Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
• KARAKTERISTIKE KADROVA – brojnost, heterogenost i različitost kadrovskih profila
• IMOVINA PREDUZEĆA – stalna (dugotrajna) i obrtna (kratkoročna) imovina
• Turizam jedan od većih generatora radnih mesta u svetu
• 313 miliona poslova u 2017.god. u oblasti turizma i ugostiteljstva (WTTC)
• Sektor turizma i ugostiteljstva indirektno ostvario 10.4% globalnog društvenog bruto proizvoda (3.2% direktno) –2017.
• Najveći broj zaposlenih u Nemačkoj, Španija, Italija, Francuska, Grčka (2014.)
• Udeo zaposenih u ugostiteljstvu u ukupnom obimu zaposlenih u Srbiji je 3,6% (2015.) - niže od proseka EU (4,3%)
• Najveći broj zaposlenih po poslovnim jedinicama je u banjskim i klimatskim lečilištima i hotelima
• Stručnost zaposlenog osoblja rangira se prema
• Stepenu obrazovanja (niže – NSS, srednje – SSS, više –VS i visoka VSS
• Stepenu kvalifikovanosti (nekvalifikovan – NKV, polukvalifikovan – PKV, kvalifikovan – KV, visokokvalifikovan – VKV)
Kvalifikaciona struktura zaposlenih u ugostiteljstvu u Srbiji menja se nabolje
Učešće zaposlenih sa VSS se udvostručilo od 2011 –2015.godine
Smanjenje zastupljenosti osoblja sa nižom školskom spremom i nekvalifikovanih
Faze HR procesa:
Regrutacija (privući zainteresovane kandidate kako bi se prijavili na upražnjenu radnu poziciju)
Selekcija (odabir prijavljenih kandidata)
Trening (ulaganje u razvoj zaposlenih)
Kontinuirani razvoj
Sistem nagrađivanja (finansijski i nefinansijski motivatori)
Upravljanje talentima (poseban način rada i razvoja kvalitetnih zaposlenih)
Planovi nasleđivanja pozicija (pravovremeno učenje i razvoj drugog zaposlenog za bitne pozicije)
HR funkcija nije samo obračun plata, bolovanja, zdravstvene knjižice...
Pravi HR treba da se bavi prijemom i razvojem zaposlenih
• Finansijski izveštaj u okviru koga se prikazuju imovina preduzeća (aktiva) i izvori finansiranja te imovine (pasiva) na izabrani dan (npr. 31.12. određene godine)
Aktiva = Pasiva (osnovna računovodstvena jednakost)
Imovina = Izvori finansiranja
Imovina = Kapital + Obaveze
Stalna imovina + Obrtna imovina = Kapital + Dugoročne obaveze + Kratkoročne obaveze
Stalna imovina - osnovna sredstva (zemljište, zgrade, oprema, inventar…)
Obrtna imovina – zalihe, potraživanje i novac
Kapital – novac koji smo sami zaradili i uložili
Dugoročne obaveze – dugoročni krediti sa rokom dospeća dužim od godinu dana
Kratkoročne obaveze – kratkoročni krediti sa rokom dospeća kraćim od godinu dana ili obaveze prema dobavljačima)
A PBILANS STANJA
NOK
PRAVILA FINANSIRANJA
Vertikalna pravila finansiranja
(SI + Z) : (K + DO) = 1 : 1
K : (DO + KO) = 1 : 1
(P + G) : KO = 1 : 1
Neto obrtni kapital (NOK) = OI - KO
NOK = (K + DO) - SI
Pokazatelj kvaliteta finansijske strukture
Horizontalna pravila finansiranja
SI : K = 1 : 1
OI : KO = 2: 1
Stalna imovina (SI) Kapital (K)
Obrtna im
ovina (O
I) Zalihe i ostala obrtna imovina
(Z)Dugoročne obaveze (DO)
Kratkoročne obaveze (KO)
Potraživanja i plasmani (P)
Gotovinski ekvivalenti i gotovina
(G)
Poželjna finansijska struktura preduzeća shodno pravilima finansiranja:
Prema suštinskim karakteristikama i ponašanju u procesu rada, imovina preduzeća se deli na:
• TRAJNA IMOVINA – zemljište, građevinski objekti, sredstva za rad (mašine i uređaji), investicioni materijal, patenti i licence
• OBRTNA IMOVINA – zalihe (osnovni i pomoćni materijali u sektoru ishrane, ostali pomoćni materijali, sitan inventar), potraživanja i novac
• Zemljište (prostor) je neophodan uslov izgradnje i funkcionisanja hotela
• Pod zemljištem kao imovinom podrazumevamo unutrašnji prostor građevinskog objekta za ugostiteljske i neugostiteljske sadržaje kao i njegovo neposredno prostorno okruženje (parkirališta, parkovske površine, sportski tereni,uređene plaže..)
• Materijalni okvir za realizaciju ugostiteljske usluge smeštaja
• Broj soba i broj ležajeva su osnovni pokazatelji kapaciteta za smeštaj u ugostiteljstvu
• Pokazatelji rasta svetskog hotelijerstva su bitan indikator stepena razvijenosti turizma
• Ukupan broj soba u hotelima i sličnim objektima na svetskom nivou se uvećavao po prosečnoj godišnjoj stopi od 3% u periodu 1990 – 2000. godine (UNWTO)
• Evropa i Severna Amerika obuhvataju preko 65% ukupnog broja soba
• Istočna Azija i Pacifik imaju učešće iznad 20% u ukupnom broju soba
• Srednji Istok – najveći prosečni godišnji rast smeštajnog kapaciteta
• SAD – zemlja sa najvećim obimom smeštajnog kapaciteta u hotelima i sličnim objektima (24% ukupnog svetskog broja soba)
• EU – više od 31 miliona kreveta (2016.)
• Francuska, Italija, Španija i SAD – turističke velesile
Glavni administrativni centri Srbije su Beograd i Novi Sad
Koncentracija smeštajne ponude (Beograd, Novi Sad, Vrnjačka Banja, Zlatibor, Kopaonik, Sokobanja)
Banjska i planinska turistička mesta su nosioci razvoja boravišnog turizma u Srbiji
Od 2008. do 2015. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, naše banje su ostale bez 17.300 ležajeva ili 43% kapaciteta
Razlozi su mnogobrojni, od neuspešne privatizacije hotelsko-turističkih preduzeća, nerešenihimovinskih odnosa, do nezainteresovanosti investitora da hotele stave u funkciju.
U hotelijerstvu, kapacitet sektora ishrane se prilagođava kapacitetima smeštaja
Kapacitet prostora za usluživanje hrane, pića i napitaka meri se brojem sedišta za stolovima
Period 2002 – 2010. kapacitet ugostiteljstva Srbije je opao za 3,8%
Klasičan, ugostiteljski način konzumiranja hrane, pića i napitaka (sedenje za stolom) zamenjuje moderan brz način konzumiranja hrane
Vrste uređaja:
• Energetski
• Proizvodni
• Uređaji u unutrašnjem transportu
• Rashladni
• Termički
• Telekomunikacioni
• Audio-vizuelni
• Ostali specifični uređaji u ugostiteljstvu
• Primenjuju se u procesu obrade proizvoda, do finalizacije
• Alati mogu biti mašinski i ručni
• Imaju upotrebu i u procesu tehničkog održavanja uređaja i opreme u hotelu (servisiranje, podmazivanje, zamena rezervnih delova)
• Dostavna vozila
• Vozila namenjena gostima
• Vozila za raščišćavanje snega, osposobljavanje ski-staza…
• Nameštaj u prostorijama hotela• Drugi elementi opreme enterijera (tepisi, zavese, lusteri, stolnjaci,
posteljina, pribor za jelo i čaše od trajnijih materijala)
Obrtna imovina se troši jednokratnom upotrebom i svoju vrednost prenosi na nov proizvod
Kružni tok obrtne imovine: novac - sirovina - finalni proizvod – novac
U obrtnu imovinu spada: zalihe (osnovni i pomoćni materijali u sektoru ishrane, ostali pomoćni materijali, sitan inventar), potraživanja i novac
Koeficijent obrta: ostvareni prihod/angažovana obrtna imovina
Pokazuje koliko se efikasno koristi obrtna imovina (koliko dinara prihoda ostvarimo za 1 dinar angažovane obrtne imovine)
Pokazuje koliko obrta zaliha/potraživanja ostvarim tokom jedne kalendarske godine
Vreme trajanja obrta: broja dana u godini/koeficijentom obrta zaliha/potraživanja
Pokazuje prosečno vreme trajanja jednog obrta
Poslovni ciklus: Zbir vremena zaliha i vremena naplate potraživanja (vreme od trenutka ulaska zaliha u reprodukcioni ciklus do trenutka naplate potraživanja)
• Objekti stacionarnog tipa – dominiraju zalihe i novčana potraživanja
• Objekti prolaznog tipa – diminira novac