otkupilo je odreen broj kopija alata za dinamiku geometriju Geometria Sketchpad (www.keycurriculumpress.com/catalog/products/software/Prod_GSP.html). Alat omoguuje ueniku laganu konstrukciju razliitih geometrijskih crtea, istraivanje pojmova i pouaka koje je nauio "klasinom" metodom (izometrije ravnine, kose projekcije, konstrukcije mnogokuta, svojstva trokuta i etverokuta i njihove konstrukcije). Uitelju je omoguena lagana izrada geometrijskih slika (za pripreme nastave ili kontrolnih zadaa), ali i priprema razliitih zadataka za uenike, kao na primjer:

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 4

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Zadana je uma kao na slici. Treba odrediti vektore translacije kojima su se obojana stabla preslikala u uta stabla te prikazati te translacije.

Odrediti osi simetrije kojom se jedna kuica preslikava u drugu kuicu:

Ovakvi primjeri potiu bolje uenike na daljnje istraivanje izometrija koje su nauili, a ostalima omoguuje razumjevanje pojmova koje su nauili. Ovo je primjer koji nam pokazuje kako informacijsku tehnologiju iskoristiti kao sredstvo u nastavi matematike. Danas e svaki raunarski pismen uitelj poeljeti multimedijalnu uionicu s bibiliotekom obrazovnog software-a kojom bi mogao osvjeiti svoju nastavu koja se danas u velikom broju sluajeva izvodi kredom i ploom. Takve "computer lab" imali su uenici u SAD jo prije skoro dvadesetak godina. Potrebno je potaknuti izradu domaeg

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 5

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

obrazovnog softwarea i omoguiti prevoenje kvalitetnog stranog software-a (posebno za prirodnoznanstvena podruja). Time emo omoguiti da informacijska tehnologija postane nastavno sredstvo u svakom nastavnom predmetu. Ali za to vrijeme ...

to moemo odmah uiniti Danas emo se teko sjetiti bilo kojeg zanimanja za koje moemo sa sigurnou rei da za njega nije potrebno nikakvo informatiko znanje. ak i kuanstva svakim danom postaju sve vie "digitalizirana" (nove generacije kuanskih aparata sve su "pametnije"). Svaki uenik koji danas izlazi iz osnovne kole morao bi imati "osnovna raunarska znanja". Namjerno taj pojam piem pod navodnicima, jer se svakako treba usuglasiti to to znai, a osim toga i kad se dogovorimo to mislimo pod tim pojmom za nekoliko godina trebat e pojam redefinirati. Ovdje bih u osnovna raunarska znanja ukljuila: poznavanje osnovnih dijelova raunala razumjeti osnovnu logiku rada raunala (npr. iskoristiti neki noviji programski jezik za

tu svrhu npr. Terrapin Logo) osnovni pojmovi o Internetu elektronika pota izrada tekstualnog dokumenta rad u nekom programu za crtanje

Detaljniju razradu programa podijelila bih u tri skupine, ovisno o tehnikoj opremljenosti: A- za kole koje posjeduju multimedijalna raunala B- za kole koje posjeduju raunala tipa 286 ili 386 C- za kole koje nemaju raunalske uionice (njima treba osigurati barem jedno demonstracijsko multimedijalno raunalo) Ovakav program bilo bi mogue realizirati tijekom dvije kolske godine s optereenou za uenika 2 sata tjedno. Time bi svi uenici dobili potrebnu informatiku pismenost, a na primjeru ovog podruja potrebno je poeti izraivati digitalne udbenike i obrazovne programe. Potrebno je za sve uitelje koji to ele organizirati teajeve o modernim alatima koji e omoguiti timovima uitelja da izrauju takve udbenike i programe. S postupnim opremanjem kola i obrazovanjem uitelja ovakav program trebalo bi dalje razvijati i postupno omoguiti informacijskim tehnologijama prodiranje u sve nastavne predmete.

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 6

Ines Kniewald: Kako unaprijediti nastavu informatike u osnovnoj koli

Zakljuak Raunalna tehnologija nezaustavljivom brzinom prodire u svaki djeli naeg ivota i rada. Djeca nove tehnologije primaju na drugaiji nain od odraslih, jer odrastaju s novim izazovima. Na nama je zadatak da nove tehnologije iskoristimo podiui razinu obrazovanja u cjelini. S jedne strane potrebno je modernizirati postojee nastavne programe iz informatike, te ih prilagoditi potrebama svakog uenika. Omoguimo uenicima da im raunalo postane nezaobilazno sredstvo za rad, nastavnicima drugih predmeta novo nastavno sredstvo, a informatika kao nastavni predmet moe u tome pomoi.

Literatura

1. The role of computer programming in education, http://ifets.ieee.org/periodical/vol4_99/formal_discussion_0999.html

2. Prospect of a Technology - based Learner Interface for schools, http://ifets.ieee.org/periodical/vol1_2001/discuss_summary_nov2000.html

3. Collective Representations and educational Technology as School Reform: Or, How Not to Produce a Crago Cult, http://ifets.ieee.org/periodical/vol4_99/sara_dexter.html

ivotopis Diplomirala sam Prirodoslovno - matematiki fakultet u Zagrebu 1989. godine, i od tada radim u Osnovnoj koli Augusta Harambaia u Zagrebu kao prof. matematike i informatike. Autor sam knjiga za uenike osnovne kole: Programski jezik LOGO 1.0, Multigraf, 1995, Programski jezik QBASIC, Alfej, 1998., Programski jezik LOGO 4.0, Alfej 1999. Dobitnik sam godinjeg Ministrovog priznanja za 2001.

CARNet - asopis Edupoint godite II | broj 3 | Zagreb | 20.2.2002. 7

SaetakAbstractUvodGeneracija treeg tisuljeaPrvi primjer:Drugi primjer

to moemo odmah uinitiZakljuakLiteraturaivotopis