Kineziološka metodika I - wt.foozos.hrwt.foozos.hr/download/kinezioloska-metodika-i-t-vidranski-nastavni... · Pojam, definicija i predmet ... Metodika nastave gimnastike koji se

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, PREDAVANJA iz Kineziološke metodike 1

10.2.2016.

Vidranski, T. 2016., prema Neljak, B. 2013. 1

Kineziološka metodika IAkademska godina 2015./2016. ljetni semestar

doc.dr.sc.Tihomir Vidranski Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

STRUKTURA SLAJDOVA:

1. Uvod u kineziološku metodiku 4 – 30

2. Uvodni dio sata tjelesne i zdravstvene kulture 31 – 71

3. Pripremni dio sata tjelesne i zdravstvene kulture 73 – 124

4. Glavni A dio sata tjelesne i zdravstvene kulture 125-160

5. Organizacija tjelesnog vježbanja 161-197

6. Jednostavne organizacijske postave 198-260

7. Složene organizacijske postave 261-334

8. Glavni B dio i završni dio sata

tjelesne i zdravstvene kulture 335-362

9. Opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture 363-410

10. Sustav odgoja i obrazovanja u Republici HrvatskojTjelesno i zdravstveno područje 412-468

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

2

11. Kineziološko obrazovanje 469-507

12. Učenje motoričkog znanja 508-563

13. Metode rada 564-632

14. Metode rada (II) 633-708

15. Metodička načela (principi) 709-733Prostori i oprema

IZVOR:

• Neljak, B. (2013.) Opća kineziološka metodika.Priručnik, Gopal d.o.o., Zagreb., ISBN 9789536730926.

• Neljak, B. (2013.) Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem

školstvu. Priručnik, Gopal d.o.o., Zagreb., ISBN 978-953-6730-98-8.

• Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa UDK 371.214 (497.5). ISBN 953-6569-25-6, Poglavlje - Nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture., str. 321-335.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

3


10.2.2016.


Uvod u kineziološku metodiku

1. predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

4

Tematska najava predavanja• 1. Pojam, definicija i predmet proučavanja Kineziološke

metodike;

• 2. Razvoj i struktura Kineziološke metodike u Hrvatskoj;

• 3. Cilj Kineziološke metodike;

• 4. Zadaće Kineziološke metodike;

• 5. Interdisciplinarnost Kineziološke metodike

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

5

Razvoj i struktura Kineziološke metodike u Hrvatskoj• Počeci razvoja kineziološke edukacije i metodike povezani su s

uvođenjem nastave tjelovježbe u hrvatski odgojno-obrazovni sustav u drugoj polovini 19. st.

• Od tada povijest bilježi prve metodičke priručnike i naziv predmeta Metodika nastave gimnastike koji se tih godina uveo u učiteljske škole

• Kineziološka metodika se kao nastavni predmet kontinuirano razvija dulje od jednog stoljeća pa je 1959. godine, u vrijeme osnivanja Visoke škole za fizičku kulturu već bila na zavidnoj razini

• Metodika nastave fizičkog odgoja (Mejovšek i Vukotić, 1954) je prvi udžbenik iz Kineziološke metodike koji je odredio smjernice razvoja ovoga područja

• U udžbeniku su definirani i opisani: cilj, obilježja i zadaci fizičkog odgoja u školama; mlađe, srednje i starije školsko doba; oblici nastave; tijek nastavnog procesa; struktura sata; planiranje i pripremanje; provjeravanje i ocjenjivanje; načela ocjenjivanja i dr.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

6


10.2.2016.


• Veliku važnost ima i priručnik Fizički odgoj učenika i učenica starijega školskog doba koji je objavljen 1956. godine

• Urednik i autor većine poglavlja je Milko Mejovšek, a knjiga obrađuje odabrana poglavlja iz teorije fizičkog odgoja, vježbe oblikovanja, prirodne oblike kretanja, mnoge nastavne teme iz ekipnih sportova, borilačke vježbe, terenske igre, izletništvo itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

7

Područja koja pokriva Kineziološka metodika na FOOZOS-u

• (1) Opća kineziološka metodika objašnjava temeljne pojmove i procese kojiimaju pojavnost na svim razinama odgojno-obrazovnog rada s djecom imladeži, odnosno u cjeloj vertikali tjelesnog i zdravstvenog područja

• Opsežno se proučava i poučava struktura sata tjelesne i zdravstvene kulturei objašnjavaju njegovi dijelovi

• Detaljno se razmatraju cilj, zadaće, organizacija i provedba uvodnog, pripremnog, glavnog i završnog dijela sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Posebno se provode razmatranja jednostavnijih i složenijih organizacijskihpostava vježbanja u glavnom A dijelu sata, dopunske vježbe, opterećenja nasatu tjelesne i zdravstvene kulture

• Dio opće kineziološke metodike odnosi se na upoznavanje i definiranjepojmova ljudskih biotičkih, kinezioloških i nekinezioloških motoričkaznanja te proces i dinamiku njihova učenja

• Kineziološka motrišta odgojnoga rada značajan su dio ove metodike, kao ipoglavlja koja se odnose na metode rada, prostore, opremu itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

8

• (2) Kineziološka metodika u predškolskom odgoju proučavaantropološka obilježja djece predškolske dobi u funkciji provedbetjelesnog vježbanja

• Razmatraju se morfološka obilježja djece predškolske dobi, razvojnjihove motorike i motoričkih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, spoznajnog (kognitivnog) razvoja, razvoja govora, informiranosti iemocionalni razvoja

• Također se razmatraju kineziološki sadržaji tjelesnog vježbanja djecepredškolske dobi, vrste tjelesnog vježbanja djece te planiranje, programiranje i vrednovanje rada u predškolskom odgoju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

9


10.2.2016.


• (3) Kineziološka metodika u osnovnom školstvuproučava posebnosti osnovnog školstva vidljive u cjelinama:• antropološka obilježja učenika,

• ustrojstvo osnovnog školstva,

• posebnosti propisanih nastavnih planova i programa tjelesne izdravstvene kulture,

• planiranje i programiranje nastavnog procesa itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

10

Pojam Kineziološke metodike

• Kineziološka metodika je višepojmovni izraz čiju tvorbu sačinjavaju grčke riječi kinezis (kretanje, pokret), logos

(znanost, nauka) i methodos (put, postupak, svi načini svrsishodnog postignuća nekog cilja)

• Povezivanje izvornih grčkih pojmova koji tvore naziv ne može u cijelosti razjasniti značenje Kineziološke metodike i opisati njezinu bit

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

11

Definicija Kineziološke metodike

• Kineziološka metodika je znanstvena disciplina koja proučava obrazovne, transformacijske i odgojne zakonitosti u tjelesnom

i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području

• Kineziološka metodika je znanstveno-nastavna disciplina koja proučava i primjenjuje zakonitosti kineziologije u prostoru odgoja i obrazovanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

12


10.2.2016.


Cilj Kineziološke metodike

• Kineziološka metodika je znanstveno-nastavna disciplina koja ima različite ciljeve sa znanstvenog i nastavnog stajališta.

• To znači da ova znanstvena disciplina u užem smislu proučava promjene u obrazovnom, kinantropološkom i odgojnom prostoru učenika sa stajališta svih vrsti nastavnog rada, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

• U širem smislu ova disciplina proučava interdisciplinarno s drugim znanostima sve pojavnosti s metodičkog, metodološkog i antropološkog stajališta u tjelesnom i zdravstvenom području.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

13

Cilj Kineziološke metodike kao nastavne discipline

• je osposobljavanje studenata za provedbu svih vrsti odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi sa svim (određenim) uzrasnim kategorijama djece i mladeži.

• Da bi se to ostvarilo u Kineziološkoj metodici poučavaju se eksperimentalno dokazane znanstvene spoznaje iz tjelesnog i zdravstvenog područja, ali i mnoge znane stručne spoznaje kao što su: planiranje i programiranje, metode rada,

vrednovanje odgojno-obrazovnog rada itd.

• Eksperimentalno dokazane informacije, stručne novine i inovacije osnova su usavršavanja nastavnika na stručnim skupovima.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

14

Zadaće Kineziološke metodike

• Zadaće Kineziološke metodike odnose se na istraživanjazakonitosti odgojno-obrazovnog procesa, nastavnog procesa iostalih procesa tjelesnog vježbanja

• Posebna zadaća Kineziološke metodike je da studenteosposobi za praktično izvođenje svih oblika odgojno-obrazovnog procesa u školstvu, kao i za samostalno teorijskobavljenje metodikom, te za stvaralački, kritički i samokritičkiodnos prema teoriji i praksi P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

15


10.2.2016.


Predmet proučavanja

• Predmet proučavanje Kineziološke metodike su:

kineziološki procesi u tjelesnom i zdravstvenom

odgojno-obrazovnom području, u radu s djecom i mladeži,

s metodičkog, metodološkog i antropološkog motrišta

• broj predmeta istraživanja kineziološke metodike poprima još veće vrijednosti kada se u obzir uzme i razmatranje pojavnosti kroz međupovezanost sa znanostima s kojima je Kineziološka metodika u interdisciplinarnom odnosu kao što su pedagogija, psihologija, sociologija, medicina i dr.

• „neograničen broj pojavnosti” predmeta proučavanja

• dokaz tome su znanstvena istraživanja sa velikim brojem različitih ciljeva koji se istim žele postići

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

16

Povezanost Kineziološke metodike s dodirnim znanostima i predmetima

KINEZIOLOŠKO -MEDICINSKA ZNANJA

POSEBNA KINEZIOLOŠKA ZNANJA

PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKA ZNANJA

OPĆA KINEZIOLOŠKA ZNANJA

FUNKCIONALNA ANATOMIJA

FIZIOLOGIJA

ANTROPOLOGIJA

SPORTSKA MEDICINA

OSNOVNE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE

BIOMEHANIKA

TEORIJA TRENINGA

POVIJEST SPORTA

SOCIOLOGIJA

PSIHOLOGIJA

DIDAKTIKA

PEDAGOGIJA

KOŠARKA

ATLETIKA

NOGOMET

RUKOMET

ODBOJKA

RITMIČKA GIMNASTIKA

SPORTSKA GIMNASTIKA

PLES

PLIVANJE

KINEZIOLOŠKA

METODIKA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

17

• METODIČKI PROSTOR (sva istraživanja koja svojom tematikom zaprimaju prostor odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi):

-uspjeh u učenju određenih nastavnih tema u redovitoj nastavi

-uspjeh u učenju elemenata tehnike pojedinih sportova u

izvannastavnim aktivnostima

-učinkovitost poučavanja različitim metodama učenja u

različitim vremenskim programskim razdobljima,

na ispitanicima različitih dobnih skupina, različitog spola

-optimizacija, intenzifikacija i racionalizacija nastavnog

procesa i dr.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

18


10.2.2016.


• METODOLOŠKI PROSTOR (sva istraživanja koja se bave kineziometrijskim i dokimološkim problemima u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi):

-određivanje mjera i testova za praćenje, provjeravanje i

vrednovanje određenih kinantropoloških obilježja učenica

i učenika svih dobnih skupina

-određivanje i izrada orijentacijskih vrijednosti

kinantropoloških obilježja učenica i učenika u osnovnom

i srednjem školstvu i dr.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

19

• ANTROPOLOŠKI PROSTOR:

-utvrđivanje razlika između pojedinih podsustava

antropološkog statusa učenika i učenica različitih dobnih

kategorija

-razlika u prostoru motoričkih sposobnosti učenika različitih

socioloških, demografskih, pa i zdravstvenih obilježja

-utvrđivatne razine kineziološke aktivnosti djece i mladeži

-utjecaji programiranog tjelesnog vježbanja na promjene

nekih antropoloških obilježja različitih dobnih skupina u

različitim vremenskim razdobljima i dr.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

20

Svrha proučavanja

• Proučavanje zakonitosti odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj izdravstvenoj kulturi treba doprinijeti pronalaženju kvalitetnihrješenja koja će unaprijediti obrazovnu, kinantropološku iodgojnu smjernicu rada, a time i područje tjelesne i zdravstvene kulture

• Istraživanja u Kineziološkoj metodici kao znanstvenoj disciplini imaju više aplikativnu, odnosno primijenjenu usmjerenost nego fundamentalnu ili razvojnu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

21


10.2.2016.


Sat Tjelesne i zdravstvene kulture

• Sat tjelesne i zdravstvene kulture ima mnogo pojavnih oblika koji su predmet poučavanja posebnih ili specijalnih kinezioloških metodika

• Predškolski odgoj: sat tjelesnog vježbanja

• Osnovno i srednje školstvo: sat redovitog i izbornog nastavnog rada te mnogo oblika izvannastavnog i izvanškolskog rada

• Visoko obrazovanje: sat tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom, izbornom i fakultativnom programu

• svi sati tjelesne i zdravstvene kulture imaju zajedničku strukturu, a različito trajanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

22

Struktura sata

• Sat tjelesne i zdravstvene kulture tvore četiri međupovezana dijela:

1) uvodni dio sata

2) pripremni dio sata

3) glavni dio sata

4) završni dio sata

• Glavni dio sata se sastoji od dva funkcionalno različita poddijela sata, a to su:

-Glavni „A” dio sata

-Glavni „B” dio sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

23

Struktura i trajanje sata

• Struktura sata je ista od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja, a razlikuje se prema ukupnom trajanju te trajanju pojedinih dijelova sata

• Trajanje sata je prvenstveno određeno antropološkim obilježjima djece, mladeži i studenata po odgojno-obrazovnim razinama u kojima se provodi

• Sat tjelesne i zdravstvene kulture od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja provodi se u vremenskom trajanju od 25 do 90 minuta P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

24


10.2.2016.


Prikaz 1. Struktura i trajanja dijelova sata tjeles ne i zdravstvene kulture ukupnog trajanja 25 do 45 minuta

Struktura i trajanja dijelova sata tjelesne i zdrav stvene kulture ukupnog trajanja 25 do 45 minuta

5 10 15 20 25 30 35 40 450

4-5 8-10 25-30 4-5

Struktura sata za u čenike/ice osnovne i srednje škole – 45 min

UD PD GD ZD

2-4 5-7 20-22 2-4

Struktura sata za djecu starije predškolske dobi – 3 5 min

UD PD GD ZD

2-4 5-7 16-18 2-3

Struktura sata za djecu srednje predškolske dobi – 3 0 min

UD PD GD ZD

2-3 5-7 16-18 2-3

Struktura sata za djecu mla đe predškolske dobi – 25 minUD PD GD ZD

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

25

Struktura i trajanje sata

Tijek sata tjelesne i zdravstvene kulture: • Uvodni dio sata: trajanje 4-5 minuta ili oko 10% ukupnog trajanja

sata

• Pripremni dio sata: trajanje od 8-10 minuta ili oko 20% ukupnog trajanja

• Glavni dio sata: trajanje od 26-30 minuta ili oko 60% ukupnog trajanja sata (u pravilu i nekoliko minuta više)

• Glavni A dio: trajanje 18-22 minuta ili oko 40% ukupnog trajanja sata (2/3 glavnog dijela sata)

• Glavni B dio sata: trajanje 8-12 minuta ili oko 20% ukupnog trajanja sata (1/3 glavnog dijela sata)

• Završni dio sata: trajanje 4-5 minuta ili oko 10% ukupnog trajanja sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

26

Struktura i trajanje dijelova sata tjelesne i zdrav stvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

27


10.2.2016.


Priprema sata

• Sadržajno, funkcionalno i metodičko povezivanje programskih sadržaja koji su u izvedbenom nastavnom planu i programu rada određeni za pojedini razred i sat, sa ostalim dijelovima sata

• Postupak povezivanja se naziva pripremanje učitelja za sat

• Priprema učitelja podrazumijeva:

• Uvodni dio: odabir primjerenog sadržaja u uvodnom dijelu sata koji je funkcionalno usmjeren prema programskim sadržajima glavnog A dijela sata

• Pripremni dio: odabir pripremnih vježbi za pripremni dio sata koje će dodatno, nakon uvodnog dijela, omogućiti učenicima kvalitetnije izvođenje programskih sadržaja u glavnom A dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

28

• Glavni A dio: razrađivanje programskih sadržaja A dijela sata, sukladno cilju i zadaćama sata

• Glavni B dio: pripremanje glavnog B dijela sata (najčešće se funkcionalno i sadržajno povezuje s A dijelom sata)

• različite mogućnosti funkcionalnog i sadržajnog povezivanja:

-prema sličnostima struktura gibanja između tjelovježbenih

sadržaja A i B dijela sata

-prema aktivaciji istih motoričkih sposobnosti

-prema organizacijskoj povezanosti

• Završni dio: odabir sadržaja za završni dio sata, povezivanje s prethodnim B dijelom sata (uglavnom se provodi jedino s organizacijskog stajališta jer je najčešće neovisan dio sata)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

29

Uvodni dio sata Tjelesne i zdravstvene kulture

2. predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

30


10.2.2016.


Uvodni dio sata

• Trajanje: 4-5 minuta

• Svrha uvodnog dijela sata: psihološka i fiziološka prilagodba učenika za vježbanje na satu tjelesne i zdravstvene kulture

• Psihološki aspekt: pobuđivanje motivacije učenika za vježbanjem i stvaranje kvalitetnog radnog ugođaja

• Navedeno se postiže poticajnim nastupom učitelja

• Fiziološki aspekt: povećanje aktivacije lokomotornog sustava čime se pobuđuju mnoge organske funkcije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

31

Fiziološki aspekt

• Povećava se temperatura krvi i mišića, ali i ukupna temperatura tijela

• Posljedice: pobuđivanje mnogih, za tjelesno vježbanje, bitnih organskih funkcija od kojih treba istaknuti:

1. povećanje brzine kontrakcije i relaksacije mišića,

2. povećanje motoričke učinkovitosti zbog smanjenja

viskoznog otpora u mišićima,

3. brže otpuštanje kisika s hemoglobina,

4. ubrzanje metaboličkih procesa,

5. smanjenje otpora u krvnim žilama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

32

Dinamika povećanja temperature tijela tijekom vježbanjaUD –uvodni dio sata / PD – pripremni dio sata

• najviši prirast u tjelesnoj temperaturi je u prvih pet minuta vježbanja

36

37

38

39

5 10 15 20 25 30 35 40 450

Temperatura tijela

minute

C

UD PD

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

33


10.2.2016.


• Povećanje temperature tijela također ima pozitivan učinak i na brzinu protoka krvi u plućima jer se do 13% smanjuje otpor njenog protoka (Widimsky, J., E. Berglund, R. Malmberg, 1963)

• Povećanje protoka krvi u plućima funkcionalno je iznimno značajno, jer pospješuje prilagodbu za daljnje tjelesno vježbanje

• Započinjanje vježbanja uzrokuje veću budnost organizma, razinu adrenalina i šećera u krvi itd.

• Zaključno, s fiziološkog stajališta svrha uvodnog dijela sata je pobuđivanje mnogih organskih funkcija koje optimiziraju spremnost učenika za daljnje vježbanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

34

Metodička utemeljenost

• Metodička utemeljenost vježbanja u uvodnom dijelu sata ključ je ostvarenja psihološke i fiziološke sastavnice ovog dijela sata

• Da bi se one ostvarile metodička utemeljenost ukazuje da je potrebno:

I. izabrati zanimljiv i primjeren tjelovježbeni sadržaj,

II. optimalno odrediti intenzitet njegova opterećenja,

III. učinkovito ga provesti

• U suprotnom se umanjuje ili ne ostvaruje psihološka i fiziološka prilagodba učenika za vježbanje na satu tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

35

I.) Izbor zanimljivog i primjerenog sadržaja za uvodni dio sata ovisi o:

a) dobi učenika

b) mogućnosti usklađivanja sadržaja sa strukturama gibanja

u glavnom dijelu sata

c) mogućnosti provedbe uvodnog i ostalih dijelova sata s

istim nastavnim pomagalom

• Tek nakon ispunjenja prvog uvjeta (dob učenika), primjerenost tjelovježbenog sadržaja se može razmatrati prema daljnja dva kriterija koji su bitni jedino učitelju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

36


10.2.2016.


I.a)

• Izabrani sadržaj uvijek mora biti zanimljiv i primjeren dobi učenika

• Ukoliko nije, cilj i smisao uvodnog dijela se neće ostvariti, osobito kada se zna da su učenici na različitim razinama zrelosti, različito motivirani za vježbanje i pojedine sadržaje

• Odabir primjerenog sadržaja je, sa stajališta zainteresiranosti učenika za njegovu provedbu, preduvjet ostvarenja psihološke i fiziološke prilagodbe za vježbanje na satutjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

37

• Ako učenici nisu zainteresirani za određeni tjelovježbani sadržaj iluzorno je očekivati da će učitelj moći motivirati učenike, a još manje da će tijekom provedbe takvog sadržaja učenici biti dostatno aktivni kako bi ostvarili fiziološku prilagodbu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

38

I.b)

• Izabrani sadržaj uvodnog dijela sata može biti usklađen sa strukturama gibanja u glavnom dijelu sata

• Primjer-Glavni A dio: „Vođenje lopte na različite načine (R)“; uvodni dio: „Hvatalica vođenjem rukometne lopte“

• Kinestetička osjetljivost učenika za manevriranje loptom se pobuđuje već od uvodnog dijela sata

• Isti princip vrijedi i za povezivanje sa sadržajima za B dio sata

• Primjer-štafetna igra s loptama u B dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

39


10.2.2016.


I.c)

• Sadržaj uvodnog dijela sata može se provoditi s istim nastavnim pomagalom koje se koristiti za realizaciju određenih ili svih dijelova sata

• Odabrano nastavno pomagalo može i ne mora biti povezano sa strukturama gibanja u glavnom dijelu sata

• Organizacijski je to vrlo praktično, ali zadržavanje istog pomagala tijekom nekoliko sati dovodi do monotonije i umanjuje vrijednost nastave tjelesne i zdravstvene kulture

• Navedeni kriterij izbora sadržaja za uvodni dio sata treba koristiti uglavnom kada je nastavno pomagalo funkcionalnopovezano sa strukturama gibanja u nekom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

40

II.)

• Optimalni intenzitet opterećenja u ovom dijelu sata: umjeren

• Ostvarivanje optimalnog intenziteta vježbanja ovisi i o reakcijama učenika

• Primjer-kod bilo koje hvatalice raspon aktivnosti učenika značajno se razlikuje, zbog čega za nekoga ovaj sadržaj može biti nultog ili minimalnog opterećenja, a za drugoga učenika submaksimalnog ili maksimalnog opterećenja

• Zato se mnogi sadržaji za uvodni dio sata moraju prilagodititako da prosječan intenzitet vježbanja bude što optimalniji, ni prenizak niti previsok

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

41

III.)

• Učinkovita provedba sadržaja ovisi o aktivnosti učitelja

• Postiže se kvalitetnom i motivirajućom najavom i opisom sadržaja

• Daljnje povećanje učinkovitosti provedbe može postići, kod nekih sadržaja, njegovom demonstracijom ili simulacijomnjegovog prikaza

• Neki se sadržaji uvodnog dijela sata mogu pokazati (vođenje lopte u krug), neki se pokazuju tijekom cijelog ovog dijela sata (trčanje s različitim zadatcima), a neki se ne pokazuju ili se po potrebi provodi simulacija njegova prikaza (hvatalice…)

• Primjer-Trčanje s različitim zadatcima, ovisno o vrsti sadržaja i odluci učitelja, mnogi se zadaci mogu demonstrirati

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

42


10.2.2016.


• Suprotno tomu, neku elementarnu igru koju će provoditi cijeli razredni odjel nitko ne može sam demonstrirati, ali može simulirati njen prikaz

• Primjer: elementarnu igru „Hvatanje u lanac” učitelj može simulirati nakon opisa igre tako da priđe nekolicini učenika i zorno prikaže hvatanja učenika dodirom i njegovo „spajanje“ u lanac s onim koji ga je uhvatio na način da se uhvate rukama

• Slijedi: provedba igre tijekom koje učitelj prati aktivnosti učenika, po potrebi pravodobno reagira sukladno metodičkoj situaciji, potiče učenika na aktivnost, sprječava neprimjerene situacije i sl.

• Zaključak: učitelj svojim postupcima upravlja provedbom sadržaja u uvodnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

43

• Na odabir i provedbu sadržaja ovog dijela sata mogu utjecati:

-redoslijed sata u satnici (nulti sat jutarnjeg turnusa, sat prije

velikog odmora, sat nakon velikog odmora, posljednji sat

nastave…),

-posebnosti nastavnog predmeta

koji je po rasporedu sati bio prije

sata tjelesne i zdravstvene kulture

itd.

• Uzimajući u obzir i ove elemente, učitelj optimizira sadržaj kako bi primjereno upravljao fiziološkom i psihološkom reakcijom učenika u uvodnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

44

Organizacija uvodnog dijela sata

• Organizacija započinje odabirom mjesta za vrstu na kojem će se učenici postaviti na početku sata

• Mora ispunjavati uvjete pri kojima učitelj i učenici mogu nesmetano i pozorno započeti s radom-pažljivo ga odabrati!

• Omogućuje učitelju preglednost nad cijelim razrednim odjelom

• Onemogućuje ili smanjuje smetnje koje remete vizualnu i auditivnu komunikaciju između učitelja i učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

45


10.2.2016.


• Vizualnu komunikaciju najčešće ometaju izvori pojačane pozornosti: prirodne pojave (sunce, vjetar), događanja ili osobe koji svojim aktivnostima privlače pažnju učenika i sl.

• Auditivnu komunikaciju može ometati buka ostalih učenika koji se nalaze u okruženju vježbališta te vjetar koji smanjuje čujnost učitelja

• Ovakve pojavnosti nazivaju se remeteći čimbenici koncentracije, jer ometaju učenike da se usredotoče na učitelja

• Vrstu treba postaviti tako da su učenici leđima okrenuti izvoru najveće smetnje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

46

• Sat tjelesne i zdravstvene kulture učitelj može započeti na više načina, a najčešće osmišljenim pozdravom ili poticajnim razgovorom

• Odabir ovisi o dobi učenika

• Započinjanje sata treba ostvariti tri funkcije:

-okupljanje učenika,

-prekid svih njihovih aktivnosti

-usmjeravanje pozornosti prema učitelju koji će netom

poslije započeti provedbom sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

47

• Učitelj u svojoj školi može osmisliti

pozdrav kakav želi, ali mora ispuniti

uvjete da u svom bitku bude

sportski i odgojno-obrazovno

primjeren školstvu

• Ne smije biti sastavljen od nedoličnih riječi koje ne pripadaju odgojno-obrazovnom radu

• Njime se uvijek započinje i završava sat tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

48


10.2.2016.


Postave učenika

• Ovisno o broju učenika, spolu i veličini vježbališta, na početku sata može se formirati jedna vrsta, dvije istosmjerne vrste, dvije nasuprotne vrste, krug, dva kruga, polukrug i sl.

• Učenici mogu stajati u spetnom, raskoračnom ili slobodnom stavu

• Ruke im mogu biti u priručenju, prekrižene na prsima, prislonjene na ramenima učenika pored sebe, spojene u zaručenju, ispružene prema naprijed, spojene prema naprijed kada stoje u dva kruga ili u jednom kada je na nastavi mali broj učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

49

• Nakon pozdrava, učitelj ukratko najavljuje cilj sata i sadržajekoji će biti provedeni u glavnom A dijelu sata

• Sve navedene aktivnosti na početku sata ne bi trebale trajati dulje od 30 sekundi

• Poslije kratke najave učitelj obvezno treba prebrojati učenike kako bi utvrdio stvaran broj učenika na satu

• Prebrojavanje se može učiniti na dva načina:

1. učitelj prebrojava učenike „u sebi“ dok prilaze u vrstu

2. nakon pozdrava, predstavljanja i uvodnih

napomena, učitelj zapovijetkom „Prebrojte se!“ ukaže da

se prebroje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

50

• Važnost prebrojavanja učenika-zbog dorada u organizaciji svih dijelova sata (promjene u broju učenika u svakoj vrsti tijekom pripremnog dijela sata ili koloni u B dijelu sata, za koliko je manji broj učenika po svakom vježbovnom mjestu u glavnom A dijelu sata itd.)

• Uvodni dio sata započinje najavom i opisom sadržaja, a po potrebi i njegovim pokazivanjem (demonstracijom)

• Slijedi provedba sadržaja uvodnog dijela sata

(na znak učitelja)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

51


10.2.2016.


Provedba uvodnog dijela sata• Uloga učitelja tijekom provedbe sadržaja u uvodnom dijelu sata:

1. praćenje izvođenja zadatka

2. po potrebi davanje dodatnih uputa i poticanje učenika na

aktivnost

• Završetak uvodnog dijela određuje učitelj (pljeskom, glasom, završetkom igre…)

• Učenici nakon prekida aktivnosti: 1. odnose pomagala na predviđeno mjesto (ako ih je bilo) 2. zadržavaju ih ukoliko će se isto pomagalo koristiti i u pripremnom dijelu sata

• Tipični sadržaji uvodnog dijela sata su razvrstani u dvije skupine (zbog svakodnevne prakse i olakšanog pretraživanja u dostupnoj literaturi):

a) trčanja i jednostavne strukture gibanja

b) elementarne igre (zajedničke, ekipne i hvatačke)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

52

a) Trčanja i jednostavne strukture gibanja

• Različiti načini trčanja i različite vrste jednostavnih struktura gibanja koji se mogu provoditi odvojeno ili povezano (zasebno trčanje, zasebno jednostavne strukture gibanja ili povezano trčanje uz izvođenje jednostavnih struktura gibanja)

• Izvode se po neoznačenom ili po označenom prostoru vježbališta (po crtama ili oko njih, između postavljenih oznaka ili oko njih)-organizacijski se razlikuju

• Provođenje trčanja i jednostavnih struktura gibanja po neoznačenom prostoru vježbališta organizacijski su najjednostavnija grupacija sadržaja za uvodni dio sata

• Prednost: brza organizacija jer se po vježbalištu na početku ovog dijela sata ne moraju postavljati oznake po tlu, niti ih se mora odnositi na kraju ovog dijela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

53

-neoznačeni prostor vježbališta

• Primjeri ovakvih sadržaja za uvodni dio sata su: pretrčavanje vježbališta u vrsti, istosmjerno pretrčavanje vježbališta u valovima, nasuprotno pretrčavanje vježbališta u dvije ili četiri vrste, zmijoliko trčanje u jednoj ili više skupina i dr.

• Primjer provedbe trčanja i jednostavnih struktura gibanja u vrsti: učitelj postavi sve učenike u jednu vrstu, na znak učenici istodobno izvode zadani zadatak s jedne na drugu stranu vježbališta. Na drugoj strani vježbališta okreću se za 180% licem u smjeru povratka, te na znak učitelja izvode isti ili slijedeći zadatak

• Trčanja i jednostavne strukture gibanja mogu se izvoditi po dužini ili širini vježbališta (u skladu s brojem učenika i raspoloživom prostoru)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

54


10.2.2016.


Pretrčavanje vježbališta u vrsti, u “valovima” i u dvojkama

• Učenici mogu provoditi trčanja i jednostavne strukture gibanja istosmjerno u dvije ili više vrsta (valova) po vježbalištu

• Učitelj sukladno broju učenika i dimenzijama raspoloživog prostora, podijeli razred na određeni broj vrsta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

55

Opis provedbe

• Učitelj vrste postavi na jednoj strani vježbališta, jednu iza druge, i imenuje ih brojevima, slovima, imenima...

• na znak (pljesak) prva vrsta izvodi najavljeni, opisani i/ili pokazani zadatak

• na sljedeći znak započinje s vježbanjem druga vrsta, pa slijedom dalje onoliko koliko ih je uspostavljeno

• nakon što prva vrsta izvodeći zadatak prijeđe na drugu stranu vježbališta, okreće se i postavlja na prvo mjesto, druga na drugo i slijedom dalje te se vježbanje nastavlja do kraja planiranog vremena

• Organizacija trčanja u parovima je još jednostavnija: učenici izvode zadatak po dužini vježbališta vraćajući se s vanjskih strana do početne pozicije

• U oba primjera učitelj se nalazi postavljen bočno učenicima i po potrebi se kreće lijevo-desno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

56

Nasuprotne dvije ili četiri vrste

• Za razliku od „valova”, učitelj postavlja vrste nasuprotno po vježbalištu

• Ovisno od broja učenika i raspoloživog prostora, najčešće se postavljaju dvije ili četiri vrste

• Učenici prvih nasuprotnih vrsta, na znak učitelja, istodobno izvode prvi opisani i pokazani zadatak i slijedom dalje

• Vrlo slična organizacija vrijedi i za trčanja i kretanja nasuprotno po vježbalištu u dvije ili četiri vrste

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

57


10.2.2016.


Zmijoliko trčanje

• Jednostavna organizacija

• Primijerenost uzrastu učenika razredne nastave

• Ovisno o broju učenika i raspoloživom prostoru, učitelj odredi jednu ili više skupina učenika koji na njegov znak slobodno trče po vježbalištu

• Cilj ovog jednostavnog zadatka je trčati za čelnim učenikom iz skupine

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

58

-označeni prostor vježbališta

• Organizacijski su složeniji • Postaviti određeni broj oznaka po

vježbalištu (postavljaju učenici koje odredi učitelj ili učenici koji ne vježbaju)

• Najčešći način-oblik pravokutnika• Oko njega se učenici mogu kretati

na različite načine, u jednoj ili dvije skupine (ovisi o broju učenika i dimenzijama vježbališta)

• Dvije skupine-učenici imaju mnogo više prostora za vježbanje jer isti broj učenika trči po prostoru četiri dužine vježbališta

• Ukoliko je na satu manji broj učenika, oni mogu oko pravokutno postavljenih oznaka trčati u obliku osmica

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

59

• Učitelj ima najbolju preglednost (prilikom trčanja oko pravokutno postavljenih oznaka):

-jedna skupina učenika: učitelj stoji pored neke oznake

-dvije skupine učenika: učitelj stoji između skupina kraj užeg dijela

vježbališta (Prikaz-prethodni slide)

• Na malom vježbalištu, s velikim brojem učenika na satu, može se trčati oko pravokutno postavljenih oznaka, ali u paru

Ova varijanta trčanja koristi se i na

vježbalištima standardnih dimenzija,

ako smo ovakav način predvidjeli s

razlogom (povezivanje s pripremnim

dijelom sata – vježbe u paru i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

60


10.2.2016.


Postava trokuti

• Trokuti su učenicima zanimljiva postava oznaka po vježbalištu

• Omogućuje izvođenje i promjenu zadataka po dijagonali (najduži prostor vježbališta)

• Ova postava znaka omogućuje nesmetanu provedbu dinamičnijih zadataka (ubrzanja) ili veći broj ponavljanja bilo kojeg zadatka u kontinuitetu

• Učitelj stoji na najdužoj stranici raznostraničnog trokuta tako da se učenici kreću njemu ususret (preglednost nad vježbanjem, poticanja učenika na aktivnost, promjenu zadataka itd.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

61

• U opisanim organizacijama vježbanja po neoznačenom ili po označenom prostoru vježbališta može se realizirati veliki broj različitih struktura gibanja:

-zadatci škole trčanja

-pretrčavanje vježbališta sa startom iz različitih položaja

-trčanja s različitim zadatcima

-trčanja i kretanja uz upotrebu različitih pomagala (trčanje

izvođenjem različitih zadataka loptom, kretanje

preskakanjem vijače na različite načine...).

• Osmišljen pristup učitelja čini broj mogućnosti u uvodnom dijelu sata zaista impresivnim

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

62

b) Elementarne igre

• U dostupnoj literaturi postoji mnogo podjela elementarnih igara, od podjela po motoričkim sposobnostima do podjela po godišnjim dobima

• Sve su one korisne, ali zbog njihove primjene na satu tjelesne i zdravstvene kulture kineziološka metodika ima svoju podjelu

• Elementarne igre koje se koriste u uvodnom dijelu sata nazivaju se:

1. zajedničke

2. ekipne

3. hvatačke

• Odabrane igre iz bilo koje grupacije moraju biti primjerene za provedbu uvodnog dijela sata, a to znači da su njihove strukture gibanja većinom cikličnog tipa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

63


10.2.2016.


1. Zajedničke elementarne igre

• Motorički zadatci u kojima učenici provode određeni motorički zadatak ili igru sa zajedničkim ciljem (Poplava-Prikaz)

• Učitelj opisujući sadržaj posebno mora istaknuti zajednički cilj koji učenici trebaju ispuniti

• Najčešći cilj ovakvih elementarnih igara uobičajeno je izvršavanje zadatka tipa što brže i/ili što ispravnije, a oni se mogu provoditi bez i sa pomagalima

• U zajedničkim elementarnim igrama s pomagalima učitelj opisom postavlja konkretan motorički zadatak (tko će dulje zadržati loptu dodavanjem, tko će dulje zadržati loptu vođenjem)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

64

2. Ekipne elementarne igre

• U uvodnom dijelu sata zahtijevaju podjelu učenika u dvije nasuprotne natjecateljske skupine koje provode jednu igru s ciljem međusobnog nadmetanja (Tuča i poplava, Tko će dulje dodavati ili voditi loptu, Zračnica...)

• Imaju jednostavna pravila, zbog čega njihov opis ne traje dugo

• Pravila su lako shvatljiva, a uloga učitelja u ekipnih elementarnih igara je praćenje igre i suđenje sukladno opisanim pravilima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

65

3. Hvatačke elementarne igre ili hvatalice

• To su igre kada svi vježbači istodobno ili odvojeno po skupinama provode igru hvatanja

• Od ostalih elementarnih igara razlikuje ih to što se temelje na različitim načinima hvatanja učenika

• Zbog toga općenito imaju mnogo višu razinu emocionalnog i funkcionalnog opterećenja od svih ostalih elementarnih igara

• Posebnosti i pravila hvatalica dopuštaju da se učenik koji nije hvatan ne mora kretati, da se hvatač intenzivno kreće, a da su učenici prema kojima hvatač kreće umjereno do intenzivno aktivni

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

66


10.2.2016.


• Hvatalice imaju ciklična obilježja, a uzrokuju različita varijabilna opterećenja koja kod dijela učenika ponekad dosežu submaksimalne i maksimalne vrijednosti

• Hvatalice često pomno treba modificirati s ciljem ujednačavanja intenziteta opterećenja između učenika unutar razrednog odjela

• „Hvatače“ se u praksi odabire slučajno (Marko), ciljano (odredi se jedan ili više učenika), ili dragovoljno (pitati učenike tko želi biti „hvatač“).

• Primjeri: jedan lovac, dva lovca, hvatalica „lanac” (Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

67

• Ovisno o sadržaju igre „hvatač“ može loviti dodirom rukom ili nekim pomagalom (vijača, mala pilates lopta, obruč, krpenjača, mlatić...) pri čemu uključivanje pomagala još više povećava emotivnu reakciju učenika

• Bez obzira kojim se pomagalom zadatak izvršava, treba voditi brigu o mjerama sigurnosti: isključiti mogućnost ozljeđivanja učenika

• Pri organizaciji hvatalica treba organizacijski „odrediti“ intenzitet, tako da temeljem broja učenika odlučite koliko će ih biti određeno za „hvatače“

• Preporuka-na desetak učenika jedan hvatač, ali konačna odluka ovisi o uzrastu učenika i raspoloživom prostoru

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

68

• Primjer: u razredu 30 učenika, a jedan „hvatač“-intenzitet će biti toliko nizak da funkcionalno neće biti ispunjena svrha uvodnog dijela sata

• Osim brojem „hvatača“, intenzitet možete određivati smanjenjem ili povećanjem prostora za realizaciju hvatalice, češćom promjenom hvatača u jednoj hvatalici i/ili natjecanjem između skupina

• Primjer: učenike se podijeli u dvije ekipe s jednim hvatačem po ekipi, svaka je ekipa postavljena na jednoj polovici vježbališta. Hvatači ne hvataju unutar svoje ekipe, već hvataju učenike suprotne ekipe na suprotnim stranama vježbališta s ciljem što većeg broja dodira u 20 sekundi. Broj dodira predstavlja rezultat njegove ekipe, a po završetku igre proglašava se pobjednik.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

69


10.2.2016.


• Za vrijeme realizacije elementarnih igara, ovisno o opisu igre, učitelj najčešće započinje igru tako da se nalazi pored učenika, a za vrijeme trajanja kreće prema potrebi za „dinamikom” igre

• Njegovo kretanje po vježbalištu treba osigurati cjelovitu preglednost nad igrom, pogotovo u onih igara kod kojih treba procijeniti točnost ili brzinu izvršenja zadanog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

70

Pripremni dio sata tjelesne i zdravstvene kulture

3.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

71

Tematska najava predavanja

• 1. Određivanje broja pripremnih vježbi

• 2. Sastavnice provedbe pripremne vježbe

• 3. Organizacija pripremnog djela sata

• 4. Provedba pripremnog djela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

72


10.2.2016.


• Pripremni dio sata: slijedi nakon uvodnog dijela

• Svrha pripremnog dijela sata: priprema lokomotornog sustava i pobuđivanje bitnih motoričkih sposobnosti učenika za tjelovježbene aktivnosti u glavnom dijelu sata

• Dva važna kriterija za odabir pripremnih vježbi

• 1. odabrane pripremne vježbe moraju prostorno i vremenski aktivirati one dijelove lokomotornog sustava učenika koji će najviše biti opterećeni u glavnom dijelu sata

• 2. odabrane pripremne vježbe moraju pobuditi prvenstveno one motoričke sposobnosti na kojima se temelji provedba programskih i svih ostalih sadržaja glavnog dijela sata

• Svrha pripremnog dijela sata postiže se osim promišljenim odabirom, redoslijedom i načinom provedbe pripremnih vježbi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

73

• Motorički zadatak, ovisno od kinematičkih značajka njegove strukture gibanja, različito pobuđuje određene dijelove lokomotornog sustava i potrebne sposobnosti za njihovu izvedbu

• Za ispunjavanje svrhe pripremnog dijela sata koriste se opće i posebne (specifične) pripremne vježbe

• Opće pripremne vježbe su vježbe istezanja, jačanja i opuštanja koje po biomehaničkoj strukturi gibanja nisu srodne sa strukturama gibanja tjelovježbenih aktivnosti u glavnom dijelu sata

• Opće pripremne vježbe su u funkciji opće aktivacije lokomotornog aparata i motoričkih sposobnosti

• Posebne pripremne vježbe su biomehanički srodne strukturama gibanja tjelovježbenih aktivnosti u glavnom dijelu sata, a mogu i ne moraju biti vježbe istezanja, jačanja i opuštanja

• Funkcija im je pobuđivanje specifične neuromišićne koordinacije koja je bliska gibanjima u glavnom dijelu sata

• Na takav se način povećava koeficijent radne sposobnosti učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

74

• Pripremne vježbe mogu se provoditi bez pomagala ili sa pomagalima, a sa stajališta struktura gibanja u mjestu i u kretanju

• Pripremne vježbe bez pomagala najjednostavnije su za provođenje, a mogu se provoditi u mjestu i u kretanju

• Za pripremne vježbe s pomagalima u mjestu najčešće se koriste medicinke, lopte, palice, vijače, švedske ljestve, švedske klupe i slično, a u kretanju lopte i vijače

• Učinkovitost vježbanja u pripremnom dijelu sata se znatno povećava korištenjem nastavnih pomagala

• Pripremne vježbe i bez i sa pomagalima (vijače, trake…) mogu se provoditi uz glazbu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

75


10.2.2016.


Određivanje broja pripremnih vježbi

• U tjelesnom i zdravstvenom području opće i posebne pripremne vježbe najčešće se provode dinamičkim načinom vježbanja

• Određena odstupanja od dinamičke provedbe pripremnih vježba funkcionalno imaju smisao samo kod nekih sati tjelesne i zdravstvene kulture u srednjoškolskom i visokom obrazovanju

• Broj pripremnih vježbi (od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja): 6 do 12

• Omjeri između općih i posebnih vježba određuju se temeljem uzrasta učenika, a značajno se razlikuju od predškolske dobi do visokoškolskog obrazovanja (Tablica 1.)

• Prikazani omjeri samo su provizorna preporuka radi razumijevanja problematike, a učitelj za svaki sat odlučuje o njihovom točnom broju koji ne bi smio značajno odstupati od preporuke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

76

Stupanj školovanja OP ĆE POSEBNE

Predškolski odgoj i 1. razred 100% 0%

Osnovna škola 2. - 4. razred 80% 20%

Osnovna škola 5. - 8. razred 70% 30%

Srednja škola 1. – 3/4. razred 60% 40%

Visoko obrazovanje 50% 50%

Omjeri između vrsta pripremnih vježba

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

77

• U predškolskom odgoju i prvom razredu osnovne škole provode se isključivo opće pripremne vježbe, a tijekom viših razina školovanja postupno se uključuju posebne pripremne vježbe

• Primjer:

• 4. razred osnovne škole-od 7 planiranih vježbi 5 je općih, a 2 su posebne

• srednja škola-od 10 pripremnih vježbi može biti 6 općih prema 4 posebne pripremne vježbe

• Točan broj pripremnih vježbi i posebnosti provođenja ovise o: a) dobi učenika i b) razini uvježbanosti pripremnih vježbi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

78


10.2.2016.


a) Dob učenika izravno je povezana s određivanjem broja pripremnih vježbi i posebnosti njihova provođenja

• Predškolski odgoj i 1. razredu osnovne škole:

• isključivo opće pripremne vježbe

• broj: od 6-8 pripremnih vježba, a sastoje se od vrlo jednostavnih motoričkih zadataka u kojima ima mnogo biotičkih motoričkih znanja

• provode se metodom imitacije (oponašanja), pri čemu učenici imitiraju živa bića, pojave ili predmete

• Primjer: otkloni se izvode oponašanjem pojave-”jablani se njišu”, skokovi iz polučučnja oponašanjem životinje-”zeko skače” i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

79

b) Razina uvježbanosti pripremnih vježbi značajna je za određivanje točnog broja vježbi, a povezana je s posebnostima provođenja • Vježbe koje se planiraju provesti, mogu biti:

-neuvježbane (faze usvajanja i početnog usavršavanja)-uvježbane-ije (faze naprednog usavršavanja, stabilizacije i

automatizacije)• Neuvježbane vježbe su učenicima nove (potpuno nepoznate) ili

djelomično uvježbane kada se nalaze u fazi početnog usavršavanja• Nepoznate (nove) ili su tek u fazi početnog usavršavanja: planira ih

se nešto manje, jer provođenje jedne vježbe zahtjeva jednu minutu • Jednu minutu treba planirati zato što svaka nova vježba zahtjeva

nešto dulji i detaljniji opis i demonstraciju • Opis i demonstracija kod provođenja usavršene vježbe iznosi samo

nekoliko sekundi (5-10) po vježbi• Vremena se zbrajaju pa ukoliko se ovo ne planira, događa se

preveliko produljenje pripremnog dijela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

80

• Nove vježbe: zbog neispravnog izvođenja, češće se pojavljuje potreba za zaustavljanjem vježbanja, ponovnim opisom i demonstracijom

• Učitelj zaustavlja vježbanje kada 30% i više učenika zaista značajno odstupaju od pravilnog izvođenja

• Manje od 30% učenika: vježbanje se ne zaustavlja, već učitelj verbalno tijekom vježbanja upućuje povratne informacije o ispravnosti („Du-blji pret-klon! Zadrži zaklon! Ispružite noge!)

• Postoje i drugi razlozi za planiranje jedne vježbe manje od broja predviđenih minuta za ovaj dio sata (npr. 9min-8 vježbi)

• Neuvježbane vježbe: učenici se često susreću s novom postavom vježbanja

• Nove vježbe s pomagalima: samo organizacija postave može trajati do 1 min

• Usavršene vježbe: može se planirati provedba većeg broja (9-12) vježba

• Razlog: smanjuje se vrijeme za opis i demonstraciju, za zaustavljanje vježbanja zbog ispravljanja pogrešaka, ponovna demonstracija gotovo da ne postoji, upućivanje povratnih informacija o izvođenju je smanjeno i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

81


10.2.2016.


Sastavnice provedbe pripremne vježbe

• Sastavnice provedbe pripremne vježbe su elementi kojima se učitelj koristi prilikom provođenja vježbi u pripremnom dijelu sata

• Provedba svake pripremne vježbe može sadržavati sljedeće sastavnice:

1. najavu i/ili opis vježbe

2. demonstraciju vježbe

3. izricanje utjecaja vježbe

4. određivanje trajanja vježbe

5. određivanje načina taktiranja

6. vježbanje

7. praćenje vježbanja

• Ovisno o strukturi gibanja svake vježbe i stupnju njezine usvojenosti, navedene sastavnice nisu uvijek jednako značajne i prisutne

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

82

1. Najava i/ili opis vježbe

• Najava pripremne vježbe odnosi se samo na izricanje njenog naziva

• Ukoliko vježba nema naziva učitelj ga može osmisliti, a ako ne može niti to, tada najava vježbe može izostati

• Opisom se cjelovito pojašnjava izvođenje vježbe

• Trajanje opisa treba biti vremenski što kraće, a započinje naglašavanjem početnog položaja za vježbanje

• Primjer: “Stav raskoračni, priručenje. Izvodimo bočne krugove rukama.”

• Smjer izvođenja vježbe učitelj određuje i izgovara iz perspektive učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

83

2. Pokazivanje (demonstracija) vježbe• Učitelj pripremnu vježbu treba demonstrirati točno i izražajno• Dovoljna su 2-3 ponavljanja vježbe, a učitelj pokazuje gibanje kada

stoji čeono prema učenicima po „principu zrcala“, suprotno od smjera po kojem će ih izvoditi učenici

• Učitelj treba posebnu pozornost obratiti koje će se vježbe demonstrirati čeono, bočno ili polubočno prema učenicima, a koje i čeono i bočno

• Odluku donosi temeljem spoznaje, sukladno općem orijentacijskom planu čovječjeg tijela (Keros, Pećina, prema Steindleru 1977.), u kojoj ravnini i oko koje se osi izvodi određena pripremna vježba

• Opći orijentacijski plan čovječjeg tijela pretpostavlja postojanje frontalne, sagitalne ili transverzalne ravnine i pripadnih osi

• Zato vrijede pravila:• a) Vježbe koje se izvode u frontalnoj ravnini oko transverzalne osi

demonstriraju se učenicima čeono (otkloni, odnoženja, čeona kruženja rukama i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

84


10.2.2016.


• b) Vježbe koje se izvode u sagitalnoj ravnini oko frontalne osi demonstriraju se učenicima bočno (pretkloni, zakloni, prednoženja, zanoženja, bočna kruženja rukama i sl.)

• ako struktura vježbe zahtijeva demonstraciju samo nekim ekstremitetom, tada je učitelj postavljen bočno prema učenicima tim ekstremitetom (prednoženje desnom nogom, desna strana okrenuta prema učenicima)

• c) Vježbe koje se izvode u transverzalnoj ravnini oko frontalne osi demonstriraju se učenicima čeono (niske škarice nogama u sjedu raznožnom, kratka križanja rukama u predručenju)

• Polubočne pozicije učitelja prilikom demonstracije odnose se samo na vježbe koje se uobičajeno demonstriraju bočno

• Polubočne pozicije demonstracije potrebne su i kada je na vježbalištu prisutan veliki broj učenika kako bi svi mogli točno vidjeti strukturu gibanja (npr. sklekovi)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

85

4. Određivanje trajanja vježbe

• Trajanje vježbe određuje se brojem ponavljanja ili vremenski

• Ovisno od strukture gibanja pojedine vježbe u ovom trenutku je najuputnije iskazati način izvođenja i smjer započinjanja izvođenja vježbe

• Način se određuje pojmovima zaredom ili naizmjenično, smjer započinjanja izvođenja pojmovima naprijed ili natrag, lijevo ili desno

• Primjer: “Vježbu ponavljamo 8x naprijed i 8x natrag.” ili “Izvodimo 20 ponavljanja zaredom.” ili “Vježbu izvodimo 20 sekundi, naizmjenično.”

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

86

5. Određivanje načina taktiranja

• Određeni broj pripremnih vježba može se taktirati

• Svrha taktiranja je istodobno poučavanjue velikog broja učenika pravilnim prostorno-vremenskim značajkama izvođenja određene vježbe

• Najčešće se odnosi na vježbe istezanja koje se ispravno mogu izvoditi u sporom tempu (cca MM = 40-60)

• Njihova cijela struktura gibanja kod taktiranja može se predočiti kao jedan ciklus (gibanje od početne do završne pozicije)

• Jedan ciklus mnogih pripremnih vježbi: 2/4, 3/4 ili 4/4 takt

• Takt je određen broj naglašenih i nenaglašenih vremenskih jedinica (doba) koje se stalno i ravnomjerno ponavljaju

• Taktiranje pljeskom ili verbalno

• Pljesak je odlučan, dinamikom koja odgovara izvedbi vježbe da bi bila učinkovita

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

87


10.2.2016.


• Verbalno taktiranje: davanje uputa riječima koje se vremenski stalno i ravnomjerno ponavljaju po vremenskim dobama

• Prije taktiranja pljeskom ili verbalnog taktiranja možemo izvršiti ubrojavanje

• Primjer: jedan/dva/tri, dva/dva/tri, tri/dva/tri -riječima, a onda nastavlja pljeskanje ili verbalno poticanje davanjem dodatnih uputa u zadanom taktu

• Mnoge vježbe se ne mogu taktirati, jer se neće ostvariti uvid učenika u pravilne prostorno-vremenske značajke izvođenja

• Primjer: vježbe repetitivne, statičke i eksplozivne snage, brzine frekvencije i opuštanja

• Repetitivna snaga: zadan samo broj ponavljanja; statičke snage: vrijeme trajanja

• Učitelja i tada verbalno određuje tempo, potiće na vježbanje, ispravlja pogrešaka i sl.

• Pripremne vježbe koje se temelje na eksplozivnoj snazi i brzini frekvencije pokreta (skokovi, poskoci) zahtijevaju korištenje različitog ritma i tempa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

88

• Tada davanje ritma i tempa pljeskanjem ili izgovorom mora biti usklađeno jer ritam je slijed tonova istog i različitog trajanja, a tempo je brzina izvođenja

• Kod nekih vježba pljeskanje je više poticaj izvođenju nego određivanju tempa izvođenja (sunožni skokovi u mjestu u četiri smjera:lijevo-desno-naprijed-nazad)

• Vježbe poput niskog i visokog skipa u mjestu ili uzastopni poskoci i skokovi ne mogu se taktirati, brzinu njihova izvođenja se naznačava brzinom uzastopnog pljeskanja

• Učitelj sukladno obilježjima određene vježbe odlučuje o tempu koji će se koristiti: umjereni (cca MM = 60-120) ili brzi tempo (cca MM = 120-208)

• Različite dinamike stupnjevanja pljeskanja prema njegovoj jačini, kao i postupni prijelazi od tišeg prema jačem pljeskanju ili suprotno, služe kao dodatni poticaj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

89

6.Vježbanje

• Učenici zauzimaju opisani početni položaj i na znak započinju s vježbanjem

• Ispravan početni položaj, nakon kvalitetnog opisa i demonstracije, učenici često zauzimaju samostalno bez poticaja učitelja

• Učitelj može usmeno zahtijevati zauzimanje početnog položaja ako smatra potrebnim („U početni položaj“ ili opisivanjem osnovnog položaja: „Raskoračni stav, uzručenje“)

• Pripravnost u početnom položaju i znak za početak izvođenja vježbe označava se različitim zapovijetkama

• Vježba s predviđenoim taktiranjem: “Pripremi... I...!” (“Pripremi” označava pripravnost u početnom položaju, a “I” je znak za početak vježbanja)

• Vježbu bez predviđenog taktiranja (slobodno izvođenje u najavljenom broju ponavljanja): početak vježbanja-“Pripremi”, no nakon toga je dovoljno kazati “Počni”, ”Hop” ili samo jednim pljeskom označiti početak vježbanja

• Započinjanje vježbe u istom smjeru: najaviti prije početka vježbanja

• Željeni smjer izreći iz perspektive učenika (desno-lijevo), a on pokazuje smjer i/ili izvodi gibanje suprotno od smjera učenika po „principu zrcala“

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

90


10.2.2016.


7. Praćenje vježbanja• Praćenje vježbanja vrlo je široka i intenzivna aktivnost učitelj koja se

sastoji od mnogo elemenata• U pripremnom dijelu sata je prepoznatljiva po poticanju vježbanja i

ispravljanju pogrešaka• Poticanje vježbanja je značajan i opsežan odgojno-obrazovni pojam,

a postavljen je na prvo mjesto zato što je to trajni cjeloživotni zadatak učitelja u svakom trenutku njegova odgojno-obrazovnog rada

• U pripremnom dijelu sata poticaj je posebno naglašen, jer učenici istodobno provode isti zadatak

• Zato se svaki verbalni poticaj, u pravilu, odnosi na sve učenike • „Poticaj je značajan u treningu vrhunskih sportaša, pa kako onda ne

bi bio značajan u tjelesnom i zdravstvenom području”• Ispravljanje pogrešaka presudan je i trajni element na satima

usavršavanja vježba, jer tek ispravnim izvođenjem vježba postaje učinkovita

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

91

Zaključno, sve opisane sastavnice provedbe pripremne vježbe nisu jednako naglašene tijekom nastavnog procesa (Tablica 2.)

• Njihov značaj varira, od prvog sata kada učenici usvajaju nepoznate (nove) vježbe do sata na kojem se izvode potpuno usavršene vježbe

• Faza usvajanja vježbi (učenici upoznaju vježbu prvi put) naglašene su sastavnice opis i demonstracija te praćenje vježbanja

• Učitelj ima samo 10ak minuta u kojima kod novih vježbi mora naglasiti opis i demonstraciju vježbe, jer su učenici u kognitivnoj fazi učenja i izvode prve pokušaje

• Funkcija pojačanog praćenja vježbanja na prvom satu: ispravljanje pogrešaka (kod novih pripremnih vježbi samo kada većina učenika vježbu izvodi neispravno)

• Tada učitelj mora zaustaviti vježbanje, ponovo opisati i pokazati vježbu te se nastavlja s vježbanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

92

Faza početnog usavršavanja pripremne vježbe, uz navedene elemente pojačano se ističe funkcija vježbe i praćenja učenika u kojem dominira ispravljanje pogrešaka• Posebno se naglašava funkcija vježbe (učenici ne moraju biti

toliko koncentrirani na izvođenje kao kod prvih pokušaja) • Praćenje vježbanja s ciljem ispravljanja pogrešaka

najnaglašeniji je u fazi početnog usavršavanja (ispravnost strukture gibanja ne stvara se na prvom satu izvođenja)

• Faza naprednog usavršavanja: opis vježbe gotovo da nestaje • Vrijeme predviđeno za opis vježbe i samo ponavljanje opisa

koristi tijekom ispravljanja pogrešaka, jer tada postaje mnogo učinkovitiji

• Utjecaj vježbe u ovoj fazi ne treba više izgovarati učitelj, već treba zahtijevati odgovore od učenika (Hrvoje, na što utječe ova vježba?)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

93


10.2.2016.


• U ovoj fazi upit o utjecaju vježbe može slijediti odmah nakon njegove najave

• Učitelj, od ove faze nadalje, obraća postupno sve veću pozornost povećanju intenziteta vježbanja

• Povećanje inteziteta započinje tek u ovoj fazi (kod potpuno neusavršenih vježbi kada strukture gibanja nisu zapisane povećanje inteziteta potpuni je besmisao)

• Kod usavršenih vježba smanjuje se značaj i vrijeme svim sastavnicama, a povećava vrijeme izvođenja pripremne vježbe

• Tijekom faze naprednog usavršavanja i faze usavršenih vježbi, neke sastavnice trebaju realizirati učenici na različite načine (od odgovaranja na upite do samostalnog vođenja pripremnih vježbi pod nadzorom učitelja)

• Jedino na takav način učenik postaje subjekt nastavnog procesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

94

Nove (neusvojene) vježbe 1. SAT

VJEŽBANJE PROVODI UČITELJ

Faza početnog usavršavanja2 - 3. SAT

VJEŽBANJE PROVODI UČITELJ

1. najava i opis vježbe 2. demonstracija vježbe

POSEBNO ISTICATI 3. utjecaj vježbe4. određivanje trajanja vježbe5. određivanje načina taktiranja6. vježbanje7. praćenje vježbanja

POSEBNA POZORNOST

1. najava i opis vježbe2. demonstracija vježbe 3. utjecaj vježbe

POSEBNO ISTICATI4. određivanje trajanja vježbe5. određivanje načina taktiranja6. vježbanje7. praćenje vježbanja

POSEBNA POZORNOST

Promjene značaja sastavnica provedbe pripremne vježbe tijekom nastavnog procesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

95

Faza naprednog usavršavanja 4 - 5. SAT

VJEŽBANJE PROVODI NASTAVNIK

Faze stabilizacije i automatizacije

POSLIJE 6. SATA VJEŽBANJE MOŽE

PROVODITI UČENIK-CA 1. najava vježbe 2. demonstracija vježbe 3. utjecaj vježbe

IZGOVARA UČENIK 4. određivanje trajanja

vježbe 5. određivanje načina

taktiranja 6. vježbanje

POVEĆAVATI INTENZITET

7. praćenje vježbanja POSEBNA POZORNOST

1. najava vježbe 2. utjecaj vježbe

IZGOVARA UČENIK 3. demonstracija vježbe 4. određivanje trajanja


taktiranja 6. vježbanje POVEĆAVATI INTENZITET 7. praćenje vježbanja POSEBNA POZORNOST

1. najava vježbe 2. demonstracija

vježbe 3. utjecaj vježbe 4. određivanje trajanja


taktiranja 6. vježbanje POVEĆAVATI INTENZITET 7. praćenje vježbanja

Promjene značaja sastavnica provedbe pripremne vježbe tijekom nastavnog procesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

96


10.2.2016.


• Navedene sastavnice i njihov redoslijed u funkciji su učinkovitog usvajanja i usavršavanja pripremnih vježba

• Zato količina i način verbalne i neverbalne komunikacije pri vođenju pripremnih vježba ovisi o uzrastu učenika

• Predškolski uzrast i I. razred osnovne škole: pripremne vježbe se provode oponašanjem radnji iz života , ljudi, životinja ili pojava iz prirode

• Pri izvođenju vježba dominira neverbalna komunikacija i jednostavni opisi, a zbog razine njihova općeg znanja, ne treba rabiti stručne pojmove

• II., III. i IV. razred: postupno se sve veći naglasak daje verbalnoj komunikaciji tako da treba početi s uvođenjem osnovnih stručnih pojmova i zahtijevati od učenika da ih upamte

• Razdoblje od predmetne nastave osnovne škole do visokoškolskog obrazovanja: učenici i studenti trebaju se detaljnije upoznati s utjecajem, doziranjem i izvedbom pripremnih vježba

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

97

• Uvijek se treba izražavati stručnim nazivima za položaje i gibanja

• U praksi se susrećemo i s učenicima koji ne razumiju određene stručne pojmove, treba im pojasniti

• Sagledavajući cijeli proces usvajanja i usavršavanja pripremnih vježba, redoslijed prve tri sastavnice također može varirati ovisno o razini naučenosti, složenosti vježbe i njenoj namjeni

• Primjer: sa stajališta složenosti vježbe, koordinacijski zahtjevnu vježbu bolje je nakon najave demonstrirati, a tek potom opisati

• Opisom prije demonstracije složenu vježbu učenicima ne može se dočarati, dok će se opisom nakon demonstracije pojačati prijenos informacija

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

98

Organizacija pripremnog dijela sata

• Vrijeme od završetka uvodnog dijela sata do početka provedbe prve vježbe u pripremnom dijelu sata naziva se organizacijska poveznica

• To je prva od četiri organizacijske poveznice na satu tjelesne i zdravstvene kulture (preostale tri povezuju pripremni s glavnim A dijelom, glavni A s B dijelom sata, a posljednja glavni B sa završnim dijelom sata)

• Aktivnosti učitelja u svim organizacijskim poveznicama izravno su značajne zbog kvalitetne organizacije, a neizravno zbog učinkovitosti sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Trajanje prve organizacijske poveznice trebalo bi iznosi od 15 do 60 sekunda, a ovisi od vrste provedenog sadržaja u uvodnom dijelom sata i veće ili manje složenosti organizacije pripremnog dijela sata

• Primjer: neznatno je vrijeme organizacijske poveznice nakon trčanja sa zadatcima u uvodnom dijelu sata, a slijedi jednostavna organizacija provedbe pripremnih vježba bez pomagala u slobodnoj postavi učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

99


10.2.2016.


• U ovom slučaju učenici po svom izboru zauzimaju slobodnu postavu i odmah započinju s vježbanjem

• Dulja je organizacijska poveznica nakon elementarne igre u uvodnom dijelu sata, planira provedba novih pripremnih vježba s pomagalima

• Kada se pripremne vježbe provode s pomagalima, tipični postupci kod pripreme ovog dijela sata provode se slijedom:

• (1) učitelj prvo razvrstava učenike u određenu postavu za vježbanje (vrste, vrste s međuprostorom, kolone, parove…)

• (2) organizira podjelu pomagala, tako da skupinu po skupinu učenika uputi po pomagala koja se nalaze na pripremljenom mjestu vježbališta

• učenicima napomenuti da se brzo vrate na svoje mjesto u postavi

• (3) učitelj prekontrolira postavu učenika i po potrebi je doradi (Posljednja vrsta, razmaknite se više…)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

100

• Tada započinje provedba pripremnog dijela sata

• Pripremni dio sata završava, kada se provodi bez pomagala, prestankom vježbanja posljednje vježbe

• Ukoliko se provodi s pomagalima ovaj dio sata završava njihovim odnošenjem i odlaganjem na predviđeno mjesto

• Naravno, ponovo se upućuje skupina po skupina učenika, relativno brzo jedna za drugom

• U svakodnevnoj praksi primjetno je da se za organizaciju ovog dijela sata učenike često poziva u vrstu i prebrojava, što nepotrebno produljuje vrijeme organizacijske poveznice

• U najvećem broju slučajeva treba slijediti pravilo jednostavnosti i ekonomičnosti korištenja vremena koje glasi: učenike treba rasporediti u predviđenu postavu bez pozivanja u vrstu i prebrojavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

101

Preporuke koje osiguravaju učinkovitost organizacije pripremnog dijela sata:

• 1) Budući da se u pripremnom dijelu sata najčešće koriste vrste s međuprostorom i kolone, uputno je trajno na tlo vježbališta zalijepiti ili nacrtati oznake

• Na tlo dvorane mogu se zalijepiti oznake od samoljepljive trake ili tapete, a na tlo igrališta nacrtati oznake trajnom bojom

• Broj oznaka se određuje prema razrednom odjelu koje ima najveći broj učenika tekuće nastavne godine, a dopuštenje svakako treba tražiti od ravnatelja ustanove

• Ako oznake na tlu postoje, nakon završetka bilo kojeg sadržaja u uvodnom dijelu sata, učenici se pozovu da stanu svatko na jednu oznaku

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

102


10.2.2016.


• Za polukružnu i slobodnu postavu učenika oznake na vježbališta nisu potrebne

• 2) Kada na tlu vježbališta nema oznaka, bržu postavu učenika u pripremnom dijelu sata (vrste s međuprostorom ili kolone) olakšava organizacijsko povezivanje uvodnog i pripremnog dio sata

• Primjer: ukoliko se u pripremnom dijelu planira organizacija s četiri vrste ili kolone, na početku uvodnog dijela sata odredite četiri vrste za trčanja u valovima, nasuprotno pretrčavanje izvodite s četiri vrste, trčanje za čelnim u četiri kolone itd.

• Kada završi uvodni dio sata, pozovu se vrste ili kolone iz prethodnog dijela sata na željena mjesta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

103

3) Ukoliko na tlu nema oznaka, a zbog odabranog sadržaja uvodnog dijela sata je nemoguće organizacijski povezati uvodni i pripremni dio sata, najjednostavnije je skupinu po skupinu učenika pozvati u planiranu postavu• Dodatna verbalna i neverbalna komunikacija presudne su u cilju što

manjeg gubitka vremena tijekom organizacijske poveznice• Primjer (uvodni dio sata-”Hvatalica”): učitelj treba stati na odabrano

mjesto, pa pokazujući ga rukama, kaže učenicima: „Vas sedmero stanite na plavu crtu licem prema meni, vas sedmero iza njih na crvenu crtu, a vas osmero na treću plavu crtu iza druge skupine. Raširite se do odručenja !“.

• Primjer (uvodni dio sata-“Trčanja” realizirana u koloni): posljednji krug zamoliti učenike da hodaju (pozornije će slušati, a i hodanje je fiziološki opravdano kao prijelaz iz uvodnog u pripremni dio sata). Treba prići čelnim učenicima i kazati: „Prvih sedmero učenika na plavu crtu licem prema meni, drugih sedmero iza njih na crvenu crtu, a posljednjih osmero na treću plavu crtu iza druge skupine. Raširite se do odručenja !“.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

104

• Ponekad postoje odstupanja, koja upravo potvrđuju gore navedeno pravilo ekonomičnosti organizacije pripremnog dijela sata

• Kada je raspodjelu neophodno provesti pozivanjem učenika u vrstu, nastavnik razvrstavanje provodi zapovijetkom: „Prebrojte se po dva (tri ili četiri)“

• Učenike istih rednih brojeva pozvati da stanu na planirana mjesta na vježbalištu čime je ostvarena predviđena postava za pripremni dio sata

• Ako je predviđena upotreba pomagala, nakon prebrojavanja, skupina po skupina učenika odlazi po pomagalo i postavlja se na planirano mjesto na prostoru za vježbanje

• Kada je postava za vježbanje pripremljena (učenici stoje na planiranim mjestima), pomagala su odložena na tlo pored učenika učitelj može započeti s daljnjim tijekom pripremnog dijela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

105


10.2.2016.


Provedba pripremnog dijela sata

• U praksi provedbu pripremnog dijela sata dodatno uvjetuju pojavnosti od koji su neke češće, a neke rjeđe

• Tri bitne pojavnosti od kojih ovise posebnosti provedbe vježbanja su: (a) predznanje učenika, (b) broj učenika i raspoloživi prostor, te (c) vrsta pomagala

• Učitelj odlučuje o posebnostima provedbe već odabirom optimalne postave učenika koja će omogućiti najveću učinkovitost ovog dijela sata, a osmišljava provedbu pripremanjem za sat tjelesne i zdravstvene kulture

a) Predznanje učenika

• Predznanje se u širem smislu odnosi na bilo koju pojavnost u nastavnom procesu koju učenici poznaju ili ne poznaju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

106

• U pripremnom dijelu sata predznanje je, zbog posebnosti vježbanja koje se provodi pojedinačno i istodobno, temeljni uvjet za odluku o načinu provedbe

• Primjer: ukoliko učenici u 1. razredu osnovne škole nemaju predznanje o svrstavanju, vježbanje u pripremnom dijelu sata treba provoditi u proizvoljnom (slobodnom) raspoređivanju učenika

• Ovisno od njihovog broja u u 1. razredu koristi se i polukrug

• Kada učenici nauče sve ostale načine raspoređivanja učenika na vježbalištu, vježbanje se može provodi na različite načine

• Provedba ovog dijela sata također izravno ovisi i o učenikovom nepoznavanju ili poznavanju planiranih vježba

• Kada učenici ne poznaju pripremne

vježbe najuputnije ih je, za većinu

vježba bez i s pomagalom, provoditi

u vrstama s međuprostorom (Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

107

• Ukoliko su učenici i učenice istodobno na nastavi, postavljaju se u odvojene vrste s međuprostorom

• Ova postava osigurava najveću obostranu preglednost i čujnost glasa između učitelja i svih učenika

• Ukoliko je razredni odjel istospolan, a učenici poznajuplanirane vježbe, moguće je većinu vježbi bez i s pomagalima provoditi u kolonama, kolonama s međuprostorom, lepezastim kolonama (Prikaz), u polukrugu itd.

• Ukoliko su učenici i učenice istodobno na nastavi i poznajuvježbe, koriste se odvojene kolone, lepezaste kolone, odvojeni polukrug i odvojeno proizvoljno (slobodno) raspoređivanje učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

108


10.2.2016.


• Mnoge pripremne vježbe vrlo učinkovito se mogu provoditi uz glazbu

• Glazbom se povećava motiv za vježbanjem kod većine učenika, a učitelju olakšava praćenje vježbanja učenika jer ne mora biti usredotočen na taktiranje vježbi

• Poželjno je odabrati vrstu glazbe koju učenici rado slušaju, ali uz uvjet da su, osim takta, tempo i ritam prilagođeni objektivnim mogućnostima izvođenja vježbi

• Glazba kao podloga za vježbanje u pravilu se upotrebljava kada su učenicima vježbe poznate, jer tada verbalne upute za izvođenje vježbe ne moraju biti opširne i detaljne

• Skup vježbi u pripremnom dijelu sata koji se provodi uz glazbu treba biti sastavljen od vježbi koje su učenici prethodno usavršili bez glazbe

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

109

• Kada bi učitelj uz glazbu provodio nove (nepoznate) vježbe ona bi bila remeteći čimbenik pozornosti zbog potrebe za izricanjem većeg broja uputa

• Budući da glasnoća glazbe i emocije koje izaziva, otežavaju komunikaciju, trebalo bi naizmjenično pojačavati i stišavati zvuk što bi uzrokovalo nepotrebnu i opterećujuću aktivnost učitelja, produljenje ovog dijela sata i sl.

• Ako učitelj u dvorani posjeduje bežičnu mikrofoniju tada u pripremnom dijelu sata uz glazbu može planirati i provedbu novih (nepoznatih) pripremnih vježbi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

110

• b) Broj učenika i raspoloživi prostor

• Broj učenika i raspoloživi prostor sljedeći je kriterij koji utječe na provedbu vježbanja u pripremnom dijelu sata

• Primjer: kada je na satu do dvanaest učenika (malobrojni razredni odjeli područnih škola, izborne izvannastavne aktivnosti, izbivanje većeg broja učenika s nastave zbog školskih akcija, bolesti itd.), opravdano je i kod nepoznatih vježba provoditi vježbanje u polukrugu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

111


10.2.2016.


• Kod svih pripremnih vježba koje se izvode pojedinačno u mjestu, kada je na satu tjelesne i zdravstvene kulture do dvadeset učenika, opravdano je na vježbalištu većih dimenzija provoditi pripremni dio sata na pola njegova prostora

• To je pogotovo značajno na otvorenom prostoru, na kojem ionako učitelj mora izrazito pojačano govoriti zbog toga što zvukovi iz okruženja umanjuju čujnost (Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

112

• Upute koje vrijede za provedbu svih pripremnih vježba, naročito kada je na satu više od trideset učenika i/ili se sat provodi na otvorenom prostoru:

• Natprosječno glasno govoriti, ponekad čak s malim zastajkivanjem između riječi kod većih udaljenosti od učenika

• Prilikom verbalne komunikacije usmjeravati glas i pogled s jedne na drugu stranu prostora (princip brisača stakla).

• Jedino ovakav način omogućuje da učitelja čuju svi učenici, a da istodobno on pogledom stalno zadržava njihovu pozornost na višoj razini

• Tijekom opisa vježba, uz verbalnu upotrebljavati i neverbalnu komunikaciju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

113

c) Vrsta pomagala

• Upotreba određenog pomagala u pripremnom dijelu sata treći je kriterij od kojega ovise posebnosti provedbe pripremnog dijela sata

• Primjer: vježbanje uz švedske ljestve spontano uzrokuje postavljanje učenika u vrstu i pobočnu poziciju učitelja tijekom opisivanja i demonstracije (Prikaz)

• Dok opisuje i demonstrira vježbe učitelj mora udaljiti učenike oko 3 metra od švedskih ljestava, nakon čega prilaze ljestvama i započinju s izvođenjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

114


10.2.2016.


• Vježbe uz švedske ljestve, mogu se provoditi i kada je na satu broj učenika veći od broja švedskih ljestava

• Tada učenici izvode vježbe naizmjenično u dvije skupine na način da prva skupina izvodi zadanu vježbu uz švedske ljestve, a druga istodobno iza njih zadanu vježbu bez pomagala (Prikaz)

• Nakon toga učitelj izmjenjuje skupine, pa time i vježbe

• Nakon toga učitelj opisuje i pokazuje dvije nove vježbe, po jednu za svaku skupinu, i nastavlja s vježbanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

115

• Kada se planiraju vježbe na švedskim klupama ili niskim gredama, najuputnije ih je postaviti paralelno ili lepezasto po vježbalištu (Prikaz), pri čemu po jednom pomagalu/spravi najčešće postavlja četiri do šest učenika

• Odluka o načinu postavljanja švedskih klupa ili niskih greda, kao i optimalan broj učenika po jednom pomagalu/spravi prvenstveno ovisi o smjeru izvođenja izabranih pripremnih vježba

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

116

• Ukoliko na vježbalištu postoji prekobrojno potrebna količina švedskih klupa ili niskih greda, jednu treba postaviti ispred učenika za demonstraciju učitelja

• Ukoliko ne postoji, što je u praksi češći slučaj, učitelj demonstrira na bočno postavljenoj klupi/gredi u paralelnoj postavi ili na središnjoj klupi/gredi u lepezastoj postavi, nakon čega jedna skupina učenika vježba na njoj

• Kod učenicima poznatih vježba na švedskim klupama ili niskim gredama, zbog brže organizacije, iste je jednostavnije postaviti paralelno po vježbalištu

• Kod pripremnih vježba s pomagalima (lopte, vijače, palice, obruči), učenici na znak učitelja po skupinama odlaze po iste, nakon čega se vraćaju u predviđenu postavu koja mora osiguravati svakom učeniku dostatan prostor za vježbanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

117


10.2.2016.


• Zato se ovakve vježbe najčešće provode u vrstama s međuprostorom, a rjeđe u kolonama, polukrugu ili slobodnoj postavi učenika

• Da bi se osiguralo nesmetano najavljivanje, opisivanje i demonstriranje vježbe, učenicima se ne smije dopustiti da pomagalima ometaju rad

• Kada uzmu pomagalo i vrate se na svoje mjesto za vježbanje, treba ih zamoliti da prije početka vježbanja i poslije svake vježbe pomagalo mirno drže u ruci ili odlože na tlo

• Jedino takvi uvjeti omogućuju učitelju nesmetanu komunikaciju, učenicima višu koncentraciju i sprječavaju nekontrolirano rukovanje pomagalima (poigravanje loptama, “mahanje” vijačama i obručima, “mačevanje” štapovima) koje može prouzročiti ozljede

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

118

• Vježbe u kretanjunajčešće se provode, ovisno o raspoloživom prostoru i broju učenika, istosmjernim svladavanjem prostora u vrstama („valovima“) ili u dvojkama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

119

• Za inačicu u vrstama odredi se potreban broj vrsta (najčešće četiri), pa svaki zadatak na znak učitelja izvodi vrsta za vrstom ili dvojka za dvojkom

• Mjesto na kojem se učitelj nalazi je bočno pet do deset metara ispred prve vrste ili prve dvojke, što osigurava preglednost kako za praćenje vježbanja, tako i za opis i demonstraciju

• Demonstracija se provodi po širini vježbališta ispred svih učenika kad se učenici zaustave i svrstaju u vrste

• Vježbe u parovima (bez i s pomagalima) učenici izvode bočno, čeono ili leđima okrenuti jedan prema drugome

• Zbog primjerene učinkovitosti vježbanja u ovoj postavi, uputno je da se učenici rasporede u parove temeljem spola i jednake ili približno jednake visine i težine

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

120


10.2.2016.


• Tijekom izvođenja pripremnih vježbi u parovima učenicima je potrebno skrenuti pozornost na mjere sigurnosti

• One se dominantno odnose na oprez prilikom izvođenja vježbi u kojima je prisutan otpor partnera (npr. povlačenje ili potiskivanje prilikom pretklona u sijedu; nadvlačenje na različite načine u stajanju), vježbi obostranog narušavanja ravnotežnog položaja ili vježbi u kojima jedan od partnera mora zauzeti položaj stabilne ravnoteže, a drugi nema čvrsti oslonac (podizanje na leđa)

• Najveći nedostatak vježbanja u parovima je neparan broj učenika jer zahtijeva dodatnu organizaciju i aktivnost učitelja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

121

• Zato se za učenika koji nema svog para mora, a to se samo ponekad može, odrediti funkcionalno isti skup zamjenskih vježba (primjerice uz švedske ljestve)

• Učenik koji nema para idealan partner učitelju za demonstraciju svih vježba, a ukoliko svi učenici imaju para za pomoćnika pri demonstraciji učitelj će zamoliti najbližeg učenika

• Vježbe u parovima najuputnije je provoditi na način da su oba učenika bočno postavljena prema učitelju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

122

• Zbog prethodno navedenog nedostatka, iskusni učitelji realiziraju vježbe u paru na način da unaprijed pripreme dva skupa pripremnih vježba za isti sat

• Jedan se odnosi na vježbanje u paru, a drugi za pojedinačno vježbanje jednog neparnog učenika

• Provedbom svih planiranih vježba završava pripremni dio sata

• Kod vježba s pomagalima, pripremni dio sata završava trenutkom kada su svi učenici, skupina po skupina, odložili ili odnijeli pomagala na predviđeno mjesto P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

123


10.2.2016.


Glavni A dio sata tjelesne i zdravstvene kulture

4. predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

124


• Uvod i definicija

• Organizacija glavnog A dijela sata

• Provedba glavnog A dijela sata (sat usvajanja gradiva, usavršavanja gradiva, provjeravanja gradiva)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

125

Glavni A dio sata

• Glavni dio sata traje od 26-30 minuta ili oko 60% ukupnog trajanja sata

• Dijeli se na glavni A dio u trajanju 18-22 minute ili oko 40% ukupnog trajanja sata i na glavni B dio u trajanju 8-12 minuta, tj. oko 20% ukupnog vremena trajanja sata

• Učitelj nastavu ne provodi po propisanom nastavnom programu Ministarstva za određenu razinu tjelesnog i zdravstvenog područja, već po osobno izrađenom izvedbenom nastavnom planu i programu rada za određeni razredni odjel

• Postupak izrade izvedbenog programa sastoji od sastavljanja programskih jedinica koje su skupovi programskih sadržajapredviđenih za provedbu u glavnom A dijelu jednog sata

• Programski se sadržaji upisani u jednu programsku jedinicu moraju realizirati u predviđenom glavnom A dijelu sata

• Svrha glavnog A dijela sata: učinkovita provedba programskih sadržaja s ciljem ostvarenja najznačajnijih obrazovnih, kinantropoloških i odgojnih zadaća sata tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

126


10.2.2016.


Organizacija glavnog A dijela sata

• Od završetka pripremnog dijela sata do početka vježbanja učenika u A dijelu sata učinkovito se mora provesti najduža i najsloženija organizacijska poveznica u cijelom satu tjelesne i zdravstvene kulture

• Organizacijska poveznica se sastoji od usmenih uputa učitelja kojima upoznaje učenike s organizacijom vježbanja u glavnom A dijelu sata s ciljem učinkovite pripreme vježbovnih mjesta

• Vježbovno mjesto je dio površine vježbališta, bez ili sa spravama/pomagalima, na kojem učenici izvode zadani tjelovježbeni zadatak

• Vježbovno mjesto može biti i bez sprava/pomagala što je ipak rijedak slučaj u glavnom A dijelu sata, ali treba ga spomenuti jer je ponekad u praksi zaista tako (programski sadržaji plesa, aerobike, karatea itd.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

127

• U većini slučajeva usmene organizacijske upute učitelja odnose se na upoznavanje učenika s vrstom i količinom potrebnih pomagala i/ili sprava te načinu njihova raspoređivanja po vježbalištu

• Učenici, pojedinačno ili u skupinama, donose i postavljaju sprave i/ili pomagala na predviđene prostore vježbališta

• Učitelj nadzire i upravlja pripremom, uključuje se kada je potrebno preciznije podesiti vježbovno mjesto, ali prvenstveno vodi brigu o tome da učenici što brže i organiziranije izvršavaju zadaće

• Ovaj dio organizacijske poveznice mora biti temeljito planiran, s vrlo preciznim i jasnim uputama učenicima jer zbog mogućeg nesnalaženja učenika dolazi do nepotrebnog gubitka vremena

• Navedene aktivnosti imaju mnoge posebnosti ovisno o organizacijskim potrebama A dijela sata, ali i u najsloženijoj organizaciji vježbanja one se moraju provesti za 1-2 minute

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

128

• Za učinkovitost organizacijske poveznice iznimno su bitne određene praktične preporuke koje su ustaljene u praksi koje treba zapamtiti i koristiti se njima

• 1) Kada je za glavni A dio sata predviđena pojedinačna postava vježbanja, ili postave u dvojkama, trojkama i četvorkama, učenike samo treba rasporediti po vježbalištu na željeni način, opisati i demonstrirati zadatak, te započeti s vježbanjem

• Ako je učitelj planirao provoditi na sukcesivan (uzastopno) način više motoričkih zadataka, tada će nakon predviđenog vremena zaustaviti vježbanje, opisati i demonstrirati sljedeći zadatak, te nastaviti s vježbanjem

• 2) Kada se vježbanje planira u nekoj od skupnih postava učinkovitost organizacije povećavaju sljedeći postupci:

• 2.a) Ukoliko je za vježbanje u glavnom A dijelu sata predviđen rad u skupinama, a one su već određene na početku uvodnog dijela sata tako da su usklađene s brojem vježbovnih mjesta u glavnom A dijelu sata, nastavnikov postupak je sljedeći:

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

129


10.2.2016.


• Nakon završetka pripremnog dijela sata samo podsjeća učenike kojoj skupini pripadaju i započinje s organizacijom ovog dijela sata.

• Učitelj, u ovoj inačici, mora na početku sata izrazito naglašeno imenovati skupine (brojevima, imenima ili bilo kojim prikladnim nazivima) i naglasiti učenicima da ih zapamte

• Ako to ne učini učenici će zaboraviti pripadnost skupini što onda ovu inačicu čini besmislenom

• Bez pozivanja u vrstu i prebrojavanja upućuje učenike odmah u spremište po predviđene sprave i/ili pomagala da postave vježbovna mjesta

• U ovoj inačici glavnog A dijela sata odabiru se takvi nastavni sadržaji da učenici ostaju u istim skupinama u uvodnom i pripremnom dijelu sata

• 2.b) Ukoliko je u uvodnom dijelu sata predviđena hvatačka ili ekipna elementarna igra prethodna se inačica ne može koristiti

• Tada se broj skupina učenika može uskladiti s brojem vježbovnih mjesta u A dijelu sata tek na početku pripremnog dijela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

130

• Ukoliko je to učinio, nakon završetka pripremnog dijela sata, učitelj ostavlja učenike u postavi

• Prilazi prvoj skupini, primjerice prvoj vrsti (koloni) i upoznaje ih s organizacijom vježbovnog mjesta koje trebaju pripremiti

• Nakon što prva skupina krene prema spremištu za sprave i pomagala, prilazi drugoj i ponavlja istu radnju, pa slijedom dalje koliko je skupina

• I na ovaj način učitelj organizira vježbanja u A dijelu sata bez pozivanja učenika u vrstu i prebrojavanja

• 2.c) Često učitelj na početku uvodnog ili pripremnog dijela sata, zbog specifičnosti nastavnih sadržaja ova dva dijela sata, uopće ne može uskladiti broj skupina učenika s brojem vježbovnih mjesta u A dijelu sata

• U ovom slučaju organizaciju glavnog A dijela sata može započeti odbrojavanjem učenika

• Treba prići najbližim učenicima i dati im preciznu uputu o postavljanju vježbovnog mjesta (npr: „Prvih sedmero učenika, i odbroji ih, donesite dvije plave strunjače i postavite ih po duljini prema prozoru na crvenu crtu ispod ovog koša“)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

131

• Nastavlja dalje odbrojavanje onoliko puta koliko je vježbovnih mjesta

• Dodatna verbalna i neverbalna komunikacija presudne su u cilju što manjeg gubitka vremena tijekom organizacijske poveznice

• I na ovaj način učitelj organizira vježbanja u A dijelu sata bez pozivanja učenika u vrstu i prebrojavanja

• 2.d) Ponekad postoje odstupanja, koja upravo potvrđuju gore navedene primjere ekonomičnosti organizacije glavnog A dijela sata

• Kada je raspodjelu neophodno provesti pozivanjem učenika u vrstu, učitelj razvrstavanje provodi zapovijetkom: „Prebrojte se po dva (tri ili četiri)“

• Učenike istih rednih brojeva pozove da stanu na planirana mjesta na vježbalištu čime je ostvarena predviđena postava za ovaj dio sata

• Tada ih na već prije opisani način, upućuje u spremište po sprave i/ili pomagala i postavlja ih na planirani prostor vježbališta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

132


10.2.2016.


Provedba glavnog A dijela sata

• Kada je vježbalište pripremljeno i svi učenici su na planiranim vježbovnim mjestima učitelj započinje s daljnjim postupcima

• Najčešće slijedi nastavnikov opis i demonstracija programskih sadržaja (obvezna demonstracija učitelja, moguća demonstracija učenika ili videoprojekcija programskog sadržaja)

• Redoslijed pokazivanja programskih sadržaja ovisi o tome jesu li oni učenicima poznati ili nepoznati, a učitelju više ili manje bitni

• Učenicima se uvijek najprije pokazuje novi sadržaj ili najbitniji ponavljajući sadržaj ili sadržaj koji se planira provjeravati, a potom svi ostali predviđeni sadržaji određene programske jedinice

• Opisi i pokazivanja (demonstracije) svih programskih sadržaja trebaju trajati najdulje do 1-2 minute

• Slušanje i promatranje onoga što učitelj opisuje i demonstrira iznimno je bitno stoga se učenici sukladno posebnostima pojedinog programskog sadržaja, najčešće postavljaju u vrstu, često u kolonu, a ponekad i u sijed pored vježbovnog mjesta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

133

• Ovisno o posebnosti strukture gibanja nastavne teme ovisi i optimalni kut gledanja njene demonstracije

• Primjer: kolut naprijed se kvalitetnije vidi iz sijeda nego iz stajanja • Kada je na satu iznimno mali broj učenika (malobrojni razredni odjeli

i područne škole), učitelj ih može pozvati da s njim odlaze od jednog do drugog vježbovnog mjesta

• Uvijek je potrebno odabrati način koji omogućuje najbolji auditivni i vizualni kontakt s učenicima

• Nakon opisa i demonstracije tjelovježbenih zadataka, učenici na znak učitelja započinju s vježbanjem

• Učitelj za vrijeme vježbanja učenika sudjeluje odgojno-obrazovno na čitav niz načina, a njegovi će odgojno-obrazovni postupci odrediti ukupnu kvalitetu provedbe glavnog A dijela sata

• S odgojno-obrazovnog stajališta, učitelj u A dijelu sata provodi iznimno velik broj aktivnosti u ovisnosti od planiranih obrazovnih, kinantropoloških i odgojnih zadaća sata tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

134

• Aktivnosti učitelja nisu iste kod usvajanja, usavršavanja ili provjeravanja programskih sadržaja

• Usvajanje, usavršavanje i provjeravanje provodi se u A dijelu sata stoga je potrebno se upoznati sa smislom tri osnovna tipa sata koji se najučestalije pojavljuju u nastavnom procesu:1) sat usvajanja gradiva ili satu novoga gradiva

2) sat usavršavanja gradiva ili sat ponavljanja gradiva

3) sat provjeravanja gradiva

• Ovo nisu jedina tri tipa nastavnih sati, ali razlog da se ovdje navode baš ta tri osnovna tipa je u funkciji objašnjavanja provedbe glavnog A dijela sata

• Zajedničko za potencijalno uspješnu provedbu sva tri tipa sata je kvalitetno programiranje jer se osmišljavanje svih nastavnih sati provodi se u trenutku izrade izvedbenog plana i programa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

135


10.2.2016.


• Tada se određuju programski sadržaji za glavni A dio sata

• Kod planiranja i programiranja sati usavršavanja treba promišljati o tri čimbenika koja su odgovorna za njihovu programsku kvalitetu

• Tu kvalitetu za svaki pojedini sat određuju: (1) razina složenosti nastavnih tema, (2) razina usavršenosti nastavnih tema i (3) spoznaja zahtijevaju li nastavne teme čuvanje i pomaganje

• Na svim tipovima sati ne smiju se istodobno programirati nastavne teme kod kojih svaka istovremeno sadrži više navedenih zahtjeva

• U tom slučaju glavni A dio sata gubi svoj smisao i postaje nemoguća misija

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

136

• Primjer nekvalitetnog programiranja (6.razred) sata usvajanja gradiva:

1. nastavna tema Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u

zaljuljaju je nova (pored nje mora biti učitelj zato što je tema nova, složena i zahtijeva čuvanje, pa čak ponekada i pomaganje);

2. nastavna tema Penjanje po konopu do 5 metara je ponavljajuća drugi puta zbog čega se nalazi na razini početnog usavršavanja (bez obzira što je jednostavna, na svom drugom satu zahtijeva čuvanje za što učenici nisu mogli biti osposobljeni na njenom prvom satu);

3. nastavna tema Zgrčka također je ponavljajuća treći puta, pa se isto kao prethodna nalazi u fazi početnog usavršavanja (tema je složena, a sa stajališta mjera sigurnosti zahtjeva pomaganje)

Ovako programiran sat usavršavanja ili ponavljanja gradiva odgojno-obrazovno neće donijeti nikakve rezultate, a i opasan je za učenike

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

137

• Primjer kvalitetnog programiranja (isti tip sata, iste nastavne teme):

1. nastavna tema Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u

zaljuljaju je nova (pored nje mora biti nastavnik iz razloga koji su već navedeni)

2. nastavna tema Penjanje po konopu do 5 metara je ponavljajuća peti puta zbog čega se nalazi na razini naprednog usavršavanja (budući se ponavlja već peti puta učenici su osposobljeni za čuvanje)

3. nastavna tema je Zgrčka koja se ponavlja deseti puta, pa se u ovom primjeru nalazi u fazi stabilizacije gibanja (većina učenika izvodi je bez problema, a svi učenici podučeni su za čuvanje i pomaganje)

• Ovako programiran sat usavršavanja ili ponavljanja gradiva ima puni odgojno-obrazovni smisao i neće biti opasan je za učenike sa stajališta mogućeg ozljeđivanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

138


10.2.2016.


• Kako programirati dok određene zahtjevne nastavne teme ne poprime dostatno veliki broj ponavljanja da se mogu izvoditi bez nazočnosti učitelja?

• Na sat se postavlja samo jedna nastavna tema koja ima elemente (1) visoku razina složenosti, (2) nisku razina usavršenosti i (3) potrebu za čuvanje i pomaganje. Primjer:

• 1. tema je nova Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u zaljuljaju

• 2. i 3. nastavna tema (6. razred): teme koje nemaju toliko naglašene navedene ograničavajuće čimbenike -Trčanje različitim tempom do 6 minuta, Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (K), Skok šut (R), Blokiranje i oduzimanje lopte (R), Kretanje u vođenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodanu loptu (K), Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (K), Suradnja dva igrača u obrani i napadu (K), Prijem servisa podlaktično (O), Mini odbojka 3:3 (O), Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (N), Driblinzi i fintiranja (N)...

• Ove nastavne teme su obavezno prije toga bile provedene na više nastavnih sati kako bi učenici bili dostatno osposobljeni da ih samostalno mogu izvoditi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

139

• Zaključak: programiranje jedne programske jedinice može se izvesti s više ili manje zahtjevnim nastavnim temama

• Njihov točan broj ovisi o razini usavršenosti na tom nastavnom satu pa vrijedi pravilo: ukoliko se na jednom glavnom A dijelu sata želi istovremeno provoditi veći broj zahtjevnih nastavnih tema njihova usavršenost treba biti visoka

• Na tipovima sati usvajanja i usavršavanja gradiva samo jedna nastavna tema može biti zahtjevna i na nižoj razini usavršenosti, dok kod sati provjeravanja niti jedna nastavna tema ne smije biti na toj razini

• Navedenih pravila uvijek se treba pridržavati kod programiranja programskih sadržaja (nastavnih tema) po programskim jedinicama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

140

1. Sat usvajanja gradiva ili sat novoga gradiva

• Na satu usvajanja gradiva ili satu novoga gradiva učenici se po prvi puta upoznaju s novim programskim sadržajem

• Naziva se satom usvajanja zato jer učenici tijekom ovog sata po prvi puta senzorno (vidno, slušno, kinestetički) počinju usvajati potpuno nove informacije

• Za ovaj tip sata u prethodnih nekoliko desetljeća koristio se naziv sat novoga gradiva koji se zbog povijesne prepoznatljivosti i nadalje može upotrebljavati

• Taj naziv samo formalno ukazuje da je na satu učeniku nepoznato gradivo, ali ne i na funkcionalni smisao sata, uputnije je koristiti naziv sat usvajanja gradiva

• Usvajanje novog gradiva, a ne novo gradivo, ima za cilj stvaranje predodžbe o strukturi gibanja i njeno početno izvođenje

• Smisao ovoga sata s motrišta učitelja je u funkciji informiranja učenika o strukturi gibanja, a s motrišta učenika u funkciji upoznavanja s gibanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

141


10.2.2016.


• Na ovom satu učitelj najavljuje, opisuje i pokazuje (demonstrira) motorički zadatak, a učenik vizualno i auditivno usvaja informacije o motoričkom zadatku

• Na satu usvajanja novoga gradiva za demonstratora u pravilu ne koristiti učenike bez obzira na njegove mogućnosti kvalitetne demonstracije

• Kvalitetnije je da demonstraciju provede učitelj ili da se posluži vrhunskim videozapisom, a na satima usavršavanja kada većina učenika već kvalitetnije izvodi određeno gibanje demonstraciju može izvesti i učenik

• Razlozi za ovu preporuku: prvi se odnosi na osobni i posebni položaj učitelja pred učenicima ili ukratko status učitelja

• Naravno da kod provedbe sata ovog tipa učitelj prvo mora opisati i demonstrirati novu nastavnu temu, a zatim sve ostale

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

142

• Novoj nastavnoj temi treba posvetiti najviše vremena jer detaljno treba opisati strukturu gibanja

• Demonstraciju treba izvesti učitelj, ukoliko procjeni da je potrebno, jedan do nekoliko puta

• Broj demonstracija nove nastavne teme ovisi i o ukupnom broju nastavnih tema koje su predviđene za glavni A dio pojedinog sata

• Ukoliko su za sat predviđene samo dvije nastavne teme učitelj ima više vremena za novu nastavnu temu

• Ukoliko za glavni A dio sata predviđeno četiri ili pet tema, tada naravno ima mnogo manje vremena

• Postupcima planiranja i programiranja za sat usvajanja gradiva se ne bi se smjelo programirati više od tri nastavne teme

• Primjer s pet nastavnih tema na satu usvajanja gradiva naveden je jer se još uvijek može primijetiti u svakodnevnoj praksi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

143

• Nakon opisa i demonstracije na znak učitelja učenici započinju s vježbanjem

• Učenici na prvom satu nove nastavne teme, temeljem opisanog i pokazanog, pokušavaju što kvalitetnije osmisliti izvedbu i izvesti motoričko gibanje

• Izvodeći motorički zadatak u učenika se počinje stvarati „trag motoričkoga zapisa“, odnosno počinju usvajati motoričko znanje

• Taj „trag“ u biti se odnosi na uspostavljanje novih ili facilitiranih putova kojima se signali prenose kroz neuronske sklopove mozga

• Sve navedene informacije ukazuju na ispravnost pojma usvajanje sa stajališta smisla i funkcionalnog utemeljenja ovog tipa sata

• Na satu usvajanja gradiva u pravilu se postavlja jedna nova nastavna tema, uz koju se najčešće postavljaju još jedna do dvije učenicima poznate nastavne teme

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

144


10.2.2016.


• U malom broju slučajeva postoje odstupanja pa se na jednom satu usvajanja gradiva mogu postaviti dvije ili više novih nastavnih tema

• Ova mogućnost se koristi u slučajevima kada su nastavne teme relativno jednostavne, a uz to su iz iste kineziološke aktivnosti

• Tada se one usvajaju sukcesivno, jedna za drugom

• Struktura njihovih gibanja to mora omogućavati, a zakonitosti poduke ukazivati da je ovakav način smislen i učinkovit (npr. teme iz karatea: osnovni stav, udarac rukama naprijed, donji blok)

• Veći broj različitih elemenata iz aerobike također su nova i po strukturi različita motorička znanja, odnosno nove nastavne teme

• U ovom slučaju usvajanje gradiva ne odnosi se samo na jednu nastavnu temu (gibanje), već na čitav niz međupovezanih, najčešće srodnih novih motoričkih znanja

• Nova nastavna tema može se usvajati u svim jednostavnijim i nekim složenijim postavama vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

145

• Usvajanje se može provoditi u pojedinačnoj postavi, dvojkama, trojkama, četvorkama i paralelnoj postavi vježbanja, a kod složenijih postava vježbanja upotrebljavaju se sukcesivno-izmjenična i najčešće izmjenična postava vježbanja

• U izmjeničnoj postavi vježbanja usvaja se 90% novih nastavnih tema u osnovnom i srednjem školstvu

• Pojedinačna postava, dvojke, trojke, četvorke i paralelna postava vježbanja koriste se za usvajanje gradiva najčešće u predškolskom odgoju i razrednoj nastavi

• Da bi se koristile ove postave vježbanja tjelovježbene i nastavne teme moraju biti po strukturi gibanja jednostavne, a sa stajališta mjera sigurnosti bezopasne

• Primjer (1. razred osnovne škole): Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja, Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje i Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje provode se u sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja, a svaki zadatak se provodi u pojedinačnoj postavi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

146

• Primjer (3. razred osnovne škole): sukcesivno-izmjenična postava vježbanja; 1. nastavna tema Ciklična kretanja različitim tempom do 3 minute provodi se pojedinačno, 2. nastavna tema Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine bez pomagala izvodi se u dvojkama, a 3. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), ovisno o broju lopti, u trojkama ili četvorkama

• Ako su nastavne teme po strukturi gibanja složenije i/ili sa stajališta mjera sigurnosti zahtjevnije, obvezno se usvajanje gradiva provodi u izmjeničnoj postavi vježbanja

• Učitelj je uvijek na vježbovnom mjestu na kojem se provodi usvajanje nove nastavne teme

• I u predmetnoj nastavi osnovnog školstva i u srednjem školstvu postoje nastavne teme koje se mogu usvajati u sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja

• Teme su najčešće srodnih struktura gibanja, a provodi se uobičajeno u pojedinačnoj postavi vježbanja (elementi karatea, ples, aerobika...)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

147


10.2.2016.


• U predmetnoj nastavi osnovnog školstva i u srednjem školstvu nakon provedbe takve nastavne teme standardno se ne nastavlja sa sukcesivnom-izmjenom jedne po jedne nastavne teme, već se pred učenike postavljaju istovremeno još dvije učenicima poznate nastavne teme

• Tada se one u nastavku vježbanja u glavnom A dijelu sata provode u izmjeničnoj ili paralelno-izmjeničnoj postavi vježbanja

• U višim razredima osnovnog i u srednjem školstvu u propisanom planu i programu ne postoji toliko nastavnih tema koje se mogu cijeli glavni A dio sata sukcesivno izmjenjivati

• Nastavne teme u tim razredima su po strukturi gibanja složenije, a po potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima mnogo zahtjevnije (npr. 8. razred prvu novu nastavnu temu: Osnove brzog

hodanja, svi učenici izvode istodobno pojedinačno)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

148

• Nakon predviđenog vremena postavljaju se četiri vježbovna mjesta i u paralelno-izmjeničnoj postavi vježbanja izvode dvije poznate nastavne teme: Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte (K) i Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

• Kada je motoričko znanje (nastavna tema) po strukturi gibanja složenija i/ili sa stajališta mjera sigurnosti zahtjevnija, usvajanje gradiva obvezno se provodi u izmjeničnoj postavi vježbanja

• Tada je učitelj uvijek na vježbovnom mjestu na kojem se provodi usvajanje nove nastavne teme

• Zbog važnosti i njegove složenosti, na satu usvajanja gradiva naglašeni su spoznajni, metodički, psihološki i ostali specifični organizacijski elementi

• Prema odluci učitelja, usvajanje jedne složenije nastavne teme može provoditi i na dva nastavna sata zaredom

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

149

2. Sat usavršavanja gradiva ili sat ponavljanja gradiva

• Sat usavršavanja gradiva smatra se onaj na kojem se provode nastavne teme s ciljem početnog usavršavanja, naprednog usavršavanja, stabilizacije i automatizacije gibanja

• Kraće rečeno, s ciljem početnog i završnog učvršćivanja gibanja u središnjem živčanom sustavu

• Naziv sat ponavljanja gradiva semantički ne odražava precizno i funkcionalno namjenu sata ovoga tipa jer smisao pojma ponavljanje ukazuje samo da se nastavna tema ponovo pojavljuje na satu

• Zato se preporuča korištenje naziva sat usavršavanja gradiva

• Da bi se funkcionalno postiglo usavršavanje motoričkog znanja na ovim satima se ostvaruje povezanost prostorno-vremenskih značajki gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

150


10.2.2016.


• Veća usklađenost između pokreta i kretnji postiže se procesiranjem informacija o gibanju u određenim centrima središnjeg živčanog sustava

• Na satima usavršavanja naglašeno se unaprjeđuje gibanje, jedno od najvažnijih obilježja učvršćivanja pamćenja odnosi na kodiranje informacija

• Usmjereno je prema pojedinim kretnjama i pokretima koji su bitni za unaprjeđenje izvođenja strukture motoričkog gibanja

• Na satima usavršavanja gradiva može se provoditi dvije do deset nastavnih tema

• Gradivo se može usavršavati u svim jednostavnijim i mnogim složenijim postavama vježbanja

• Od složenijih postava vježbanja koriste se paralelno-izmjenična, sukcesivno-izmjenična, izmjenična, stanična i stazna

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

151

• Pojednostavljeno, od složenijih postava vježbanja za usavršavanje se ne koriste samo kružna i poligonska postava

• Ove dvije postave sastavljaju se od učenicima jednostavnih i visoko usavršenih motoričkih znanja

• U paralelno-izmjenično postavi provode se najčešće dvije nastavne teme, u sukcesivno-izmjeničnoj najčešće tri, u izmjeničnoj dvije do pet, u staničnoj šest do deset, a u staznoj jedna do dvanaest nastavnih tema

• Sa stajališta faza usavršavanja motoričkog znanja, u paralelno-izmjeničnoj, sukcesivno-izmjeničnoj i izmjeničnoj postavi uvježbava motoričko znanje na razini početnog i naprednog usavršavanja

• U staničnoj postavi motoričko znanja se postavlja s ciljem njegove stabilizacije, a u staznoj s ciljem njegove automatizacije

• Prema odluci učitelja i u paralelno-izmjeničnoj, sukcesivno-izmjeničnoj i izmjeničnoj postavi vježbanja motoričko znanje može biti postavljeno s ciljem njegove stabilizacije i automatizacije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

152

3. Sat provjeravanja gradiva

• Sat provjeravanja smatra se onaj na kojem se provode postupci provjeravanja motoričkih znanja, motoričkih postignuća ili kinantropoloških obilježja učenika

• Utvrđuju se razine učenikovih znanja, postignuća i sposobnosti• Na satu provjeravanja provodi se usmeno i praktično provjeravanje

znanja, te mjerenje i testiranje• Provjeravanju kao postupku može ponekad pripadati i procjena

odgojnih učinaka, ali ova pojavnost je mnogo više postupak praćenja nastavnog procesa

• Primjer: provjeravanje čistoće opreme za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, elementarne higijene učenika itd.

• Na satu provjeravanja, ovisno o posebnostima nastavnog sadržaja, provodi se vrednovanje i/ili bilježenje provjeravanog gradiva brojčanom ocjenom

• Primjer: provjeravanje repetitivne snage ili funkcionalnih sposobnosti učitelj može samo zabilježiti zbog praćenja, ali može ih i ocijeniti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

153


10.2.2016.


• Motorička znanja i motorička postignuća u pravilu se uvijek ocjenjuju

• Motorička znanja učitelj ocjenjuje neposredno nakon provjeravanja i javno obznanjuje ocjenu

• Motorička postignuća učitelj na satu provjeravanja samo bilježi, a vrednuje ih nakon sata provjeravanja

• Za ocjenjivanje motoričkih postignuća učitelj mora vrijednost motoričkog postignuća pojedinog učenika usporediti s određenim orijentacijskim vrijednostima

• Metodičke organizacijske postave vježbanja u kojima se najčešće provodi provjeravanje su: izmjenična, rjeđe paralelno-izmjenična, a ponekad stanična, stazna i kružna postava vježbanja

• Organizacija provjeravanja zahtjeva od učitelja punu pozornost prilikom provjeravanja motoričkih znanja, motoričkih postignuća ili kinantropoloških obilježja učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

154

• Motorička znanja i postignuća najčešće se provjeravaju u izmjeničnoj postavi s ukupno dvije ili tri nastavne teme

• Ukupan broj nastavnih tema na satu tjelesne i zdravstvene kulture ovisi o posebnostima nastavne teme koja se provjerava

• Ponekad je bolje da se razredni odjel podjeli na trećine, a ponekad na polovinu

• Kada se provjerava nastavna tema duljeg trajanja (sastav na tlu) bolje je podijeliti razred na trećine tako da učenici dugo ne čekaju na izvođenje (npr. druge dvije teme mogu biti Polusalto na povišenje od

mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagala i Igra košarka 3:3

(K)

• Kada je nastavna tema kraćeg trajanja (kolut naprijed) mogu se na satu provoditi ukupno dvije nastavne teme; druga tema može biti Igra odbojka 3:3 (O)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

155

• Prvi primjer ukazuje na izmjeničnu, a drugi, ovisno o broju učenika i vježbovnih mjesta, na paralelno-izmjeničnu postavu vježbanja

• Ostale nastavne teme na satu provjeravanja moraju biti učenicima poznate i motivirajuće kako bi učitelj mogao nesmetano provoditi provjeravanje

• U staničnoj postavi provjeravaju se isključivo motorička znanja

• U ovoj postavi se do 4 učenika zadržava na pojedinom vježbovnom mjestu 1.5 do 2.5 minuta, ovisno o broju vježbovnih mjesta, učitelj nesmetano može ocijeniti određeno motoričko znanje (npr. Skok šut

nakon vođenja ili dodane lopte (K))

• Motoričko znanje koje želimo procjeniti mora biti na razini automatizacije, tj. kvalitetnije uvježbano od ostalih motoričkih znanja u staničnoj postavi vježbanja

• Razlog: svrha stanične postave vježbanja je usavršavanje motoričkih znanja s ciljem stabilizacije (početnog učvršćivanja) njihova izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

156


10.2.2016.


• U staznoj postavi vježbanja također se može provjeravati motoričko znanje

• Razlog: svrha stazne postave vježbanja usavršavanju motoričkih znanja s ciljem automatizacije (završnog učvršćivanja) njihova izvođenja

• U tom slučaju staze moraju biti sastavljene od različitih motoričkih zadataka, zbog čega skupine učenika vježbaju izmjenično na svim stazama tijekom glavnog A dijela sata

• Tako je ispred učitelja uvijek jedna skupina učenika koju procjenjuje

• Na satu provjeravanja ta staza ispred učitelja može biti sastavljena od istog motoričkog zadatka (npr. Pad natrag)

• Na takav način učitelj može vidjeti u nizu nekoliko ponavljanja istog motoričkog zadatka

• Ostale dvije staze mogu biti sastavljene od različitih poznatih i motivirajućih motoričkih zadataka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

157

• U kružnoj postavi vježbanja provjeravaju se kinantropološka obilježja

• To su propisana morfološka obilježja, te motoričke i funkcionalne sposobnosti

• Organizacija provjeravanja je kružna postava vježbanja, samo na vježbovnim mjestima nisu postavljeni tjelovježbeni zadatci već propisane morfološke mjere i testovi motoričkih sposobnosti za praćenje obilježja učenika

• Ova provjeravanja završavaju mjerenjem funkcionalnih sposobnosti koji se provodi istodobno sa svim učenicima, ukoliko broj učenika nije prevelik

• Kod brojnijih razrednih odjela, u gimnazijama i do 34 učenika, mjerenje funkcionalnih sposobnosti uputnije je provesti u dvije skupine

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

158

• Zaključak: učitelj na svakom satu treba biti stalno odgojno-obrazovno aktivan

• Tijekom provedbe glavnog A dijela sata, bez obzira na tip sata, učitelj mora provoditi mnogo odgojno-obrazovnih aktivnosti koje izviru iz posebnosti različitih nastavnih tema

• Postoji mnogo univerzalnih aktivnosti nastavnika na svakom satu od kojih neke bitnije valja istaknuti

• Učenike treba: trajno poticati na aktivnost, dodatno im opisivati i pojašnjavati, dodatno im demonstrirati te učestalo upućivati povratne informacije s ciljem unaprjeđenje motoričkog znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

159


10.2.2016.


Organizacija tjelesnog vježbanja

5.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

160


• Temeljni čimbenici organizacije tjelesnog vježbanja

• Osnovni položaji i raspoređivanje učenika po vježbalištu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

161

Uvođenje u organizaciju tjelesnog vježbanja

• Početak: odrediti opće čimbenike o kojima ovisi osmišljavanje organizacije tjelesnog vježbanja te se upoznati sa osnovnim pojmovima

• Motoričko znanje( kineziološko znanje, kineziološka informacija, kineziološki program, motorički zapis, motorička aktivnost, kineziološka aktivnost, motorički sadržaj, kineziološki sadržaj, programski sadržaj, tjelovježbeni sadržaj, tjelovježbena aktivnost… Isto vrijedi i za pojmove gibanje, stereotip, stereotip gibanja, dinamički stereotip gibanja, navika, vještina, umjeće...)

• Tjelovježbeni zadatak ili motorički zadatak: kada se određeno motoričko znanje upotrebljava u procesu tjelesnog vježbanja kao zadatak za izvođenje

• Ova dva izraza označavaju sve tjelovježbene aktivnosti koje se provode u svim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

162


10.2.2016.


• Tjelovježbeni (motorički) zadatak: sva biotička i kineziološka motorička znanja (prilagođena, opća i specifična) koja se koriste na satu tjelesne i zdravstvene kulture

• tjelovježbeni ili motorički zadatak može biti:-jedna struktura svakog gibanja iz svakog sporta i kineziološke aktivnosti (tehnika) -svi tehničko-taktički i taktički zadatci kao i izvođenje sportske igre (košarka, nogomet…) ili neke kineziološke aktivnosti (elementarne igre, aerobika…) u cjelosti

• Primjer: nasuprotno pretrčavanje vježbališta u uvodnom dijelu sata, sve pripremne vježbe u pripremnom dijelu sata, sve nastavne teme u glavnom A dijelu sata, štafetna igra u glavnom B dijelu sata i elementarna igra u završnom dijelu sata

• Za neke tjelovježbene i motoričke zadatke može se koristiti pojmovi vježba i igra, ali samo u slučajevima kada je taj pojam u specifično prepoznatljiv (npr. pripremna vježba, gimnastička vježba, ali nogomet ili rukomet sigurno nisu vježba već igra)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

163

• Programski sadržaj: tjelovježbena ili motorička znanja u glavnom A dijelu sata. Ovaj pojam se koristi jer su motorička znanja iz glavnog A dijela sata sadržaji izvedbenih planova i programa

• Planiranje i programiranje tjelovježbenih ili motoričkih zadataka odnosi isključivo na glavni dio jedinice vježbanja (nastavni sat, trenažna jedinica, sat izvannastavnih aktivnosti, sat sportsko-rekreacijskog vježbanja)

• Sa stajališta izrade planova i programa prikladnije je za tjelovježbeni ili motorički zadatak koristiti izraz programski sadržaj

• Sadržaj ukazuje na ono što se u čemu nalazi jer je kod planiranja i programiranja programski sadržaj sastavni dio plana i programa, dok je za proces tjelesnog vježbanja ispravnije koristiti pojam zadatak jer on ukazuje na ono što treba učiniti

• Programskih sadržaji koji specifično opisuju programirana motorička znanja:

• predškolski odgoj: tjelovježbene teme• osnovno i srednje školstvo: nastavne teme• visoko obrazovanje: predmetni sadržaji

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

164

Nadređenost i podređenost osnovnih pojmova o organizaciji vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

165


10.2.2016.


• Motoričko znanje je najopćenitiji pojam

• Tjelovježbeni ili motorički zadatak (prvi sinonim motoričkog znanja) -svi programirani i neprogramirani tjelovježbeni ili motorički zadatci(istoznačnica kineziološki operator)

• Tjelovježbena tema, nastavna tema ili predmetni sadržaj - specifični naziv programskog sadržaja prilikom programiranja (Prikaz 1.)

• Zaključno: sve vrste tjelesnog vježbanja (nastava, sportski trening i sportsko-rekreativno vježbanje) sastavljaju od dvije skupine tjelovježbenih zadataka (Prikaz 1.)

• 1. programirani sadržaji koje je učitelj (nastavnik, trener…) planirao i programirao za proces vježbanja te su oni uvijek sastavni dio izvedbenog plana i programa rada (ovisno o segmentu primijenjene kineziologije mogu se odnositi na nastavu, trening ili neku drugu vrstu tjelesnog vježbanja)

• 2. tjelovježbeni zadatci koji se provode u svim ostalim dijelovima sata tjelesnog vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

166

Tjelovježbeni zadatci koji se provode u svim ostalim dijelovima sata

• To je mnogobrojnija skupina tjelovježbenih zadataka koji se provode u uvodnom, pripremnom, glavnom B i završnom dijela sata, pa čak i u A dijelu sata (dopunske vježbe…).

• Njihov odabir i uvrštavanje u sat tjelesne i zdravstvene kulture ne proizlazi iz plana i programa tjelesnog vježbanja jer se oni ne programiraju, zbog čega se u prenesenom značenju mogu nazvati „neprogramirani“ tjelovježbeni zadatci

• Njihovo uvrštavanje u sat tjelesnog vježbanja provodi se u trenutku pripremanja sata

• Njihov odabir iznimno je stručan i nadasve kreativan posao učitelja

• Programirani sadržaji provode se u glavnom A dijelu sata koji iznosi 40% ukupnog trajanja sata, a “neprogramirani” sadržaji se provode u svim ostalim dijelovima sata koji iznose 60% trajanja sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

167

• „neprogramiranim“ tjelovježbenim zadatcima, uz programirane, ostvaruje se cjelovitost sata i povećava kvaliteta procesa tjelesnog vježbanja

• Tjelovježbeni (motorički) zadatci ili kineziološki operatori mogu biti usmjereni prema:

-stjecanju (učenju) motoričkih znanja ili

-transformaciji antropoloških obilježja pojedinca (Prikaz 3.)

• Primjer: svi elementi tehnike i taktike svih sportova i ostalih kinezioloških aktivnosti usmjereni su stjecanju motoričkog znanja, a sve strukture gibanja koje se koriste za transformaciju antropoloških obilježja usmjerene su razvoju sposobnosti i osobina

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

168


10.2.2016.


Vježbovno mjesto

• Vježbovno mjesto je određeni prostor površine vježbališta, bez ili sa spravama/pomagalima, na kojem učenici izvode zadani tjelovježbeni zadatak

• Veličina vježbovnog mjesta izravno ovisi o obilježjima strukturegibanja tjelovježbenog zadatka (proporcionalni su)

• Tjelovježbeni zadatak može se provoditi u mjestu, u kretanju ili može zauzimati prostor cijelog vježbališta

• Vježbovna mjesta površinski mogu (sa stajališta prostornih potreba za provedbu jednog tjelovježbenog zadatka) biti: mala, srednja i velika

• Primjer:

• izvođenje pripremnih vježbi u

mjestu, vježbovna mjesta su

površinski mala

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

169

• izvođenje letećeg koluta na povišenje od mekanih strunjača vježbovna mjesta supovršinski srednja

• provođenje elementarne igre zmijolikog trčanja vježbovno mjesto je površinski veliko

Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača.

Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača

(usavršavanje)

(usavršavanje)

Pad natrag i u stranu

Pad natrag i u stranu

(usavršavanje)

(usavršavanje)

6. razred

Primjeri površinski „ malog“, „srednjeg“ i „velikog“ vježbovnog prostora

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

170

• Organizacija vježbanja u raznim područjima primijenjene kineziologije (nastava, sport, sportska rekreacija) posjeduje određene posebnosti, ali mnogo više organizacijskih sličnosti

• Osnovna pravila o organizaciji vježbanja koja slijede nalaze primjenu i u sportskom treningu i u sportsko-rekreativnom vježbanju

• U svakom dijelu sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture mogu koristiti tjelovježbeni zadatci iz različitih sportova i kinezioloških aktivnosti

• Navedeno nije toliko izraženo na sportskom treningu ili u sportsko-rekreacijskom vježbanju u kojima ipak većinom prevladavaju specifični tjelovježbeni sadržaji

• Za kvalitetnu organizaciju tjelesnog vježbanja na satu tjelesne i zdravstvene kulture potrebno je poznavati dva bitna i međupovezana skupa informacija

• To su informacije o: (1) osnovnim položajima i svrstavanjima učenika po vježbalištu, (2) organizacijskim postavama vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

171


10.2.2016.


• Osnovni položaji i raspoređivanja učenika po vježbalištu temeljni su elementi organizacije vježbanja koji se primjenjuju u svim tjelovježbenim situacijama i u svim postavama vježbanja

• Organizacijske postave vježbanja su najopsežnija cjelina o organizaciji vježbanja koja ukazuje na modalitete organizacije i provedbu tjelesnog vježbanja u svakom dijelu sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Temeljem provedenog razmatranja je očito da su položaji učenika i njihova svrstavanja po vježbalištu ishodišta ili polazišta iz kojih može započeti vježbanje u svakoj postavi vježbanja

• Navedeno uvijek treba imati na umu kada se planira priprema sat tjelesne i zdravstvene kulture jer raspored tjelovježbenih zadataka i raspodjela učenika po vježbalištu moraju biti optimalno riješeni s ciljem racionalizacije prostora

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

172

Osnovni položaji i raspoređivanje učenika po vježbalištu

• Različite vrste tjelovježbenih zadataka uvjetuju različito postavljanje vježbovnih mjesta

• S organizacijskog stajališta je važno u kojem su položaju učenici i kako su raspoređeni po vježbalištu

• Nazivi osnovnih položaja i svrstavanja učenika razlikuju se po tome radi li se o jednom ili o većem broju učenika

• Položaj jednog učenika na vježbalištu odnosi se s obzirom na njegove moguće položaje prema nastavniku, spravi, pomagalu, smjeru izvođenja tjelovježbenog zadatka, drugom učeniku ili učenicima

a) čeono

b) bočno

c) polubočno

d) okrenut leđima

e) proizvoljni (slobodni) položaj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

173

• Točan položaj učenika ovisi o strukturi određenog tjelovježbenog zadatka

• Navedeni položaji vrijede i za učitelje (kolut naprijed: čeoni položaj prema smjeru izvođenja; kolut nazad: leđima prema smjeru izvođenja)

• Raspoređivanje učenika na vježbalištu odnosi se na načine svrstavanja većeg broja učenika po vježbalištu te se koristi u svim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture, ali i u svim ostalim vrstama tjelesnog vježbanja

• Osnovni načini raspoređivanja učenika (proizlaze iz položaja jednog učenika):

a) vrsta-više učenika je postavljeno bočno jedan pored drugoga

b) polukrug i c) krug-učenici su postavljeni polubočno jedan pored drugoga

d) kolona-učenici su postavljeni jedan iza drugoga, licem prema potiljku

učenika ispred sebe

e) proizvoljno ili slobodno-učenici su raspoređeni po vježbalištu prema

njihovo želji

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

174


10.2.2016.


• Koriste se s nekoliko namjena:

a) komunikacija s učenicima

b) izvođenje jednostavnih tjelovježbenih zadataka

c) raspoređivanje učenika na vježbovnom mjestu tijekom vježbanja

• (a) Komunikacija s učenicima najčešće se provodi, ovisno u broju učenika, u jednoj ili dvije vrste, odnosno u polukrugu, a najrjeđe u krugu

• Pritom učenici mogu stajati ili ih učitelj može posjesti na tlo (dvorana)

• Ako se učenici posjednu na tlo vježbališta, učitelj najčešće ostaje stajati kako bi zadobio što veću pozornost učenika

• Navedeno ovisi o dijelu sata i tematici komunikacije

• Na početku sata učenici će stajati u vrsti, ali ako se radi o dugotrajnijoj komunikaciju ili demonstraciji učenici mogu i sjediti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

175

• (b) Izvođenje jednostavnih tjelovježbenih zadataka može se provoditi u svim načinima raspoređivanja učenika

• Uvodni dio sata: trčanje sa zadatcima u koloni, a pretrčavanje vježbališta u vrsti

• Pripremni dio sata: pripremne vježbe se mogu provoditi u vrstama, vrstama s međuprostorom, kolonama, polukrugu ili proizvoljno raspoređenim učenicima po vježbalištu

• Glavni A dio sata: svi učenici pojedinačno mogu uvježbavati elemente karatea ili plesne korake na način da su raspoređeni u vrstama ili kolonama

• Glavni B dio sata: učenici izvode štafetne igre u kolonama ili započinju elementarne ekipne igre proizvoljno raspoređeni po vježbalištu

• Završni dio sata: koriste se svi načini raspoređivanja učenika, a koji će točno biti primijenjen ovisi o strukturi tjelovježbenog sadržaja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

176

• (c) Za raspoređivanje učenika na vježbovnom mjestu tijekom izvođenja tjelovježbenih zadataka najčešće se primjenjuju vrsta i kolona koje se koriste kako kod jednostavnijih tako i kod složenijih postava vježbanja

• Točan raspored učenika ovisi i o strukturi tjelovježbenog sadržaja i metodičkoj odluci učitelja

• Npr. učenici u koloni čekaju na izvođenje preskoka, a u vrsti pored vježbovnog mjesta mogu čekati izvođenje premeta strance (učenici na takav način vide iz blizine svako izvođenje, a time ispravne i neispravne izvedbe)

Skok udalj zgrčnomtehnikom

Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama

Vođenje lopte različitim načinima Stoj na rukama

uz okomitu plohu

1.

2.

3.

4.

(nova)

(usavršavanje )

(usavršavanje )

(usavršavanje )

5. razred

7. razred

Različite varijante premeta stranceNjih na preči/pritki

Skok uvis prekoračnom tehnikom »škare« iz polukružnoga zaleta

Tehnika ramenskog bacanja kroz klek

(nova)

(usavršavanje )

(usavršavanje )

(usavršavanje )

1.2.

3.4.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

177


10.2.2016.


• Svih pet načina (vrsta, polukrug, krug, kolona i proizvoljno) raspoređivanja učenika po vježbalištu se primjenjuju u mnogim tjelovježbenim situacijama, pa čak i šire od potreba tjelesne i zdravstvene kulture

• Primjenjuju u svim vrstama rada s predškolskim uzrastom, u redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture te izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima u osnovnom i srednjem školstvu, tijekom nastave na visokoškolskim ustanovama, pa čak i prilikom provedbe izleta i maturalnih putovanja

• Univerzalnost osnovnih organizacijskih načina raspoređivanja učenika je toliko velika da se ovi načini koriste i u mnogim jednostavnijim i složenijim postavama vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

178

Vrsta

• Vrsta je skupina učenika svrstanih bočno jedan do drugog po zamišljenoj liniji ili postojećoj crti

• Učenici se najčešće raspoređuju u jednu ili do četiri vrste

• Na početku sata vrsta je važna jer učitelj pred tako postavljenim učenicima započinje s komunikacijom, bitnom za pojedini sat tjelesne i zdravstvene kulture (gore ili sredina)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

179

• Unutar svake vrste učenici se mogu svrstavati na različite načine, ali najčešće po visini, po spolu ili po slobodnom izboru učenika

• Ukoliko se učenike postavlja po visini uobičajeno je, iz motrišta nastavnika, da je prvi s lijeva najviši, a posljednji desno najniži

• Ukoliko su na satu zajedno učenice i učenici, opravdano je postaviti učenice u prvi dio vrste, a učenike povezano u nastavku vrste (učenice na jednoj strani, a učenici na drugoj strani vježbališta) ili suprotno

• U slučaju izrazito skučenog prostora za vježbanje, a istodobno i/ili velikog broja učenika na satu, učenici se postavljaju u dvije istosmjerne vrste

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

180


10.2.2016.


• U ovisnosti od broja vrsti, one mogu biti postavljene na način da su učenici postavljeni jedni prema drugima čeono, leđima ili licem u potiljak učeniku ispred

• Sa stajališta udaljenosti između vrsti one mogu biti udaljene jedan do nekoliko desetaka metra

• Sve navedeno, broj vrsti, položaj učenika između vrsta i njihova udaljenost ovisi o potrebama tjelovježbenog zadatka koji će se provoditi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

181

• Tijekom svih dijelova sata tjelesne i zdravstvene kulture vrste se koriste, po potrebi učitelja, na različite načine

• Mnoge elementarne igre mogu započeti iz nasuprotno postavljenih vrsta tako da su učenici okrenuti jedan drugom čeono ili leđima (Prikaz-prethodni slide).

• Uvodni dio sata: učenici mogu pretrčavati vježbalište u jednoj vrsti po širini vježbališta, u više vrsta po dužini vježbališta (u valovima), u dvije, tri ili četiri nasuprotno postavljene vrste (Prikaz dolje) itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

182

• Pripremni dio sata: najčešće se koriste vrste bez i s međuprostorom

• Ovisi o strukturama gibanja pripremnih vježbi, odnosno zahtijevaju li one više ili manje prostora za vježbanje po učeniku

• U ovom dijelu sata mogu se koristiti i mnoge druge inačice vrsti

• Npr. pripremne vježbe u kretanju provode se istosmjerno u dvije ili više vrsta (valova) po vježbalištu

• Vrste se mogu koristiti u svim dijelovima sata s provedbom i drugih sadržaja

• Glavni A dio sata (primjer):

• -u vrstama s međuprostorom učenici pojedinačno mogu se uvježbavati sadržaji aerobike, karatea, plesa i sl.

• -bacanje različitih pomagala (medicinki, loptica…) učenici mogu provoditi u dvojkama ukoliko su nasuprotne vrste dostatno udaljene

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

183


10.2.2016.


• B dio sata i završni dio sata: primjena vrsti je nešto rjeđa, ali i u ovim dijelovima sata postoje sadržaji koji zahtijevaju postavu učenika u vrstu ili vrste

• ZAKLJUČAK: vrsta je u tjelesnom i zdravstvenom području najčešći način raspoređivanja učenika koja ima primjenu u svim dijelovima redovitog sata tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnim, izvanškolskim aktivnostima i u svim ostalim prigodnim (izleti, maturalna putovanja...) situacijama

• Njezina primjena je vrlo jednostavna kod učenika svih dobnih skupina, zbog čega se učestalo primjenjuje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

184

Kolona

• Kolona je skupina učenika raspoređenih jedan iza drugoga po zamišljenoj liniji ili postojećoj crti, na način da je svaki sljedeći učenik okrenut licem prema potiljku prednje postavljenom

• Učenici se najčešće postavljaju u jednu, dvije ili više kolona

• Broj kolona ovisi o organizacijskoj odluci učitelja, posebnostima tjelovježbenog zadatka te količini nastavnih sredstava i pomagala

• Kolone se mogu postavljati po širini i dužini vježbališta na dva osnovna načina – paralelno i nasuprotno

• Mogu biti sastavljene istospolno, mješovito po spolu, homogenizirano po sposobnostima učenika, ili heterogeno po izboru učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

185

• Uvodni dio sata-mnogi načini kretanja, trčanja i izvođenje jednostavnih struktura gibanja (prostor vježbališta može i ne mora biti označen, a smjer trčanja može i ne mora biti određen)

• Ovisi o posebnostima tjelovježbenog sadržaja

• Primjer: zmijoliko trčanje provodi se po neoznačenom vježbalištu bez određenog smjera kretanja (Prikaz dolje), a trčanje po prostoru u obliku trokuta provodi se po označenom prostoru i smjeru kretanja (Prikaz gore i sredina)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

186


10.2.2016.


• Pripremni dio sata: najčešće se koriste paralelno postavljene kolone, u ovom dijelu sata ipak se primjenjuju rjeđe nego prije spomenute vrste

• Ponekad tjelovježbeni sadržaji, prostor vježbališta ili remeteći čimbenici (položaj sunca) uvjetuju provođenje pripremnih vježbi u kolonama

• Glavni A dio sata: kolone su neizostavna osnovna postava učenika u velikom broju vježbovnih zadataka (preskoci, skokovi) u kojoj čekaju izvođenje tjelovježbenog zadatka ili ga izvode (pravocrtno vođenje košarkaške, nogometne, rukometne lopte…)

• U kolonama se u glavnom dijelu sata mogu provoditi isti i različiti motorički zadatci

• Primjer: tri motorička zadatka u glavnom A dijelu sata mogu provoditi na način da su učenici postavljeni u kolonama na svakom vježbovnom mjestu, na prvom izvode neki preskok, na drugom neki skok, a na trećem premet strance iz zaleta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

187

• Glavni B dio sata:

provedba štafetnih elementarnih igara je nezamisliva bez kolona

• Za razliku od glavnog A dijela sata štafetna elementarna igra u B dijelu sata provodi se istodobno paralelno sa svim učenicima u više kolona

• Kolone omogućuju preglednost na tjelovježbalištu nad učenicima koji se natječu

• Završni dio sata: sve navedeno vrijedi i za sadržaje završnog dijela sata koji se provode kao štafetne elementarne igre niskog intenziteta

• Zaključno: kolona je u tjelesnom i zdravstvenom području postava učenika koja je organizacijski pogodna kao početna postava za mnoge tjelovježbene sadržaje te zato nalazi primjenu u svim dijelovima sata i u mnogi drugim odgojno-obrazovnim situacijama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

188

Krug

• Krug je skupina učenika raspoređenih polubočno jedan pored drugoga po zamišljenoj liniji kruga ili postojećoj crti

• U ovoj postavi učenici mogu biti postavljeni pojedinačno licem prema centru kruga, leđima prema centru kruga ili licem u smjeru kruga (Prikazi)

• Postavljanje učenika ovisi o vrsti tjelovježbenog sadržaja koji će se provoditi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

189


10.2.2016.


• Učenici se u krugu mogu postavljati u dvojkama:

a) oba učenika okrenuta licem u smjeru centra kruga

b) oba učenika okrenuta leđima u smjeru centra kruga

c) učenici postavljeni sučeliceu smjeru centra kruga

• Ovisi o potrebi motoričkog zadatka

• Po potrebi, može se postaviti jedan ili više krugova

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

190

• U predškolskom odgoju djeca srednje i starije predškolske dobi poznaju pojam kruga te se vrlo često koristi u tom uzrastu

• Primjenjuje se kod mnogih spontanih igara, tematskih igara, „sata“ igre, kod pokretnih igara, elementarnih igara i sl.

• U predškolskom uzrastu krug je česta raspodjela djece kod vježbanja, a stvara se na način da se djeca u vrsti prime za ruke i zatvore krug

• Prema sadržaju igre djeca u krugu mogu stajati, čučati, sjediti, kretati se u nekom smjeru kruga itd.

• U školstvu raspodjela učenika u krugu najčešće se primjenjuje kod tjelovježbenih zadataka niskog intenziteta koji su primjereni završnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

191

Polukrug

• Polukrug je skupina učenika raspoređenih polubočno jedan pored drugoga po zamišljenoj liniji polukruga.

• Koristi u radu s manjim brojem učenika (5-15).

• Veći broj učenika (25-30) čini ovu postavu organizacijski manje primjerenom jer zahtijeva iznimno veliki prostor za postavljanje širokog polukruga te smanjuje se preglednost učitelja nad učenicima.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

192


10.2.2016.


• Suprotno tomu, samo za komunikaciju, kada preglednost nad učenicima nije toliko značajna koliko za vrijeme vježbanja, polukrug je uz vrstu najbolja postava

• U tom slučaju veći broj učenika nije remeteći činitelj samo treba brinuti da veličina polukruga bude usklađena s brojem učenika

• Polukrug s ciljem komunikacije dopušta bliski položaj učenika neposredno jedan do drugoga, a time polukrug poprima mnogo manje dimenzije nego kada se isto raspoređivanje koristi za vježbanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

193

• U slučaju kada na istom vježbalištu nastavu istovremeno imaju dva razredna odjela koja po broju učenika nisu velika mogu se koristiti nasuprotni polukrugovi (Prikaz ranije lijevo)

• Ovakvih slučajeva ima još uvijek u određenom broju srednjih škola u kojima su sportske dvorane bez pregradne stijene ili paravani

• Ukoliko su u ovom slučaju razredni odjeli brojniji učenici se raspoređuju u više nasuprotnih vrsti

• Polukrugovi se također koriste u određenom broju zajedničkih elementarnih igara na način da se postavljaju paralelno (Prikaz ranije desno).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

194

• Proizvoljno ili „slobodno“ raspoređivanje je postavljanje učenika po vježbalištu prema njihovoj želji

• Prednost: vremenska učinkovitosti organizacije (nekoliko sekundi)

• Nedostatak: slabija vizualna i auditivna komunikacija s učenicima

• Moguća primjena: uvodni i završni dio sata kod započinjanja mnogih zajedničkih elementarnih igara

• Primjer: hvatačka elementarna igra s jednim hvatačem (Prikaz lijevo), zajednička elementarna igra Poplava (Prikaz desno) ili u završnom dijelu sata kod provedbe zajedničkih elementarnih igara i ostalih sadržaja (Najljepši kip, Stretching)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

195


10.2.2016.


• Pripremni dio sata:

kod provođenje učenicima poznatog skupa pripremnih vježbi

• U svim načinima raspoređivanjima učenika učitelj je više ili manje udaljen od učenika, što ovisi o broju nazočnih učenika

• Razmak učitelja od učenika određuje pravilo vizualne komunikacije koje glasi: udaljenost nastavnika od postave proporcionalno se povećava s brojem učenika

• Kriterij udaljenosti - određuje se kutom perifernog vida učitelja, jer kada je optimalno udaljen uvijek može nadzirati krajnje bočno postavljene učenike

• Udaljenost najčešće iznosi 4-6 metara od najbližih učenika, čime dodatno osigurava kvalitetnu dvosmjernu vizualnu preglednost i uzajamnu čujnost

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

196

Jednostavne organizacijske postave

6.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

197


• Postava pojedinačno

• Postava dvojke

• Postava trojke

• Postava četvorke

• Paralelna postava

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

198


10.2.2016.


• Jedan o presudnih elemenata kvalitete provedbe sata tjelesne i zdravstvene kulture je odabir primjerene organizacijske postave vježbanja

• Odabir se temelji na mnogim unutarnjim čimbenicima (obilježjima učenika) i vanjskim čimbenicima (obilježja okruženja)

• Ti čimbenici su mnogobrojni te mogu u svakom dijelu sata uzrokovati različita raspoređivanja učenika i organizacijske postave vježbanja

• Sve organizacijaske postave mogu se svesti na dvije skupine: jednostavnije i složenije organizacijske postave vježbanja

• Jednostavnije postave vježbanja su: postava pojedinačno, postava dvojke, postava trojke, postava četvorke i paralelna postava

• Složenije postave vježbanja su: paralelno-izmjenična, sukcesivno-izmjenična, izmjenična, stanična, kružna, stazna i poligonska postava vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

199

Organizacija tjelesnog vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

200

Opći i ograničavajući čimbenici organizacije tjelesnog vježbanja• Postupak organizacije svakog tjelovježbenog zadatka izravno ovisi o

mnogim unutarnjim i vanjskim čimbenicima

• Unutarnjim čimbenicima pripadaju (obilježja učenika): zdravstveni status, biološka dob, kronološka dob, morfološka obilježja, razina motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, poznavanje ili nepoznavanje motoričkog zadatka, razina psihičke zrelosti učenika i mnogi drugi

• Vanjskim čimbenicima pripadaju (obilježja okruženja): tip sata, cilj sata, složenost tjelovježbenog ili motoričkog zadatka i aktivnosti, obilježja strukture gibanja tjelovježbenog ili motoričkog zadatka i aktivnosti, broj učenika i veličina vježbališta, materijalni uvjeti rada (količina sprava i pomagala), mikrosocijalni odnosi u razrednom odjelu, broj učenika na satu, raspored sata u dnevnoj satnici nastave, mjesto održavanja sata (dvorana ili igralište), atmosferski i mikroklimatski uvjeti (temperatura zraka, razina vlažnosti zraka) i dr.

• Svi čimbenici u svakodnevnom radu nisu jednako značajni, niti su jednako bitni za odluku o optimalnoj organizaciji tjelesnog vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

201


10.2.2016.


• Primjer: morfološko obilježje visina učenika, ponekad može biti bitna za postavljenje učenika u vrstu, ali u mnogim drugim situacijama organizacije vježbanja je neznačajna

• morfološko obilježje, težina tijela, je bitna kod provođenje pripremnih vježbi u dvojkama ukoliko su vježbe sastavljene na način da se učenici međusobno podižu, potiskuju, prenose i sl., ali u velikoj većini drugih slučajeva potpuno je nebitna

• razina motoričkog znanja nekog motoričkog gibanja bitna je za organizaciju tjelesnog vježbanja ukoliko se planira zadatak u kojem učenici surađuju, ali u slučajevima kada učenici izvode zadatak pojedinačno bez suradnje ovaj čimbenik je zanemariv

• mikroklimatski uvjeti su ponekad presudan, a ponekad potpuno beznačajan čimbenik za odluku o optimalnoj organizaciji tjelesnog vježbanja itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

202

• Unutar velikog broja navedenih unutarnjih i vanjskih čimbenika, četiri su uvijek prisutna i bitna za donošenje odluke o optimalnoj organizaciji tjelesnog vježbanja:

• 1) obilježja strukture gibanja tjelovježbenog zadatka

• 2) predznanje učenika

• 3) količina sprava i pomagala

• 4) broj učenika i veličina vježbališta

• Međupovezanost ovih čimbenika toliko je velika da se oni nikada ne sagledavaju odvojeno, već se integralnim promišljanjem o njima donosi konačna odluka o optimalnoj organizaciji tjelesnog vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

203

1) obilježja strukture gibanja tjelovježbenog zadatka

1.a.) Provedba bilo koje vrste tjelesnog vježbanja sastoji se od izvođenja velikog broja istih, srodnih i različitih tjelovježbenih ili motoričkih zadataka

• Tjelesno vježbanje, s organizacijskog stajališta, može se opisati kao planiranje provedbe određenog broja tjelovježbenih (motoričkih) zadataka u zadanom vremenu

• U zadanom se vremenu, odnosno bilo kojem dijelu sata, može provoditi jedan ili više motoričkih zadataka

• Jedan motorički zadatak podrazumijeva jedan istovjetni motorički zadatak, a više motoričkih zadataka se odnosi na različite motoričke zadatke

• Primjer: u uvodnom dijelu sata učenici najčešće izvode jedan motorički zadatak (trčanje u krug, hvatalica umnažanje parova, elementarna igra poplava….)

• u glavnom A dijelu sata učenici mogu izvoditi više različitih motoričkih zadataka (zgrčka, premet strance i vršno odbijanje)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

204


10.2.2016.


• Drukčije se organizira jedan istovjetni ili više različitih tjelovježbenih zadataka

• (1.b.) Jedan (istovjetni) motorički zadatak ili motoričku aktivnost može izvoditi različit broj učenika

• Učenici mogu izvoditi jedan motorički zadatak pojedinačno, u dvojkama, trojkama, četvorkama, skupinama i sl.

• To ovisi prvenstveno o specifičnostima strukture gibanja motoričkog zadatka jer se iste razlikuju se po mnogim obilježjima

• Razlike između motoričkih zadataka mogu postojati: sa stajališta složenosti izvođenja, kinetičkih i kinematičkih pokazatelja gibanja, metodike usvajanja i usavršavanja i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

205

• Kod provedbe motoričkog zadatka se trebaju se uvažavati njihove specifičnosti

• Primjer: motorički zadatci iz mnogih individualnih sportova (ne svih) imaju takve strukture gibanja da ih učenici moraju izvoditi pojedinačno, odnosno samostalno bez suradnje s drugim učenicima

• Takvih struktura gibanja motoričkih zadataka ima mnogo u velikom broju sportova i kinezioloških aktivnosti (atletika, plivanje, aerobika…), a za primjer najbolje je spomenuti elemente sportske gimnastike

• Sportska gimnastika posjeduje strukture gibanje koje učenici moraju izvoditi pojedinačno

• Pojedinačno znači da motorički zadatak učenici izvode nezavisno od drugih učenika, odnosno samo za sebe

• Time se podrazumijeva da kod pojedinačnog vježbanja ne postojisuradnja s drugim učenikom ili učenicima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

206

• Mnoge tjelovježbene ili motoričke zadatke uopće nije moguće provoditi pojedinačno, jer strukture njihovih gibanja zahtijevaju suradnju između učenika kod izvođenja

• Primjer: bez suradnje između učenika nikako se ne mogu izvoditi dodavanje i zaustavljanje lopte u nogometu, hvatanje i dodavanje lopte u košarci ili rukometu, promjene smjera vršnim odbijanjem itd.

• Ovisno o specifičnosti strukture gibanja, vježbanje se organizira i provodi zajednički u dvojkama, trojkama ili četvorkama i sl.

• Mnogi motorički zadatci ili motoričke aktivnosti zahtijevaju još veći broj učenika

• To se ponajprije odnosi na provedbu sportskih igara, ali i mnogih drugih kinezioloških aktivnosti (ples, različite koreografije….)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

207


10.2.2016.


• Primjer: mali nogomet može igrati od dva protiv dva do sedam protiv sedam učenika, a isti pristup sa stajališta broja učenika vrijedi za košarku, rukomet i odbojku, samo što je broj učenika sukladan svojstvenostima navedenih sportova

• U svakoj elementarnoj igri može sudjelovati 20, 30 pa i više učenika

• Nastup na školskim priredbama i školskim sportskim priredbama može izvoditi više desetaka učenika

• Nastupe na otvaranju različitih svečanosti, prvenstva u sportovima ili Olimpijskim igrama, jednu točku, izvodi više stotinama izvođača

• Zaključak: prema broju učenika jedan motorički zadatak može izvoditi jedan (pojedinačno) do „beskonačni“ broj učenika

• Broj učenika mora biti usklađen sa strukturom motoričkog zadatka

• O tome ovisi hoće li učenici biti postavljeni pojedinačno, u dvojkama, trojkama, četvorkama….skupinama…

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

208

NAČIN IZVOĐENJA

MOTORIČKOGZADATKA

BEZ SURADNJE IZMEĐU

UČENIKA

UZ SURADNJU IZMEĐU

UČENIKA

BEZ I UZ SURADNJU IZMEĐU UČENIKA PO SKUPINAMA

POSTAVE VJEŽBANJA

POJEDINAČNODVOJKETROJKEČETVORKE

PARALELNAPARALELNO-IZMJENIČNA

SUKCESIVNO-IZMJENIČNAIZMJENIČNA

STAZNAPOLIGONSKA

BEZ I UZSURADNJU

IZMEĐU UČENIKA

(DO 4 UČENIKA)STANIČNA KRUŽNA

Postave vježbanja prema kriteriju suradnje između učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

209

• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi pojam skupina nije određena nekim minimalnim brojem učenika, već samo označava učenike na pojedinom vježbovnom mjestu

• Ovisno o broju motoričkih zadataka i broju nazočnih učenika u pojedinoj skupini broj učenika u praksi najčešće varira od pet do deset, ali ima slučajeva kada njihov broj može biti manji i veći

• Bez obzira koliki je točan broj učenika u skupini, oni se u mnogim postavama vježbanja nominalno nazivaju skupine

• Primjer: u mnogobrojnim razrednim odjelima skupina s malim brojem istovjetnih nastavnih sredstava i pomagala (paralelne ruče, dvovisinske ruče…) može imati desetak učenika

• Skupina u razrednim odjelima s izrazito malim brojem učenika (u područnim osnovnim školama) može imati dva do četiri učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

210


10.2.2016.


• Bez obzira na ovako mali broj učenika po vježbovnom mjestu, za ovakvu postavu će se organizacijski kazati da su učenici skupinama, a ne u dvojkama, trojkama ili četvorkama

• Navedeno vrijedi i za postavu učenika koja će se nazivati paralelna

• I u mnogim složenijim postavama vježbanja može biti malo učenika po vježbovnom mjestu, možda samo tri ili četiri

• Prije početka sata učitelj nikad ne zna koliko će ih točno biti po vježbovnom mjestu

• Kada se vježbanje provodi u pojedinačno, u dvojkama, trojkama ili četvorkama učitelj unaprijed zna da će učenike postaviti u jednu od navedenih jednostavnijih postava bez obzira na broj nazočnih učenika na satu tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

211

Organizacijska povezanost svih postava vježbanja sastajališta broja učenika po vježbovnom mjestu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

212

• 1.c.) Jedan motorički zadatak, prema načinu izvođenja, može izvoditi isključivo istodobno ili naizmjenično

• Ovisi o posebnostima strukture gibanja motoričkog zadatka, a neovisno je o broju učenika koji ga izvode

• Istodobno znači da svi učenici u isto vrijeme izvode isti motorički zadatak ili aktivnost

• Primjer: bez obzira na broj učenika elemente škole trčanja može se provoditi istodobno; svi učenici izvode istu pripremnu vježbu u pripremnom dijelu sata u isto vrijeme ili svi učenici igraju košarku tri protiv tri u glavnom B dijelu sata

• Po potrebi procesa tjelesnog vježbanja, trčanja imaju takve strukture gibanja da se mogu organizirati i drukčije, na primjer naizmjenično

• Naizmjenično znači da svi učenici izvode isti motorički zadatak ili aktivnost ali jedan iza drugog

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

213


10.2.2016.


• Dakle, nakon što je trčanje izvršio jedan učenik ili jedna skupina učenika, s trčanjem započinje drugi učenik ili druga skupina učenika

• U ovim slučajevima, trčanje kao struktura gibanja dopušta obje varijante organizacije vježbanja

• Neke struktura gibanja koje zbog svojih posebnosti ne dopuštaju organizaciju na oba načina

• Tipičan primjer za to su elementi sportske gimnastike

• Zbog posebnosti gibanja i ograničenog broja sprava i pomagala, učenici takve motoričke zadatke moraju izvoditi naizmjenično, jedan za drugim

• To vrijedi i za usvajanje i za usavršavanja takvih motoričkih zadataka

• Čak i kada ima toliko nastavnih sredstava i pomagala da se može postaviti nekoliko paralelnih vježbovnih mjesta, uvijek se ovakvi motorički zadatci moraju izvoditi naizmjenično

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

214

• Ovim dvama pristupima, istodobno i naizmjenično, pojedinačno se provodi svaki motorički zadatak u svim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Strukture gibanja koje se koriste na satu tjelesne i zdravstvene kulture omogućuju da se istodobno vježbanje učenika primjenjuje u svim dijelovima sata, a naizmjenično vježbanje učenika češće se primjenjuje u glavnom A i B, te u završnom dijelu sata

• Primjeri (istodobno izvođenje tjelovježbenog zadatka): trčanja u uvodnom dijelu sata i elementarne zajedničke igre („Poplava“ i sl.), većina pripremnih vježbe u pripremnom dijelu sata, učenje mnogih plesnih struktura u A dijelu sata, elementarne zajedničke igre u B dijelu sata, kao i mnogi sadržaji u završnom dijelu sata (elementarna igra „Najljepši kip“ i sl.)

• Primjeri (naizmjenično izvođenje tjelovježbenog zadatka): preskok raznoška, kolut naprijed, izvođenje slobodnih bacanja u A dijelu sata, u B dijelu elementarne štafetne igre, a u završnom dijelu sata sadržaji elementarnih igara („Hodanje do crte žmirećki“ i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

215

• 1.d.) Više (različitih) motoričkih zadataka učenici mogu izvoditi uzastopno (sukcesivno) i izmjenično

• Uzastopna ili sukcesivna izvedba više motoričkih zadataka provodi se na način da učitelj zadržava učenike na istim vježbovnim mjestima

• Učenici izvode, po strukturi gibanja, više različitih motoričkih zadataka bez promjene vježbovnih mjesta

• Primjer: učenici u dvojkama kao 1. zadatak izvode vršna odbijanja, kao 2. podlaktična odbijanja, a 3. kombinacija vršnog i podlaktičnog odbijanja

• Izmjenična izvedba više motoričkih zadataka, za razliku od uzastopne ili sukcesivne, provodi se na način da učitelj postavlja po vježbalištu onoliko različitih vježbovnih mjesta koliko ima različitih motoričkih zadataka

• Izmjenično vježbanje: učitelj mora podijeliti razredni odjel u onoliko skupina učenika koliko ima vježbovnih mjesta, raspodijeliti ih po vježbovnim mjestima, a skupine se tijekom vježbanja izmjenjuju po vježbovnim mjestima izvodeći različite motoričke zadatke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

216


10.2.2016.


• Bez obzira što učenici izvode više motoričkih zadataka organizaciju svakog pojedinog motoričkog zadatka treba razmatrati pojedinačno

• Izmjenično vježbanje nije ništa drugo do skup različitih pojedinačnih zadataka

• Zato ovisno o strukturama gibanja na pojedinim vježbovnim mjestima, učenici u izmjeničnim postavama vježbanja svaki pojedinačni tjelovježbeni zadatak opet mogu izvoditi samo istodobno ili naizmjenično

• Specifičnost strukture gibanja jednog motoričkog zadatka ili jedne motoričke aktivnosti temeljna je odrednica osmišljavanja organizacije vježbanja

• Tek nakon ove odrednice učitelj dalje uobličava odluku o konačnici organizacije vježbanja na svakom vježbovnom mjestu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

217

(2) Predznanje učenika

• Nakon obilježja strukture gibanja (1), sljedeći čimbenik o kojem ovisi organizacija tjelesnog vježbanja je predznanje učenika o tjelovježbenom zadatku

• Navedeno se može razmatrati s dva stajališta, je li učenicima pojedini tjelovježbeni zadatak nepoznat ili poznat

• Isti se tjelovježbeni zadatak različito organizira ovisno o tome je li učenicima poznat (usavršen) ili nepoznat (nov)

• Primjer iz trčanja: sa stajališta prethodnog čimbenika, strukture gibanja motoričkoga zadatka, istaknuto je da se elementi škole trčanja mogu izvoditi sa svim učenicima istodobno

• To je primjerena odluka kada su učenicima elementi škole trčanja poznati, a da pritom nema nikakvih drugih ograničavajućih čimbenika

• Tada se vježbanje opravdano može organizirati i provoditi u jednoj vrsti istodobno sa svim učenicima preko cijelog vježbališta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

218

• Ako su elementi učenicima nepoznati (novi), u istim uvjetima vježbanja, učitelj se mora odlučiti za organizaciju u kojoj će imati veću kontrolu nad izvođenjem ovih motoričkih zadataka

• Razlog je kvalitetniji uvid u izvođenje nepoznatoga gibanja, upućivanje povratnih informacija i sl.

• Učenike mora organizacijski postaviti tako da navedena gibanja istodobno izvodi dva do četiri učenika, pa će iste strukture gibanja provoditi u dvije, tri ili četiri kolone

• Primjer (plesne strukture koje su drukčije strukture gibanja od trčanja): kada je učenicima tjelovježbeni zadatak poznat (usavršen), tada će ples izvoditi u finalnom obliku, a ovisno o vrsti plesa izvodit će ga u dvojkama (Engleski valcer), u trojkama (Bunjevačko kolo), ili neko kolo svi učenici istodobno u skupini, odnosno onako kako nalaže finalna verzija pojedinog plesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

219


10.2.2016.


• Kada je učenicima određeni ples nepoznat (nov) učenici izvode plesne strukture gibanja pojedinačno, zato jer prvo moraju usvojiti osnovnu strukturu gibanja (korake)

• Različiti trenutak provedbe procesa učenja zahtijeva da se organizacija vježbanja provodi s ciljem najučinkovitije provedbe za taj trenutak

• Isto pravilo vrijedi i za mnoge druge motoričke zadatke

• Primjer: provođenje metodičkih predvježbi za vršno odbijanje moguće je provoditi u dvojkama, trojkama, četvorkama, ali ukoliko postoji dovoljno nastavnih pomagala (lopti), najučinkovitije je sve predvježbe provoditi isključivo pojedinačno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

220

• Time se povećava broj ponavljanja motoričkog zadatka, a time i učinkovitost u istom vremenu planiranog trajanja

• Zaključno, bez obzira na posebnosti strukture gibanja, sukladno potrebama tipa sata, isti motorički zadatak opravdano se može organizirati na više različitih načina

• Jedini kriterij organizacijskih promjena sa stajališta predznanja učenika je učinkovitost izvođenja tjelovježbenog zadatka

• Organizacijske promjene se mogu učiniti s mnogim, ali ne i sa svim strukturama gibanja

• Primjer: struktura gibanja uzmah na preči, ne dopušta organizacijske modifikacije, jer tek kada gibanje izvede jedan učenik izvođenju može pristupiti sljedeći

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

221

3) Količina sprava i pomagala

• Također je ograničavajući čimbenik o kojem ovisi organizacija vježbanja

• Primjer: ukoliko prilikom provedbe sadržaja vođenje nogometne lopte ima na raspolaganju lopti koliko ima učenika, a motorički zadatak je učenicima poznat, tada se vježbanje može organizirati na način da svi učenici izvode istovjetni motorički zadatak istodobno

• Kada prilikom provedbe istog sadržaja učitelj posjeduje samo nekoliko lopti tada prethodno navedeni motorički zadatak nije provediv na takav način, bez obzira je li motorički zadatak učenicima poznat ili nepoznat

• Tada učenici mogu istovjetni motorički zadatak izvoditi samo na jedan način, naizmjenično (nakon što prvi učenik izvrši zadatak, loptu preuzima sljedeći itd.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

222


10.2.2016.


• Provedba ovog zadatka ovisi o omjeru između broja učenika i lopti te veličine vježbališta (nasuprotnim dvojkama, trojkama, četvorkama, u kolonama, nasuprotnim kolonama i sl.)

• Postoje motorički zadatci koji se zbog posebnosti strukture gibanja nikada ne mogu provoditi s onolikom količinom sprava ili pomagala koliko ima učenika na satu tjelesne i zdravstvene kulture

• Primjer: preskok zgrčka u sportskoj gimnastici, skokovi u dalj i u vis u atletici...

• U ovim slučajevima nije potrebno dokazivati da je količina sprava i pomagala presudna za organizaciju vježbanja

• Pod ovim uvjetima učenici moraju uvježbavati jedan istovjetni motorički zadatak samo na jedan način, naizmjenično

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

223

• To znači da nakon što je motorički zadatak izveo prvi učenik, izvođenju pristupa sljedeći učenik i tako nadalje naizmjeničnokoliko ih je u skupini

• Ako na vježbalištu postoje i tri kompleta za preskoke u sportskoj gimnastici, vježbanje će uvijek biti organizirano na isti način, izvodit će se naizmjenično

• Zaključno, uz posebnosti strukture gibanja, količina nastavnih sredstava i pomagala uvjetuje da se jedan istovjetni motorički zadatak mora različito organizirati

• Isto pravilo vrijedi i kod izvođenja više motoričkih zadataka jer se svaki izvodi prema pojedinačnim posebnostima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

224

(4) Broj učenika i veličina vježbališta

• Kada se broju učenika pridoda veličina vježbališta, zasigurno da se radi o još jednom značajnom čimbeniku o kojem ovisi organizacija vježbanja

• Ponekad, bez obzira na prva tri čimbenika ovaj čimbenik ponekad zna biti presudan

• Primjer: u uvodnom dijelu sata učenici mogu pretrčavati vježbalište u jednoj vrsti, ali pod uvjetom da je ono dovoljno veliko, a broj učenika optimalan

• Kada je velik broj učenika, mali prostor vježbališta, ili kada postoje oba ograničavajuća čimbenika, isti motorički zadatak mora se organizacijski drukčije osmisliti

• Primjer: pretrčavanje prostora u po dužini vježbališta u nekoliko vrsta, nekoliko kolona i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

225


10.2.2016.


• Ukoliko je vježbalište malo, a jedan od motoričkih zadataka u glavnom A dijelu sata zahtjeva mnogo prostora (skok u vis), učitelj će biti prinuđen planirati i programirati manji broj nastavnih tema koji će se izvoditi u tom dijelu sata

• Odluku donosi učitelj uvažavajući specifičnosti izvođenja svakog tjelovježbenog zadatka; zgrčke, kontranapada u rukometu, igre nogometa ili neke štafetne elementarne igre

• Konačno određivanje optimalne organizacije vježbanja: cjelovito i međupovezano razmotriti sva četiri čimbenika s jednim zajedničkim ciljem odabira najbolje moguće postave vježbanja

• Različite mogućnosti organizacije tjelesnog vježbanja najčešće se nazivaju: organizacijske forme ili metodički organizacijski oblici rada

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

226

• Kineziologiji kao supstratnoj znanosti, koje je sastavni dio kineziološka metodika, za ovu tematiku najprimjereniji naziv je organizacijske postave vježbanja

• Vježbanje se organizacijski osmišljava i postavlja prije započinjanja njegove provedbe

• Ovo vrijedi i u kineziološkoj edukaciji, sportu, sportskoj rekreaciji..

• Uvijek se prvo osmisli postava vježbača i pomagala, a zatim započinje vježbanje

• Istim pristupom u mnogim sportovima prije počinjanja aktivnosti određuje se, u širem smislu riječi, postava igrača i igre

• Primjer: u rukometu postava može biti 6:0, 5:1…, u nogometu 4:2:4, 3:5:1…, u atletici u štafetnom trčanju netko je prvi, netko drugi, netko treći, a netko četvrti trkač

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

227

• Postava je u najširem smislu, zaista pojam koji pripada kineziologiji zbog čega će se nadalje uvijek koristiti prilikom objašnjavanja organizacijskih inačica tjelesnog vježbanja

• Učitelj organizacijski postavlja vježbanje, a učenici nakon toga započinju s vježbanjem

• Kvalitetna organizacija je preduvjet učinkovite provedbe tjelesnog vježbanja

• Razlog: postupak organizacije vježbanja, postupak osmišljavanja najboljeg metodičkog organizacijskog rješenja za provedbu jednog ili više motoričkih zadatka u zadanom vremenu s određenim brojem učenika u poznatim materijalnim uvjetima

• Upravo to je odabir najbolje postave vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

228


10.2.2016.


Jednostavnije organizacijske postave vježbanja

• Jednostavnije organizacijske postave vježbanja omogućuju istodobno izvođenje motoričkog zadatka na način da se učenici stalno zadržavaju na istom vježbovnom mjestu

• Ove postave vježbanja mogu nazvati nepromjenjive

• Pod tim uvjetom motorički zadatci se mogu izvoditi na tri načina:

• a) jedan istovjetni motorički zadatak istodobno

• b) jedan istovjetni motorički zadatak naizmjenično

• c) više različitih motoričkih zadataka sukcesivno (uzastopno)

• Učenici mogu u određenim dijelovima sata izvoditi istovjetnimotorički zadatak istodobno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

229

• Primjer: u uvodnom dijelu sata elementarnu ekipnu igru, u glavnom A dijelu sata elemente aerobike, u B dijelu sata igru košarka 3:3 na šest koševa ili završnom dijelu zajedničku elementarnu igru “Najljepši kip”

• Učenici mogu u određenim dijelovima sata izvoditi istovjetni motorički zadatak naizmjenično

• Primjer: tako se izvode mnogi motorički zadatci u glavnom A dijelu sata (zgrčka, kolut naprijed, premet strance, vježba na gredi) dijelu sata ili u B dijelu sata štafetna elementarna igra

• Učenici mogu u određenim dijelovima sata izvoditi više različitih motoričkih zadataka sukcesivno (uzastopno)

• Primjer: u uvodnom dijelu sata trčanje s različitim zadatcima svi učenici istodobno sukcesivno izvode novi zadatak (niski skip, visoki skip, jednonožne poskoke itd.); u pripremnom dijelu izvode pripremne vježbe, u glavnom A dijelu sata izvode nastavne teme iz karatea itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

230

• Ovisno o strukturi gibanja učenici na navedene načine mogu izvoditi tjelovježbene zadatke pojedinačno, u dvojkama, trojkama, četvorkama, petorkama, šestorkama, sedmorkama pa nadalje koliko omogućuje specifičnost strukture gibanja motoričkog zadatka ili aktivnost

• U svakodnevnoj praksi postoje češće i manje česte pojavnosti, zbog čega će biti objašnjene samo učestalije metodičke situacije

• Pod tim uvjetom jednostavnijim postavama vježbanja pripadaju: pojedinačna postava, postava dvojke, postava trojke, postava četvorke i paralelna postava vježbanja

• Jednostavnije postave vježbanja mogu se primjenjivati u svim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture

• U njima svi učenici izvode isti motorički zadatak ili istu motoričku aktivnost u isto vrijeme

• Motorički zadatak ili motorička aktivnost češće se provodi na način da se učenici zadržavaju na istom vježbovnom mjestu ili na istom prostoru vježbališta, a rjeđe na način da mijenjaju prostor po vježbalištu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

231


10.2.2016.


Postava pojedinačno

• Učenici istodobno izvode isti motorički zadatak ili aktivnost pojedinačno, sami za sebe, dakle bez suradnje s učenikom ili učenicima

• Položaj učenika u pojedinačnoj postavi vježbanja prema učitelju, spravi, pomagalu, drugom učeniku ili učenicima može biti čeoni, bočni, polubočni, proizvoljni (slobodno) ili okrenut leđima (Prikaz)

• Položaju učenik/učenici biti ovisi o strukturi određenog tjelovježbenog zadatka (kolut

naprijed-čeoni položaj prema

smjeru izvođenja; početak

zajedničke elementarne igre-

priozvoljni položaj)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

232

• Postava pojedinačno može se primjenjivati u svim dijelovima sata, i sa svim dobnim skupinama, od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja

• Primjeri: u uvodnom dijelu sata provodeći elementarnu igru „Poplava“, učenici istodobno izvode isti motorički zadatak

• u pripremnom dijelu pojedinačno izvode uzastopno 10 pripremnih vježbi

• imitacija pojava u prirodi u predškolskom uzrastu provodi se pojedinačno jer svako dijete osobno imitira pojave bez suradnje s drugim djetetom

• usvajanje nastavnih tema iz karatea u glavnom A dijelu sata u srednjem školstvu ili provedba programskih sadržaja aerobike u visokom školstvu

• u završnom dijelu sata sve zajedničke elementarne igre („Pokaži točno dio svoga tijela“)

• Svi primjeri: vježbači pojedinačno izvode motorički zadatak bez suradnje s drugim vježbačem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

233

• Pojedinačna postava učenika koristi se kod izvođenja mnogih nastavnih tema u složenijim postavama vježbanja

• Struktura gibanja tjelovježbenog zadatka, broj nastavnih sredstava i pomagala, ponekad i veliki broj učenika uvjetuju ovu postavu kao jedino moguće rješenje na svakom vježbovnom mjestu izmjenične postave vježbanja

Primjer: u izmjeničnoj postavi učenicima su zadane četiri nastavne teme pa zato vježbanje provode u četiri skupine, svrstani su u jednu vrstu i tri kolone, ali zbog struktura gibanja svaku će nastavnu temu morati provoditi pojedinačno na način da unutar skupine motorički zadatak izvode naizmjenično

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

234


10.2.2016.


• Ovisno o posebnosti tjelovježbenog zadatka učitelj je postavljen ispred postave, ali i vrlo često unutar postave kada ispravlja pogreške

• Kada je postavljen ispred postave zbog posebnosti sadržaja, može biti okrenut čeono, bočno, polubočno, pa čak i leđima prema učenicima

• Ovakvi postupci učitelja naročito su vidljivi u pripremnom dijelu sata• Oni vrijede i za sve slučajeve kada se koristi pojedinačna postava

vježbanja• Primjer: u prvoj fazi učenja Engleskog valcera učitelj je češće okrenut

leđima prema učenicima nego čeono zbog metodičkih uputa o poduci plesova koja ukazuje da se koraci pokazuju prvo iz perspektive učenika

• Postava pojedinačno se primjenjuje u svim dijelovima sata, a motorički zadatci i aktivnosti mogu započeti iz svih načina svrstavanja učenika (vrste, kolone, proizvoljno…), ovisno o obilježjima strukture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

235

Postava dvojke• Dvojke su postava

vježbanja u kojoj dva učenika u pravilu surađujući izvršavaju istodobno isti motorički zadatak

• Dva učenika kod započinjanja provedbe motoričkog zadatka mogu biti postavljeni jedan prema drugom: bočno, čeono, leđima ili jedan iza drugog

• Primjer: bočno se započinje zadatak u kojem se hvata i dodaje rukometna lopta u kretanju (A), čeono se dodaje i hvata rukometna lopta u mjestu (B), jedan iza drugoga započinje se zadatak naizmjeničnog preskakanja učenika u kretanju (C), a kada se dva učenika okrenuta leđima započinje se igra “Uhvati sjenu”

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

236

• Ukupan broj dvojki ovisi o obilježjima motoričkog zadatka i o organizacijskim zamislima učitelja u pojedinom dijelu sata

• Primjer: u uvodnom dijelu sata može se provoditi trčanje u dvojkama sa svim učenicima (Prikaz gore i sredina), a u pripremnom dijelu sata također su svi učenici u dvojkama kada se na takav način provode pripremne vježbe (Prikaz dole)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

237


10.2.2016.


• Ukoliko se površno promatraju navedeni primjeri iz uvodnog dijela sata moglo bi doći do krivog tumačenja ove postave vježbanja

• Kada se pridržavamo definicije vježbanja u dvojkama nema nedorečenosti

• Ukoliko učenici surađuju izvršavajući motoričke zadatke tada se vježbanje provodi u postavi dvojke

• Primjer: međusobno dodaju košarkašku loptu po dužini dvorane (Prikaz ranije gore) ili međusobno dodaju košarkašku loptu tijekom trčanja u krug (Prikaz ranije sredina), tada se vježbanje provodi u dvojkama

• Ukoliko u istim formacijama učenici samo trče, tada učenici vježbaju pojedinačno, a svrstani su u dvije paralelne kolone, a ne u dvojke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

238

• U glavnom A dijelu sata motorički zadatci su takvi da se uvijek izvode u suradnji između učenika

• U dvojkama učenici rijetko provode cijeli glavni A dio sata, ali kada ga provode tada se ne provodi samo jedan tjelovježbeni zadatak

• Provodi se više različitih sadržaja koji se uzastopno (sukcesivno) mijenjaju, a učenici ostaju u dvojkama (Prikaz)

• Primjer: vršno odbijanje odbojkaške lopte, podlaktično odbijanje, kombinacija odbijanja...

• U slučaju neparnog broja učenika na satu, uvijek se sastavlja jedna trojka (Prikaz)

• Jedan učenik iz trojke može pomoći učitelju u demonstraciji svake sljedeće vježbe

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

239

• Dvojke se najčešće primjenjuju za vježbanje na jednom vježbovnom mjestu kod složenijih postava vježbanja

• Primjeri: 3 dvojke na jednom vježbovnom mjestu u izmjeničnoj postavi vježbanja ili 1-2 dvojke u staničnoj postavi izvode programski sadržaj iz rukometa u A dijelu sata „Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu“

• U dvojkama se koriste, ovisno o programskom sadržaju, dva temeljna smjera izvođenja motoričkog zadatka: nasuprotni i istosmjerni

• Položaj učitelja prema učenicima ovisi, kao i u pojedinačnoj postavi, od posebnosti programskog sadržaja

• Može biti postavljen ispred postave čeono ili okrenut leđima, ali i vrlo često unutar postave kada ispravlja pogreške

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

240


10.2.2016.


Postava trojke

• Postava u kojoj se vježbači svrstaju u trojke, pa svaka trojka u pravilu surađujući istodobno izvršava isti motorički zadatak

• Tri učenika kod započinjanja provedbe motoričkog zadatka mogu biti postavljeni jedan prema drugom: bočno (A), polubočno (B), jedan iza drugoga (C), istosmjerno u krug (D), nasuprotno bočno (E) i nasuprotno čeono (F).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

241

• Primjer: bočno se započinje u rukometu hvatanja i dodavanja lopte u kretanju (A), polubočno se u trojkama (trokutima) izvode vršna odbijanja s promjenom smjera kretanja lopte (B), jedan iza drugoga započinje se zadatak naizmjeničnog preskakanja učenika u kretanju, vijuganja u skijanju, trčanja… (C), istosmjerno u kretanju u trojkama se provode mnoge igre i zadatci, odigravanje lopte unaprijed u kretanju (D), nasuprotno bočno se provode igre trčanja uz povratak u istu poziciju - Tko će prije (E), nasuprotno čeono se odigrava nogometna lopta u kretanju (F) (Prikaz lijevo)

• Postava trojke se mnogo koristi i kod uvježbavanja mnogih nastavnih tema iz ekipnih sportova

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

242

• Trojke se koriste i kod mnogih drugih nastavnih tema čak i kada učenici izvode vježbe pojedinačno

• Kod provedbe mnogih nastavnih tema u kojima se koristi čuvanje i pomaganje na vježbovnim mjestima koriste se trojke

• Primjenjuje se kada se učenici po prvi puta susreću s čuvanjem ili pomaganjem neke nove nastavne teme

• Kod školske populacije mjere sigurnosti procesa vježbanja su veće kada se postave dva učenika, bez obzira što metodika određenih sportova preporučuje jednoga

• Posebno se primjenjuje kada se radi o nastavnim temama kod kojih može doći do ozljede

• Primjer: stoj na rukama provodi se u trojkama, pri čemu dva učenika pomažu kod izvođenja; čuvanje kod penjanja na konop prvih nekoliko sati provode dva učenika, a potom jedan

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

243


10.2.2016.


• Kada broj učenika onemogućuje raspoređivanje u trojke, treba formirati dvojku, dvije dvojke ili četvorku (Prikazi gore)

• Za razliku od dvojki, trojke se rijetko primjenjuju u uvodnom i pripremnom dijelu sata

• Najčešće se koriste u glavnom A dijelu sata za organizaciju vježbanja cijelog razrednog odjela u razrednoj nastavi.

• U razrednoj nastavi često se primjenjuje sukcesivno izmjenična postava vježbanja (svi učenici izvode jedan zadatak određeno vrijeme glavnog A dijela sata, potom svi prelaze na drugi zadatak, pa treći itd.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

244

• Primjer: u 1.razredu svi učenici u trojkama prvo izvode nastavne teme: Povaljke u ležanju, zatim Bočno valjanje u

desno i u lijevo te Stoj na lopaticama.

• U predmetnoj nastavi trojke se koriste za vježbanja na jednom vježbovnom mjestu u složenijim postavama vježbanja

• Primjer: dvije trojke na jednom vježbovnom mjestu izmjeničnoj, ili jedna trojka u staničnoj ili kružnoj postavi vježbanja

• Postoji određeni broj nastavnih sadržaja koji se u trojkama provode u glavnom B i završnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

245

Postava četvorke

• Postava u kojoj se vježbači svrstaju u četvorke, pa svaka četvorka u pravilu surađujući istodobno izvršava isti motorički zadatak

• Četiri učenika kod započinjanja provedbe motoričkog zadatka mogu biti postavljeni jedan prema drugom: bočno (A), polubočno (B), jedan iza drugoga (C), polubočno istosmjerno u krugu (D), nasuprotno bočno (E) i polubočno u obliku kvadrata (F).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

246


10.2.2016.


• Primjer: bočno se započinje zadatak u kojem se hvata i dodaje košarkaška lopta u kretanju (A), čeono odigrava vršno odbijanje lopte s izmjenom mjesta učenika (B), jedan iza drugoga započinje se zadatak naizmjeničnog pretrčavanja učenika u kretanju (C), istosmjerno u kretanju u četvorkama provodi se odigravanje lopte unaprijed u kretanju (D), nasuprotno bočno se provode igre trčanja uz povratak u istu poziciju (E), polubočno postavljeni učenici u četvorkama dodaju loptu u mjestu s i bez zaustavljanja (F)

• U svakom pravilu postoje odstupanja pa se ponekad dvojke, trojke i četvorke mogu postaviti na vježbovnom mjestu bez suradnje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

247

• To se isključivo događa u kružnoj i staničnoj postavi vježbanja

• Primjer: nasuprotno bočno se izvode sklekovi na jednoj švedskoj klupi u kružnoj postavi vježbanja jer bi u suprotnom, da su učenici na istoj strani, pomicali švedsku klupu

• U staničnoj postavi vježbanja, kolut naprijed izvodi se u dvojkama, trojkama i četvorkama naizmjenično bez suradnje između učenika, kada se radi o čistoj postavi dvojki, trojki ili četvorki suradnja između učenika uvijek postoji

• Četvorke su kao i trojke, za razliku od dvojki, rijetko primjenljive u uvodnom i pripremnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

248

• Određeni broj sadržaja se može u navedenim dijelovima sata provoditi u trojkama i četvorkama, ali njihov broj je malen

• Primjer: nasuprotno pretrčavanje s dodavanjem lopte u uvodnom dijelu sata (Prikaz lijevo) ili pripremne vježbe na švedskim klupama u četvorkama (Prikaz desno)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

249


10.2.2016.


• Ovakvi sadržaji nisu primjenjivi u razrednoj nastavi osnovnog školstva, već u predmetnoj nastavi osnovnog i srednjem školstvu

• U određenim motoričkim zadatcima učenici se mogu postaviti u petorke, šestorke, sedmorke i tako nadalje ovisno o strukturi motoričkog zadatka ili aktivnosti

• Mogu provoditi isti motorički zadatak ili aktivnost surađujući međusobno

• Ovi slučajevi su rijetki, ali njihov princip je isti kao kod dvojki, trojki ili četvorki

• Primjer: igra mali nogomet, igra djećji rugby sa spužvastom loptom itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

250

• U slučaju parnog/neparnog broja učenika na satu, kada ukupni broj nazočnih nije djeljiv s četiri, formira se kod jednog učenika manje ili tri učenika više - jedna trojka. Kada je na satu tjelesne i zdravstvene kulture jedan učenik više ili tri manje od broja učenika točno djeljivih na četvorke, formiraju se istodobno trojka i dvojka ili jedna petorka, a kod dva učenika manje ili više - jedna dvojka

• Četvorke se u pravilu najčešće koriste u razrednoj nastavi za provedbu jedne nastavne teme s cijelim razrednim odjelom

• Primjer: Hvatanje i dodavanje

lopte u šest četvorki

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

251

• Na isti način četvorke se mogu koristiti u predmetnoj nastavi osnovnog školstva i u srednjem školstvu

• Na ovim razinama školovanja češće se primjenjuju prilikom organizacije jedne nastavne teme na jednom vježbovnom mjestu u složenijim organizacijskim postavama vježbanja (paralelno-izmjeničnoj, izmjeničnoj, staničnoj i kružnoj)

• Primjer: u izmjeničnoj postavi vježbanja Hvatanje i dodavanje

lopte na jednom vježbovnom mjestu u dvije četvorke

• Četvorke uz trojke, najčešće se primjenjuju u staničnoj i kružnoj postavi vježbanja (osobito kod mnogobrojnijih razrednih odjela)

• Četvorke svoju primjenu nalaze čak i u završnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

252


10.2.2016.


• Postave četvorki, sa stajališta provedbe nastavnih tema, najčešće su nasuprotnog, istosmjernog, kvadratnog i romboidnog oblika

• Strukture gibanja većine nastavnih tema koje se provode u četvorkama zahtijevaju navedene varijacije oblika četvorkiA

C

BD

A

C

BD

A

C

BD

A

C

BD

A

C

BD

A B

C

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

253

Paralelna postava vježbanja

• Podrazumijeva podjelu razrednog odjela na više skupina učenika koji u isto vrijeme izvode isti motorički zadatak zadržavajući se na istom vježbovnom mjestu

• Može se primjenjivati u svim dijelovima sata

• Primjer: u uvodnom dijelu sata učenici mogu paralelno nasuprotno pretrčavati vježbalište u kolonama (Prikaz lijevo), a u pripremnom dijelu izvoditi pripremne vježbe (Prikaz desno)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

254

• U glavnom A dijelu sata učenici mogu sukcesivno (uzastopno) provoditi nekoliko tjelovježbenih zadataka, dok učitelj mijenja programske sadržaje

• Primjer: preskok zgrčka, preskok zgrčka s okretom za 90 stupnjeva u lijevo i u desno, i posljednji zadatak raznoška, učenici u tri kolone izvode na istim vježbovnim mjestima

• Glavni B dio sata u velikom broju slučajeva ne može se zamisliti bez paralelne postave vježbanja

• Sve elementarne štafetne igre provode se u ovoj postavi vježbanja

• U završnom dijelu sata može se provoditi mnogo elementarnih štafetnih igara ili zadataka niskog intenziteta u paralelnoj postavi vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

255


10.2.2016.


• Zbog paralelnog provođenja istih programskih sadržaja ova postava vježbanja omogućuje provedbu samo onih tjelovježbenih zadataka za koje postoji veći broj nastavnih sredstava ili pomagala

• Paralelna provedba programskih sadržaja smanjuje broj učenika po vježbovnom mjestu čime se višestruko povećava broj ponavljanja istog motoričkog zadataka

• Pravilo: što je veći broj paralelno postavljenih motoričkih zadataka proporcionalno se smanjuje broj učenika po vježbovnom mjestu, a time se potencijalno povećava broj ponavljanja tjelovježbenog zadatka

• Svrha ove organizacijske postave vježbanja u glavnom A dijelu sata je usavršavanje motoričkih zadataka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

256

• Učenici u paralelnoj postavi na vježbovnim mjestima mogu biti u vrstama ili kolonama (Prikaz gore)

• Postava učenika ovisi o strukturi motoričkog zadatka, ali i o odluci učitelja

• Primjer: ukoliko je određeno gibanje usavršeno tada se učenike postavlja u kolone zbog veće dinamike izvođenja preskoka

• ukoliko je gibanje učenicima novo, uputno ih je određeno vrijeme postavljati u vrste pored vježbovnog mjesta

• U vrsti će mnogo kvalitetnije vidjeti uspješnija i manje uspješna izvođenja gibanja, čuti povratne informacije i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

257

• U ovoj postavi vježbanja po prvi puta se pojavljuje pojam skupina

• Skupina je u kineziološkoj metodici, iz pragmatičnih razloga u pravilu, brojčano određena s pet i više učenika

• Točan broj učenika po skupini u paralelnoj postavi ovisi o omjeru između raspoloživih nastavnih sredstava ili pomagala za provedbu istog motoričkog zadatka i broja nazočnih učenika na vježbalištu

• Pojam skupina ne smije povezivati isključivo s brojem učenika, već jedan od pojmova koji se koristi kod organizacije vježbanja

• Primjer: u mnogobrojnim razrednim odjelima skupina s malim brojem istovjetnih nastavnih sredstava i pomagala (paralelne ruče, dvovisinske ruče…) može imati desetak učenika

• Skupina u razrednim odjelima s izrazito malim brojem učenika (u područnim osnovnim školama) može imati dva do četiri učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

258


10.2.2016.


• Bez obzira na ovako mali broj učenika po vježbovnom mjestu, za ovakvu postavu će se organizacijski kazati da su učenici skupinama, a ne u dvojkama, trojkama ili četvorkama

• Navedeno vrijedi i za postavu učenika koja će se nazivati paralelna

• Razlog je činjenica da i u mnogim u složenijim postavama vježbanja učenika po vježbovnom mjestu može biti dva, tri ili četiri

• Prije početka sata učitelj nikad ne zna koliko će ih točno biti po vježbovnom mjestu

• Kada se vježbanje provodi u postavi pojedinačno, u dvojkama, trojkama ili četvorkama učitelj unaprijed zna da će učenike postaviti u jednu od navedenih jednostavnijih postava bez obzira na broj nazočnih učenika na satu tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

259

Složene organizacijske postave

7.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

260


• Paralelno-izmjenična postava.

• Sukcesivno-izmjenična postava.

• Izmjenična postava.

• Dodatne vježbe

• Kružna postava.

• Stanična postava.

• Stazna postava.

• Poligonska postava Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

261


10.2.2016.


Složenije organizacijske postave vježbanja• Složenije organizacijske postave vježbanja primjenjuju se

isključivo u A dijelu sata

• One omogućuju izvođenje različitih motoričkih zadataka na različitima vježbovnim mjestima zbog čega se skupine učenika izmjenjuju po vježbovnim mjestima

• Učitelj nakon postavljanja vježbovnih mjesta na početku glavnog A dijela sata, ne mijenja programske sadržaje, kao u jednostavnijim postavama, već učenici mijenjaju vježbovna mjesta

• Ovoj grupaciji pripadaju: paralelno-izmjenična, sukcesivno-izmjenična, izmjenična, stanična, kružna, stazna i poligonska postava vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

262

• Sve složenije postave vježbanja provode se u skupinama učenika, osim stanične i kružne postave koje se provode s 1-4 učenika po vježbovnom mjestu

• Organizacija vježbanja svakog tjelovježbenog zadatka u svim složenijim postavama vježbanja može biti provedena na tri ista načina kako je opisano u jednostavnijim postavama vježbanja

• Na svakom vježbovnom mjestu učenici mogu izvoditi motoričke zadatke: a) jedan motorički zadatak istodobno, b) više različitih motoričkih zadataka sukcesivno ili c) jedan motorički zadatak naizmjenično

• Svi načini izvođenja tjelovježbenog zadatka koji se koriste u jednostavnijim postavama vježbanja supsumirani su u složenijim postavama vježbanja jer se organizacija svakog tjelovježbenog zadatka razmatra zasebno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

263

• Broj vježbovnih mjesta u promjenjivim postavama kreće se u rasponu od 3 u izmjeničnoj do 20-tak u višestaznoj poligonskoj postavi vježbanja

• S povećanjem broja vježbovnih mjesta, u svim složenijim postavama, smanjuje se vrijeme zadržavanja na pojedinom vježbovnom mjestu

• Točan broj vježbovnih mjesta, a time i točno vrijeme vježbanja po jednom vježbovnom mjestu, određuje učitelj temeljem količine sadržaja u pojedinoj metodičkoj jedinici i materijalnim uvjetima za provedbu sata tjelesne i zdravstvene kulture (količine nastavnih sprava i pomagala)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

264


10.2.2016.


Paralelno-izmjenična postava vježbanja

• Svrha vježbanja u paralelno-izmjeničnoj postavi je usavršavanje motoričkih znanja

• Razredni odjel najčešće se podijeli u četiri skupine učenika zbog čega se postavlja četiri vježbovna mjesta

• Prve dvije skupine učenika istodobno izvršavaju jednu programsku zadaću na dva paralelna vježbovna mjesta (npr.raznošku)

• Druge dvije skupine izvršavaju istodobno na druga dva paralelna vježbovna mjesta drugi zadatak (npr. vođenje lopte različitim načinima)

• Usporedna vježbovna mjesta omogućuje smanjenje broja učenika po svakom vježbovnom mjestu čime se povećava broj ponavljanja motoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

265

• Nakon predviđenog vremena, dvije i dvije skupine izmjenjuju vježbovna mjesta i nastavljaju s vježbanjem

• Uz dovoljno nastavnih sredstava i pomagala te primjerenu veličinu vježbališta, u paralelno-izmjeničnoj postavi vježbanja može se postaviti po tri paralelna vježbovna mjesta

• Pod istim uvjetima, može se postaviti po dva paralelna vježbovna mjesta s tri programska sadržaja itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

266

• Na vježbovnim mjestima, po metodičkoj odluci učitelja, učenici mogu biti u vrstama i/ili kolonama

• O tome ovisi i položaj učitelja na vježbalištu koji mora imati preglednost nad svim skupinama učenika

• U ovisnosti od razine uvježbanosti motoričkih zadataka, učitelj odlučuje pored koje će skupine učenika provesti većinu vremena

• To je, u pravilu, skupina učenika koja ima najnižu razinu usavršenosti određenog motoričkog zadatka jer su njima najpotrebnije povratne informacije učitelja ili skupina kojoj je potrebna veća razina čuvanja i pomaganja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

267


10.2.2016.


Sukcesivno-izmjenična postava vježbanja

• Svrha vježbanja u sukcesivno-izmjeničnoj postavi također je usavršavanje motoričkih znanja

• U ovoj postavi vježbanja jedan motorički zadatak ili aktivnost provodi se sa svim učenicima, a zadatci se sukcesivno (uzastopno) mijenjaju jedan po jedan tijekom glavnog A dijela sata

• Broj promjena postava vježbanja provodi se onoliko puta koliko je predviđeno motoričkih zadataka ili aktivnosti u glavnom A dijelu sata

• Primjer: svi učenici izvode prvu nastavnu temu Ciklična

kretanja različitim tempom do 3 minute, zatim drugu, Vučenje i

potiskivanje suvježbača na različite načine bez pomagala i treću „Dječji” poskoci

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

268

• Razredni odjel može izvoditi motoričke zadatke pojedinačno, u dvojkama, trojkama, četvorkama ili u skupinama, ovisno o zahtjevima pojedinog motoričkog zadatka

• Postoje određene strukture gibanja koje je najlogičnije izvoditi istodobno s cijelim razrednim odjelom

• Na takav način ove teme se mogu provoditi zaista pod kvalitetnim nadzorom

• Kada bi ove teme postavili izmjenično, i neiskusna osoba bi se složila da bi bio upitan nadzor nad učenicima, a time i provedba sata

• Paralelno-izmjenična i sukcesivno-izmjenična postava vježbanja smatraju prijelaznim inačicama između jednostavnijih i složenijih postava vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

269

• Ova postava vježbanja često se primjenjuje u dva slučaja

• Prvi, kad je na satu manji broj učenika (5-6), a veći broj nastavnih tema (nepotrebno je postavljati tri vježbovna mjesta za navedeni broj učenika)

• To je čest slučaj u osnovnim područnim školama i nekim razrednim odjelima srednjih strukovnih škola

• Učinkovitije je da svi učenici postave prvo vježbovno mjesto i na njemu vježbaju zadano vrijeme, raspreme to vježbovno mjesto i postave drugo, pa treće itd.

• Drugi, kada je jedan od motoričkih zadataka najpraktičnije provesti sa svim učenicima bez obzira na broj učenika u razrednom odjelu

• Nakon tog motoričkog zadatka kombiniraju se daljnje postave vježbanja za ostale nastavne teme po odluci učitelja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

270


10.2.2016.


• Primjer: Ciklična kretanja različitim tempom do 3 minute uputnije je provesti zajedno sa svim učenicima, a nakon toga nastaviti s vježbanjem ostalih nastavnih tema (u paralelno-izmjeničnoj postavi vježbanja provoditi nastavne teme Kolut natrag i Premet strance)

• Tek nakon prve nastavne teme učenici se podjele u četiri skupine, postavljaju vježbovna mjesta i izvode navedene teme

• Vježbanje navedenih nastavnih tema, po odluci učitelja, može se provesti i suprotno

• U sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja mogu se prvo provesti nastavne teme Kolut natrag i Premet strance, a tek nakon njih svi zajedno provode temu Ciklična kretanja različitim tempom do 3

minute

• Odluka o izboru prvog ili drugog načina ovisi o nizu razloga: temperatura zraka u dvorani, sat u satnici, mjerenje motoričkog postignuća kod trčanja, sat usvajanja Koluta naprijed ili Premeta strance

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

271

• Navedeni primjeri su iz razredne nastave, ali ova pravila vrijede i za organizaciju sata u predmetnoj nastavi osnovnog i srednjeg školstva

• Na vježbovnim mjestima, po metodičkoj odluci učitelja, učenici mogu biti u vrstama i/ili kolonama

• O tome ovisi i položaj učitelja na vježbalištu koji mora imati preglednost nad svim skupinama učenika

• U ovisnosti od razine uvježbanosti motoričkih zadataka, učitelj odlučuje pored koje će skupine učenika provesti većinu vremena

• To je skupina učenika koja ima najnižu razinu usavršenosti određenog motoričkog zadatka jer su njima najpotrebnije povratne informacije nastavnika ili skupina kojoj je potrebna veća razina čuvanja i pomaganja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

272

Izmjenična postava vježbanja

• Izmjenična postava vježbanja zahtjeva podjelu razrednog odjela najčešće na tri ili četiri skupine učenika

• Tako podijeljeni učenici istodobno izvode različite motoričke zadatke, zbog čega se postavlja onoliko različitih vježbovnih mjesta koliko je skupina učenika

• Primjer: 1. Dječji poskoci po švedskoj klupi, 2. Kolut naprijed, 3.Vođenje lopte, 4. Penjanje po švedskim ljestvama i silaženje

• Svrha izmjenične postave vježbanja je usvajanje novihmotoričkih znanja, njihovo usavršavanje i provjeravanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

273


10.2.2016.


• Ovaj način vježbanja jedini omogućuje usvajanje novih tjelovježbenih sadržaja jer svaka skupina učenika provodi određeno vrijeme na vježbovnom mjestu pored kojeg se nalazi učitelj

• To je presudna činjenica, zato što je učitelj osposobljena osoba koja samo na jednom vježbovnom mjestu može podučavati

• Navedeno podrazumijeva da se novi sadržaji, u pravilu, ne mogu usvajati u paralelnom i paralelno izmjeničnom načinu vježbanja

• Temeljni kriterij za odluku učitelja uz koju će skupinu učenika provesti najveći dio vremena ili ukupno vrijeme A dijela sata u izmjeničnoj postavi vježbanja, je razina usvojenosti ili usavršenosti motoričkog zadataka učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

274

• Pozicija učitelja na vježbalištu je uvijek pored novog programskog sadržaja ili pored sadržaja koji ima kod učenika najnižu razinu usavršenosti ili pored sadržaja koji zahtijeva čuvanje i pomaganje

• Kada su svi sadržaji približne razine usavršenosti, a istodobno niti jedan ne zahtijeva čuvanje ili pomaganje, učitelj ravnomjerno obilazi sve skupine učenika, nadzire i potiče vježbanje te upućuje povratne informacije o daljnjem usavršavanju motoričkih zadataka

• Učenici i u ovom načinu vježbanja mogu biti postavljeni na radnim mjestima u vrstama ili kolonama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

275

• U izmjeničnoj organizacijskoj postavi vježbanja, postoje mnoge inačice postavljanja jednog vježbovnog mjesta

• U praksi se jedno vježbovno mjesto vrlo često postavlja u dvojkama, trojkama ili četvorkama u ovisnosti od vrste programskog sadržaja i broju nazočnih učenika na vježbalištu

• Kada se u izmjeničnom načinu vježbanja postavljaju tri skupine učenika, jedno vježbovno mjesto može biti kružnog, poligonskog ili staznog tipa

• Paralelna postava vježbanja najčešće se provodi s 3 ili 4skupine učenika, paralelno-izmjenična najčešće s 4 skupine, a izmjenična s 3 ili 4 skupine

• Ovisno o broju nazočnih učenika (područne škole s malim brojem učenika ili matične škole s velikim brojem učenika) ponekad mogu iznositi 2 ili 5 skupine učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

276


10.2.2016.


• Skupine učenika mogu biti:

• 1. Heterogene (raznorodan, različit, nejednak, Anić, 2006.) - određuju se slučajnim odabirom ili prebrojavanjem učenika bez određenog kriterija

• 2. Homogenizirane (činiti istovrsnijim, jednakijim, Anić, 2006.) -određuju se prema objektivnom, prepoznatljivom kriteriju, primjerice razini usvojenosti motoričkih znanja, spolu, tjelesnoj visini, tjelesnoj težini i slično

• U heterogenim i homogeniziranim skupinama učenici mogu vježbati jedan ili više nastavnih sati, što odlučuje učitelj prema planiranoj organizaciji vježbanja u određenom A dijelu sata, vrsti predviđenih programskih sadržaja ili dinamici usavršavanja programskih sadržaja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

277

Dopunske vježbe

• Dopunske vježbe su jednostavni, učenicima poznati motorički zadatci koji funkcionalno različito nadopunjuju programske sadržaje glavnog A dijela sata

• Svrha je smanjenje pasivno provedenog vremena učenika na vježbovnom mjestu, zbog čega se njihovim postavljanjem povećava efektivno vrijeme vježbanja

• Dopunske vježbe primjenjuju se samo kada je na vježbovnom mjestu mnogo učenika, a motorički zadatak se izvodi naizmjenično

• Takvi motorički zadatci sadrže pasivno provedeno vrijeme, za razliku od zadataka koji se provode istodobno i uzastopno (sukcesivno)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

278

• Dopunske vježbe se mogu primjenjivati isključivo kod paralelne, paralelno-izmjenične i izmjenične postave vježbanja, ali i u nekim opcijama sukcesivno-izmjenične postave vježbanja

• Odabrana dopunska vježba ne smije zahtijevati bilo kakvu aktivnost učitelja tijekom sata, već mora biti takva da je učenici odmah nakon izricanja naziva vježbe ili kratkog opisa i demonstracije mogu izvoditi potpuno samostalno

• Postoji pet vrsta dopunskih vježba koje se nazivaju po njihovom djelovanju: utilitarna, kompenzatorna, korigirajuća, relaksirajuća i kombinirana

• Utilitarna (korisno, svrsishodno, Anić, 2006.) dopunska vježba po biomehaničkoj strukturi gibanja vrlo je slična strukturi gibanja osnovnog programskog sadržaja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

279


10.2.2016.


• Pomaže u usvajanju i usavršavanju osnovnog programskog sadržaja, pa se zato u praksi se najčešće postavlja uz njega

• Primjer: nakon izvođenja zadatka „Raznoška“, učenik izvodi raznoženje u uporu prednjem na švedskom sanduku nakon sunožnog odraza u zadanom broju ponavljanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

280

• Kompenzatorna (nadoknađivati što čime drugim, Anić, 2006.) dopunska vježba uključuje one dijelove lokomotornog sustava koji su vrlo malo ili uopće nisu aktivirani u osnovnom programskom sadržaju

• Primjer: nakon izvođenja zadatka „Kolut naprijed“ učenik izvodi dinamičke zaklone u zadanom broju ponavljanja

• Korektivna (ono što pridonosi ispravljanju, Anić, 2006.) dopunska vježba ima svrhu ispravljanja strukture gibanja programskog sadržaja

• Mogu ju provoditi svi učenici ili pojedinci po procjeni učitelja, koji ne prate brzinu usvajanja nastavne teme kao ostali učenici u razredu

• Primjer: poslije izvođenja zadatka „Raznoška“ učenik u povratku prema svojoj skupini izvodi, nakon zaleta, sunožni odraz na odskočnoj dasci i doskok u polučučanj na strunjaču

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

281

• Relaksirajuća (ono što pridonosi opuštanju, Anić, 2006.) dopunska vježba opušta onu mišićnu skupinu koja je bila izrazito aktivirana programskim sadržajem

• Primjer: nakon izvođenja zadatka „Penjanje na konop rukama i

nogama” učenik izvodi relaksaciju ruku nekom vježbom zadanim brojem ponavljanja

• Kombinirana dopunska vježba sastavljena je od dvije ili tri prethodno navedene dopunske vježbe

• Koristi se u izrazito lošim materijalno-tehničkim uvjetima procesa vježbanja, kada na vježbovnom mjestu ima u skupini više oko 10 učenika

• Može se po procjeni učitelja sastaviti od tri dopunske vježbe iste ili različite vrste

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

282


10.2.2016.


• Vrijedi pravilo: ukoliko se u kombiniranu dopunsku vježbu uvrštavaju utilitarna ili korektivna dopunska vježba, one moraju biti postavljene prije kompenzatorne i relaksirajuće dopunske vježbe

• Ponekad u dvorani malih dimenzija se ne može postaviti veći broj motoričkih zadataka, kada neki od njih, zbog strukture gibanja, zahtijevaju za izvođenje veliki prostor vježbališta

• Primjer: „Skok u dalj zgrčnom tehnikom“, učenici nakon izvođenja osnovnog programskog sadržaja provode 1. utilitarnu dopunsku vježbu - preskok preko prepreke zgrčnom tehnikom i doskok u čučanj 2. kompenzatornu vježbu – sklekovi i 3. relaksirajuću -opuštanje mišića nogu otresanjem u uporu sjedećem pogrčeno, raznožno

• Nakon toga učenik dolazi na kraj svoje skupine i priprema se za sljedeći skok

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

283

• Dopunske vježbe primjenjuju se samo u paralelnom, paralelno izmjeničnom i izmjeničnom organizacijskoj postavi vježbanja

• U ovim postavama vježbanja može se dogoditi predugo čekanje učenika na izvedbu programskog zadatka, čime se smanjuje i intenzitet vježbanja

• Uzroci mogu biti tri međupovezana remeteća čimbenika: (1) vremensko trajanje programskog zadatka, (2) broj učenika i (3) količina nastavnih sredstava i pomagala

• Pri izvođenju određenih programskih sadržaja duljeg trajanja(njih u uporu na niskim paralelnim ručama, saskok zanožno, klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama…),čekanje uvjetuje činjenica da se za određene programske sadržaje ne može istodobno postaviti veći broj sprava ili pomagala na vježbalištu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

284

• Kada je sadržaj na takvim spravama i zahtjevan, tada se na tom vježbovnom mjestu vrijeme vježbanja po učeniku još više smanjuje, a čekanja produžuje

• Sa svrhom povećanja efektivnog vremena vježbanja, uz glavni programski zadatak postavlja se dopunska vježba

• U nekim metodičkim situacijama dopunska vježba se postavlja kod programskih sadržaja kraćeg trajanja, kada količina nastavnih sredstava i pomagala na jednom vježbovnom mjestu nije zadovoljavajuća u odnosu na broj učenika

• Primjer: kada na jednom vježbovnom mjestu imamo jednu strunjaču na kojoj bi deset učenika trebalo izvoditi kolut naprijed

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

285


10.2.2016.


• Kad ima dovoljno pomagala ili je na vježbovnom mjestu zbog primjerenog broja učenika osigurana brza protočnost izvedbe programskog sadržaja, dopunske vježbe se ne postavljaju

• Sa stajališta strukture gibanja, to su jednostavniji programski sadržaji (ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine, zgrčeni skok odrazom s odskočne daske i sl.) ili usavršeniprogramski sadržaji koji ne zahtijevaju mnogo vremena za izvedbu (leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača…)

• Dopunska vježba mora biti vremenski optimalno određena, jer ukoliko je njezino trajanje predugo ona poprima „ulogu” osnovnog programskog sadržaja

• Provodi se nakon izvedenog programskog sadržaja na način da se organizacijski najčešće postavi u povratku prema skupini učenika koja čeka na izvođenje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

286

• U paralelnom načinu vježbanja, s obzirom na to da sve skupine izvode isti programski sadržaj, provodi se i ista dopunska vježba na svim radnim mjestima

• U paralelno-izmjeničnomnačinu dvije i dvije skupine učenika istodobno izvršavaju iste zadaće, zbog čega parne skupine izvode iste dopunske vježbe

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

287

• U izmjeničnom načinu vježbanja na svakom vježbovnom mjestu postavlja se drukčiji programski sadržaj, a na svakom vježbovnom mjestu, ukoliko je potrebno, može biti postavljena drukčija dopunska vježba

• Dopunske vježbe učitelj treba rabiti uvijek kada procijeni da se njima može smanjiti nepotrebno vrijeme čekanja učenika

• Sukladno pojedinačnoj namjeni, one uistinu povećavaju intenzitet vježbanja i/ili pomažu bržem usvajanju i usavršavanju motoričkog zadatka

• U kružnoj, staničnoj, staznoj i poligonskoj postavi vježbanja dopunske vježbe se ne postavljaju

• U organizaciji ovih postava predviđen je ili mali broj učenika po vježbovnom mjestu ili je intenzitet vježbanja toliko visok da bi dopunske vježbe narušavale fazu oporavka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

288


10.2.2016.


Kružna postava vježbanja

• Kružna postava vježbanja prepoznatljiva je po velikom broju motoričkih zadataka, a time i vježbovnih mjesta, na kojima vježba mali broj učenika

• Svrha kružne postave vježbanja je visoka razina aktivacije motoričko-funkcionalnih sposobnosti učenika

• Ovisno o broju učenika u razrednom odjelu i materijalnim uvjetima planira se provedba 6 do 12 motoričkih zadataka koji su usmjereni transformaciji kinantropoloških obilježja

• Najčešće se postavljaju motorički zadatci repetitivne i eksplozivne snage niskog ili srednjeg intenziteta te koordinacije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

289

• Toliki broj motoričkih zadataka omogućuje da su po vježbovnom mjestu postavljena do 4 učenika

• Motorički zadatci moraju učenicima biti izrazito poznati, a po strukturi gibanja jednostavni za izvođenje

• Postavljaju se obvezno prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, a provode u zadanom vremenu vježbanja i oporavka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

290

• Osnovno pravilo utvrđivanja

redoslijeda motoričkih zadataka

zahtijeva uvažavanje serijsko-

izmjeničnog opterećivanja

različitih dijelova lokomotornog sustava (Prikaz)

• Primjer: u postavi od 8 vježbovnih mjesta, mišićne skupine opterećuju se slijedom: ruke i rameni pojas, trbušni i karlični pojas, leđna skupina i mišići nogu

• Intenzitet opterećenja u ovom načinu vježbanja određuje se (1) izborom motoričkih zadataka (2) redoslijedom motoričkih zadataka i (3) trajanjem vježbanja i oporavka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

291


10.2.2016.


• Poštujući princip postupnosti uputno je vježbanje započeti opterećivanjem mišićnih skupina naizmjenično, a kasnije zaredom

• Vrijeme trajanja ciklusa vježbanja i oporavka može biti različito, ali najčešće je to 30 sekunda vježbanja i 30 sekunda oporavka

• Ciklusi mogu varirati u ovisnosti o kronološkoj dobi i sposobnostima učenika: niska razina pripremljenosti - 20 sek. vježbanja i 40 sek. oporavka; visoka razina pripremljenosti -40 sek. vježbanja i 20 sek. oporavka

• Zbog visokog intenziteta vježbanja točno trajanje vježbanja i oporavka, ovisi o kronološkoj i biološkoj dobi učenika, odnosno o razini motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

292

• Ovaj način vježbanja, u pravilu, provodi od 7. razreda osnovne škole

• Učenici 7. i 8. razreda osnovnih škola-omjeri vježbanja i oporavka 20/40, 25/35 ili 30/30 sekunda

• Učenici srednjih škola i studentska populacija-variranja 30/30, 35/25, 20/20 i 40/20 sekunda

• Nakon jednog kruga vježbanja zadaje se minuta oporavka koja se uobičajeno koristi za samostalno palpatorno mjerenje frekvencije srca učenika, nakon čega se nastavlja s vježbanjem

• Frekvencija srca mjeri se u trajanju od 10 sekunda, nakon čega se broj otkucaja množi s brojem 6, čime svaki učenik dobiva informaciju o osobnoj frekvenciji srca u minuti, a time i o intenzitetu vježbanja

• S mjerenjem frekvencije srca treba započeti pet do deset sekunda nakon završetka vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

293

• Učenici mogu izmjenjivati vježbovna mjesta u smjeru, ili suprotno od smjera kazaljke na analognom satu

• Ovisno o broju vježba i trajanju ciklusa vježbanja i oporavka, najčešće se provode dva kruga vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

294


10.2.2016.


• Da bi kružno postavljanje vježbanja bilo učinkovito, sa stajališta značajnije aktivacije nekih motoričko-funkcionalnih sposobnosti učenika, treba se provoditi 5 - 6 sati zaredom

• Praksa je pokazala nakon provedbe tri sata zaredom, pojavu monotonije koja uzrokuje smanjenje razine motivacije učenika

• Ponavljanje istih poznatih motoričkih zadataka kod učenika često izazivaju zasićenje

• Tijekom većeg broja sati provedbe ove postave vježbanja mora se pristupiti promišljenom postavljanju drukčijih motoričkih zadataka iste namjene, a sa svrhom smanjenja monotonije

• Kružna postava vježbanja treba se pripremati s visokim stupnjem svrsishodne maštovitosti, kako bi iskoristili njegove mogućnosti u aktiviranju motoričkih i funkcionalnih potencijala učenika

• Kružna postava vježbanja je utoliko uspješnija, što je monotonija manja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

295

• Monotonija je glavna prepreka na putu učinkovitosti ove postave vježbanja

• Smanjenje monotonije vježbanja ne ovisi od stupnja materijalno-tehničkih uvjeta nastavnog procesa, već od maštovitosti učitelja

• Najjednostavnije aktivnosti toga tipa mogu se svrstati u dvije skupine: (1) promjene u načinu davanja znakova koje određuju interval rada i oporavka i (2) promjene motoričkih zadataka na vježbovnim mjestima

• U praksi je ustaljeno označavanje intervala rada i oporavka na način da učitelj, kontrolirajući štopericom vrijeme, zadaje učenicima glasom i/ili zviždaljkom "točan" znak za početak i prekid intervala vježbanja i oporavka

• Stalno bdijenje nad štopericom toliko zaokuplja i sputava učitelja, da nije u mogućnosti tijekom provedbe ovog sata, koristiti svoje odgojno-obrazovne potencijale

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

296

• Zato se zna dogoditi da se interval odmora nehotice produžio sa željenih 30 sekundi na 35 ili 40 sekundi

• Bez obzira što učitelj želi biti precizan, dostatno je da je za vrijeme faze oporavka nekolicini učenika uputio dodatne informacije o vježbanju ili je nekome odgovorio na neko pitanje i vrijeme je izmaklo kontroli

• Neželjeno produžavanje pauze ne bi se smjelo događati u kružnoj postavi vježbanja jer je uzročno-posljedično povezano s reguliranjem opterećenja

• Reprodukcijom zvučnih signala za započinjanje i zaustavljanje vježbanja, učitelj se oslobađa stereotipnog rada praćenja vremena na štoperici

• Tada učitelj može individualno pristupiti učenicima dajući im na tisuće dodatnih informacija iz kineziologije

• Glasovne zapovijetke i/ili zvukova moguće je nasnimiti na neki auditivni medij (CD, MP3 player)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

297


10.2.2016.


• Nasnimavane glasovne zapovjetke mogu biti: „Pripremi!“ za izazivanje pozornosti učenika, „Počni!“ za početak vježbanja i „Stop!“ za kraj vježbanja

• Ili, „Pripremi!“ za izazivanje pozornosti, jedan zvuk zviždaljke za početak vježbanja i dva kratka zvuka zviždaljke za kraj vježbanja

• Glazba također može poslužiti za određivanje vremena vježbanja i oporavka

• Primjer: ciklus vježbanja označava brža glazba, a ciklus oporavka sporija, ili ciklus vježbanja glazba, a ciklus oporavka tišina

• Glazba mora biti prihvatljiva učenicima

• Glazba uobičajeno izaziva različite emocije pa se zbog preglasne reprodukcije ili neprimjereno odabrane glazbe može očekivati smanjena koncentracija, a i nekontrolirano ponašanje učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

298

• Odabrati primjerenu glazbu zabavnog i poticajnog, odnosno za cikluse oporavka, smirujućeg učinka

• Moguća je i kombinacija glasa i glazbe

• Vrijeme vježbanja može se označiti glasom pri čemu se za vrijeme vježbanja reproducira „tišina“, a za vrijeme oporavka glazba

• U iznimnim prilikama učitelj vrijeme vježbanja i oporavka može pratiti štopericom, a početak i kraj ciklusa označavati glasom ili zviždaljkom

• To je neprecizniji način koji se ne preporučuje, jer je učitelj zaokupljen praćenjem vremena, da nije u mogućnosti provoditi svoju osnovnu odgojno-obrazovnu djelatnost

• Primjer: reprodukcijom zvučnih signala učitelj se oslobađa stereotipne aktivnosti praćenja vremena, pa u isto vrijeme može uputiti učenicima mnoge dodatne informacije o vježbanju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

299

• Kad je na satu prisutno više od 30 učenika, što je čest slučaj u srednjim školama i na visokoškolskim ustanovama, kružno postavljanje više od 8 vježbovnih mjesta u mnogim dvoranama manjih dimenzija teže je ostvarivo ili gotovo nemoguće

• Postavljanje vježbovnih mjesta u tri niza omogućuje na vježbalištu istih dimenzija veću iskoristivost prostora i zaprimanje većeg broja vježbača

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

300


10.2.2016.


• Osim iskoristivosti prostora, ovakva inačica kružne postave vježbanja omogućuje, bez promjene pozicija vježbovnih mjesta na vježbalištu, još čitav niz prednosti kao što su: opterećivanje mišićnih skupina naizmjenično, opterećivanje mišićnih skupina zaredom ili opterećivanje mišićnih skupina zaredom po homogeniziranim skupinama učenika (Prikaz)

• Samo u slučaju kada se želi naglašeno opteretiti dvije iste mišićne skupine, potrebno je promijeniti 50% vježbovnih mjesta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

301

• Zbog velikog broja i čestih promjena vježbovnih mjesta, pored svakog vježbovnog mjesta obvezno treba na vidno mjesto istaknuti upute o vježbanju

• Upute sadrže (1) naziv i (2) crtež ili fotografiju vježbe, a njihova svrha je podsjetnik učeniku o motoričkom zadatku

• Da bi bile vidljive s veće udaljenosti i omogućile učeniku da se kratkim pogledom podsjeti na vježbu, uputno ih je izraditi najmanje u dimenziji A3 formata

• Neovisno o uputama za vježbanje i o spoznaji da su odabrane vježbe obvezno poznate učenicima, učitelj na satu kada prvi puta postavlja u glavnom dijelu sata kružnu postavu vježbanja, svaku vježbu treba kratko opisati i demonstrirati

• U kružnoj postavi vježbanja učitelj prati vježbanje učenika, po potrebi ih potiče na aktivnost, a ponekad ispravlja izvođenje zadanih struktura gibanja iako su vježbe poznate

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

302

• Zbog različitih varijanti organizacije i moguće upotrebe većeg broja pomagala, organizacija vježbanja kružnim načinom može se doimati složenijom nego što je u stvarnosti

• Kvalitetnom pripremom i jasnim uputama učenicima na prvom satu provođenja kružnog načina vježbanja, stvaraju se uvjeti za njegovo jednostavno i prepoznatljivo provođenje sljedećih sati

• To omogućuje organizacijska posebnost ovog načina vježbanja, jer učenici tijekom niza sati uvijek započinju i završavaju vježbanje na istom vježbovnom mjestu, onom prije početnog

• Uputno je učenike trajno zadužiti za postavljanje i pospremanje određenog pomagala, odnosno vježbovnog mjesta

• Na takav način sve postaje vrlo jednostavno, jer učenici uvijek postavljaju isto početno i raspremaju isto završno vježbovno mjesto

• Ovakvim pristupom količina vremena potrebna za organizaciju vježbanja, već od sljedećeg sata, značajno će se smanjiti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

303


10.2.2016.


Stanična postava vježbanja

• Stanična postava vježbanja prema tlocrtnom rasporedu vježbovnih mjesta vrlo je slična kružnoj postavi

• Međutim, programski sadržaji u staničnoj postavi vježbanja su motorički zadatci usmjereni usavršavanju motoričkih znanja

• Motorička znanja učenicima moraju biti poznata, jer zbog njihovog većeg broja i složenosti organizacije učitelj ne može posvetiti dugotrajniju pozornost njihovoj provedbi, kao u paralelnim, paralelno-izmjeničnim ili izmjeničnim načinima vježbanja

• Ranije je istaknuto je da se u paralelnim, paralelno-izmjeničnim ili izmjeničnim postavama vježbanja provodi usvajanje i najčešće početno usavršavanje motoričkih znanja

• Svrha stanične organizacijske postave vježbanja je usavršavanje motoričkih znanja s ciljem stabilizacije (početnog učvršćivanja) njihova izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

304

• Pritom se na jednom satu provodi stabilizacija većeg broja motoričkih znanja

• Sukladno strukturama gibanja motoričkih znanja i intenzitetu vježbanja, u staničnom vježbanju značajno se aktiviraju i motoričko-funkcionalne sposobnosti učenika

• To potvrđuju mnoga istraživanja (Šafarić, Z, J.Janđel, T. Šafarić, 2001.;

Šafarić Z., Janđel J., Šafarić T. 2002.) koja su pratila fiziološke reakcije učenika pomoću frekvencije srca tijekom staničnog vježbanja

• U tim istraživanjima prosječna frekvencija srca kod učenika 7. razreda osnovne škole najčešće je registrirana u rasponu od 140 – 160 o/min

• Autori zaključuju da fiziološko opterećenje ovisi o zahtjevnosti struktura gibanja, razini kondicijske spremnosti učenika, kronološkoj dobi učenika i poticaju nastavnika tijekom sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

305

• U staničnoj postavi vježbanja postavlja se 6-10 motoričkih zadataka zbog čega se po vježbovnom mjestu postavljaju do 4 učenika

• Točan broj vježbovnih mjesta određuje se ovisno o cilju sata, broju učenika, raspoloživom prostoru i materijalnim uvjetima

• Učenici vježbanje provode, kao i u kružnom načinu vježbanja, po unaprijed utvrđenom redoslijedu i trajanju vježbanja na pojedinom vježbovnom mjestu

• U ovom načinu vježbanja samo jedanput izvode isti motorički zadatak, pa nakon vježbanja na posljednjem završava glavni A dio sata

• Trajanje vježbanja na jednom vježbovnom mjestu, ovisno o njihovom broju, iznosi 1,5 do 2,5 minute

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

306


10.2.2016.


• Zbog duljeg zadržavanja učenika na jednom motoričkom zadatku, za razliku od kružne postave vježbanja, vježbovno mjesto se u uvriježenom jeziku naše struke naziva „stanica“

• Točno vrijeme vježbanja na „stanici“ određuje se tako da se predviđeno vrijeme za glavni A dio sata umanji za planirano vrijeme njegove organizacije

• Pritom se pod organizacijom podrazumijeva vrijeme potrebno za postavljanje vježbališta, opis i demonstraciju te za odnošenje sprava i pomagala

• To vrijeme treba umanjiti za 10 sekunda po svakom vježbovnom mjestu, jer toliko najmanje traje svaka promjena

• Na primjeru 6 motoričkih zadataka ukupno vrijeme izmjena iznosi jednu minutu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

307

• Preostalo vrijeme podjeli se s brojem planiranih vježbovnihmjesta i dobije se vrijeme vježbanja učenika po jednom motoričkom zadatku

• a) 18 minuta vrijeme glavnog A dijela sata – 5 minuta ukupne organizacije = 13 minuta

• b) 13 minuta : 6 motoričkih zadataka = 2 minute i 10 sekundi

• c) 2 minute i 10 sekundi – 10 sekundi za promjenu vježbovnog mjesta = 2 minute vježbanja po motoričkom zadatku

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

308

• ”Stanice”, odnosno vježbovna mjesta, mogu biti postavljena u obliku kruga ili sinusoide (Prikaz ranije)

• Kao i kod kružne postave vježbanja, zbog velikog broja vježbovnih mjesta, pored svakog obvezno treba na vidno mjesto istaknuti upute o vježbanju

• Upute sadrže naziv motoričkog znanja te crtež, fotografiju ili kinogram osnovne strukture gibanja, a kao što je istaknuto i u kružnoj postavi vježbanja, jednostavno se izrađuju fotografiranjem tipičnih vježba

• Neovisno o uputama za vježbanje i o spoznaji da su odabrani programski sadržaji poznati učenicima, na satu na kojem prvi puta postavlja stanično vježbanje, svaku vježbu treba kratko opisati i demonstrirati

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

309


10.2.2016.


Stazna postava vježbanja

• Naziv stazni potječe zbog organizacijskog izgleda ove postavevježbanja koji podrazumijeva postavljanje vježbovnih mjestau nizu, s ciljem uzastopnog izvođenja istih ili različitihprogramskih sadržaja

• Njihova postava, dakle izgledom podsjeća na stazu

• Programski sadržaji u staznoj postavi vježbanja moraju biti, kao i u staničnom, učenicima poznata motorička znanja

• Za razliku od stanične postave vježbanja u kojoj se provodilonjihovo usavršavanje na razini stabilizacije gibanja, prvenstvena je svrha staznog postavljanja vježbanja usmjerenaprema usavršavanju motoričkih znanja s ciljemautomatizacije (završnog učvršćivanja) njihova izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

310

• Sekundarno, ovom postavom vježbanja povećava se razinamotoričkih postignuća i značajno se aktiviraju motoričke ifunkcionalne sposobnosti učenika

• Pritom se, najčešće ciljano, aktiviraju one motoričke sposobnostikoje su značajnije povezane s faktorom strukturiranja kretanja(koordinacija, ravnoteža, agilnost) učenika

Varijante stazne postave vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

311

• „Staze“ se najčešće sastavljaju od tri niza motoričkih zadataka, pri čemu su na svakom nizu postavljena 3 ili 4 tjelovježbena sadržaja, pa time i pripadna im vježbovna mjesta

• Tjelovježbeni sadržaji, organizacijski i sadržajno, mogu biti po jednoj stazi isti ili različiti (Prikaz)

• Koliko i kakvih sadržaja će biti na vježbalištu odlučuje se prema cilju sata tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

312


10.2.2016.


• Isti motorički zadatci, ovisno o njihovoj strukturi gibanja, mogu se uzduž jedne staze izvoditi:

• 1. u standardnim uvjetima

• podrazumijevaju se uobičajeni uvjeti izvođenja motoričkog zadatka sa stajališta kineziološke aktivnosti kojoj pripada

• Primjer: (1) vođenje košarkaške lopte s nekoliko istih promjena smjera kretanja, (2) četiri izvođenja premeta strance na tlu ili (3) četiri izvođenja pada naprijed u dominantnu stranu (Prikaz ranije)

• Ova varijanta omogućuje automatizaciju velikog broja cikličkih, acikličkih i kompleksnih programskih sadržaja

• Izravna svrha odnosi se na automatizaciju postavljenih struktura gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

313

• 2. u varijabilnim uvjetima

• podrazumijeva se variranje uobičajenih i neuobičajenih uvjeta izvođenja motoričkog zadatka sa stajališta kineziološke aktivnosti kojoj pripada

• Primjer:(1) vođenje košarkaške lopte (a) odbijanjem u tlo i kretanjem pravocrtno natrag, (b) odbijanjem po švedskoj klupi kretanjem pravocrtno naprijed, (c) odbijanjem o tlo i hodanjem po niskoj gredi, (2) pad naprijed preko desnog ramena (a) uobičajeno na strunjači, (b) preko povišenja (npr. medicinke), (c) nakon zaleta i jednonožnog odraza

• Ovisno o postavljenim strukturama gibanja, ova varijanta omogućuje visoku razinu aktivacije mnogih motoričkih sposobnosti, kinestetičke osjetljivosti, orijentacije u prostoru i situacijsku prilagodbu na atipične uvjete

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

314

• 3. na varijabilne načine

• Varijabilni načini podrazumijevaju izvođenje istog motoričkog zadatka na različite načine, ali u poznatim varijantama izvođenja sa stajališta kineziološke aktivnosti kojoj pripada

• Primjer: vođenje košarkaške lopte (a) pravocrtno naprijed, (b) pravocrtno natrag (c) kod izvođenja finte, (d) s promjenom smjera i brzine kretanja ili slično

• Izravna svrha odnosi se na automatizaciju različitih načina izvođenja struktura gibanja neke kineziološke aktivnosti

• Kada se jedna staza sastavlja od različitih motoričkih zadataka, tada se podrazumijeva da se svaki zadatak pojedinačno, ovisno od strukture gibanja, može izvoditi u uvjetima i na načinekako je navedeno za iste motoričke zadatke (standardni uvjeti, varijabilni uvjeti i varijabilni načini vježbanja)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

315


10.2.2016.


• Postavljanje različitih motoričkih zadataka po jednoj staziomogućuje izuzetno velik broj opcija, pri čemu se u praksi jedna staza najčešće sastavlja tako da se na njoj izvode samo:

• 4.nesrodne strukture gibanja

• Primjer: (a) pad nazad, (b) premet strance i (c) ubacivanje

lopte u koš

• Izvođenje različitih struktura gibanja na stazi omogućuje velik izbor mogućnosti, pa su ovakve vrste staza provedive i u oskudnim materijalnim uvjetima

• Ovisno o postavljenim strukturama gibanja ova varijanta omogućuje visoku razinu aktivacije mnogih pojavnosti koordinacije, jer se zaredom izvode različite nesrodne strukture gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

316

• 5.srodne strukture gibanja,

pri čemu se srodne strukture

gibanja odnose na elemente

jedne kineziološke aktivnosti

• Primjerice: (1) nogomet (a) vođenje lopte unutarnjom stranom stopala, (b) vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala i jednom promjenom smjera kretanja, (c) udarac na vrata sredinom hrpta stopala, (2) gimnastika (a) galop naprijed, (b) vaga zanoženjem na tlu, (c) hodanje u usponu s okretom od 360 stupnjeva

• U staznoj postavi vježbanja srodne strukture gibanja, osim s ciljem njihove automatizacije, mogu se povezivati u gimnastički sastav

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

317

• Ukoliko su staze postavljene u tri niza istih motoričkih zadataka, tada učenici po skupinama ostaju na istoj stazi cijeli glavni A dio sata, kao u paralelno postavi vježbanja

• U ovom slučaju učitelj promjenu motoričkih zadataka provodi istovjetno na svim stazama

• Ako su staze postavljene tako da su motorički zadatci organizacijski i sadržajno različiti po svakoj stazi, tada skupine učenika vježbaju izmjenično na svim stazama tijekom glavnog A dijela sata

• Odluka o mogućnostima provedbe određene varijante u staznom postavljanju vježbanja prvenstveno ovisi o količini i vrsti nastavnih sprava i pomagala

• Zato se najčešće u praksi provode različiti zadatci po svakoj stazi, jer ne zahtijevaju veliku količinu istovjetnih sprava ili pomagala

• Bez obzira koji način se provodi, učenici se nakon izvršenog vježbanja po stazi uvijek korakom vraćaju na početnu poziciju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

318


10.2.2016.


• Sukladno cilju sata i materijalnim uvjetima mogu se kombinirati i po potrebi povezivati opisane varijante staznog postavljanja vježbanja

• Ovisno o strukturi gibanja pojedinog motoričkog zadatka, poneki se mogu izvoditi u obje strane, s okretom ulijevo i udesno, naprijed-nazad i sl., što otvara daljnje mogućnosti izvedbe motoričkih znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

319

Poligonska postava vježbanja

• Poligon je vježbalište s preprekama, koje vježbač prolazi određenim redoslijedom u proizvoljnom, zadanom ili što kraćem vremenu

• U primijenjenoj kineziologiji ima mnogo vrsta poligona, ali u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području se razlikuju nepromjenjivi i promjenjivi poligoni

• Nepromjenjivi (fiksni) se postavljaju na otvorenom prostoru, dok se promjenjivi (Prikazi) postavljaju u sportskim dvoranama pomoću prenosivih sprava i pomagala

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

320

• Svrha poligonske organizacijske postave vježbanja odnosi se na situacijsko usavršavanje motoričkih znanja i podizanje motoričko-funkcionalnih sposobnosti vježbača

• Poligon mora biti sastavljen od potpuno automatiziranih struktura gibanja

• Važno jer poligonsko vježbanje uzrokuje visoku razinu aktivacije funkcionalnih sposobnosti učenika pa se u uvjetima umora povećava mogućnost ozljeđivanja učenika

• Sukladno trajanju, uključuju se anaerobni, anaerobno-aerobni i aerobni procesi

• Odabrane strukture gibanja temelje se na procjeni učitelja o stupnju usavršenosti motoričkih znanja, a najčešće se postavljaju koordinacijski jednostavnija gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

321


10.2.2016.


• Primjer: 1. raznoška preko niskog kozlića bez odskočne daske, 2. kolut naprijed, 3. poskoci po švedskoj klupi, 4. valjanje oko uzdužne osi, 5. provlačenje kroz okomito postavljen okvir švedskog sanduka, 6. hodanje bočno po švedskim ljestvama, 7. sunožni i jednonožni poskoci po obručima (igra školice), 8. sunožni naskoci i saskoci uzduž švedske klupe, 9. provlačenje kroz horizontalno postavljen okvir švedskog sanduka i 10. trčanje s promjenom smjera kretanja između pet stalaka.

• Početak vježbanja može se organizirati startom s jednog mjesta, startom iz više mjesta ili startom pored svakog vježbovnog mjesta

• Ukoliko ne postoji posebna odluka učitelja (mjerenje vremena i sl.), poligon uvijek treba započinjati sa startom iz više mjesta ili startom pored svakog vježbovnog mjesta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

322

• Kada je na satu više od 20 učenika, vježbanje treba organizirati u dva paralelna poligona, a kada je na satu oko 30 učenika, valja organizirati tri paralelna poligona (Prikazi)

• Sa dovoljno potrebnih nastavnih sredstava i pomagala mogu biti sastavljeni od istih motoričkih zadataka, ali ako ih nema u potrebnoj količini, mogu biti sastavljeni od različitih zadataka

• Organizacija poligonskih načina postavljanja vježbanja prvenstveno ovisi od broja vježbača, pa se po potrebi postavlja jedan ili više poligona, koji mogu sadržavati iste ili različite motoričke zadatke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

323

• Ukoliko su poligoni različiti, učenici moraju izmjenjivati poligone, kao što je opisano u izmjeničnim načinima vježbanja

• Točan mogući broj vježbovnih mjesta ovisi od namjeni poligona koja uzrokuje postavljanje strukturno različitih motoričkih zadataka

• Zbog velikog broja vježbovnih mjesta ona moraju biti „protočna”,što znači da vrijeme svladavanja svakog vježbovnog mjesta mora biti relativno podjednakog trajanja

• Poligon se sastavlja od 7 do 20 vježbovnih mjesta u ovisno o broju učenika, raspoloživom prostoru i materijalnim uvjetima

• Broj učenika određuje potreban broj vježbovnih mjesta koja se zbog dimenzija vježbališta mogu postavljati u oblicima kruga, sinusoide ili elipse

• Broj potrebnih vježbovnih mjesta može se odrediti da ih je po poligonu najmanje u omjeru 50-60% prema ukupnom broju učenika (za 20 učenika postaviti oko 10 vježbovnih mjesta)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

324


10.2.2016.


• Njihov točan broj ovisi o njihovoj složenosti i međusobnoj udaljenosti

• Udaljenost između vježbovnih mjesta prosječno iznosi nekoliko metara (3-5), a teorijski se ne može točno odrediti

• Točno određenje udaljenosti podešava se na vježbalištu, na način da između dva zadatka bude dostatna udaljenost koja će učeniku omogućiti pripremu za nesmetano izvođenje sljedećeg

• Fiziološko opterećenje se razlikuje po varijantama poligona koje su postavljene u glavnom A dijelu sata

• Razlog je da se povećanjem broja poligona, od jednostaznog do višestaznog, smanjuje broj učenika

• Time se potencijalno mora računati na povećanje fiziološkog opterećenja, a ima dokaza koji potvrđuju ovakvo promišljanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

325

• U jednoj eksperimentu (Z. Šafarić, M. Sedar, T. Šafarić 2001.) 72 učenice sedmih razreda osnovne škole vježbalo je na jednostaznom i dvostaznom poligonu

• Prosječna frekvencija srca, koju su učenice same palpatorno mjerile, iznosila je 162,22 nakon jednostaznog poligona, a 182,39 nakon dvostaznog poligona

• Rezultati ovog istraživanja zasigurno nisu precizni jer su evidentirani palpatornim mjerenjem frekvencije srca učenica, ali uvažavajući i moguću sustavnu pogrešku mjerenja dovoljno indikativno prikazuju da povećanje broja poligona utječe na povećanje opterećenja

• Dvostazni poligon u ovom eksperimentu bio je značajno zahtjevniji, jer je manje dopuštao spontane odmore zbog „protočnijih“ vježbovnih mjesta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

326

• Poligonska postava vježbanja ne primjenjuje samo u glavnom A dijelu sata već se može provoditi u uvodnom i B dijelu sata

• U uvodnom dijelu sata motorički zadatci će biti jednostavni s velikim razmacima između njih kako bi se osigurala besprijekorna protočnost

• U B dijelu sata motorički zadatci bit će zahtjevniji

• Poligonska postava može se koristiti u izmjeničnom i paralelno izmjeničnom načinu vježbanja

• Primjer: na jednom vježbovnom

mjestu organizira se vježbanje na

takav način, a na ostalim mjestima

provode se predviđene nastavne

teme (Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

327


10.2.2016.


• Zaključno, sve iskazano o organizacijskim postavama vježbanja treba sagledavati funkcionalno, a ne formalno

• Ukoliko učitelj u određenoj metodičkoj situaciji ima potrebu za opravdanom modifikacijom bilo koje postave vježbanja neka tako učiniti

• Promjene su smisao napretka cijelog svijeta pa tako i kineziološke metodike, samo za to učiteljmora imati metodički logične, bitne i valjane odgojno-obrazovne razloge

• Očito da je ključna riječ u ovom poglavlju o organizacijskim postavama vježbanja njihova funkcija, a ne forma

• Na tu temu, o formi i funkciji, VII. st. pr. Kr. Kinezi su rekli: „Šalice se izrađuju od gline, ali imamo koristi samo od njezine šupljine“

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

328

Sažetak

• Složenije postave vježbanja podrazumijevaju izmjene učenika po vježbovnim mjestima. U ovu skupinu se svrstavaju: paralelno-izmjenična, sukcesivno-izmjenična, izmjenična, stanična, kružna, stazna i poligonska postava vježbanja.

• U paralelno-izmjeničnoj postavi vježbanja razredni odjel podijeli se u četiri skupine učenika zbog čega se i postavljaju četiri vježbovna mjesta.

• U sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja razredni odjel izvodi motoričke zadatke jedan za drugim tako da se za svaki motorički zadatak postavljaju vježbovna mjesta. U sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja najčešće se provode 2 ili 3 motorička zadatak.

• U ovisnosti od općih i ograničavajućih čimbenika organizacije vježbanja u sukcesivno-izmjeničnoj postavi vježbanja može se samo jedan motorički zadatak izvesti s cijelim razrednim odjelom, a 2 i 3 se mogu izvesti paralelno-izmjenično ili izmjenično. Pritom, ovisno o odluci nastavnika, jedinstveni motorički zadatak može biti prvi ili posljednji u glavnom A dijelu sata.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

329

• Izmjenična postava vježbanja podrazumijeva podjelu razrednog odjela na dvije do pet skupina učenika.

• Izmjenična postava vježbanja omogućuje usvajanje novih programskih sadržaja i njihovo provjeravanje, a može se koristiti i za njihovo usavršavanje.

• Paralelna postava vježbanja najčešće se provodi u 3 ili 4 skupine učenika, paralelno-izmjenični najčešće u 4 skupine, a izmjenični se provodi u 3 ili 4 skupine, a ponekad u 2 ili 5 skupina učenika.

• Dopunske vježbe su jednostavni i učenicima poznati motorički zadatci koji funkcionalno različito nadopunjuju osnovne programske sadržaje glavnog A dijela sata.

• Njihova svrha je smanjenje pasivno provedenog vremena učenika na vježbovnom mjestu, zbog čega se njihovim postavljanjem povećava efektivno vrijeme vježbanja učenika.

• Postoji pet vrsti dopunskih vježbi koje se nazivaju po njihovom djelovanju: utilitarna, kompenzatorna, korigirajuća, relaksirajuća i kombinirana.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

330


10.2.2016.


• Dopunske vježbe primjenjuju se samo u paralelnom, paralelno-izmjeničnom, sukcesivno-izmjeničnoj i izmjeničnom organizacijskoj postavi vježbanja.

• Kružna postava vježbanja prepoznatljiva je po velikom broju motoričkih zadataka, pa time i vježbovnih mjesta, na kojima je postavljen mali broj učenika.

• Svrha kružne postave vježbanja je visoka aktivacija motoričko-funkcionalnih sposobnosti učenika.

• Ovisno o broju učenika u razrednom odjelu i materijalnim uvjetima u kružnom se vježbanja najčešće planira provedba 6 do 12 motoričkih zadataka, zbog čega su po vježbovnom mjestu postavljena do 4 učenika.

• U kružnoj postavi vježbanja motorički zadatci su kineziološki operatori. To su najčešće vježbe repetitivne i eksplozivne, ali i ostali sposobnosti. One učenicima moraju biti izrazito poznate, a po strukturi gibanja jednostavne za izvođenje.

• U kružnoj postavi vrijeme trajanja ciklusa vježbanja i oporavka može biti različito, ali najčešće je to 30 sekundi vježbanja i 30 sekundi oporavka.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

331

• Da bi kružna postava vježbanja bila učinkovita, sa stajališta značajnije aktivacije nekih motoričko-funkcionalnih sposobnosti učenika, treba se provoditi 5-6 sati zaredom.

• Prvenstvena svrha staničnog postavljanja vježbanja je usavršavanje motoričkih znanja s ciljem stabilizacije njihova izvođenja.

• Tjelovježbeni sadržaji u staničnom načinu vježbanja nisu usmjereni razvoju sposobnosti učenika, već usavršavanju motoričkih znanja.

• U staničnom načinu vježbanja postavlja se 6-10 motoričkih zadataka zbog čega se po vježbovnom mjestu postavljaju do 4 učenika.

• U staničnom načinu vježbanja trajanje vježbanja na jednom vježbovnom mjestu, ovisno o njihovom broju, iznosi 1,5 do 2,5 minuta.

• U kružnom i staničnom načinu vježbanja zbog velikog broja vježbovnih mjesta, pored svakog obavezno treba na vidno mjesto postaviti upute o vježbanju.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

332

• Naziv stazni potječe iz organizacijskog izgleda ove postave vježbanja, a podrazumijeva postavljanje vježbovnih mjesta u nizu s ciljem uzastopnog izvođenje istih ili različitih motoričkih zadataka.

• Svrha staznog načina postavljanja vježbanja prvenstveno je usmjerena usavršavanju motoričkih znanja s ciljem njihove automatizacije.

• Tjelovježbeni sadržaji, organizacijski i sadržajno, po jednoj stazi mogu biti isti ili različiti.

• Poligon je pojam koji se odnosi na vježbalište s preprekama, koje vježbač prolazi određenim redoslijedom u proizvoljnom, zadanom ili što kraćem vremenu.

• Nepromjenjivi (fiksni) se postavljaju na otvorenom prostoru, dok se promjenjivi postavljaju u sportskim dvoranama pomoću prenosivih sredstava i pomagala.

• Svrha poligonskog načina postavljanja vježbanja odnosi se na situacijsko usavršavanje različitih motoričkih znanja i podizanje motoričko-funkcionalnih sposobnosti vježbača.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

333


10.2.2016.


Glavni B dio i završni dio sata tjelesne i zdravstvene kulture

8.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

334


• Organizacija i provedba glavnoga B dijela sata (sportske igre,

štafetne elementarne igre, ekipne elementarne igre).

• Organizacija i provedba završnoga dijela sata.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

335

Glavni B dio sata• Glavni B dio sata traje 8-12 minuta ili oko 20% ukupnog trajanja

sata tjelesne i zdravstvene kulture• Svrha B dijela sata je situacijska primjena motoričkih znanja i

visoka razina aktivacije funkcionalno-motoričkih sposobnosti učenika

• Sadržaji koji se najčešće primjenjuju u ovom dijelu sata su sportske igre, štafetne elementarne igre i ekipne elementarne igre

• Sadržaji B dijela sata imaju natjecateljska obilježja, zbog čega se u njemu postiže kod vježbača najviši intenzitet fiziološkog opterećenja, a prepoznatljiv je i po burnim emotivnim reakcijama učenika

• Zbog zdravstvenog stajališta nastave tjelesne i zdravstvene kulture te preveniranja neželjenih zdravstvenih incidenata najviša razina opterećenja, za školsku populaciju, smatra se submaksimalni intenzitet

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

336


10.2.2016.


Organizacija i provedba glavnog B dijela sata

• Od završetka glavnog A dijela sata do početka vježbanja učenika u B dijelu sata učitelj mora učinkovito provesti trećuorganizacijsku poveznicu

• Njeno trajanje se mora svesti na najmanju moguću mjeru, tako da i kod najsloženijih sadržaja ne smije trajati duže od jedne minute

• Poveznica se, kao i ona između pripremnog i glavnog A dijela sata, u pravilu sastoji od (1) okupljanja i upoznavanja učenika s organizacijom vježbanja u glavnom „B“ dijelu sata, (2) pripreme pomagala i (3) opisa i prikaza planiranih sadržaja

• Ovi elementi se razlikuju u organizaciji sportskih, elementarnih štafetnih i ekipnih igara

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

337

Sportske igre

• Sportske igre su grupacija igara koje imaju standardizirana, normirana i verificirana pravila od pojedinog međunarodnog sportskog saveza

• Kao takva primjenjuju se i na satu tjelesne i zdravstvene kulture

• U njima su učenici, podijeljeni uvijek u dvije nasuprotne natjecateljske skupine koje provode određenu sportsku igru s ciljem međusobnog nadmetanja

• Pri provedbi sportskih igara može se podijeliti vježbače na više skupina, ovisno o broju učenika i materijalnim uvjetima, ali se uvijek dvije nasuprotne natječu po propisanim pravilima

• Sportska igra u B dijelu sata se ne opisuje, ne može se niti demonstrirati, već se zadaje uputa za provedbu koja ciljano ističe što se igrom želi postići

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

338

• Primjer: igra košarke 3 na 3 s naglaskom na brzi protok lopte, ili na situacijsku primjenu skok šuta i slično

• Upravo je to njezin situacijski vježbovni zadatak

• Pravila sportskih igara također nije potrebno detaljno opisivati, već je opisom dovoljno podsjetiti učenike na dva do tri temeljna pravila igre

• Primjer: ako se radi o mlađim dobnim skupinama i početnoj fazi učenja sportske igre, naglasit će se sljedeće: "Danas ćemo u B dijelu sata igrati sportsku igru košarku. Budući da ste mnoga pravila već naučili, samo ću podsjetiti na osnovna. Košarku igramo odbijajući loptu o tlo. Kada loptu uhvatimo jednom ili objema rukama, držeći je možemo napraviti najviše dva koraka prije nego što ju dodamo suigraču ili je ubacujemo u koš. Pogodak u koš vrijedi dva boda, a pobjednik je ekipa koja postigne više bodova. Košarkaški teren u našoj dvorani označavaju crvene crte."

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

339


10.2.2016.


• Ukoliko se radi o starijim dobnim skupinama, igru se može opisati na sljedeći način: "Danas ćemo u B dijelu sata igrati sportsku igru košarku i budući da pravila već dobro poznajete, nećemo ih ponavljati. Igru ćemo igrati na način da igrač može zadržati loptu u posjedu najdulje 5 sekunda nakon čega ju mora dodati suigraču ili šutirati na koš. Ukoliko prekorači 5 sekunda, lopta se dodjeljuje protivničkoj ekipi. Ovim zadatkom ćemo vježbati suradnju među igračima koja se temelji na čestim i brzim dodavanjima lopte među suigračima. Pobjednik je ekipa koja postigne više koševa.”

• Budući da je broj učenika u razredu u pravilu veći od broja igrača koji standardno po pravilima sudjeluju u sportskoj igri, ukoliko to materijalni uvjeti omogućuju, igra se mora organizirati na dva terena

• Tada se razred dijeli na četiri skupine učenika pa dvije i dvije skupine igraju zasebno na jednom terenu

• Učitelj tada ne može suditi na standardan način, već prati igru na oba terena i po potrebi se zadržava duže ili kraće, odnosno sudi onim ekipama kojima je potrebna veća pomoć

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

340

• Kada je podjednak broj učenika i učenica, a igru organiziramo na dva terena s četiri skupine učenika, uputno je skupine podijeliti po spolu (dvije skupine učenika i dvije učenica)

• U pravilu učenici nešto brže svladavaju pravila igre, elemente taktike i aktivniji su u igri pa više vole igrati zasebno

• Takvom se organizacijom učenicima to omogućuje

• No, upravo prethodna znanja i sposobnosti koje učenici posjeduju mogu poslužiti s ciljem pomoći učenicama da brže savladaju igru

• Na određenom broju sati treba formirati heterogene skupine te učenike motivirati kao suradnike "učitelje" u cilju pomoći učenicama

• Kada su uvjeti takvi da se igra mora organizirati na samo jednom terenu, primjerice rukomet, jedna od mogućnosti je da se formiraju tri skupine učenika gdje će dvije skupine biti u obrani, svaka na svom dijelu terena, a jedna u napadu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

341

• Skupina u napadu igra s jednom skupinom u obrani

• Ako postigne zgoditak, nastavlja napad prema drugoj obrambenoj ekipi, a ako su izvršili prethodni napad, a nisu postigli zgoditak, ostaju u obrani dok skupina koja je dotada bila u obrani, prelazi u napad

• Tako ćemo omogućiti igru većem broju učenika

• Za dinamičniju igru možemo ograničiti vrijeme napada, npr. 15 sekunda

• Ako skupina ne izvrši napad u zadanom vremenu, mijenja se s obrambenom skupinom

• Tako možemo organizirati i košarku (Prikaz) i nogomet, pri čemu skupine moraju biti heterogene

• Sportske igre se moraju provoditi tako da svi učenici budu uključeni u igru

• Ukoliko je potrebno sportska igra se treba izabrati i prilagoditi s obzirom na uvjete rada tako da se poštuje navedeno pravilo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

342


10.2.2016.


• Ponekad je moguće dopustiti učenicima da sami odrede ekipe u kojima će provoditi neki sadržaj, to će ih dodatno motivirati za igru

• Učitelj će tada odrediti dvoje ili više učenika (ovisno o broju potrebnih skupina) koji će općepoznatim dječjim igrama „Par, nepar, bim, bam, bus!“, „Sik, sak, suk!“ ili nekom brojalicom odrediti redoslijed biranja skupina

• Ovaj će postupak, kao i prebrojavanje učenika, trebati više vremena• U tako određenim skupinama učenici će rado vježbati i više

nastavnih sati, pri čemu će se na sljedećim satima izbjeći gubitak vremena

• U svrhu veće motivacije učenika može se tijekom više sati organizirati i liga natjecanje između istih skupina u jednom ili različitim sadržajima B dijela sata

• Bez obzira kojim načinom su skupine formirane, one moraju biti podjednake po znanjima, osobinama ili sposobnostima, jer se tako omogućuje ravnopravnost igre i mogućnost pobjede svim učenicima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

343

Štafetne elementarne igre

• Štafetne elementarne igre su, sa stajališta struktura gibanja, jednostavnije motoričke aktivnosti od sportskih igara

• To omogućava učenicima različitih sposobnosti da se ravnopravno uključe u ovaj dio sata i individualno fiziološki dosegnu submaksimalnu razinu opterećenja

• U štafetnim elementarnim igrama vježbače učitelj svrstava u više skupina koje se natječu usporedno rješavajući isti zadatak

• Sadržaji štafetnih elementarnih igara mogu biti različiti, ali bi ipak trebalo učestalije postavljati strukture gibanja koje su provedene u glavnom A dijelu sata

• Tako se pojačava utjecaj na znanja ili sposobnosti navedene u cilju ili zadaćama sata

• Bez obzira na vrstu i namjenu sadržaja ovih igara, učitelj mora biti siguran da svi učenici mogu izvesti zadatke na zadovoljavajućoj i sigurnoj razini

• Pri odabiru koordinacijski zahtjevnijih gibanja (npr. koluta naprijed) učitelj mora biti posebno oprezan

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

344

• Natjecateljska situacija i povišeno emocionalno stanje može kod učenika izazvati smanjenu pažnju i koncentraciju

• U takvim okolnostima nedostatna razina znanja određenog gibanja može uzrokovati ozljeđivanje učenika

• Organizacija štafetnih elementarnih igara sastoji se od sljedećih postupaka:

• 1. Okupljanje podrazumijeva usmeni poziv učenicima da se približe učitelju kako bi nesmetano čuli upute za daljnji rad

• Učitelj formira skupine učenika i postavlja ih na predviđena mjesta na vježbalištu

• U ovoj organizacijskoj poveznici također treba izbjegavati, kada god je moguće, prebrojavanje učenika na način da se svrstavaju u vrstu

• Treba koristiti, kada god je moguće, već poznate skupine iz uvodnog, pripremnog ili A dijela sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

345


10.2.2016.


• Navedeni postupak zahtjeva da se skupine učenika već u prethodnim dijelovima sata imenuju kako bi ih se nazivima moglo što brže razvrstati za potrebe B dijela sata

• 2. Nakon što su učenici po skupinama postavljeni na vježbalištu slijedi priprema vježbališta

• To se odnosi na donošenje i postavljanje pomagala, ako su planirana• Ovaj zadatak izvršavaju učenici, pojedinačno ili u skupinama, a

učitelj nadzire i upravlja postavljanjem pomagala vodeći brigu da učenici učinkovito izvršavaju zadaće

• Ova aktivnost također treba biti temeljito pripremljena i organizirana pa će se izbjeći nepotrebno gubljenje vremena

• Primjer: pomagala su unaprijed pripremljena na jednom mjestu vježbališta, postavljena u kut vježbališta, pripremljena u okviru švedskog sanduka i sl.

• Kada ovakvu pripremu slijede vrlo precizne i jasne upute učenicima priprema vježbališta može se provesti vrlo brzo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

346

• 3. Nakon što je vježbalište pripremljeno, a učenici stoje u svojim skupinama, učitelj opisuje i demonstrira štafetnu igru ovim slijedom: (3.a) opisuje igru pa time i zadatak štafetne igre, (3.b) na koji način svaki učenik završava zadatak (predaje štafetu), (3.c) navodi kako igra započinje i kako cijela skupina učenika završava igru, i (3.d) pod kojim uvjetima će se proglasiti pobjednička i redoslijed ostalih kolona/ekipa

• (3.a) Opis zadatka štafetne igre mora biti razumljiv, dorečen i kratak

• Primjer: "Zadatak igre je što bržim trčanjem doći do obruča položenog na tlu, stati u njega i "presvući" ga preko sebe, položiti ga ponovo na tlo i dotrčati natrag." ili "Zadatak igre je, što bržim trčanjem i vođenjem lopte dominantnom rukom napraviti slalom između stalaka i vratiti se natrag pravocrtno, bez obilaženja stalaka."

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

347

• (3.b) Obvezno navesti na koji način svaki učenik završava zadatak, odnosno kada izvođenje započinje sljedeći učenik

• Primjer: "Sljedeći učenik iz kolone započinje izvođenje zadatka kada prethodni obiđe cijelu kolonu i dotakne ga po ramenu." ili "Sljedeći učenik iz kolone započinje zadatak kada prethodni dotrči do začelja kolone i zakotrlja loptu kroz tunel. Tunel ćete napraviti tako da svatko stane u raskoračni stav".

• (3.c) Igra započinje na znak "Pripremi!, Hop!" (ili pljesak), a završava nakon što posljednji učenik izvršio zadatak. Pritom za oznaku završetka zadatka svi učenici u koloni moraju (a) uzručiti ili (b) čučnuti ili (c) sjesti ili samo prvi uzruči loptom i slično.

• (3.d) Poredak se proglašava samo za one kolone/ekipe koje su zadatak provele temeljem dogovorenih pravila, a pobjednik je ona koja to učini prva

• Učitelj prije izvođenja štafetne igre može kratko najaviti način rangiranja (redoslijedom, bodovanjem, zbrajanjem bodova u nekoliko igara i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

348


10.2.2016.


• Nakon opisa slijedi demonstracija zadataka koja mora biti zorna i dinamikom kojom očekujemo da se učenici natječu

• Učitelj demonstrira igru na prostoru prve kolone, jer ga u tom prostoru vježbališta svi učenici vide

• Ova organizacijska poveznica kod štafetnih igara i u najsloženijim organizacijskim uvjetima mora provesti za 1-2 minute

• Slijedi izvođenje štafetne igre u kojoj učitelj sudjeluje odgojno-obrazovno na čitav niz načina

• Razina i usmjerenost njegove aktivnosti ovisi o vrsti odabranog sadržaja za ovaj dio sata i kronološkoj dobi vježbača

• Istekom planiranog vremena za B dio sata prestaje vježbanje, a prije krajnjeg isteka vremena ovog dijela sata učenici pomagala (ako ih je bilo) odnose s vježbališta u spremište ili na predviđeno mjesto

• Ova aktivnost ne smije trajati duže od 30 sekunda, a sastavni je dio vremena predviđenog za B dio sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

349

• Za vrijeme provođenja štafetne igre učitelj najčešće stoji sa strane u odnosu na prostor izvođenja zadatka (Prikaz )

• Takva pozicija mu omogućuje najbolji uvid u izvršavanje zadatka svih učenika

• Iz te pozicije mora pomno i koncentrirano pratiti natjecanje učenika jer netočnim proglašavanjem poretka ekipa ili zbog previda neke nepravilnosti u izvršavanju zadataka, može izazvati burne, negativne reakcije učenika

• Učenicima je stalo da pobjede i oni vrlo dobro vide izvršavaju li njihovi protivnici zadatke u skladu s dogovorenim pravilima ili ne

• Učitelj se ne smije ustručavati poništiti rezultat kolone/ekipe čiji član nije izvršio zadatak po opisanim pravilima

• U tom slučaju jedino takav postupak je odgojan

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

350

• Učitelj za vrijeme trajanja igre u pravilu samo prati vježbanje učenika

• Dodatne upute i pojašnjenja u smislu podsjećanja na pravila učitelj daje nakon završetka izvođenja zadatka

• Učitelj za vrijeme trajanja igre ne smije namještati ili popravljati pomaknuta ili srušena pomagala

• Učenicima treba naglasiti da svaki učenik koji pomakne ili sruši pomagalo sa zadanog mjesta mora isto i popraviti

• Nakon završetka štafetne igre učitelj proglašava poredak onih kolona/ekipa koje su zadatak provele po dogovorenim pravilima

• Prije proglašenja rezultata treba pričekati neko vrijeme da se smanji razina emocija kod učenika, a onda glasno i razgovjetno proglasiti poredak ekipa

• Poredak se može proglašavati od posljednjeg mjesta prema prvom ili suprotno

• Redoslijed svih ekipa može se izraziti rangiranjem i/ili bodovanjem (npr. kolona koja je osvojila prvo mjesto dobiva 10 bodova, druga 8, treća 6, četvrta 4, a peta 2 boda)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

351


10.2.2016.


• Za postizanje optimalnog intenziteta štafetnim igrama značajan utjecaj ima broj učenika po skupini

• Provedeno je istraživanje koje je razmatralo intenzitet ovog dijela sata sa stajališta broja učenika po skupini

• U jednoj opciji izvođenja, u skupini je bilo 10 učenika (V1), u drugoj 5 (V2), u trećoj 3 učenika (V3)

• Rezultati ukazuju da je u predviđenom vremenu štafetne igre, kada su učenici podijeljeni u skupine po 10, moguće provesti dva ponavljanja igre, u drugom slučaju kada (V2) su skupine sastavljene od 5 učenika, provelo se dvostruko više, tj. četiri ponavljanja štafetne igre (Prikaz)

krivulje V1-V2-V3

130,00

135,00

140,00

145,00

150,00

155,00

160,00

165,00

170,00

175,00

180,00

185,00

0:00

:00

0:00

:10

0:00

:20

0:00

:30

0:00

:40

0:00

:50

0:01

:00

0:01

:10

0:01

:20

0:01

:30

0:01

:40

0:01

:50

0:02

:00

0:02

:10

0:02

:20

0:02

:30

0:02

:40

0:02

:50

0:03

:00

0:03

:10

0:03

:20

0:03

:30

0:03

:40

0:03

:50

0:04

:00

0:04

:10

0:04

:20

0:04

:30

0:04

:40

0:04

:50

0:05

:00

0:05

:10

0:05

:20

0:05

:30

0:05

:40

0:05

:50

0:06

:00

0:06

:10

vrijeme

FS

V2FSxV1FSxV3FSx

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

352

• U trećoj varijanti izvedbe (V3) kada su skupine po 3 učenika, zadatak je proveden 5 puta, ali je krivulja frekvencije srca dosegla tendenciju izravnavanja, pri čemu je određeni broj ispitanika imao vrijednosti frekvencije srca preko (210 otk./min.) što ukazuje na ozbiljnost doziranja opterećenja u štafetnim igrama, jer te su vrijednosti iznad prihvatljivih maksimalnih vrijednosti pulsa za pripadajući uzrast koji ne smije preći (205 otk./min.) (Heimer, 1997.)

• Zato je u štafetnim igrama 5-6 vježbača po koloni optimalan broj za njezinu provedbu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

353

Ekipne elementarne igre• Ekipna elementarna igra se opisuje, ali se ne može demonstrirati, već se

zadaju upute o pravilima, načinu provedbe i slično

• Organizacija ekipnih elementarnih igara zahtijeva brzu podjelu vježbača u dvije nasuprotne natjecateljske skupine koje provode jednu jednostavnu igru s ciljem međusobnog nadmetanja (graničar, leteća lopta, zračnica)

• Primjenjive su u svim uvjetima tjelesnog vježbanja, a primjerene su vježbačima različitih kronoloških dobi

• Pravila su im prepoznatljiva, ali nisu postojana, jer su podložna promjenama sukladno metodičkoj situaciji i odluci učitelja

• Ekipne elementarne igre učitelj može i ne mora suditi upotrebom zviždaljke

• To ovisi o njegovoj procjeni specifičnosti određene elementarne igre Primjer: elementarna igre Leteća lopta slična je rukometu i zahtjeva suđenje zviždaljkom, a elementarnu igru Graničar nema potrebe suditi zviždaljkom

• Igru treba prekidati samo kada je prekid uzrokovan pravilom igre (aut, pogodak…) ili kada želimo obratiti pozornost na neki detalj za koji je nepravilno izveden (pokrivanje terena, suradnja među igračima...)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

354


10.2.2016.


Sažetak

• Glavni B dio sata traje 8-12 minuta ili oko 20% ukupnog trajanja sata tjelesne i zdravstvene kulture.

• Svrha B dijela sata je situacijska primjena motoričkih znanja te visoko aktiviranje funkcionalno-motoričkih sposobnosti učenika.

• Svi sadržaji B dijela sata imaju natjecateljska obilježja, zbog čega se u njemu postiže kod vježbača najveći intenzitet fiziološkog opterećenja.

• Sportske igre su grupacija igara koja imaju standardizirana pravila koja su normirana, opisana i verificirana od pojedinog međunarodnog sportskog saveza.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

355

• Štafetne elementarne igre su sa stajališta struktura gibanja, jednostavnije motoričke aktivnosti od sportskih igara. Upravo ta činjenica omogućava učenicima različitih sposobnosti da se ravnopravno uključe u ovaj dio sata i individualno fiziološki dosegnu submaksimalnu razinu opterećenja.

• U štafetnim elementarnim igrama optimalan vježbača za njezinu provedbu iznosi 5-6 učenika po koloni.

• Za vrijeme provođenja štafetne elementarne igre nastavnik najčešće stoji sa strane u odnosu na prostor izvođenja zadatka.

• Organizacija ekipnih elementarnih igara zahtijeva brzu podjelu vježbača u dvije nasuprotne natjecateljske skupine koje provode jednu jednostavnu igru s ciljem međusobnog nadmetanja (graničar, leteća lopta, zračnica).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

356

Završni dio sata

• Sat tjelesne i zdravstvene kulture završava završnim dijelom sata koji uobičajeno iznosi 4-5 minuta ili oko 10% ukupnog trajanja sata

• Svrha završnog dijela sata je snižavanje aktivnosti fizioloških i psihičkih funkcija s ciljem učinkovitog oporavka

• Razlog: glavni dio sata sukladno tipu sata uzrokuje umjereni do veliki zamor središnjeg živčanog i/ili lokomotornog sustava

• Sa stajališta ovih dviju funkcija nije svejedno je li se u glavnom A dijelu sata provodilo usvajanje programskih sadržaja, usavršavalo, provjeravalo ili se provodilo vježbanje kružnim načinom, a u B dijelu bila igra košarka na šest koševa

• Na kraju završnog dijela sata fiziološka opterećenja moraju biti na niskoj, a emotivna opterećenja mogu biti na niskoj, umjerenoj i visokoj razini

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

357


10.2.2016.


• Emotivnu razinu biti učenika nakon završetka sata određuje učitelj ovisno o aktivnostima učenika nakon sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Primjer: sat tjelesne i zdravstvene kulture bio je posljednji u satnici ili učenici odlaze na sljedeći sat na kojem imaju kontrolno ispitivanje ili nakon sata slijedi veliki odmor itd.

• To se izravno regulira i određuje izborom sadržaja za završni dio sata koji prvenstveno moraju podržavati navedene razine opterećenja

• Odabir sadržaja izravno ovisi o kronološkoj dobi, jer se motivacija za provedbu određenih sadržaja mijenja po uzrastnim skupinama

• Zato se, s istom svrhom, u razrednoj nastavi osnovne škole odabire sadržaj „Najljepši kip“, u predmetnoj „Hodanje do crte žmirećki“, a u srednjoj školi ili na visokoškolskom obrazovanju „Vježbe istezanja“ (Stretching)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

358

• Za završni dio sata odabiru se razne zajedničke elementarne igre, štafetne elementarne igre ili različiti poznati motorički zadatci niskog intenziteta

• Preporučuje se da odabrani sadržaji imaju završnost u zadanom vremenu trajanja ovog dijela sata

• Za ovaj dio sata mnogo manje su pogodne elementarne igre koje traju teorijski beskonačno ili se učenici izbacuju iz igre (Dan-noć)

• Ukoliko se elementarne igre ovog tipa planiraju za završni dio sata valja porazmisliti o njihovoj modifikaciji

• Primjer: iz igre Dan-noć ne izbacivati učenika, već im dodjeljivati negativne bodove ili slova neke riječi, pa tako do zvona

• Cilj modifikacije je jasan, svi učenici trebaju sudjelovati u igri do kraja sata

• Za ovaj dio sata posebno su pogodni motorički zadatci koje svi vježbači izvode istodobno (Pogodi tko mijenja pokrete, Pogodi tko zove, Najljepši kip, Streching i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

359

Organizacija i provedba završnog dijela sata

• Nakon odnošenja najčešće malog broja pomagala koja su bila uključena u provedbi B dijela sata, započinje organizacija završnog dijela sata

• Između B dijela i završnog dijela sata postoji četvrta organizacijska poveznica koja treba biti kratkog trajanja, najduže do jedne minute

• Provodi se nekim od načina koji su detaljno opisani u prvoj organizacijskoj poveznici

• Slijedi kratko opisivanje sadržaja, koje mora biti dorečeno kako bi vježbačima bilo u potpunosti shvatljivo što trebaju provesti

• Po potrebi, ovisno o vrsti odabranog sadržaja i strukturi gibanja, provodi se i demonstracija nakon čega započinje provedba zadatka u završnom dijelu sata

• Ako se odabrani sadržaj izvodi „natjecateljski“ između skupina, isto treba proglasiti redoslijed svih ekipa (Izvođenje sedmeraca)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

360


10.2.2016.


• Organizacija i provedba završnog dijela sata ovisi o broju vježbača i iznimno je povezana s posebnostima provedbe sadržaja(Izvođenje slobodnih bacanja)

• Najčešće se ipak koriste: slobodna postava (Najljepši kip), kolone (Hodanje do crte žmirećki), polukrug (Streching), krug (Pogodi tko mijenja pokrete) ili krugovi (Otpetljavanje kruga) (Prikaz)

• Igre koje se odabiru za ovaj dio sata sadržajno moraju imati završnost u zadanom vremenu trajanja ovog dijela sata

• Primjer: elementarna ekipna igra - Pisanje vijačama, elementarna štafetna igra - Pogađanjem čunja loptom

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

361

Opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture

9.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

362


• Fiziološko opterećenje.

• Psihološko opterećenje.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

363


10.2.2016.


• U tjelesnom i zdravstvenom području često se upotrebljava pojam opterećenje

• Primjer: funkcionalno opterećenje kod trčanja, snažno opterećenje tijekom kružnog vježbanja, intelektualno opterećenje za vrijeme usvajanja motoričkog znanja, emocionalno opterećenja na satu provjeravanja i sl.

• U stručnom smislu sva opterećenja određuje učitelj pripremajući sat tjelesne i zdravstvene kulture, a učenik samo na njih reagira tijekom provođenja tjelesnog vježbanja

• Opterećenje u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području treba razmatrati sa stajališta i učitelja i učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

364

• Opterećenja na satu određuje učitelj, a njegov volumen ovisi o mnogim činiteljima od kojih treba istaknuti značajnije: količina i vrsta nastavnih sadržaja, način i intenzitet njihova izvođenja

• Opterećenja na satu mogu biti usmjerena prema svim dimenzijama antropološkog statusa učenika

• Koje će točno dimenzije biti pobuđene više ili manje ovisi o pripremi za sat

• Učitelju je volumen opterećenja poznat prije provedbe sata, zbog čega su mu predvidive i moguće reakcije učenika

• Sa stajališta učenika opterećenje treba funkcionalno promatrati kao svojstveni odaziv organizma na različite podražaje

• Na isto opterećenje učenici reagiraju različito i prilagođavaju se vremenski svaki sebi svojstveno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

365

• Navedeno potvrđuju rezultati praćenja frekvencije srca putem monitora srčane frekvencije (Polar Team System, Finland) koji su učenicima bili postavljeni tijekom provedbe sata tjelesne i zdravstvene kulture (Novak i sur. 2009)

• Tablica prikazuje vrijednosti postotaka intenziteta opterećenja svih učenika od nultoga do maksimalnoga tijekom provedbe sata

Intenzitet opterećenja

Uvodni dio sata

Pripremni dio sata

Glavni A dio sata

Glavni B dio sata

Završni dio sata

MAKSIMALNO4,70 7,51 61,53 28,80 0,00

SUBMAKSIMALNO 13,21

13,53 18,65 26,50 3,65

MEDIJALNO 26,85 38,23 15,61 31,25 37,06

SUBMEDIJALNO 36,70

31,83 4,15 13,40 50,68

MINIMALNO 16,48 8,61 0,08 0,00 8,60

NULTO 2,00 0,30 0,00 0,00 0,00

Trajanje (min) 5:00 9:00 19:00 8:00 4:00

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

366


10.2.2016.


• Iz postotnih vrijednosti u tablici vidljiva je velika raspršenost vrijednosti frekvencija srca svih učenika u svakom dijelu sata

• Raspršenost frekvencije srca tijekom svakog dijela sata uzrokovana je zahtjevima struktura gibanja tjelovježbenih sadržaja i načinima njihova izvođenja, ali i činjenicom da su učenici izrazito različito reagirali na isti nastavni sadržaj

• U uvodnom dijelu sata 2% frekvencija srca učenika bilo u nultoj, a 4.7% u maksimalnoj zoni opterećenja

• U glavnom A dijelu sata 61.53% svih frekvencija srca učenika bilo je u maksimalnoj, dok je 15.61% u medijalnoj, a 4.15% u submedijalnoj zoni opterećenja, a provodio se isti nastavni sadržaj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

367

• Pojedinačna analiza frekvencija srca još očitije ukazuje da su učenici, na sva isto zadana opterećenja sasvim različito reagirali (Prikaz)

• Ove različite razine reakcije organizma ovise o čitavim nizom uzroka, od kojih su značajniji pojedinačne razine: motivacije učenika, kondicijske pripremljenosti i predznanja za provedbu određenih tjelovježbenih sadržaja

80

100

120

140

160

180

200

UVODNI DIO

PRIPREMN I DIO

GLAVNI A

DIO

GLAVNI B

DIO

ZAVRŠNI DIO

frek

venc

ija s

rca

učenik 1

učenik 2

učenik 3

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

368

• Povezujući raspravu o učitelju i učeniku, bilo koje opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture treba sagledati kao posljedični biotički nizzbivanja

• Taj niz započinje (1) opterećenjem koje zadaje učitelj, (2) slijedi reakcijaučenika ili odaziv organizma na opterećenje, a završava s (3) adaptacijom, odnosnoprilagodbom organizma učenika

• Adaptabilnost (prilagodba) organizma najznačajnije je evolutivno, biotičko, a time i opće životno svojstvo, jer je privikavanje na promjene biotička osnova evolutivnog procesa

OPTEREĆENJE(PODRAŽAJ)

REAKCIJA(ODAZIV)

ORGANIZMA

PRILAGODBA(ADAPTACIJA)ORGANIZMA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

369


10.2.2016.


• S biotičkog stajališta je iskazana vrlo precizna definicija tjelesnog vježbanja u školstvu

• Tjelesno vježbanje u školstvu predstavlja planirani proces prilagodbe tijekom kojeg se ciljano zbivaju promjene u znanjima, osobinama i sposobnostima učenika

• Procese prilagodbe i promjene osmišljava učitelj

• Na satu tjelesne i zdravstvene kulture postoje dvije vrste opterećenja pod koja se sva druga mogu svesti

• To su fiziološko i psihičko opterećenje

• Fiziološke i psihičke reakcije učenika na satu značajno su međupovezane

• Povećanje fizioloških reakcija više uzrokuje povećanje psihičkih, a suprotno manje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

370

• Primjer: elementarne ili štafetne igre u B dijelu sata zahtijevaju veliko fiziološko opterećenje koje najčešće prati i veliko psihičko opterećenje

• Suprotno, elementarna igra u završnom dijelu sata može biti toliko zanimljiva da uzrokuje veliku psihičku reakciju, a da fiziološka bude vrlo niska (Hodanje do crte zatvorenih očiju).

• Reakcija učenika na fiziološka i psihička opterećenja ovise o unutarnjim i vanjskim činiteljima koje valja uvažavati prilikom provedbe tjelovježbenih aktivnosti

• Među njima se ističu:

• unutarnji činitelji (obilježja učenika): zdravstveni status, morfološka obilježja, razina motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, biološka dob, kronološka dob, razina psihička zrelosti…

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

371

• vanjski činitelji (obilježja okruženja): tip sata, složenost motoričkih zadataka, materijalni uvjeti rada, mikrosocijalni odnosi u razrednom odjelu, broj učenika na satu, raspored sata u dnevnoj satnici nastave, mjesto održavanja sata (dvorana ili igralište), atmosferski i mikroklimatski uvjeti (temperatura zraka, razina vlažnosti zraka),...

• Fiziološke reakcije na opterećenja mogu se izravno pratitimjerenjem frekvencije srca (palpacijom ili pulsmetrom)

• Psihičke reakcije na opterećenja ne mogu se izravno pratiti, već se samo mogu neizravno procjenjivati temeljem psihičkih reakcija učenika

• Kod djece predškolske i mlađe školske dobi reakcije na fiziološka i psihička opterećenja povezanije, nego u učenika srednje i starije školske dobi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

372


10.2.2016.


Fiziološko opterećenje

• Fiziološko opterećenje u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području može biti različitih vrijednosti

• Ovisi o sprezi između tipa sata i planiranih tjelovježbenih sadržaja te načina njihove provedbe na pojedinom satu

• Primjer: ukoliko se dva sata zaredom provodi ista nastavna jedinica s istim razrednim odjelom, ali pod različitim tipom sata, značajno se razlikuju fiziološke reakcije učenika

• Ako se ista nastavna jedinica provodi pod tipom sata usavršavanje svaka nastavna tema će se uvježbavati

• Ako se ista nastavna jedinica provodi pod tipom sata provjeravanje jedna nastavna tema će se ocjenjivati, zbog čega učenici na tom vježbovnom mjestu imati mnogo manji intenzitet vježbanja

• To uzrokuje različite intenzitete i ekstenzitete vježbanja na ova dva sata, a time i fiziološka opterećenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

373

Prikaz: Hipotetske reakcije na fiziološko i emocional no optere ćenje na satima usvajanja, usavršavanja i provjeravan ja

(Neljak 2008)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

374

• Reakcije učenika na fiziološko opterećenje mogu se pratiti i vrjednovati zbog čega je uputno ukupan intenzitet opterećenja podijeliti na pet zona ili stupnjeva intenziteta opterećenja (Prikaz)

• Nazivaju se: nulta (0-10%), minimalna (20-30%), medijalna (40–60%), submaksimalna (70-80%) i maksimalna (90–100%) zona opterećenja

• Ove zone intenziteta se, u svim vrstama rada tjelesnog i zdravstvenog područja, najčešće registriraju frekvencijom otkucaja srca učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

375


10.2.2016.


• Frekvencija otkucaja srca registrira se palpatorno na arteriji radialis ili arteriji carotis communis

• Kvalitetnije je mjeriti frekvenciju srca na karotidnoj arteriji, i to treba preporučiti kada učenici samostalno provode mjerenje

• Kada mjerenje provodi učitelj, zbog higijenskih razloga, ipak je primjerenije provoditi mjerenje na palčanoj arteriji učenika

• Palčana arterija je pristupačna jer je u distalnom dijelu podlaktice prekrivena samo fascijom podlaktice i kožom, a ispod nje se nalazi samo palčana kost (Keros i sur. 2006)

• Mjerenje se provodi u trajanju od 6 sekundi, pa se dobivena vrijednost pomnoži s 10 čime je izračunata frekvencija otkucaja srca u minuti

• Mjerenje može provoditi učitelj na jednom učeniku ili učenici samostalno, pri čemu se podrazumijeva da prije mjerenja učitelj poduči učenike o ovakvom načinu praćenja opterećenja vježbanja

• Kada učenici samostalno mjere frekvenciju otkucaja srca, učitelj zadaje znak za početak i završetak mjerenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

376

• Da bi učenici točno saznali i mogli kontrolirati svoje opterećenja, potrebno ih je osposobiti da odrede individualne zone intenziteta vježbanja

• One se utvrđuju pojedinačno, postupkom u kojem svaki učenik treba odrediti:

• Maksimalnu potencijalnu frekvenciju srca

• određuje se tako da se od broja 220 oduzmu godine života učenika

• u jednom razrednom odjelu to se može smatrati gotovo jedinstvenom vrijednošću

• Frekvenciju srca u mirovanju

• ova vrijednost se mjeri nakon najmanje jedne minute mirovanja u ležanju na početku sata

• trajanje mjerenja ove vrijednosti, za potrebe školske prakse, mjeri se 15 sekundi i pomnoži s četiri, a dobiveni broj se zaokružuje na bližu vrijednost (52 na 50 ili 57 na 60)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

377

• Raspon frekvencije srca

• ova vrijednost je razlika između maksimalne potencijalne frekvencije srca i frekvencije u mirovanju (210-80=130)

• Bazična frekvencija srca u mirovanju (80) se sukcesivno uvećava po 10% (za 13 otkucaja) čime se točno određuju zone intenziteta vježbanja pojedinog učenika

• Na ovom primjeru medijalna (40–60%) zona opterećenja iznosi 132 – 158 otkucaja srca

• U svakodnevnom radu učitelja izračunate vrijednosti se zaokruže zbog pamtljivosti i pragmatičnosti, pa se kaže da je ova zona intenziteta za pojedinog učenika od 130 – 160 otkucaja srca u minuti

• Kada su učenicima zone intenziteta poznate njihova kontrola se provodi tako da na znak učitelja izmjere frekvenciju srca na već opisani način, te dobiju uvid u kojoj su zoni opterećenja vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

378


10.2.2016.


Ukratko primjerice:

a) maksimalna potencijalna frekvencija srca učenika X (220 otkucaja – 10 godina = 210 otkucaja) b) frekvencija srca u mirovanju učenika X (80 okucaja u minuti) c) raspon frekvencije srca učenika X (210 – 80 = 130 otkucaja) d) 10% raspona frekvencije srca učenika X (13 otkucaja) e) sukcesivnim uve ćavanjem, na vrijednost bazične frekvencije, prema postotcima određene zone intenziteta izračunava se vrijednost pojedine zona intenziteta vježbanja. Npr. 80 + ( 0 - 10%) 0 - 13 = 80 - 93 / NULTA 80 + (20 - 30%) 26 - 39 = 106 - 119 / MINIMALNA 80 + (40 - 60%) 52 - 78 = 132 - 158 / MEDIJALNA 80 + (70 - 80%) 91 - 104 = 171 - 184 / SUBMAKSIMALNA 80 + (90 -100%) 117 - 130 = 197 - 210 / MAKSIMALNA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

379

• Opća teorijska krivulja fiziološkog opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture ukazuje da je opterećenje u uvodnom dijelu sata poželjno povećavati do 50% maksimalnih vrijednosti, zatim da se u pripremnom dijelu sata snižava, pa se postupno povećava u A dijelu sata

• Krajem B dijela sata opterećenja dosežu najviše vrijednosti, a u završnom dijelu sata naglo se snižavaju (Prikaz)

• Međutim, najviše opterećenje u B dijelu sata za školsku populaciju treba dosezati 80-90% individualnoga maksimuma, odnosno treba biti u submaksimalnoj zoni intenziteta

• Reakcije učenika često su sasvim drukčije od teorijskih, kada se prati stvarno stanje učenika uz pomoć monitora srčane frekvencije

Pripremni dio A B

Glavni dio Završni dio

Uvodnidio

10%

Dijelovi sata

20%

40%

60%

80%

100%

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

380

• Učenici reagiraju različito ovisno o razini kondicijske pripremljenosti, tipu sata, posebnostima nastavnih sadržaja, načinu vježbanja, poticaju učitelja i o mnogim drugim elementima opterećenja

• Primjer: na satu usvajanja novog motoričkog gibanjakoji je proveden u izmjeničnoj postavi vježbanja s tri vježbovna mjesta, kod osmorice učenika šestog razreda registrirane su prosječno frekvencije srca koji se značajno razlikuje od teorijskog prikaza (Prikaz)

• Zato planirati maksimalni intenzitet opterećenja učenika u školstvu je nedopustivo iz najmanje dva razloga:

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

381


10.2.2016.


• Prvo, na redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture vježba školska populacija, zbog čega sa zdravstvenog stajališta zone najviših vrijednosti frekvencije srca učenika nisu poželjne

• Ova zona intenziteta je rizična za ovu populaciju

• Planiranje maksimalnih vrijednosti zona intenziteta povremeno je moguće, uz velike mjere opreza i postupnosti, na izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima učenika

• Drugo, redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture sastavni je dio školskog rasporeda

• Planiranje i postizanje maksimalnih vrijednosti intenziteta vježbanja nije za učenike uputno jer imaju nastavu i iz drugih predmeta

• Najviša opterećenja na redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture trebaju kretati u submaksimalnim vrijednostima frekvencije srca

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

382

• Sa stajališta A dijela sata, na satu usvajanja motoričkog znanja fiziološko opterećenje nije visoko, jer na takvom satu učenici po prvi puta izvode neki motorički zadatak

• Sasvim je razumljivo da tada ne mogu imati veliki broj ponavljanja zadatka, a i učitelj na takvim satima često mora zaustavljati vježbanje kako bi ponovo pokazao, nešto bitno istaknuo, nekog učenika potaknuo i sl.

• Na satu usavršavanja motoričkih znanja fiziološko opterećenje mnogo je veće, pogotovo kada su motorička gibanja već više puta postavljena na satu

• Fiziološko opterećenje je najveće kada su učenicima zadatci potpuno poznati, pa se mogu primjenjivati stanični, kružni, stazni i poligonski načini vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

383

• Zaključno, teorijsku krivulju fiziološkog opterećenja treba uvažavati, ali samo kao opći model fiziološkog opterećenju po dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Razmatranje fiziološkog opterećenja po različitih tipova sata ukazuje na značajno do izrazito odstupanje od teorijskog modela

• Zbog različitih fizioloških reakcija učenika, krivulja fiziološkog opterećenja pojedinog učenika u konačnici nije teorijska već samo njegova P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

384


10.2.2016.


Psihičko opterećenje

• Psihičko opterećenje u procesu vježbanja može se razmatrati kao emocionalno i intelektualno

• Obje vrste psihičkog opterećenja iznimno su značajnije u procesu vježbanja, jer posebnosti i intenzitet njihove pojavnosti dodatno određuju različita opterećenja učenika

• Pojačavanje aktivacije emocionalnog i intelektualnog opterećenja određuje učitelj sukladno cilju i zadatcima procesa vježbanja

• Primjer: visoka emocionalne reakcije učenika nisu prihvatljive kada treba intelektualno aktivirati učenike (primjerice u A dijelu sata kod usvajanja novih programskih sadržaja)

• Učitelj treba kvalitetno upravljati s ove dvije sastavnice psihičkog opterećenja, kako bi ih po potrebi svrsishodno pojačavao, smanjivao i usmjeravao u željenom smjeru

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

385

Emocionalno opterećenje

• U najširem psihičkom smislu termin emocija odnosi se na uzbuđeno stanje organizma koje se manifestira emocionalnim doživljajem (učenik osjeća ljutnju, zabrinutost, strah…) i emocionalnim ponašanjem (počinje biti agresivan, indiferentan…)

• Emocije u cijelosti imaju poticajnu vrijednost

• Ugodne pojačavaju daljnju aktivnost koja je izazvala takvu emociju, a neugodne pojačavaju napore da se izvor neugode izbjegne

• Emocionalne reakcije učenika povezane su s fiziološkim, pa emocionalni doživljaji uzrokuju manje, a emocionalno ponašanje učenika velike fiziološke reakcije organizma (kada se učenici konfrontiraju povećana je frekvencija srca, ubrzava se izlučivanje adrenalina…)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

386

• Emocionalne reakcije istog učenika razlikuju se tijekom nastavne godine, iz tjedna u tjedan, od sata do sata, pa čak i tijekom sata, jer su emocionalni doživljaji vrlo složeni i predstavljaju sklop različitih osjećaja

• Osnovni emocionalni doživljaji su radost, ljutnja, strah i žalost pa je prirodno da se pojavljuju i na satu tjelesne i zdravstvene kulture

• Uz njih su na satu zastupljene i druge pojavnosti emocija: osjetne (ugodne i neugodne), intelektualne (zadovoljstvo zbog uspjeha, osamljenost, estetska emocija), emocije prema sebi (sram, ponos) i emocije prema drugima (zavist, mržnja)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

387


10.2.2016.


• Ovo opterećenje se može modelno prikazati krivuljom „općeg emocionalnog opterećenja“ (Prikaz)

• Emocionalne reakcije učenika su izraženije u uvodnom i glavnom B dijelu sata, jer ih potiču ciljevi tih dijelova sata i planirani tjelovježbeni sadržaji

• Emocionalne reakcije značajno su manje tijekom pripremnog i završnog dijela sata u kojima se provode mnogo manje intenzivni tjelovježbeni sadržaji

• U glavnom A dijelu sata emocionalne reakcije prvenstveno ovise o tipu sata, jer značajno se razlikuje emocionalni doživljaj i ponašanje na satu usvajanja, usavršavanja ili provjeravanja

Pripremni dio A B


UvodnidioDijelovi sata

20%

40%

60%

80%

100%

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

388

• Praćenje i usmjeravanje emocionalnih reakcija posebno je značajno u A dijelu sata, jer jedino u njemu učenici svladavaju propisane programske sadržaje

• U A dijelu provode se učenja nastavnih tema na svim razinama, provode razne vrste provjeravanja i ocjenjivanje učenika

• Zbog koncentracije učenika u glavnom A dijelu sata treba najviše upravljati emocionalnim ponašanjem učenika, jer neprimjereno stanje negativno utječe na odgojno obrazovni rad

• Pravo emocionalno stanje učenika još ovisi o mnogim dodatnim vanjskim i unutarnjim čimbenicima koji su opisani na početku poglavlja o opterećenjima

• U školstvu postoje i druge posebnosti koje imaju utjecaj na različita emocionalna stanja i reakcije pojedinog učenika (miran razred, hiperaktivan razred, veliki odmor, posljednji sat, sat nakon sata provjeravanja nekog drugog predmeta, nulti sat jutarnjeg turnusa itd.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

389

• Natjecanja u tjelesnom i zdravstvenom odogojno-obrazovnom području izazivaju intenzivnije i neugodne i ugodne emocionalne doživljaje i reakcije učenika nego u redovitoj nastavi

• Natjecanja (unutarrazredna, međurazredna, međuškolska) uzrokuju emocionalnu reakciju na stres koja posjeduje više sastavnica:

• sastavnicu fizioloških reakcija (drhtanje, lupanje srca, znojenje),

• sastavnicu neprimjerenih reakcija (strah od neuspjeha, strah od pogreške, nemogućnost koncentracije, nedostatak želje za pobjedom, osjećaj slabosti) i

• sastavnicu neprimjerenog ponašanja (pripisivanje nedostatka sreće, pripisivanje pristranosti sudaca, pripisivanje neuspjeha neprimjerenom ponašanju publike, neobjektivno izražavanje nezadovoljstva sa suigračem/ma, osobni gubitak kontrole ponašanja…)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

390


10.2.2016.


• Intenzitet emocionalnog doživljaja se kreće od mirnog samozatajnog raspoloženja, uzrokovanog povećanom ekscitacijom prije natjecanja, do najsnažnijih strasti

• Ljutnja može varirati od slabe uznemirenosti do snažnog gnjeva, a radost može varirati od blagog zadovoljstva do potpune ekstaze

• Natjecanja u kojima je polučen uspjeh, postignuta pobjeda ili ostvaren planirani rezultat uzrokuju ugodne emocije zadovoljstva, radosti, oduševljenja ili euforije

• Učitelj tijekom svih vrsta rada treba stalno pratiti i upravljati s emocionalnim reakcijama učenika

• Emocionalno opterećenja se ne može egzaktno planirati kao fiziološko, ali se mogu pretpostavljati reakcije učenika po svakom tjelovježbenom sadržaju

• Takve spoznaje trebaju biti utemeljene za odabir, provedbu ili izostavljanje određenog sadržaja kada ga učitelj smatra neprimjerenim za određenu situaciju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

391

• Tijekom provedbe vježbanja učitelj uvidom, znanjem i iskustvom lako prepoznaje vrste i intenzitete emocionalnih reakcija učenika

• Ako reakcije nisu primjerene, svojim znanjem pedagoški prevenira i usmjerava njihovo ponašanje tijekom svih vrsta rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom području

• Emocionalni procesi na satu ovise od mnogo čimbenika, ali najvažniji opći čimbenik pozitivnih emocionalnih reakcija učenika je motivacija učenika

• Primjer: ako učenik nema izraženu potrebu za učenjem, usavršavanjem ili natjecanjem tada će učitelju posao biti vrlo težak, a kada ona postoji učitelj samo usmjerava učenikov razvoj

• Motivacija učenika može se mijenjati pa je cilj svih postupaka motivacije: pomoći učeniku u razvijanju želje za napredovanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

392

• Najbolji motivatori bili i biti će oni učitelji koji se najviše zalažu da motiviraju svoje učenike

• Da bi učitelj to činio prije svega mora motivirati sebe, biti samomotiviran za rad

• Stupanj motiviranosti učitelja presudni je čimbenik koji utječe na motiviranost učenika, jer njegov primjer, entuzijazam i energija povećavaju motivaciju i aktivnost učenika

• Da bi učitelj bio uspješan u motivaciji učenika, mora razmišljati pozitivno, vjerovati u sebe i svoje sposobnosti

• Prve poraze u procesu motivacije nekih učenika valja prihvatiti kao dio puta do uspjeha

• Potrebno je primjenjivati mnoge načine i različite pristupe motivacije učenika

• Motiviranje treba, kada god je moguće, provoditi individualno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

393


10.2.2016.


• Zapamtiti: pristup koji je motivirao jednog, ne znači da će motivirati i druge učenike; ako je pristup uspješan treba ga pamtiti i upotrebljavati; ako pristup nije uspješan, treba ga pamtiti i promijeniti; jedini kriterij o promjeni pristupa motivacije učenika je – njegova učinkovitost

• Javno uvažavanje učenika je prvi korak prema njegovoj većoj motivaciji, razvoju samopouzdanja, smanjenju straha i mnogim drugim obilježjima učenika

• Najveća pogreška je kada se učitelj pred razrednim odjelom odnosi prema učeniku sarkastično ili ironično

• Učitelj uvijek treba imati vremena za svoje učenike

• Pokazivanje pažnje i razumijevanje prema njima tijekom izvannastavnog i izvanškolskog vremena omogućuju zbližavanje i povećava ukupnu motivaciju pojedinca ili grupe

• Sa stajališta motivacije učenika učitelj mora biti jednak prema svima

• Pojedinca-ku se ne smije naglašeno isticati, to neće doprinijeti razvoju povjerenja između ostalih učenika i učitelja, a ni zajedništvu u razredu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

394

• Iako je provedba nastavnog procesa ozbiljan i odgovoran posao, sa stajališta motivacije je potrebno pobuditi kod učenika mnoge emocije ugode

• Zato na nastavi treba biti mnogo atraktivnosti, veselja, razdraganosti i ostalih obilježja sata koji će poticati osjećaje ugode, a time i motivaciju

• Zanimljivi i izazovni zadatci, provođenje dijela sata ili sata u cijelosti po interesu učenika, mogu unijeti opuštenost i raznovrsnost u svakodnevni rad

• Jedino je dugoročan rad na motivaciji učenika učinkovit• Temelji se na kvalitetno postavljenim ciljevima motivacije koji su

poznati kao: primjerenost i prihvatljivost cilja od strane učenika te određivanje vremenskog razdoblja za njegovo postizanje

• Proces motivacije ne provodi se učinkovito u nekoliko minuta, već prati razvoj učenika

• On se ne smije temeljiti na rečenici neuspješnih učitelja: Ja sam mu rekao, a on kako hoće

• Takav pristup nije ni pedagoški niti učinkovit

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

395

Intelektualno opterećenje• Na satu tjelesne i zdravstvene kulture provedba nastavnih sadržaja

uzrokuje u učenika intelektualno opterećenje

• Ono ovisi, kao i sva opterećenja, o učitelju i vanjskim i unutarnjim činiteljima

• Sa stajališta provedbe sata, utjecaj na intelektualno opterećenja ovisi o: složenosti motoričkog zadatka, predznanju učenika, sposobnostima učenika i tipu nastavnog sata

• Primjer: sa stajališta tipa nastavnog sata, intelektualno opterećenje je veće na satima usvajanja novoga gradiva nego na satima njegova usavršavanja

• Predznanje učenika i visoka razina sposobnosti smanjuju intelektualno opterećenje učenika, jer sve mu je jednostavno za izvesti

• Složenija motorička gibanja zahtijevaju veće intelektualno opterećenje učenika, bez obzira na to je li riječ o usvajanju novih ili usavršavanju poznatih motoričkih gibanja u promjenjivim uvjetima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

396


10.2.2016.


• Na tzv. standardnom satu tjelesne i zdravstvene kulture intelektualno opterećenje učenika najniže je u uvodnom i završnom dijelu sata, a mnogo više u pripremnom i glavnom B dijelu sata

• Najviše intelektualno opterećenja učenika je u glavnom A dijelu sata, pogotovo u satima usvajanja novog znanja i na satima provjeravanja znanja (Prikaz )

• Intelektualno opterećenje izravno zavisi o intenzitetu pažnje ili razini koncentracije učenika, jer u suprotnom sve istaknuto o krivulji intelektualnoga opterećenja svedeno je na minimum

Pripremni dio A B


UvodnidioDijelovi sata

20%

40%

60%

80%

100%

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

397

• Bez koncentracije učenika nema intelektualnog opterećenja na nastavi

• Učenici se razlikuju po razinama koncentracije koju mogu ostvariti i vremenu koliko je mogu zadržati

• Sa stajališta provedbe nastavnog procesa, za koncentracija učenika u mnogome je odgovoran učitelj, jer ju značajno može uzrokovati svojim radom

• Za tjelesno vježbanje su znakovite brze i česte promjene koncentracije učenika pa učitelj tome treba posvetiti posebnu pozornost

• Svojim pristupom treba stalno inicirati kod učenika tri faze koncentracije: (1) usmjeravanje, (2) pojačavanje i (3) zadržavanje

Usmjeravanje koncentracije

Pojačavanje koncentracije

Zadržavanje koncentracije

KONCENTRACIJA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

398

• (1) Usmjeravanje koncentracije je prva aktivnost učitelja, koja se odnosi na privlačenje pažnje učenika

• Privlačenje pažnje značajno je za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture koju prate visoki intenziteti emocija učenika

• Primjer: prije nego što učitelj započne najavljivati, opisivati, objašnjavati ili demonstrirati nastavne sadržaje mora privući pažnju učenika da bi im usmjerio koncentraciju inače ga neće doživjeti

• Usmjeravanje koncentracije učitelj čini mnogim verbalnim i neverbalnim aktivnostima kao što su: pljeskom, riječima kojima se poziva učeniku na povećanu pažnju, samo šutnjom i gledanjem učenika dok se ne smire itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

399


10.2.2016.


• (2) Nakon što je učitelj privlačenjem pažnje usmjerio koncentraciju učenika, započinje pojačavati koncentraciju učenika

• Pojačavanje koncentracije učenika ovisi o učiteljovoj retorici, elokvenciji, kvaliteti demonstracije, odnosno o kvaliteti nastupakojim izlaže određenu tematiku

• (3) Slijedi posljednja faza, zadržavanje koncentracije, koja započinje učenikovim samostalnim radom

• Učitelj prati zadržavanje koncentracije kod učenika, a po potrebi poticajno reagira kada primijeti da ju učenik gubi

• Zadržavanje koncentracije učenika ima svoju konačnost te ne može trajati u nedogled

• I visoko motivirani učenici počinju izvoditi zadatak s više pogrešaka, postaju neučinkoviti i sl.

• Učitelj mora, sa stajališta procesa zadržavanja koncentracije, znati objektivno procjeniti mogućnosti pojedinog učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

400

• Koncentracija učenika sa motrišta samog učenikamože se sagledati kao vanjska i unutarnja (Prikaz)

• Vanjska razmatra odnos učenika prema zbivanjima u okruženju

Unutarnja koncentracija se odnosi na pristup učenika tijekom izvođenja motoričkog zadatka

Vanjska bliska

Vanjska daleka

Unutarnja daleka

Unutarnja bliska

KONCENTRACIJA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

401

• Vanjska daleka koncentracija označava veliku raspršenost pažnje, a odnosi se na učenike koji tijekom vježbanja gledaju po dvorani, razgovaraju s drugim učenicima ili se igraju dok učitelj nešto usmeno izlaže

• Problemi koncentracije učenika znaju biti dodatno uzrokovani i različitim razmišljanjima ili emocijama

• Učenici koji imaju ovakvih problema primjećuju sve što se događa u neposrednom okruženju osim učitelja, zbog čega se nazivaju zujalice (Weinberg 1988)

• Vanjska bliska koncentracija označava usmjerenost pažnje, jer se odnosi se na učenike koje gledaju i slušaju učitelja, možda razgovaraju o onome što je izgovorio, ali su usmjereni na tematiku sata

• Poželjna je i učitelj ju treba ostvariti u svakom svom nastupu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

402


10.2.2016.


• Unutarnja daleka koncentracija označava raspršenost pažnje, jer se odnosi na učenike koji nastavljaju izvoditi skok šuta bez razmišljanja o datim uputama

• Takvim učenicima treba posvetiti više pozornosti i mnogo im češće individualno pristupati

• Ova vrsta koncentracije učenika česta je kod biološki mlađe djece u razrednom odjelu

• Unutarnja bliska koncentracija označava usmjerenost pažnje, a odnosi se na učenike koji su potpuno koncentrirani na opuštanje šake nakon izbačaja košarkaške lopte

• Dakle, usmjerenost na jedan objekt koji se u ovom primjeru odnosi na jednu od mogućih uputa učitelja

• To je najviša razina koncentracije učenika kojoj učitelj treba stalno težiti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

403

• U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture pojavljuju se problemi koncentracije kod mnogih učenika koji su uzrokovani smanjenom sposobnošću mentalnog potiskivanja neugodnih nastavnih situacija

• Neodgovarajuće potiskivanje prošlih događaja (neuspjelo izvođenje elementa, osobni pad, viđena ozljeda nekog drugog učenika...) kod takvih učenika ima negativan učinak na koncentraciju

• Određeni broj učenika ima problem s koncentracijom zbog razmišljanja o budućim (mogućim) događanjima

• Takvo fokusiranje na moguće posljedice određenih događaja naziva se problem "što ako„

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

404

• Takvi učenici se prije izvođenja zadatka uvijek podsvjesno pitaju: Što ako padnem? Što ako slomim nogu? Opet će mi se svi smijati kako izvodim zgrčku!!! – a nisu niti počeli s izvođenjem zadatka

• Predimenzionirana briga o onome što bi se moglo dogoditi uzrokuje povećanu napetost, čime se narušava kvaliteta usvajanja i usavršavanja bilo kojeg motoričkog zadatka

• Takva negativna mentalna autosugestija uzrokuje kod učenika "paralizu putem analize„

• Jedan od najtežih mentalnih problema sa stajališta koncentracije koji se može primijetiti u učenika je "blokiranje„

• Događa kada su preumorni, neispavani, prestrašeni, preuzbuđeni (npr. kod ocjenjivanja)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

405


10.2.2016.


• Krajnji rezultat takve nemogućnosti usmjeravanja pažnje može uzrokovati privremeni gubitak kontrole izvođenja ili čak mogućnosti izvođenja motoričkog znanja

• Zaključno, sa stajališta psihološkog opterećenja i reakcija učenika tijekom nastavnog procesa treba još jednom istaknuti značaj motivacije i koncentracije učenika

• Motivacija je najznačajnije obilježje za pozitivno usmjerenje emocionalnog prostora učenika, koncentracija za učinkovitost intelektualnog opterećenja učenika

• Motiviran učenik brže se koncentrira, zbog veće razine koncentracije prije smanjuje strah (kad je potrebno kod nekih zadataka) i učinkovitije mijenja svoja znanja, osobine i sposobnosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

406

Sažetak

• Sva opterećenja određuje nastavnik pripremajući sat tjelesne i zdravstvene kulture, a učenik samo na njih reagira tijekom provođenja tjelesnog vježbanja.

• Volumen opterećenja ovisi o mnogim činiteljima od kojih treba istaknuti značajnije: količina i vrsta nastavnih sadržaja, način i intenzitet njihova izvođenja.

• Opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture treba sagledati kao posljedični biotički niz zbivanja. Taj niz započinje (1) opterećenjem koje zadaje nastavnik, (2) slijedi reakcija učenika ili odaziv organizma na opterećenje, a završava s (3) adaptacijom, odnosno prilagodbom organizma učenika.

• Tjelesno vježbanje u školstvu predstavlja planirani proces prilagodbe tijekom kojeg se ciljano zbivaju promjene u znanjima, osobinama i sposobnostima učenika.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

407

• Na satu tjelesne i zdravstvene kulture postoje dvije vrste opterećenja pod koja se sva druga mogu svesti. To su fiziološko i psihičko opterećenje.

• Reakcija učenika na fiziološka i psihička opterećenja ovise o unutarnjim i vanjskim činitelji koje valja uvažavati prilikom provedbe tjelovježbenih aktivnosti.

• Fiziološko opterećenje u tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom području može biti različitih vrijednosti. Ono općenito ovisi o sprezi između tipa sata i planiranih tjelovježbenih sadržaja te načina njihove provedbe na pojedinom satu tjelesne i zdravstvene kulture.

• Reakcije učenika na fiziološko opterećenje mogu se pratiti i vrjednovati zbog čega je uputno ukupan intenzitet opterećenja podijeliti na pet zona intenziteta opterećenja, koje se nazivaju: nulta (0-10%), minimalna (20-30%), medijalna (40–60%), submaksimalna (70-80%) i maksimalna (90–100%) zona opterećenje.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

408


10.2.2016.


• Psihičko opterećenje može se razmatrati kao emocionalno i intelektualno.

• U najširem psihološkom smislu emocija se odnosi na uzbuđeno stanje organizma koje se manifestira emocionalnim doživljajem (učenik osjeća lutnju, zabrinutost, strah…) i emocionalnim ponašanjem (počinje biti agresivan, indiferentan…).

• Intelektualno opterećenja ovisi o: složenosti motoričkog zadatka, predznanju učenika, sposobnostima učenika i tip nastavnog sata.

• Intelektualno opterećenje zavisi od razine koncentracije učenika, treba inicirati kod učenika tri faze koncentracije: (1) usmjeravanje, (2) pojačavanje i (3) zadržavanje.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

409

1. Sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj2. Tjelesno i zdravstveno područje

10.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

410


• SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

• Upravljanje odgojno-obrazovnim sustavom

• Struktura odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj

• Odgojno-obrazovna područja

• TJELESNO I ZDRAVSTVENO PODRUČJE

• Svrha i smjernice rada u tjelesnom i zdravstvenom području (obrazovna, kinantropološka, odgojna smjernica).

• Planovi i programi rada. Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

411


10.2.2016.


Sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj

• Razvoj školstva u svim državama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, izravno je povezan s državnim prilikama i strategijama koje su u nekom povijesnom razdoblju i na nekom stupnju razvoja društva potaknule promjene

• Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, Hrvatski sabor 8. rujna 1874. godine donio zakon koji je nazvan: "Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji„

• Taj zakon iste godine odobrava car Franjo Josip I., a jedan od njegovih članaka odnosi se na uvođenje obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovne škole

• Ovakav međupovezani odnos između tijela državne vlasti i školstva vrijedi i danas kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

412

• Svi odgojno-obrazovni sustavi temelje na velikom broju propisa: ustav, ustavni zakoni, zakoni, pravilnici, kolektivni ugovori (granski itemeljni), poslovnici, statuti, uredbe, protokoli, etički kodeksi, konvencije, odluke, naputci, dopisi (važni), ugovori (međudržavni, oradu, obični), nastavni planovi i programi, planovi razvoja sustava, državni pedagoški standardi itd., kojima tijela državne vlasti uređuju, normiraju i upravljaju sustavom odgoja i obrazovanja

• U Republici Hrvatskoj ustrojstvo školstva i razine školovanja temelje se danas na propisima koje na prijedlog Vlade donosi Hrvatski sabor

• Važno: Kineziološka metodika je znanstveno-nastavna disciplina koja proučava zakonitosti kineziologije u odgojno-obrazovnom sustavu koje je u nadležnosti i pod nadzorom države

• Niti jedna promjena u školstvu se ne može uvoditi i provoditi bez njene verifikacije od strane tijela državnih vlasti

• Važna je povezanost Kineziološke metodike, nastave tjelesne i zdravstvene kulture i ustrojstva vlasti u Republici Hrvatskoj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

413

Upravljanje odgojno-obrazovnim sustavom

• Vlada RH ima čitav niz tijela državne uprave koja provode njene programske zadaće u određenom mandatu, a zovu se Ministarstva

• Njih može uspostaviti ili ukinuti svaki novi saziv Vlade, a trenutačno ih u Republici Hrvatskoj ima petnaest (Prikaz 1.)

• Ministarstvo koje je vezano uz upravljanje sustavom odgoja i obrazovanja, koje svojim odlukama normira i propisuje rad u znanosti, školstvu i športu naziva se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu Ministarstvo)

• Aktivnosti svakog Ministarstva određuju njegovo unutarnje ustrojstvo (Prikaz 2.)

• Time se funkcionalno uređuje djelokrug upravnih tijela u njegovom sastavu kojih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa zbog velikog opsega djelovanja zaista ima ih mnogo

• Uprave bitne za rad kineziologa su: Uprava za visoko obrazovanje, Uprava za znanost, Uprava za srednje obrazovanje, Uprava za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje i Uprava za šport

• Putem tih Uprava ovo Ministarstvo ustrojava, verificira i nadzire rad svih odgojnih ustanova (predškolski odgoj), odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole) i obrazovnih ustanova (Sveučilišta i Veleučilišta)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

414


10.2.2016.


Temeljno ustrojstvo vlastiRepublike Hrvatske

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

415

Skraćeni prikaz ustroja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

416

• Uprave Ministarstva obavljaju slijedeće poslove: financijsko poslovanje Ministarstva i način korištenja osiguranih sredstava u državnom proračunu; pripremanje i izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga Ministarstva; planiranje, organiziranje i provođenje informatizacije znanosti, obrazovanja i športa; međunarodnu suradnju praćenje i analizu stanja u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem obrazovanju; sudjelovanje u pripremi izrade nacionalnog programa športa; inspekcijski nadzor nad ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja; provođenje zakona i drugih propisa iz područja visoke naobrazbe; izradu planova, politiku i strategiju znanstvene djelatnosti.

• Ministarstvo je odgovorno za svoj rad Vladi Republike Hrvatske, stoga sve značajnije dokumente kojima uređuje svoju nadležnost mora verificirati (nove zakone, promjene zakona, pravilnike, itd.) pred Saborom Republike Hrvatske

• Tim dokumentima propisan je rad ustanova, ali i djelatnost osoba koje rade u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

417


10.2.2016.


Struktura odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj

• Razumijevanje odgojno-obrazovnog sustava iznimno je bitan dio gradiva za shvaćanje strukture školstva

• U Republici Hrvatskoj postojeći odgojno-obrazovni sustav značajno se razlikuje od mnogih odgojno-obrazovnih sustava u Europi, a potpuno od sustava u Europskoj uniji

• Sastoji se od četiri razine koje se nazivaju: (1) Predškolski odgoj, (2) Osnovno školstvo, (3) Srednje školstvo i (4) Visokoškolsko obrazovanje

• Razine su prvenstveno ustrojene s ciljem učinkovite organizacije i provedbe odgojno-obrazovnog rada zbog čega se trebaju smatrati zasebnim cjelinama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

418

Struktura odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvat ske i faze razvoja djece i mladeži

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

419

• U svakom sustavu odgoja i obrazovanja djeca, učenici i studenti provedu dug i intenzivan dio svoga života

• Upoznavanje sa strukturom odgoja i obrazovanja djece, učenika i studenata treba razmatrati s formalnog i funkcionalnog stajališta

• Formalno se povezuje s njihovim boravkom u odgojno-obrazovnim ustanovama, a funkcionalno se razmatra po razvojnim trogodišnjim stupnjevima (trijadama)

• Formalno (institucionalno) i funkcionalno (razvojno) motrište ustroja sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj nisu usklađeni, kao što je to učinjeno u mnogim zemljama svijeta

• Osim predškolskog odgoja, stupnjevi osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja i visokoškolskog obrazovanja temelje se najčešće na četverogodišnjim razrednim cjelinama, a razvojna obilježja djece i mladeži zbivaju se po trogodišnjim razdobljima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

420


10.2.2016.


• S funkcionalnog stajališta razvoj djeteta od rođenja do polaska u osnovnu školu može se razmatrati kroz dvije trijade (trogodišta)

• Prva trijada se naziva rano djetinjstvo i traje do kraja 3. g. života

• čine ju doba dojenja (od rođenja do 1. g.) i jasličko doba (1.-3. g.)

• ovo razdoblje nije značajno za kineziologe jer trenutačno za djecu te dobi postoji mali broj organiziranih kinezioloških aktivnosti

• Druga trijada se naziva predškolsko doba (od 3. do 6 ili 7 g., odnosno do polaska u osnovnu školu)

• Djeca u vrtiću su mnogo zrelija što omogućuje njihovo uključivanje u organizirane vrste tjelesnog vježbanja

• Zbog toga je sa stajališta poziva kineziologa, i objektivnog utjecaja tjelesnog vježbanja na razvoj djece, ovo razvojno razdoblje mnogo bitnije nego prva trijada

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

421

• U posljednjoj godini ove trijade djeca predškolske dobi uključuju se u opsežnije integralne programe rada s ciljem pripreme za njihovo osnovno školovanje

• U svakoj godini života djeteta, tijekom druge trijade, organizacija i provedba tjelovježbenih aktivnosti djece umnogome se razlikuje

• Sa svrhom lakše klasifikacije promjena, kvalitetnijeg planiranja, programiranja i provedbe tjelesnog vježbanja druga trijada (predškolsko doba) iz pragmatičnih razloga dijeli se na tri vremenska podrazdoblja koja se nazivaju:

• mlađa predškolska dob: razdoblje 3. do 4. godine života

• srednja predškolska dob: razdoblje 4. do 5. godine života

• starija predškolska dob: razdoblje 5 do 6. ili 7. godine života

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

422

• Tijekom osnovne i srednje škole djeca i mladež prolaze kroz razdoblja manjih, većih i burnih promjena u rastu i razvoju

• Institucionalno se razdoblje školovanja naziva školsko doba

• Traje od 6. ili 7. godine do 18. ili 19. godine, odnosno dvanaest godina života

• Zbog ustrojstva školskog sustava u Republici Hrvatskoj na četverogodišnje odgojno-obrazovne cjeline ovo razdoblje se dijeli na mlađu, srednju i stariju školsku dob

• mlađa školska dob traje od 7. do 10. godine života učenika

• srednja školska dob traje od 11. do 14. godine života

• Starija školska dob se odnosi na srednjoškolsko obrazovanje koje započinje s 15. godinom života učenika, a završava u ovisnosti od trajanja srednjoškolskog obrazovanja do 18.godine života

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

423


10.2.2016.


• Učenici mlađe školske dobi pohađaju razrednu nastavu (1-4.razred)

• Jedan učitelj/ica predaje jednom razrednom odjelu gotovo sve predmete (osim vjeronauka i stranog jezika) pa time isti učitelj/ica provodi i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

• Tijekom srednjeg školskog doba učenici pohađaju predmetnunastavu (5.-8. razred)

• Svaki predmet predaje posebno educirana osoba, predmetni nastavnik

• Nastavu tjelesne i zdravstvene kulture provodi magistar kineziologije u edukaciji

• Starije školsko doba (od 14. ili 15. godine do 18. ili 19. godine) kronološki je u potpunosti povezano sa srednjim školstvom

• Nastavu tjelesne i zdravstvene kulture provodi, kao i u predmetnoj nastavi osnovne škole, magistar kineziologije u edukaciji

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

424

• Srednje školstvo ustrojeno je od gimnazija i strukovnih škola, pri čemu se strukovne škole dijele na tehničke, umjetničke i obrtničke

• Gimnazijski, te strukovni tehnički i umjetnički programi uvijek su četverogodišnji, a obrtnički su trogodišnji

• Navedene školske dobi prate organizacijske promjene u sustavu odgoja i obrazovanja sa stajališta tjelsnog i zdravstvenog te i svih ostalih odgojno-obrazovnih područja

• Funkcionalno se osnovno i srednje školstvo tijekom 12. godina školovanja može mnogo preciznije razmatrati kroz četiri trogodišnja razvojna razdoblja

• Upisom djece u osnovnu školu započinje treće razvojno razdoblje koje se naziva školsko dječje doba

• Obilježava ga bliskost učenika i učenica u razvojnim značajkama, a traje od 7-9 godine života što je sukladno razdoblju od 1-3 razreda osnovne škole

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

425

• Četvrto razvojno razdoblje traje od 4-6 razreda, odnosno od 10-12 godina, u kojem se učenici i učenice postupno sve više razlikuju u razvojnim značajkama što ukazuje da je započela faza predpuberteta

• Peto razvojno razdoblje započinje 7. razredom osnovne škole, a završava 1. razredom srednje škole, dakle od 13-15 godina života

• Obilježava ga izrazito razlikovanje učenika i učenica u razvojnim značajkama jer se ono odnosi na fazu puberteta

• Posljednje, šesto razvojno razdoblje traje od 2-4 razreda srednje škole, odnosno od 16-18 godine života

• Obilježeno je potpunim razvojnim razlikovanjem između učenica i učenika što ukazuje da je započela faza adolescencije

• Funkcionalna klasifikacija primjerenija je radu nastavnika u sustavu odgoja i obrazovanja, jer usmjerava promišljanja prema posebnostima odgojno-obrazovnog procesa čime doprinosi kvalitetnijem planiranju, programiranju i provedbi nastavnog procesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

426


10.2.2016.


• Ovakav pristup svakog usmjerava na morfološke, motoričke, funkcionalne sličnosti ili razlike između spolova, što u našem odgojno-obrazovnom području uvjetuje različite pristupe i izbore programskih sadržaja i posebnosti odgojno-obrazovnog rada

• Visokoškolsko obrazovanje povezano je s fazom postadolescencije i početkom faze rane zrele dobi

• Faza postadolescencije traje od 19. do 22. godine života, a faza rane zrele dobi traje od 23. – 30. godine života

• Visokoškolsko obrazovanje tvore veleučilišni i sveučilišni studijski smjerovi obrazovanja, veleučilišni najčešće traju 3 godine, a sveučilišni 5 ili 6 godina

• S ovom razinom školovanja završava obvezna nastava tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

427

Tjelesno i zdravstveno područje u sustavu odgoja i obrazovanja

• 1. Odgojno-obrazovna područja• S ciljem učinkovitog upravljanja i specijalizacije odgojno-

obrazovnog rada Ministarstvo podijelilo cijeli odgojno-obrazovni sustav od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja na područja rada

• Svako se područje bavi određenim prostorom odgoja i obrazovanja djece i mladeži, od predškolskog uzrasta do visokoškolskog obrazovanja

• Zbog posebnosti rada po odgojno-obrazovnim razinama nazivi područja pojmovno nisu jednoznačno definirani

• Primjer: na sveučilišnoj razini područja se formiraju prema skupinama srodnih znanosti zbog čega se nazivaju – matična područja

• Matična područja se dalje dijele na polja i grane• Kineziološka metodika pripada području društvenih znanosti,

polju kineziologija, grani kineziološka edukacija

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

428

• U osnovnom i srednjem školstvu, zbog drukčijeg cilja i potreba školovanja, sustav odgoja i obrazovanja podijeljen je na odgojno-obrazovna područja koja se sastoje od više nastavnih predmeta

• Tjelesno i zdravstveno područje sastoji se samo od jednog predmeta – tjelesne i zdravstvene kulture

• Primjeri ostalih odgojno-obrazovnih područja: jezično-komunikacijsko područje (hrvatski jezik, strani jezici…), društveno-humanističko područje (povijest, geografija…), matematičko-prirodoslovno (matematika, fizika, kemija…), umjetničko područje (likovna kultura, glazbena kultura) i dr.

• Svrha i smjernice rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi su istovjetne bez obzira na posebnosti rada na različitim razinama odgojno-obrazovnog sustava jer proizlaze iz znanstveno-nastavnih odrednica Kineziološke metodike

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

429


10.2.2016.


Svrha i smjernice rada u tjelesnom i zdravstvenom području

• Tijekom rasta i razvoja antropološka obilježja djece i mladeži neprekidno se mijenjaju, i to točno prema biološkim zakonitostima koje obilježavaju pojedine faze njihova razvoja

• Dinamika i kvaliteta promjena antropoloških obilježja ovisi o unutarnjim i vanjskim čimbenicima, a tjelesna aktivnost je dokazano jedan od bitnijih (Mišigoj, 2008)

• Stručno provođenje tjelesne aktivnost djece i mladeži povećava njezinu odgojno-obrazovnu i transformacijsku učinkovitost čime postaje izravan i nezamjenjiv činitelj njihovog rasta i razvoja

• Ukupne vrijednosti tjelesnog i zdravstvenog područja su:• Primarna svrha je poticaj pravilnom razvoju (kin)antropoloških

obilježja djece i mladeži kao osnovi njihova zdravlja• Sekundarna svrha je osposobljavanje djece i mladeži za samostalno

tjelesno vježbanje u funkciji kvalitete i dugovječnosti življenja• Tercijarna svrha je osposobljavanje djece i mladeži za svrsishodno

održavanje radnih sposobnosti koje je izravno u funkciji učinkovitosti školovanja, a dugoročno u funkciji obavljanja zanimanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

430

• Da bi svrhe tjelesnog i zdravstvenog područja bile ostvarive, planiranje i programiranje u svim vrstama odgojno-obrazovnog rada (1) mora biti primjereno razvojnim značajkama djece i mladeži, a (2) njihova provedba treba obrazovno, kinantropološki i odgojno usklađeno djelovati na njihov razvoj i osposobljavanje

• Sve vrste odgojno-obrazovnog rada moraju temeljiti na obrazovnoj, kinantropološkoj i odgojnoj smjernici rada

• Svaka smjernica ima svojstvenu funkciju, ali sve međupovezano određuju i utemeljuju smisao odgojno-obrazovnog rada u tjelesnom i zdravstvenom području

• Samo se usklađenom primjenom svih smjernica rada ostvarujeusmjerenost prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u pojedinom razvojnom razdoblju bitne za učenike

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

431

-Time je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno jedinstven, univerzalan i nezamjenjiv dio odgoja i obrazovanja djece i mladeži

OBRAZOVNA SMJERNICA

Znati !Učenje kinezioloških teorijskih

i motoričkih znanja s ciljem njihove učinkovite primjene

KINANTROPOLOŠKA SMJERNICA

Moći !!Promjene morfoloških obilježja, motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti

ODGOJNA SMJERNICA Htjeti !!!

Stvaranje pozitivnog sustava vrijednosti kod učenika

Smjernice rada u tjelesnom i zdravstvenom podru čju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

432


10.2.2016.


Obrazovna smjernica

• Bit obrazovne smjernice odgojno-obrazovnog rada odnosi se na učenje kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja

• Bez usklađenog stjecanja raznovrsnih kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja nije moguće ostvariti niti jednu svrhu tjelesnog i zdravstvenog područja

• Dvije činjenice su značajne za ishode odgojno-obrazovnom području s djecom i mladeži

• Prvo, bez usvajanja temeljnih teorijskih znanja iz primjenjene kineziologije nitko se ne može smatrati osposobljenim za samostalno tjelesno vježbanje

• Osposobljenost podrazumjeva samostalnost pojedinca da u konačnici bude osposobljen za smisleno programiranje i primjereno provođenje tjelesnog vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

433

• Drugo, da bi pojedinac samostalno i učinkovito provodio tjelesno vježbanje on mora posjedovati zadovoljavajuću, višu ili visoku razinu naučenosti kinezioloških motoričkih znanja

• Viša razina naučenosti motoričkih znanja omogućuju i povećava kvalitetu samostalnog tjelesnog vježbanja

• Viša razina naučenosti motoričkog znanja omogućuje brže promjene ili kvalitetnije održavanje dimenzija kinantropološkog statusa tijekom procesa tjelesnog vježbanja

• Teorijska i motorička znanja preduvjet su svih daljnjih promjena

• Kineziološka teorijska znanja iznimno su bitan sastavni dio tjelesnog i zdravstvenog područja

• Odnose se na sva teorijska znanja koja se upućuju djeci i mladeži, a mogu se svesti na opća i posebna

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

434

• Opća teorijska znanja odnose na: očuvanje i unapređenje zdravlja; razvoj osobina i sposobnosti, endogene i egzogene čimbenike promjena tijekom procesa vježbanja, kontrolu učinaka vježbanja, određivanje volumena opterećenja i kontrole kod samostalnog vježbanja; praćenje sastava tijela; prevenciju pretilosti; zakonitosti razvoja kinantropoloških obilježja, odnosno razvoja morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti; razvijanje i njegovanje higijenskih navika itd.

• To su sva teorijska kineziološka znanja koja se koriste u obrazovnoj, antropološkoj i odgojnoj komponenti procesa vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

435


10.2.2016.


• Posebna teorijska znanja odnose se na informacije iz sportova i/ili kinezioloških aktivnosti o: elementima tehnike pojedinih sportova, pravilima, sustavima natjecanja, opremi, prostorima, spravama i pomagalima za provođenje vježbanja itd.

• Teorijska znanja u tjelesnom i zdravstvenom području u niti jednoj vrsti odgojno-obrazovnog rada se ne ocjenjuju jer prema propisima o praćenju i provjeravanju djece i mladeži nije predviđen niti jedan teorijski način (pisani, usmeni) vrednovanja

• Teorijska znanja mogu se vrednovati ocjenom neizravno

• Primjer: u osnovnom i srednjem školstvu može se procijeniti priprema i provedba pripremnih vježbi učenika-teorijska znanja se iskazuju kroz provedbu praktičkog znanja (opis vježbe, opis funkcije vježbe itd,), pa se kroz vrednovanje praktičnog znanja djelomično procjenjuje i ocjenjuje teorijsko znanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

436

• Ne može se primjenjivati u predškolskom uzrastu i u visokom obrazovanju jer u ovim prostorima nije propisano ocjenjivanje u tjelesnom i zdravstvenom području

• Kineziološka motorička znanja su tjelovježbeni zadatci koji se provode u tjelesnom i zdravstvenom području, a mogu se svrstati u dvije skupine:

• Prvu tvore izvedbenim planom i programom propisanamotorička znanja (programski sadržaji) koja se na redovitim satima tjelesne i zdravstvene kulture provode tijekom glavnog A dijela sata

• Druga skupina su motorički zadatci koji izvedbenim planom i programom nisu propisani, a provode se prema stručnoj prosudbi nastavnika u ostalim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture i vrstama odgojno-obrazovnog rada

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

437

RAZVOJNA RAZDOBLJA

Kronološka dob

ŠKOLSKO DJEČJE DOBA

PREDPUBERTET

PUBERTET ADOLESCENCIJA

Vrste motori čkih znanja 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18USAVRŠAVANJE BIOTIČKIH MOTORIČKIH ZNANJA

O * * * * * * *

UČENJE KINEZIOLOŠKI PRILAGOĐENIH BIOTIČKIH MOTORIČKIH ZNANJA

O O O O O O * * * *

UČENJE JEDNOSTAVNIJIH KINEZIOLOŠKIH MOTORIČKIH ZNANJA

O O O O O O O O * * * *

UČENJE SLOŽENIJIH KINEZIOLOŠKIH MOTORIČKIH ZNANJA

* * * * * O O O O O O O

UČENJE SLOŽENIH KINEZIOLOŠKIH MOTORIČKIH ZNANJA

* * * * * * * O O O O O

SITUACIJSKA PRIMJENA KINEZIOLOŠKIH MOTORIČKIH ZNANJA

* * * *O *O *O *O *O *O O O O

Razvojna razdoblja i u čenja razli čitih vrsta motori čkih znanja (Neljak 2008.)

KAZALO: * MANJI UTJECAJ NA U ČENJE MOTORIČKIH ZNANJA

• VEĆI UTJECAJ NA U ČENJE MOTORIČKIH ZNANJA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

438


10.2.2016.


• Nepropisana motorička znanja su mnogobrojnija skupina motoričkih sadržaja sata koja se odnosi na sve tjelovježbene sadržaje uvodnog, pripremnog, glavnog B i završnog dijela sata, ali i na ostale sadržaje A dijela sata (dopunske vježbe)

• U svim ostalim vrstama odgojno-obrazovnog rada, od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja, odgojitelj, učitelj ili nastavnik samostalno osmišljava programske sadržaje za A dio i sve ostale dijelove sata bilo koje tjelovježbene aktivnosti djece i mladeži

• Zato se takvi sadržaji mogu nazvati „nepropisani“ motorički ilitjelovježbeni zadatci

• Njihov odabir i uvrštavanje u sat tjelesne i zdravstvene kulture stručan je i nadasve kreativan posao učitelja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

439

• „Nepropisanim“ tjelovježbenim zadatcima, uz propisane, ostvaruje se cjelovitost sata i povećava kvaliteta tjelesnog vježbanja

• Motorička znanja su programski sadržaji svih izvedbenih planova i programa u tjelesnom i zdravstvenom području

• Njihovo učenje je, ovisno o dobi djeteta ili mlade osobe, u funkciji: osposobljavanja za svakodnevno tjelesno vježbanje u slobodno vrijeme, usmjeravanja prema izbornim tjelovježbenim aktivnostima, usmjeravanja prema sustavnom treningu u različite spotove, uključivanja u organizirane sportsko-rekreacijske aktivnosti, snalaženja u urgentnim situacijama itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

440

Kinantropološka smjernica

• Nezina bit odnosi se na smislenu i trajnu transformaciju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece i mladeži

• Promjene kinantropoloških obilježja značajnije se zbivaju u zonama senzibiliteta njihova razvoja, zbog čega ove spoznaje treba koristiti prilikom planiranja, programiranja i provedbe svih vrsta rada u tjelesnom i zdravstvenom području (Prikaz 2.)

• Aktivacijom kinantropoloških obilježja pozitivno se pobuđuju i ostala antropološka obilježja djece i mladeži jer su ova dva prostora apsolutno međupovezana

• U antropološkom sustavu jedinke veća aktivacija jednog podsustava uvjetuje pobuđivanje funkcija ostalih podsustava

• Aktivniji podsustav potiče i mijenja razine funkcioniranja drugih podsustava, pa se na takav način u duljem vremenskom razdoblju ostvaruju transformacijski učinci organizma u cjelosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

441


10.2.2016.


RAZVOJNA RAZDOBLJA ŠKOLSKO

DJEČJE DOBA

PREDPUBERTET

PUBERTET ADOLESCENCIJA

Kronološka dob 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18RAVNOTEŽA O O O O O *FLEKSIBILNOST O O O O O O * * * * * *KOORDINACIJA O O O O O O * * * * *AGILNOST * O O O O O O O O O O OREORGANIZACIJA STEREOTIPAGIBANJA

* O O O O O

TIMING * O O O O OBRZINA * * * O O O O O * *REPETITIVNASNAGA * * * O O O O O O OEKSPLOZIVNASNAGA * * * * * O O O O OAEROBNA IZDRŽLJIVOST * * * * * O O O O O O OANAEROBNAIZDRŽLJIVOST * * O O O OZVUČNI I VIZUALNI PODRAŽAJI O O O *

PROSTORNA ORJENTACIJA * * * * * O O O

Razdoblja senzibiliteta razvoja nekih kinantropološ kih obilježja (prema Metikošu, Milanoviću, Protu, Jukiću i Markovi ću 2003. nadopunio Neljak)

KAZALO: * MANJI UTJECAJ NA RAZVOJ OBILJEŽJA

O VEĆI UTJECAJ NA RAZVOJ OBILJEŽJA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

442

• Učenje bilo kojeg programskog sadržaja istodobno predvidivo aktivira više sposobnosti i osobina djece i mladeži

• Primjer: motorički sadržaj zgrčka značajnije aktivira koordinaciju tijela u zraku, eksplozivnu snagu odraznog tipa i ravnotežu

• Istodobno s aktivacijom ovih motoričkih sposobnosti, provedba ovog motoričkog sadržaja aktivira strah kod učenika koji se tijekom njenog usavršavanja ciljano može reducirati

• Tijekom vježbanja postupno se smanjuje strah te se istodobno pojačava aktivnost čitavog niza pozitivnih psihičkih funkcija

• One se tijekom napretka u izvođenju zgrčke postupno stabiliziraju pa pomalo počinju mijenjati psihički profil vježbača

• Zato je transformacija kin(antropoloških) obilježja djece i mladeži primarna svrha tjelesnog i zdravstvenog područja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

443

Odgojna smjernica

• Njezina bit odnosi se na stvaranje pozitivnih sustava vrijednosti djece i mladeži prema tjelesnom vježbanju, a time i prema mnogim segmentima življenja

• Potrebno je planirati odgojne postupke kojima se značajno može utjecati na optimalni razvoj normalnih konativnih faktora (integriranost ličnosti, samokontrola) s obzirom na njihov fundamentalni razvojni značaj

• Potrebno je i provedbe svih vrsti odgojno-obrazovnog rada usmjeravati prema razvoju socijalne prilagodljivosti, sustava vrijednosti i motivacijske strukture djece i mladeži jer su presudna za socijalizirano ponašanje

• Sve tri smjernice rada usklađeno određuju razvoj djece i mladeži

• Usklađenost mora biti smisleno planirana i programirana jer je međupovezanost različitih podražaja evolutivno i biotičko utemeljene integralnog razvoja svake jedinke ljudskoga roda

• Zato niti jedno odgojno-obrazovno područje nema takvu biotičku uvjetovanost promjena ljudskih osobina i sposobnosti kao tjelesno i zdravstveno područje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

444


10.2.2016.


Planovi i programi rada

• Da bi se od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja ostvario smisao i značaj tjelesne i zdravstvene kulture, odgojno-obrazovni rad mora se planirati i programirati

• Planiranje i programiranje rada u tjelesnom i zdravstvenom području po tehnologiji izrade značajno se razlikuje od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja

• U osnovnom i srednjem školstvu odgojno-obrazovni rad se provodi po propisanim nastavnim planovima i programima koje izrađuju imenovane ekspertne skupine stručnjaka po odgojno-obrazovnim područjima

• Ekspertne skupine imenuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pa time i odobrava propisane planove i programe rada

• Ovi planovi i programi rada izrađuju se isključivo za redovitu nastavu svih predmeta u osnovnom i srednjem školstvu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

445

• U odgojno-obrazovnom sustavu postoje također planovi i programi rada koji nisu izrađeni u nadležnosti Ministarstva, već ih samostalno izrađuju pojedinci i ustanove

• Nakon njihove izrade pojedinci ili ustanove upućuju ih Ministarstvu na prosudbu, odnosno verifikaciju

• Takve planove i programe rada Ministarstvo verificira, odnosno odobrava ih ili neodobrava

• Primjer: u predškolskom odgoju i visokom obrazovanju planovi i programi tjelesne i zdravstvene kulture ne propisuju se od strane Ministarstva već ih samostalno izrađuju pojedinci ili ustanove (vrtići)

• Najznačajniji razlozi su izrazito različiti materijalni uvjeti za provedbu tjelesne i zdravstvene kulture u ustanovama predškolske dobi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

446

• Sveučiliša imaju sličan pristup, nastavne planove i programe izrađuju imenovani nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, a verificiraju se u Ministarstvu kao sastavni dio cijelog nastavnog plana i programa dodiplomskog i diplomskog studija pojedinog fakulteta

• U predškolskom odgoju i na sveučilištima ne postoji jedinstveni propisani plan i program rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

• Smatra se da jedinstveni propisani plan i program u ovim ustanovama zbog različitih uvjeta rada uopće ne bi mogao provoditi, pa time ne bi ispunio svoju svrhu

• Dok se ne unaprijede i ujednače uvjeti izvođenja tjelesne i zdravstvene kulture u različitim ustanovama, odobravanje planova i programa rada koje predlažu različiti izvršitelji trenutačno je prihvatljivije rješenje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

447


10.2.2016.


• Međutim, Ministarstvo je utvrdilo elemente izrade planova i programa rada bez obzira odnose li se oni na tjelesno vježbanje u vrtićima, nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom školstvu, srednjem školstvu ili u visokom obrazovanju

• Zato se način izrade planova i programa temelji na propisima kojima tijela državne vlasti uređuju, normiraju i upravljaju pojedinim sustavom odgoja i obrazovanja

• Izrada uvijek mora sadržavati bitne i prepoznatljive elemente koji tvore okosnicu izrade svakog plana i programa rada

• Temeljem navedenog svaki propisani ili odobreni plan i program rada u tjelesnom i zdravstvenom području treba sadržavati: (1) propisani broj sati, (2) cilj programa, (3) programske zadaće i (4) programske sadržaje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

448

1. Propisani broj sati

• Svi propisani ili odobreni planovi i programi rada tjelesne i zdravstvene kulture ne izrađuju se prema proizvoljnom, već prema propisanom broju sati

• Propisani broj sati tjelesne i zdravstvene kulture određuje Ministarstvo po svakoj razini odgojno-obrazovnog sustava od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja (Prikaz 4.).

Prikaz 4. Propisani broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u Republici Hrvatskoj

Predškolski uzrast Mlađe predškolsko doba

Srednje predškolsko doba

Starije predškolsko doba

Fond sati tjelovježbe tjedno/godišnje

3/25 minuta (105) 3/30 minuta (105) 3/35 minuta (105)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

449

Razredi školovanja I II III IV V VI VII VII

OSNOVNOŠKOLSKA SATNICA

Razredna i predmetna nastava

Nastavnih sati tjedno/godišnje

3/45 minut

a (105)

3/45 minut

a (105)

3/45 minut

a (105)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

SREDNJOŠKOLSKA SATNICA

GimnazijeNastavnih sati tjedno/godišnje

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (64)

Tehničke i umjetni čke strukovne škole


2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (70)

2/45 minut

a (64)

Obrtni čke strukovne škole


1/45 minut

a (35)

1/45 minut

a (35)

1/45 minut

a (32)

Jedno- i dvo-godišnje strukovne škole niže

stru čne spremeNastavnih sati tjedno/godišnje

1,5/45

minuta

(51)

1,5/45

minuta

(51)

Akademske godine I II III IV V

VISOKOŠKOLSKA SATNICA

Osnovni programNastavnih sati tjedno/godišnje

1/90 minuta

(60)

1/90 minuta

(60)Izborni programi


1/90 minuta

(60)

1/90 minuta

(60)

1/90 minuta

(60)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

450


10.2.2016.


2. Cilj programa tjelesne i zdravstvene kulture

• Cilj programa tjelesne i zdravstvene kulture drugi je element izrade planova i programa rada koji određuje smisao odgojno-obrazovnog rada na određenom odgojno-obrazovnom razdoblju

• Misli kojima se cilj opisuje trebaju sveobuhvatno i dorečeno označavati usmjerenost odgojno-obrazovnog rada

• Navod cilja u planovima i programima upisuje se prije programskih zadaća i programskih sadržaja

• Na različitim razinama odgojno-obrazovnog rada smisao cilja programa u potpunosti je samosvojan

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

451

• Primjer: cilj je tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju

integrirano poticati optimalni rast i razvoj djeteta s posebnim

usmjerenjem prema unaprjeđenju tjelesnih, motoričkih i

funkcionalnih obilježja. Sukladno stupnju razvijenosti i

sposobnostima djeteta usvajati i usavršavati ona motorička znanja i

vještine koja su presudna za prilagodbu na početak školovanja.

• Suprotno tomu, cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom

obrazovanju je (1) učenje novih konvencionalnih motoričkih znanja,

(2) usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja,

(3) utvrđivanje; interesa studenata, antropoloških obilježja i

motoričke informiranosti (4) sprečavanje procesa deterioracije ili

preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja uslijed

nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavanje studenata za

individualno tjelesno vježbanje (6) promicanje sportske kulture i (7)

unapređenje socijalne komunikacije.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

452

3. Programske zadaće tjelesne i zdravstvene kulture

• Programske zadaće u planovima i programima tjelesne i zdravstvene kulture navode se nakon cilja, a prije programskih sadržaja

• To su ključne misli, odnosno stručne tvrdnje koje usmjeravajuodgojno-obrazovni rad s djecom i mladeži u pojedinom razvojnom razdoblju

• Programske zadaće uobičajeno se navode taksativno

• Primjer: programske zadaće tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom uzrastu usmjerene su na:

• pozitivan razvoj svih kinantropoloških obilježja djece predškolske dobi s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, ravnoteže, fleksibilnosti i preciznosti,

• usvajanje bitnih motoričkih znanja i razvijanje presudnih motoričkih vještina,

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

453


10.2.2016.


• poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja

• razvijanje spoznajnih sposobnosti djeteta putem

programiranih igara s naglaskom na opažanje, pamćenje,

mišljenje, rasuđivanje i riješavanje problema,

• poticanje i osposobljavanje djece usmjerenim kineziološkim

stimulusima u svim oblicima sporazumijevanja i izražavanja

(govorno, bogaćenje rječnika,...),

• pozitivno djelovanje na emocionalni razvoj djece kvalitenim

pristupom u provedbi kinezioloških sadržaja trajnim

osiguravanjem kvalitetnog emocionalnog okruženja, osjećajem

sigurnosti i samopouzdanja

• unapređivanje orijentacije u prostoru i vremenu,

• poticanje socijalnog ponašanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

454

4. Programski sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture

• Programski sadržaji su tjelovježbeni zadatci (motorička znanja) u propisanim ili odobrenim planovima i programima tjelesne i zdravstvene kulture

• Programski sadržaji u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, zbog specifičnosti rada po odgojno-obrazovnim razinama, različito se nazivaju

• U predškolskom odgoju programski sadržaji se nazivaju tjelovježbene teme jer se s djecom ovog uzrasta provodi tjelesno vježbanje, a kako ne postoji nastavni proces ili rad, ne može postojati niti nastava tjelesne i zdravstvene kulture

• U osnovnim i srednjim školama programski sadržaji se nazivaju nastavne teme jer se provode na redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

455

• U visokom obrazovanju programski sadržaji formalno se nazivaju predmetni sadržaji, jer se u akademskoj zajednici tako nazivaju programski sadržaji svakog predmeta

• Zato je naziv programski sadržaj istoznačnica pojmovima tjelovježbena tema, nastavna tema ili predmetni sadržaj, pa će se nadalje svi pojmovi koristiti sukladno specifičnosti rada po odgojno-obrazovnim razinama

• Sve istoznačnice programskih sadržaja odnose samo na tjelovježbene sadržaje koji se provode u glavnom A dijelu sata bilo koje vrste tjelesnog vježbanja

• Navedenim pojmovima ne nazivaju se sadržaji ostalih dijelova sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

456


10.2.2016.


• Programski sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja sastoje se od različitih vrsta i stupnjeva složenosti kinezioloških operatora usmjerenih stjecanju motoričkih znanja (u daljnjem tekstu motoričko znanje)

• Sa stajališta vrsta motoričkih znanja programski sadržaji se tvore od biotičkih, kineziološki prilagođenih biotičkih, općih i specifičnih motoričkih znanja

• Po složenosti unutar svake vrste motoričkih znanja, sa stajališta izvođenja, ona mogu biti jednostavna (manje zahtjevna), složenija (umjereno zahtjevna) i složena (zahtjevna)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

457

Stupanj složenosti motori čkih znanja u programskim sadržajima tjelesnog i zdravstvenog podru čja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

458

• Udio pojedine vrste motoričkih znanja kao programskih sadržaja u propisanim nastavnim planovima i programima se mijenja po odgojno-obrazovnim i razvojnim stupnjevima djece i mladeži u pravilu na sljedeći način:

• Tijekom predškolskog doba, od 4-7 godine prevladavaju biotička motorička znanja, a koriste se po potrebi pojedinog plana i programa rada, prilagođena (pripremna) i jednostavnija kineziološka motorička znanja

• Tijekom školskog dječjeg doba, od 1-3 razreda osnovne škole prevladavaju prilagođena (pripremna) i jednostavnijakineziološka motorička znanja

• U prvom razredu osnovne škole uz navedena motorička znanja, programski sadržaji su i biotička motorička znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

459


10.2.2016.


• Tijekom predpuberteta, od 4-6 razreda osnovne škole prevladavaju jednostavnija kineziološka motorička znanja, ali sa svakim sljedećim razredom postupno povećava broj složenijih motoričkih znanja

• Tijekom puberteta, u 7 i 8 razredu osnovne škole i 1. razredu srednje škole prevladavaju složenija motorička znanja, ali sa svakim sljedećim razredom postupno povećava broj složenih motoričkih znanja

• Tijekom adolescencije i postadolescencije, od 2-4 razreda srednjeg školstva i na visokom obrazovanju, prevladavaju složena motorička znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

460

• Naglašavanje da određena motorička znanja prevladavajuukazuje da se na svim razvojnim stupnjevima, odnosno tijekom svih razina školovanja, u programima uključuju po složenosti i druge vrste motoričkih znanja

• Stupnjevitost složenosti programskih sadržaja u školstvu treba prihvatiti relativno, jer sadržaji koji su složeniji u razrednoj nastavi najčešće postaju jednostavni ili barem jednostavniji u predmetnoj nastavi osnovne škole

• Sadržaji koji su učenicima složeni u predmetnoj nastavi osnovne škole jednostavniji su za izvođenje u srednjoj školi

• Zato svaki programski sadržaj, jednostavan, složeniji i složen sa stajališta njegova usvajanja i usavršavanja treba procjenjivati u ovisnosti od metodičke situacije, predznanja učenika i razine njihovih sposobnosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

461

• Bez obzira na razine složenosti motoričko znanje za svakog pojedinca na svakom satu može biti: manje zahtjevno, umjereno zahtjevno ili zahtjevno

• Navedno se odnosi i na provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti učenika, neovisno od namjene programa (univerzalna sportska škola, poduka skijanja, izvannastavna aktivnost nogomet..)

• Najopsežniji dio tjelesne i zdravstvene kulture i broju godina redovite nastave i po broju sati, odnosi na osnovno i srednje školstvo

• Jedino tijekom ove dvije razine školovanja nastava tjelesne i zdravstvene kulture provodi se kao redovita u svim godinama školovanja učenika

• Ovi razlozi uzrokuju u stručnom nazivlju osnovnog i srednjeg školstva određene pojmovne razlike

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

462


10.2.2016.


5. RAZRED

(učenici) NASTAVNE CJELINE I TEME

I. Trčanja

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta. 2. Brzo tr čanje do 60 m iz niskoga starta.

II. Skakanja 3. Skok uvis prekora čnom tehnikom "škare". 4. Skok udalj zgr čnom tehnikom. 5. Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske.

III. Bacanja 6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem lijevom i desnom rukom.

IV. Višenja, upiranja i penjanja 7. Penjanje po motki do 5 m. 8. Jednonožni uzmah na niskoj pre či/pritki. 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu. 10. Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama. 11. Njih u uporu na paralelnim ručama do sjeda raznožno.

V. Preskakanja 12. Raznoška.

VI. Ritmi čke i plesne strukture 13. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja.

VII. Borila čke strukture 14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu.

VIII. Igre 15. Vođenje lopte različitim načinima (R). 16. Dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima (R). 17. Šut s tla osnovnim na činom (R). 18. Osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje (K). 19. Šut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K) . 20. Slobodna igra 1:1 (K). 21. Vršno odbijanje iz srednjega odbojkaškoga stava (O). 22. Podlaktično odbijanje (O). 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 24. Igre vršnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O). 25. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije (N). 26. Osnovno oduzimanje lopte su čelice (N). 27. Žongliranje loptom (N).

Popis programskih sadržaja iz propisanog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za osnovno školstvo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

463

• U osnovnom i srednjem školstvu programski sadržaji nazivaju se nastavne teme, a one su svrstane u skupine srodnih programskih sadržaja koje se nazivaju nastavne cjeline

• Nastavna tema je pojam koji označava pojedinačan programski sadržaj propisanog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture

• U okviru jednog programskog sadržaja provodi se strukturalno jedno ili strukturalno više povezanih motoričkih gibanja

• Primjer: strukturu jednog gibanja ili jednostavnije jedan element tehnike neke kineziološke aktivnosti predstavljaju; kolut naprijed, skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom ili skok šut (R)

• Strukturalno više povezanih motoričkih gibanja (tehničko-taktičku, taktičku ili situacijsku) predstavljaju: Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim kružnim napadačem (R), Suradnja dva igrača u obrani i napadu (K), Mini odbojka 3:3 (O), Vježba na tlu, Koreografija bez ili sa spravom po izboru i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

464

• Prostori iz kojih se određuju nastavne teme su strukture gibanja iz monostrukturalnih, polistrukturalnih acikličkih, kompleksnih i konvencionalnih kinezioloških aktivnosti (Mraković, 1971.)

• Nastavna cjelina je pojam koji označava skup srodnih, po strukturama gibanja, programskih sadržaja (nastavnih tema)

• Primjer: u 5. razredu osnovne škole nastavnoj cjelini „Skakanja“ pripadaju nastavne teme: Skok uvis prekoračnom tehnikom "škare", Skok udalj zgrčnom tehnikom i Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske

• Da bi se u osnovnom i srednjem školstvu smisleno provodio nastavni proces učitelj ili nastavnik u svojoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, temeljem propisanog plana i programa, izrađuje plan i program rada za razredne odjele u osnovnim ili srednjim školama

• Taj se dokument naziva izvedbeni nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

465


10.2.2016.


Redni broj

nastavnog sata

PROGRAMSKE JEDINICE

Tip sata

24. 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu. 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 3. Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“.

usvajanje

25. 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu. 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 3. Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“.

usavršavanje

26. 24. Igre vršnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O). 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu.

usvajanje

27.

13. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja. 24. Igre vršnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O). 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu.

usvajanje

28.

7. Penjanje po motki do 5 m. 13. Narodni ples po izboru iz zavičajnoga područja. 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu.

usvajanje

29. 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu. 23. Donji servis i prijem servisa vršno (O). 24. Igre vršnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O).

provjeravanje

Izvadak popisa programskih jedinica iz izvedbenog n astavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za 5. razre d osnovne škole

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

466

• Složeni postupak kojim se izrađuju izvedbeni plan i program sastoji se od sastavljanja programskih jedinica

• Programska jedinica je skup programskih sadržaja predviđen za provedbu u glavnom A dijelu jednog sata tjelesne i zdravstvene kulture

• U jednom izvedbenom nastavnom planu i programu rada ima upravo onoliko programskih jedinica koliko je od Ministarstva propisanih sati tjelesne i zdravstvene kulture za osnovno i srednje školstvo

• Da bi se ciljevi i programske zadaće tjelesne i zdravstve kulture učinkovito mogle ostvariti programskim sadržajima u određenom fondu sati uspostavljene su određene provedbene vrste kinezioloških odgojno-obrazovnih aktivnosti djece i mladeži

• Specifično su osmišljene po razinama tjelesnog i zdravstvenog područja zbog čega se različito nazivaju

• U predškolskom odgoju nazivaju se redoviti i posebni programi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

467

• Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci do polaska u školu i namijenjeni za zadovoljavanje njihovih potreba u različitome trajanju

• Posebne programe čine športski programi te programi ritmike i plesa u različitom trajanju (Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08.)

• U osnovnoj i srednjoj školi postoje programi nastavnih, izvannastavnih aktivnosti učenika, a u visokom obrazovanju provedbene vrste se nazivaju osnovni, izborni i fakultativni programi

• Na svim razinama tjelovježbene aktivnosti predškolske djece, učenika i studenata postoji jedna temeljna provedbena jedinica koja se naziva sat tjelesne i zdravstvene kulture

• To je najznačajniji, najzastupljeniji i sveprisutni način rada u tjelesnom i zdravstvenom području od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja

• U općoj kineziološkoj metodici se pristupa samo njegovom razmatranju, a u posebnim kineziološkim metodikama ostalim provedbenim vrstama rada

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

468


10.2.2016.


Kineziološko obrazovanje

11.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

469


• Teorijska kineziološka znanja.

• Motorička znanja (biotička, nekineziološka, kineziološka motorička znanja).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

470

U najširem značenju obrazovanje je dinamičan procespripremanja za aktivan odnos s pojedincima, skupinama, društvom, profesijom i upravljanje svim segmentima vlastitogživota (obitelj, stvaranje novih životnih vrijednosti, dobara, kulture itd.)

• Obrazovanje nije samo učenje teorijskih i praktičnih(motoričkih) znanja iz mnogobrojnih područja znanosti iljudskog iskustva, nego i prihvaćanje određenih vrijednosti ikulture kojoj pojedinac pripada

• Obrazovanje se odnosi na razvijanje kritičnosti, kreativnosti, humanosti, pozitivnih stajališta kao i sposobnosti pronalaženjakonstruktivnih rješenja za mnogobrojne probleme tijekomživota uz punu odgovornost samostalne osobe

• Obrazovanje je osnova kvalitetnijem općem prosuđivanju, razumijevanju i prihvaćanju kulturnih i etičkih vrijednosti, time i svoje kulture, kulture drugih naroda...

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

471


10.2.2016.


• Kineziološko obrazovanje sastavni je dio općeg obrazovanja, jer se njegovo utemeljenje i pojavnosti mogu razmatrati sasvih motrišta koja određuju pojam obrazovanje

• Kineziološko obrazovanje posjeduje teorijske i motoričke(praktične) informacije koje se usvajaju i prenose

• U tjelesnom i zdravstvenom području imaju dvije osnovnevrste znanja: teorijska i motorička (praktična) kineziološka znanja

• Njihovo učenje uzajamno pridonosi boljoj integracijipojedinaca u socijalni, kulturni, duhovni i gospodarski život

• Izravno i neizravno je izrazito učinkovito za razvoj i korištenjeljudskih potencijala o kojima ovisi razvoj duhovnih imaterijalnih dobara te ostalih životnih vrjednota

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

472

• Pridonosi prihvaćanju mnogih odgojnih vrijednosti: osposobljavanje za timski rad, usvajanje osjećaja ravnotežeizmeđu obveza i odgovornosti, omogućivanje afirmacijepojedinca, izražavanje samopoštovanja i poštovanja premadrugima itd.

• Sa stajališta oblika obrazovanja, pa tako i kineziološkog, razlikuje se (1) formalno, (2) neformalno i (3) informalno

obrazovanje (učenje)

• Formalno učenje (eng. Formal Learning) označava djelatnostovlaštene ustanove koja izvodi organizirane aktivnosti učenjaprema odobrenim programima kojima se unapređenju znanja ivještine s ciljem ostvarivanja kompetencija u užem smislu zaosobne, društvene i profesionalne potrebe, a o čemu se izdajejavna isprava (obrazovanje na strukovnim srednjim školama, veleučilištima, sveučilištima…)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

473

• Neformalno učenje (eng. Nonformal Learning) označavaorganizirane aktivnosti učenja s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija koje se ne završava formalnimvrednovanjem i ocjenjivanjem, zbog čega se ne može izdatijavna isprava. (seminari, stručni i znanstveni skupovi, otvorenetribine…)

• Informalno učenje (eng. Informal Learning) označavaneorganizirane aktivnosti usvajanja i usavršavanja znanja, razvoja sposobnosti i stjecanja kompetencija za svakodnevneaktivnosti, iskustava koji su potaknuti izvorima iz okoline

• To je učenje koje se provodi svakodnevno, od razgovora uzkavu s nekom stručnom osobom o novim vrstama mehaničkihsklopova do učenja skijanja s prijateljem u slobodno vrijemekoji je ili nije učitelj skijanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

474


10.2.2016.


FORMALNO UČENJE: Ovlaštena ustanova Odobreni programi Vrednovanje rezultata učenja

� Javna isprava

Diploma

NEFORMALNO UČENJE: Organizirano u čenje: Stru čna usavršavanja, Seminari, Simpoziji, Kongresi, Konvencije… Nema vrednovanje rezultata u čenja

� Nema javne isprave

INFORMALNO UČENJE: Neorganizirano u čenje Slobodno prenošenje znanja Nema vrednovanje rezultata u čenja

� Nema javne isprave

Oblici obrazovanja i u čenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

475

• Suvremeni sustav obrazovanja ne čini samo skup raznihstupnjeva školovanja (osnovno, srednje, više, visoko, specijalizirano…), već on obuhvaća sve vrste procesaobrazovanja i stručnog osposobljavanja

• Nazivaju izvanškolsko obrazovanje (organizirano stručnoobrazovanje u industriji i poljoprivredi, stručnoosposobljavanje u poduzeću i tijekom rada, tečajeviprofesionalnog usavršavanja, specijalizirani programi za djecu imlade itd.), a odnose se na cjeloživotno obrazovanjepojedinca

• Osim takvim načinima izvanškolskog obrazovanja pojedinac se cjeloživotno, vrlo značajno, i samostalno obrazuje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

476

• Cjeloživotno obrazovanje je prvenstveno uzrokovanopromjenama u društvu i prostoru zanimanja pojedinca, a doprinosi uspješnijoj prilagodbi na nove zahtjeve okruženjatijekom života

• Poimanje navedenog jednako je bitno i za kineziologe koji se u svojim zanimanjima moraju stalno usavršavati, jer u protivnom gube stručno tlo pod nogama

• Cjeloživotno učenje (engl. LLL - Lifelong Learning) označavaaktivnosti svih oblika učenja koje se obavljaju tijekom života s ciljem unapređenja znanja, sposobnosti i kompetencija zaosobne, društvene i profesionalne potrebe

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

477


10.2.2016.


Teorijska kineziološka znanja

• Teorijska kineziološka znanja iznimno su značajan i sastavnidio odgoja i obrazovanja djece i mladeži, a time i tjelesnog izdravstvenog područja

• Ne ističu se formalno u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi što je pogrešno, jer je bez teorijskih znanja nezamisliv rad u ovomodgojno-obrazovnom području

• Teorijska znanja nikada nisu bila propisani sadržaj odgojno-obrazovnog rada, pa stoga nikada nisu bila niti sastavni diopropisanih nastavnih planova i programa

• Nikada nisu u povijesti tjelesne i zdravstvene kulture službenoodobrena kao programski sadržaji, pa zato u tom području jošuvijek nije niti dopušteno ispitivanje teorijskih informacija

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

478

• Ova znanja se u tjelesnom i zdravstvenom području ne smijuispitivati ni pismeno niti usmeno kao u drugim predmetima

• Navedeno se treba drukčije tretirati u daljnjem razvojukineziološke edukacije

• Ovakve promjene zahtjevaju izmjene i prihvaćanje mnogihpropisa, podzakonskih akata, pravilnika, naputaka i uputnika od tijela državne vlasti

• Dugotrajan je proces jer se zahtjeva drukčije uređenje inormiranje dijela odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj izdravstvenoj kulturi

• Motorička znanja su specifični, prepoznatljivi i najznačajniji diokinezioloških znanja, ali bi njihova nadopuna s teorijskipropisanim kineziološkim znanjima dala bi veći značajtjelesnom i zdravstvenom području

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

479

• Ona bi pridonijela i većoj učinkovitosti odgojno-obrazovnograda

• Primjeri značaja teorijskih kinezioloških znanja:

• upoznavanje učenika u 1. razredu osnovne škole s obućom iodjećom za vježbanje, uputiti ih na održavanje njege i higijenetijela prije, za vrijeme i poslije vježbanja ili upoznati s čuvanjem okoliša sa stajališta tjelovježbenih aktivnosti

• upoznavanje s promjenama u organizmu koje se uzrokujutjelesnim vježbanjem, pravilima mnogih sportskih igara irazličitih kinezioloških aktivnosti

• upoznavanje s pravilnom prehranom, terminologijompripremnih vježbi i bitnih struktura gibanja kineziološkihaktivnosti itd.

• Takvi sadržaji se trebaju provoditi potpuno teorijski

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

480


10.2.2016.


• Teorijske teme su i: zdravstveni značaj sporta i sportsko-rekreativnihaktivnosti, prevencija pretilosti ili informacije o ubrzanim biološkimpromjenama u organizmu učenika za vrijeme puberteta

• Tijekom 7. i 8. razreda osnovne škole učenici su dovoljno sazreli da ih se pouči o utjecaju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam ivoluminoznost tijela, o dnevnom rasporedu uzimanja hrane itekućine pogotovo za vrijeme povećanih školskih i tjelesnih napora, ali isto tako i upoznati učenice o korisnim i štetnim tjelovježbenimsadržajima za vrijeme mjesečnoga ciklusa

• U srednjem školstvu bitnija teorijska kineziološka znanja odnose se na utjecaj procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelinii na pojedine organske sustave, reguliranje sastava tijela, usvajanjeznanja o načinima opuštanja organizma s ciljem smanjenja stresa ipostizanja dobrog radnog raspoloženja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

481

• Teorijska znanja su i: znanja o planiranju, programiranju i kontroliprocesa vježbanja, znanja o zoni regeneracije, te aerobno-ekstenzivnoj i aerobno-intenzivnoj zoni opterećenja, kao iznanja o zakonitostima razvoja bitnih antropoloških obilježja

• U strukovnim srednjim školama učenike treba educirati i o ciljanom i usklađenom razvijanju pojedinih osobina i sposobnosti prema obilježjima različitih zanimanja sa stajališta indiciranosti, a time i očuvanja zdravlja

• Zatim o usmjeravanju razvoja morfoloških obilježja učenika u suglasju s izabranim zanimanjem, usvajanje znanja o kontraindiciranosti određenih motoričkih gibanja prema zanimanju te o načinima treniranja u športovima i/ili kineziološkim aktivnostima koje su učenicima preporučeni za cjeloživotno vježbanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

482

• Zaključno, dok se ne učine pravno-formalne promjene u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi o teorijskim znanjima,navedene teorijske sadržaje treba ugrađivati u sate redovitetjelovježbe od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja

• Potpuni učinak teorijske informacije će imati kada u redovitojnastavi tjelesne i zdravstvene kulture formalno bude zanjihovu provedbu odobren određeni (minimalni) broj sati teorijske nastave godišnje

• Fond sati ne mora i ne smije biti velik jer djeca i mladež dominantno trebaju vježbati, no i nekoliko propisanih satitijekom nastavne godine, uz mogućnost provjere teorijskihznanja, bio bi veliko povećanje kvalitete odgojno-obrazovnograda

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

483


10.2.2016.


Motorička znanja

• Priča o motoričkim znanjima ima svoje ishodište u najranijimtrenutcima razvoja ljudske vrste, jer se od svog postanka svakoljudsko biće rađa s genotipski definiranim sposobnostima kojese tijekom života višestruko razvijaju

• Takvu biološku privilegiju možemo zahvaliti izrazito razvijenomsredišnjem živčanom sustavu

• Mogućnost primanja, pohranjivanja i procesiranja informacijapokazuje izrazitu razliku naspram drugih vrsta

• Dio tih mogućnosti koji se odnosi i na ljudska motoričkaznanja, a koja su u sprezi s razvojem motoričkih sposobnosti, označila su i razgraničila pojedine faze razvoja ljudskog roda

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

484

• Navedeno zorno argumentiraju razlike između mnogihevolutivnih faza ljudske vrste od prapočetaka do danas u kojima se ukupna razina znanja (time i motoričkih) progresivnouvećava

• Usporedbom količine motoričkih znanja i razine razvijenostimotoričkih sposobnosti neandertalaca, kromanjonaca, ljudi izdoba feudalizma ili dvadesetog stoljeća možemo se uvjeriti u njihovo povećanje i izrazitu međuzavisnost

• Motorička znanja i motoričke sposobnosti se evolutivnopovećavaju brzinom međuzavisne progresije!

• Motorička znanja su izuzetno opsežan i prepoznatljiv dio ljudskih znanja

• Motorička (praktična) znanja su sve motoričke aktivnosti koje su predmet svakodnevnog življenja ljudi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

485

• Realiziraju se motoričkim činom, bez obzira radi li se o pisanju, crtanju, veslanju, vožnji automobila ili sviranju klavira

• Motoričko znanje se može definirati kao „motorički zapis“ smješten u motoričkim područjima središnjeg živčanog sustava koji kada je usavršen omogućuje izvođenje svrsishodnog motoričkog gibanja

• Usavršeni "motorički zapis" vrlo precizno aktivira i deaktivira mišićne jedinice različitih mišićnih skupina čime se svrsishodno pokreću pojedini dijelovi lokomotornog sustava što rezultira izvođenjem motoričkog gibanja

• Da bi se to ostvarilo mišićne skupine se trebaju vrlo precizno aktivirati i deaktivirati prema utvrđenom redoslijedu, intenzitetu i dužinu trajanja njihova uključenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

486


10.2.2016.


• Da bi se dobio pravi uvid u ukupnost ljudskih motoričkih znanja, a time i u poziciju kinezioloških motoričkih znanja, sastavljena je njihova klasifikacija i osmišljen hipotetski model (Prikaz 2.)

• Temeljem modela sva se ljudska motorička znanja mogu svrstati u tri kategorije: (I.) biotička, (II.) nekineziološka i (III.) kineziološka

• Biotička motorička znanja su filogenetski (urođena, evolutivna) uvjetovana ljudska motorička znanja, a nekineziološka i kineziološka su ontogenetski (neurođena, razvojna) uvjetovana motorička znanja (E. J. Kiphard 1989., D. Rajtmajer 1991.)

• Bez obzira na to kojoj grupaciji pripadaju motorička znanja, svaka jednako ovisi o kvaliteti motoričkih programa

• Brzina njihova usvajanja ovisi o složenosti strukture gibanja i razini stanja osobina i sposobnosti pojedinca

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

487

Hipotetski model vrsti motori čkih znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

488

• Formiranje motoričkih programa temelji na ponavljanju odgovarajućih struktura motoričkih zadataka

• Učinkovitost usvajanja bilo kojeg motoričkog znanja podrazumijeva sljedeće:

• djelotvornost motoričkih znanja određena je spregom između razine motoričkog programa i razine osobina i sposobnosti, što znači da

• viša razina osobina i sposobnosti omogućuje učenje motoričkog programa na visokoj razini, ali i da

• niža razina osobina i sposobnosti onemogućuje učenje motoričkog programa na visokoj razini, pri čemu

• primjerenije metode učenja povećavaju učinkovitost motoričkog programa, a

• značajan pad osobina i sposobnosti smanjuje kvalitetu realizacije već stečenih motoričkih programa, kao što se događa pod utjecajem bolesti ili u procesima deteriorizacije (Neljak, 2002).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

489


10.2.2016.


Biotička motorička znanja

• Biotička motorička znanja su filogenetski uvjetovane strukture gibanja koje djeca, od rođenja do treće godine života, a započinju se nagonski izvoditi bez poduke odrasle osobe(roditelja, odgojiteljice, kineziologa i sl.)

• Sa stajališta procesa poduke djece biotička motorička znanja ne uče se od nultog stanja (puzanje, hodanje, trčanje, skakanje…), jer u njihovoj poduci ne postoji faza usvajanja

• Ona djeci nisu nepoznata kao plivanje, vožnja bicikla, kolut naprijed i sva ostala kineziološka znanja

• Zbog toga su u djece podložna samo stalnom usavršavanju

• Takvi genetski motorički zapisi su biotički spontani ili prirodni načini kretanja, a tijekom razvoja djeteta prethode učenju nekinezioloških i kinezioloških motoričkih znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

490

U strukturi ljudskih motoričkih znanja postavljena su iznad nekinezioloških i kinezioloških, jer prema spontanoj biotičkoj namjeni ona djelotvorno omogućuju:

• Svladavanje prostora (različiti načini puzanja, hodanja itrčanja, kojima se svladava prostor na različitim vrstamapodloga, nagiba i smjerova),

• Svladavanje prepreka (različiti načini provlačenja, penjanja isilaženja, skokova, naskoka, preskoka, saskoka, doskoka kojimase svladavaju različite vrste okomitih, kosih i vodoravnihprepreka),

• Svladavanje otpora (različiti načini potiskivanja, vučenja, dizanja i nošenja, kojima se svladavaju pasivni otpori objekatarazličitih masa i oblika, te različiti načini pojedinačnih skupinatzv. nadvlačenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

491

• Svladavanje baratanja predmetima (različiti načini bacanja ihvatanja, ciljanja i gađanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanjapredmetima različitog broja, oblika i masa u određenomprostoru i vremenu)

• U praksi se navedene skupine biotičkih motoričkih znanjapojavljuju u međusobnim kombinacijama, što znači da se u procesu rasta i razvoja djeci omogućuju uvježbavanje svihnjihovih pojavnosti

• Ova motorička znanja prevladavaju u radu s djecompredškolske dobi, a djelomično se koriste u nastavi tjelesne izdravstvene kulture tijekom prvog razreda osnovne škole

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

492


10.2.2016.


Nekineziološka motorička znanja

• Nekineziološka motorička znanja su genetski neuvjetovanamotorička znanja koja se stoga uče tijekom života

• Mogu se razvrstati prema općim i strukovnim (profesionalnim) strukturama gibanja

• Opća nekineziološka motorička znanja su dostupna svimljudima, a njihova razina naučenosti ovisi o izboru, sposobnostima, različitim ne/mogućnostima učenja i odlucipojedinaca

• Mogu se učiti formalno, neformalno i informalno

• Formalno učenje podrazumijeva motorička znanja koja se uče organiziranim oblicima obrazovanja, a nakon osposobljavanjadobiva se propisana isprava

• Primjer: različiti tečajevi za zaštitara, vatrogasca, vozača automobila ili motocikla i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

493

• Ona sa stajališta njihova korištenja tijekom života mogu biti ine moraju biti u funkciji obavljanja profesije

• Neformalno učenje općih nekinezioloških znanja odnosi se narazne otvorene tečajeve javnog osposobljavanja čijimzavršavanjem se ne dobiva propisana isprava: sviranje gitare, pletenje, slikanje, kuhanje…

• Pohađaju se zbog osobnih interesa pojedinca za određenomaktivnošću

• Informalno učenje općih nekinezioloških znanja odnosi se nasve motoričke spoznaje koje pojedinac svakodnevno usvaja iusavršava u svoje slobodno vrijeme

• Ovo učenje odnosi se na iznimno veliki broj ljudskihmotoričkih aktivnosti kao što su: kopanje, košenje trave, krečenje stana, promjena automobilskih guma itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

494

• Strukovna (profesionalna) nekineziološka motorička znanjastvarana su tijekom razvoja određenih zanimanja kojima suljudi privređivali dobra za život

• Ova motorička znanja dominantno se uče u srednjimstrukovnim školama, na veleučilištima i sveučilištima, dakle naformalnim razinama osposobljavanja i/ili školovanja

• Njihovo učenje je uvjetovano izborom pojedinog zvanja, zbogčega pojedinac mora svladati profesionalna motorička znanjakovinotokara, obućara, krojača, frizera, liječnika, kineziologa, avijatičara, geodeta, profesionalnog vojnika...

• Zapošljavanjem ih pojedinac koristi u svom zanimanju, a tadase susreće s čitavim nizom novih operacija rada

• Tako stalno nastaju nove posebne skupine profesionalnihmotoričkih znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

495


10.2.2016.


• S kineziološkog stajališta mnogi autori su razmatrali podjeleljudskog rada po različitim kriterijima, a u tom smislu i vrsteprofesionalnih motoričkih znanja

• Jedna od podjela razvrstava motorička znanja u funkciji rada: (a) prema energetskoj potrošnji (od teškog do laganog fizičkograda sa i bez pomoći mehanizacije), (b) prema fiziološkimpokazateljima intenziteta rada (od laganog, umjereno teškogte maksimalnog i iscrpljujućeg rada), (c) prema vremenutrajanja (od kratkotrajnog, preko srednjeg do dugotrajnograda), (d) po kontinuitetu (na kontinuirana do manjih i većihoscilacija u opterećenju i prekidima rada), itd

• Specifičnosti profesionalnih motoričkih znanja i njihova velikaučestalost tijekom radnog vijeka pojedinca uzrokuju negativneposljedice za čovjeka (Mraković, 1997; Mišigoj-Duraković, 2008)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

496

Kineziološka motorička znanja

• Kineziološka motorička znanja genetski su neuvjetovana motorička znanja iz prostora kinezioloških aktivnosti

• Sastavni su dio općih ljudskih znanja, jer nema razlike između značaja znanja vožnje automobila, znanja plivanja, znanja korištenja informatičke tehnologije ili znanja stranog jezika

• Danas je nezamislivo da se netko smatra obrazovanom osobom, a da ne posjeduje određeni skup bitnih teorijskih i praktičnih (motoričkih) kinezioloških znanja

• Pritom ova motorička znanja zahtijevaju umjerenu, višu ili visoku razinu uključenja određenih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

497

• U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području, od predškolske do mlađe zrele dobi, koristi se veliki brojkinezioloških motoričkih znanja

• Dio njih je uvršten u propisane nastavne planove i programeredovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a mnoga drugase koriste u ostalim vrstama rada s djecom i mladeži(izvannastavne aktivnosti, izvanškolske aktivnosti, ljetovanja, zimovanja…)

• Sva kineziološka motorička znanja koja se koriste u radu s djecom, učenicima i studentima mogu se svrstati u tri vrstekinezioloških motoričkih znanja: prilagođena, opća i posebna(specifična) motorička znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

498


10.2.2016.


• Prilagođena kineziološka motorička znanja su na kineziološkinačin osmišljena biotička motorička znanja

• S biomehaničkog stajališta su nadgradnja izvornim biotičkimstrukturama gibanja usmjerena prema osnovnimkineziološkim strukturama gibanja

• Za određene kineziološke aktivnosti prilagođena kineziološkamotorička znanja se mogu još nazvati i zadatci prilagodbe ilipripremna motorička znanja

• Djeca i učenici ne mogu ih nagonski izvoditi bez podukeodgojitelja ili učitelja jer su kineziološki prilagođena

• Provode se u predškolskoj, a dominiraju u razrednoj nastavi

• Primjer: nagazni skok na povišenja do 30 centimetara s različitim saskocima. Bacanje lopte uvis na različite načine ihvatanje. Guranje loptice po tlu teniskim reketom

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

499

• Opća kineziološka motorička znanja su jednostavne strukturemotoričkih gibanja koje su prepoznatljive svim ljudima

• To su nekonvencionalna motorička znanja koja aktivirajufunkcionalne i motoričke sposobnosti te morfološka obilježja

• Primjer: opće vježbe jačanja - sklekovi, podizanja trupa iz ležanja, čučnjevi, opće vježbe istezanja i opuštanja, opće pripremnevježbe, sve ostale opće vježbe - preskakanje vijače....)

• Zbog svoje opće prepoznatljivosti, jednostavnosti i pristupačnostiizvođenja, upotrebljavaju u kineziološkoj edukaciji, sportu isportskoj rekreaciji

• U kineziološkoj edukaciji se primjenjuju u svim dijelovima sata, u sportu se najviše koriste za vrijeme višestrane i bazične etapepripremnog perioda, a nešto manje tijekom natjecateljskogperioda

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

500

• U sportskoj rekreaciji mogu se upotrebljavati kako u organiziranim načinima vježbanja tako i u samostalnom vježbanjupojedinca

• Posebna (specifična) kineziološka motorička znanja stvarala su se i razvijala usporedo s razvojem ljudskoga društva, prvenstvenopojavom novih sportova

• To su konvencionalna motorička znanja (kolut naprijed, preskokzgrčka, dodavanje i hvatanje lopte (R), skok šut (K), bacanje kugleO’Brien tehnikom, skok u vis, pad naprijed, zavoj k brijegu...) od kojih se mnoga uvrštavaju u propisane planove i programenastave tjelesne i zdravstvene kulture

• Nastavni planovi i programi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom i srednjem školstvu te na sveučilištima prevladavajuće su sastavljeni upravo od motoričkih znanja ove skupine

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

501


10.2.2016.


• S biomehaničkog stajališta podjele kinezioloških aktivnosti, specifična kineziološka motorička znanja mogu se razvrstati (Mraković, 1997) na sljedeće četiri skupine:

• Monostrukturalne kineziološke aktivnosti obuhvaćajuaktivnosti kojima je fizikalni cilj uvijek svladavanje prostoravlastitim tijelom ili projektilom i koji se može objektivnomjeriti; dominira ciklička struktura kretanja, rezultat u praviluna ovisi o kooperaciji između članova grupe (atletika, plivanje, skijanje, veslanje, streljaštvo, biciklizam, kajakaštvo i drugi)

• Polistrukturalne acikličke aktivnosti imaju za cilj simboličkudestrukciju partnera i u njima dominira aciklička strukturakretanja; rezultat je binarna varijabla, gdje se kretanje izvodi iograničava u kontaktu s partnerom (hrvanje, boks, judo, mačevanje, karate, stolni tenis, tenis)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

502

• Polistrukturalne kompleksne aktivnosti obuhvaćaju aktivnostikojima se teži pogađanju određenog cilja u prostoru vođenimili bačenim projektilom, a sadrže kompleksnu strukturukretanja cikličkog i acikličkog tipa; rezultat ovisi o kooperacijičlanova grupe (rukomet, košarka, nogomet, odbojka, vaterpolo, hokej na ledu, hokej na travi, ragbi i drugi).

• Polistrukturalne konvencionalne aktivnosti sadrže aktivnostikojima je cilj dostići neki estetski kriterij izvođenjem zadanihkretanja, a dominira aciklički tip kretanja koji se izvodisukladno nekom konvencionalnom sustavu (sportskagimnastika, klizanje, koturaljkanje, plesovi, skokovi u vodu, ritmička gimnastika i drugi).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

503

• Poznavanje ovih vrsta motoričkih znanja iznimno je bitno za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje, jer se učitelj susreće s njima izravno ili neizravno

• Primjer: biotička i kineziološka motorička znanja izravno su uvrštena u propisane nastavne planove i programe pa je nepotrebno isticati značaj njihova poznavanja

• Poimanje nekinezioloških motoričkih znanja bitno je za izradu izvedbenih planova i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama, na veleučilištima i sveučilištima, jer se isti izrađuju temeljem

• specifičnosti pojedinih struka

• struka i zanimanja za koje se učenici ili studenti školuju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

504


10.2.2016.


Sažetak

• U najširem značenju obrazovanje je dinamičan proces pripremanja za aktivan odnos s pojedincima, skupinama, društvom, profesijom i upravljanje svim segmentima vlastitog života (obitelj, stvaranje novih životnih vrijednosti, dobara, kulture itd.).

• Ljudska motorička znanja mogu se svrstati u tri kategorije: biotička, nekineziološka i kineziološka motorička znanja.

• Motoričko znanje je usavršeni motorički zapis smješten u odgovarajućim motoričkim zonama središnjeg živčanog sustava koji omogućuje izvođenje svrsishodnog motoričkog gibanja.

• Biotička motorička znanja su takve strukture gibanja koje djeca, od rođenja do treće godine života, započinju nagonski realizirati bez poduke odrasle osobe (roditelja, odgojitelja, kineziologa i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

505

• Biotička motorička znanja prema njihovoj spontanoj biotičkoj namjeni djelotvorno omogućuju: svladavanje prostora,

svladavanje prepreka, svladavanje otpora i baratanje objektima.

• Nekineziološka motorička znanja genetski su neuvjetovana motorička znanja zbog čega se uče tijekom života, a mogu se svrstati u opća i strukovna.

• Kineziološka motorička znanja genetski su neuvjetovana motorička znanja iz prostora kinezioloških aktivnosti. Pritom ova motorička znanja zahtijevaju umjerenu, višu ili visoku razinu uključenja određenih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

• Sva motorička znanja koja se koriste u radu s djecom, učenicima i studentima mogu se svrstati u tri vrste kinezioloških motoričkih znanja: prilagođena, opća i specifična (posebna) motorička znanja.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

506

• Prilagođena kineziološka motorička znanja su na kineziološki način prilagođena biotička motorička znanja koja se najviše provode u predškolskom uzrastu, ali i tijekom razredne nastave osnovne škole.

• Opća kineziološka motorička znanja su jednostavne strukture motoričkih gibanja koje su prepoznatljive svim ljudima, zbog čega se najčešće koriste. To su nekonvencionalna motorička znanja koja aktiviraju funkcionalne i motoričke sposobnosti te morfološka obilježja jedinke, a zbog svoje opće prepoznatljivosti su jednostavna i pristupača za izvođenje.

• Posebna (specifična) kineziološka motorička znanja stvarala su se i razvijala usporedo s razvojem ljudskoga društva, prvenstveno pojavom novih sportova. To su konvencionalna motorička znanja(kolut naprijed, preskok zgrčka, dodavanje i hvatanje lopte (R), skok šut (K), bacanje kugle O’Brien tehnikom, skok u vis, pad naprijed, zavoj k brijegu...)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

507


10.2.2016.


Učenje motoričkog znanja

12.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

508


• Faze učenja motoričkog znanja (usvajanja, početnoga usavršavanja, naprednoga usavršavanja, stabilizacije, automatizacije).

• Dinamika učenja motoričkog znanja.

• Postupci unaprjeđenja (usavršavanja) motoričkoga znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

509

Proces učenja motoričkog znanja

• Sva motorička znanja (biotička, nekineziološka ili kineziološka)podložna su učenju, a njihova naučenost omogućuje smislenuupotrebu tijekom života

• Biotička znanja se samo usavršavaju, a nekineziološka ikineziološka usvajaju i usavršavaju

• Proces učenja motoričkoga znanja odnosi na usvajanje iusavršavanje motoričkog zapisa u središnjem živčanom sustavu

• Motorički zapis izravno je povezan s fiziološkim procesimazapamćivanja i učvršćivanja pamćenja tijekom učenja

• Temeljem fizioloških procesa s kineziološkog stajališta učenjemotoričkoga znanja je proces sustavnog usvajanja iusavršavanja određene strukture motoričkoga gibanja ilimotoričke aktivnosti s ciljem učinkovite izvedbe u različitimmotoričkim situacijama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

510


10.2.2016.


Faze učenja motoričkog znanja

• Proces učenja svih motoričkih znanja sastoji se od pet faza, koja su suštinski, razdoblja napretka u učenju

• One se nazivaju:

1. faza usvajanja (uspostave gibanja)

2. faza početnog usavršavanja

3. faza naprednog usavršavanja

4. faza stabilizacije (početnog učvršćivanja)

5. faza automatizacije (završnog učvršćivanja) motoričkoga znanja

• Vrijeme zadržavanja u pojedinoj fazi učenja ovisi o složenostistrukture gibanja, ali i njenoj sprezi sa sposobnostima iosobinama vježbača

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

511

1. Faza usvajanja (uspostave) motoričkoga znanja

• Cilj ove faze je stvaranje predodžbe o strukturi gibanja i njenopočetno izvođenje

• Ova faza je u funkciji informiranja o strukturi gibanja s motrištaučitelja, a u funkciji upoznavanja gibanja s motrišta vježbača

• Na početku ove faze učitelj najavljuje, opisuje i pokazuje(demonstrira) motorički zadatak, a učenik vizualno i auditivnoprima informacije o motoričkom zadatku

• Učenik tada pokušava razumjeti strukturu motoričkoga znanja, osmišljava njegovu izvedbu i pokušava izvesti motoričkizadatak

• Nakon određenog broja izvođenja u učenika se počinje stvarati„trag“ novoga motoričkoga zapisa koji će se daljnjimponavljanjima sve više učvršćivati

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

512

• Taj „trag“ u biti se odnosi na uspostavljanje novih ilifacilitiranih putova kojima se signali prenose kroz neuronskesklopove mozga

• U ovoj fazi signali se prenose novim, a ne utrtim putovima, početnim pokušajima izvođenja uspostavljaju se osnovneprostorne sastavnice gibanja

• Zato početna izvođenja izgledaju nekoordinirano, nespretno inezgrapno

• Opisani procesi su funkcionalno izvorište za određenje nazivaove faze učenja, faza usvajanja motoričkog znanja, jer u njojučenici po prvi puta senzorno (vidno, slušno, kinestetički) počinju usvajati potpuno nove informacije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

513


10.2.2016.


• Početkom faze usvajanja motoričkoga znanja, tijekom prvihpokušaja, u vježbača se nepotrebno uključuje preveliki brojmotoričkih jedinica u vremenski nepreciznim intervalima

• Zato pokušaji izgledaju nezgrapno i nekoordinirano, jerneučvršćeno pamćenje upućuje prema mišićnom sustavuprevelik broj nepreciznih živčanih impulsa

• Početkom ove faze učenja, učeniku treba dopustiti određenibroj pokušaja izvođenja bez davanja povratnih informacijakako bi osjetio strukturu gibanja

• Nakon toga se započinje s isticanjem ključnih informacija o usvajanju temeljnih dijelova gibanja (Pastuović, 1999) od kojih najviše ovisi učinkovitost ove faze učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

514

• Tijekom ove faze ne ispravljaju se pogreške već se potičeispravnost izvođenja

• Učeniku se samo ističu i upućuju ključne informacije otemeljnim dijelovima gibanja, jer je smisao faze usvajanjauspostava gibanja

• Početni pokušaji izvedbe od učenika zahtijevaju visoku razinukoncentracije, a trajanje ove faze ovisi o složenostipostavljenog motoričkog zadatka

• Njezin završetak se očituje uspostavom gibanja na raziniprepoznavanja motoričkoga znanja

• Primjer: faza usvajanja plužnih zavoja u skijanju završila je u trenutku kada je učenik uspio, u vrlo gruboj početničkojizvedbi, povezati 2-4 plužna zavoja bez uputa nastavnika te to ponoviti 2-3 puta, potvrđuje da je usvojio motoričko znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

515

2. Faza početnog usavršavanja

• Cilj ove faze je ostvarivanje početne povezanosti prvenstvenoizmeđu prostornih značajki gibanja

• Zbog toga se prepoznaje po postupno sve većoj povezanostiizmeđu temeljnih dijelova strukture gibanja

• Povezivanje prostornih značajki gibanja uzrokovano je činjenicom da nakon faze usvajanja učenik može sampotaknuti prijenos impulsa kroz isti slijed sinapsa

• Nakon što je u fazi usvajanja osjetni signal više puta prošaosinapsama, one se toliko facilitiraju da signali nastaju u mozgupremda nije ušla nikakva ulazna osjetna informacija

• Od tog trenutka, kada procesom mišljenja učenik sam možeaktivirati ono što je zapamtio u fazi usvajanja motoričkogaznanja, započela je faza njegova početnog usavršavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

516


10.2.2016.


• Osim zbog uspostavljanja gibanja i ostvarivanja veće povezanostiizmeđu njegovih temeljnih dijelova, prva i druga faza presudne suza daljnje usavršavanje motoričkoga znanja zbog čega ih učitelj ne smije ubrzavati

• Kvalitetnije provedeno učenje u ovim fazama višestruko smanjujekoličinu ispravljanja pogrešaka u daljnjem procesu učenja

• Primjer: skijaš se nalazi u fazi početnog usavršavanja izvođenjabrzog vijuganja kada započne, na blagim stazama, povezivatiprostorne odnose između osnovnih značajki ovog gibanja

• te osnovne značajke strukture su: gibanja po vertikali, uznaizmjenično prenošenje pritiska na unutarnje rubnike vanjskihskija, s koordiniranim ubadanjem štapova

• za to postoji velik broj metodičkih vježbi i u mjestu i u spuštanjuniz strminu po padnoj liniji

• zato u ovoj fazi samo osnovne značajke treba naglašenopokazivati i samo o njima davati povratne informacije s ciljemnjihova što bržeg prostornog povezivanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

517

• Ako se u ovoj fazi prestane s učenjem, smanjena je mogućnostretencije, odnosno zadržavanja motoričkoga znanja u svijesti, jer kratkoročno pamćenje nije pretvoreno u dugoročno

• Ako se učenje motoričkoga znanja na duže vrijeme prekine u ovoj fazi, njegovo ponovno izvođenje djeluje kao da ga učenikuopće ne poznaje

• Zato što tijekom prve dvije faze, usvajanja i početnogusavršavanja, tek stvara zapis o osnovama strukture gibanja

• Tako kada se učenje (npr. vožnje bicikla) koje je prekinuto u fazi početnog usavršavanja, želi nastaviti nakon duljegvremena neaktivnosti, zapisa gotovo da nema

• Ponovni pokušaji opet su neuspješni jer se prekidom u ovojfazi uopće nije uspostavio čvrsti zapis o motoričkom gibanju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

518

• Retencija je prisutna kod svih razina naučenosti motoričkihgibanja

• Kod automatiziranih gibanja duže vrijeme neizvođenjanarušava prostorno-vremensku usklađenost izvođenja gibanja, ali ne smanjuje postojanost zapisa o motoričkom gibanju

• Što je motoričko gibanje kvalitetnije usavršeno razina retencijebit će manja, a obnavljanje izvođenja gibanja bit će brže

• Delaš-Kalinski ( 2009) je razmatrao proces učenja i retenciju naučenog motoričkog znanja te je utvrđeno da nakonusavršavanja motoričkog znanja stoj na lopaticama, koje se ponavljalo na 26 nastavnih sati, retencija nakon prestankavježbanja ne poprima velike vrijednosti (Grafički prikaz 1.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

519


10.2.2016.


Grafi čki prikaz 1. Dinamika procesa u čenja i retencija motori čkogaznanja stoj na lopaticama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

520

• To je vidljivo po odnosu između točaka S3SVI (ocjena znanjana završetku procesa učenja), S4SVI (ocjena znanja nakon 3 tjedna nevježbanja), S5SVI (ocjena znanja nakon 7 tjedananevježbanja).

• Zato se i može pretpostaviti da su razina naučenostimotoričkoga znanja i veličina njegove retencije uvelikepovezani

• Veća naučenost motoričkoga znanja uzrokuje manju retenciju isuprotno tomu

• Motorička znanja koja su imala manji broj ponavljanja u jednojnastavnoj godini neće se kvalitetno izvoditi sljedeće nastavnegodine

• Učenici gotovo uopće neće poznavati takva motorička znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

521

3. Faza naprednog usavršavanja

• Cilj ove faze je ostvarivanje naprednije povezanosti izmeđuprostorno-vremenskih značajki gibanja

• Veća usklađenost između pokreta i kretnji, koji tvore strukturuodređenog gibanja, u stvari je uzrokovana sve preciznijimusklađivanjem vremenskih pokazatelja izvođenja gibanja

• U ovoj fazi je naglašeno ispravljanje pogrešaka, jer se obilježjeučvršćivanja pamćenja odnosi na kodiranje informacija

• Temeljem povratnih informacija, učenik se iz pohranjenogpamćenja prisjeća sličnih informacija iz prethodnih pokušaja iupotrebljava ih kao pomoć u obradi novih s ciljem daljnjegusavršavanja motoričkih znanja

• Ispravljanje pogrešaka je u ovoj fazi usmjereno premapojedinim kretnjama i pokretima koji su bitni za unaprjeđenjeizvođenja kretnih struktura

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

522


10.2.2016.


• Primjer (brzo vijuganje): skijaš u uspostavlja veću prostornu ivremensku povezanost kretanja tijela po vertikali s promjenomsmjera vijuganja usklađenu s pokretima uboda štapovima

• vizualno: koordinacijski kvalitetnije izvođenje brzog vijuganja

• već usavršeni temeljni dijelovi gibanja se značajnije povezuju s ostalim bitnim pokretima i kretnjama (ubod štapovima s podizanjem po vertikali, spuštanje u nižu poziciju s nešto boljimvođenjem skije)

• u ovoj fazi postoji čitav niz finijih pogrešaka koje učitelj ispravlja

• npr. vođenje skija u desnom i lijevom zavoju različite je kvalitete, mali prijenos težine tijela prema naprijed prije izvođenja zavojauopće ne postoji, s povećanjem broja izvedenih zavoja skijašpostupno gubi kontrolu brzine skijanja itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

523

4. Faza stabilizacije

• Cilj ove faze je početno učvršćivanje prostorno-vremenskihznačajki izvođenja gibanja

• Prostorno-vremenske značajke se sve značajnije povezuju u izvedbi motoričkoga zadatka, što se zorno primjećuje sveskladnijim i sigurnijim izvedbama motoričkoga zadatka

• Skladnijim u smislu sve većeg povezivanja pokreta i kretnji, a sigurnijim zbog sve manjih odstupanja pokazatelja gibanja od idealne trajektorije gibanja

• Ovu fazu obilježava sve manji broj ključnih pogrešaka, a one koje se pojavljuju sve više se odnose na nedostatke u pojedinim pokretima ili kretnjama

• U izvođenju gibanja već se značajno pojavljuju stilskeposebnosti koje su uzrokovane morfološkim obilježjima imotoričkim sposobnostima pojedinca

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

524

• Da bi se kratkotrajno pretvorilo u dugotrajno pamćenje, koje se može kasnije prizvati u svijest tjednima, godinama, mora se učvrstiti

• To je osnova uspostavljanja stabilizacije motoričkoga znanja, jeručestalo aktiviranje kratkotrajnog pamćenja uzrokuje na sinapsamakemijske i fizičke anatomske promjene koje utemeljuju dugotrajnuvrstu pamćenja

• Zbog fizičkih promjena na sinapsama vrlo je zahtjevno i dugotrajnoispravljanje izrazito pogrešno naučene strukture motoričkog gibanja

• Proces minimalnog početnog učvršćivanja (stabilizacije) zahtjeva 5 do 10 minuta efektivnog vremena izvođenja motoričkog zadatka

• Navedeno efektivno vrijme podrazumijeva izvedbu velikog brojaponavljanja, jer je ono određeno zbrojem vremena izvođenja jednestrukture motoričkoga gibanja od početne do završne pozicije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

525


10.2.2016.


• Efektivno izvođenje jednog koluta naprijed iznosi do 2-3 sekunde, a zavoj k brijegu, ovisno od dužini njegova radijusa, do 8 sekunda

• Zato vrijednosti 5 do 10 minuta ili više sati zaprimaju iznimnoveliki broj sati ukupnog vremena vježbanja

• 5 min. efektivnog vježbanja za 3-4 sekunde trajanja jedne izvedbenekog motoričkoga gibanja, podrazumijeva 70-100 ponavljanja

• Raniji primjer: skijaš u ovoj fazi, na primjerenom nagibu staze, izvodi sigurno veći broj zavoja brzog vijuganja ne narušavajućipritom ritam izvođenja ovog skijaškog elementa tehnike

• nedostatci se očituju u trenutcima kada se poveća zahtjevnostizvođenja na većem nagibu staze, kada se zahtijeva izrazito velikaučestalost izvođenja zavoja, kada se zavoji izvode na tvrđoj ililedenijoj snježnoj podlozi…

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

526

5. Faza automatizacije

• Cilj ove faze je završno učvršćivanje prostorno-vremenskihznačajki gibanja

• Time se stvara koordinacijski potpuno usklađena strukturagibanja koja se pretvara u motorički „fiksno“ gibanje

• No to ne znači neko gibanje može biti apsolutno učvršćeno, a izvođenje gibanja potpuno istovjetno kod svakog izvođenja

• I kod automatiziranih gibanja postoje minimalna odstupanja kodizvođenja gibanja što najbolje osjećaju oni koji ih izvode

• Ova razina automatizirane usavršenosti zahtjeva učvršćivanjekratkotrajnog u dugotrajno pamćenje u trajanju, ovisno o složenosti gibanja, jedan i više sati

• Takva razina znanja osigurava da motorički zapis može uvijekaktivirati motoričko gibanje na način da se izvodi bez većemisaone kontrole

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

527

• Učitelj fazu automatizacije prepoznaje temeljem skladneizvedbe motoričkoga gibanja koje djeluju izrazito usklađeno

• Kada je pisanje, plivanje, sviranje gitare ili vožnja automobilaautomatizirana, izvodi se bez svjesne samokontrole i verbalnihsamouputa o izvođenju

• To omogućuje daljnju nadgradnju motoričkoga znanja iprimjenu u različitim situacijama

• Automatizirano gibanje može izvoditi na nekoliko razina(zona): zadovoljavajuća, viša, visoka ili vrhunska, a sposobnosti, osobine i mogućnosti daljnjeg učenja pojedincaodređuju vrijeme zadržavanja u pojedinoj zoni automatizacije

• Faza automatizacije gibanja se ne smije tumačiti kaozavršetak učenja, već samo kao dostatan zapis motoričkogaznanja koje se neće zaboraviti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

528


10.2.2016.


• Prva razina automatizacije je samo prolazna razina automatiziranogznanja prema visokim i vrhunskih postignućima pojedinca

• Dinamika napretka po zonama automatizacije motoričkoga znanjaizravno ovisi o mnogim vanjskim (materijalni uvjeti..) i unutarnjim(sposobnosti..) ograničavajućim čimbenicima

• Automatizirana motorička znanja se ne zaboravljaju, ali duža razdobljaneuporabe umanjuju učinkovitost ponovnih pokušaja izvođenja

• Raniji primjer: skijaš u ovoj fazi na umjerenim nagibima staza izvodi većibroj zavoja brzog vijuganja ne narušavajući značajno ritam izvođenjaovog skijaškog elementa

• zavoje izvodi istim ili sličnim polumjerima, skija manje otklizava

• ritam uboda štapovima je usklađeniji, a ispravljanje pogrešaka se usmjerava prema sitnijim detaljima od kojih su neki estetski

• nedostatci se očituju kada se poveća zahtjevnost izvođenja na većemnagibu staze ili se zahtijeva mnogo veća učestalost izvođenja zavoja i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

529

Dinamika učenja motoričkoga znanja

• Trajanje faza procesa učenja (usvajanje, početno usavršavanje, napredno usavršavanja, stabilizacija, automatizacija) je različito

• Ovisi o mogućnostima učenika, stupnju složenosti motoričkog znanjai kvaliteti podučavanja

• Mogućnosti učenika su različite, određene su posebnostima njihovihantropoloških obilježja, a stupnjevi složenosti motoričkih znanja sukinetički i kinematički prepoznatljivi

• Dinamika učenja kinezioloških motoričkih znanja se razmatrajuprvenstveno prema kriteriju složenosti njihova izvođenja te razlikujemo koordinacijski jednostavna, složenija i složena

• To vrijedi za sva motorička znanja: biotička, nekineziološka ilikineziološka (opća i specifična), jer unutar svake skupine postojerazličite razine složenosti struktura gibanja

• Jednostavna motoričkih znanja zahtijevaju najkraće, složenija dulje, a složena najdulje vremensko razdoblje učenja (Prikaz )

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

530

Odnos između stupnju složenosti i dinamike učenjemotoričkoga znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

531


10.2.2016.


Jednostavna kineziološka motorička znanja

• To su sa stajališta dinamike i složenosti procesa učenja manjezahtjevni motorički zadatci

• Imaju kratku fazu usvajanja i brzo ulaze u faze usavršavanja

• Dinamika prirasta motoričkoga znanja se može podvesti pod krivuljunegativne akceleracije

• To su sklekovi, podizanja trupa iz ležanja, bacanje lopte uvis narazličite načine i hvatanje, povaljke u ležanju, preskakanje kratkevijače sunožno u mjestu, preskakanje kratke vijače u kretanju...

• Prevladavaju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u razrednojnastavi

• Primjeri iz poduke u sportu (skijanje): hodanje na skijama u krugubez korištenja štapova, hodanje na skijama po ravnom u „V“ raskoraku, klizanje na skijama uz pomoć suručnog odriva štapovima, osnovni skijaški stav i spust ravno...

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

532

Krivulja negativne akceleracije prirasta motoričkoga znanja- učenja jednostavnih motoričkih znanja -

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

533

Složenija kineziološka motorička znanja

• Ona su sa stajališta dinamike i složenosti procesa učenjaumjereno zahtjevni motorički zadatci

• Učenje ovih motoričkih znanja zbiva se po krivulji pozitivneakceleracije (Prikaz 3.)

• Imaju usporenu dinamiku (prirast) tijekom faze usvajanja ipočetnog usavršavanja, a značajnije promjene počinju tekkrajem duge faze naprednog usavršavanja

• Kada složenija motorička znanja ulaze u fazu stabilizacije tadasu učitelju i učeniku vidljiviji pomaci u kvaliteti izvedbe

• Ovakva znanja zahtijevaju, u usporedbi s jednostavnijim, većuučestalost izvođenja da bi se u ostvario značajniji napredak

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

534


10.2.2016.


Krivulja pozitivne akceleracije prirasta motoričkoga znanja- učenja složenijih motoričkih znanja -

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

535

• Složenija kineziološka motorička znanja su bitne strukturegibanja pojedinih kinezioloških aktivnosti

• Primjer: skok udalj iz zaleta, kolut naprijed, kolut nazad, stoj nalopaticama, premet strance, udarac glavom iz mjesta (N), primanje lopte potplatom i unutarnjom stranom stopala (N)

• Složenija kineziološka motorička znanja uključena su u nastavutjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi, a prevladavaju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u predmetnoj nastavi osnovne škole

• Primjeri iz poduke u sportu: Učenje skijanja - plužni zavoji, zavoj k brijegu, osnovni zavoj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

536

Složena kineziološka motorička znanja

• Ona su za izvođenje, a time i sa stajališta dinamike i složenostiprocesa učenja, zahtjevni motorički zadatci

• To su znanja nadgradnje, vrlo bitna ili presudna za uspješnostu određenim kineziološkim aktivnostima

• Dinamika učenja koordinacijski složenih motoričkih znanjapoprima sinusoidnu krivulju (Prikaz 4)

• Za njih je karakteristična izrazito duga faza naprednogusavršavanja koja treba osigurati kvalitetu motoričkog znanjaprije faze stabilizacije

• Faza naprednog usavršavanja traje višestruko dulje nego u složenijih znanja, a i prepoznatljiva je po upućivanju velikogbroja povratnih informacija učeniku i količini ispravljanjapogrešaka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

537


10.2.2016.


Krivulja sinusoidne akceleracije prirasta motoričkoga znanja- učenja složenih motoričkih znanja -

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

538

• Primjer: tehnika faze maksimalne brzine trčanja, tehnika startai startnog ubrzanja, skok udalj koračnom tehnikom 1 1/2 korak, stoj na rukama kolut naprijed, kovrtljaj natrag iz uporaprednjeg (niska preča), udarci glavom u skoku iz kretanja (N)

• Složenija kineziološka motorička znanja značajno su uključenau nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u predmetnoj nastaviosnovne škole, a prevladavaju u nastavi tjelesne i zdravstvenekulture u srednjem školstvu

• Primjeri iz poduke u sportu (tenis): forhend, bekend, teniskiservis; učenje skijanja - paralelni zavoj od brijega, brzovijuganje, paralelni dinamički zavoj, skijanje po grbama, razrovanom ili iskijanom snijegu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

539

• Dinamika učenja se ne zbiva idealizirano kako ga prikazujumasnije otisnute krivulje prirasta motoričkoga znanja

• Prirast znanja u procesu učenja je sličniji prikazu dinamikezasjenčanim krivuljama na istim grafičkim prikazima

• Tijekom učenja motoričkih znanja, pogotovo kod složenih, dolazi do kraćih i dužih vremenskih zastoja ili nedostatkaprogresije usvajanja i usavršavanja znanja

• Takav vodoravni dio krivulje naziva se zaravan (plato)-vježbačuvježbava motoričko znanje bez objektivno vidljivog napretka

• Zastoji su rijetki kod jednostavnih motoričkih znanja, češći kodsloženijih, a vrlo česti kod složenih motoričkih znanja

• Što je motoričko gibanje složenije zastoji u učenju su češći idužeg su trajanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

540


10.2.2016.


• U konačnici sprega između stupnja složenosti i mogućnostiučenika određuje dinamiku njihova učenja

• Dinamika učenja, kako je prikazana na grafičkim prikazima, poprima sasvim drukčije odnose kada se u razmatranje uključisamo razina motoričkih sposobnosti vježbača

• Tada smjer i prirast učenja dobiva novu dimenziju, jer učenikviših motoričkih sposobnosti može višestruko brže naučitimotoričko gibanje od učenika nižih sposobnosti (Prikaz 5.)

• Također, sposobniji učenik postiže i razinu motoričkogaznanja iznad razine drugih učenika

• Međutim, i jedan i drugi se uvijek nalaze u svojoj fazi učenjamotoričkoga znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

541

Razlike u prirastu učenja između učenika različitih sposobnosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

542

• Osnove dinamike učenja motoričkoga znanja uvijek valjapamtiti i na njoj temeljiti razmatranja mnogih segmenatatjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja:planiranje, programiranje, pripremanje za sat, provedbu sata, praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje, otkrivanje iusmjeravanje darovite djece prema određenom sportu, prilagodba procesa učenja učenicima s teškoćama i sl

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

543


10.2.2016.


Postupci unaprjeđenja (usavršavanja)motoričkoga znanja

• Ovi postupci se u kineziološkoj metodičkoj literaturi najčešćeopisuju pod nazivom ispravljanje pogrešaka

• Takav naziv ne ukazuju na cjelovitost interaktivnog procesarada učitelj-učenik prilikom učenja motoričkog znanja

• To je razlog da se ove procedure nazivaju postupciunaprjeđenja ili usavršavanja motoričkoga znanja

• U prvoj fazi učenja motoričkoga znanja, fazi usvajanja, uopćese ne ispravljaju pogreške jer gibanje nije niti usvojeno

• U prvoj fazi učenja samo stvaraju predodžbe o motoričkomgibanju i potiče njegova uspostava

• Čak i kod izvođenja motoričkog zadatka koji je usvojen učitelj mnogo češće samo verbalno upućuje povratne informacije s ciljem unaprjeđenja izvođenja, a mnogo manje pristupa motoričkom ispravljanju pogrešaka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

544

• U tim slučajevima učitelj ističe ključne dijelove zadatka, prikazuje zadatak na različite načine, izgovara metodičke predodžbe kako bi učeniku dočarao ispravno izvođenje zadatka i sl.

• Učitelj i dalje vrlo često potiče usavršavanje neke strukture gibanja

• Verbalnim informacijama vrlo često ne ispravlja pogreške, već potvrđuje ispravnost izvedbe na određenoj razini točnosti izvođenja

• Kada zaista ispravlja pogreške tada i to provodi verbalnim uputama u najvećem broju slučajeva

• Učitelj u biti cijelo vrijeme unaprjeđuje motoričko znanje, odnosno modelira zapis o motoričkom gibanju u središnjem živčanom sustavu

• Motoričko ispravljanje pogrešaka je samo manji dio procesa usavršavanja, odnosno unaprjeđenja izvođenja motoričkog znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

545

• Unaprjeđenje (usavršavanje) motoričkoga znanja provodi se pomoću tri sukcesivno povezana postupka: 1. uvid u izvođenje motoričkoga zadatka 2. verbalno unaprjeđenje znanja 3. motoričko unaprjeđenje znanja

• Postupci uvida i verbalnog unaprjeđenja motoričkog zadatka upotrebljavaju se, po potrebi i prema odluci učitelja, kod provedbe bilo kojeg motoričkog zadatka (motorički zadatak za uvodni dio sata, pripremna vježba ili nastavna tema u glavnom A dijelu sata)

• Njihova upotreba će biti detaljnija kada se motorički zadatak usvaja ili usavršava kao nastavna tema u glavnom A dijelu sata, a manje detaljnija kada se odnosi na elementarnu igru u uvodnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

546


10.2.2016.


Postupci unaprjeđenja (usavršavanja) motoričkoga zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

547

• 1. Postupak uvida u izvođenje motoričkog zadatka je uvjet bezkojeg se ne može provoditi verbalno i motoričko unaprjeđenjemotoričkog zadatka

• Iznimno je značajna aktivnost učitelja koja od njega zahtjevapunu koncentraciju, jer se dešava u nekoliko sekundi

• Svaki motorički zadatak ima svoje posebnosti izvođenja• Kod unaprjeđenja različitih motoričkih zadataka učenici i

učitelji susreću s drukčijim metodičkim problemima• Ova faza je iznimno značajna jer uvid otkriva pogrešake u

strukturi gibanja, a o vrsti i veličini pogrešaka ovisespecifičnosti nastavka vježbanja

• Uvid se sastoji od pomnog (A) promatranja i (B) analizezadatka s ciljem utvrđivanja kvalitete izvođenja, te (C) rangiranja bitnih pravilnosti i nepravilnosti u izvođenjumotoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

548

• Prema rangiranju pravilnosti i nepravilnosti te prosudbi učitelja o njihovom značaju određuju se daljnji postupci unaprjeđenjamotoričkog znanja

• 2. Postupak verbalnog unaprjeđenja (usavršavanja) motoričkogzadatka tijekom vježbanja najčešća je aktivnost učitelja

• Provodi se na način da se pojedinačno ili skupini učenika uvijekprvo iskažu (D) povratne informacije o pravilnosti ili nepravilnostiizvođenja motoričkog zadatka

• Odmah nakon toga slijedi izricanje (E) metodičke upute o unaprjeđenju izvedbe, koja je u biti trenutno najprimjerenijemetodičko rješenje za nastavak vježbanja

• Ove dvije akcije temelje se na spoznajama iz faze uvida u motorički zadatak, a njima učitelj modelira izvođenje motoričkogzadatka kod učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

549


10.2.2016.


• (D) Povratne informacije o izvođenju motoričkog zadatka imajuafirmativni (potvrdni) i korektivni (ispravljujući) dio

• Afirmativni se odnosi na potvrđivanje pravilnosti izvođenja kodcijelog motoričkog zadatka ili nekog njegovog dijela, a korektivnidio se odnosi na iskazivanje određenih netočnosti u izvođenju

• Tim slijedom se i upućuju povratne informacije učenicima, prvoone o ispravnostima (afirmativne), a nakon toga o neispravnostima (korektivne)

• Uvijek treba isticati ono pravilno, makar i najmanji segment motoričkog zadatka, jer će učenik tako spoznati što trajno možepohraniti u pamćenje kao ispravan dio motoričkog zadatka

• Čin i način upućivanja povratnih informacija o pravilnomizvođenju motoričkog zadatka učitelju treba poslužiti i zadodatno motiviranje učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

550

• Ne smije se pretjerivati, jer povratna informacija gubikorigirajući smisao ako nije objektivna

• Upućivanje korektivnih informacija svodi na 1-2 pogreške

• Pogreške koje se ističu moraju biti bitne kod izvođenjazadatka, a njihova bitnost se mijenja sukladno promjenama u kvaliteti izvođenja motoričkog zadatka

• Upućivanje korektivnih informacija provodi se tek nakon što je pogreška primijećena nekoliko puta, jer njeno učestalopojavljivanje ukazuje da je zaista sustavna

• Prilikom upućivanja povratne informacije nije učinkovitoupućivati povratne informacije za apsolutno svaki pokušaj

• Prije davanja informacije treba pričekati 3-5 sekundi da se učenici smire nakon izvođenja zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

551

• (E) Metodička uputa slijedi nakon upućivanja povratnihinformacija, a odnosi se na informacije kojima učitelj određujenačin daljnjeg vježbanja učenika

• Ona sadržajno posjeduje informacije o trenutačnommetodičkom rješenju koje treba unaprijediti daljnjeizvođenje motoričkoga zadatka

• Broj bitnih informacija treba se svesti na najmanju mogućumjeru, pa se najčešće iskazuje jedna do dvije

• Više od toga metodički je neopravdano, jer je malo učenikakoji mogu paralelno procesirati veći broj informacija istodobnounaprjeđujući izvođenje motoričkog zadatka

• Ovim postupkom završava verbalna metoda unaprjeđenjamotoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

552


10.2.2016.


• Postupci uvida u izvođenje i verbalnog unaprjeđenjemotoričkog zadatka ne koriste se samo kod učenjamotoričkoga znanja (nastavnih tema)

• Jednako su zastupljeni prilikom provedbe bilo kojegmotoričkog sadržaja (pravilno/nepravilno provođenje hvataliceu uvodnom dijelu sata ili pravilno/nepravilno izvođenještafetne elementarne igre u B dijelu sata), a samo je naglašenija kod učenja nastavnih tema

• Postupci opisani su u metodi motoričkog unaprjeđenja, najvišese odnose i koriste prilikom usvajanje i usavršavanjamotoričkih zadataka (nastavnih tema) u glavnom A dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

553

• 3. Postupak motoričkog unaprjeđenja (usavršavanja) provodi se neposredno nakon verbalnih postupaka unapređenja motoričkog znanja

• Preciznije, motoričko unaprjeđenje motoričkog zadatka započinje neposredno nakon upućivanja učeniku povratnih informacija i/ili metodičkih uputa

• Postupak motoričkog unaprjeđenja (usavršavanja) motoričkog znanja može se provoditi: (F) u standardnim (istim) uvjetimaizvođenja, (G) u olakšanim uvjetima izvođenja ili (H) pomoću korektivnih vježbi

• Odabir ovisi o prosudbi učitelja, jer svaki od njih može biti metodičko rješenje u određenoj metodičkoj situaciji

• Određivanje pojedinog načina učitelj izriče tijekom ili nakon metodičkih uputa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

554

• Ispravljanje pogrešaka različitih tjelovježbenih sadržaja najčešće se provodi u standardnim, rjeđe u olakšanim uvjetima izvođenja, a najrjeđe korektivnim vježbama

• U praksi navedeni načini mogu povezivati ovisno od uzroka pogreške i uvjeta izvođenja motoričkog zadatka

• Najčešće se povezuje ispravljanje pogrešaka u olakšanim uvjetima pomoću korektivnih vježbi, a zatim u standardnim uvjetima izvođenja pomoću korektivnih vježbi

• Neovisno kojim se načinom motorički unaprjeđuje zadatak, najprije treba ispravljati velike (presudne), pa srednje (bitne), pa manje (značajne) pogreške

• Presudne se odnose na pogreške unutar temeljnih dijelova strukture gibanja koje uzrokuju veliki broj pogrešaka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

555


10.2.2016.


• Bitne se odnose na ključne kretnje tijekom izvođenja gibanja, a manje bitne na određene pokrete tijekom izvođenja gibanja

• Zbog sustavnosti, presudne pogreške se ispravljaju u fazi početnog usavršavanja, bitne u fazi naprednog usavršavanja, a manje bitne u fazi stabilizacije motoričkog gibanja

• Svaki drugi pristup nije ispravan, jer sve pogreške nisu jednako značajne, sve se ne mogu ispraviti odjednom, a dinamika ispravljanja razlikuje se od pojedinca do pojedinca

• Osnovne pogreške su u praksi prepoznatljive i mogu se u većini slučajeva gotovo predvidjeti, pa se nazivaju tipične ili najčešće pogreške

• Kod svih načina motoričkog ispravljanja pogrešaka verbalne upute su trajno prisutne

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

556

• (3.a) Standardni uvjeti izvođenja postavljeni su na prvo mjesto jer se motoričko ispravljanje pogrešaka najčešće provodi na način kada se gibanje stalno standardno izvodi

• Pogreške se motorički ispravljaju nakon povratnih verbalnihinformacija

• Mnogo navedenog pod metodom verbalnog unaprjeđenja sastavnije dio ispravljanja pogrešaka dok se gibanje izvodi u standardnimuvjetima

• Primjer: vođenje lopte s promjenama smjera kretanja

• Neka se gibanja mogu ispravljati jedino dok se izvode u standardnimuvjetima (npr. udarac glavom iz kretanja u nogometu)

• Posebnosti mnogih gibanja zbog kinetičkih značajki ne dopuštaju nitijedan drugi način

• Ne mogu se ili ih nema smisla usporavati i/ili nemaju mnogoučinkovitih korektivnih vježbi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

557

• To se odnosi na sva jednostavna motorička znanja, ali i na nekasloženija i složena motorička gibanja

• U takvih motoričkih zadataka učeniku se samo mogu davatimetodičke upute, a gibanje se stalno izvodi u standardnim uvjetima

• Trajanje ispravljanje ovisi o sposobnostima vježbača

• (3.b) Olakšani uvjeti izvođenja omogućuju ispravljanje motoričkog zadatka tako da ga učenik i nadalje cjelovito izvodi, pri čemu zbog olakšavanja uvjeta izvođenja može mnogo svjesnije, smirenije i staloženije ispravljati pogreške

• Olakšavanje izvođenja može se učiniti na mnogo načina, a ovise o strukturi gibanja i uvjetima izvođenja motoričkog zadatka

• Zbog struktura gibanja i uvjeta izvođenja razlikuje se olakšavanje gibanja kod plivanja, skijanja, tenisa ili u sportskoj gimnastici

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

558


10.2.2016.


• Olakšavanje se može provoditi tako da se gibanje izvodi cjelovito s određenim pomagalom

• Primjer: uvježbavanje koračne tehnike skoka u dalj s odskočnom daskom

• Olakšavanje može provoditi i na način da se uvježbava samo dio gibanja s ili bez pomagala, što se često vidi kod ispravljanja tehnike rada nogu u kraulu bez ili s plivaćom daskom

• Neke strukture gibanja dopuštaju da se olakšavanje gibanja izvodi njegovim usporenim izvođenjem u cijelosti ili samo kao dio gibanja, što je vidljivo kod mnogih elemenata karatea, samoobrane itd.

• Neka gibanja se mogu izvodi u olakšanim uvjetima kao recimo: kolut naprijed niz kosinu, brzo vijuganje u skijanju na manjoj strmini i sl.

• Mnoga gibanja omogućuju povezivanje više navedenih načina

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

559

• Olakšani uvjeti izvođenja motoričkog zadatka mogu se postavljatineovisno od ispravljanja pogrešaka

• Gibanje se može postaviti u olakšanim uvjetima za sve učenike zbogubrzavanja procesa učenja

• Olakšani uvjeti izvođenja se nalaze i u metodičkim postupcimaučenja mnogih motoričkih znanja, ali učitelj opravdano možepostaviti olakšane uvjete izvođenja i iz drugih razloga

• Primjer: postavljaju se zbog nemogućnosti učenika da gibanje u određenom trenutku izvede dostatno kvalitetno u standardnimuvjetima

• Tu nemogućnost najčešće uzrokuju odstupanja u nekimantropološkim obilježjima učenika koja nisu podobna za izvođenjeodređenog motoričkog znanja

• Primjer: smanjena mogućnost izvođenja nekog motoričkog znanjazbog izrazite visine ili tjelesne težine učenika, nedostatne razinemotoričkih sposobnosti učenika, straha i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

560

• (3.c) Ispravljanje pogrešaka korektivnim vježbama također ovisi o posebnostima motoričkog gibanja, jer neka gibanja imaju više, a druga manje učinkovitih korektivnih vježbi

• Izbor korektivne vježbe uvijek treba biti usmjeren prema ispravljanju trenutno najbitnijih pogrešaka

• Njezin smisao je omogućavanje unaprjeđenja gibanja, jer se poslije primjene korektivne vježbe, vježbanje najčešće nastavlja u standardnim uvjetima izvođenja

• Za ovu aktivnosti učitelj prvenstveno treba imati puno strpljenja

• U procesu vježbanja neki učenici griješe manje, a neki više, zbog čega je vrijeme modeliranja zadatka različito između učenika

• Kako to prvenstveno ovisi o razini njihovih sposobnosti, vrste pogreške koje se pojedinačno pojavljuju i njihovi uzroci su različiti

• Iz istog razloga učitelj kod ispravljanja pogrešaka može i ne mora pomagati (asistirati) učeniku

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

561


10.2.2016.


• Odluka o pomaganju kod ispravljanja pogrešaka, osim navedenoga, značajno ovisi i o strukturi motoričkog gibanja koje se izvodi

• Verbalno i motoričko unaprjeđenje motoričkoga znanja ima zajedničke odnose s fazama pamćenja i fazama učenja motoričkog znanja

• Njihova upotreba modelira motorički zapis gibanja u središnjem živčanom sustavu zbog čega su ove metode najviše odgovorne za uspostavu pravilnog izvođenja motoričkog zadatka

• Najznačajniji trenutci koji su odgovorni za pravilnu naučenost motoričkog zadatka odnose se na pretvaranje kratkotrajnog u dugotrajno pamćenje

• To se sa stajališta učenja motoričkog zadatka odnosi na faze početnog i naprednog usavršavanja, a osobito kada znanje ulazi u fazu stabilizacije gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

562

Faza pamćenja i modeliranje zapisa motoričkog gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

563

Metode rada

13.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

564


10.2.2016.



• Metode prikazivanja motoričkog zadatka (metoda usmenog izlaganja, postavljanja i rješavanja, imitacije i dramatizacije, pokazivanja (demonstracije))

• Metode učenja (sintetička, analitička, kombinirana, situacijska, vizualizacijska metoda učenja)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

565

• Metoda je pojam koji se odnosi na način ili postupak pomoću kojeg se ostvaruje zadani cilj

• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi metode rada su međupovezani skupovi postupaka pomoću kojih nastavnik priprema i provodi svaki motorički ili tjelovježbeni zadatak

• U širem smislu metodama rada se pripremaju i provode sve vrste rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi jer se one sastavljaju od tjelovježbenih ili motoričkih zadataka

• Pojam vrste rada odnosi se na sve načine provedbe odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

566

• Neke od vrsti rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi su:

• sat tjelesnog vježbanja u predškolskom odgoju,

• sat redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom i srednjem školstvu,

• izvannastavne aktivnosti učenika u osnovnom i srednjem školstvu,

• redovita nastava tjelesne i zdravstvene kulture na visokom obrazovanju,

• izborna i fakultativna nastava na visokom obrazovanju itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

567


10.2.2016.


Skupine metoda u tjelesnom i zdravstvenom području: 1. PRIKAZIVANJA 2. UČENJA 3. UVJEŽBAVANJA 4. VJEŽBANJA 5. SIGURNOSTI 6. NADZORA

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

568

• Smisao i upotreba svih metoda rada jednako se odnosi na provedbusvih motoričkih zadataka u procesu svih vrsta tjelesnog vježbanja

• U dostupnoj metodičkoj literaturi metode rada razmatraju samo sastajališta učenja novih programskih sadržaja u glavnom A dijelu sata, a takav pristup je nepotpun

• Ispravni pristup je sveobuhvatno objašnjenje i primjena metoda radakod provedbe svakog motoričkog sadržaja u svakom dijelu procesatjelesnog vježbanja, bez obzira na vrstu motoričkog zadatka, njegovunamjenu, pripadnost dijelu sata, vrsti vježbanja itd.

• Metode rada ne primjenjuju se samo u redovitoj nastavi tjelesne izdravstvene kulture

• Jednako su značajne za sve ostale vrste rada u tjelesnom izdravstvenom području, odnosno kad god se provodi neki motoričkizadatak

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

569

• Izvođenje svakog programiranog ili „neprogramiranog“ motoričkog zadatka u procesu vježbanja ima svoje posebnosti

• Tijekom procesa vježbanja neke metode rada su naglašeneviše, a neke manje, dok se u određenom slučaju neke gotovomogu izostaviti

• Primjer: metode sigurnosti procesa vježbanja nisu naglašenekod hvatanja i dodavanja lopte u mjestu, za razliku od njihovogznačaja kod izvođenja stoja na rukama uz okomitu plohu

• Niti jedna metoda rada nije bitnija ili nadređenija drugima, većje u određenom slučaju neka značajnija

• Potrebno je podjednako dobro poznavati sve metode rada, a koliko će se koja primjenjivati ovisi o stručnoj prosudbimetodičke situacije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

570


10.2.2016.


1. Metode prikazivanja motoričkog zadatka

• Metodama prikazivanja učitelj učeniku, u svim vrstama odgojno-obrazovnog rada u tjelesnom i zdravstvenom području, predočava motorički ili tjelovježbeni zadatak

• Koriste se kod učeniku nepoznatih i poznatih motoričkih zadataka

• Kada se primjenjuju kod nepoznatog (novog) motoričkog zadatkauvijek prethode izvođenju motoričkog zadatka

• Kada se koriste kod učeniku poznatih motoričkih zadataka tada se mogu primjenjivati prije i za vrijeme izvođenja/uvježbavanjamotoričkog zadatka

• Njih tvore:

• Metoda usmenog izlaganja

• Metoda postavljanja i rješavanja

• Metoda imitacije i dramatizacije

• Metoda pokazivanja (demonstracije)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

571

• Metode usmenog izlaganja i pokazivanja (demonstracije) imajuviše sastavnica, dok su metode postavljanja i rješavanja teimitacije i dramatizacije integralne metode bez dodatnihsastavnica (Prikaz slijedeći slide)

• O značaju pojedine metode prikazivanja odlučuje učitelj premastručnoj procjeni tijekom pripremanja sata, a bitnost svake ovisi io trenutnoj metodičkoj situaciji na satu

• Primjer: na satu ponavljanja kada je neki tjelovježbeni zadatakveć visoko usavršen, učitelj uobičajeno kod prikazivanja nastavneteme ne koristi metodu pokazivanja (demonstracije)

• To ne znači da tijekom sata neće demonstrirati ako odluči učenikunešto istaknuti s ciljem daljnjeg usavršavanja ili je razlog, primjerice zbog bolesti učenika koji je bio odsutan s nastavenekoliko sati

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

572

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

573


10.2.2016.


Metoda usmenog izlaganja

• Metoda usmenog izlaganja sastoji se od više sastavnica, anajčešće se upotrebljavaju (a) najavljivanje, (b) opisivanje i (c) objašnjavanje motoričkog zadatka, a dodatno tijekom rada učitelj uključuje i ostale postupke ove metode: obrazlaganje i raspravljanje

• Bez obzira koja se sastavnica usmenog izlaganja upotrebljava uvijek vrijede sljedeća pravila:

• Usmeno izlaganje uvijek mora biti primjereno uzrastu i predznanju učenika

• Nakon usmenog izlaganja povremeno treba provjeriti, jesu li učenici shvatili usmeno izlaganje, tako da ga na upit učitelja ukratko ponove ili odgovore je li bilo razumljivo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

574

• Kvaliteta svih sastavnica usmenog izlaganja izravno ovisi o vokabularu, dikciji i retoričkim mogućnostima učitelja

• Preduvjet kvalitetom usmenog izlaganju je kvalitetan vokabularstandardnog hrvatskog jezika (i opći i strukovni fond riječi)

• Svaki učitelj mora unaprjeđivati vokabular kako bi imao zavidnurazinu usmenog izlaganja

• Isticanje značaja standardnog hrvatskog jezika ukazuje da se nastavnik u školstvu ne smije izražavati regionalnim ili lokalnimgovorom

• Dikcija je način izgovaranja glasova i riječi u govoru što je od posebnog značaja u provedbi tjelesnog vježbanja

• Nastava tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavne i izvanškolske tjelovježbene aktivnosti učenika provode se navelikim prostorima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

575

• Na otvorenim prostorima značaj dikcije se povećava, jer isključivo o njoj ovisi razumljivost učitelja kod prijenosa usmenih informacija

• Ona se može unaprijediti vježbanjem pravilnog rada govornih organate se time dobiva na razumljivosti, ljepoti i prepoznatljivostiusmenog izlaganja

• Retorika je vještina dojmljivog i slikovitog usmenog izražavanja štoostavlja poseban dojam kod učenika

• Takav učitelj je elokventan, jer posjeduje „snagu“ i dojmljivostizražavanja

• Okretnošću u govoru pokazuje svoju snalažljivost, svoje znanje, plijeni pozornost, pa su njegove misli toliko pamtljive da utirutrajnost u pamćenju učenika

• Posebnosti sastavnica usmenog izlaganja i različitosti njihovihpojavnosti tijekom procesa vježbanja ima zaista mnogo

• Njihova upotreba ovisi o složenosti strukture gibanja i razininaučenosti motoričkog znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

576


10.2.2016.


• Sa stajališta složenosti strukture gibanja jednostavnije znanjezahtijevati kratko opisivanje, a složeno dulje

• Sa stajališta naučenosti sastavnice usmenog izlaganja izravno supovezane s fazama učenja motoričkoga znanja

• Primjer: u prvoj fazi učenja, fazi usvajanje, opisivanje mora bitinaglašeno, dok se kod gibanja koje je u fazi automatizacije opisivanjeuopće ne provodi

• Ono što je najbitnije za sastavnice usmenog izlaganja može se svestina sljedeće:

• a) Najavljivanje je usmeni postupak učitelja kojim se izriče nazivtjelovježbenog zadatka

• Ako je zadatak učenicima potpuno nepoznat, unutar najavljivanja moguće je dodatnom rečenicom pojasniti njegov naziv

• Najavljivanje vremenski mora biti kratko, svega nekoliko sekundi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

577

• b) Opisivanje je usmeni postupak kojim se vježbaču upućuju bitneinformacije o izvedbi tjelovježbenog zadatka

• To treba učiniti bez isticanja uzročne povezanosti i iznošenjakinematičkih značajki određenog gibanja

• Opisivanje tjelovježbenog zadatka se provodi slijedom kako se izvodiod početne do završne pozicije (kao kod demonstracije)

• Opisivanje treba biti točno, razumljivo, svrhovito i jezično primjerenodobnoj skupini kojoj se opisuje

• Trajanje opisivanja ovisi o njegovoj složenosti, pa što je zadatakjednostavniji ono je kraće i suprotno tomu

• Kada se opisivanje odnosi na nove zadatke tada učitelj naglašavaključne dijelove motoričkog gibanja koji će omogućiti izvođenje

• Kada se opisivanje odnosi na poznate zadatke tada se vrijeme opisivanja značajno smanjuje ili se u cijelosti ukida

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

578

• Konkretno, za motorička znanja koja su u fazama usvajanja i početnog usavršavanja gibanje se opisuje se u cijelosti

• Kada se motoričko znanje nalazi u fazama naprednog usavršavanja i stabilizacije opisivanje se po odluci učitelja postupno smanjuje, a u fazi automatizacije opisivanje se ukida

• Vrijeme koje se oslobađa postupnim skraćivanjem opisivanja koristi se sve više za objašnjavanje

• Opisivanje tjelovježbenog zadatka u praksi se najčešće provodi neposredno nakon najavljivanja, ali ima odstupanja u ovisnosti od posebnosti strukture gibanja

• Primjer: kod nekih složenijih struktura gibanja uputnije je neposredno nakon najavljivanja pokazati (demonstracija), pa tek nakon toga opisati ili objasniti motorički zadatak

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

579


10.2.2016.


• Opisivati novi složeniji motorički zadatak prije demonstracije(neku novu složeniju štafetnu elementarnu igru, jednonožni uzmah na niskoj preči/pritci, bacanje kugle O' Brien tehnikom, tenis servis, brzo vijuganje u skijanju) je gubljenje vremena iz dva razloga

• Prvo, opis složenog zadatka mora trajati duže što nije u suglasju s racionalizacijom i tako kratkog trajanja sata tjelesne i zdravstvene kulture

• Drugo, i najrazumljivijim opisom učenik ne može kvalitetno ostvariti predodžbu o nepoznatoj složenoj strukturi gibanja

• Stvaranje predodžbe o motoričkom zadatku temelji se gotovo u cijelosti na vizualnom zaprimanju informacija, pa je u ovom slučaju uputnije prvo pokazati, a tek tada opisivati i slijedom dalje prema potrebi procesa učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

580

• c) Objašnjavanje je usmeni postupak učitelja koji vježbaču ukazuje na kinetičke i kinematičke značajke gibanja i njihovu povezanost u izvedbi nekog motoričkog zadatka

• To zahtijeva više vremena zbog čega se objašnjavanje najčešće ne koristiti na prvim satima učenja novog motoričkog zadatka

• Tada je od mnogo je većeg značaja opisivanja zadatka

• U sljedećim fazama učenja motoričkoga znanja učenici sve više poznaju motoričko gibanje zbog čega se smanjuje značaj opisivanja, pa se postupno vremenski skraćuje ili ukida

• U fazama naprednog usavršavanja, stabilizacije i automatizacije, umjesto opisivanja, postupno sve više koristiti objašnjavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

581

• Metodama usmenog izlaganja pripadaju postupci obrazlaganja i raspravljanja o motoričkom zadatku koje se provodi kroz razgovor duljeg trajanja

• Više su zastupljeni u izvannastavnim aktivnostima učenika kada učitelj ima mnogo više vremena i, u pravilu, manji broj učenika na satu

• Sa stajališta metoda usmenoga izlaganja za redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture najznačajniji postupci su najavljivanje, opisivanje i objašnjavanje motoričkog zadatka P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

582


10.2.2016.


Metoda postavljanja i rješavanja

• Metoda postavljanja i rješavanja je način prikazivanja i provođenjamotoričkoga zadatka koji se često upotrebljava u primijenjenojkineziologiji

• Ova metoda postavljena je nakon metoda usmenog izlaganja jer je sa stajališta učitelja provodi verbalno (usmeno)

• Posebna je po tome što se ovom metodom motorički zadatakpostavlja (prikazuje) izricanjem učitelja, nakon čega ga učenikodmah samostalno rješava (izvodi)

• Kod metode usmenog izlaganja najavljivala se, opisivala iliobjašnjavala struktura gibanja, a ovom metodom ne opisuje se struktura gibanja već se ukazuje kako odmah izvesti motoričkizadatak

• Primjer: učitelj postavlja zadatak s određenim ciljem: „Hodajte naprstima tiho kratkim koracima“, „Provucite se kroz obruč“, a učeniciga samostalno rješavaju

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

583

U ovoj metodi ne postoji standardno najavljivanje, opisivanje, objašnjavanje ili pokazivanje motoričkoga zadatka, pa je otuda inastao njen naziv - postavljanje i rješavanje

• Njome se provodi iznimno veliki broj motoričkih zadataka koji suuključeni u sat tjelesne i zdravstvene kulture

• Odnosi se na jednostavne i učenicima poznate (usavršene) motoričke zadatke za čiji način izvedbe učitelj samo treba izreći

• Učenici ih nakon toga samostalno rješavaju na slične ili različitenačine, upravo onako kako su doživjeli uputu

• Primjer: učenicima je nepotrebno demonstrirati kako da se provukuispod kozlića ili im objašnjavati kako da loptom pogode čunj

• Kada bi učitelj opisivao svaki i najmanji motorički zadatak narušile bi se mnoge odrednice sata tjelesne i zdravstvene kulture (trajanjepojedinih dijelova sata, intenzitet…)

• Za provedbu takvih zadataka dostatno učenicima izreći: „Provucitese ispod kozlića“, „Pogodite loptom čunj“ i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

584

• Metodom postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka mogu se djelomično usavršavati jednostavna gibanja

• Učitelj postavlja zadatak s određenim ciljem: „Hodajte što dužimkoracima“, „Doskočite mekano na prednji dio stopala“, a djeca gasamostalno rješavaju

• Zato je ova metoda neposredno povezana sa sintetičkom, kombiniranom progresivnom i situacijskom metodom učenja

• U ovim metodama svi se motorički zadatci postavljaju izravno zaizvođenje iz razloga što su učenicima poznati

• Metoda postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka koristi se u svim uzrasnim skupinama, od djece predškolske dobi do odraslihosoba

• U radu s djecom do 8-10 godine ova metoda dominantno se koristi, jer se u radu s djecom mlađih dobnih skupina ne provodidetaljizirano usvajanje i usavršavanje motoričkoga znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

585


10.2.2016.


• Drugi dio ove metode - rješavanje zadatka, kod osoba mlađedobi razvija samostalnost, snalaženje i osobnost u rješavanjumotoričkog zadatka

• Kod osoba starije dobi ova metoda primjenjiva je zato što oniveć i jesu samostalni i lako izvršavaju jednostavne zadatke

• Budući da se zadatci ne opisuju, objašnjavaju ili demonstrirajuova metoda povećava tjelovježbenu učinkovitost satatjelesne i zdravstvene kulture, u svim dobnim skupinama

• Izostanak opisivanja, objašnjavanja i pokazivanja povećavaefektivno vrijeme i intenzitet vježbanja

• Ova metoda je zastupljena i u sportu i sportskoj rekreaciji

• Sportašima i sportskim rekreativcima mnoga gibanja su poznata i uvježbana

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

586

Metoda imitacije i dramatizacije

• Metoda imitacija i dramatizacija motoričkih zadataka temelji se nadva mehanizma emocionalnoga razvoja djece

• To su mehanizmi imitacije ili oponašanja i identifikacije ilipoistovjećivanja

• Upotrebljava se najviše kod djece predškolske dobi, ali i kod učenika1. i 2. razreda osnovne škole

• Zbog dva navedena mehanizma emocionalnog razvoja djeca se mogu, temeljem pripovijedanja odgojitelja ili učitelja, uživjeti u priču

• Tada oni pokretima ilustriraju ili dramatiziraju neku pojavnost koju sudoživjeli

• Zasniva se više na verbalnoj komponenti kao i metoda postavljanja i rješavanja

• Kod ove metode, ovisno o pristupu imitaciji i dramatizaciji, moguće je mnogo veće uključenje neverbalnih komponenti rada

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

587

• Kod imitacije i dramatizacije moguća je primjena različitih gestikulacija, naglašene mimike, pa čak i demonstracije određenih pokreta, kretnji i gibanja

• Ova metoda omogućuje, za razliku od metode postavljanja i rješavanja, mnogo više imitacije raznolikih struktura gibanja

• Ovom metodom odgojitelj omogućuje djeci ili učitelj učenicima da oponašaju prirodne pojave, svijet flore i faune, pojavnosti iz svakodnevnog života i sl.

• Postavljeni zadaci se ilustriraju i dramatiziraju na različite načine

• Primjer: skokovi iz čučnja upitom „Kako zeko skače?“, otkloni riječima „Jablani se njišu“, četveronožno hodanje upitom „Kako medo hoda?“ i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

588


10.2.2016.


• Osim primjerenog upita, važno je da učitelj osobno može demonstrirati gibanja koja su sadržaj opisa ili upita

• Djeci se zadaju zadaci iz prostora njihovih spoznaja, jer u suprotnom neće reagirati

• Odgojitelj ili učitelj mora imati razvijenu maštu da bi sve elemente vježbanja mogao slikovito i bogato ilustrirati pokretima

• Djeci je takav način izvođenja vježbi prepoznatljiv, a time pristupačan i učinkovit

• Ovom metodom mogu u cijelosti provoditi mnoge vrste vježbanja djece predškolske dobi, kao i dijelovi sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture učenika 1. i 2. razreda osnovne škole

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

589

Metoda pokazivanja (demonstracije)

Slika vrijedi tisuću riječi!

• Metoda pokazivanja ili demonstracije potpuno je neverbalnametoda

• To je zorni postupak (1.) neposrednog (uživo) ili (2.) posrednog (video zapisom) pokazivanja tjelovježbenogzadatka

• Obje vrste pokazivanja mogu se u tjelesnom i zdravstvenompodručju provoditi sa svim dobnim skupinama

• U predškolskom odgoju i tijekom razredne nastavedominantno treba koristiti pokazivanje gibanja uživo jer takavpristup kod djece privlači mnogo veću pozornost čimeosigurava veću učinkovitost

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

590

• Osnovni preduvjeti pokazivanja motoričkog zadatka su vidljivost izvođenja ipozornost učenika, jer učenik prima informaciju vizualno s ciljem da je zapamti

• Pri pokazivanju učitelj se treba pridržavati sljedećeg:• Motorički zadatak mora se pokazati tako da ga vide svi učenici• Unaprijed treba odlučiti kako će učenici biti postavljeni te u kojem će im

smjeru biti pokazan motorički zadatak• Pokazivanje nepoznatog motoričkog znanja provodi se na početku faze

usvajanja• Tada se u pravilu motoričko gibanje pokazuje najmanje dva puta• Prvi put bez usmjeravanja pozornosti, a u ponovljenom pokazivanju može se

najaviti bitni dio motoričkoga zadatka koji se želi istaknuti• Pokazivanje poznatog gibanja najčešće se provodi u fazama početnog i

naprednog usavršavanja• Tada učenicima treba najaviti što će biti pokazano, a bitno je za određenu

fazu učenja• Ovo se odnosi na pokazivanje cjelovitog motoričkog zadatka, ali i njegovog

dijela koji se želi istaknuti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

591


10.2.2016.


• (1.) Neposredno pokazivanje ili demonstracija odnosi se napokazivanje tjelovježbenog zadatka uživo pred učenicima

• Može se provoditi na tri osnovna načina: (1.a) standardno(uobičajeno), (1.b) modelirano (uobličeno) i (1.c) imitirajuće(oponašajuće) pokazivanje

• (1.a) Standardno (uobičajeno) pokazivanje podrazumijeva tipičnoizvođenje motoričkog gibanja po standardima nekog sporta

• Izvodi se cjelovito, što podrazumijeva izvođenje gibanja od početnogdo završnog položaja

• Koristi se uvijek kod prvog pokazivanja gibanja koje prethodi faziusvajanja motoričkoga znanja

• Učenik time doživljava predodžbu o cjelovitosti motoričkog zadatkanakon čega će po prvi puta pristupiti izvođenju

• Pokazivanje se, u pravilu, uvijek nadopunjuje s najavom, opisom iobjašnjenjem motoričkoga zadatka

• Tek nakon standardnog cjelovitog pokazivanja učitelj smijeupotrebljavati ostale mogućnosti pokazivanja motoričkoga zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

592

• (1.b) Modelirano (uobličeno) pokazivanje ima za cilj preciznijepokazivanje prostornih značajki gibanja

• Mogućnosti modeliranja gibanja izravno ovise o posebnostimastrukture gibanja, zbog čega se ova demonstracija u osnovi možeprovoditi na dva načina: usporenim izvođenjem gibanja iliolakšavanjem uvjeta izvođenja gibanja

• Ovaj način pokazivanja koristi se nakon standardnog izvođenjagibanja

• Najčešće se primjenjuje tijekom faza usvajanja i početnogusavršavanja motoričkog gibanja

• Primjer: neka se gibanja u cijelosti mogu pokazati usporeno (udaracsredinom hrpta stopala u nogometu, udarci rukama u karateu, engleski valcer), dok se neka gibanja mogu pokazati u cijelosti u olakšanim uvjetima izvođenja gibanja (skok u dalj s odskočnomdaskom, zavoj k brijegu na blagoj strmini)

• Ponekad je korisno da se neki važan pokret izvede čak i karikirano, da bi učeniku bio uočljiviji

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

593

• (1.c) Imitirajuće (oponašajuće) pokazivanje tjelovježbenog zadatkamože se koristi po potrebi tijekom cijelog procesa vježbanja s ciljemda se učeniku omogući zorno prepoznavanje pogrešaka

• Ovakav je način vrlo učinkovit za ispravljanje pogrešaka, alipedagoški treba biti tako osmišljen da ne povrijedi osjećaje učenika

• Učitelj ne smije imitirati izvedbu učenika na način da ismijavanjegovo izvođenje, već da oponašanje učenik doživi kao zabavno

• Na takav način imitiranje će postati učinkovito

• Ako učitelj procjeni da bi učenik ovakav način pokazivanja mogaodoživjeti kao ironičan, bolje ga ne koristiti

• Kod djece predškolske dobi demonstriranje pogrešaka oponašanjemu pravilu se ne provodi, jer nisu dovoljno zreli da bi analitički, temeljem oponašanja pogreške, unaprijedili strukturu gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

594


10.2.2016.


• Pokazivanje ili demonstracija može se koristiti tijekom cijelogprocesa učenja motoričkog znanja jer je iznimno značajna

• Uz upotrebu demonstracije se, u središnjem živčanom sustavuučenika mnogo kvalitetnije stvara obrazac motoričkog zadatka

• Za kvalitetno stvaranje obrasca, uz demonstraciju, velikuvažnost imaju i povratne informacije učitelja

• To ne znači da metodu pokazivanja (demonstracije) trebastalno koristiti, već ju treba koristiti u bitnim trenutcimatijekom učenja motoričkog zadatka

• Primjer: novi motorički zadatak koji se počinje učiti (fazausvajanja) uvijek treba pokazati učitelj, jer je upravo on stručna i osposobljena osoba

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

595

• Stalno demonstriranje učitelja ima objektivnih nedostataka, velikidnevni umor, koji tijekom godina kumulativno uzrokuje kroničnaoštećenja lokomotornog sustava

• U satima usavršavanja motoričkog znanja učitelj za pokazivanjezadatka može odrediti učenika

• Učenici u pravilu ne pokazuju motorički zadatak ispravno kao učitelj, osim ukoliko određeni učenik nije daroviti ili vrhunski sportaš u pojedinom sportu, ali ovaj pristup ima određenih prednosti

• Učenikovo pokazivanje, zadatak čini pristupačnijim ostalimučenicima čime se potencijalno može povećati njihova motivacija zavježbanjem

• Za vrijeme učenikova pokazivanja učitelj može isticati i opisivatibitne dijelove gibanja, što ne može kada zadatak osobnodemonstrira

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

596

• (2.) Posredna demonstracija odnosi se na pokazivanja motoričkogzadatka video zapisom

• Zbog napretka i dostupnosti tehnologije, to bi moglo postatibudućnost pokazivanja motoričkih zadataka u nastavi tjelesne izdravstvene kulture

• Ovaj način ima svoje posebnosti i prednosti prema demonstracijiuživo

• Video zapis se može pokazivati kako kod novog znanja u faziusvajanja tako i kod njegova usavršavanja

• Može se prikazivati samo koliko je vremenski predviđeno zademonstraciju (video clip do 5 sekundi), ali i cijeli sat na zidudvorane ispred određenog vježbovnog mjesta

• Učenici tako višestruko učvršćuju pravilnu predodžbu o gibanju, a toliki broj puta demonstrirati na satu nitko ne može koliko moževideo zapis

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

597


10.2.2016.


• Tijekom video projekcije učitelj može opisivati gibanje, a zbogmogućnosti njenog zaustavljanja (zamrzavanje slike) uočavanjebitnih detalja je iznimno učinkovito

• To uzrokuje brže usavršavanje gibanja koje se u tim trenutcimamože detaljno opisati

• Može se odabrati video zapis koji će učenicima prikazatisavršeno izvođenje gibanja (vrhunski sportaš)

• Ako se gibanje usporeno projicira može se istaknuti uzročnoposljedična povezanost unutar gibanja, koje se u živojdemonstraciji zbog brzine izvođenja često ne može percipirati

• Pojedine faze gibanja mogu se po potrebi ponavljati, a cijelivideo zapis učenik može pregledavati kod kuće ukoliko mu je dostupan na nekom mediju što je danas svakodnevna pojava(DVD, USB, internetska stranica škole ili nastavnika i sl.).

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

598

• Posredna demonstracija ne smije umanjiti vrijednost demonstracije uživo

• Pokazivanje motoričkog gibanja uživo učitelju povećava autoritet

• Neposredna demonstracija ali i posredna video projekcijommogu se nadopuniti pomoćnim vizualnim sredstvima

• To su: slike u knjigama, fotografije-posteri, kinogrami, demonstracijske ploče..

• Pomoćna vizualna sredstva kao nadopuna demonstracije bitna suza demonstraciju uživo, a manje bitna za demonstraciju video-projekcijom

• Kod upotrebe demonstracije video-projekcijom svako gibanjemože se ponoviti, usporiti i zamrznuti slika najbitnijeg dijelagibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

599

• Korisni su kod izučavanja tehnike (strukture gibanja),a demonstracijske ploče se koriste kod izlaganja taktike sportskih igara

• Tako navedena materija postaje razumljivija i zanimljivija

• Da bi se ova zorna nastavna sredstva pravilno iskoristila, trebaobratiti pažnju na sljedeće:

• Vizualni materijali moraju točno pokazivati željeni dio gibanja, odnosno ono što je bitno u određenom trenutku učenja

• Fotografije-posteri i kinogrami moraju biti takvih dimenzija da se mogu promatrati iz veće udaljenosti

• Posebnu vrijednost imaju navedena pomoćna sredstva kodprikazivanja motoričkih gibanja koja se izvode u velikombrzinom i nije ih moguće usporiti kod demonstracije uživo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

600


10.2.2016.


• Primjer: trčanja, skokova i bacanja, elementi tehnike skijanja iplivanja jer je zbog medija u kojem se provodi smanjena vidljivost

• Kao posljednje pomoćno sredstvo koje se može koristiti tijekomučenja motoričkog znanja je crtanje

• Ponekad je korisno da učitelj spontano u nekoliko poteza nacrtagibanje ili neku njegovu bitnu fazu

• To može učiniti situacijski na više načina

• Primjer: kredom na tlu vanjskog školskog sportskog igrališta, kredomna ploči koju treba imati svaka školska sportska dvorana, lopticom pozemljanom teniskom igralištu, skijaškim štapom po snježnoj podloziitd.

• Zato bi svaki nastavnik, trener i organizator sportske rekreacijetrebao znati brzo shematski, jednostavnim crtežom prikazatistrukturu gibanja u raznim fazama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

601

Metode učenja• Metode učenja trebaju se sagledavati dvostrano, kako s motrišta

učitelja koji odlučuje koju će metodu postaviti tijekom učenjaodređene strukture motoričkog gibanja, tako i s motrišta učenika kojiće usvajati i usavršavati znanje nekom od njih

• Učenje motoričkog znanja sastoji se od njegova usvajanja iusavršavanja koje se temelji na fiziološkim procesima kratkotrajnog idugotrajnog pamćenja

• Metode učenja su načini kojima se nepoznato (novo) motoričkoznanje usvaja ili poznato usavršava

• Svrha im je učinkovito učenje motoričkoga znanja, zato njihov smisaotreba razmatrati i povezivati s metodama uvježbavanja motoričkogzadatka

• U primijenjenoj kineziologiji koriste se četiri osnovne i jednadopunska metoda učenja: 1.sintetička 2. analitička 3. kombinirana4. situacijska i 5. vizualizacijska - dopunska metoda

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

602

• Bez obzira koja će se metoda primjenjivati, vrijedi istaknutipravilo trojnog učenja motoričkoga znanja:

• Usvajanje motoričkog znanja treba provoditi u olakšanimuvjetima izvođenja jer omogućuje brže stvaranja osnovnogobrasca strukture gibanja

• Početno i napredno usavršavanje te stabilizaciju motoričkogaznanja općenito treba provoditi u standardnim uvjetimaizvođenja

• Automatizaciju motoričkoga znanja u početku treba provoditiu standardnim uvjetima izvođenja, kasnije u otežanim, a nakraju u situacijskim uvjetima u kojima će se struktura gibanjaprimjenjivati

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

603


10.2.2016.


Sintetička metoda učenja • Sintetička metoda učenja temelji se na izravnom učenju cjelovite

strukture motoričkog gibanja

• Omogućuje brže i pravilnije stvaranje predodžbe o gibanju, čime se olakšava usvajanje i usavršavanje prostorno-vremenske povezanostiizmeđu dijelova gibanja

• Tako učenik spontano i svrsishodno koristi sve sile (silu težu, centrifugalnu i centripetalnu silu, sile inercije...) kojima se ostvarujegibanje, zbog čega su one jednako i izravno značajne za učinkovitostnjihova izvođenja-učenja

• Odvojeno uvježbavanje pojedinih dijelova gibanja u mnogimslučajevima remeti kasnije izvođenje u cijelosti

• Učenje izdvojenog dijela gibanja nema one kinetičke značajke, kojeima taj isti dio kod cjelovitog izvođenje gibanja

• Važno: sintetička metoda učenja se suštinski temelji na integralnojpovezanosti sastavnih dijelova gibanja tijekom njegove izvedbe

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

604

Prikaz: Sintetička metoda učenja-izravno usvajanjei usavršavanje motoričkoga zadatka -

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

605

• Provedba: učenik, nakon što je učinio uvid i stvorio predodžbu o motoričkom zadatku, isti odmah izvodi u cijelosti

• Za stvaranje predodžbe o strukturi gibanja: metoda demonstracije• Demonstracija motoričkog zadatka mora biti izvedena kvalitetnim

standardnim načinom izvedbe, jer jedino ovaj način ispravnoprikazuju sve prostorno-vremenske značajke gibanja

• Time se učeniku omogućava stvaranje potpune predodžbe o cijelosti strukture gibanja, čime se ubrzava uspostava uzročno-posljedičnih veza između prostornih i vremenskih značajki gibanjakod prvih pokušaja izvođenja

• Ukoliko se demonstracijom želi, tijekom primjene sintetičke metodeučenja, istaknuti neka ključna faza strukture gibanja to se čini nakonusmene najava koja prethodi demonstraciji

• Učitelj time najavljuje i unaprijed usmjerava učenikovu pozornost naizvođenje bitne faze gibanja

• Ovaj način nikad se ne odnosi na prvu demonstraciju, jer bi najavljivanje bitne faze na neviđeno gibanje bilo nesuvislo

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

606


10.2.2016.


• Sintetičko učenje pozitivno utječe na učenikovu motivaciju, jerspoznaja o cjelovito usvojenom gibanju u pravilu podiže motivacijuza daljnje vježbanje

• Zbog značaja uzročno-posljedičnih veza između prostornih ivremenskih značajki gibanja, ova se metoda najčešće upotrebljavatijekom faza početnog i naprednog usavršavanja motoričkogznanja.

• Sintetička metoda prevladava u podučavanju većine programskih iostalih sadržaja u tjelesnom i zdravstvenom području

• Prvo, jer je najveći broj jednostavnijih, manje zahtijevnih motoričkihznanja, nesuvislo pokazivati i podučavati bilo kojom drugommetodom (povaljke u ležanju, preskakanje kratke vijače u kretanju, poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe, klizanje naskijama uz pomoć suručnog odriva štapovima, osnovni skijaški stav ispust ravno..)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

607

• Drugo, jer se veliki broj zahtjevnih motoričkih gibanja ne možedrukčije ni pokazivati i niti poučavati nego ovom metodom (premetnaprijed, salto naprijed, udarac na vrata sredinom hrpta stopala nadodanu loptu (N), skok šut (R), driblinzi i fintiranja (N), paralelnizavoj od brijega, brzo vijuganje itd.

• Sintetička metoda apsolutno dominira u predškolskom odgoju inastavi s učenicima mlađe školske dobi (7-11 godina), jer dječjeprocesiranje informacija ne omogućuje analitički način promišljanja, a time i uspješnu primjenu analitičke metode

• Prilagođena ili pripremna kineziološka motorička znanja usvajaju se sintetičkom metodom učenja bez metodičkih predvježbi

• Uče se odmah cjelovito oponašanjem demonstracije

• Ako neku strukturu gibanja iz ove grupacije motoričkih znanjaučenici teže izvode, ne uključuje se analitička metoda već se olakšavaju uvjeti izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

608

• Primjer: povaljke u ležanju izvode se sporije, preskakanje kratkevijače u kretanju izvodi se do četiri pokušaja, bočno stepenastopenjanje i spuštanje na skijama izvodi se polako, korak po korak, nablagoj padini i sl.

• Jednostavnija kineziološka motorička znanja usvajaju se takođersamo sintetičkom metodom, ali na dva moguća načina

• Prvi, odmah cjelovito oponašanjem demonstracije

• Drugi, uz upotrebu minimalnog broja metodičkih predvježbi koje suvrlo jednostavne, a tijekom poučavanja treba ih postaviti 1-2 nakonkojih se motorički sadržaj izvodi što prije u cijelosti

• Primjer: udarac glavom iz mjesta (N) na način da učenik sebi izbaciloptu suručno uvis, a potom isto na rukom dodanu loptu od suvježbača udaljenog nekoliko metara

• Tijekom usavršavanja se relativno brzo, zbog jednostavnostimotoričkog gibanja, nakon sintetičke metode uključuje postupno isituacijska metoda učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

609


10.2.2016.


• Složenija i vrlo složena kineziološka motorička znanja, ukupnosagledavajući, također je poželjno usvajati sintetičkommetodom učenja

• Složenije motoričko znanje, koje se po procjeni učitelja možeučiti cjelovito, uputno je započeti izvoditi u olakšanim uvjetimaizvođenja s ciljem što manjeg remećenja struktura njihovagibanja

• Osmišljavanje olakšanja izvođenja izravno ovisi o strukturigibanja

• Primjer: nastavne teme iz sportske gimnastike može se olakšavati izvođenjem na nižoj spravi, primjenom odskočnedaske, postavljanjem kose površine i sl.

• Daljnje mogućnosti olakšavanja odnose se, ovisno o strukturigibanja, na smanjenje tempa ili brzine izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

610

• Sintetičko učenje olakšavanjem je učinkovito ako se značajnone narušava struktura gibanja, a trajanje olakšanog izvođenjanije predugo

• Kada za složenije i vrlo složeno motoričko gibanje ne postojematerijalne ili kineziološke mogućnosti olakšavanja ili bi poprocjeni učitelja taj proces bio neučinkovit, primjenjuje semetodički postupak

• On ubrzava proces usvajanja, a u konačnici omogućujesintetičko izvođenje motoričkog gibanja

• Količina i slijed predvježbi u složenijih motoričkih znanja ovisi o pristupu koji se standardno i najučinkovitije koristi u specijalnim kineziološkim metodikama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

611

Analitička metoda učenja

• Analitička metoda podrazumijeva postupak u kojem se strukturagibanja podijeli na faze (pojedine dijelove) koje se uče zasebno

• U dostupnoj literaturi za ovu metodu mogu pronaći nazivi metodaraščlanjivanja ili parcijalna metoda

• Upotrebljava se kod učenja složenog ili, po nekom drugom kriteriju, zahtjevnog motoričkog gibanja

• Analitička metoda učenja u pravilu ne pretpostavlja metodičkepredvježbe, jer je usvajanje dijela po dijela motoričkog gibanjadovoljno jednostavno da omogućuje izravno izvođenje dijela gibanjabez predvježbi

• Ova metoda se smije upotrebljavati samo u fazi usvajanja ipočetnog usavršavanja motoričkog znanja, jer njezino dulje trajanjeotežava uspostavu kvalitetne povezanosti prostorno-vremenskihznačajki gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

612


10.2.2016.


• Ova metoda se ne upotrebljava u fazama naprednogusavršavanja, stabilizacije i automatizacije gibanja, jer ne dopušta usavršavanje pravilnih prostorno-vremenskih odnosau izvedbi motoričkog znanja

• Nedostaci ove metode su sporost usvajanja motoričkogznanja, zahtjevna uspostava povezanosti motoričkog gibanja iniža razina motivacije učenika za vježbanje

• Motorička gibanja koja se poučavaju ovom metodom najčešćese dijele na dvije faze, a u ovisnosti strukture gibanja mogu ina više faza

• Ovisno od strukture gibanja može se prvo usvajati početna pa završna faza, ali i suprotno tomu, prvo završna pa početna faza(Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

613

Prikaz: Analitička metoda učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

614

• Primjer: mnoga bacanja u borilačkim sportovima uče se smjeromizvođenja cijelog gibanja, dakle prvo se usvaja prva faza, a zatimdruga završna faza bacanja, a kod učenja O'Brien tehnike bacanjakugle prvo se uči završna faza - izbačaj iz centralne pozicije, a potompočetna faza - dolazak u centralnu poziciju

• Bez obzira na redoslijed faza učenja kod ove metode, ne započinjese s usvajanjem sljedeće faze gibanja dok se prva značajno ne usvoji

• Kada se faze gibanja pojedinačno usvoje ili eventualno početnousavrše, povezuju se u cjelovitu motoričku strukturu gibanja

• Ova je metoda u suštini analitičko - sintetička metoda, a pod ovimnazivom analitički se vodi zbog prepoznatljivosti pojma

• Na redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture značajan brojmotoričkih znanja se usvaja analitičkom metodom učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

615


10.2.2016.


• U izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, zbog veće složenostigibanja, ova metoda se još više upotrebljava

• Općenito se analitička metoda primjenjuje u slučajevima:

• kada je motorički zadatak složen zbog čega cjelovito učenje ne bi bilo uspješno (tenis servis, bacanje kugle O' Brien tehnikom...)

• kada motorički zadatak izaziva strah ili može uzrokovati ozljeđivanjeučenika (zgrčka preko kozlića, jednonožni uzmah na niskojpreči/pritci…)

• kada je motorički zadatak sastavljen od velikog broja elemenata(koreografija iz aerobike, plesa, sastav iz sportske gimnastike...)

• kada pojedinac posjeduje nižu razinu koordinacije

• Važno: postoje koordinacijski zahtjevne strukture gibanja koje ne omogućavaju analitički pristup (premet naprijed, skok udalj…), zbogčega se uče sintetičkom metodom kojoj prethode metodičkepredvježbe ili se olakšavaju uvjeti izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

616

Kombinirana metoda učenja

• Treći mogući način učenja motoričkoga zadatka sastoji se od povezivanja analitičke i sintetičke metode, a odavno je poznatakao kombinirana metoda učenja (Mejovšek 1964)

• Ova metoda se primjenjuje u redovitom nastavnom procesu, ali mnogo više se koristi u izvannastavnim i izvanškolskimkineziološkim aktivnostima učenika

• Razlog je što njena provedba često zahtjeva više vremena,nego što to omogućuje predviđeno vrijeme za provedbu jednenastavne teme u glavnom A dijelu nastavnog sata

• Kombinirana metoda učenja može se primjenjivati na dvanačina, progresivni i izolirani

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

617

• Progresivni način zahtjeva pristup kojem se struktura gibanjaprije početka vježbanja podjeli na biomehanički logičnedijelove

• Započinje se uvježbavati prvi dio, ali samo dok učenici u faziusvajanja usvoje osnovu tog dijela gibanja i odmah se započinje s drugim dijelom

• Drugi dio se kao i prvi uči vrlo kratko, pa odmah slijedi njihovospajanje

• Nakon toga se uči treći dio gibanja, pa čim je samo djelomičnosvladan dolazi spajanje s prvim i drugim dijelom

• Kod progresivnog načina kombiniranog učenja je pojedinidijelovi motoričkog gibanja uče toliko kratko vrijeme da se počinju spajati dok su u fazi usvajanja, a ni u kojem slučaju u fazi početnog usavršavanja (Prikaz)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

618


10.2.2016.


Prikaz: Progresivni način kombinirane metode učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

619

• Primjer: Kod nastavne teme sastav na tlu (plesovi, aerobik...) koja se sastoji od nekoliko elemenata uvježbavaju se prva dva elementa, slijedi spajanje prva dva s trećim primjerice zahtjevnijim, pa spajanjes četvrtim i petim elementom

• Progresivni način kombiniranog učenja odnosi se i na progresivnouvježbavanje jedne strukture gibanja (ne samo spajanje elemenata)

• Takav modalitet progresivnog kombiniranog učenja često se primjenjuje u fazi usvajanja, ali još češće u fazi usavršavanju, a vrločesto u početnim faza situacijske primjene motoričkog gibanja

• U odbojci, tenisu, košarci, nogometu... istim se progresivnimnačinom usavršavaju elementi tehnike

• Npr. učenje servisa u odbojci u početnim fazama učenja izvodi se bliže mreži pa sve progresivno udaljenije do pozicije koja je određena pravilima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

620

• Primjer: kod šuta na koš udaljenost od koša progresivno se povećava, dodavanje i primanje lopte u paru prvo se provoditis malih udaljenosti koje se razinom usavršavanja povećavaju

• Sa stajališta situacijske primjene motoričkih gibanjakombinirana progresivna metoda vrlo često se primjenjuje

• U atletici, kod pretrčavanja visokih prepreka, postavlja se zadatak pretrčavanja samo posljednje 3 prepreke, nakonnekog vremena posljednjih 5, pa se slijedom dalje progresivnopovećava njihov broj

• Izolirani način kombinirane metode učenja započinjecjelovitim (sintetičkim) izvođenjem strukture gibanja ilimotoričke aktivnosti, a zatim se tijekom vježbanja posebnozahtjevan dio kratko vrijeme usavršava zasebno, ovisno o strukturi gibanja, analitički ili sintetički

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

621


10.2.2016.


Prikaz 9. Izolirani način kombinirane metode učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

622

• Kad je taj dio zasebno (izolirano) nešto više usavršen, nastavlja se uvježbavati sintetički cijelo gibanje (Prikaz)

• Ovaj postupak u stvari predstavlja sintetičko –analitičko/sintetičko – sintetičku metodu učenja (Neljak, 2009).

• Izolirani modalitet kombiniranog učenja također se koristi u fazama usvajanja, usavršavanja i situacijskoj primjeni motoričkoggibanja ili cijele motoričke aktivnosti

• Primjer (skijanje): nakon nekoliko vožnji cijele staze, samo njennajzahtjevniji dio u kojem je bilo sustavnih pogrešaka zasebno se rješava sintetički, nakon čega se nastavlja sa skijanjem cijele staze

• Zahtjevna tehničko-taktička rješenja u svim igrama rješavaju se situacijski izolirano (odvojeno), pa se nastavlja s igrom u cijelosti

• U izvannastavnoj aktivnosti tenis, na satima koji se provode s ciljem situacijske primjene teniske tehnike, često se primjenjujeizolirani način usavršavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

623

• Kod učestalijih pogrešaka se nakratko prekida izvođenje zadatka, pa se određeni teniski udarac nekoliko puta sintetički ponavlja izodređene problematične pozicije na terenu, nakon čega se nastavlja s izvođenjem zadatka u cijelosti

• Navedeni način istovjetno se upotrebljava u svim sportskimigrama

• Uspoređujući navedene načine kombinirane metode može se zaključiti da prvom načinu zaista odgovara naziv progresivni, jerse ovim načinom stalno progresivno povezuju elementi (sastav, koreografija) „korak po korak“

• U drugom načinu izvođenje se zaustavlja, pa se dio gibanjaizolirano usavršava analitičkom ili sintetičkom metodom zbogčega mu pripada naziv izolirani

• Nakon usavršavanja dijela gibanja vježbanje se nastavlja sintetički

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

624


10.2.2016.


Situacijska metoda učenja

• Ova metoda podrazumijeva postupak u kojem se motoričko znanjeusavršava na način koji simulira ili je sukladan stvarnimnatjecateljskim okolnostima

• Situacijska metoda učenja ne postavlja se tijekom faza usvajanja ipočetnog usavršavanja motoričkog znanja

• Počinje se primjenjivati krajem faze naprednog usavršavanja itijekom faze stabilizacije gibanja, ali prvo u olakšanim situacijskimuvjetima izvođenja

• Postavljanje situacijske metode u olakšanim uvjetima u fazinaprednog usavršavanja iznimno je bitno, jer se u tim trenutcima„otkriva“ kvaliteta razina usavršenosti motoričkog gibanja

• Kako ova metoda učenja zahtjeva višu razinu izvedbe, presudnepogreške same izlaze na vidjelo i lako ih je utvrditi

• U tim trenutcima motoričko gibanje još uvijek nije izrazito učvršćenou pamćenju jer se nalazi u fazi naprednog usavršavanja, pa je jošuvijek moguće učinkovito reorganizirati stereotip motoričkog gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

625

• U fazi automatizacije situacijska metoda učenja počinje se postavljatii u otežanim uvjetima, jer krajnja učinkovitost svih motoričkihznanja mora se temeljiti na problemskoj razini

• Cjelokupni i konačni smisao učenja svih ljudskih motoričkih znanja, sa stajališta njihova korištenja, odvija se u situacijskim uvjetima

• To je jedino moguće ostvariti situacijskom metodom učenja

• Navedena procedura situacijske metode učenja ovisi o strukturigibanja i posebnostima kineziološke aktivnosti iz koje je preuzeta

• Izvođenje velikog broja motoričkih gibanja u sportskim igrama iborilačkim sportovima, sa stajališta vježbača i organizacijeusavršavanja, može se provoditi pasivnim, poluaktivnim ili aktivnimnačinom (Knjaz, 2004.)

• Primjer: Skok šut (R); Driblinzi i fintiranja (N); Skok šut nakon vođenjaili dodane lopte (K)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

626

• Smisao većine nastavnih tema sastoji se u njihovoj situacijskoj primjeni

• Primjer: prva povezivanja motoričkih znanja iz sportske gimnastike uključuju ovu metodu učenja; motorička gibanja iz aerobike i plesa vrlo brzo prelaze u situacijsku metodu usavršavanja (koreografija aerobike, Engleski valcer, Disco fox..)

• U tjelesnom i zdravstvenom području postoji veliki broj tehničko-taktičkih i taktičkih programskih sadržaja, ili sadržaja koji se odnose na određeni sustave igre

• Takvi sadržaji se usvajaju i usavršavaju jedino situacijskom metodom učenja u osnovnim, olakšanim i otežanim uvjetima izvođenja

• Primjer: Igra košarka 3:3 ili 5:5 (K); Stvaranje viška napadača zabadanjem (R); Pojedinačni i skupni protunapad (R); Kontranapad –završna akcija (K); Mini odbojka 4:4(O)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

627


10.2.2016.


Prikaz: Privremeni pad kvalitete izvođenja gibanja kod prijelazasa sintetičku na situacijsku metodu učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

628

• Zaključno se mora istaknuti, zbog cjelovitog poimanja metodaučenja, da se sve navedene metode po potrebi mogupovezivati

• Budući da je postavljanje određenih metoda učenja u procesuusvajanja i usavršavanja pojedinih motorička znanja poznato, povezivanje metoda učenja ovisi o odluci učitelja

• Odluka je prvenstveno inicirana spoznajama o razinisposobnosti učenika

• Osnovne varijante povezivanja metoda učenja su: sintetičko -analitičko - sintetička i sintetičko – situacijska

• Primjer: sintetičko-situacijsko povezivanje (srednja škola) nastavnih tema udaraca i blokada iz karate poluvezanimsparingom u olakšanim uvjetima u dvojkama

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

629

Vizualizacijska metoda učenja

• Vizualizacijska metoda sastoji se od misaonog ponavljanja zadanog motoričkog zadatka (vizualizacija)

• Učenik po ovoj metodi ne vježba već samo stvara mentalne slike o izvođenju gibanja

• Ne smatra se izravnom motoričkom, nego dopunskom mentalnom metodom učenja jer se može upotrebljavati sa svakom metodom učenja

• Ne upotrebljava se u fazi usvajanja motoričkoga znanja, jer učenikjoš nije niti doživio niti uspostavio cjelovitost motoričkog gibanja

• Upotrebljava se tijekom faza početnog i naprednog usavršavanja, stabilizacije i automatizacije motoričkog gibanja

• Zbog postojanja zapisa o motoričkom gibanju, učenik možementalno predočiti osjete o nekom gibanju čak i kada ga ne izvodi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

630


10.2.2016.


• Zato je vizualizacija učinkovita spojnica između učiteljevedemonstracije i učenikova izvođenja zadatka, a u svojoj biti se zasniva na pojmovima zamišljanja i osjećanja gibanja

• Koristi se u velikom broju slučajeva, na različite načine i pospecifičnostima koje su određene posebnostima određenog sporta

• Općenito se vizualizacija koristi na tri načina: • vizualiziranje (zamišljanje, osjećanje) izvođenja pojedinog pokreta• vizualiziranje (zamišljanje, osjećanje) idealnog izvođenja cijelog

gibanja• vizualiziranje (zamišljanje, osjećanje) izvođenja kod sportova koji to

omogućuju cijelog nastupa, vježbe, vožnje, utrke… • Primjer: kod vizualizacije pojedinog pokreta moguće je zamišljati

završnu faza izbačaja košarkaške lopte, završna faza primanja nogometne lopte amortizacijom, pokret rukom kod uboda štapom u skijanju i tisuće daljnjih mogućnosti

• Vizualiziranje je posebno učinkovito kada se provodi neposredno prije ili odmah nakon izvođenja gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

631

• U redovitom nastavnom procesu učenici često čekaju na izvođenje zadatka, pa se vizualizacijom može kvalitetno nadopunjavati to vrijeme

• Još više je primjenjiva u izvannastavnim i drugim osobnim izvanškolskim aktivnostima kada je manji broj učenika na nekoj kineziološkoj aktivnosti

• Kada proces učenja dopušta može se vizualizirati cijelo gibanje 3-5 minuta, a kada zbog postavki i posebnosti vježbanja nema toliko vremena, vizualizirati treba samo nekoliko sekundi temeljni dio gibanja

• Ova pomoćna metoda učenja ne upotrebljava se kod djece do 11 godina starosti, postupno se može uvoditi kod djece od 12 – 15 godina, a zaista je učinkovita tek u uzrastnim skupinama nakon 16 godine života

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

632

Metode rada (II)

14.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

633


10.2.2016.



• Metode uvježbavanja (metode usvajanja (uvježbavanja nepoznatog) motoričkog zadatka, usavršavanja (uvježbavanja poznatog) motoričkog zadatka);

• Metode vježbanja (intervalna, varijabilna, kontinuirana metoda vježbanja);

• Metode sigurnosti (metoda sprečavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije);

• Metode nadzora procesa vježbanja (metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja). P

red

avan

ja iz

Kin

ezio

lošk

e m

eto

dik

e 1,

Vid

ran

ski,

T. 2

016.

p

rem

a N

elja

k, B

. 201

3.

634

Metode uvježbavanja

• Metode učenja se odnose na načine kojima učitelj može pristupiti učenju motoričkih znanja/zadatka

• Da bi se stvarno započelo s učenjem motoričkog znanja/zadatka isti se mora izvoditi

• Izvođenje se odnosi na ponavljanje motoričkog zadatka, a smisleno izvođenje koje osigurava učinkoviti motorički čin učenja određenog motoričkog znanja naziva se uvježbavanje motoričkog zadatka

• Pristup učitelja uvježbavanju motoričkog zadatka ovisi o njegovoj naučenosti, složenosti i količini vremena koje ima na raspolaganju

• Najvažniji kriterij odabira je stupanj naučenosti motoričkog zadatka

• Motorički zadatci mogu se uvježbavati kao učenicima nepoznati ili poznati

• Nepoznati motorički zadatci uvježbavanjem se usvajaju, a poznati usavršavaju

• Po tome se i razlikuju metode uvježbavanja motoričkih zadataka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

635

Metode uvježbavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

636


10.2.2016.


Metode usvajanja (uvježbavanja nepoznatog) motoričkog zadatka• Uvježbavanje nepoznatog, učenicima novoga motoričkog

zadatka povezano je samo s prvom fazom učenja, fazom usvajanja motoričkoga znanja

• Ove se metode koriste samo na satima učenja novoga gradiva, a na svim ostalim satima načelno se ne koriste

• Učenik može usvajati novo gibanje tako da započne uvježbavanje na tri načina: a) metodom standardnog izvođenja, b) metodom metodičkog postupka i c) metodom ponavljanja poznatoga

• Kojom metodom će započeti uvježbavanje motoričkog zadatka prvenstveno ovisi o složenosti strukture gibanja, pa vrijede različita pravila za jednostavne, složenije ili vrlo složene tjelovježbene zadatke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

637

Metode usvajanja Mogu ći načini izvo đenje Metoda standardnog

izvođenja standardno cjelovito izvođenje gibanja olakšavanje uvjeta izvođenja gibanja usporeno izvođenje gibanja izvođenje dijela gibanja

Metoda metodičkog postupka

standardno izvođenje metodičkog postupka bez pomaganja standardno izvođenje metodičkog postupka uz pomaganje olakšavanje uvjeta izvođenja metodičkog postupka

Metoda ponavljanja poznatoga

standardno izvođenje poznatoga gibanja

Metode usvajanja i izvođenje motoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

638

Metoda standardnog izvođenja

• Kada se uvježbavanje odnosi na nepoznate (nove) programske sadržaje, tada se neki motorički zadatci mogu od prvog pokušaja započeti s izvođenjem standardnim načinom

• Učenici započinju izvoditi motorički zadatak u cijelosti bez metodičkog postupka ili ponavljanja vježbačima poznatih motoričkih znanja

• Metoda standardnog izvođenja najčešće podrazumijeva standardne uvjete izvođenja motoričkog zadatka sa stajališta kineziološke aktivnosti kojoj pripada

• Primjer: vođenje košarkaške lopte s promjenom smjera kretanja, niski skip...

• Ovo je vrlo čest način započinjanja učenja novoga motoričkoga zadatka kada motorička znanja nisu previše složena ili se drugi načini zbog specifičnosti gibanja ne mogu učinkovito provoditi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

639


10.2.2016.


• Standardno izvođenje motoričkog zadatka može se modificirati na više načina, a način modifikacije ovisi o strukturi gibanja koje se uvježbava

• Gibanje se standardno može izvoditi u olakšanim uvjetima

• Primjer: uvježbavanje koračne tehnike skoka u dalj s odskočnom daskom

• Neke strukture gibanja dopuštaju da se olakšavanje gibanja izvodi njegovim usporenim izvođenjem u cijelosti ili samo kao dio gibanja, što je vidljivo kod mnogih elemenata karatea, samoobrane itd.

• Neka gibanja se mogu izvodi na način da se uvježbava samo dio gibanja, što je slučaj kada se gibanje usvaja analitičkom metodom učenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

640

• Kod prvih pokušaja učitelj prema posebnostima motoričkog zadatkaupućuje učenicima metodičke upute za usvajanje zadatka

• Metodičke upute su usmena pojašnjenja učitelja koja stvarajumentalne predodžbe kod učenika o izvođenju gibanja, čimeolakšavaju i ubrzavaju usvajanje ili usavršavanje motoričkog znanja

• Kod metode standardnog izvođenja, jer se radi o novom gradivu, metodičkim uputama se ističu samo bitne poruke koje olakšavaju iubrzavaju usvajanje (uspostavu) motoričkog zadatka

• Njima učitelj oslikava stav, kretnju ili gibanje jednostavnim iprepoznatljivim primjerima i poukama kako bi dočarao učeniku kakonešto treba učiniti

• Učitelj može po potrebi samostalno demonstrirati ili koristiti najboljeučenike za demonstraciju

• To ima višestruki značaj pogotovo kada se zadatak izvodi u cijelosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

641

Metoda metodičkog postupka

• Cjelovitom izvođenju motoričkog zadataka može prethoditi provedba metodičkog postupka

• Metodički postupak je smisleni niz predvježbi pomoću kojih se olakšava i ubrzava učenje (usvajanje i usavršavanje) motoričkoga znanja

• Metodička predvježba se smatra jednom sastavnicom (elementom) metodičkog postupka

• Broj potencijalnih metodičkih predvježbi ovisi o složenosti strukture gibanja

• Jednostavniji motorički zadatci zahtijevat će manji broj predvježbi, a složeniji veći broj motoričkih predvježbi

• Na satu tjelesne i zdravstvene kulture se zbog male količine raspoloživog vremena ne mogu provoditi sve moguće predvježbe

• Odabrati najmanji mogući broj ključnih predvježbi (jednu do tri) koje su biomehanički najsrodnije s motoričkim znanjem koje se uči

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

642


10.2.2016.


1. razred 5. razred

Poskoci u mješovitom uporu uzduž klupe

METODIČKI POSTUPAK : Grbica na podlozi,kretanje četveronoške u grbici, poskoci umješovitom uporu u mjestu

Jednonožni uzmah na niskoj pre či/pritci

METODIČKI POSTUPAK : Mješoviti vis nogama na povišenju, izmjena aktivnog pasivnog upora, izdržaj u zgibu, podizanja nogu prema rukama u fiksiranom hvatištu –švedske ljestve) uz kosinu.Bočno kotrljanje ulijevo i udesno

METODIČKI POSTUPAK : Pružena pozicija u ležanju na tlu, okreti za 180º, kotrljanje niz blagu kosinu

Kolut naprijed niz kosinu

METODIČKI POSTUPAK : Zgrčena pozicija, povaljka u zgrčenoj poziciji, povaljkomdolazak do čučnja, čučanj-povaljka-čučanj

Raznoška preko kozli ća

METODIČKI POSTUPAK : Upor raznožno, izmjene upor za rukama – upor stojeći raznožno, različite vrste odriva iz upora za rukama, «zečji» poskoci, doskoci s povišenja, raznoška preko kozlića odrazom iz polučučnja s povišenja (švedski sanduk do pola visine kozlića.

Primjeri metodičkih postupaka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

643

• Trajanje metodičkog postupka i broj metodičkih predvježbi može biti veći kada ima više raspoloživog vremena (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti)

• U ovim slučajevima početni smisao metodičkih predvježbi tijekom uvježbavanjau se mijenja

• Tada se metodičke predvježbe pretvaraju u korektivne vježbe s ciljem usavršavanja određene strukture motoričkog gibanja

• Nakon metodičkog postupka prvi pokušaj izvođenja novog motoričkog znanja načelno se uvijek izvodi u cijelosti, jer je smisao postupka da omogući cjelovito izvođenje gibanja

• Zato je ova metoda u biti prethodnica sintetičke metode učenja motoričkog gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

644

Usvajanje novog motoričkog zadatkametodičkim postupkom

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

645


10.2.2016.


• Metodički postupak se upotrebljava kod usvajanja novih složenijih i složenih motoričkih znanja, a po potrebi i kod njihova usavršavanja

• Kada se metodički postupak upotrebljava kod usavršavanja složenih motoričkih znanja, u praksi se ponekad postavlja i nekoliko sati zaredom sve dok učitelj ne utvrdi da su učenici spremni za izvođenje motoričkog znanja u cijelosti

• Kod pojedinaca niže razine sposobnosti ovaj postupak može se upotrebljavati po potrebi i dulje vrijeme

• Metodički postupak podrazumijeva da se nakon njega daljnje učenjeprovodi sintetičkom metodom

• Metoda metodičkog postupka gotovo se nikada ne primjenjuje kodusvajanja jednostavnih motoričkih znanja, jer se takve strukturegibanja najčešće usvajaju standardnim načinom izvođenja gibanjaizravno u cijelosti

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

646

Metoda ponavljanja poznatoga

• Cjelovitom izvođenju motoričkoga zadatka može prethoditiponavljanje poznatih motoričkih znanja (više vremena na raspolaganju)

• Najčešće se provodi prije usvajanja novih složenijih i složenihmotoričkih zadataka, ali isto tako i tijekom usavršavanju vrlo složenihmotoričkih zadataka

• Pritom poznati zadatci koji prethode moraju, po strukturi gibanja, biti biomehanički pozitivno povezani sa sljedećim zadatkom bezobzira radi li se o usvajanju ili usavršavanju motoričkoga znanja

• Obrazac sljedećega motoričkoga zadatka će se lakše povezivati s poznatim, već zapisanim, biomehanički sličnim gibanjem

• Tako se lakše stvaraju asocijativne sveze između poznatog inepoznatog, što kasnije ima pozitivne relacije prilikom pretvaranjanepoznatog (novog) u poznato motoričko znanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

647

• Zbog većeg broja izvođenja poznatih zadataka, izvođenjenovog motoričkog znanja provodi se sintetičkom metodom, pa novo znanja vrlo brzo ulazi u fazu početnog usavršavanja

• Ovaj postupak rjetko se koristi na satu tjelesne i zdravstvenekulture jer zahtjeva mnogo vremena, a često se koristi tijekomizvannastavnih aktivnosti i ostalih vrsta rada kada učitelj posjeduje više vremena (poduka plivanja, skijanja, tenisa…)

• Primjer: kada se ponavljaju prethodna znanja spust koso, plužni zavoji i zavoj k brijegu, vrlo brzo se usvoji strukturasljedećeg elementa skijaške tehnike - osnovni zavoj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

648


10.2.2016.


Izvođenje motoričkog zadatka nakon ponavljanjapoznatih motoričkih znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

649

Metode usavršavanja (uvježbavanja poznatog) motoričkog zadatka• Izvođenje učenicima poznatog motoričkog zadatka povezano je sa

svim fazama usavršavanja motoričkog znanja

• Ovim metodama učenik započinje izvoditi motorički zadatak kada se njegovo znanje nalazi u nekoj od faza: početnog usavršavanja, naprednog usavršavanja, stabilizacije ili automatizacije

• Učenik može započeti uvježbavanje gibanja koje se usavršava na tri načina: a) metodom standardno-iterativnog izvođenja, b) metodom varijabilnog izvođenja i c) metodom situacijskog izvođenja

• Izbor metode prvenstveno ovisi o razini usavršenosti tjelovježbenog zadatka

• Ove metode koriste na satima usavršavanja, provjeravanja i usustavljivanja motoričkog znanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

650

Metode usavršavanja Na čini izvo đenje

Metoda standardno-iterativnog izvođenja

standardno cjelovito izvođenje gibanja

Metoda varijabilnog izvođenja

specifično otežano izvođenje gibanja

Metoda situacijskog izvođenja

situacijski otežano izvođenje gibanja

Metode usavršavanja i izvođenje motoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

651


10.2.2016.


a) Metoda standardno – iterativnog izvođenja

• To je način u kojem učenici motoričke zadatke ponavljaju zaredom u cijelosti s ciljem daljnjeg usavršavanja

• Jedan je od načina započinjanje uvježbavanja usavršenihprogramskih sadržaja u glavnom A dijelu sata

• Čest je način uvježbavanja motoričkih zadataka jer se ova metodaprimjenjuje u fazama početnog i naprednog usavršavanjamotoričkog znanja, pa čak i u fazama njegove stabilizacije iautomatizacije

• Ova metoda ne smije se shvatiti na način da učitelj samo izreknenaziv zadatka i ništa više, a učenici započnu s vježbanjem

• Učitelj sukladno posebnostima motoričkog zadatka i svojoj procjeni, umjesto standardnog opisa i objašnjenja učenicima, daje prije i/ili zavrijeme izvođenja stalno povratne informacije i metodičke upute zaprovođenje motoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

652

b) Metoda varijabilnog izvođenja

• Ova metoda podrazumijeva usavršavanja motoričkih znanjapovezivanjem i mijenjanjem različitih uobičajenih i neuobičajenihuvjeta izvođenja motoričkog zadatka sa stajališta kineziološkeaktivnosti kojoj pripada

• Primjer: vođenje košarkaške lopte izmjenom standardnih i otežanihuvjeta izvođenja

• Učitelj može postaviti motoričke zadatke u kojima učenik na višenačina tipično mijenja smjer i brzinu kretanja, a da pritom izvodizadatak samo dominantnom, pa nedominantnom, odnosno s objeruke i sl.

• Ova varijanta omogućuje visoku razinu aktivacije mnogih motoričkihsposobnosti, kinestetičke osjetljivosti, orijentacije u prostoru isituacijsku prilagodbu na atipične uvjete izvođenja zadatka

• Izravna svrha varijabilne metode uvježbavanja je automatizacijarazličitih načina izvođenja struktura gibanja neke kineziološkeaktivnosti koja se kasnije primjenjuje u metodi situacijskog izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

653

c) Metoda situacijskog izvođenja

• Metoda situacijskog izvođenja motoričkog zadatka primjenjujese s ciljem situacijskog usavršavanja automatiziranihmotoričkih znanja

• Najjednostavnija je za objasniti, jer se njome u praksiprimjenjuje situacijska metoda učenja

• Motorička znanja koja se izvode simuliraju ili su sukladnastvarnim natjecateljskim okolnostima

• U fazi automatizacije situacijska metoda izvođenja postavljase, ovisno od sporta, u otežanim, poluaktivnim, aktivnimuvjetima, jer se krajnja učinkovitost svih motoričkih znanjamora temeljiti na problemskoj razini

• Cjelokupni i konačni smisao učenja svih ljudskih motoričkihznanja, sa stajališta njihova korištenja, odvija u situacijskimuvjetima izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

654


10.2.2016.


• Sagledavajući tjelovježbene sadržaje svih ostalih dijelova sata koji su učenicima poznati, oni se također započinju izvoditi situacijski

• Primjer: poznati sadržaji trčanja sa zadatcima u uvodnom dijelu sata ili poznata elementarna igra u B dijelu sata izvodi se bez prethodnog opisivanja i demonstracije

• Svi takvi poznati sadržaji, pogotovo u ostalim dijelovima sata, samo se najave i odmah započinju situacijski izvoditi

• Metode prikazivanja motoričkog zadatka koje se prevladavajućekoriste u predškolskom uzrastu i tijekom razredne nastave osnovneškole (postavljanja i rješavanja, imitacije i dramatizacije) najčešćesadrže situacijsko izvođenje motoričkog zadatka

• Motorički zadatci u toj dobi su jednostavni, ali izvode se izravnosituacijski bez obzira na kvalitetu izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

655

Metode vježbanja

• Pojmovi uvježbavanje i vježbanje samo su naizgled pojmovno slični

• Metode uvježbavanja razmatraju izvođenje gibanja sa stajalištanjihova učenja

• Metode vježbanja razmatraju tjelovježbenu aktivnost učenika sastajališta o ekstenziteta i intenziteta opterećenja

• Tumačenje metoda vježbanja u tjelesnom i zdravstvenom područjuznačajno se razlikuje od onoga u sportu

• Najbitiji razlog su razlike u ciljevima i zadaćama vježbanja u školstvui sportu, a time nastaju razlike u organizaciji vježbanja, načinimaprovedbe, određivanju volumena opterećenja itd.

• Proces vježbanja u školstvu nije usmjeren prema maksimalnimindividualnim sportskih postignućima, već prema obrazovnim iodgojnim promjenama učenika što uzrokuje razlike u tumačenjumetoda vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

656

• U školstvu su, za razliku od sporta, mnogi motorički zadatcipropisani pa njihov opis određuje provedbu samo jednommetodom vježbanja

• Primjer: u srednjoj školi provedba nastavne teme Cikličnakretanja različitim tempom do 12 minuta podrazumijevapostavljanje varijabilne metode vježbanja; preskok prekokozlića zgrčkom može se provoditi samo intervalnommetodom vježbanja, jer nakon preskoka slijedi pasivna pauza

• Metode vježbanja u školstvu su:Intervalna metoda vježbanja

Varijabilna metoda vježbanja

Kontinuirana metoda vježbanja

• Treba ih razmatrati prvenstveno na temelju različitih načinafiziološkog opterećivanja organizma učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

657


10.2.2016.


• S kineziološkog stajališta može se iskazati kao volumenopterećenja učenika tijekom procesa vježbanja

• Volumen opterećenja nije jednoznačna mjera, već ga tvoreveličine njegovih sastavnica, ekstenzitet i intenzitetopterećenja

• Ekstenzitet je duljina efektivnog vremena podražaja tijekomizvođenja jednog tjelovježbenog zadatka

• Efektivno vrijeme izvođenja motoričkog zadatka u tjelesnom izdravstvenom odgojno obrazovnom području ima različitejedinične vrijednosti

• One ovise o vrsti motoričkog zadatka koji provodi učenik, a mogu biti: efektivno vrijeme igre pojedinca, broj ponavljanja, vremensko trajanje izvođenja, zadana duljina i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

658

• Intenzitet vježbanja je jakost podražaja tijekom izvođenjajednog tjelovježbenog zadatka, a određuju ga vrijednosti sile ibrzine izvođenja

• Pritom je sila definirana veličinom opterećenja, a brzinaučestalošću izvođenja zadatka u jedinici vremena

• Ovisno o obilježjima tjelovježbenog zadatka intenzitet se možeodređivati različitim mjerama mjernog sustava (sekunde, kilogrami..)

• Navedene pokazatelje treba imati uvijek na umu kada se određuje opterećenja vježbanja učenika bilo kojom metodom

• Najučestalija metoda koja se koristi je intervalna metoda, nešto manje varijabilna, a najmanje kontinuirana metoda vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

659

Intervalna metoda vježbanja

• Intervalna metoda vježbanja je način fiziološkog opterećenja organizma fazama vježbanja i fazama odmora

• U školstvu faza odmora može biti pasivna i aktivna

• Pasivan odmor se odnosi na potpuni prekid aktivnosti, a aktivan na nepotpuni prekid aktivnosti učenika

• Primjer: kod izvođenja nastavne teme trčanje iz visokog startana 50 metara, učenici se u povratku na startno mjesto aktivnooporavljaju hodom ili poskocima; tijekom provedbe kružnepostave vježbanja učenici nakon izvođenja pojedinogmotoričkog zadatka uvijek imaju pasivan odmor na tom vježbovnom mjestu, pa tek nakon odmora mijenjaju vježbovnamjesta i nastavljaju s vježbanjem

• U školstvu, viša razina intenziteta vježbanja zahtjevaproporcionalno duži oporavak i suprotno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

660


10.2.2016.


• Primjer (kružna postavavježbanja): ako je sastavljena od manjezahtjevnih kineziološkihoperatora, vrijemevježbanja može iznositi40 sekundi, a vrijemeoporavka 20 sekundi, akada je kružna postavavježbanja sastavljena od zahtjevnih motoričkihzadataka trajanjevježbanja iznosit će 20 sekundi, a oporavak 40 sekundi

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

661

• Tjelovježbeni zadatci ovom metodom mogu se provoditi u svimdijelovima sata, ali njeno postavljanje ne ovisi samo o svojstvenostisadržaja već i o organizaciji vježbanja

• Primjer: kada u uvodnom dijelu sata učenici izvode „Trčanje s različitim zadatcima“ u vrstama, tada oni izvode zadatke u „valovima“ po dužini vježbališta, pa zbog organizacije vježbanjaprovode zadatak intervalno

• u ovoj organizaciji nakon što prva vrsta izvede zadatak od jedne do druge strane vježbališta ima kratku pasivnu pauzu, dok sve ostalevrste ne izvedu isti zadatak

• tada započinje ponovno izvođenje učenika iz prve vrste u suprotnomsmjeru vježbališta, pa slijedom dalje

• ako se isti tjelovježbeni sadržaj organizira kružno po vježbalištu, provodi se varijabilnom metodom vježbanja

• u ovom slučaju učenici se ne zaustavljaju, već samo intenzivnije ilimanje intenzivno izvode različite zadatke

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

662

• U školstvu intenzitet opterećenja kod vježbanja intervalnommetodom nikad ne smije biti maksimalan, već treba iznositi do 90% maksimalnog opterećenja učenika

• Ta razina intenziteta intervalnom metodom vježbanja najčešće se dostiže u kružnoj postavi vježbanja, dok je u ostalim postavamaintenzitet mnogo niži

• Primjer: praktična iskustva ukazuju da intenzitet u izmjeničnojpostavi iznosi do 60-70% maksimalnog opterećenja, a često i niže

• Zato se i postavljaju dopunske vježbe u nekim postavama vježbanjakako bi se smanjio dio pasivnog vremena odmora učenika

• Kod primjene intervalne metoda vježbanja za vrijeme oporavka je poželjno da se frekvencija srca spusti barem do donje razinemedijalne zone opterećenja (40%)

• To nije uvijek moguće, a često niti potrebno, jer određenje trajanjaoporavka izravno zavisi o intenzitetu vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

663


10.2.2016.


Varijabilna metoda vježbanja

• Varijabilna metoda vježbanja je način fiziološkog opterećenjaorganizma promjenjivim intenzitetima opterećenja bezprekida aktivnosti

• Svi motorički sadržaji su tako postavljeni da se aktivnost uopćene prekida (barem ne planski)

• Primjer: nastavna tema u srednjoj školi: trčanje različitimtempom do 12 minuta postavljena je tako da se izvođenjeuopće ne prekida, već se trčanje provodi bržim i sporijimtempom

• ako učenik koji igra nogomet, zastane na tren, ili se hodajućivraća u obranu, igra se nije planski prekinula, kao što je to bio slučaj u kružnoj postavi vježbanja

• Svaka elementarna i sportska igra provodi se u varijabilnimuvjetima vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

664

Varijabilnost opterećenja tijekom vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

665

• U ovoj metodi frekvencija srca učenika, kao indikator intenzitetaopterećenja vježbanja, mijenja se vrlo brzo i učestalo tijekomvježbanja

• Prisutna je pri provođenju mnogih nastavnih sadržaja u kojima se često mijenja intenzitet vježbanja (trčanje s različitim zadatcima, vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja (K), vođenjelopte s promjenom smjera i brzine kretanja (N) itd.)

• Najviše je prisutna u provedbi sadržaja uvodnog i glavnog B dijelasata (sve elementarne ekipne i hvatačke igre)

• Intenzitet opterećenja određuje sam učenik razinom svoje aktivnosti

• I kod provedbe ekipnih i sportskih igara u B dijelu sata, svaki učenikje sukladno svojim sposobnostima uključen u igru

• Time pojedinac bez prekida varira više i niže intenzitete vježbanjatijekom igre

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

666


10.2.2016.


Kontinuirana metoda vježbanja

• Kontinuirana metoda vježbanja je način fiziološkog opterećenjaorganizma istim intenzitetom opterećenja bez prekida aktivnosti

• Vrlo malo se primjenjuje u redovitoj nastavi, a mnogo veću primjenuima u izvannastavnim aktivnostima učenika

• Primjenjuje se u mnogim sekcijama školskog sportskog društva kodprovedbe cikličkih monostrukturalnih aktivnosti

• Postavlja na način da intenzitet opterećenja bude isti cijelo vrijemeizvođenja pojedinog motoričkog zadatka

• Da bi ova metoda bila učinkovita, osobita se pozornost moraposvetiti individualnom doziranju intenziteta opterećenja

• Ako se to ne učini reakcije učenika bit će svojstvene, jer učenici ne mogu u kontinuiranoj metodi vježbanja zadržavati isti intenzitet

• Tijekom nastave najčešće se upotrebljava u uvodnom dijelu sata

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

667

• Primjer: zadatak trčanja u krug istim tempom, brzo hodanjeistim tempom i sl.

• Tada se svim učenicima određuje niski intenzitet opterećenjazbog svrhe uvodnog dijela sata

• Slične nastavne teme mogu se planirati i za A dio sata, pogotovo u srednjem školstvu, ali tada se intenzitetopterećenja individualizira po homogeniziranim skupinamaučenika

• Kod ove metode treba biti oprezan kod određivanja volumenaopterećenja, odnosno omjera između ekstenziteta i intenzitetaopterećenja

• Ova metoda zahtjeva obrnutoproporcionalne odnose izmeđuekstenziteta i intenziteta, pa što je planirani ekstenzitet viši, niži je intenzitet opterećenja i suprotno tomu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

668

Odnosi između ekstenziteta i intenzitetakod kontinuirane metode vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

669


10.2.2016.


Metode sigurnosti

• Metode sigurnosti procesa vježbanja sastoje se od tri međupovezane metode

• U praksi toliko zavisne pa združeno doprinose sigurnosti procesa vježbanja

• To su:

• Metoda sprječavanja ili prevencije

• Metoda čuvanja ili zaštite

• Metoda pomaganja ili asistencije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

670

Metoda sprječavanja ili prevencije

• Metoda sprječavanja odnosi se na mjere prevencije kojima se minimalizira mogućnost ozljeđivanja vježbača, jer je sigurnostvježbača primarna obveza odgojno-obrazovnog radanastavnika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi

• Tijekom školske godine mjere prevencije se odnose na velikibroj aktivnosti nastavnika, a briga o njima nikada ne prestaje

• Ovim mjerama pripadaju postupci koji se provode prije, tijekom i nakon nastavne godine

• Prije početka nastavne godine moraju se provjeriti prostori i oprema za vježbanje

• Po potrebi treba organizirati njihov popravak, ali i servisiranje kako bi se osigurala njihova funkcija tijekom nastavne godine

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

671

• Tijekom nastavne godine kontinuirano treba provjeravati sigurnost prostora i opreme, te sigurnosti procesa vježbanja

• Sigurnosti procesa vježbanja pripadaju postupci (a) zaštite vježbovnih mjesta tijekom sata i (b) pripreme učenika za vježbanje

• (a) Način zaštite vježbovnih mjesta određuje učitelj, a provodi ih uz pomoć učenika

• Osiguravanje vježbovnih mjesta ovisi od posebnosti motoričkog zadatka

• Primjer: mjere prevencije skoka u dalj, koji se izvodi u dvorani, se odnose na postavljanje zaštitne strunjače uza zid u smjeru doskoka, dok preventivne mjere za istu nastavnu temu, kada se provodi na atletskom skakalištu, odnose se na prekopavanje, rahljenje i poravnavanje pješčanog doskočišta

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

672


10.2.2016.


• (b) Priprema učenika za vježbanje odnosi se na skidanje nakita, zavezivanje kose, upasivanje sportskih majica i sl.

• Ove aktivnosti su iznimno bitne za preveniranje ozljeđivanja učenika, ali i učitelja, tijekom vježbanja

• Počesto se učenici za provedbom ovih mjera ne slažu s učiteljom jer „ne razumiju“ njegove zahtjeve, ali zbog njihova značaja one se prije svakog sata vježbanja moraju provoditi stalno i dosljedno

• To ne znači da će se nezgoda dogoditi, već ukoliko se dogodi, da potpuno zaštiti ili umanji ozljeđivanje učenika

• Nakon nastavne godine, sa stajališta brige o prevenciji, učiteljanalizira stanje vježbališta (igrališta i dvorane) te popisujeneispravna i dotrajala nastavna sredstava i pomagala

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

673

• Temeljem uvida u stanje treba napisati izvješće i predati ga ravnatelju kako bi se pravodobno postupilo po izvješću

• Ne smije se idealizirati da će napisano biti ostvareno, ali ako nastavnik pravodobno u pisanom obliku ne urudžbira i uputi zamolbu, neće ostaviti nikakvog traga ako treba da se pozove na zahtjev

• Metode prevencije prethode i izravno olakšavaju provedbu metoda čuvanja i pomaganja

• Kvalitetnija prevencija doprinosi navedenom još i više

• Primjer: strepnje učitelja pri čuvanje kod penjanja je manje ako su ispod užeta nove debele strunjače, nego stare, klizave i tanke...

• Značaj mjera prevencije je iznimno velik, jer su uvjet bez kojeg se ne može sigurno započeti s vježbanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

674

Metoda čuvanja ili zaštite

• Metoda čuvanja odnosi se na postupke učitelja s ciljem zaštiteučenika od ozljeđivanja

• Čuvanje je postupak pasivne zaštite učenika jer ne podrazumijeva stalni fizički kontakt tijekom izvođenjamotoričkog zadatka, već samo prisutnost pored učenika

• Ukoliko se ukaže potreba da se učenika fizički zaštiti tada će se to učiniti

• Čuvanje prvenstveno provodi učitelj, ali tijekom rada postupno uključuje i učenike u ovu aktivnost

• Da bi čuvanje kvalitetno provodili učenici, učitelj ih treba pomno upoznati sa strukturom motoričkoga gibanja i najzahtjevnijim trenutcima tijekom izvođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

675


10.2.2016.


• Ovo upoznavanje ima za cilj isticanje onih dijelova gibanja kod kojih je moguće češće ozljeđivanje

• Svi učenici trebaju dobiti informaciju o čuvanju, ali prvo se određuju za čuvanje učenici koje učitelj smatra odgovornijima za ovu aktivnost

• Poimanje čuvanja je toliko široko i sveobuhvatno da započinje već planiranjem i programiranjem nastave

• Primjer: učitelj ne bi smio programirati u istoj metodičkoj jedinici dvije ili više nastavnih tema koje su programski na takvoj razini usavršenosti da zahtijevaju istodobno čuvanje i/ili pomaganje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

676

Metoda pomaganja ili asistencije

• Metoda pomaganja odnosi se na postupke učitelja s istodobnim ciljem prevencije ozljeđivanja i pomoći učeniku kod usvajanja i usavršavanja motoričkog gibanja

• Pomaganje se može provoditi: (a) izravno i (b) neizravno

• a) Izravno pomaganje se odnosi na fizičku pomoć učeniku tijekom izvođenje motoričkog zadatka

• To je najsloženija i najzahtjevnija metoda sigurnosti, jer ona u sebi sadrži pomaganje i čuvanje

• Provodi se držanjem, pridržavanjem, potiskivanjem ili samo laganim dodirivanjem učenika tijekom vježbanja

• Kojim načinom će se provoditi pomaganje ovisi o strukturi gibanja i procjeni učitelja posebno za svakog učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

677

• Pomaganje se teorijski primjenjuje u trenutku „problematičnog dijela'' motoričkog gibanja, ali u praksi pomaganje iziskuje često veliku fizičku aktivnost učitelja tijekom izvođenja gibanja

• Pomaganje prestaje čim učenik svlada problematični dio gibanja, odnosno kada ga učenik samostalno može izvoditi

• b) Neizravno pomaganje provodi se upotrebom pomagalakoja povećavaju sigurnost vježbanja, preveniraju ozljeđivanje iubrzavaju usvajanje i usavršavanje motoričkog gibanja

• Za razliku od izravnog pomaganja kod kojega učitelj morafizički pomagati učeniku, kod neizravnog načina pomagaloumjesto učitelja pomaže i povećava sigurnost izvođenjamotoričkog gibanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

678


10.2.2016.


• Primjer: plivačke daske se upotrebljavaju za vrijeme podukeneplivača kao pomagalo za navikavanje na vodu kao novusredinu

• ista pomagala mogu se koristiti u procesu učenja plivanja u druge svrhe (kraul noge, rad ruku...).

• fiksatori vrhova skija omogućuju djeci predškolske dobisigurno izvođenje plužnih zavoja i preveniraju mogućnostozljeđivanja križanjem vrhova skija

• spužvaste lopte u tenisu smanjuju mogućnost ozljede lakta iubrzavaju učenje…

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

679

Metode nadzora procesa vježbanja

• Da bi se proces vježbanja u redovitoj nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavnim aktivnostima učenika provodio po kineziološko-metodičkim i pedagoško-psihološkim standardima učitelj ga mora nadzirati

• Nadzor vježbanja zaista je zahtjevna, opsežna i odgovorna aktivnost učitelja kojeg u osnovi sačinjavaju:

1. Metoda praćenja vježbanja

2. Metoda usmjeravanja vježbanja

3. Metoda zaustavljanja vježbanja Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

680

Metoda praćenja vježbanja

• Metoda praćenja vježbanja temelj je upravljanja procesom vježbanja, kako svih učenika razrednog odjela, tako i pojedinog učenika

• Učitelj tijekom vježbanja treba imati pregled nad cijelim vježbalištem i učenicima, kako bi mogao pratiti njihovo vježbanja i ponašanje

• Ova vrlo koncentrirana aktivnost zahtjeva od učitelja registriranje svih aktivnosti učenika tijekom vježbanja

• Sukladno informacijama koje prikuplja praćenjem, učitelj će odlučiti o stanju na vježbalištu, kvaliteti rada učenika, njihovom ponašanju, provođenju mjera sigurnosti i sl.

• Temeljem toga odlučuje se za daljnji nastavak vježbanja bez ikakvih intervencija, ili će usmjeravati ili zaustaviti vježbanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

681


10.2.2016.


• Proces vježbanja provodi se uvijek uobičajeno, do trenutka kada se počinju pojavljivati značajniji odmaci od standardnog provođenja vježbanja ili različiti problemi

• Odmake i probleme pravodobno primjećuje samo učitelj koji pomno prati proces vježbanja, koji stalno registrira sva zbivanja te koji ih paralelno procesira i objektivno analizira

• Kod manjih odstupanja, učitelj najčešće ne reagira, već dalje prati razvoj situacije koja ako se nastavi mijenjati u neželjenom smjeru, učitelj će započeti s usmjeravanjem vježbanja u željenom smjeru

• Kod značajnih odstupanja, treba odmah reagirati ili zaustaviti vježbanje (pala je zaštitna strunjača, odskočna daska je proklizila gotovo do kozlića, tri učenika su potpuno neaktivna…)

• I kod manjih i velikih odstupanja, učitelj treba imati odgovarajuće kineziološko-metodičko ili pedagoško-psihološko rješenje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

682

Metoda usmjeravanja vježbanja

• Metoda usmjeravanja vježbanja odnosi se na skretanje vježbanja u željenom smjeru

• Provodi se kada u procesu vježbanja postoji neka problematična situacija koja se odvija ili pojačava u neželjenom smjeru

• Usmjeravanjem učitelj ne zaustavlja vježbanje, već „u hodu“ intervenira i rješava problematične situacije

• Primjer: dva učenika dulje vrijeme pretjerano pričaju ili su iznadprosječno hiperaktivni

• učitelj ne zaustavlja proces vježbanja, već ih „u hodu“ upozori

• ukoliko je to neučinkovito, a učenici i dalje remete proces vježbanja, „u hodu“ ih premjesti na odvojena vježbovna mjesta

• Metoda usmjeravanja vježbanja zahtjeva od učitelja da rješava probleme ne zaustavljajući proces vježbanja

• Ovakvo upravljanje procesom vježbanja ima različitih ograničenja i nedostataka, ali ga treba uvijek koristiti dokle god je moguće

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

683

Metoda zaustavljanja vježbanja

• Kada po procjeni učitelja metoda usmjeravanja nije učinkovita (pretjerano nedolično ponašanje učenika na satu…), ili to zahtjeva neka urgentna situacija (ozljeda učenika, puknuće sprave ili pomagala…) učitelj zaustavlja vježbanje

• Potrebno je učinkovito i brzo riješiti problem te nastaviti s vježbanjem

• U iznimnom slučajevima uzrokovanim urgentnim situacijama učitelj nakon zaustavljanja, po potrebi, može i mijenjati tijek vježbanja

• Za trenutačno rješavanje problema učitelju pomaže radno i životno iskustvo, koje ima veliku upotrebnu vrijednosti

• Iskusna osoba „novonastale situacije prepoznaje“ kao slične(izomorfne), podudarne (homomorfne) ili jednake (analogne), pa učinkovito pronalazi rješenje problema

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

684


10.2.2016.


Pomoćni postupci verbalne i neverbalne komunikacije

• Tijekom procesa vježbanja učitelji u mnogim prilikama koristepomoćne postupke verbalne i neverbalne komunikacije s učenicima

• Oni svakako pripadaju metodama rada, ali nisu metode već postupci

• Pomoćni postupci verbalne i neverbalne komunikacije opisuju se kao posljednji jer se mogu koristiti u svakom trenutku procesa vježbanja i za vrijeme upotrebe bilo koje metode rada

• Značajno olakšavaju i unaprjeđuju rad učitelja

• Najčešći pomoćni postupci verbalne komunikacije su brojanje, slogovanje i uzvikivanje, a neverbalne su gestikulacije, pljeskanje, lupkanje, bubnjanje, glazbena pratnja i zviždanje

• Koriste se po potrebi u svim vrstama rada, u svim dijelovima sata tjelovježbe i kod većine tjelovježbenih sadržaja, a vrlo često se kod primjene nekoliko pomoćnih postupaka međusobno povezuje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

685

Pomoćni postupci verbalne komunikacije

Brojanje

• Brojanje se tijekom procesa vježbanja može primjenjivati u višeslučajeva

• Najčešće je tijekom izvođenja pripremnih vježbi u 2/4, 3/4 i 4/4 taktu

• Brojanje se tada izražava u jednoj od navedenih mjera

• Ukoliko se broji u četvrtinkama mjera se izražava, primjerice 2/4 mjera, „jedan-dva“ ili „prva, druga“

• Ako je ista mjera u osminkama onda se izgovara „pr-va, dru-ga“

• To vrijedi i za druge mjere koje su u ovisnosti od strukture gibanja

• Brojanje se vrlo često primjenjuje i kod provedbe različitih plesnih i ritmičkih struktura gibanja

• U nekoj plesnoj strukturi, aerobici, koreografiji iz ritmičke gimnastike i sl., brojanjem se određuje vrijeme trajanja, broj koraka, broj ponavljanja (npr. 8 koraka naprijed, zatim isti broj unazad)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

686

• Zaključno za brojanje treba istaknuti:

• Brojanje koje se koristi sa smislom i mjerom (kvalitetno, primjereno, optimalno), povećava učinkovitost provedbe motoričkog zadatka

• Monotono brojanje uz jednolično naglašavanje takta zamara i unazađuje provedbu motoričkog zadatka

• Neki metodičari smatraju da brojanje i druga akustična sredstva ritmičkepratnje mogu u prvoj fazi olakšati izvođenje pripremnih vježbi

• Ako ne postoji opravdan razlog, pripremne vježbe ne treba simultanoizvoditi, u zajedničkom ritmu, dok još tehnički nisu dobro savladane

• Razlog: u velikoj skupini vježbača ima pojedinaca s različitomanatomskom strukturom i mehaničkim uvjetima za kretanjem (različitedužine poluga, mase, ubrzanja, inervacije), što se odražava u osobnojbrzini pokreta

• Kad je estetski izgled cijele skupine vježbača važan (javni prikaz) ili akoželimo posebno utjecati na razvoj koordinacije pokreta, onda je vježbanje u zajedničko ritmu neophodno

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

687


10.2.2016.


Slogovanje

• Sricanje je izgovaranje slova po slova ili sloga po sloga• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi češće se koristi slogovanje od

slovkanja• Slogovanje se vrlo često primjenjuje u kombinaciji sa brojanjem ili

umjesto brojanja tijekom provedbe pripremnih vježbi, plesnihstruktura, ritmičkih struktura, aerobike itd.

• Značaj slogovanja je mnogo veći od brojanja jer tijekom izvođenjakvalitetnije opisuje strukturu gibanja i ističe bitne segmente zadatka

• Brojanjem se samo izražava izvođenje gibanja u nekoj mjeri „jedan-dva-tri-četiri“, dok se slogovanjem opisuje izvođenje gibanja:„spo-riza-klon“, „dub-lji pret-klon“

• Brojanje i slogovanje mora biti usklađeno s obilježjima strukturegibanja jer o njemu ovisi takt i ritam izvođenja

• Za svaki motorički zadatak potrebno je odrediti koje će pomoćneverbalne metode najbolje potaknuti njegovo izvođenje (kruženjerukama ne treba brojati po nekom taktu jer je neprirodno, negotreba brojati broj izvedenih kruženja rukama)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

688

Uzvikivanje

• Uzvikivanje se vrlo često koristi u nastavnom procesu kada se neka riječ samostalno ili u rečenici želi istaknuti

• Njome se ističe nešto bitno u motoričkom zadatku ili se privlači pozornost učenika

• Primjer: izvođenje bilo koje vježbe ili izvođenje bitnog trenutka neke strukture gibanja može se poticati uzvicima „tap“ ili riječima „dolje“, „gore“, „naprijed“-natrag“ i sl.

• Primjer: kod izvođenja različitih preskoka dostatno je u trenutku odraza uzviknuti „hop“, da bi se naglasio ispravan vremenski trenutak odražavanja, pojačala aktivnost učenika, pružila učeniku psihička podrška, razvijala odlučnost itd.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

689

Pomoćni postupci neverbalne komunikacije

• Neverbalna komunikacija (govor tijela ili analognakomunikacija) vrlo je važan i neizostavni dio cjelokupnogakomuniciranja učitelja s učenicima

• Neverbalno ponašanje učitelja bitan je faktor uspješnekomunikacije jer učenici vrlo dobro zapažaju, a ponekad ga više gledaju nego što ga slušaju

• Pomoćnih metoda neverbalne komunikacija zaista ima mnogotijekom provedbe tjelesnog vježbanja, a mnoge se mogudoživjeti kao konvencionalni znakovi kojima se olakšavaupravljanje vježbanjem

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

690


10.2.2016.


Pokazivanje (gestikulacija) rukama

• Pokazivanje rukama iznimno je jednostavna, brza i učinkovitaaktivnost učitelja tijekom provedbe procesa vježbanja

• Podrazumijeva prilagodbu učenika na određene neverbalne znakovekojima učitelj pokazuje smjer kretanja učenika, zaustavlja kretanjapojedinca, skupine ili cijelog razrednog odjela, potiče učenike naizvođenje, ubrzava izvođenje itd.

• Znakovi rukama nisu propisani, ali učitelj ih može lako osmisliti iugraditi u svakodnevni rad

• Primjer: poticanje na vježbanje kod izvođenja zgrčke može se izražavati ubrzanom vrtnjom podlaktice u smjeru preskoka; zaustavljanje kretanja pojedinca ili grupe označava ispruženimdlanom i rukom prema učenicima i sl.

• Osim upravljanja rukama učitelj može koristi i druge elementeneverbalne komunikacije: upravljanje pogledom ili očnimkontaktom, mimikom čela, obrva, usta, osmijehom i sl.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

691

Pljeskanje, puckanje prstima, lupkanje, bubnjanje

• Ono što je načelno navedeno za brojanje i slogovanje vrijedi i za pljeskanje, puckanje prstima, lupkanje drvenim štapićima, udaranje u tamburin, def i sl.

• Upotreba tamburina, defa, drvenih štapića ima stanovite prednosti u pogledu varijacija u ritmu, pratnja je izrazitija i raznovrsnija i lakše se prate pokreti koji se izvode promjenjivom brzinom

• Izražajna moć i raznovrsnost ritmičke pratnje tamburinom je neusporedivo veća nego kod brojanja i pljeskanja

• Jačina zvuka se također može metodički koristiti, kao npr. pri tihom bubnjanju trči se sporije, a pri glasnom brže

• Ovi postupci neverbalnog praćenja motoričkih zadataka ponekad se ne mogu, a ponekad niti moraju biti usklađeni s ritmom izvođenja nekog motoričkog zadatka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

692

• Primjer: niski skip se ne može izvoditi u istom ritmu, ali usprkos tomu, zadavanje ritma u ovom primjeru (npr. pljeskanjem) kvalitetno potiče učenike na izvođenje

• Kao i kod pomoćnih verbalnih načina komunikacije, tako i kodneverbalnih, povezivanje različitih načina daje najbolje rezultate

• Primjer: kod učenja engleskog valcera najbolje je prvu dobu označitijednim pljeskom, a drugu i treću puckanjem prstima jer je tada ¾ takt vrlo izražajan, a usvajanje ovog programskog sadržaja olakšano

• Tako učitelj kod učenika potiče usvajanje ritma različitim načinima

• Manje koristi glas čime štedi glasnice koje su uz tegobe s lumbalnimdijelom kralježnice, jedna od najčešćih profesionalnih deformacija

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

693


10.2.2016.


Glazba• Može se koristiti za više namjena: kao glazbena kulisa tijekom

vježbanja, kao kompozicija koja je u funkciji učenja nekog plesa ilikao glazbena pratnja za provođenja pripremnih vježbi itd.

• Pravilan izbor glazbe je vrlo važan, jer sukladno prethodnonabrojanim namjenama mora se primjereno odabrati takt, ritam, melodija itd.

• Odgovarajuća glazba djeluje pozitivno na tjelesno vježbanje, a u praksi se koristi više u radu s učenicama nego s učenicima

• Glazba „oživljava okruženje“, stvara ugodu, potiče na vježbanje, omogućuje svrsishodno izvođenje gibanja koje se provodi uz glazbuitd.

• Primjerena glazba se odabre prema potrebi vježbanja• Pozitivni utjecaj glazbe se ne smije generalizirati za sve učenike• Kod dijela učenika glazba ne djeluje motivirajuće zbog čega je

opravdana tvrdnja da glazba ne može biti jedino i uvijek najboljerješenje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

694

Zviždanje

• Zviždaljka je pomagalo koje se u procesu vježbanja koristi samo u primjerenim situacijama

• U pravilu se upotrebljava samo kod suđenja sportskih igara, pa je njenaupotreba neminovna kod provođenja natjecanja u sportskim igrama naizvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima učenika

• Moguća je i kod pripreme, provedbe i uvježbavanje sportskih i školskih sportskih priredbi s velikim brojem učenika, provođenja planinarskih tura i sl

• Svrha: privlačenje pozornosti, prekid rada zbog objašnjavanja i sl.

• To se čini s jednim vrlo kratkim zviždukom

• Učenike za upotrebu zviždaljke treba pripremiti i najaviti način upotrebe

• Ako učitelj ima megafon ili ozvučenje, onda neće upotrebljavati zviždaljku

• Osim u navedenim situacijama zviždanje treba izbjegavati jer nijeprimjereno odgojno-obrazovnom radu

• Zviždaljka se koristi isključivo kod suđenja sportskih igara

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

695

• Povijest kineziološke metodike bilježi nastavnike koji su zviždali cijeli radni vijek, a učinak zvižduka kao signala pažnje i umirenja bio je nikakav

• Učenici svake nove generacije toliko su se brzo priviknuli na učestalo zviždanje da na taj signal više nisu obraćali pažnju

• Iskustva mnogih nastavnika ukazivala su da je kratki pljesak, podizanje ruke, miran stav i pogled prema učenicima koji razgovaraju, te mnogi drugi neverbalni načini privlačenja pozornosti mnogo učinkovitiji nego stalno zviždanje

• Posljednjih desetljeća je ovaj pristup postao preporuka struke o navedenoj tematici

• Neki nastavnici su skloni zviždanju ustima, pa čak i s dva prsta u ustima

• Takav postupak je nedopustiv u odgojno-obrazovnom radu jer je nepristojan i može uzrokovati povredu osobnosti učenika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

696


10.2.2016.


• Niti jednu od navedenih pomoćnih verbalnih i neverbalnih metodakomunikacije ne vrijedi stalno primjenjivati

• Najkvalitetnije rješenje je mijenjanje i povezivanje ovih sredstva prema vrstirada, strukturi gibanja, raspoloženju vježbača i sl.

• Samo promjene su zanimljive i poticajne, pa i najbolje sredstvo koje se stalno primjenjuje, postaje monotono

• Mnogo verbalnih i neverbalnih pomoćnih znakova se koristi međupovezano

• Primjer: kod provjeravanja motoričkih postignuća trčanjem povezuje se podizanje ruke kao označavanje spremnosti za mjerenje, uzvikivanje i pljesak

• kod provjeravanja motoričkih postignuća učitelj se nalazi na ciljnoj crti jermjeri vrijeme trčanja

• podizanjem ruke daje znak starteru koji se nalazi iza učenika da je spremanza mjerenje

• istodobno je to znak učenicima koji će startati da će uskoro slijediti start

• starter startne riječi ne izgovara uobičajenom intonacijom, već prije startnogznaka uzvikuje riječi „na mjesta“ i „pozor“, a sam start označava pljeskom

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

697

Metode rada u funkciji provedbe procesa tjelesnog vježbanja

• Proces provedbe motoričkih zadatka je slijed postupakapomoću kojih učitelj provodi pojedinačno svaki motoričkizadatak, a time i proces vježbanja u cijelosti

• Proces vježbanja sastavljen je zaista od konačnog brojaplaniranih motoričkih zadataka, pa nakon provedbe prvogmotoričkog zadatka učitelj provodi drugi i slijedom dalje u predviđenom vremenu

• Osnovna jedinica svakog procesa vježbanja, pa time i svihvrsta rada u tjelesnom i zdravstvenom području, je motoričkiili tjelovježbeni zadatak

• Pod ovaj pojam mogu se svrstati svi sadržaji vježbanja, odnose li se oni na nastavne teme u glavnom A dijelu sata ili na bilokoje druge motoričke aktivnosti učenika na satu

• Oni su uvijek motorički ili tjelovježbeni zadatci

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

698

• U procesu provedbe svakog motoričkog zadatka učitelj koristisve metode rada

• Veći broj postupaka iz metoda rada uključen je tijekom učenjapropisanih motoričkih zadataka (nastavnih tema) u glavnom A dijelu sata

• Odabrani postupci metoda rada koriste se po potrebi tijekomprovedbe svih ostalih planiranih nastavnih sadržaja uvodnog, glavnog B i završnog dijela sata

• Oni vrijede i za provedbu vježbi u pripremnom dijelu sata, kojaima dodatnih posebnosti, zbog čega je zasebno opisana u cjelini „Pripremni dio sata“

• U procesu vježbanja prisutne su sve metode rada, samo suneke naglašenije (I.) prije, a neke (II.) tijekom izvođenjamotoričkog zadatka (Prikaz 10)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

699


10.2.2016.


Metode prikazivanjamotori čkog

zadatka

Metodenadzora

Metodeučenja

Metodevježbanja

Metode sigurnosti

Čuvanje i pomaganje

PRIJEPROCESA VJEŽBANJA

TIJEKOMPROCESA VJEŽBANJA

Postupciunaprje đenjamotori čkog

zadatka

Metode uvježbavanjamotori čkog

zadatka

Metode sigurnosti

Spriječavanje

Upotreba metoda rada u procesu vježbanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

700

• (I.) Prije procesa vježbanja učitelju su poznate metode učenja iuvježbavanja za predviđene motoričke zadatke, jer odluku o njimadonosi u trenutcima pisanja pripreme za sat tjelesne i zdravstvenekulture

• Prije provedbe procesa vježbanja učitelj planira i provodipreventivne mjere sigurnosti, pa tek nakon toga započinje s provedbom motoričkih zadataka

• (II.) Tijekom procesa vježbanja prepoznatljiv je standardni slijedradnji kojima učitelj provodi svaki motorički zadatak

• Učitelj prvo postavlja pred učenike motorički zadatak nekom od metoda prikazivanja, a točno kojom, ovisi o njenoj učinkovitosti iprimjenjivosti u procesu vježbanja

• Izvođenju motoričkog zadatka može prethoditi metoda usmenogizlaganja, metoda pokazivanja (demonstracije), metoda postavljanjai rješavanja ili metoda imitacije i dramatizacije

• Sa stajališta cijelog tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnogpodručja, prije izvođenja tjelovježbenog sadržaja najviše se koristemetode usmenog izlaganja i demonstracije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

701

• Učitelj najčešće koristi metodički slijed: a) najavljivanje b) opisivanje c) pokazivanje (demonstracija) d) objašnjavanje motoričkog zadatka

• Prikazivanje motoričkog zadatka metodom usmenog izlaganja uvijek se započinje najavljivanjem, a odnosi se na izricanje njegova naziva

• Ako je zadatak učenicima potpuno nepoznat, unutar najavljivanja moguće je dodatnom rečenicom pojasniti njegov naziv

• Najavljivanje uvijek mora biti izrazito razumljivo i vremenski kratko, pa njegova provedba iznosi nekoliko sekundi

• Nakon najavljivanja nastavlja se opisivati motorički zadatak• Svrha opisivanja je upoznavanje učenika s osnovnim informacijama

koje su bitne za njegovu izvedbu, a provodi se slijedom kako se zadatak izvodi

• Ako se opisuje motoričko gibanje tada se zadatak opisuje početne do završne faze

• Ako se opisuje motorička aktivnost (ekipna, hvatačka i štafetna elementarna igra, sportska igra…) tada se opisuje način provođenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

702


10.2.2016.


• Poslije opisivanja slijedi pokazivanje (demonstracija) motoričkog zadatka ili simulirano pokazivanje provedbe motoričke aktivnosti

• Kad se pokazivanje motoričkog zadatka odnosi na motoričko znanje (nastavnu temu), on se uvijek izvodi standardnim načinom izvedbe

• Pojam standardni odnosi na vrsno pokazivanje svih kinetičkih i kinematičkih pokazatelja motoričkog zadatka

• Nakon standardnog načina, po potrebi mogu uslijediti ostali načini njegove demonstracije

• Kada se pokazivanje (demonstracija) učitelja odnosi na motoričku aktivnost, metodička situacija je složenija

• Tada učitelj nakon ili istodobno uz opisivanje na simulirani način pokazuje kako će se provoditi motorička aktivnost

• Pojam simulirano se odnosi na virtualno (prividno, nestvarno) prikazivanje motoričke aktivnosti, jer učitelj ne može sam demonstrirati elementarnu igru ili igru košarku 3 protiv 3

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

703

• Iznimka u ovom slučaju se odnosi na pokazivanje elementarnih štafetnih igara koje se u cijelosti mogu i moraju pokazati kako su opisane

• Nakon demonstracije, ukoliko je po procjeni učitelja potrebno, slijedi objašnjenje koje će još temeljitije pojasniti motorički zadatak

• Objašnjenje se vrlo malo ili uopće ne koristi kod učenja novih motoričkih zadataka zbog većeg značaja opisivanja za fazu usvajanja motoričkog znanja

• Ako se provodi, trajanje objašnjenja je vrlo kratko

• Najviše se koristi tijekom faze naprednog usavršavanja kada učenici poznaju motoričko gibanje, zbog čega je smisleno i vremenski postupak opisivanja skraćen na najmanju moguću mjeru

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

704

• Nakon prikazivanja slijedi izvođenje motoričkih zadataka

• Izvođenje započinje različito jer mora biti usklađeno sa specifičnostima strukture gibanje koje se uvježbava, uvjetima izvođenja, o činjenici da li je struktura gibanja učenicima nepoznata (nova) ili poznata, pa nadalje, ukoliko je poznata u kojoj fazi je učenja itd.

• Odabir određene metode uvježbavanja mora biti usklađen s metodom učenja i razinom naučenosti motoričkog gibanja

• Primjer: ovisno o specifičnostima strukture gibanja koje se nalazi u prvoj fazi učenja, faze usvajanja, može se učiti sintetičkom, analitičkom ili kombiniranom metodom, a uvježbavati standardnim izvođenjem, provođenjem metodičkog postupka i ponavljanjem poznatoga (Prikaz 11.)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

705


10.2.2016.


Povezanost faza učenja, metoda učenja i metoda uvježbavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

706

• Početno usavršavanje motoričkog znanja provodi se sintetičkom metodom, a uvježbava standardno-iterativnom metodom

• Kada je motoričko znanje pri kraju faze naprednog usavršavanja postupno se postavlja u sintetičko-situacijske uvjete izvođenja, pa se zato sve češće koristi varijabilna metode uvježbavanja (izvođenja)

• Nakon što je motoričko znanje zavidno stabilizirano i tijekom faze automatizacije obvezno se uključuje situacijska metoda učenja

• Tada se sve više koristi situacijska metoda uvježbavanja

• Tijekom izvođenja pojedinih motoričkih zadataka potrebno je naglasiti značaj postupaka čuvanja i/ili pomaganja kao mjera sigurnosti nastavnog procesa

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

707

• Tijekom izvođenja zadataka u glavnom A dijelu sata naglašeno se upućuju povratne informacije kojima se unaprjeđuje izvođenjetjelovježbenog zadatka

• Upućivanje povratnih informacija prisutno je i u ostalim dijelovima sata s ciljem upravljanja procesom vježbanja

• Tijekom procesa vježbanja sveprisutne su metode nadzora vježbanja, jer pomoću njih učitelj prati i usmjerava, a po potrebi i zaustavlja proces vježbanja

• Slijed postupaka se treba pridržavati bez obzira o kojem je tjelovježbenom sadržaju riječ, njegovoj strukturi gibanja, njegovojjednostavnosti ili složenosti, poznatosti ili nepoznatosti učeniku

• Učitelj ove postupke koristi u svim vrstama odgojno-obrazovnograda, a jednako vrijede i za trenere plivanja, skijanja…

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

708


10.2.2016.


Metodička načela (principi)Prostori i oprema

15.predavanje

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

709


• METODIČKA NAČELA (PRINCIPI)• Načelo razumljivosti i zornosti • Načelo sustavnosti i postupnosti• Načelo svestranosti i usmjerenosti• Načelo raznovrsnosti i učinkovitosti• Načelo primjerenosti i individualiziranosti• Načelo svjesnosti i aktivnosti• Načelo odgojnosti i zdravlja

• PROSTORI I OPREMA• Prostori• Oprema (nastavna sredstva i pomagala)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

710

Prostori i oprema• Učinkovitost rada u tjelesnom i zdravstvenom području ovisi o

velikom broju sastavnica, a jedna od značajnijih se odnosi na materijalne uvjete rada

• Oni podrazumijevaju prostore i opremu za provođenje tjelovježbenih aktivnosti

• Nisu presudan, već samo veći ili manji ograničavajući čimbenik rada

• Značajan su čimbenik postizanja željenih učinaka odgojno-obrazovnog rada, jer neprimjereni prostori i/ili nedostatna oprema ne omogućuju provođenje svih programskih tjelovježbenih sadržaja

• Najznačajniji i nezamjenjivi čimbenik učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa su kvalitetna radna obilježja učitelja, njegovo znanje i razina unutarnje motivacije za radom

• Višestruko učinkovitiji će biti odgojno-obrazovni rad u skromnim materijalnim uvjetima kod učitelja primjerenih radnih odlika, nego u savršenim materijalnim uvjetima kod onoga koji to nije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

711


10.2.2016.


Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

712

• Cjelokupni rad u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnompodručju povezan je s državnim i lokalnim strukturama vlasti

• To vrijedi i za sva ulaganja u tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje, od izgradnje školskih tjelovježbenih prostorado nabave opreme za rad

• Škole se grade i opremaju sukladno dokumentu koji se zove„Državni pedagoški standard osnovnog i srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj”

• Sadrži normative za izgradnju i opremanje prostor čime se izravno određuje gradnja, a neizravno rad i boravak u školskomprostoru

• Propisane su i dimenzije školskih športskih dvorana, količina inamjena pratećih prostora i opremljenost spravama ipomagalima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

713

• Prostori i oprema u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi morajuzadovoljavati :

1. mjerila za prostore - škola mora imati dvoranu za nastavutjelesne i zdravstvene kulture i prateće prostore primjerenebroju učenika

2. mjerila za opremu - oprema prostora mora odgovaratinamjeni i omogućiti realizaciju odgojno-obrazovnoga rada s učenicima

3. higijensko-tehničke zahtjeve - osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije za informatičke uređaje, zaštituod požara i zaštitu od provale

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

714


10.2.2016.


Prostori

• Prostori za kineziološke aktivnosti su građevinski propisani, pa natakav način trebaju biti uređeni i usklađeni sa zahtjevimaodređene kineziološke aktivnosti, sa svrhom namjenskog, sigurnog i humanog korištenja

• Možemo ih podijeliti na otvorene i zatvorene

• U otvorene prostore se ubrajaju: specijalizirana športska igrališta, višenamjenska igrališta, atletske staze, skakališta, bacališta, poligoni, trim staze, dječja igrališta, bazeni, klizališta...

• Osim tzv. tipiziranih otvorenih prostora, mogu se koristiti i drugi(npr. zelene površine, javna plivališta, skijališta, klizališta i drugiprikladni prostori)

• Zatvoreni prostori su: školske i športske dvorane, teretane, trim kabineti, zatvoreni bazeni, zatvorena klizališta te u nedostatnimuvjetima učionice i prilagođene prostorije

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

715

• Školske športske dvorane treba istaknuti kao važan prostor jeromogućuju besprekidnu provedbu svih programskih sadržajatijekom cijele školske godine u svim vremenskim uvjetima

• Kada god je moguće tjelovježbene aktivnosti treba provoditina otvorenom prostoru, jer niti jedna dvorana ne možeučenicima pružiti ono što omogućava vježbanje naotvorenom prostoru

• Podloge površina otvorenih i zatvorenih prostora mogu bitirazličitih vrsta: asfaltne i betonske podloge, parket, prirodnatrava, umjetna trava, zemljani tereni, umjetne podloge(akrilni premazi, gumeni granulat, gumene i elastične podneobloge)

• Vrsta podloge izravno uvjetuje primjerenu obuću za tjelesnovježbanje koju učitelj mora preporučiti učenicima

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

716

Oprema

• Oprema u užem smislu, sa stajališta tjelesnog i zdravstvenogodgojno-obrazovnog područja, podrazumijeva trajnopostavljena ili prijenosna:

1. nastavna sredstva i

2. nastavna pomagala

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

717


10.2.2016.


1.Nastavna sredstva• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi kao nastavna sredstva koriste

se 1a) vizualna, 1b) auditivna, 1c) audiovizualna i 1d)multimedijalna, pomoću njih se provodi odgojno-obrazovnirad

• Nastavna sredstva su izvori znanja pomoću kojih se učenikuupućuje ili prenose dio spoznajnih poruka iz pojedinognastavnog predmeta

• Ostale spoznajne poruke upućuje učitelj

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

718

1a) Vizualna nastavna sredstva

• Mogu biti trodimenzionalna (modeli, makete) i dvodimenzionalna

• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi uglavnom se koriste dvodimenzionalna vizualna nastavna sredstva: crteži, slike, fotografije, grafička i tekstualna nastavna sredstva

• Zadaća učitelja je osigurati bogat izvor neposrednih informacija, a utilitarnost vizualnih nastavnih sredstava je manja apstraktnost od riječi

• Pravilna uporaba pozitivno utječe na kvantitetu, kvalitetu i trajnost znanja

• Učitelj će u svojoj pripremi za neposredno izvođenje nastave, među ostalim, predvidjeti kojim će se vizualnim nastavnim sredstvom koristiti, kada će ga upotrijebiti i kako će ga pokazati

• Pravilo u uporabi vizualnih nastavnih sredstava je da se pokažu tako da ih svi učenici temeljito vide, kako bi ih mogli detaljno promatrati i iskoristiti u procesu spoznavanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

719

• Crtež, slika i fotografija (dnevni tisak, učenički časopisi, knjige, propagandne poruke, ilustracije) vizualna su sredstva koja mogu prikazivati pokret i istaknuti bitan detalj izvođenja nekog motoričkog gibanja

• Crtež, sliku ili fotografiju treba učenicima dovoljno dugo izložiti da bi ih mogli pozorno promotriti i na njima uočiti bitno i analizirati ih polazeći od cjelovitog prikaza prema detaljima koje želimo istaknuti

• Kod izbora crteža, slike ili fotografije nastavnik treba uzeti u obzir didaktičku i umjetničku kvalitetu koje se očituju u točnosti (pravilnosti) i zornosti prikaza, pri čemu treba obratiti pozornost na veličinu i zanimljivost

• Grafička nastavna sredstva – didaktički materijali koji sadrže činjenice pomoću kombinacija crteža, riječi i slika

• Pogodna za prikaz poruka u skraćenom, preglednom obliku, za prikazivanje brojčanih podataka i određenih apstrakcija, (sheme, dijagrami, kinogrami, grafikoni, skice, tablice, itd.).

• Tekstualna nastavna sredstva obuhvaćaju tiskane materijale, a to su udžbenici, priručnici, časopisi, članci, enciklopedije, i dr.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

720


10.2.2016.


1b) Auditivna nastavna sredstva

• To su govor, glazba i drugi zvukovi koji se osim uživo mogu slušati i putem radijskih emisija nekog športskog događaja ili zanimljivosti iz športa te glazbene podloge reprodukcijom s CD-a ili MP3-a

1c) Audiovizualna nastavna sredstva

• Omogućuju percepciju istodobnim korištenjem osjetila vida i sluha

• To su nastavni film, obrazovna televizija, videokasete i DVD

• Nastavni ili školski film je specijalno izrađen za nastavu i usklađen s nastavnim programom, osobinama učenika s obzirom na dob i općim didaktičkim i metodičkim zahtjevima

• Prednosti filma su: dinamičan je, poistovjećuje učenika sa stvarnom situacijom na filmu, dokument je događaja ili pojave

• Za njegovo uspješno prezentiranje voditi računa o metodičkim naputcima

• Učitelj mora prije učenika sam pregledati film

• Učenicima dati osnovne informacije o filmu: naslov filma, vrijeme trajanja, obraditi nepoznate riječi, na što valja obratiti pozornost tijekom gledanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

721

• Nakon projekcije slijedi rasprava, a ukoliko je potrebno mogu se prikazati pojedini dijelovi filma koji su ostavili veći dojam ili ostali nejasni i nerazumljivi

• Isto vrijedi i za projekcije s videokaseta i CD-a

• Mogućnosti i televizijskog obrazovnog programa su također velike

• Važna je njena uloga kao za približavanje stvarnosti koja nije dostupna

• Danas se televizijske emisije isto mogu snimiti na videokasete ili HDD, te se u nastavnom procesu mogu projicirati prema potrebi

• Pri primjeni obrazovnih emisija u nastavi važno je istaknuti prepoznatljiviji metodički tijek: pripremanje učenika – učitelj usmjerava pozornost učenika na najvažnije dijelove, objašnjava pojedine pojmove vodeći računa o predznanju; praćenje emisije – učenici pažljivo prate emisiju; raščlamba emisije – učitelj provjerava koliko su razumjeli i zadaje im pojedine zadatke; uopćavanje gradiva – odnosi se na sažimanju, smišljenom spajanju i sređivanju pojedinih podataka u skladnu cjelinu; samostalni rad učenika –ogleda se u rješavanju zadanih zadataka u nastavi ali i za domaću zadaću

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

722

1d) Multimedijalna nastavna sredstva

• Proteklih godina, multimedija se sve više koristi u školstvu

• Multimedija je način komuniciranja u kojemu se koristi više načina prikaza podataka, a uključuju tekst, zvuk, sliku, video i animaciju

• Ujedinjenje više načina prikaza podataka pomaže učiteljima da prenesu učenicima znanje na jedinstven način

• Učenici bolje i brže uče koristeći ovakva nastavna sredstva, a nastavni materijal je zanimljiviji i može biti zabavan

• Nezavisno od toga s kojim ciljem i koja nastavna sredstva se primjenjuju, uvijek je važno da:

• budu primjerena dobi i predznanju učenika (podrazumijeva serazumljivost i mogućnosti percipiranja)

• upućuju učenike na ono što im se želi pokazati (izbjegavatiosvrtanje na detalje koji nisu tog trenutka bitni za izvođenje nekogmotoričkog zadatka)

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

723


10.2.2016.


• Ako škola nema nastavnih sredstava, trebaju se koristiti svemogućnosti izrade nastavnih sredstava

• Uključiti učenike da prikupljaju plakate, odabiru fotografije, izrađuju crteže i grafikone, jer će njihova vrijednost biti znatnoveća

• Time se ostvaruje princip svjesne aktivnosti učenika koji povećavainteres i stvara povoljno okruženje za tjelesno vježbanje

• Crteži, fotografije, slike, sheme, grafikoni, dijagrami, kinogramimogu se uspješno koristiti i izvan nastavnog procesa

• Na zidovima predvorja i mnogobrojnim hodnicima škole onimogu oplemenili te prostore, a istodobno ih pretvaraju u učilište

• To je poticaj, informacija, dodatna uputa, podsjetnik o svemu štoje sadržaj tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

724

2.Nastavna pomagala

• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi kao nastavna pomagala koriste se(2a) tjelovježbene (kineziološke) sprave, (2b) tjelovježbena(kineziološka) pomagala, i (2c) tehnička pomagala uz pomoć kojihse provodi odgojno-obrazovni rad

• Nastavna pomagala su materijalni predmeti pomoću kojih ili nakojima učenici izvode određene motoričke ili tjelovježbene sadržaje

• 2a)Tjelovježbena (kineziološka) sprava je ugrađeni ili prijenosni dioopreme pomoću koje ili na kojoj se odvija tjelovježbena aktivnost

• U radu s učenicima osnovne i srednje škole primjenjuju se sljedećesprave: strunjača, švedska ljestva, švedska klupa, niska i visokagreda, kozlić, konj, švedski sanduk, odskočna daska, motka, konopacza penjanje, mornarska ljestva, mini-tramoplin, preča, karike, ruče, stalci za skok uvis, atletska kugla, niske prepone, startni blokovi, koturaljke, klizaljke, sanjke, skije i drugo

• Izbor, veličina i visina sprava ovisi o dobi učenika, broju učenika, sadržaju rada te o stanju učeničkih motoričkih znanja i razinimotoričkih postignuća

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

725

2b)Tjelovježbeno (kineziološko) pomagalo je predmet koji se koristipojedinačno za vježbanje ili natjecanje• Upotrebljavaju se na otvorenim i zatvorenim prostorima i u svim

dijelovima sata• Tipična tjelovježbena (kineziološka) pomagala su: lopte (različite

veličine, kakvoće i namjene), loptice težine 200 g, vijače (kratke iduge), obruči, palice, medicinske lopte, konopci za povlačenje, trake, mete za gađanje, markeri i dr.

• Pri izboru tjelovježbenih (kinezioloških) pomagala treba imati naumu cilj koji se želi uz njihovu pomoć postići, prilagoditi ih izabranomkineziološkom sadržaju i dobi učenika

• Pri korištenju sprava i pomagala važno je brinuti se o njihovojispravnosti, urednom odlaganju i higijenskom održavanju

• Na početku školovanja učenike treba upoznati s kućnim redom u prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, s nazivima, namjenom, mjestom za odlaganje, pravilnim i sigurnim načinom uporabe irukovanja opremom za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

726


10.2.2016.


2c)Tehnička pomagala su dio opreme koju učitelj koristi u svrhuorganizacije i provedbe odgojno-obrazovnog rada

• Tehnička pomagala su: štoperica, centimetarska traka, visinomjer, vaga, starter, pumpa za loptu, zviždaljka, računalo s priključkomna Internet, interaktivna “pametne” ploče s računalnim sučeljem, projektor, CD i DVD player, videorekorder, digitalni fotoaparat, digitalna kamera, bežični mikrofon, razglas, printer, scanner, fotokopirni stroj

• Tehnička otkrića, tehnološka postignuća i ponuda novoga metodičkog materijala iziskuje od učitelja sustavnu informiranost o njihovoj primjeni i praćenje rezultata njihove uporabe

• Koliko će se ona primjenjivati isključivo ovisi o učitelju, jer za njihovu primjenu potreban je "profesionalan odnos prema radu”

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

727

• Po mnogim bi se djelatnim obilježjima zanimanje nastavnikatjelesne i zdravstvene kulture moglo svrstati u skupinu tzv. „vokalnih djelatnosti“. Toj skupini pripadaju zanimanja u kojima je glas osnovno i nezamjenjivo sredstvo profesionalneaktivnosti (nastavnici, pjevači, glumci, manageri…). Zbog toga je glas podložan svakodnevnim velikim naporima. Naravno, takvi napori mogu uzrokovati organske, funkcionalne ilipsihogene poremećaje glasovnih funkcija s posljedicamapovremenih poteškoća ili trajnog prekida profesionalneaktivnosti. Navedene vrste poremećaja osobito su učestale u nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture jer posebnosti uvjetarada trajno zahtijevaju velike glasovne napore.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

728

• Nastava kineziološke kulture u mnogočemu se razlikuje od drugihpredmeta u školi jer učenici dolaze na sat puni energije, sa željom da zadovolje svoju potrebu za kretanjem

• Učenje i ponavljanje motoričkih znanja, kao i pojedine igre u određenim dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture, učenicidoživljavaju vrlo emotivno, zbog čega je zahtijevanje potpune tišinenespojivo s metodičkim načelima našeg predmeta

• Kako se nastava provodi u velikim prostorima kao što su dvorane iliigrališta, nastavnik se u takvim uvjetima neminovno mora gotovouvijek obraćati učenicima pojačanim glasom

• Tako neizbježan način glasnog govorenja tijekom četrdeset godinaradnog staža u početku uzrokuje česte promuklosti ili upale grla, a pravi se problemi javljaju pojavom kroničnih promjena naglasnicama s posljedicama smanjenja stupanja zdravlja iučinkovitosti u profesiji

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

729


10.2.2016.


• U svijetu su na ovu tematiku provođena brojna istraživanja

• ispitanici su bili nastavnici, a cilj ovakvih istraživanja odnosio se na određivanje stanja njihova glasa.

• poteškoće koje su registrirane kod nastavnika su zamor glasa, promuklost, bol ili neugoda u grlu i slabost glasa (Pekkarinen i

suradnici, 1992., Smith i suradnici, 1997., Roya, Merrilla, Thibeaulta, Parsa isuradnici, 2004)

• Rezultati istraživanja koje su proveli Pekkarinen i suradnici, 1992. pokazuju da 12% nastavnika ima jedan, a daljnjih 5% dvaili više simptoma oštećenja glasa koji se pojavljuju tjedno iliučestalo u posljednje dvije godine tijekom navedenogistraživanja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

730

• Istraživanje Smitha i suradnika, 1997. provedeno sa ciljemutvrđivanja aktualnih smetnja pokazalo je da 26% nastavnikaima jedan, a 43% nastavnika dva ili više simptoma oštećenjaglasa

• U istraživanju Roya, Merrilla, Thibeaulta, Parsa i suradnika, 2004. 58% nastavnika je prijavilo da je imalo tijekom životaiskustvo s oštećenjem glasa, dok ih je 11% prijavilo trenutnesmetnje

• Razlike među navedenim rezultatima istraživanja mogu se objasniti karakteristikama uzorka ispitanika ili drukčijimdefiniranjem simptoma oštećenja glasa, ali je nesporno da rezultati svih istraživanja ukazuju na prisutnost oštećenja

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

731

• Cilj je svake komunikacije je valjano sporazumijevanje izmeđupošiljatelja i primatelja poruke, zbog čega bi svaki nastavnik u radu s učenicima morao ispunjavati sve zakonitosti komunikologije

• Ukoliko prvenstveno nije dostatno glasan padaju u vodu svenjegove ostale verbalne komunikološke vrijednosti

• Primjerena glasnoća govora i u idealnim uvjetima nastavekineziološke kulture stvara poteškoće većem broju nastavnika jer se redovito provodi u znatno većem prostoru od učionice

• U hrvatskim školama neprimjereni uvjeti rada kao što su podjeladvorane paravanom zbog paralelne nastave dva razreda ili nastavana igralištu koje je smješteno uz javne komunikacije, nisu rijetkost pa glasnoću glasa u funkciji ovog rada ne treba dodatno pojašnjavati

• Uputno je, kad je god moguće, tijekom nastavnog procesa koristitibežični mikrofonski sustav koji omogućuje veliku čujnostnastavnika

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

732


10.2.2016.


Sažetak• Pod materijalnim uvjetima rada u tjelesnom i zdravstvenom

odgojno-obrazovnog rada podrazumjevaju se prostori i oprema za provođenje tjelovježbenih aktivnosti.

• Prostori za kineziološke aktivnosti su u pravilu građevinski propisani, pa na takav način trebaju biti i uređeni prostori, usklađeni sa zahtjevima određene kineziološke aktivnosti, sa svrhom namjenskog, sigurnog i humanog korištenja prostora (otvoreni i zatvoreni).

• Oprema sa stajališta tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja, podrazumijeva trajno postavljena ili prijenosna: nastavna sredstva i nastavna pomagala.

• Nezavisno od toga s kojim ciljem i koja nastavna sredstva primjenjujemo, uvijek je važno da: budu primjerena dobi i predznanju učenika, što podrazumjeva razumljivost i mogućnosti percipiranja, te da upućuju učenike na ono što im se želi pokazati.

• U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi rabljuju se tjelovježbene (kineziološke) sprave, tjelovježbena (kineziološka) pomagala, i tehnička pomagala uz pomoć kojih se provodi odgojno-obrazovni rad.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

733

Literatura• Neljak, B. (2013). Opća kineziološka metodika. Priručnik, Gopal

d.o.o.,Zagreb. • Neljak, B. (2013). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem

školstvu. Priručnik, Gopal d.o.o.,Zagreb. • Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za

nastavnike razredne nastave. Zagreb, Školska knjiga. • Findak, V.(1992). Metodički organizacijski oblici radau edukaciji, sportu i

sportskoj rekreaciji. Hrvatski savez za športsku rekreaciju, Zagreb. • Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Školska

knjiga, Zagreb. • Pejčić, A. (2001). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet

Rijeka, Rijeka. • Pejčić, A., Berlot (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prva

četiri razreda osnovne škole. CDM-biblioteka, Rijeka. • Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane

školske dobi. VUŠ Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

734

Literatura

• Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb.

• Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, FFK, Zagreb.

• Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal.

• Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia.

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

735


10.2.2016.


Kontakt:

Pre

dav

anja

iz K

inez

iolo

ške

met

od

ike

1, V

idra

nsk

i, T.

201

6.

pre

ma

Nel

jak,

B. 2

013.

736

doc. dr. sc. Tihomir VidranskiFakultet za odgojne i obrazovne znanostiSveučilišta J. J. Strossmayera Odsjek za društvene znanostiKatedra za kineziologijuUlica cara Hadrijana 10, HR-31000 Osijek Broj ureda: 61E-mail: [email protected]

Documents

Kineziološka metodika I - wt.foozos.hrwt.foozos.hr/download/kinezioloska-metodika-i-t-vidranski-nastavni... · Pojam, definicija i predmet ... Metodika nastave gimnastike koji se