Knjievnost

1.razred

Pripremila: Marta Lon arevi, prof.

ROENJE UMJETNOSTI

PRAOVJEK JE PRESTAO BITI MAJMUN U ALTAMIRSKOJ SPILJI, ZAUSTAVIVI VRIJEME NA STIJENI KADA JE PRVI PUT OTISNUO SVOJU, OD LJUDSKE KRVI JO MASNU RUKU, O KAMEN SVOG VJERSKOG ZAKLONA.

VRSTE UMJETNOSTI

UMJETNOST = stvaralaka djelatnostDjela koja proizlaze iz umjetnosti slue kao IZVOR spoznaje i zadovoljstva.

Zato ovjeku treba umjetnost?Jedan od moguih odgovora: Kako bi zadovoljio svoju duhovnu potrebu za ljepotom i da bi preko te ljepote osjetio unutarnje ispunjenje i doao do nove spoznaje.

VRSTE UMJETNOSTI KNJIEVNOST (IZRAAJNO SREDST VO JE RIJE) PLES FILM UMJETNIKA FOTOGRAFIJA SLIKARSTVO KIPARSTVO ARHITEKTURA GLAZBA GLUMA

ZATO POSTOJI KNJIEVNOSTFUNKCIJE KNJI EVNOSTI

IZRAAVANJE SVOGA UNUTARNJEGA SVIJETASPOZNAVANJE OVJEKA, IVOTA, DRUTVA...VREDNOVANJE POJAVA U LJUDSKOM DRUTVUZABAVA- KNJIEVNOUMJETNIKO DJELO NASTOJI ZABAVITI ITATELJA

ESTETSKA FUNKCIJA KNJIEVNOSTI: podrazumijeva ljepotu, filozofiju.

Znanost o knjievnosti

Pojmovi:

Knjievnost = cjelokupna tiskana beletristika svijetaRecipijent = primatelj nekog knjievnog djela, itatelja ili sluatelja.Jezik/rije = njime je oblikovan svijet knjievnog djela.Pjesniki jezik ima ekspresivnu, komunikacijsku i umjetniku funkciju.Teorija knjievnosti bavi se razvojem knjievnih smjerova, k njievnim oblicima, funkcijom knjievnog djela.

LIRIKAZNAAJKE LIRIKE

Iznosi osjeaje Subjektivna je Zasniva se na ritmu Jezini izraz je saet Uglavnom je pisana u stihovima Versifikacija se bavi prozodijom i

metrom, asonancijom i oblicima stiha, prozodi jom i metrom

LIRSKE PJESME PREMA TRADICIJIDITIRAMBELEGIJAHIMNAODA EPITAFEPIGRAM

(naite primjer za svaku od ovih vrsta lirskih pjesama)

LIRIKA

Knjievna vrsta koju obiljeava prevladavanje osjeaja, misli, pjesni kih figura, slikovnost, ritam

Uglavnom je rije o kratkim formama izraenim stihom.Pjesnik pie lirsku pjesmu o neemu to je zaokupilo njegovu panju, imaginaciju.

Gledan van, ludilo je danAl' to je normalno skroz jer je kolovozI smokve cide med, u ai topi se ledTako brzo to ne mo vie pit, (Brad)Manistra od juer i salata k tomeOd kapule i pome, zatim kava, dabomePo' ekipe je ve na tekatu,Na makijatu, di oni i ja tu

Veliki pauk gmie mi po vratuGadno mi ga taknit ima dlakaI tlaka mi se maknit zbog tlaka u zrakuSunce pretvara mozak mi u vakuPa san se zavalija, totalno pasivan

Sluam Marleya i Attack koji je masivan(pod maju ti se zavuka!)Ma neka pauka stariNita mi nee ovi dan pokvarit

TBF, Alles Gut

TEMATSKA PODJELA LIRIKE

LIRIKA

DOMOLJUBNA LJUBAVNA SOCIJALNA RELIGIOZNA MISAONA PEJZANA

LIRSKE VRSTE PREMA

OBLIKU

PJESMAU PROZI SONET

SLOBODANSTIH

PETRARKIN ILI TALIJANSKI SONET

ELIZABETINSKI ILI SHAKESPEAREOV

SONET

LIRSKE VRSTE PREMA TRADICIJI

DITIRAMBpjesma u kojoj

se slave prirodaI ivot

ELEGIJA HIMNA ODA EPITAF EPIGRAM

to znai interpretirati (tumaiti) lirsku pjesmu

Jesenje vee

Olovne i teke snove snivajuOblaci nad tamnim gorskim stranama;Monotone sjene rijekom plivaju,utom rijekom meu golim granama.

Iza mokrih njiva magle skrivajuKuice i toranj; sunce u ranamaMre i motri kako mrke bivajuVrbe, crnei se crnim vranama.

Sve je mrano, hladno; u prvom sutonuTek se slute ceste, dok ne utonuU daljine slijepe ljudskih nemira.

Samo gordi jablan lisjem suhijemape o ivotu mrakom gluhijem,Kao da je samac usred svemira.

A. G. Mato

INTERPRETACIJA Utvrujemo smisao djela u cijelosti te ulogu pojedinih dijelova u cjelini

djela.

POLAZITE ZA INTERPRETACIJU: raspoloenje koje u tebi izaziva pjesma.

Ne istraujemo to je pjesnik htio rei (to nitko, osim njega, ne moe znati); istraujemo to je on tebi odreenom pjesmom rekao.Prema temi (ONO O EMU PJESMA GOVORI) i dominantnim motivima (NAJMANJE TEMATSKE JEDINICE) u pjesmi, odreujemo vrstu lirske pjesme.Interpretacijom treba obuhvatiti i ritam (IZMJENJIVANJE NAGLASAKA, PAUZE, IDTIH GLASOVA, ISTIH RIJEI-MOE BITI SPOR, BRZ, UJEDNAEN, JEDNOLIAN...) te jezino-stilska obiljeja (VRSTA STIHA, STROFE, RIME, UPORABA ODREENIH LEKSEMA I STILSKIH IZRAAJNIH SREDSTAVA).

Volio sam jekao travui kao jasenje,ko trstiku i kanarinca,ko uspavankui majino buenje.Zaljubio sam se u nju,u malu djevojku,u njezine prste nemoneu struk kostelje mojezelene.

Volio sam je,vodu divljeg jezera,dijete u povoju,vitku i brzujegulju.Nju, u ijim se kosamamigoljila magla,nju, iji je vratskladni snop ita,iji je hodetnja paprati.

Nazivao sam jevidrom i lasicom,rijekom i panjakom,srnomi janjetom.Jer se svlaila kao zora,jer se podavala kao s vijeai otimalakao ivica.

Volio sam je kao enu,ko dijete,ko brata,volio sam je kao miri kao povratak;nju, vodu divljeg jezera,dijete u povoju,vitku i brzujegulju.

Zaljubljen u ljubav, Josip Pupai

ZADATAK: interpretiraj lirsku pjesmu slu ei se sljedeim

smjernicama: Odredi temu Izdvoji motive kojima je izraena

tema Uoi osobitosti pjesnikog jezika

(stilske figure: glasovne figure-asonancija, aliteracija, onomatopeja, aliteracija, epifora, anadiploza; figure rijei metafora, metoni mija, personifikacija, epitet, alegorija, simbol; figure misli poredba, antiteza, hiperbola, litota, gradacija, ironija, oksimoron...; odabir rijei, ritam)

Uoi oblik pjesme (strofe, stihovi, rima)

Pokuaj ustanoviti vezu izmeu oblika i sadraja pjesme

Nikola op: GDJE BIH VODIO ISUSA

Isuse blagi, u doba kasnih sati,Kad jo bdiju siromasi tvoji,Skromnom krojau odvest u te da ti Jedno obino odijelo skroji.

I obuaru malom, koji svu no kujeOtre avle u teki potplat.Dok tvornice cipela uno bruje,Milijun pari skuju za jedan sat.

Zatim ovjeku, koji eire praviSa sputenim obodom da skriju bol.Jedan e da se nakrivi i na tvojoj glaviProstran da u se primi i tvoj aureol.

Onda emo poi u krmu kraj gradaKoja lii na stari, nasukani brod.Gdje braa za stolom od silnog jadaBacaju ae i eire na pod.

Prvi krik pijetla bit e britka strijelaOd koje e ti srce da krvari.Drugi krik pijetla bit e mrak u dnu ela.Prepoznat nee ni ljude ni stvari.

A treim krikom kad se pijetli jave,O Isuse, zateturat e od bola.Tvoj eir e pasti s glave.eir i aureola.

EPIKAEPIKA

PODJELA EPIKE

POEZIJA PROZA

LIRSKO-EPSKE VRSTEBalada

Romancapoema

EPSKO PJESNITVOEp

EpopejaEpska pjesma

JEDNOSTAVNI EPSKI OBLICI

MitLegenda

BajkaBasnaVic...

SLOENI EPSKIOBLICI

PriaNovela

PripovijetkaRoman

OSNOVNI POJMOVI TEMA ono o emu djelo govoriFABULA- kronoloki slijed dogaajaSIE slijed dogaaja kako su se

dogaali u knjievnom djeluLIKOVI nositelji fabulePRIPOVIJEDANJE (NARACIJA)

nizanje dogaajaRETARDACIJA usporavanje radnj eDIGRESIJA udaljavanje

pripovjedaa od glavnog fabularnog tijeka

EPIZODE sporedne radnje koj e prekidaju glavnu radnju, vee udaljavanje od glavnog fab. tijeka

Nastala je od grke rijei epos, to znai pjesma ili pjesnika pripovijest. Ona obuhvaa svu pripovjednu knjievnost u stihu i prozi. Vrste su: epske pjesme, epovi, romance, balade, poeme, novele, romani, bajke, legende, basne, crtice, memoari i ivotopisi.

Analizirati epsko djelo zna i:

Odrediti vrstu epskog djela Temu: jedinstveno znaenje djela, ono o emu djelo govori Motiv: najmanje tematske jedinice Motivacija: Poticaj zbog kojih likovi ine ba to to ine Kompoziciju: nain na koji je knji. djelo sloeno od nekih dijelova Fabulu: kronoloki slijed dogaaja Tipove (karaktere): uobiajen skup osobina (krtac, junak,

hvalisavac, glupan, detektiv, lukavac...) Likove: nositelji odreenih prepoznatljivih fizikih i psihikih osobina Karakterizaciju: opis psihikih osobina likova; socijalnih osobina,

moralna naela likova (proizlaze iz postupanja lika u djelu), govor likova (esto oznaava kraj iz kojega lik dolazi, socijalno podrijetlo) vanjski opis lika, ...

Ideju djela Jezik i stil

HOMER, Ilijada Na poetku europske knjievnosti bio

je Homer; s lijepi pjesnik koji je postavio temelje epske knjievnosti.

Homersko pitanje: je l i Homer uope postojao ili je rije o vie razliitih pjesnika (postavlja se u 18.st.)

EP opirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EPOPEJA (naci onalna) ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svog naroda

EPSKA PJESM A krae djelo u stihovima

ILIJADA I ODISEJA su grki epovi iz 8.st. pr.n.e.

Ilijada govori o posl jednjim danima 10-godinjeg Trojanskog rata

SUKOB U ILIJADI:Dogaa se izmeu Ahejaca i Trojanaca. Povod ratu:

lijepu Helenu, enu ahejskog kralja Menelaja, otima trojanski kraljeviParis. To je povod sukobu Ahejaca i Trojanaca.

AHEJCI

Menelaj Agamemnon Ahilej

TROJANCI

Kralj Prijam Sin Paris Sin Hektor

STILSKE ZNAAJKE EPA

In medias res (lat. u sredite zbivanja): pisac nas izravno uklkuuje u samo sredite dogaaja.

Invokacija zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa.

Ustaljeni epiteti neki se epiteti stalno ponavljaju uz odreene imenice (npr. Bjeloruka Hera, daljnometnistrelja Apolon).

Perifraze stilske figure koje se sastoje u tome da se neki obini pojam izraava irim, opisnim izriajem, npr. Perifraza za Apolona jest Zeusov i Letin sin.

STIH ILIJADE i ODISEJEHEKSAMETAR. Temelji se na izmjeni

dugih i kratkih slogova.Sastoji se od 6 stopa (mjera), pet daktila

i jednog troheja

NOVELA

G. Boccaccio je tvorac nove knjievne vrste novele (novus=nov), u 14.st.

Novela je prozna vrsta, kraa od pripovijetke, s manjim brojem likova, kraeg vremenskog trajanja i ueg mjesta radnje.

U noveli se opisuje jedan dogaaj

Neke od novela: Gost (V. Kaleb), Kraa (M. Jergovi);

Kao i u ostalim proznim vrstama, i u noveli odreujemo kompoziciju, temu, motive, fabulu, karakterizaciju likova, jezik i stil pisanja novele (= interpretacija novele).

PRIPOVIJETKA prozna vrsta dua od novele, a kraa od romana

Pripremite umnu mapu. U sredite napiite naslov djela pa izdvajajte granice na koje ete upisivati ono to vas tijekom itanja intrigira te povezujte svoje asocijacije. Za likovno rjeenje posluit e vam naslov djela.

Razdvojite sadrajnu analizu i strukturu teksta (izraz). Sadrajna analiza mora sadravati temu, fabularne tokove, glavna lica, karakterizaciju, mjesto i vrijeme radnje, poruku. Strukturalna analiza mora sadravati kompoziciju fabule, pripovjedne postupke, jezik i stil.

Kontrast to je sve u suprotnosti (likovi i njihovi postupci, sredina, svjetonazor)? Obrazloite.

Kompozicija novele dva dijela: 1. Janiin ivot i njena smrt , 2. Marko u svatovimaJezik i stil kajkavski dijalekt (govorno oblikovanje likova), humor (ironija, crni humor). Navedite primjere.

Ova je novela samo naoko smijena (humor atmosfere=vedra atmosfera oko konkretnih zbivanja ime situacija postaje humanija).Ona se zapravo bavi rtvama. Tko su najvee rtve u ovom djelu? to vi mislite o problemu braka iz koristi? to mislite koliki utjecaj ima sredina/drutvo na ponaanje pojedinca?

Prema Kolarovim pripovijetkama Breza i enidba Imre Futaa, Ante Babaja snimio je film 1967. godine. Odabrane dijelove moete pogledati na You Tubu, a o filmu moete vie saznati na Film.hr, te na Internet Movie Databaseu ( traite pod nazivom The Birch Tree ).

ZADACI UZ ITANJE:

ROMAN

VRSTE ROMAN AVRSTE ROMAN A

ROMAN

PREMA TEMI:

ljubavni, povijesni, SF, psiholoki, pustolovni,...

PREMA TONU:

satirini, humoristini, sentimentalni

PREMA TEMELJNIMFABULARNIMELEMENTIMA :roman karaktera;roman prostora;

roman zbivanja(krimi, SF roman, povijesni, viteki);

roman vremena

ODNOS TRADICIONALNOG I MODERNOG ROM ANA

TRADICIONALNI ROMAN:- Javlja se u 19.st.- u prvom planu je fabula- Likovi su socijalno-psiholoki

okarakterizirani- Pripovjeda je u 3. licu,

sveznajui pripovjeda

Primjer: svi romani H. de Balzacasvi romani A. enoe ...

MODERNI ROMAN:- Javlja se u 20. st.- Fabula nije u prvom planu- Naglasak je na liku, odnosno

na psiholokoj karakterizaciji- Pripovjeda je u 1. licu,

nepouzdani pripovjeda

Primjer: J. D. Salinger. Lovac u itu

G. Orwell, ivotinjska farma ...

DRAMA

DRAMADRAMA

KOMEDIJA

DRAMA U

UEM SMISLU

TRAGEDIJA

DRAMA

= radnjaNaziv za knjievni rod (tragedija,

komedija, drama u uem smislu)Naziv za knjievnoumjetniko djelo:

pisano u obliku dijaloga i namijenjeno prikazivanju na pozornici; podijeljena ja na inove; na poetku drame popis je dramskih lica; u didaskalijama (tekst u zagradama) pisac daje upute glumcima i redatelju.

Naziv za scensko djelo u ijem stvaranju sudjeluju: dramaturg, redatelj, glumci, scena, mizanscena, scenograf, kostimograf, majstor svjetla, inspicijent.

TRAGEDIJAZNAAJKE TRAGEDIJE:

TRAGIAN JUNAK osoba koja tragino strada zbog svojih uvjerenja i postupaka

TRAGINI SUKOB sukob traginog junaka s osaltimlikovima koji imaju razliita uvjerenja od njegovih

TRAGINA KRIVNJA razlog sukoba traginog junaka s okolinom

TRAGIAN ZAVRETAK posljedica sukoba i razliitog miljenja likova

UZVIEN STIL svean, dostojanstven izraz

KATARZA proienje osjeaja

Sofoklo (496.pr. Kr. 406.pr. Kr.): AntigonaTEMA: sukob pojedinca i vlasti

Razlog: vladar (Kreont, kralj Tebe) ne uvia da je njegov zakon u suprotnosti s boanskim zakonom.

Posljedica: tragian zavretak

Antigona je eljela pokopati svoju brau, Eteokla i Polinika, koji su se u borbi na suprotnim stranama meusobno poubijali. Kreont izdaje zapovijed kako se Polinikovo tijelo mora ostaviti pticama i ivotinjama, dok Eteokla pokapa uz visoke poasti. Antigona se tome usprotivi i, unato Kreontovu zakonu, pokapa Polinika. Stoga ju stie kazna samica i smrt.

Antigona: pokree ju ljubav, najvanija joj je obitelj, vjerna je boanskim zakonima i zanemaruje Kreontove, zemaljske.

Kreont: pokree ga mrnja, vanija mu je vlast od obitelji, ne uvia da je zemaljski zakon, kojega je sam proglasio, u suprotnosti od boanskog.

Antika tragedija nastala je iz obreda posveenog bogu Dinozu bogu vina i ivotnog vesel ja.

U staroj Grkoj organizirala su se natjecanja u izvoenju tragedija, trajala su danima i tada su se prekidali ratovi.

U publici su mogli sjediti samo mukarci, ak i zatvorenici koji su se tih dana putali iz zatvora.

I glumci su smjeli biti samo mukarci. Antika tragedija se sastoji od

pjevanih i govorenih dijelova. Prolog je dio tragedije koji prethodi

ulasku kora u orhestru.Pjevane dijelove izvodi KOR:

1. ulazak KORA ulazna pjesma zove se parod

2. KORSKE PJ ESME dijelovi izmeu korskih pjesama zovu se epizodiji

3. IZLAZAK KORA IZ ORHESTRE izlazna pjesma kora zove se eksod

KOMEDIJAKOMEDIJA

Vrste komedija : Komedija karaktera (u sreditu je ljudski karakter) Komedija intrige (smijeno izvire iz zapleta koji su

esto posljedica nesporazuma) Komedija konverzacije (smijeno se temelji na

duhovitim dosjetkama i razgovorima) Komedija situacije (smijene su neoekivane situacije u

kojima se nau likovi)

Razine prikazivanja smijenog: Humor ismijavaju se ljudske i drutvene slabosti Satira otro ismijavanje i kritiziranje ljudskih slabosti i

drutvenih pojava Sarkazam zlobna, zajedljiva i pakosna poruga Groteska izoblieno prikazivanje osoba i pojava

MarinMarin DrDrii (1508. (1508. --1567.), SKUP (komedi ja)1567.), SKUP (komedi ja)

Ova je komedija nastala po uzoru na Plautovu (Plaut starorimski komediograf).

Skup krti starac opsjednut tezorom (blagom) Andrijana ki Skupova Kamilo mladi zaljubljen u Andrijanu Zlati Kum starac kojemu je Skup obeao ki

Ovo je komedija karaktera; osuuje se karakterna osobina krtost. ovjek zbog opsjednutosti novcem zanemaruje ljubav i prijateljstvo.

Qui pro quo situacija = jedno od osnovnih sredstava postizanja komike: nesporazum u dijalozima u kojima jedan od likova misli jedno, a drugi, vjerujui da govore o istome, misli na drugo.

DISKURZIVNI KNJIDISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI: knjiEVNI OBLICI: knjievnoevno--znanstveni oblici i publicistikaznanstveni oblici i publicistika

KARAKTERISTIKA: objedinjuje knjievnoumjetnike i znanstvene znaajke.

ESEJ zaetnik je M.de Montaigne, 16.st.

PUTOPISAUTOBIGRAFIJABIOGRAFIJAMEMOARIDNEVNIKPISMO

PUBLICISTIKE VRSTE:FELJTON ILI PODLISTAKREPORTAAPOLEMIKA

KNJIEVNOUMJETNIKE ZNAAJKE:SUBJEKTIVNOST

SLIKOVITOSTPOVEZIVANJE ELEMENATA RAZLIITH

KNJIEVNIH RODOVA

ZNANSTVENE ZNAAJKE:OBJEKTIVNOST

ZNANSTVENI PRISTUPRAZLIITOST TEMA

VRSTE ESEJA NA DRVRSTE ESEJA NA DRAVNOJ MATURIAVNOJ MATURI

INTERPRETATIVNI KOLSKI ESEJ temelji se na interpretaciji lirske pjesme, ulomka iz pripovjednog ili dramskog teksta.Njime se pokazuje sposobnost interpretacije teksta, poznavanje odreenih knjievnoteorijskih i knjevnopovijesnih injenica te omoguuju izricanje vlastitog miljenja.

RASPRAVLJAKI KOLSKI ESEJ donosi ulomak nekog djela u kojem se problematizira neka drutvena pojava. U tom je eseju vano prepoznati temu i odreena miljenja te znati izraziti vlastiti stav, odnosno miljenje.

USPOREDNO-RALAMBENI KOLSKI ESEJ donosi dva teksta koja su povezana nekim obiljejem (tema, oblik pjesme, motivi...)Potrebno je uoiti slinosti i razlike te ih povezati sa znanjem o knjievnopovijesnim, odnosno knjievnoteorijskim pojmovima.

- kolski esej objedinjuje znanje koje je uenik dobio u koli sa sposobnou objedinjavanja tog znanja s osobnim iskustvom.

- Esej mora biti u skladu s normom standardnog jezika.

KLASIKLASINA KNJINA KNJIEVNOSTEVNOSTEp(epopeja) o Gilgameu je

najstarije knjievno djelo za koje znamo. Smatra se praizvorom ukupne epske poezije. Iako ne

moemo precizno odrediti vrijeme njegovog nastanka, pretpostavlja

se da je puno stariji i od Homerovih epova, Starog zavjeta

ili Veda i Upaniada.Ovaj sumersko-babilonski ep

stvoren je i zapisan u Mezopotamiji, podruju izmedu

rijeka Eufrata iTigrisa.

Ep u 12 pjevanja govori o prijateljstvu kralja Gilgamea i poludivljeg ovjeka Enkidua. Gilgame traga za travom

besmrtnosti. Smatra se da je ovaj ep nastao u 7.st.pr. Kr.

Mahabharata indijska knjievnost

Prie su nastajale izmeu 4.st. pr. Kr. do 4. st.Govori se o borbi za vlast dviju loza plemena Bharata.Mahabharata nije samo ep ve je i knjievnost jednog vremena koja ukljuuje povijesnu kroniku, filozofska razmiljnja, ljudska vjerovanja, mitove i legenda

KURAN sadri Muhamedove izreke skupljene izmeu 612. i 632. g.Alah je preko anela Gabrijela prenio tekstove proroku Muhmedu koji ih je izravno diktirao posebnim pisarima.

Tekst u Kuranu je podijeljen na 114 sura (poglavlja) nejednake duljine i raznolike po tematici, a sastoje se od moralnih, pravnih i religioznih poruka.

Kuran je sveta knjiga islama.

BIBLIJA hebrejska knjievnostBiblos je stara fenika luka, a Feniani su bili posrednici u izvozu pisaeg materijala. Zato je ime te luke u grkom jeziku odredilo naziv knjige: he biblos(knjiga).Biblija je zbirka vie knjiga koje su nastajale izmeu 1300. g. pr. Kr. i 100 g. poslije Krista.Sastoji se od:STAROG ZAVJETA 46 knjiga. Pisan je hebrejskim jezikom.NOVOG ZAVJETA 27 knjiga. Pisan je grkim jezikom.

Najstariji prijevod: VULGATA ILI Prijevod Sv. Jeronima prijevod na latinski jezik.

U Hrvatskoj je prvi preveo Bibliju Matija Petar Katani 1831.g.

KOMPOZICIJA BIBLIJE

STARI ZAVJET (46 knjiga): STARI ZAVJET (46 knjiga): 1. PETOKNJIJE2. POVIJESNE KNJIGE (Judita)3. PSALMI4. MUDROSNE KNJIGE (Pjesma nada pjesmama)5. PROROCI NOVI ZAVJET (27 KNJIG A)NOVI ZAVJET (27 KNJIG A)1. EVANELJA2. DJELA APOSTOLSKA3. POUNE KNJIGE (Poslanice Apostola)4. PROROKE KNJIGE (Apokalipsa)

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bi imao, bio bih mjed to jei, ili cimbal to zvei.

Kad bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita.

Kad bih na hranu s iromasima razdao sve svoje imanje, kad bih ti jelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi.

Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se, nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se neprav di, a raduje se is tini. Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, s ve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje.

Prorotva? Ona e iseznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno nae proricanje. Kad doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno.

Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam pos tao zreo ovjek, odbacio sam sto je djetinje.

Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat (od Boga). Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali je najvea meu njima ljubav. /Poslanica apostola Pavla ,Hvalospjev ljubavi/

ANTIANTIKA KNJIKA KNJIEVNOSTEVNOST/8.st.pr.Krista do 5. st.//8.st.pr.Krista do 5. st./

Podrazumijeva knji evnost i umjetnost stare Gr ke i Rima Tri razdoblja:

arhajsko epovi (Homerovi ) i lirske pjesme (Alkej, Sapfa, Pindar, Anakreont)klasino tragedija (Eshil, Sofoklo, Euripid)helenistiko i rimsko epigram

HOMER, ODISEJ A (ep)HOMER, ODISEJ A (ep) 24 pjevanja Odisej, nakon Trojanskog rata, luta

morima. Boginj a Atena odlui mu pomoi vratiti se na Itaku gdje ga eka vjerna ena Penelopa.

Ep Odiseja opisuje posljednjih 40 dana njegova lutanja, boravak na otoku Feaana i borbu s Penelopinim proscima.

1.do 4. pjevanje: Odisejev sin Telemah kree u potragu za oc em.

U 5. pjevanju nimfa Kal ipso oslobaa Odiseja.

Od 6. do 8. pjevanja Odisej boravi u kraljevstvu Feaana

Od 9. do 12. pj . pripovijeda o Kiklopu Polifemu

Od 13. do 24. pj . Odisej na Itaci uz pomo Telemaha i dvojice odanih slugu ubija prosce svoje ene Penelope. U domovini i uz svoju obitelj naao je svoj mir.

Rimska knjiRimska knji evnost: evnost: PlautPlaut, , krtac (komedija)krtac (komedija)KNJIEVNI ROD: dramaVRSTA DJELA: komedija karaktera

MOTIVI: zlato, krtostTEMA: udnja za zlatom

Starac Euklion uva blago koje je pronaao u kunom ognjitu. Usprkos tome, on se svima predstavlja kao siromah. Kerku Fedru eli udati za starog Megadora, ali ona voli mladia Likonida (trudna je s njim). Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Zavretak je komedije izgubljen, ali u prologu je navedeno da je sretan: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.

Ova je Plautova komedija nadahnula mnoge pisce, meu ostalima Marina Dria, za njegovu komediju ''Skup'' i Moliera za njegovu komediju 'krtac''.U Hrvatskoj je prevedena pod naslovima: ''Tvrdica'', ''krtac'', ''up''. Njezin je naslov u izvorniku ''Aulularia'', to bi u doslovnom prijevodu glasilo ''Komedija o loniu''.

KOMPOZICIJA DJELA:Dvije dramske radnje:1. krti starac Euklion i njegovo blago2. Udaja Fedre

SREDNJOVJEKOVNA KNJISREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST EVNOST -- RAZDOBLJE IZME U ANTIKE I HUMANIZMA

Obiljeja: ratovi, bolesti, siromatvo, feudalni drutveni poredak.

Knjievna djela moraju biti u funkciji crkve: pouna i s religioznim temama.

Djela sa svjetovnom tematikom su uglavnom ljubavne pjesme i viteki romani

Jezici u uporabi: latinski jezik i narodni jezici.

KNJIEVNE VRSTEu srednjem vijeku

NABONA KNJIEVNOSTLirika pjesme uz liturgije

Epika ispovijesti i ivotopisisvetaca

Drama religiozna tema

SVJETOVNA KNJIEVNOSTLirika trubadurska

Epika nacionalni epovi i Viteki romani

Drama mim (kratki prizoriiz ivota puka)

TRUBADURSKA LIRIKATRUBADURSKA LIRIKA

Nastajala je od 11. do 13.st. trubaduri su uveli nove lirske vrste

(sirventes, alba, pasorala, romanca) Novo shvaanje ljubavi proizlazi iz

odnosa prema eni koja je posebna i uzviena; zadatak je srednjovjekovnog viteza da bude njen zatitnik.

Konvencionalno izraavanje: opisuje se zaljubljivanje pjesnika, neuzvraena ljubav, doivljaj ljubavi.

Teme: osim ljubavne, vanu ulogu su igrali i zavjeti vjernosti i odanosti, religijski motivi isprepleteni s uzvienom ljubavi prema eni, kao i slavljenje vitetva.

Pjesnici: Guillaume de Poitiers, Bernart de Ventadorn, Walther de Vogelweide.

Posebna vrsta liriara: VAGANTI, klerici i studenti. Putovali su od grada do grada i pjevali pjesme po krmama.

Najpoznatije djelo: Carmina Burana

Najstariji hrvatski pisani spomeniciNajstariji hrvatski pisani spomenici

Baanska ploa, 1100.; glagoljica

Vinodolski zakonik, 1288.g.; glagolj ica

Ljetopis popa Dukljanina, 12.st., najstariji sauvan je na latinskom jeziku

Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom poljugodine 1493., na gl agoljici.

HUMANIZAM I RENESANSAHUMANIZAM I RENESANSA

PREDRENESANSAPREDRENESANSA nagovjetaj novoga stila renesanse predstavnici su

Dante Alighieri (1265.-1321.)Francesco Petrarca (1304. 1374.)Giovanni Boccaccio (1313. 1375.)

Obiljeja:Humanizam istie ovozemaljske, ljudske vrijednostiUzor: antiko stvaralatvo i nain ivotaSredite humanizma: Italija

DANTE ALIGHIERIDANTE ALIGHIERIRoen je u Roen je u FirenziFirenziNajpoznatije djelo: Najpoznatije djelo:

BoBoanstvena komedijaanstvena komedijaSastoji se od tri dijela:Pakao, istilite i RajStruktura epa:Svaki dio ima 33 pjevanja a

Pakao ima i jedno uvodno.

Stih: tercina (tri stiha)U sred.vijeku broj tri je

smatran sretnim brojem a simbolizira Sveto Trojstvo

Komedija ima 100 pjevanja.Pisao ju je 14 godina.

Boanstvena komedija

PAKAO

Glavni protagonis t Boanske komedije jest ljudsko bie, znatieljno i eljno novih spoznaja, kriti kog duha

Aluzije na dramati na zbivanja u Italij i tog vremena (ratovanje izmeu gradova dravica)

Dante je udio za pravednou i istinom, prognan je iz Firenze, osuivan tri puta na s mrt.

Put u Pakao nastavlja se vizijom istilita te Raja gdje pronalazi spasenje ovjeanstva

Na svojem putu susree rimskog pjesnika Vergilija simbol razuma te svoju ljubav Beatrice (simbol milosti i dobrote)

Pakao

Putovanje Paklom zapoinje 1300.g. ulaskom u tamnu

umu koja simbolizira ovjeanstvo ogrezlo

u zlu, bez svjetla Boje ljubavi i dobrote

Kroz Pakao Dantea vodi rimski pjesnik

Vergilije i to od predvorja Pakla pa do prvog kruga (Limba) i

sve do kraja najstranijeg devetog kruga (tu je Lucifer)

Tema: alegorijski prikaz cjelinesvijeta

qNie slike i prizore paklenih muka:prostor je pun movara, ledenjaka,potresa, plamena,vjetra,; posvuda su udovita, nakaze, Paklom odzvanjaju psovke,jauci, krikovi grenika.

Pakao predstavlja zemaljski svijet, njegovu izopaenost, ljudske strasti i poroke.

Ostavite svaku nadu v i koji ulazite

Natpis na ulazu u pakao

La Divina Commedia (tek joj je Boccaccio dao atribut boanstvena) napisana je na firentinskom narjeju temelju kasnijeg tal.standardnog knjievnog jezika.

Izdana je 1555.g.

Dante je svijet zamiljao poput kugle s dvije polutke i paklenom provalijom nastalom Luciferovim padom na zemlju

Firenza

ibenska katedrala ibenska katedrala -- detaljidetalji

Francesco Petrarca

FrancescoFrancesco Petrarca, Kanconi jerPetrarca, Kanconi jer6. travnja 1327.g. u 13 s ati prvi je put ugledao svoju ljubav, Lauru

Kanconijer je zbirka ljubavnih pjesama posveenih gospoi Lauri.

Sastoji se od dva di jela: 1. Za ivota gospoe Laure2. Poslije smrti gospoe LaureTema: l jubav ,slavaMotivi: prvi pogled, slatke patnje,

zarobljen u pogledu, zlatne kose, ruiasti prsti, tisubojno cvijee; ...

Oblik: sonet ukupno 366Stih: jedanaesterac

Pjesnici u Hrvatskoj koji oponaaju Petrarcu zovu s e petrarkisti (iko Meneti, Dore dri, Hanibal Luci, Ivan Buni Vui).

BOCCACCIO, BOCCACCIO, DecameronDecameron Dekameron = deka hemeron = 10

dana. Zbirka od 100 novela koje u 10 dana

pripovijeda 7 djevojaka i tri mladia. 1348.g. Bjee iz Firenze zbog kuge; odlaze na selo. Kako bi im vrijeme bre prolo, priaju svaki dan po novelu ne temu koju taj dan odrede.

TEME:hirovi Fortune, ostvarneljubavne elej, tragine ljubavi, podvale ena na raun glupih mueva, ale i podvale u kojima stradaju glupani, o velikim i plemenitim djelima.Likovi novela su obini ljudi svih drutvenih slojeva.

Boccaccio je prvi poeo pisati novele; prvi uvodi u knjievnost svoga vremena svjetovnu tematiku.

Velianje ovjekove inteligencije, uivanje u ivotu;pisannarodnim jezikom

DEKAMERON1348. 1353.

GIOVANNI BOCCACCIO

BOCCACCIO U POTPUNOSTI NAPUTA SREDNJOVJE KOVNO NASLIJEE I POSTAJE ZAETNIK NOVIH TOKOVA U KNJ I.

Ljubav kao tema pjesnike zbirke;pisana narodnim jezikom

KANCONIJER1327.

FRANCESCOPETRARCA

NASTAVLJA SREDNJOVJE KOVNU TRUBADURSKU TRADICIJU

Kritinost prema crkvi; uzor mu je antika knjievnost; pisana narodnim jezikom

BOANSTVENA KOMEDIJA1302.

DANTE ALGHIERI

ALEGORINOST, RAZVRSTAVANJE GRJENIKA U SKLADU S RELIGIOZNIM POIMANJEM GRIJEHA

NOVO, RENESANSNO

DJELOAUTORSTARO,SREDNJOVJEKOV-NO