0

1

Kazališni amaterizam se ne svodi na oponašanje rezultata profesionalnih kazališnih kuća. On ima svoj snažan i vidljiv razvojni put.

U amaterskim predstavama sudjeluju srednjoškolci, studenti, ali i ljudi u zrelim godinama. Sve njih povezuje kazališni rad isključivo i jedino iz ljubavi. Iz takve plemenite strasti vidljiva je silna želja da se izrekne nešto novo, mudro i jedinstveno. Kazališnom amaterizmu to i uspijeva, i njihovo druženje nije isključivo i jedino zbog zabave jer njihove su potrebe puno dublje. Pokušavali su ga ukinuti, sve manje dobivaju financijskih sredstava, ali oni i dalje uporno rade. Profesionalne predstave realizira cijeli tim školovanih ljudi (pisac, redatelj, glumci, scenograf, kostimograf…), i to je velik i složen posao, a za amatersku predstavu če-sto je suprotna situacija. Nije ni čudno onda da u amaterskim predstavama nije sve na stručnoj razini, ali je zapanjujuća činjenica koliko oni silno žele napredovati i željni su kazališnog znanja. I stoga sam uvjerena da njihov rad ništa ne može ugušiti, sputati. To govore i činjenice jer sve je više amaterskih kazališta i predstava u Hrvatskoj. Njihovo zajedništvo toliko plijeni pozornost da i profesionalne kuće (koje u današnje vrijeme imaju sve više umjetničkih i organizacijskih problema) imaju dobre primjere uspješnog i predanog rada.

U kazališnom amaterizmu rad i zanos je vidljiv u cijeloj Hrvatskoj. Retkovačko kazalište „Mika Živković“ zauzima značajno

2mjesto. Njihove predstave dosegle su visoko mjesto kazališnog umijeća. Naravno, u svakom radu se mogu dogoditi umjetničke oscilacije, ali svaka nova kazališna predstava donosi novo iskustvo, a iskustvo jest znanje. A znanju svi trebamo težiti jer nas ono čini korisnima i bogatima, za zajednicu duhovno bogatstvo i kulturan čovjek trebalo bi biti svrha postojanja!

Izv. prof. art. Mira Perić Kraljik, glumica i profesorica

3

IMPRESSUM

Izdavač: KAZALIŠTE „MIKA ŽIVKOVIĆ“ – RETKOVCIMatije Gupca 7, 32 282 RetkovciKontakt broj: 099/801 – 63 – 15 (Marko Sabljaković)

Urednik: MARKO SABLJAKOVIĆ, bacc. croat.Lektura: IVANA PETRIČEVIĆ, prof.Grafičko oblikovanje: DEJAN DURAKOVIĆ, akad. kipar

ZEBRA, VinkovciTisak: ZEBRA, Vinkovci

Stanovnici Retkovaca doživjeli su niz lijepih nadnevaka, širile su se vijesti o selu koje je postojalo, u tijeku Susreta, jedna velika pjesma, znalo se razgaliti, ali i uvući u sebe, živjeti tihim latentnim životom svakodnevlja – kad se kazališni amateri raziđu.

Selo je bilo takvo, selo takvo i ostaje, spremno na sve što ga u budućnosti čeka. A budućnost Smotre kazališnog stvaralaštva i nije ništa drugo nego prigoda da živimo svoj trenutak, pogledamo unaprijed i prisjetimo se

426. SMOTRA KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJIRETKOVCI, 2014.

UMJETNIČKI RAVNATELJMARKO SABLJAKOVIĆ, bacc. croat.

PROGRAMSKO VIJEĆE ORGANIZACIJSKI ODBORMARIJA MRVIČIN BRANKO GALIĆ, dipl. ing.LJUBICA LOVRIĆ MILAN ŠPOLJARIĆ, dipl. ing.ZVONIMIR ŠINJORI ŽELJKO GALIĆ, dipl. oec.MARKO PRANJIĆ MARKO MUSIĆ ZDRAVKO ŠINJORI DANIJELA IŠTAKOVIĆMAJA BOBINAC MARKO MILIČEVIĆ, dipl. ing.KATICA ŠTEFANČIĆ STJEPAN ĐURKOVIĆ, mag. ing. agr.LJUBICA HASILO ŽELJKO PULJIĆ, prof.KATICA ZETOVIĆ IVAN BENKOVIĆ, prof.ANA MIJAKOVIĆ DEJAN DURAKOVIĆ, akademski kiparĐURO PERKOVIĆ IVAN NENADIĆ, prof.ANICA PROŠENSKI JASNA PULJIĆ, prof.ANTUN BRAJKOVIĆ IVANA PETRIČEVIĆ, prof.ŽELJKO MRVIČIN vlč. MARINKO MARKIĆEVICA ŠINJORI, oec. ZVONIMIR ŠINJORIMARIN LOVRIĆ JOSIP FILIPOVDANIJEL BOBINAC ŽELJKO KOMLJENOVIĆ

PROSUDBENO POVJERENSTVOIzv. prof. art. MIRA PERIĆ KRALJIK, glumica i profesorica,

stručna suradnica Prosudbenog povjerenstva

Članovi:

MARKO SABLJAKOVIĆ, bacc. croat., umjetnički ravnatelj

MAJA BOBINAC, glumica Kazališta „Mika Živković“ – Retkovci

MIRJANA LOVREK, bacc. oec., glumica Kazališta „Mika Živković“– Retkovci

5DOBRODOŠLICA SUDIONICIMA

Poštovani građani i glumci,

pred nama su 26. kazališni susreti, prepoznata i cijenjena manifestacija kulturnog stvaralaštva u Retkovcima, Općini Ivankovo, Vukovarsko-srijemskoj županiji, a i šire. I ove, 2014. godine, izabrat ćemo najuspješnija glumačka ostvarenja koja će kao i do sada uspješno i dostojanstveno predstavljati rad svojih dramskih sekcija, društava i amaterskih kazališta.

Na predstojećim susretima sudjeluju družine iz Retkovaca, Šida, Bjelovara, Donje Bebrine, Pačetina, Prološca, Jastrebarskog, Belog Manastira, Orašja, Draganića, Kaštela, Vinkovaca, Slavonskog Broda i Gradnića. Iza svih njih stoji naporan i ustrajan rad, brojne vježbe i probe s nakanom postizanja, a i izvođenja visokih umjetničkih i glumačkih dramskih vrijednosti.

S ovim susretima nastavljamo dugogodišnju kazališnu tradiciju dajući pisanoj riječi posebnu životnost i snagu te oživljavajući životne i povijesne događaje ovih prostora.

S istančanim osjećajem i žarom retkovačka će publika ustrajno pratiti po dosadašnjoj tradiciji sve predstave, nepogrešivo ih analizirati i ocjenjivati dugotrajnim pljeskom i priznanjem kvalitete autentičnosti.

Za našu Općinu važne su i neprocjenjive kulturnom i životu uopće i popratne priredbe, likovne izložbe i izložbe tradicijske kulture koje, nadamo se, mogu poprimiti i šira gospodarska obilježja i interese. Zasigurno, to nam donosi budućnost.

6Svim sudionicima, glumcima, redateljima,

njihovom pratećem osoblju, gledateljima i kulturnim radnicima želim uspješan rad, dobru izvedbu i sreću.

Sretna vam nova, 2014. godina!

Branko Galić, dipl. ing., načelnik Općine Ivankovo

7RIJEČ UMJETNIČKOG RAVNATELJA

26. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Malo slavonsko selo velikog srca u očuvanju tradicije i kulturnog identiteta

Poštovani ljubitelji kazališnog i umjetničkog stvaralaštva, drage Retkovčanke i Retkovčani,

s osobitim zadovoljstvom pozdravljam sve vas okupljene u Domu kulture koji je postao neraskidiva spona tradicije istinskih kazališnih prijateljstava, ljubavi i entuzijazma prema umjetničkim vrijednostima i ostvarajima.

Svaki novi susret u Retkovcima budi stare uspomene, sjećanja na početke održavanja priredbe nazvane Susreti dramskih amatera 70-ih godina prošloga stoljeća. Novo vrijeme – novi početak – nova iskustva s generacijom mladih, ali i starijih glumaca-amatera obilježili su kazališno djelovanje nakon Domovinskog rata.

Sjećanja rađaju lijepe uspomene na dane koji su iza nas, a originalnost sa-dašnjih ideja, misli i promišljanja garantiraju budućnost retkovačkih kazališnih susreta u vremenima koja su pred nama.

Suočeni s teškom gospodarskom i ekonomskom krizom, sveopćom apati-jom, razočarenjem i mišlju: Kako naprijed? Hoćemo li moći izdržati teret krize i njezinih posljedica?... – često preispitujemo sami sebe koliko zapravo pridonosi-mo svojoj zajednici i društvu uopće.

I što nam preostaje?... Očuvati tradiciju, uspomene i sjećanja te se suočiti s problemima, ali ne dopustiti trganje stranica jedne od najljepših kazališnih pri-ča u pitomom slavonskom selu, selu koje ljubomorno čuva 95-godišnju ljubav prema daskama koje Retkovčani neizmjerno vole i koje znače, itekako znače.

Uvjeren sam da ćemo zajedno uspjeti ispisati poglavlje novih iskustava, prijateljstava i izvrsnih glumačkih ostvarenja. Hvala vam, draga publiko, na plje-sku kojeg nam poklanjate te time odajete poštovanje prema neugasivoj težnji nas kazalištaraca da vas svojim kazališnim uratcima razveseljavamo u vremenima kada se snažno borimo kako bismo uspjeli zadržati identitet i kulturu svoga naroda.

I ovogodišnju kazališnu smotru pokušali smo približiti vama koji vjerno pratite sva programska događanja obogaćujući ih novim kazališnim ostvarenji-ma, upečatljivim glumačkim izvedbama te popratnim priredbama koje ćemo na-stojati razvijati u turistički atraktivnije predstavljanje etnoloških, gospodarskih i drugih sadržaja.

Pozivam vas da se ugodno osjećate u središtu kulturnih zbivanja, u našim Retkovcima, da uživate u svim večerima 26. kazališnih susreta i njihovom ovo-

8godišnjem programu. Budite dio kazališnih lutanja prostrastvima koja bude osje-ćaje, emocije i potrebu za snovima, za maštom, za drukčijim ostvarenjima, ostva-renjima koja znaju zabaviti, nasmijati, rasplakati, ali i potaknuti na promišljanja.

Hvala generalnim pokroviteljima koji su nam omogućili održavanje i opstanak kazališne tradicije – Županiji vukovarsko-srijemskoj i županu gospodi-nu Boži Galiću te Općini Ivankovo i načelniku gospodinu Branku Galiću. Hvala i svim dragim prijateljima, suradnicima i medijskim pokroviteljima koji ste po-kazali da poštujete i cijenite trud, volju i veliki entuzijazam male družine Kazali-šta „Mika Živković“ u unaprjeđenju i očuvanju kulturno-umjetničkog i kazali-šnog amaterizma Slavonije i Baranje.

…Ako je osamdesetih amaterizam bio sav u političkom aktivizmu, u kritici društva i alternativnom izričaju, danas je potpuno drugačije – danas čuva dram-sko pismo i dijalekt, tvrdi teatrologinja i kazališna kritičarka Sanja Nikčević te nastavlja: Zaokret se dogodio iz vrlo neobičnog razloga: amatersko kazalište uvijek popunjava prostor koji nedostaje u profesionalnom kazalištu… (Sanja Nikčević, O kazališnom amaterizmu, Izvješće o 53. Festivalu hrvatskih kazali-šnih amatera, Slavonski Brod, 17. – 19. 5. 2013. i Stari Grad na Hvaru, 24. – 26. 5. 2013.)

Dobro došli na 26. Smotru kazališnog stvaralaštva u Vukovarsko-srijem-skoj županiji!

Marko Sabljaković, umjetnički ravnatelj

9RAZGOVOR S POVODOM

BOŽO GALIĆ, dipl. ing., župan Vukovarsko-srijemske županije, dugogodišnji generalni pokrovitelj Smotre kazališnog stvaralaštva u Retkovcima

Gospodine Župane, Vaša razmišljanja o kazališnom amaterizmu u Vukovarsko--srijemskoj županiji.

Kazališni amaterizam vrlo je va-žan za žitelje Vukovarsko-srijemske žu-panije i za društvo u cjelini jer obrazuje kazališnu publiku, podiže u publici po-trebu za umjetnosti, ljudi se bave nečim što ih raduje i oplemenjuje, a samim time i oživljava kulturni i društveni život ovog kraja.

Pratite kazališne susrete u Retkovcima od samih početaka nakon Domovinskog rata, što biste danas mogli reći o njima? Koliki je njihov značaj za kulturu naše županije?

Iznimno sam ponosan što se ovako jedna hvalevrijedna smotra, koja je poprimila međunarodni karakter, od 2008. godine do danas tradicionalno održa-va u našoj županiji.

Uz naše običaje koji su odraz kulture i bogatstva tradicije ovog kraja, to je nešto što moramo čuvati i njegovati. To je naša tradicionalna kulturna stečevina s kojom se ponosimo.

Generalni ste pokrovitelj ove kulturne, kazališne manifestacije. Što Vas se pose-bno dojmilo na kazališnim susretima u Retkovcima?

Ne bih želio ništa posebno izdvajati jer je puno toga što me se dojmilo. Uz izvrsne kazališne uratke mladih kazališnih amatera, tu su i popratni događaji, kao što su promicanje djela pučkih pisaca i autora umjetničke književnosti, na-stupi dječjih amaterskih družina, izložba ručnih radova i rukotvorina. Sve pohvale organizatorima, kao i svim entuzijastima koji svoje dragocjeno vrijeme žrtvuju za napredak svoje zajednice i svog kraja.

Svih godina rado ste se odazvali pozivu organizatora te pratili događanja na kazališnoj smotri. Možemo li reći da ste ljubitelj kazališne umjetnosti?

Jesam, ljubitelj sam kazališne umjetnosti. Sa zadovoljstvom sam se odazi-vao kad god su mi to poslovne obveze dopuštale i uživao u dobrim kazališnim predstavama, posebno gledajući mlade ljude kako uživaju u onome što rade.

10Retkovci su prekrasna kazališna bajka, smatraju jedni, dok drugi pak tvrde – fe-nomen u svijetu kazališnog amaterizma? Kako objašnjavate ljubav i neraskidivu vezu glumca-amatera prema kazališnoj tradiciji u ovom malom slavonskom selu?

Neraskidiva ljubav prema kazalištu rođena je u ovom kraju od vremena djelovanja našeg poznatog glumca, redatelja, Retkovčanina Nikole Živkovića-Mike, po kojem je i današnje kazalište dobilo ime i na kojega smo ponosni. Kao istinski zaljubljenik u kazalište ostavio je veliki trag u povijesti Retkovaca i ovog kraja. Kazališno djelovanje za vrijeme Domovinskog rata nakratko je prekinuto, ali se ta ljubav nikada nije ugasila. Uz neraskidivu ljubav, stoji snažna volja i ustrajan rad sadašnjih i prijašnjih generacija.

Vaša očekivanja od Smotre kazališnog stvaralaštva u godinama koje su pred nama?

Upravo zahvaljujući ljubavi prema teatru kazališnih entuzijasta koji svoju ljubav šire i na mlađe generacije glumaca-amatera, uvjeren sam da nema brige za opstanak kazališnog amaterizma na ovom području. Ono će postojati i biti važan dio kulturnog života, kao i do sada, za sve žitelje Retkovaca, naše županije i šire. Potpora i podrška županije neće izostati.

Poštovani Župane, očekujemo Vas i na 26. Smotri kazališnog stvaralaštva u Vukovarsko-srijemskoj županiji!

Puno uspjeha želim svima koji sudjeluju na ovogodišnjoj smotri. Siguran sam kako ćemo i ove godine uživati u odličnim kazališnim predstavama i sjajnim glumačkim ostvarenjima.

MARIJA MILAS, Piškorevci, najvjernija gledateljica predstava na 25. Smotri kazališnog stvaralaštva u Retkovcima

Gospođo Marija, ljubiteljica ste kazali-šne umjetnosti. Volite odlaziti u kaza-lište i gledati ostvarenja kazališnih amatera. Kada se javila ljubav prema kazalištu?

Volim umjetnost pa tako i ka-zališnu. Kad sam slobodna, volim otići pogledati predstavu u izvedbi akadem-skih glumaca, ali i glumaca-amatera.

11Ljubav prema kazalištu postoji još od osnovne škole koju sam pohađala u svojim Andrijaševcima. Nastavnica hrvatskog jezika i književnosti gospođa Ana Cvenić zaslužna je za tu ljubav, a posebno sam ponosna što sam bila njezina učenica.

Dobitnica ste priznanja za najvjerniju gledateljicu predstava 25. Smotre kazali-šnog stvaralaštva u Retkovcima. Posebno je zanimljivo to da stanujete u Piško-revcima. Kako uspijete popratiti sva događanja na Smotri?

Odnedavno sam umirovljenica pa imam dovoljno vremena za druženje i odlaske u kazalište. Istina je, živim u Piškorevcima, ali u Retkovcima imam meni dragu obitelj Bobinac koja me ugosti za vrijeme trajanja kazališne smotre, ali i inače sam njihov čest gost, no o tome nećemo „'vaj puta pripovedati“. Ipak sam dijete ovog prekrasnog i meni vrlo dragog vinkovačkog kraja.

Što Vas se posebno dojmilo na retkovačkim kazališnim susretima? Predstava, glumci...?

Sve što sam do sada vidjela u Retkovcima je izvrsno te za svaku pohvalu, a posebno vaši uvodi, skečevi prije svake predstave su sjajno primijećeni i popraćeni velikim pljeskom mnogobrojne publike.

Retkovački kazalištarci kao organizatori kazališne smotre? Vaše mišljenje.

Kazalištarci su sve do sada uvijek lijepo i dobro znali organizirati. To je vrlo složen i zahtijevan posao, ali ne i neizvediv. Nadam se da ćete i u godinama koje slijede imati dobru financijsku potporu vaših pokrovitelja i sponzora jer znamo da je danas sve teže pronaći one koji mogu i žele pomoći kulturna doga-đanja.

Možemo li Vas i ove godine očekivati u Retkovcima?

Imam želju! Moram doći i ove godine! Nadam se da me ništa neće sprije-čiti… Samo da je zdravlja!

Vaša očekivanja od 26. Smotre kazališnog stvaralaštva? Što biste Vi promijenili, pohvalili, voljeli vidjeti na ovogodišnjim susretima...?

Očekujem dobre predstave i ove godine. Isto tako očekujem i od vas, Retkovčana, kazalištaraca da ste napredovali u radu. Ništa ne bih promijenila! Bilo bi lijepo privoliti našu mladost ka stvaralaštvu kazališne umjetnosti. Umjet-nost je posebnost! I na kraju želim čestitati mladoj glumici Aleksandri Demše koju smo gledali na 25. kazališnim susretima – rad se uvijek isplati.

Razgovarao: Marko Sabljaković

12

SUBOTA, 25. siječnja 2014. IZLOŽBA RUČNIH RADOVA i RUKOTVORINA

(u prostorijama Mjesnog ureda – na katu)

Organizator: KUD „Sloga“ – Retkovci(izložba će biti postavljena tijekom cijelog vikenda, svaki dan od 15,00 sati)

od 18,30 satiIZLOŽBA FOTOGRAFIJA

„LONDONSKE ŠETNJE“ – SILVIJA BUTKOVIĆ, \akovo

SILVIJA BUTKOVIĆRođena je u Osijeku 1964. godine, djetinjstvo je provela u Malom Lošinju

gdje je pohađala osnovu i srednju školu koju je, vrativši se u Slavoniju, završila u rodnom gradu. Diplomirala je na Višoj komercijalnoj školi u Slavonskom Bro-du. S obitelji živi u Đakovu i djelatnica je Državne ergele lipicanaca Đakovo.

Svojim fotografijama sudjelovala je na pedesetak skupnih izložbi diljem Hrvatske. Njezine su fotografije objavljivane i u stručnim časopisima. Kao aktiv-noj članici Fotokino kluba Đakovo dodijeljena joj je plaketa Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije za 2010. godinu za iznimna postignuća i do-prinos od osobitog značenja za razvitak tehničke kulture na području Osječko--baranjske županije.

Svojim književnim i fotografskim radovima sudionikom je mnogobrojnih natječaja diljem Hrvatske i svijeta (u Japanu, Engleskoj, Francuskoj, Italiji i SAD-u). Pjesme i prozni uradci objavljivani su joj u 50 zbornika diljem Hrvat-ske, od čega u zbornicima Hrvatskog sabora kulture od 2005. godine do danas, uz mnogobrojne pohvale i priznanja. Njezini su haiku i haiga radovi uvršteni u nekoliko antologija haiku poezije. Kao dugogodišnjoj članici Svjetskog haiku društva u Japanu 2007. godine, pripala joj je titula Master Haiga Artist. Godine 2008. prima nagradu za haiku pjesništvo na Basho festivalu u Japanu, a 2011. godine jedan joj je rad bio prezentiran među 500 najboljih u svijetu, na Haiku Zidu u SAD-u, u Oregonu. Krajem 2011. godine dio postava izložbe fotohaigi „Oslobođena kap“ na poziv japanskog veleposlanstva pronašao je svoje mjestu u tjednu Japanske kulture u Zagrebu.

13

19,00 satiSVEČANOST OTVORENJA

26. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

19,20 satiKAZALIŠTE „MIKA ŽIVKOVIĆ“ – RETKOVCI

Ivo BrešanSVEČANA VEČERA U POGREBNOM PODUZEĆU

Uloge:MIRA..............................................Maja BobinacMIKO..............................................Ilija ČervenMARIJA BRKA.............................Mirjana ŠutaloGROBAR FIKI...............................Danijel BobinacCVJEĆARKA MIKI.......................Martina IštakovićCVEĆARKA KIKI.........................Kristina ŠutaloDOKTOR........................................Bruno VendlingMUŠICA.........................................Šimun IštakovićJASMINKA zvana JAKA..............Vesna ŠinjoriKOZLANA.....................................Katica ŠtefančićLUKI...............................................Marko PranjićJOVAN LASICA............................Antun BrajkovićDON FELICIO...............................Zdravko ŠinjoriŠKRCA...........................................Đuro Perković

Adaptacija, prilagodba i režija: MARKO SABLJAKOVIĆScenografija: DEJAN DURAKOVIĆIzrada scenografije: STOLARSKI OBRT „Mikuš“, IvankovoKostimografija: ZVONKO MAJDIŠŠminka: RUŽA MILEROblikovanje svjetla i zvuka: MIRKO MRVIČIN i NIKOLA BEVANDAOdabir glazbe: MARKO SABLJAKOVIĆ i BRUNO VENDLINGInspicijent: MARKO PRANJIĆIdejno rješenje plakata: MARINA JURČEVIĆ

14Trajanje: 90 minuta

Groteskna tragedija Svečana večera u pogrebnom poduzeću nastala je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme kada je bivša zajednička država već krenula putem svog propadanja. U doba nastanka drame bilo je zabra-njeno razmišljati o mogućnosti njezina raspada te je čak i aluzija na tu moguć-nost smatrana hrabrim korakom. Brešanova Svečana večera tek je načelno odre-đena vremenom zbivanja. Metafora raspada velikog političkog sustava je tek prva razina mogućeg scenskog čitanja ove groteskne tragedije dok mnogo važniji i zanimljiviji sloj „čitanja“ Svečane večere u pogrebnom poduzeću govori o lju-dima tog podneblja koji se u dvadeset godina nisu mnogo promijenili, niti će se mnogo mijenjati u vremenima koja dolaze. Njihov susret s varljivim okolnostima svjetskog tržišta kapitala te groteskan i tragičan ishod tog susreta ovu dramu čini zanimljivom današnjem gledatelju.

Svečana večera u pogrebnom poduzeću, uz Hamleta u selu Mrduša Do-nja, jedna je od najvećih dramskih uspješnica Ive Brešana.

I večera i poduzeće iz naslova, a prema adaptaciji retkovačkih kazalištara-ca smješteni su u današnju malu (zapravo neodređenu) provinciju u koju stiže povratnik, Amerikanac hrvatskog podrijetla koji je „preko bare“ navodno zaradio čitavo bogatstvo. U nadi da će od povratnika iskamčiti „kapitalnu investiciju“ u „lokalne resurse“, ali prije svega u vlastite džepove, apartmanom u kojem je od-sjeo kreće se prava mala procesija lokalnih „moćnika“. Predvodi ih direktorica pogrebnog poduzeća Mira, a u stopu ju prate predsjednica stranke na vlasti (ne saznajemo koje) Kozlana i načelnica općine Jasminka zvana Jaka. Amerikanac Gršković odlučuje kupiti grobnicu talijanske obitelji Della Scala čiji sin Michel-angelo još uvijek navodno luta svjetskim bespućima, a sklapanju tog „posla sto-ljeća“ žestoko se protivi Miko, čovjek koji sve upozorava da zbog vlastite pohle-pe čine grešku ogromnih razmjera… Uskoro to postaje jasno i ostalima jer se stvari ne odvijaju onako kako je planirano…

NEDJELJA, 26. siječnja 2014. 19,00 sati

KULTURNO-OBRAZOVNI CENTAR ŠIDPOZORIŠTE „BRANISLAV NUŠIĆ“ – ŠID (Srbija)

Cvetin AničićRASPRODAJA

(u okviru akcije borbe protiv trgovine ljudima)

15Igraju: Nebojša Balaško, Olivera Valentirović, Davor Greksa, Jovana Stokić,

Aleksandar Lupić, Ljiljana Dupalo, Stefan Đukić, Ilijana Oreščanin, Bojan Ranisavljević, Ljana Bogičević, Predrag Petković, Jovana Vidić, Nataša Dragić, Neda Gligić, Kristina Savić i Aleksandra Kuđeljić

Režija: CVETIN ANIČIĆScenografija i kostimografija: CVETIN ANIČIĆTehnika: GORAN ŽILIĆTrajanje: 45 minuta

Predstava je poput kataloga uz pomoć kojeg se mladi upoznaju s proble-mom trgovine ljudima u Srbiji. Mladima su kroz predstavu predočene opasnosti s kojima bi se mogli susresti. Iz najboljih želja i nezadovoljenih potreba mladi su često žrtve trgovine ljudima. U želji da postignu nešto više, ne promatraju dobro situaciju i javljaju se na neprovjerene ponude za posao u inozemnim zemljama.

Predstavom se argumentirano potvrđuje alarmantnost primjerene reakcije povodom ovakvog fenomena, kako nadležnih institucija tako i javnog mnijenja, koje nije u potpunosti svjesno situacije koje ovakvo zlo može proizvesti. Lako-mislenost, želja za osiguranom egzistencijom i nekim lakšim i boljim životom u nekim tzv. obećanim zemljama, dovodi do ulaska u krug trgovaca ljudima, gdje i sami postaju žrtve ovakvog vida ljudske eksploatacije. Muškarci su najčešće žrtve zbog prisilnog rada, žene zbog prostitucije, a djeca zbog prosjačenja i pro-daje roditeljima bez djece, i prodaja organa.

Uporedno s tehnološkim napretkom svijeta, „napreduju“ i najmračnije ideje pojedinih ljudi za što brži i veći materijalni dobitak bez obzira na katastro-falne posljedice.

U predstavi prolazimo kroz sve vidove trgovine.„Mi ne možemo utjecati na iskorjenjivanje tog problema, ali možemo

utjecati na ljudsku svijest da svatko bude svjestan svojih posljedica i da adekvat-no reagira“, rekao je Cvetin Aničić, redatelj amaterskog Pozorišta „Branislav Nušić“ Šid. Da bi se ovaj globalni problem sveo na minimum, potrebno je raditi na podizanju svijesti javnosti o problemu, osiguravanju kvalitetnih formacija, direktno raditi s mladim ljudima, ukazivati na moguće opasnosti i potencijalna rješenja – učiniti problem što vidljivijim. Kvalitetna, dobra i pravovremena in-formacija je najbolja prevencija.

Trgovina ljudima predstavlja najgrublje kršenje svih mogućih ljudskih prava, posebice prava na život.

16

SRIJEDA, 29. siječnja 2014. 17,00 sati

BJELOVARSKO KAZALIŠTE, BJELOVARAna Tonković Dolenčić

ZAR OPET TA PEPELJUGA?Igraju: Helena Blažić, Hana Lihter, Antonio Klauda, Borna Premužić,

Petar Tomić, Helena Knežević, Lorena Kampić, Buga Kranželić, Ivana Rech, Željko Futač i Igor Dončević

Režija: MAJA MARGARETA FABIČEVIĆScenografija: MIRKO BENKUSKostimografija: MARIJANA HANŽEVAČKIGlazba: DEUT BLANKTehnika: ŽELJKO FUTAČTrajanje: 40 minuta

Odlična dramatizacija bajke o Pepeljugi, Ane Tonković Dolenčić, poslu-žila je mladim glumcima da naprave parodiju na sapunice i raznorazne zagluplju-juće serije kojima su preplavljeni naši mediji.

Predstava je za djecu i odrasle od 12 do 112 godina.

PETAK, 31. siječnja 2014. IZLOŽBA RUČNIH RADOVA i RUKOTVORINA

(u prostorijama Mjesnog ureda – na katu)

Organizator: KUD „Sloga“ – Retkovci(izložba će biti postavljena tijekom cijelog vikenda, svaki dan od 15,00 sati)

od 18,30 satiIZLOŽBA SLIKA – BLAŽ JUKIĆ, Slakovci

BLAŽ JUKIĆ

17Blaž Jukić, sin Danice i Petra, rođen je u Čelebiću, Livno (BiH) 26. ožuj-

ka 1949. godine. Osnovnu pučku školu završio je u Slakovcima, a čuvenu gim-naziju u Vinkovcima 1969. godine te Filozofski fakultet u Novom Sadu, smjer povijest s pomoćnim predmetima: geografija, latinski i ruski jezik te povijest umjetnosti. Studirao je i matematiku.

U Ekonomskoj i trgovačkoj školi Ivana Domca u Vinkovcima, od 1974. godine do danas, obavlja funkciju profesora predavača iz sljedećih predmeta: povijest i povijest umjetnosti, geografije, latinskog jezika i filozofije.

Pokazuje iznimno zanimanje, od osnovne škole, za povijest umjetnosti i grane likovne umjetnosti.

Osim predavača gore navedenih predmeta osnivač je i voditelj Povijesno--likovnog skupa „Ivan Domac 92“ koji okuplja nadarene učenike škole poduča-vajući ih, teoretski i praktično, granama likovne i scenske umjetnosti.

Tema i motivi likovnih radova vezani su za slavonski krajolik. Izražava se crtežom te tehnikom akvarela i pastela naglašenog kolorita. Od mentora ističe pokojne akademske slikare Stjepana Jozića i Slavka Živkovića, kao i akadem-skog slikara Ivana Lončara-Žana. U statusu je slobodnog slikara.

Radovi su mu izloženi u više javnih ustanova i privatno u Hrvatskoj i iz-van domovine.

19,00 satiŠOKAČKA GLUMAČA DRUŽINA

„MATINI KRIPOŠTOLI“ – DONJA BEBRINAMata Baboselac-MišinŠOKAČKA SAFUNICA

Uloge:LIZA, baka............................................................Eva Janeš KARLA, djed........................................................Željo Blažević FRANJA, sin bake Lize i djeda Karle...................Pero AnakovićMARIJA, Franjina žena........................................Nevenka Kuna DAMIR, sin Franje i Marije..................................Marinko Baboselac SNJEŽANA, kći Franje i Marije (mladenka)........Maja ZvirotićREZA, komšinica..................................................Marica Baćanović TERA, baka kod Karlini na dohrani......................Reza KokanovićZASTUPNIK ZAMP-a.........................................Josip PerčevićMARICA, svekrva iz Odžaka...............................Terezija Marić PEJO, svekar iz Odžaka........................................Mata BaboselacDRAGAN, sin Marice i Peje (mladoženja)...........Bruno Lemešić

18RUŽA, kuvačica....................................................Suzana LandekJULA, kuvačica.....................................................Jasmina BlaževićMIKA, kuvač.........................................................Adam AgotićANĐA, baba iz Odžaka.........................................Irena MatkovićLUKA, djed iz Odžaka..........................................Josip JerkovićTETKA iz Odžaka.................................................Marica ManotKUM iz Odžaka....................................................Marko MatićKUMA iz Odžaka..................................................Mladenka KermencJANJA, sestra mladoženje.....................................Kristina BorozniRANKA, fotograf..................................................Ranka PehSTRINA iz Odžaka...............................................Ivanka GuberacSTRIC iz Odžaka..................................................Nikola JozićROĐAČA iz Odžaka.............................................Marija DusparaROĐAČA iz Odžaka.............................................Anđa KrainovićSVIRAČI...............................................................Igor Baboselac...............................................................................Mislav Botica...............................................................................Josip Karlović...............................................................................Mateo Prgomet

Režija: MATA BABOSELAC-MIŠINScenografija: MATA BABOSELAC-MIŠIN i EVA JANEŠKostimografija: MATA BABOSELAC-MIŠIN i ŽELJKO BLAŽEVIĆTrajanje: 50 minuta

Predstava je safunjavi komični igrokaz u kojem dolazi do sukoba triju generacija bogate šokačke obitelji Karla Blaževića. Mladi (dvoje unučadi) ne mare za tradicijski život, žive u bogatstvu i izobilju. Sin i snaha ne mogu ugoditi starcima, a ni djeci te dolazi do komičnih situacija. Djed i baka ne mogu to sve podnijeti te su jedno vrijeme boravili u staračkom domu, ali zbog djedovog raz-vratnog ponašanja vraćaju se kući i nailaze na nedobrodošlicu ukućana. Dida i baka se zaprepašćuju što je unuka odabrala momka Bosanca iz Odžaka i što je svadba već zakazana. Svatovi iz Bosne dolaze al' svekra i svekrvu ostavili su na granici EU jer su bili sumnjivi te su sa zakašnjenjem stigli. Dok su još svatovi u dvorištu, dolazi zastupnik ZAMP-a i traži novac. Na kraju se pojavljuje i foto-graf koji također traži svoje.

1920,00 sati

SKD „PROSVJETA“ – PODODBOR PAČETINDRAMSKI ANSAMBL

KUD-a „BRANKO RADIČEVIĆ“ – PAČETINCvetin Aničić

ALO, ALO(prema motivima istoimene britanske serije)

Uloge:RENÉ ARTOA...............................Petar MusićEDIT MELBA ARTOA.................Jelena HadžićMADAM FANI LA FAN, mama... Ružica NikolićIVET...............................................Marina BožićMIŠEL DIBOA...............................Nataša KraljićROŽE LEKLER.............................Milorad PupovacHER OTO FLIK.............................Slobodan ŠašlićHELGA GERHART.......................Olivera CrnogoracPILOT FERFAKS..........................Miroslav ŠašlićPILOT KARSTERS.......................Jovan CrnogoracHANS GERING.............................Nikola ŠašlićKURT FON STROM......................Branislav NudićERIH FON KLINKERHOFEN......Mihajlo Hadžić

Režija, scenografija i kostimografija: CVETIN ANIČIĆTehnika: MOMČILO VIDOVIĆTrajanje: 70 minuta

Radnja se odvija za vrijeme Drugog svjetskog rata, oko čovjeka zvanog René, vlasnika malog kafića. Gradić su okupirali Nijemci i postaju stalni gosti u Renéovom kafiću. U isto vrijeme kafić služi kao skrovište dvojici hrabrih, ali priglupih oborenih britanskih pilota. René je primoran raditi za Pokret otpora inače će biti ubijen zato što poslužuje Nijemce u svom kafiću. Plan Pokreta otpora da vrate pilote u Englesku ne smije propasti tako da osoblje kafića nalazi rješenje za to. Predstava je komedija koja ne ismijava samo ljude „plitke pameti” nego ismijava i besmislenost rata i strah onih koji su u njemu neutralni.

20

SUBOTA, 1. veljače 2014. 19,00 sati

DRAMSKA GRUPA PROLOŽACIvan Maršić

UMAKLA SE JOKA ŠIMUNOVA(prema motivima teksta Prosidba A. P. Čehova)

Igraju: Antonija Grabovac, Tatjana Meter, Ana Lešina, Ante Knezović, Miro Matić, Marijan Grbavac i Ivica Matić

Režija: MARIJAN GRBAVACScenografija i kostimografija: kolektivna suradnja glumacaTehnika: ZORAN BAREŠIĆTrajanje: 60 minuta

Predstava Umakla se Joka Šimunova, autora Ivana Maršića, a u režiji Ma-rijana Grbavca, prva je u trilogiji o Joki Šimunovoj u izvedbi dramske grupe iz Prološca.

Predstava je nastala prema motivima teksta Prosidba A. P. Čehova. To je ujedno i najdugovječnija predstava koja je na repertoaru ove kazališne družine dugih deset godina.

…Ljudska glupost nema kraja, a posebno u našoj Dalmatinskoj zagori. Tema predstave Umakla se Joka Šimunova priča je o udaji, brazdama, mejašima i na kraju u sve to upliće se politika jer se bez politike ne može. Šaljivi događaji koji su se dogodili i koji se prepričavaju u Imotskoj krajini i Prološcu, te još po-neke nadodane zgode i nezgode složene u jednu vrlo zanimljivu priču, na komi-čan način govore nam zašto nas u Prološcu i Imotskoj krajini sve manje ima… Danas kada je „po' polja u ledini, kad su brazde i mejaši zaresli u draču, nova je glupost… politika! 'Ko je čiji, 'ko je koja stranka, 'ko je ustaša, a 'ko partizan, 'ko je Hrvat, a 'ko komunjara… A nikako ne vidimo da je najvažnije biti čovik!...” (Ivan Maršić)

Godine 2011. na Smotri amaterskih kazališta Splitsko-dalmatinske župa-nije u Sinju Ana Šerlija nominirana je za najbolju žensku ulogu, a Marijan Grba-vac za najbolju glavnu mušku ulogu te osvajaju prvu nagradu za najbolju režiju. Te iste godine sudjeluju na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Starom Gra-du na Hvaru, a glumac Marijan Grbavac je za ulogu Šimuna nominiran za najbo-ljeg glumca Festivala. Godine 2012. sudjeluju na Festivalu pučkog teatra u Omi-šlju na otoku Krku u konkurenciji s osam profesionalnih kazališta te osvajaju drugu nagradu.

21

NEDJELJA , 2. veljače 2014. 19,00 sati

GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKORay Cooney i Nino ŠkrabeKIDAJ OD SVOJE ŽENE

Uloge:IVAN KOVAČ...............................Velimir KokotBARBARA KOVAČ......................Zrinka Lovretin i Borka Lučić MARICA KOVAČ.........................Maja Novosel i Ivana OsmaniSTANISLAV PAJCENOVIĆ.........Vladimir RađenovićSUNČANA TUREK.......................Mia Matasić i Iris SečenPOTREBICA BORO......................Luka Tomac FRENKI BOBINSKI......................Marko Severinac i Igor StankovićSPOMENKA MAJSTOROVIĆ.....Jelena Budimir Bekan i Lana Vlašić

Režija: NINO ŠKRABEScenografija i kostimografija: SANDRA BRKLJAČIĆRasvjeta: IVICA BATUŠIĆTon: DAMIR KUZMIĆŠaptačice: SONJA STANKOVIĆ i IVANA KOKOT RADELJATrajanje: 120 minuta

Tekst britanskog dramatičara Raya Cooneyja Kidaj od svoje žene adapti-rao je Nino Škrabe pa se londonski takstist John Smith iz originala u jaskanskoj verziji preselio u Zagreb. Dobio je ime Ivan Kovač, vrijeme radnje smješteno je u sredinu 80-ih godina prošlog stoljeća dok su žene od kojih pokušava kidnuti smještene na Trešnjevku i Trnje. Jedna od vjernih supruga postala je Dalmatinka kojoj je idol Mišo Kovač, dok je druga mlada purgerica koja sluša Bijelo dugme.

Ni najoptimističniji članovi jaskanskog kazališta nisu se nadali da bi Ki-danje moglo postati tako veliki hit – samo u Jaski predstava je odigrana četrdese-tak puta, svaki put dvorana je bila prepuna, a isti gledatelji vraćali su se predstavi opet i opet. Predstava je dvaput nastupila na Smotri kazališnih amatera Zagreba-čke županije (2006. i 2008.) i oba je puta osvojila vrijedne nagrade (nagrade za najbolju mušku i žensku ulogu, nagradu za najbolju predstavu smotre i najbolju režiju). Na 48. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera Kidaj od svoje žene nomi-nirana je među tri najbolja ostvarenja u državi, Nino Škrabe primio je nagradu za

22najbolju režiju, dok je ansambl predstave dobio priznanje za kolektivnu igru u kojoj su se posebno istaknuli Vladimir Rađenović i Velimir Kokot.

Predstavu Kidaj od svoje žene jaskanski su kazalištarci igrali diljem Hrvatske (Fažana, Rijeka, Viškovo, Punat, Gospić, Zelina, Zaprešić, Sv. Nedelja, Samobor, Čakovec...) te na gostovanjima u inozemstvu (Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Švicarska).

SRIJEDA, 5. veljače 2014. 17,00 sati

GRADSKO KAZALIŠTE BELI MANASTIRTode Nikoletić

PUT PO SVIJETUAdaptacija i prilagodba: DANIELA TASLIDŽIĆ HERMAN

Uloge:SKITKO..........................................Nebojša ŠimićCVJETKA......................................Dunja VlahekMARICA........................................Biljana Marušić

Režija: DANIELA TASLIDŽIĆ HERMANScenografija: MARIO SINANOVIĆOblikovanje svjetla i zvuka: ZORAN HERMANKostimografija: RADMILA DVORNIĆ Tehničko osoblje: NIKOLINA JUG i IVANA KOVAČIzvršni producent: DANIELA TASLIDŽIĆ HERMANTrajanje: 40 minuta

Put po svijetu avanturistička je priča za djecu i mlade puna doživljaja triju mališana, koji na romobilu, sa svojim putujućim kazalištem, odlaze na put oko svijeta. Obilaskom raznih zemalja susreću se s Alibabom i Aladinom, indijan-skim poglavicom „Bikom koji stoji“, Romeom i Julijom, karatašima, Billyjem Kidom... Mladi glumci u jednosatnoj predstavi obišli su sedam zemalja svijeta i promijenili 12 kostima i uloga, uz songove i svjetlosne efekte na koje su tijekom premijere i reprize predstave djeca uživala, pljeskala, pjevala, smijala se, „navi-jala“ i komunicirala s glumcima. Poruka predstave je da dječja mašta može pokrenuti brda i okrenuti svijet, a govori i o važnosti pravoga prijateljstva.

23Ova predstava igrana je do sada u Belom Manastiru nekoliko puta, premi-

jerno na 2. Dječjem kazališnom festivalu te reprizno za škole i građane, u Petlov-cu, na manifestaciji „OGUS – Otvoreni grad umjetnosti Srebrenik“ (BiH), na 3. Festivalu amaterske kulture Postojna (Slovenija) gdje smo osvojili nagradu kao najbolja predstava u svojoj kategoriji, na „Jesen – festu“ u Dardi i diljem Re-publike Hrvatske.

PETAK, 7. veljače 2014. IZLOŽBA RUČNIH RADOVA i RUKOTVORINA

(u prostorijama Mjesnog ureda – na katu)

Organizator: KUD „Sloga“ – Retkovci(izložba će biti postavljena tijekom cijelog vikenda, svaki dan od 15,00 sati)

od 18,30 satiIZLOŽBA FOTOGRAFIJA

„MOJI LJUDI“ – MIRJANA PEŠEC, Vinkovci

MIRJANA PEŠECMirjana Pešec rođena je u Vinkovcima 1952. godine. Tu je odrasla, zavr-

šila osnovnu školu i gimnaziju. Predškolski odgoj diplomirala je 1973. na Peda-goškoj akademiji u Zagrebu, a potom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu di-plomirala je na Odsjeku pedagogije.

U 30-im godinama posvetila se fotografiranju svojih kćeri Maše i Ane. Strast za fotografskim bilježenjem ljudi i događaja prisutna je i danas.

Živi i radi u Vinkovcima. Kako sada stvari stoje, tu će i ostati. Vidi se kao umirovljenica s fotoaparatom na ulicama Vinkovaca, za volanom fiće.

Nada se mirnom životu i još ponekoj izložbi fotografija. Članica je Foto-kluba Vinkovci i Odbora za rad s mladima Hrvatskog fotosaveza.

Do sada je izlagala na prvoj samostalnoj izložbi fotografija „Moji ljudi“, u travnju 2013. u Vinkovcima, te na skupnim izložbama u Vinkovcima, Vukova-ru, Zagrebu, Pragu, Puli, Balama, Grožnjanu, Bjelovaru, Maloj Subotici, Pučišći-ma i Supetru. Dio izloženih fotografija na svojoj samostalnoj izložbi „Moji ljudi“ snimila je na radionicama u organizaciji HFS-a.

Godine 2007. fotografije su joj uvrštene u izložbu „Hrvatska fotografija 2007.“.

24Godine 2008. dobila je pohvalu za kolekciju fotografija „Život ulice“ na

Salonu fotografije Vinkovci.Godine 2012. osvojila je prvu nagradu za fotografiju na izložbi „Žene u

ruralnom razvoju RH“ u Zagrebu.19,00 sati

GRADSKO AMATERSKO KAZALIŠTE ORAŠJE (BiH)Miro Gavran

TRAŽI SE NOVI SUPRUGUloge:

UDOVICA ZDENKA.....................................Mirjana GalićSUSJED BRKIĆ, ENGLEZ............................Željko MandićPRIJATELJ JURIĆ, PIJANI SLAVONAC, BOSANAC I DIPLOMAT..............................Iljo Benković

Režija i scenografija: ILJO BENKOVIĆTehnika: GORAN KRZNARIĆTrajanje: 100 minuta

Predstava Traži se novi suprug, autora Mire Gavrana, a u adaptaciji i reži-ji Ilje Benkovića, kazališna je izvedba koja od samog početka nasmijava publiku u maniri prave komedije. Radnja se temelji na udovici koja nakon 10 godina udovištva i samoće traži supruga preko oglasa, a ne shvaća da je ljubav čeka u susjedstvu, što je i temelj zapleta i podloga za daljnji razvoj radnje. Susjed koji je potajno zaljubljen u udovicu angažira starog prijatelja da odglumi četiri prosca koje udovica treba odbiti. Kako to inače biva i angažirani prijatelj se zaljubi u udovicu što situaciju čini zanimljivom i komičnom. Vrhunac radnje i komike do-gađa se kada se oba prijatelja prerušeni u diplomatu i engleskog liječnika susreću u udovičinom stanu i bore se za njezinu naklonost. Što će se na kraju dogoditi i tko će u nadmetanju pobijediti, vidjet ćete kada dođete na predstavu.

SUBOTA, 8. velja č e 2014. 19,00 sati

DRAMSKA DRUŽINA KUD-a „SV. JURAJ“ – DRAGANIĆ

25Draženka Jagatić, Marica Boričević,

Višnja Golub i Anđela ŽupanićSLIKU TVOJU LJUBIM

Uloge:Obitelj Išlić

JOSO...............................................Tomislav StanićakROZA.............................................Višnja GolubIVA / ĐAN.....................................Željko Jerečić

Obitelj DomladovacMIKA, otac.....................................Robert KrlinTEREZA, majka.............................Anđela ŽupanićMOJKICA, Mikina majka..............Marica BoričevićJONICA, kći...................................Ivona BeneMILKA, kći....................................Alenka BujanTONE, sin.......................................Nedeljko BujanMIKA, mlađi sin.............................Dominik ŠoštarMARICA, snaha.............................Petra GojšićANĐELKA, unuka.........................Marija BerdikNENCI, unuka................................Laura BujanFRANJA, poštar.............................Tomislav Golub„SJENA“.........................................Barica TurčićSPIKERICA na Radio Karlovcu....Ksenija Špehar

Režija i scenografija: DRAŽENKA JAGATIĆMajstori scenografije: ANTONIO ŠOŠTAR, IVAN JAZVAC i

DOMINIK GAŠPIĆKostimografija: MARICA BORIČEVIĆ, VIŠNJA GOLUB i

DRAŽENKA JAGATIĆTehničar rasvjete: IVO BENCETIĆ i STJEPAN JAGATIĆTehničar zvuka: LUKA JAGATIĆŠaptačica: RENATA JAZVACTrajanje: 100 minuta

Radnja predstave seže u 50-e godine 20. stoljeća u prostore draganićke seoske patrijarhalne sredine u kojoj mještani žive pretežno u neimaštini. Iz tog razloga značajan broj muškog stanovništva iseljava u prekooceanske zemlje (pre-težno Kanadu) tražeći posao. U dalekom nepoznatom svijetu ljudi puno rade i

26teško se asimiliraju u strani svijet. Iz istog razloga u sredini iz koje su potekli traže djevojku za udaju. Dovoljno je primjera iz draganićke sredine koji odgo-varaju ovakvom slučaju. Roditelji ili bliži rod odabire djevojku za udaju s kojom se mladić upoznaje jedino preko fotografije te na taj način pristaje na sklapanje braka. O takvoj jednoj udaji na daljinu govori ova predstava znakovitog naziva Sliku tvoju ljubim.

Predstava je dramska priča s jezičnom i povijesnom lokalizacijom koja pomalo na satirički način prikazuje život, običaje, mentalitet i način života dra-ganićkog seljaka u vlastitoj sredini, ali i u stranom svijetu. Ispričana je jedno-stavnim jezikom s bogatim lokalnim pučkim izričajem, a radnja priče prikazana je preko pisma koje najbližoj rodbini piše djevojka udana u Kanadu na opisani način.

NEDJELJA, 9. velja č e 2014. 19,00 sati

KAŠTELANSKO KAZALIŠTE, KAŠTELATena Štivičić

NE MO'Š POBJEĆ' OD NEDJELJE

Igraju: Ivan Lukić i Marica Grgurinović

Redatelj: HRVOJE SVALINAKoreografija: ANITA ČANADIOblikovanje svjetla: IVAN JURIĆTrajanje: 70 minuta

Ona i On dvoje su slučajnih partnera koji nam svoj odnos prikazuju bez zadrške. U potrazi za razumijevanjem i prihvaćanjem, kroz brojne unutrašnje di-jaloge i vanjske monologe pokušavaju nam prikazati svoj svijet i pronaći izvor svojih nemira i krize u kojoj su se zatekli. Njihov odnos postao je svakodnevan, rutiniran, osjećaju se otuđeni od društva i od sebe samih, zatvoreni u krugu pa-tnje, straha i krivnje.

Suočeni s osobnom i zajedničkom egzistencijom preispituju sebe i svoj odnos, analiziraju, kritiziraju, razgolićuju svoju osobnost, emocije, najskrivenije tajne, ne ostavljajući sumnju u ljudskost svojih postupaka. Lako je prepoznati se u njihovim životima, žive obrasce stvarnosti kojoj smo svjedoci i koja ne ostavlja previše prostora za drugačiji izbor.

27Je li riječ o još jednoj kozmičkoj nepodudarnosti, neumoljivoj sudbini ko-

ja razdvaja sve što je razdvojivo ili je moguć bijeg od neizbježnog? Treba li se žrtvovati – skrenuti pogled, zaustaviti riječ, oblikovati misao, stisnuti zube? Ili je moguće slobodno doseći puninu postojanja bez trunka patnje?

PETAK, 14. velja č e 2014. IZLOŽBA RUČNIH RADOVA i RUKOTVORINA

(u prostorijama Mjesnog ureda – na katu)

Organizator: KUD „Sloga“ – Retkovci(izložba će biti postavljena tijekom cijelog vikenda, svaki dan od 15,00 sati)

od 18,30 satiIZLOŽBA SLIKA – RANKO BATO ŠILJEG,

Slavonski Brod

RANKO BATO ŠILJEGRanko Šiljeg svestrana je umjetnička osoba. Velikom broju ljudi poznat je

kao vrstan i priznat slikar koji često izlaže u Hrvatskoj samostalno ili na skupnim izložbama.

Međutim, starijim Brođanima Bato je itekako poznat iz kasnih sedamde-setih i ranih osamdesetih kada je pri tadašnjem Centru za kulturu vodio kazališnu družinu. I s tom družinom ostvario je vrhunske domete i rezultate. Batina režija Kule babilonske osvojila je brojna priznanja, kao i prvo mjesto na Smotri amater-skih kazališta Hrvatske. Uz sve ovo godinama je Ranko Šiljeg radio u Kazališnoj i koncertnoj dvorani kao stručni suradnik za scensku djelatnost. Posljednju režiju predstave radio je 1995. godine s Gradskim kazalištem iz Slavonskog Broda. Re-žirao je predstavu Udaje se, Ela koju je to kazalište izvelo više od 50 puta.

19,00 satiGRADSKO KAZALIŠTE „JOZA IVAKIĆ“ – VINKOVCI

i KAZALIŠTE „NOVA SCENA“ – VINKOVCIČEHOV NA KVADRAT

(prema tekstu A. P. Čehova)

Uloge:

28NATALIJA STEPANOVA.......................Andrijana RagužJELENA IVANOVNA POPOVA.............Mirjana GalićIVAN VASILJEVIČ POPOV....................Bruno VendlingGRIGORIJ STJEPANOVIČ SMIRNOV. .Željko MandićSTJEPAN STJEPANOVIČ ČUBUKOV...Andrija BadžekLUKA........................................................Zorko Bagić

Režija i dramatizacija: VLADIMIR ANDRIĆScenografija: DUBRAVKO MATAKOVIĆKostimografija: MILKICA HERCEGOVACTrajanje: 80 minuta

Komedija u kojoj se događaji iz dobro nam poznatih Čehovljevih jedno-činki Prosidbe i Medvjeda u paralelnoj igri svjetla i sjene odvijaju u isto vrijeme na istoj sceni. Ova predstava pruža publici jedinstvenu mogućnost da u jednoj kazališnoj predstavi pogledaju čak dvije komedije i nasmiju se do suza.

20,30 satiSATIRIČKO KAZALIŠTE MLADIH SLAVONSKI BROD

A. P. ČehovTRAGIČARI OD NEVOLJE

Dramaturgija: Silvio Stilinović

Uloge:Tragičari od nevolje

A. P. ČEHOV........................................................Tomislav Goll/...............................................................................Silvio StilinovićALEKSEJ ALEKSEJEVIČ MURAŠKIN............Silvio StilinovićIVAN IVANOVIČ TOLKAČOV.........................Matej Safundžić

JubilejANDREJ ANDREJEVIČ ŠIPUČIN.....................Ante OrlovićTATJANA ALEKSEJEVNA................................Martina LemaićKUZMA NIKOLAJEVIČ HIRIN.........................Matej Safundžić/...............................................................................Luka StilinovićNASTASJA FJODOROVNA MERČUTKINA....Javorka JokićDEPUTACIJA.......................................................Pavle Matuško

Redatelji: SILVIO STILINOVIĆ i MATEJ SAFUNDŽIĆMajstor scene i svjetla: SAŠA KARIĆCirkuska glazba: SAŠA KARIĆ

29Šminka: SLAVICA PAVIČIĆTrajanje: 50 minuta

Dodajmo kako je ovo remek-djelo Čehova, malo remek, a možda čak i djelo svih glumaca i ekipe oko glumaca, jer je nastalo u deset dana kolovoza. A glumci svi odreda prekaljeni s dugogodišnjim iskustvom na pozornici. Ovo je, možemo reći, veteranska predstava. Osim mlađahnog Pavla koji nam se pridru-žio da nešto i nauči! A mlađi dio redateljskog dvojca i dvostruki glumac, naj-aktivniji na sceni, jest Matej Safundžić, koji je ipak za nas profi. Naime, student je Umjetničke akademije u Osijeku, Odsjek kazalište i lutkarstvo. A tu je i drugi u ulozi Hirina, iako mlad, s međunarodnom reputacijom, Luka Stilinović, sve isto kao i Matej. Satiričko kazalište mladih drznulo se opet uhvatiti Čehova za brke i odigrati ponovno dvije kratke jednočinke, Tragičari od nevolje i Jubilej. Potonjeg je Čehov napisao u najtežem dijelu svog života kada se u ruskoj zabiti borio s kolerom. Jer ako netko nije, od sada mora znati… Čehov je bio amater pisac, a po struci liječnik. Pa smo mi iz Slavonskog Broda glumci umislili da bi amateri mogli igrati amatera. Ovo, istini za volju, i nije naš prvi susret s Čeho-vom. Pa eto onda i još malo veselja, lakrdijanja i svega što kritika ne voli kad se radi o Čehovu, a publika obožava otkrivati i tu njegovu stranu i našu neozbilj-nost. I kažu kako mi podilazimo publici! A kome ćemo? Kažemo mi!

SUBOTA, 15. velja č e 2014 . 19,00 sati

DRAMSKA GRUPA HKUD-a „DIDAK“ŽUPE GRADNIĆ (BiH)

fra Ante MarićU GODINAMA GLADI

Dramaturgija: Tina Laco

Uloge:FRA DIDAK...................................fra Marinko ŠakotaOTAC ANTE..................................Josip PrskaloMAJKA ANĐA..............................Andrijana ZubacSTRIC POBRO...............................Pero PrskaloBABA.............................................Lucijana BurićGVARDIJAN.................................Ivan ZubacCAR................................................Slavko PeharGENERAL SARKOTIĆ.................Frano Prskalo

30SIN IVAN.......................................Ante ZubacSIN KREŠIMIR..............................Jure ZubacKĆI MARIJA.................................Ana VučićKĆI RUŽA.....................................Petra PrskaloKĆI KATARINA...........................Martina PeharZBOR DJEVOJČICA.....................Ana Zubac, Martina ZubacSTATISTI.......................................Pero Pehar, Zvonimir Dodig

Režija, kostimografija i scenografija: TINA LACOTrajanje: 75 minuta

Predstava govori o vremenu u kojemu je teška kob pritisnula komadić zemlje što se Hercegovinom zove. Rat, suša, glad i sveopća bijeda zavili su Her-cegovinu u crno i počeli poloviti obitelji. U ovakvom vremenu Mojsije hercego-vačkog naroda, fra Didak Buntić odlučuje povesti djecu u Slavoniju i tako ih spasiti od gladi.

Ova predstava simbolizira Hercegovinu kao podneblje koje je uvijek, unatoč nedaćama, ostalo neosvojiva tvrđava za brojne vojske. Odlična gluma, zanimljiva scena i likovi vrijedni divljenja obilježit će nastup članova HKUD-a „Didak“ iz Gradnića, koji su ponosni jer se njihovo kulturno-umjetničko društvo zove po fra Didaku, čovjeku kojemu je Hercegovina bila majka, a Hercegovci djeca.

Roditelji djece stavljeni su pred tešku odluku. Poslati svoju djecu daleko od sebe ili ih ostaviti uz sebe. Hercegovce, koji su naučili svojim rukama priskr-biti potrebno za život sebi i obitelji, boli to što moraju moliti za pomoć i poslati djecu u Slavoniju u kojoj bi ono moglo zaboraviti rodni kraj. Kako im ne mogu osigurati ni koru kruha, odluka pada na odlazak u Slavoniju u koju je fra Didak onovremeno poslao tisuće hercegovačke djece i tako ih spasio od smrti.

Koliko je veliko to što je učinio fra Didak Buntić, dobro opisuje dr. fra Ivan Dugandžić koji kaže: „U tadašnjim uvjetima toliku djecu odvesti u Slavoni-ju i naći one koji će ih prihvatiti i za njih se brinuti graniči s biblijskim čudom mane u pustinji ili Isusovim čudesnim umnoženjem kruha da se nahrani gladno mnoštvo.“ Već 1918. godina bila je rodna i malo-pomalo stvarali su se uvjeti za povratak djece što je i uslijedilo. Većina djece se vraća u jesen 1918., a ostatak 1919. godine. I poslije 1919. godine nešto djece ostaje u Slavoniji zbog nedostat-ka uvjeta za povratak, bilo da su im oba roditelja umrla, bilo da su krajevi odakle su dolazili bili pod okupacijom talijanske vojske, dok su neka djeca i sama htjela ostati kod svojih dobročinitelja.

31

NEDJELJA, 16. veljače 2014. 19,00 sati

Marija Mrvičin i Marko SabljakovićKAZALIŠNA BAJKA

U glavnim ulogama: JELENA PERČIN i ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ

Bajkovite uloge tumače i glumci Kazališta „Mika Živković“ – Retkovci

Jelena Perčin, glumica Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

Rođena je 19. siječnja 1981. godine u Dubrov-niku. Gimnaziju je pohađala u Zagrebu, gdje je i na-stupala u dramskoj skupini. Godine 2000. upisuje Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu. U ljeto 2001. godine, nakon završene prve godine, prvi put se pojavljuje u predstavi Četvrta sestra, u režiji Ivice Boban, na Dubrovačkim ljetnim igrama. Godine 2002. igra u Povezanim interesima, u režiji V. Taufera. Iste godine u jesen anga-žirana je u Gradskom kazalištu Požega, u predstavi Pipi Duga Čarapa, u režiji T. Pavkovića. Godine 2003. započinje suradnju s Istarskim narodnim kazalištem u Puli, u predstavi Ne grizi nokte, Lidija, u režiji Olivera Frljića, i sa zagrebačkim ITD-om u predstavi Top, redatelja Roberta Raponje.

U ljeto iste godine ponovno igra na Dubrovačkim ljetnim igrama u Radio-nici za šetanje, izmišljanje i pričanje B. Jelčića i Grižuli Paola Magellija. Od 2003. godine stalni je član ansambla kazališta u Virovitici za čiju je predstavu Ženidba dobila 2004. godine nagradu koja se dodjeljuje mladim glumcima na 7. Festivalu pučkog teatra Omišalj – Čavle. Trenutno, uz Ženidbu, igra u predstava-ma Dug put kući, Arapska noć i Višnjik.

Televizijskoj je publici najpoznatija po dvjema ulogama, sramežljivoj slikarici Ani Fijan u sapunici Zabranjena ljubav te vamp-voditeljici Nini Deverić u kriminalističkoj seriji Dobre namjere. Nakon završetka te serije dobiva ulogu mlade stažistice u liječničkoj seriji Hitna 94.

Govori engleski i talijanski jezik.Televizijske uloge: Zora dubrovačka, kao Deša Šimunović (2013.), Ples

sa zvijezdama, kao Jelena Perčin (2011.), Najbolje godine, kao Dunja Dizdar-Lehner (2010. – 2011.), Hitna 94, kao Ivona Zlatar (2008.), Dobre namjere, kao

32Nina Deverić (2007. – 2008.), Bitange i princeze, kao Lana (2008.), Zabranjena ljubav, kao Ana Fijan (2005. – 2007.), Bibin svijet, kao Snježana „Snješkica“ (2006.), Naša mala klinika, kao Šemsina djevojka (2005.), Villa Maria, kao Maj-da Polovanec (2005.). Filmske uloge: Priprema, kao Lena (2012.), 7 seX 7, kao Lada (2011.), Duga mračna noć (2004.), Kako loš san (2002.), Veliko sprema-nje, kao Korina (2000.).

33Aleksandar Bogdanović, glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

Rođen je u Osijeku 17. lipnja 1974. godine. Akademiju umjetnosti završio je u Novom Sadu – klasa prof. Branka Pleše.

Najvažnije uloge: Čičikov, Mrtve duše; He-mon, Antigona; Ljvov, Ivanov; Oliver Urban, Leda; Isljednik, Hrvatska Antigo-na; Charles, Vedri duh; Đavo, Don Huan u paklu.

Nagrade: Nagrada za glavnu ulogu (Čičikov, Mrtve duše) na Festivalu vojvođanskih pozorišta 2009., Nagrada za glavnu ulogu (Vitez Oliver Urban) na Marulićevim danima 2011.

Filmovi i serije: Posljednja audijencija, RTS, Plavi voz, Janko Baljak, Larin izbor (33., 34. i 35. epizoda), Počivali u miru (3. epizoda), Most na kraju svijeta, B. Ištvančić.

Glumio je u kazalištima u Zrenjaninu, Vršcu, Novom Sadu, Kikindi i Osi-jeku.

Otac je Mije i Une.

19,50 satiDODJELA NAGRADA I DIPLOMA ZA NAJUSPJEŠNIJA GLUMAČKA

I DRUGA OSTVARENJA

DODJELA POSEBNOG PRIZNANJA ZA IZNIMAN DOPRINOS I POMOĆ U RAZVOJU

KULTURNO-UMJETNIČKOG AMATERIZMAVUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

PROGLAŠENJE NAJUSPJEŠNIJIH PREDSTAVA

SVEČANO ZATVARANJE 26. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA

U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

34MEDIJSKI POKROVITELJI

VINKOVAČKA TELEVIZIJA

NOVOSTI – VINKOVCI

VINKOVAČKI LIST I RADIOPOSTAJA VINKOVCI

GLAS SLAVONIJE

TELEVIZIJA SLAVONIJE I BARANJE

OSJEČKA TELEVIZIJA

35HRVATSKI RADIO VUKOVAR

RADIO PANONIA

SLAVONSKI RADIO

INTERNETSKI PORTALI

port.hr

cibalia.com.hr