1

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

-stare civilizacije koje su temelj Evropske kulture razvile su se na podruju:

-Bliski istok (dolina Nila- Egipat, dolina Eufrata i Tigrisa- Sumerani)

-Mediteran (Egejski otoci, Poloponez i obale Male Azije)

-Srednji i daleki istok (Kina, Indija ve u 3 st. p. k.)

Asirska knjievnost

Ep o Gilgameu 1700 g. p. k.

-pronaen je zapisan na 12 ploa u knjinici Asirskog cara Asurbanipala

-to je najvee djelo Babilonsko-Asirske knjievnosti

-glavni lik je kralj Gilgame, pria o prijateljstvu kralja Gilgamea i Enkidua, zajedno se bore protiv zlih sila

Egipatska knjievnost

-u Egipatskoj knjievnosti najstariji zapisi knjievnih tekstova potjeu iz 2500 g. p. k. To su natpisi sa hodnika piramida i tekstovi iz grobnica (knjiga mrtvih- upute za zagrobni ivot)

Arapska knjievnost (Kuran)

-sveta knjiga Islama nastala izmeu 612 i 639. Sadri izreke Muhamedove koje mu je diktirao melik Dabrail, sastoji se od 114 poglavlja

Indijska knjievnost

-Vede- znanje, svete staroindijske knjige nastale izmeu 16 i 6 st. p. k. Sastoji se od 4 zbirke stihova

-Vede: 1. Rgveda- najstarija i najopsenija, ima vie od 10000 strofa

2. Samaveda

3. Jadurveda

4. Atharveda

-imaju veliko povijesni i filozofsko znaenje, to su ujedno i najstariji uzorci Indoevropskog stiha

Ramajana (Ramin udes), ep

-nastao izmeu 4 st. pr. k. i 2 st. p. k.

Mahabhatra, ep

-nastao izmeu 4 st. p. k. i 4 st. pos. k.

-to je najopsenije djelo u svjetskoj knjievnosti, 200 000 stihova u 18 knjiga

-okosnica djela je ep o postanku, suparnitvu i ratu obitelji Pandova i Kaurava za vlast

Panatantra

-nastala u 3 st. p. k.

-to je zbirka pripovjedaka. Osnova zbirke je pripovijest o dva glupa kraljeva sina koje mudrac pomou pria ui vjetini vladanja. Sadri mnotvo bajki i basni.

-rano je prevedena na Grki i Latinski i na narodne epske jezike a mnogi njezini motivi i teme nalaze se i u naoj narodnoj knjievnosti.

Hebrejska knjievnost, Biblija (knjiica)

-to je jedno od najstarijih djela u svjetskoj kulturi. Krani i Hebreji smatraju je svetom knjigom u kojoj je zapisana rije Boja.

-najznaajniji prijevodi Biblije su:

septuaginta- prijevod sedamdesetorice, prijevod na Grki, nastao u 3 st. p. k.

vulgata- prijevod na Latinski svetog Jeronima

-tek 1831 g. prijevod na Hrvatski jezik, preveo ju je Matija Petar Katani

-stari i novi zavjet

-stari zavjet- sastoji se od 46 knjiga pisanih na hebrejskom i armenijskom jeziku

-sastoji se od:

1. Petoknjije- knjiga postanka

-knjiga izlaska

-Levitski zakonik

-knjiga brojeva

-ponovljeni zakon

2. Mudrosne i prorone knjige

3. Psalmi

-novi zavjet- sastoji se od 27 knjiga pisanih na grkom jeziku

-dijelimo ga na:

1. Evanelja (Matej, Marko, Luka i Ivan)

2. Djela apostolska

3. Poslanice apostola Pavla

4. Katolike poslanice

5. Otkrivenje

EVANELJE

izvorno gr. rije to znai radosna vijest

sadri sve to je Isus inio i uinio

Isus je Sin Boji i sin ovjeji, te je u tom smislu Evanelje jedno, a s obzirom na knjige etiriju evanelista ono je etveroliko

MATEJ pisac prvog evanelja opisuje Isusovu osobu i ivot pracrkve; Isus je prorok Kraljevstva, on je Mesija u kome se ispunjavaju stara proroanstva; Matej je najsustavniji i najpregledniji; njegovo Evanelje pisano je na aramejskom, a poslije prevedeno na grki

IVAN pripisuje se apostolu Ivanu; Ivan ne osvjetljuje toliko ljudsku stranu Isusova ivota, ve daje njegov duhovni profil, ne iznosi samo gole injenice, ve odabire one dogaaje koji imaju i simboliko znaenje, ne tumai Kristovo uenje o ljubavi, milosti i ivotu vjenom; upotrebljava stare simbole kao Pastir, Janje, Put, Svjetlost; napisano je na grkom jeziku

jo postoje Evanelja po Marku (najblii pukom pristupu i iskazu) i Luki (najkritiniji i stilski najuglaeniji)

JUDITA

jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlaih djelova Biblije

iako je sadraj najvjerojatnije samo pieva literarna fikcija, on je svojom poukom i idejom vrlo stvaran

knjiga velia idovsku religiju i rodoljublje

religija je toliko nacionalna, zakonsta i praktina da se zapravo izjednauje sa samim ivotom naroda i domoljubljem

obrana domovine jest obrana vjere

knjiga je pisana apokaliptinim stilom, u Palestini u vrijeme grke vladavine

zbog svoje zbijenosti izraavanja, fino zapaenih detalja i plastinih opisa, Judita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane rijei i zvuka jedan takav umjetnik bio je i M. Maruli kojeg je biblijska pria inspirirala za pisanje epa Judite

gl. likovi su Holoferno koji je utjelovljena neprijateljska sila i Judita kao simbol idovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem

PJESMA NAD PJESMAMA

ljubavna lirika

nastala negdje u 4.st.pr. Krista predaja ga pripisuje Salomonu; neki smatraju da je to djelo nastalo na dvoru Salomonovu u 10 st.pr. Krista

samo se tumai ve preko 20 stoljea mue da odgonetnu o kojoj je ljubavi rije

pjesme su se najprije pjevale na svadbenim sveanostima, a uvrtene su u Bibliju (iako nisu bile sastavljene za nju) na temelju novog konteksta, a to je da velia ljubav Jahve prema njegovom narodu

meutim, od 18.st. javlja se miljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubav izmeu zarunika i zarunice

u svakom sluaju to je najljepa i najuzvienija pjesma

ljubavni osjeaji se iskazuju poredbama i metaforama koje nam sve to poblie doaravaju

u dananjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najee na 5 dijelovam (Prvi susret, Uzajamna ljubav raste, Zarunicu dovode zaruniku, Zaruniina ljubav na kunji, Pristalost i radosti zarunice)

zarunik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnu ljepotu

na kraju istie njeno savrenstvo

zarunica na zborovo pitanje kakav je njezin z. odgovara na slian nain kao i on istie ljepotu

iskreni osjeaji i istoa ljubavi; ovjekova povezanost s prirodom

KNJIGA POSTANKA

13.-4. st. pr. Krista

prva i najzanimljivija knjiga Petoknjija

tu nalazimo slinosti s babilonskom i staroegipatskom knjievnosti

dijeli se na 2 dijela prvi iznosi idovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi i zavrava priom o opem potopu taj tio razmatra literature starog istoka i opeljudska pitanja o ovjekovoj sudbini

druga ima povjesnu tematiku - prati ivot idovskog naroda od njegova praoca Abrahama do odlaska idova u Egipat

2. KLASINA KNJIEVNOST ANTIKA

Stara grka knjievnost

-ima veliko znaenje klasine grke knjievnosti za zapadnu civilizaciju, obuhvaa oko 1500 g. stvaranja

-dijelimo ju na etiri razdoblja:

1. Arhajsko razdoblje od 750 do 450 g. p. k.

2. Klasino razdoblje od 450 do 323 g. p. k.

3. Helenistiko razdoblje od 323 g. p. k. do 30 g. p. k.

4. Carsko razdoblje (Rimsko) od 30 g. p. k. do 6 st. n. e.

Arhajsko razdoblje

-poznat alfabet ali se i dalje knjievna djela stvaraju i izvode, prenose usmenim putem. Zbog toga u knjievnosti sredinje mjesto zauzima ep i lirske vrste

Klasino razdoblje

-obiljeeno procvatom Atene i atenske demokracije i kulture, zavrava smru Aleksandra velikog, u tom razdoblju Atena je bila glavno kulturno i knjievno sredite Grke.

-naglasak se prenosi na drame

-kazalite postaje glavno mjesto knjievnog ivota a dramske vrste oduzimaju prvenstvo epu

-poznati grki trolist (Eshil, Sofoklo i Euripid), u svojim tragedijama obrauju teme smisla ivota, ivotno pitanje, odnosa ljudskog i boanskog

-Aristofan- komediograf, materijal crpi iz suvremenog tadanjeg politikog ivota

-razvoj interesa za povijest, filozofiju (Platon i Aristotel), jak razvoj govornitva

Helenistiko razdoblje

-od smrti Aleksandra velikog pa do propasti Egipta

-u tom razdoblju je Grka proirila teritorij osvajanjima tako da knjievni ivot vie nije vezan uz male graanske zajednice

Carsko razdoblje

-u njemu se knjievnost razvija u politikom okruju Rimskog carstva. Jedina krupna novina u ovom razdoblju je pojava i brz razvoj romana.

GRKI LIRIARI

ALKEJ

gr. pjesnik (1. pol. 6.st. pr.K.) s otoka Lezba, jedan od glavnih predstavnika monodijske melike ivio je u progonstvu, pa su politiki motivi, rat i upravo ganatika mrnja teme njegovih pjesama pisao je lirske pjesme i pjesme uz gozbe i pijanke, himne bogovima, a sveani su i neki fragmenti ljubavne lirike alkejska strofa u Hrv. u 18.st. urevi, Preradovi, Maurani metrika shema strofe mijenja se mnogo ve u antici, a u novovjekovnim knji. uglavnom se javljaju u stalnom obliku dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseteracLAI

alegorijska pjesma o domovine

lai simbol domovine

pjeva o burnosti dogaaja u domovini

lutita bura simbol nevolja, ratova

iznosi sliku svoje domovine koja je u nepovoljnom poloaju

SAPFA

najvea gr. pjesnikinja rodom s otoka Lezba gdje upravlja jednom kolom za mlade djevojke

kao i Alkej, upletena je u politika zbivanja te jednom bila prognana s otoka

njena poezija je sva posveena ljubavnoj tematici (iroka skala ljubavnih osjeaj od prvih ljub. iekivanja do sree ostvarenog zanosa i oaja rastanka)

safika strofa u Hrv. u hvarskoj crkvenoj poeziji 16. i 17. st. te u crkvenim himnama 18. st.

dugi i kratki slogovi zamijenjeni su naglaenim i nenaglaenim slogovima, a kvantitavni spondej u prijevodima se mijenja u akcentski trofej

LJUBAVNA STRAST

TEMA ljubav

u njoj se prikazuju sljedei osjeaji 1. strofa (osjeaj potovanja), 2. osjeaj udnje, 2. druga dva stiha osjeaj napetosti, 3. tipian osjeaj ljubavnog zanosa i uznemirenosti, 4. osjeaj straha

ANAKREONT

grki lirski pjesnik rodom iz Male Azije

u svojim kratkim lirskim pjesmama slavi vedre strane ivota, radosti to ih ovjek nalazi u ljubavi, vinu i veselu drutvu

lagana i nepretenciozna anak. epikurejska poezija uivala je veliku popularnost i nala mnogo nasljednika ve u antici (60-ak pjesama pisanih u njegovu duhu), a pogotovo u 18. i 19. st.

anakreontska poezija slavi ivotne radosti, a naroito vino i vinsko raspoloenje (naziva se epikurejska po filozofu Epikureju njegova su uenja zasnovana na razumu i tenji ovjeka za sreom

PIJUCKAJMO

tema vino u kojem pjesnik nalazi neku radost (raspoloenje)

u prvoj strofi se pojavljuje elja za vinom i veseljem

u drugoj strofi on zove prijatelje uz pie da ne viu i da se nikuda ne ure, nego da se opuste i lijepo zapjevaju

misao o uivanju u vinu

GRKI TRAGIARI

ESHIL

tvorac gr. tragedije

90 drama 70 trag., 20 satirikih igara

najpoz. Okovani Prometej (i danas se postavlja na scenu) i trilogija Orestija

smanjio ulogu kora, pojaao dijalog, uvodi drugog slumca

Eshilovi likovi su idealizirani (ili dobri ili zli)

uzvien i svean stil

SOFOKLO

suvremenik Perikla i najveeg procvata atenskog polisa

od 123 drama sauvano je samo 7 (Kralj Edip)

pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga, uvodi treeg glumca, smanjuje partije kora i poveava broj njegovih lanova na 15

junaci nisu vie titanske linosti kojima upravlja sudbinai volja bogova

EURIPID

posljednji veliki gr. tragiar

oko devedesetak tragedija 17 sauvano koje se jo i danas izvode

junaci mu nisu kao titanske linosti (kod Eshila) ili kao idealizirani junaci (kao Sofokla) ve ih on opisuje kao obine ljude sa svim ljudskim nedostacima i strastima

utjea na oblikovanje europske drame

ona ulazi u psihu lika

prvi uveo kulise u kazalinu praksu

HOMER

-ivio oko 800 g. p. k.

-prema tradiciji ime najstarijeg poznatog grkog pjesnika. U Antici su mu pripisivali autorstvo: Ilijade, Odiseje, raznih kliklikih epova s Trojanskom i Tebanskom tematikom, razne himne bogovima i aljivi spjev Boj aba i mieva

-koncem 18 st. razvila se sumnja u Homerovo postojanje, dolazi do rasprava o Homerskom pitanju

-postoje dvije struje:

1.Analitiari- Homer kao jedinstveni autor ne postoji, da su veliki epovi niz

manjih epskih pjesama vezanih uz Trojanski rat sabranih zajedno

2.Unitaristi- kau da Ilijada i Odiseja su nastale kao djelo jednog genijalnog

stvaraoca koji je uobliio stariju grau i stvorio zaokruene epske cjeline

ILIJADA

-1183 g. se prema legendi smatra padom Troje

-od pada Troje pa do 800 g. p. k. postoji mnogo manjih epskih djela koja se prenose usmenim putem. Nakon 800 g. imamo Homerovu redakciju te usmene epike, jo uvijek nema zapisivanja, epovi su zapisani tek u 5 st. p. k. Zapisao ih je Pizistrat, tek tada Ilijada i Odiseja dobivaju oblik slian dananjem.

-M. Parry i A. Lord- knjievni teoretiari koji su prouavali epsku knjievnost i traili odgovor na pitanje kako su epski pjevai pamtili sve te stihove. Formule- skup rijei koji se uvijek javlja pod istom metrinom shemom. Formulaini izrazi- opa mjesta (opisi, poetak) koji su standardizirani. Jedinstven metar, gotove fraze- niz citaktikih cjelina koje se ponavljaju (Ahilej dugonogi), stvari koje su omoguavale lake pamenje

-radnja se dogaa u 50 dana rata u devetoj godini rata protiv Troje. Ilijada govori o borbi Arhejaca protiv Trojanaca jer su Trojani (Paris) ukrali enu Menelajevu (Helenu), to je povod Trojanskom ratu. Rat je trajao deset godina.

- zapoinje uvodom u sredite zbivanja; tom postupku prethodi invokacija zbivanja bogova i time se iznosi osnovna tema pjesme

- sastoji se od 24 pjevanja koja predstavljaju tematski zaokruene cjeline; motivi se povezuju pripovjedanjem obuhvaa neki dogaaj tj. niz dogaaja na takav nain to zahvaa njihov svijet u vremenu; opisivanjem navodi se dio po dio osobine neke stvari ili osobe; izricanje misli ostvaruje se najee epskim dijalogom i monologom

ODISEJA

mlai i krai Homerov ep

o Odisejevom povratku na Itaku iz trojanskog rata

poinje invokacijom (zaziv muze da pomogne piscu napisati ep o junaku domiljatom, lukavom, pametnom (duhovna snaga))

mirnodopski ivot starih Grka opasnosti i ari ivota, teak ivot ena i djece, dvorske zabave, glazbe

radnja se zbiva 10 godina po padu troje

iznosi situacije osobnog i obiteljskog, ovjekova ivota, dok se u liku samog Odiseja prikazuje nemiran duh ovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama

sastoji se od 14 pjevanja

3. SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

od pada Zap. rim. carstva (4.-5.st.) do pada Carigrada pod Turke i otkrie Novog svijeta (15.st.)

obuhvaa cijelu Europu od mediteranskog juga (Arapski po. i Bizant) do nordijskih prostora

knji. vrste se odupiru modernim nainima klasifikacije kojima je u prvom planu kriterij lijepog i originalnog te podjela knji. na epiku, liriku i dramu

nacionalne knji. najveim dijelom ine pravniki i historiografski tekstovi pisani od 10-14 st.

od 9.st. se u mnogim europskim zemljama razvijaju knji. na narodnim jezicima, dok latinski za to vrijeme ne zamire, ve ostaje vezan za pojedine knji. vrste (biblij. epiku, hagiografiju (ivotopisi svetaca) i historiografiju)

knjievne poetike toga razdoblja vie su se bavile problemima stila i retorike negoli knji. klasifikacijama

u sred. vijeku je procvat nabone knjievnosti anr ISPOVIJESTI koje poinje pisati Augustin spaja kasnoantike ispovjesne modele i kranski nauk

lirika se dijeli na latinsku i narodnu, na nabonu i svjetovnu, a stihovni oblici koje koristi djelom su preuzeti iz antike, a dijelom su samonikli (trubadursko pjesnitvo)

sred. vjek. drama je vezana uz kranske blagdane i izvodi se na otvorenom

cilj ranih kr. pjesnika bio je da kr. teme opjevaju po uzoru na klasine rimske pjesnike

latinski je bio jezik proze, poezije, epike, lirike, historiografije i teologije itavog srednjovjekovnog razdoblja od 4.-9.st., a od 9.st. je u uporabi u crkvi

podjela nadbona (crkvena, umjetnika) i svjetovna (narodna, puka)knjievnost

u nabonoj epici koriste se liturgijski tekstovi, pouno tivo, apokrifi, vizije, ivotopisi svetaca, legende, parabole i alegorije, a u svjetovnoj epovi, sage, romani, novele te basne i bajke

u svjetovnoj lirici je prisutno trubadursko pjesnitvo, himna i oda

drama kao nabona javlja se kroz liturg. d., lirahu, molaritet (najea tema Isusova muka (teme uz kr. blagdane)), a kao svjetovna postoji svjetovna drama, parodija, komiki efekti (gr. putujui glumci mimi)

posebna pozornost se predaje usmenim predajama, vitekim romanima i trubadurskoj poeziji

USMENA PREDAJA NACIONALNI EPOVI

u usmenu epiku spadaju junaki epovi (pjesma o Cidu, Ronaldu) iji glavni junaci pripadaju legendarnoj prolosti i prenose kr. ideje i moralna naela vitekog sloja svijeta

PJESAN O RONALDU

najpoznatija starofrancuska epopeja iz ciklusa junakih epova o Karlu Velikom

vrhunsko dostignue srednjovjekovne junake epike

djelo ima daleku historijsku podlogu na napadu Baska na odstupnicu vojsku Karla Velikoga koji se vraao iz panjolske s pohoda protiv Saracena, pri emu je poginulo niz franc. velikaa

oko tog neznatnog historijskog dogaaja isplela se legenda uobliena u jedinstjen cjeloviti ep; kompozicija djela je jednostavna

PJESAN O CIDU

epska pjesma anonimnog kasteljanskog pjesnika

najstariji knjievni spomenik panjolskome jeziku

u spjevu se opisuju zgode iz ivota panjolskog narodnog junaka Rodriga zvanog Cid, poznatog iz povijesti kao hrabra, ali i prevrtljiva feudalca

u obliku u kojem je sauvanja podijeljena je na tri pjevanja, od kojih prvo opisuje lutanja i podvige krivo oklevetanog i izKastilje prognanog Cida, a drugo i tree razne dogaaje razne dogaaje u vezi s udajom njegove ki

VITEKI ROMANI

nacionalni epovi utjecali svojim mitovima i sadrajima; romani su ljubavno-pustolovni

graa preuzeta iz antike, iz keltskih legenci i iz dogaaja vezanih uz lik Karla Velikog

obrauju pothvate nacionalnih junaka, kraljeva i vitezova (ideal hrabrog viteza) koji je za ast i dostojanstvo svoje izabranice spreman poloiti i vlastiti ivot

ROMAN O TRISTANU I IZOLDI

ljubavni roman iz keltskog ciklusa vitekih romana

obrauje nesretnu ljubav Tristana i Izolde

ljepota same legende, koja velia ljubav kao osnovnu pokretnu snagu ljudskog ivota i opisuje sukobe izmeu osjeaja i dunosti i asti i fatalne snage ljubavne strasti

Tristan i Izolda su jedan od najslavnijih parova nesretnih ljubavnika u svjetskoj knjievnosti

TRUBADURSKA POEZIJA

nezaobilazno mjesto imaju njem. Minesaugori (tj. trubaduri) u cijelom svijetu

trubadurska poezija standarizira lirske forme kao to su alba, pastorala,...

s trub. lirikom javljaju se i golijerdi i vaganti, pjesnici lutalice ije su najpoz. pjesme sauvane u lat. zborniku Carmina Buransa i na koje se nadovezuje poezija najve. sredvjek. pjesnika Villona

trubad. pjesnitvo osloboeno je nabonih tema i nema poune funkcije (to pjes. uvodi u duhovni i emotivni prostor

BERNARD DE VENTADORN sauvano oko 50 njegovih pjesama, posveenih veinom ljubavi prema eni ggrofa de Ventadorn, u kojima je dao svojevrstan kodeks svih fraza trubadurske ljubavi (raanje, razvoj i nesretni zavretak ljubavne avanture); vrijednost stihovima daje dubok lirizam i razapetost izmeu strasti i tenje k spiritualnosti osjeaja; (2.pol.12.st.) najznaajniji predstavnik provansalske trub. lirike

4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

prvo hrv. pismo je latinica, a prvi jezik dravnih dokumenata je latinski

karakterizira ju GLAGOLJAKO RAZDOBLJE poinje pojavom prvih pis. spomenika (10.st.) i traje do 16.st.

nastastanak i pojava glag. na junosl. prostore pripisuje se gr. misionarima Metodiju i iriliju sastavio ju je

glagoljica dolazi od starosl. rijei glagoljati (govoriti)

javlja se u dva oblika najprije obla glag. kasnije zamjenjena uglatom ili hrv. glag. najvie se upotrebljavala u ju. krajevima upotreba se u crk. knjigama zadrala do 1927. zamjena lat.

u 10. st. pojavljuje se u Hrv. pismo zvano IRILICA smatra se da ju je sastavio iril sastavljena je prema gr. pismu, a dopunjena je slovima kojih nije bilo u Grka upotreba u sred. Dalmaciji, Bosni, Srbiji i Makedoniji, u drugim slav. zemljama (Bugarska, Rusija i neko vr. u Rumunjskoj) u Bosni pod utjecajem bogumila dobila je naziv BOSANICA ili BOSANSKO-HRVATSKA IRILICA

glag. razd. obuhvaa crkvu i svj. tekstove liturgijski i biblij. tekstovi, crkveno-pripovj. proda, pouna proza, svj. pripovjest i roman, diplomatika i prav. tekstovi (zakonici, statuti), epistoralni tekstovi, drama (prikazanja), tekst. koji su sluili za obuku duh. podmlatka

najpoznatiji tekstovi hrv. glag. knji.:

1. BAANSKA PLOA s kraja 11. st., naena u Jurandvoru kod Bake na ot. Krku najznaajniji Hrv. glag. spomenik koji predstavlja poetak hrv. srednjovjekovne knji. pisana uglavnom glagoljicom i akavskim narjejem to joj daje karakter jezinog spomenika povrsti karaktera je pravni tekst darovnica kralja Zvonimira kojom daje zemljite samostanu Sv. Lucije pisac njezina teksta je opat Drika; Ona je i povijesni dokument prvi se put spominje ime Hrv. kralja Zvonimira i otok Krk kao dio hrv. teritorija)

2. LJETOPIS POPA DUKLJANINA sredina 12. st., opisuje dogaaje u Hrv. koji su se zbili oko rijeke Cetina u hrv. verziji teksta iz 15.st. nalazi se i legenda o smrti kralja Zvonimira

3. LUCIDAR djelo njem. autora Augstodnnesisa iz 12. st. enciklopedija srednjovjekovnog znanja; tekst naeg Lucidara preveden s ekog u 1.po.15.st., a preveo ga Istranin; dijalog uenika i uitelja (uenik postavlja pitanja o raspodjeli svijeta, Europe, zato je ljeti dan dug, itd. a uitelj mu odgovara)

najvanije knjievne vrste pripovjetke i romani, poezija i prikazanja (drame)

roman (pripovjetka) javlja se u Hrv. u 15.st. Prie o Troji i Aleksandru Velikom dolaze k nama iz zapadnoeuro. prijevoda, pod nazivom Rumanac Trojanski i Aleksandar Veliki, s tematskom graom iz antike junaci najee su vitezovi, carevi ili kraljevi, tipini likovi iz feud. drutva motivi najei su osvajaki pohodi, nevjernost ene, asketski nain ivota pjesniki tekstovi javljaju se po. 14.st. kada je ivi narod. govor starosl. jezik to je poezija uglavnom nadbonog karaktera ili su prijevodi srednjovjek. lat. crkvenih pjesama jo se danas pjeva U se vrime godia a najstarija pjesma iz tog vrem. pisana narodnim govorom, akavtinom i latinicom smatra se IBENSKA MOLITVA landa (pohvalna pjesma) IBENSKA MOLITVA recitativna, rimizirana proza i pripada najstarijim latininim zapisima na naem prostoru; tekst pjesme zapisao je fra Pavle ibenanin, a tvorac je nepoznati glagolja tema pjesme je molitva upuena Blaenoj Djevici Mariji; ponavljanja na poetku stihova (Gospoje ti si) i zazivi kao to su: O blaena, o prosveena, o umiljena, o preista divo Marije daju pjesmi oblik litanije u kojoj se velia Marijina ljepota, uzvienost i dostojanstvo; gospa je majka, kraljica i tjeiteljica; u pjesmi je prisutna rima, kao i element crkvenosl. jezika: vzviena, muenikov, vsih, isplnjen je... to daje ritminost pjesmi dramski tekstovi (prikazanja ili skazanja) javljaju se u zavrnoj fazi srednjovjek. knji. uglavnom su to dramatizirane legende o svecima, dijaloke pjesme s biblijskim motivima sredinji junak je Isus Krist, prikazan u tri faze ivora roenje, muke i uskrsnue. poznatija djela Prikazanje ivota sv. Lovrinca muenika pisano osmerakim stihom i pukom intonacijom, te Muka sv. Margarite, gdje se slobodnije enska ljepota te su se drame (tzv. bratovtine) prikazivale najee u crkvenim predvorjima ili na gl. trgovima vrhunac srednjovjekovnog razvoja je pojava tiska 1483 tiskan je Misal o zakonu rimskog dvora na glagoljici (Misal je knjiga u kojoj su skupljeni biblij. tekstovi koji se itaju na misi

satirina pjesma SVIT SE KONA kritizira pojavu simonije (trgovanje crkvenim dobrima) i inkvizicije; posebice dragocjena ona kritizira ivot klera, visokoga i niega, ukljuujui i ake; pjesma je zabiljeena u Parikom zborniku s kraja 14. st.; nastala je vjerojatno potkrat 13.st. u vrijeme uzastopnih tenji za reformama u Katolikoj crkvi; autor je zainjavac knjievnici koji stvaraju prijelaz s nabonih pjesama na pjesme sa svjetovnom tematikom

TRAKTAT CRNORISCA HRABRA O PISMENIMA napisana je u obranu slavenskog jezika koje je izumio iril, a to je glagoljica; to je jedan od malobrojnih tekstova na staroslavenskom jeziku, pisan za svjetovne, a ne za liturgijske potrebe; svjedoi da su Slaveni, pa i Hrvati i prije misije Svete brae pokuali pisati svoju rije latinskim ili grkim pismenima; autor je jedan od Metodovih uenika; oznaava poetak pismenosti

5. PREDRENESANSA

traje u 13 i 14 st., zovemo ga i predrenesansa u Italiji

razlikuje se od srednjovjekovnog stvaraju se i prenosi novi oblici, mjerila i osjeajnost u literarnoj praksi znaajke predrenesanse:

-razvoj gradova i graanske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet

-ovjek postaje aktivan, eli uivati i provjeravati postojee spoznaje u knjievnosti se pojavljuju svjetovne teme jer ovjekovo duhovno oslobaanje znai i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski ivot.

tri glavna predstavnika humanizma: Dante Alighijeri, Francesko Petrarka i Giovanni Boccacio

DANTE ALIGHIERI

roen 1265, umro 1321 talijanski pjesnik iz razdoblja predrenesanse

svestran duh politiar, filozof, tvorac knjievnog talijanskog jezika i prije svega pjesnik

Novi ivot zbirka stihova i proze; posveena pjesnikovoj ljubavi prema Beatrice Portinari; gl. motiv je ljubav prema eni i njezina ljepota Beartice je u tom djelu prerasla u gotovo nadzemaljsko bie i postala je simbolom pjesnikova ideala u elji da je dostojno uzvisi i nakon njezine smrti, Dante je zapoeo rad na svojoj Boanstvenoj komediji, djelu koje je preraslo u najvie dostignue srednjovjekovne literature i jedno je od najveih knjievnih ostvarenja ovjeanstva.BOANSTVENA KOMEDIJA (1307-1321)

Naziv komedija dobila je jer se u srednjem vijeku tako nazivalo pripovjedako djelo u stihu, napisano jednostavnim jezikom a zapoinje tuno a zavrava sretno Atribut boanstvena dobila je u 16 st. kako bi se istaknuo njen uzvieni sadraj

Pisana je na Talijanskom jeziku; Djelo se sastoji od tri djela, pakao, istilite i raj; Ima sto pjevanja (svaki dio po 33 pjevanja plus jedno uvodno). Danteovo djelo opisuje alegorijsko (zamiljeno) putovanje kroz pakao, istilite i raj Kroz pakao ga vodi Vergilije, on simbolizira razum; Kritinost Dantea prema crkvi I. pjevanje Pakla -Dante je simbol grenog ovjeanstva, a Beatrice simbol boanske milosti (eka ga na vratima u Raj); mrana uma je simbol grenog ivota, a ravna staza simbol kreposti i vjere

pantera simbolizira putenost kao ljudski porok, lav oholost, a vuica simbol lakomosti u svakom krugu je odreena kazna koju uvaju demoni Minos okretanjem repa odreuje u koji e krug pakla ovjek ii STRUKTURA PAKLA krugovi od najlakeg do najteeg (u istilitu suprotno) 1. Krug bludnici; 2. prodrljivci; 3. krtice i rasipnici; 4. krivovjernici i duevne lijenine; 5. krivovjernici i srditi; 6. zloinci protiv sebe, slinjega, Boga i prirode; 7. simonisti (oni sveenici koji se koriste vjerom za materijalni probitak, licemjeri, laskavci, podmitljivci i sijai razgora); 8. sve vrste izdajnika Simbolika brojeva (broj tri kao sveti broj, sedam kao broj savrenstva i etiri kao zemaljski) PAKAO uas, psovke, jauci, odvratna udovita, tama, krajolik je leden i movaran; najdramatiniji dio spjeva; ISTILITE sjetne i nostalgine due; oputena atmosfera pod nebeskim plavetnilom; u istilitu su stroge kazne, ali ne kao u paklu (ima nade za prosvjetljenje due) RAJ bljetavilo, osjeaj sloge i sree u vjenom blaenstvu U raju Dante susree Beatrice (njegova ljubav iz mladih dana). Ona simbolizira dobrotu i Boju ljubav. pjesnik je sredinji lik (prorok i sudac)

srednjovjekovne znaajke djela: simbolika brojeva, oblik djela kao alegorijskog putovanja

Renesansno je u djelu kritiziranje crkve i narodni jezik.

Francesko Petrarka

rodio se 1304 g. umro 1374 g.

talijanski pjesnik i humanist

pripada tl. nacionalnoj knji., razdoblje predrenesanse 14. st.

nosio je lovorov vjenac predstavljao je slavu njegovog pjesnitva

napisao je Kanconijer, to je zbirka ljubavnih pjesama, njih 366 posveenih Lauri. Kanconijer je podijeljen na dva dijela: prvi dio sadri pjesme nastale za Laurina ivota a drugi dio pjesme nastale nakon njezine smrti. Vanost Kanconijera je da prvi puta u povijesti pjesnitva zbirka pjesama biljei unutarnji svijet ovjeka. Petrarkin (talijanski) sonet je sonet koji se sastoji od dvije katrene i dvije tercine.

Petrarkist je stil koji je nastao oponaanjem Petrarke po osnovnim motivima i osjeajima (ljubav prema nedostinoj i uzvienoj eni koja je izvor patnje)LXI. SONET

zove se Blaen nek dan je, mjesec, i ljeto

poznati sonet kojeg je prepjevao i na poznati petrarkist iko Meneti

u tom sonetu pjesnik slavi trenutak kad je ugledao svoju gospu

ujedno slavi sve boli koje je pretrpio zbog nje

u zadnjoj strofi slavi pjesme koje su nastale zbog te ljubavi i slavu koju je zbog njih stekao za razliku od srednjeg vijeka kad se pjesnici nisu dopisivali jer se smatralo da je grijeh traiti slavu

jezina i stilska analiza nizanje veznika ritminost; rima ritminost i melodijoznost; ponavljanje rijei ritminost; metafora napisan za ivota ge Laure tema neuzvraena ljubav

motivi oi (stavile ga u ljubavno ropstvo); gorke suze pjesnik se osamljuje jer ne eli da netko (osim prirode) vidi njegovu patnju

ljepota Laure zlatne vlasi, sjajne oi koje su prema njemu krute, doivljava je kao anela, krepka, istie glas, anelica, boginja

ekanje poinje mrziti svoje elje i nadanja Amor stalno vlada njime

Giovanni Boccacio

-talijanski pripovijeda i humanist-roen je u Parizu, kolovan u Napulju, a najvei dio ivota provodi u Firenzi gdje se bavi knjievnou-osim djela na latinskom jeziku, napisao je i niz djela na talijanskom

-Homer mu je bio uzor

-napisao je prvu Danteovu biografiju, a glavno djelo mu je Dekameron

-mnogi kritiari su ga napadali, ali on je smatrao da su mu zavidni-slavi ene jer one pruaju mnogo slatkih doivljaja, a o mukarcima govori da su licemjeri jer ne ele priznati da im ene pruaju mnogo toga (ene imaju veliku mo.)-njega nisu nadahnle muze da pie o enama, ve same eneDEKAMERON (gr. deka hemeron deset dana)-zbirka od 100 novela uokvirenih priom o kugi koja je 1348. godine harala Firenzom i prisilila 7 djevojaka i 3 mladia da napuste grad i prikrauju vrijeme pripovijedajui zanimljive prie. Prie su raznolike po duhu i sadraju, no najea im je tema ljubav, stjecanje bogatstva i izrugivanje ljudskoj gluposti i licemjerstvu.

-Dekameron sadrava galeriju realistiki vjerno i psiholoki uvjerljivo opisanih likova iz svih drutvenih slojeva, od trgovaca i prostitutki do predstavnika feudalaca i sveenstva.-zanimljivost fabule, jasan stil, osnovne su karakteristike Boccacciovih pria, koje su postale uzorom svim kasnijim novelistima. -teme Boccacciovih novela:

1. LJUBAV (nesretna, sretna, strasna, mahnita, neuzvraena ljubav... )2. DRUTVENA SREDINA I ODNOSI DRUTVENE SREDINE (preljub zakon)

3. KARAKTERNE OSOBINE (dosjetljivost, okrutnost, oholost, snalaljivost...)

-novele su nastale 1348. godine kad je Firenzu stigla kuga

-kuga utjee na ponaanje ljudi (1. izoliraju se; 2. potpuno su razuzdani; 3. umjereni su)-naruavanje meuljudskih odnosa

-likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne preputaju ivotnim nevoljama

PRIPOVJEDAE NOVELA ini-7 djevojaka izmeu 18 i 28 godina i 3 mladia iznad 25 godina povukli su se iz Firenze gdje hara kuga; da bi prikratili vrijeme priaju prie, a meu sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu koji e kao dunost imati i zadatak da odaberu temu koja e se tog dana obraivati.

-djevojke i mladii imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju njihovim naravima-djevojke:

PAMPINEA bujna; FIAMMETTA vatrena; FILOMENA - ona koja voli pjevanje; EMILIJA laskavica, zamamljiva; LAURETTA aluzija na Petrarkinu Lauru; NEIFILE nanovo zaljubljena; ELISSA zaljubljena)

-mladii:PANFILO sav u ljubavi, lik sretnog ljubavnika; FILOSTRATO pobijeen u ljubavi; DIONEO ljubavnik Venere, tip razbludna mladia)-Boccacciove su novele zabavljale itatelje, nasmijavale ih i pomagale im prevladati ivotne tekoe-HEDONIZAM filozofski smjer prema kojem su ugodnost i uivanje najvee dobro i ideal.-poruga i satira najee su izraz ovjekove kritinosti i slobodoumlja karakteristinoga za renesansu.

6. RENESANSA

ponovno raanje, preporod

novi knjievni preporod 16. st. ITALIJA (zahvaa cijelu E.)

preporod u knjievnosti uzor postaje antika (rimska i grka knji.) oponaanje antikih uzora Vergilije (Eneida), Plaut, Terencije (komedija), Biblija

uspostava novih estetikih ideala ljepote, savrenstva ujetnosti

sloboda ovjekovog stvaralakog duha

pisanje pukim jezikom koji zamjenjuje latinski (potuju pravila pisanja po uzoru na antiku)

stvaranje nacionalnih knji. iri se itateljski krug

knji. je u doba renesanse doivjela procvat (i lik., i arhit. i glazb. doivljavaju procvat)

LIRIKA

petrarkistika, ljubavna (ena, njezina ljepota), pojavljuju se kanconjeri i zbirke posveene jednoj eni

religiozna posveeni Mariji; bukolika lirika uivanje u prirodi

zabavna humoristika, satirika; maskerate pokladne pjesme; pjesme namjenjene prijateljima; najvie se piu soneti uzor u antici

EPIKA

piu se epovi (uzor Vergilijeva Eneida)

biblijski epovi tema iz Biblije

viteki epovi ARIOSTO talijanski renesansni pjesnik Bijesni Orlando (djelo bez gl. junaka i gl. radnje opisuje ljubav, gospe, borbe i vitezove nastavak Boiardovog djela Zaljubljeni Orlando)

ROMAN

viteki, pastirski i pikarski romani

viteki jo iz sred. vijeka vitez lutalica (prikaz renesansnog ovjeka), slobodna duha

pikarski u renesansi gl. lik je simpatian protuha, lutalica i varalica koji luta svijetom kritizira vrijeme, kroz ivot se probija svojom voljom i inteligencijom

pastirski gl. likovi pastiri idila, gl. tema ljubav pastirski romani su uzor dananjih ljubia popularna djela

DRAMSKE VRSTE

uzori iz antike Plaut, Terencije (komediografi)

uena komedija slijedi dramaturgiju iz antike petinova, simetrija likova, stalni likovi

pastorale (pastirske igre) svijet pastira, idilina priroda, pjesme i ples zaljubljenika komediografija promie poruke aktivizma, pobjede novog mladog narataja, izrugiva ljudske mane i poroke, kritizira postojee drutvene obiaje, oslobaa od predrasuda

div dramskog stvaralatva Shakespeare koji je ovjeanstvu dao niz djela neprolazne trajnosti

ESEJ Michael Montaigne nova knjievna vrsta (Eseji, 1580) kraa prozna vrsta u kojoj se obrauje razliita tematika, ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje, sadri osnovni stav pisca, karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraivanju

WILLIAM SHAKESPEARE

engleski pjenik i dramatiar (najvei dramski stvaralac svjetske knjievnosti)

roen i umor u Stratford-on-Avonu

stie u London glumac, redatelj, pisac kazalinih komada

suvlasnik poznatog kazalita Globe

napisao 36 ili 37 drama tzv. kraljevske drame (historije), komedije, tragedije, romantine igre i poeme, te sonete (elizabetinski soneti 3 kvartine i 1 distih)

teme uzima iz antike povijesti, srednjovjekovne kronike i legende, iz renesansne novelistike, iz prianja suvremenika, te je ulio i dah stvarnog ivota, stvorio galeriju nezaboravnih, vjenih likova (Cezar, Hamlet i Ofelija, Romeo i Julija)

u svojim djelima iskazuje veliko mnotvo osjeaja koji se raaju u ovjeku

HAMLET

1600. 1601. godine

TEMA nesretna sudbina danskog kraljevia Hamleta kojemu je za njegove odsutnosti stric ubio oca, oenio se majkom i zasjeo na prijestolje jedna od najpotresnijih trageija u cjelokupnoj knjievnosti na zavretku svi stradaju pokreta radnje Hamletova elja za osvetom zbog smrti oca

problematika pitanja ljudske egzistencije o pravdi i krivnji (dijalog Hamlet X duh oca duh eli izvrenje pravde zbog ubojstva); o ivotu i o smrti; o vjernosti i izdaji; o ljubavi i mrnji

Hamlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije o mogunostima spoznaje apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ocu, majci, eni

HAMLET renesansan ovjek

slobodouman individualist (slobodno odluuje i zakljuuje, nitko ga ne sputava); divi se prirodi; doivljaj ovjeka; kritian je prema majci i prema sebi; nema predrasuda prema staleu (dobar je prema niem sloju); kritizira nepotenje kritizira dvojranine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato to potvruju sve to kau njihovi gospodari neinteligentni i nekritiki primaju sve to njihovi gosp. kau)

melankolian i bolan doivljaj svijeta (svijet bljutav, dosadan, prazan, neopljevljen vrt u kojem je otrovno bilje) suprotnost prema renes. doivljaju svijeta, gnjusan, nepodnosi nepravdu i sramotu, prezire svijet, svijet kao tamnica (Danska), razoaran svijetom = iznosi svoj stav, toliko je optereen problemima da bi najradije da ga nema, nitko mu ne prua zadovoljstvo, puno hulja, propalica, kritizira brak

doivljaj ovjeka remek-djelo, plemenitost uma, neizmjernost sposobnosti, skladan izgled ljepota

doivljaj ene kritizira enu i minkanje (to nije ono lice koje ona nosi, stvara masku) otar doivljaj ene (Krhkosti ime ti je ena!), enska ljubav je kratka nestabilnost . ljubavi, prolaznost enske ljepote

iako tragedija ima mnogo dogaaja, u njoj nema prave dramske napetosti, jer nam je istina o oevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana ve na samome poetku

teite djela stavljeno je na prikaz psiholokog stanja glavnog lika, koji se razapet sumnjama stalno koleba i odgaa izvrenje osvete

MIGUEL CERVANTES

najvei pan. pripovjeda iz doba renesanse (tonije iz raszdoblja prijelaza iz renesanse u barok) zbog novanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem zapoinje svog don Quijotea uz oko 30 drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka Uzorite novele najpoznatije djelo je Bistri vitez Don Quijote od Manche koji je napisan u dva dijela najprevoenija poslije Biblije zamiljen je kao satira na preivjele, ali u to doba jo popularne viteke romane jednostavan, zdrav i topao humor kojim je proeto itavo djelo i koji nezadrivo nasmijava i dananjeg itaoca, optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragine figure viteza tunog likaBISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE

TEMA doivljaji osiromaenog seoskog plemia Alonsa Quijose koji eli biti vitez skitnica

kao pravi vitez skitnica daje si ime (Don Quijote od Manche), pronalazi perjanika i titonou (Sancho Panza), konja kojem daje ime Rocinante (kljuse), uzima opremu (bojnu pradjedovsku) te pronalazi damu kojoj daje ime Dulcinea od Tobosa

DON QUIJOTE OD MANCHE simbol ljudske tragike, utjelovljenje ljudskog sna i bezumnosti, stradanja i uporne borbe za pravdu, istinu i nedostine ideale (on eli uspostaviti kraljevstvo pravde, ispravljati krivice, eli osveivati nepravdu, pomagati bespomonima, boriti se protiv zla i nepravde te braniti nemone

ujedno simbolizira hrabrost, upornost i potenje

Alonso ita viteke romane koji su mu poremetili razum (krma dvorac, vjetrenjae divovi, prostitutke bajne djeve, fratri izdajnika bagra)

beskrajno je uporan u izvravanju svojeg cilja, eli pomoi

umro je kao plemi, doao je k pameti

DONKIHOTIZAM Don Quijoteov pogled na svijet, njegovo shvaanje ivota koji znai besmislen i smijean pothvat stavlja u odnos-sukob suprotnosti (dva razliita svijeta) - don Quijote od Manche (ludost, ideal, mata, bezumna smionost, rtvovanje) X Sancho Panza (razum, sebinost, stvarnost, oprez, lukavost)

idealn - svaki ovjek je slobodan zato to je tako stvoren od Boga i prirode; Lijepa rije otvara mnoga vrata, a runa nijedna. roman pun mudrih izreka

humor je bitno obiljeje romana

Cervantes je narodni mudrac koji progovara preko lika Sancha Panze

Sancho je seljak, estit ovjek, don Quijoteov konjuar, Don Quijoteov glas razuma koji mu pokuava pomoi da se iz svijeta mate vrati u stvarnost

preko njegovog lika Cervantes se obraa svijetu

7. HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI-pod rijei humanizam inae se smatra osobina ljudskosti, no u knjiavnosti, ona oznaava povijesni fenomen koji je nastao u Italiji, a traje oko 250 godina (1350-1600); pie se na latinski uzor antika-na hrvatski humanizam bitno je utjecala blizina Italije i njenih najjaih arita -ve u 14.stoljeu u Hrvatskoj su se pokazali znaci humanizma: na hrvatski jug i sjever, stizali su profesori, pravnici, lijenici koji su poticali drukiji odnos prema antikome materijalnom i duhovnom naslijeu-velik dio domae mladei odlazio je na visoka inozemna uilita (pogotovo talijanska) gdje su stjecali izravan uvid u ciljeve za koje su se zalagali humanisti.-iako je humanizam opeljudska odgojna pobuda, njegova obiljeja se ipak razlikuju od nacija do nacija i od regija do regija.

-hrvatski humanizam je osobit zbog dvije injenice:1. hrvatski nacionalni prostor bio je podijeljen na vie drava

2. nezaustavljiv prodor Turaka

-zbog takvih okolnosti, humanizam na sjeveru i na jugu Hrvatske veoma se razlikovalo:

-poto je jug Hrvatske bio gospodarski jak, imao je organizirani gradski ivot, javno kolstvo, humanistike ideje su se tamo brzo udomaile; zahvaljujui okolnostima u kojima se razvijao tamonji humanizam, gotovo i nije bilo vanijeg obalnog ili otonog grada koji nije imao nekog uenog i uglednog mjetanina.-zbog gospodarskih i politikih razloga, duhovna obnova na sjeveru Hrvatske bila je vezana uz feudalne ustanove, pa su glavni zagovornici humanizma bili crkveni dostojanstvenici i vlastela iz dravne uprave.

-JUG: Marko Maruli, poznata obitelj ipiko, Juraj igori, Matija Vlai Ilirik...-SJEVER: Ivan Vitez, Ivan esmiki (pisao je pod pseudonimom Janus Pannonius Jan Panonije, Jan Panonac)...MARKO MARULI (1450-1524)

-roen je u Splitu gdje mu je uitelj bio ugledni humanist-nagaa se da je kolovanje nastavio u Italiji, a nakon kolovanja vratio se u Split gdje je ivio do kraja ivota.-pisao je djela na latinskom jeziku (humanist), ali i jedan dio njegova rada pisan je na narodnom jeziku, te je bio renesansnog tipa

-njegov bestseler je djelo su Pouke za estit ivot s primjerima koje je prevoeno na razliite jezike (talijanski, njemaki, francuski, panjolski, eki...) ; u djelu je savjetovao ljude kako treba reagirati u pojedinim situacijama

-Maruliev najznaajniji latinski tekst je Davidijada, sastavljena od 14 knjiga, s malo manje od 7 000 stihova;

-Davidijada je ep koji je sve donedavno ostao u rukopisu u kojem je Maruli pjesniki preoblikovao biblijsku priu o kralju Davidu, njegovim djelima i osobama koje ga okruuju.IVAN ESMIKI (1434-1472)-(Janus Pannonius) roen je u plemikoj obitelj-7 godina proveo je u Italiji gdje je temeljito nauio oba klasina jezika, a meu suuenicima stekao je brojne prijatelje budue ugledne humanistike pjesnike.-zarana je doao na glas kao izvrstan latinski pjesnik, pa se u Italiji poeo nazivati latiniziranim imenom Janus Pannonius

-nakon 11 godina provedenih u Italiji, Ivan se vratio u Ugarsku i sa nenavrenih 26 godina postao je biskupom

PJESNITVO JANA PANONIJA:

-razlikuju se 3 vee cjeline:1. pjesme spjevane u daktilskom heksametru

2. elegije u elegijskom distihu

3. epigrami u raznovrsnim metrima

-najpoznatije djelo Ivana esmikog je autobiografska tualjka (elegija)* U smrt majke Barbare u kojoj izraava tugu, patnju, alost zbog majine smrti*TUALJKA (ELEGIJA) humanistika tualjka vjerno oponaa strukturu antikih tualjki koje se sastoje od 5 djelova: uvod; pohvala pokojnika; pjesnikovo tugovanje; opis bolesti, smrti, pogreba i groba; utjeha

JURAJ IGORI (oko 1445-oko1509)

-najslavnije ime ibenskog humanizma

-studirao je u Padovi

-bio je sveenik i obnaao je vane dunostiu ibenskom kaptolu

-osim onoga to se moe zakljuiti iz njegovih pjesama, drugih pouzdanih podataka o njegovu ivotu gotovo i nema

-za ivota mu je tiskano samo jedno cjelovito djelo (Tri knjige elegija i lirskih pjesama)

-ta je knjiga prva hrvatska zbirka pjesama uope koja je objavljena tiskom-u rukopisu mu je ostala zbirka od 16 nabonih pjesama koje su prvi put tiskane prije tek 30-ak godina

-igori je bio tijesno vezan uz svoj ui zaviaj, a osobito je bolno doivljavao prodiranje Turaka u ibenik

-Elegija o pustoenju ibenskog polja

ANTUN VRANI (1504-1573)-roen je u ibeniku-nakon kolovanja postaje tajnik Ivana Zapolje gdje je ostao gotovo 20 godina

-godine 1553. postao je biskup, a stekao je i najviu crkvenu ast-poloaj nadbiskupa

-glavni dio Vranieva opusa ini zbirka od oko 1000 pisama-Putovanje iz Budima u Drinopolje: jo od mladih dana Vrani je pokazivao osobitu sklonost prema povijesnim i zemljopisnim istraivanjimaILIJA CRIJEVI (1463-1520)-roen je u Dubrovniku, a kolovao u Rimu gdje se upoznao sa osnivaem tzv. Rimske akademije

-zarana je pokazao interes za klasine tekstove i dosegnuo je zavidnu vjetinu u pisanju latinskih stihova, pa je sveano ovjenan pjesnikim lovorovim vijencem. -vratio se u Dubrovnik, a nakon enine smrti, zaredio se za sveenika.-za njegova ivota bilo je objavljeno tek nekoliko njegovih kraih pjesnikih tekstova, od kojih se dva najvanija uvaju u Vatikanskoj knjinici.-uz himne, ode i epigrame, osobito se istiu elegije upuene nekoj Rimljanki Flaviji

-Elegija Flaviji: pjesnik istie Flavijinu ljepotu, usporeuje ju sa nedirnutim bijelim snijegom-Flavija je lijepa i strastvena ena koja dvojbenom vjernou dovodi ljubavnika do zdravlja

8. HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST (sredina 14. st. kraj 16. st.)

-razvijala se pod utjecajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture

-nije se istovremeno pojavila i razvijala u hrvatskim krajevima jer je Hrvatska u to vrijeme bila podijeljena, pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse

-utjecaj talijanske renesanse stekao se samo na istonoj obali Jadrana, a uske veze s Mletcima, dolazak brojnih uitelja i odlazak hrvatskih mladia na studij u susjednu Italiju omoguili su snaan razvoj renesansne knjievne kulture i na podruju Dubrovake Republike i mletake Dalmacije-hrvatska renesansna knjievnost usvojila je mnogobrojne koncepcije humanizma (one o vanosti antike knjievne tradicije, ali i one o podizanju narodnoga, hrvatskoga jezika na visoku razinu)

-hrvatska renesansna knjievnost e se kao i ostale europske renesansne knjievnosti oslanjati na antiko naslijee, a isto tako i na prethodnike, zaetnike i klasine pisce talijanske renesansne knjievnosti (Dante, Petrarka, Boccaccio, Jacobo Sannazzaro, Lodovico Ariosto)

-hrvatska renesansna kultura oslonit e se i na domae usmene, folklorne knjievnosti preuzimajui iz njih teme, motive, oblike i postupke-NAELA OBLIKOVANJA: oponaanje uzora

harmonina i skladna kompozicija knjievnog djela

tradicionalno oblikovanje teksta oblikovanje istim i jasnim jezikom-hrvatska knjievnost u razdoblju renesanse vie nije sluila samo za vjersku poduku, ve se razvila kao samostalna djelatnost-hrvatska renesansna kultura je PRVO MODERNO RAZDOBLJE HRVATSKE KNIEVNOSTI

-odlikuje se nizom knjievnih oblika, te je osim lirike, epike i drame razvila niz novih knjievnih vrsta

EPIKA

-najznaajniji epovi bili su oni koji su opjevavali religiozno-biblijske teme (Marko Maruli-Judita) ili povijesne teme (Brna Krnaruti-Vazetje Sigeta grada)-hrvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na Vergilijevu Eneidu i druge antike epove, te je iznosio sadraje vane za ivot zajednice-u epu je pripovjeda izlagao fabulu jasno, pregledno, s brojnim opisima junaka i junakinja, vremena i prostora radnje, bitaka i vanih dogaaja-osim tradicionalnih epskih vrsta, hrvatska renesansna knjievnost stvara i neke nove oblike (Petar Hektorovi-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" putopisni spjev)-posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilini i alegorijski roman Petra Zorania "Planine" u kojem se u prozi i stihovima pripovijeda o putovanju pastira Zorana po zaviaju te usporedno s priom o nesretnoj ljubavi pastira Zorana slavi ljepota domovineLIRIKA-razvijaju se 3 vrste lirskih pjesama:

PASTIRSKO-IDILINA LIRIKA-velia ivot u prirodi-san o srei i blaenom ivotu ANAKREONTSKA LIRIKA

-slavi ovozemaljske uitke i senzualnu ljubav

LJUBAVNA PETRARKISTIKA LIRIKA-tuga i bol zbog neuzvraene ljubavi, divljenje enskoj ljepoti

-radi se o utjecaju petrarkistike lirike koja uzvisuje enu i divi joj se-najvie duhovne vrijednosti: LJUBAV i LJEPOTA

-jedno od glavnih obiljeja: PLATONSKO DIVLJENJE PREMA ENI

-prvi sauvani dokument je zbirka pjesama, dubrovaki kanconijer "Ranjinin zbornik"

(pjesme o ljubavi (udvaranje, molba da se ljubav uzvrati, velianje tjelesne i duhovne ljepote drage, vile, gospoje, bol zbog neuzvraene ljubavi...)DRAMA

-najee i najznaajnije dramske vrste hrvatske renesansne knievnosti nastaju po uzoru na antike dramske oblike, a to su KOMEDIJA i TRAGEDIJA

-hrvatska KOMEDIJA, kao i talijanska preuzima od antike komedije strukturu komediografske radnje, zaplete i rasplete, kao i tipove likova (mudar i lukav sluga, krti starac, hvalisavi i umiljeni vojnik...)

-takva komedija naziva se UENOM ili ERUDITNOM KOMEDIJOM njegovala se osobito u Dubrovniku (Marin Dri "Dundo Maroje", "Skup", "Tripe de Utole", "Arkulin")

-u TRAGEDIJI hrvatska renesansna knjievnost ostvarila je brojne prijevode (Drieva "Hekuba" prema Euripidu, Zlatarieva "Elektra" prema Sofoklu...)

-razvila se i DRAMA U SUVREMENOME SMISLU te rijei (Luci "Robinja" prva svjetovna drama u hrvatskoj knjievnosti)-razvili su se i drugi, razliiti dramski oblici: PASTIRSKE EKLOGE, PASTORALNE DRAMA, PASTIRSKE IGRE, FARSA (banalne pojave graanskog ivota na komian nain), CRKVENA PRIKAZIVANJA (religiozno-biblijska tematika); BIBLIJSKA DRAMA, MITOLOKA DRAMA; POKLADNA, PIRNA KOMEDIJICA ("Novela od Stanca"-Dri)

MARKO MARULI -renesansni pjesnik koji je napisao brojna djela na hrvatskom jeziku

-roen je u Splitu, a kolovao se u Italiji-nakon boravka u Italiji, ivot je nastavio u Splitu

-iako je u hrvatskoj knjievnost ponajprije poznat po svom vanom doprinosu knjievnosti na narodnom jeziku, Maruli je slavu stekao svojim latinskim djelima-njegovo najznaajnije latinsko djelo jesu "Pouke za estit ivot s primjerima" koje je prevedeno na mnoge jezike i koje je najvie objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu-vrlo znaajno djelo na narodnom jeziku jest biblijsko-vergilijanski ep JUDITA u est pjevanja

JUDITA

-ep koji je nastao 1501., a objavljen 1521. godine

-prvi hrvatski umjetniki ep-pisan je splitskom akavtinom 16. st., to je vrlo vano jer je hrvatski jezik formiran kao knjievni jezik tek u 19. st.

-uzori: ANTIKA (Vergilije) i HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

-tema: preuzeta iz Biblije Maruli pie o aktualnoj drutvenoj situaciji u Splitu i okolici (turska vojska koja prijeti Splitu i okolici poistovjeena je s asirskom vojskom koja prijeti Betuliji)

-idovska udovica Judita ubija tatog i pohlepnog asirskog vojskovou Holoferna i spaava svoj grad Betuliju

-CILJ OVOGA EPA:

Maruli je htio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od Turaka. Maruli istie vjeru u Boga (kako u njega ne treba sumnjati)

-na poetku epa Maruli u kratkom pismu objanjava zato i kako je pisao "Juditu": eli prouiti priu o udovici Juditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski j. istie kransku vrijednost krepost, sveta istoa, vjera istie Juditine kvalitete, vanost i kako je treba slaviti upuuje Bogu poruku da joj dade snage da odrubi Holofernu glavu (vjera u Boga)KOMPOZICIJA:

"Judita" je sastavljena od 6 libara

1. LIBRO: Nabukodonosorova elja da vlada cijelim svijetom (Holoferno ga treba svojom vojskom osvojiti

2. LIBRO: Holoferno pustoi i napada gradove za redom

3. LIBRO: Holofernova opsada Betulije, a Judita kori narod koji se eli predati

4. LIBRO: Judita u Holofernov taboru, a Holoferno je oaran njenom ljepotom -petrarkistika obiljeja: Maruli poput petrarkista opisuje Juditinu ljepotu -petrarkistiki motiv: kosa, nakit -Judita se vrlo bogato ukrasila (nakit) tako da se mogla usporeivati s kraljicama -knjievna asocijacija Judite na Helenu koju su smatrali najljepom enom

svijeta

-snana vjera u Boga

5. LIBRO: Judita veera s Holofernom kojeg opija i na kraju ubija6. LIBRO: graani Betulije napadaju Asirce koji bjee, slave Juditu do kraja njenog i- vota.

MARIN DRI

-roen je u Dubrovniku gdje je polazio i kolu

-neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju

-kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela

-okuao se u svim dramskim vrstama: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija...

-gotovo sva Drieva djela izvodila su se na dubrovakim scenama u doba poklada i pirova te je vie od desetljea bio najizvoeniji dubrovaki dramatiar-DJELA: pastirske igre ("Tirena, Venera i Adon". "Griula"), pokladna komedijica ("Novela od Stanca"), komedije ("Dundo Maroje", "Arkulin", "Skup", "Tripe de Utole") DUNDO MAROJE

-komedija koja je prvi put izvedena 1551. godine za vrijeme poklada

-PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje to emo gledati/itati; -najavljuje komediju; -dvosmisleno je znaenje ljudi nazbilj ("pravi", dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lani" ljudi koji predstavljaju zlo); -u ovom prologu Dri se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovake aristokracije, ironino laska dubrovakoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima; -afirmacija sposobnih, pametnih, vrlih ljudi na raun opakih i nesposobnih ljudi-mjesto radnje: Rim -radnja se dogaa 1 dan -vrijeme radnje: 16. st.

-tema: sukob oca, dunda Maroja i njegova rastronog sina Mara koji u Rimu, umjesto da se bavi trgovinom, sav kapital troi na kurtizanu Lauru-GLAVNU ULOGU u zapletu Dri je povjerio Pometu, slugi Nijemca Uga Tudeaka samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom ovjeku koji shvaa da sukob oca i sina moe iskoristiti za vlastitu sreu

-Pomet zaplee radnju, vodi likove, upravlja njihovim postupcima DRI SVE KONCE U RUKAMA upravljajui sudbinama i ivotima onih kojima slui-Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim-LIKOVI: odnos gospodar sluga

DUNDO MAROJE:

-tipian predstavnik dubrovakog bogatijeg sloja

-krt trgovac koji odlazi u Rim obraunati se sa rastronim sinom Marom

BOKILO: (Marojev sluga)

-vjeno gladan sluga

-tipian sluga ogranienih mogunosti -nije odan; istie Marojevu krtostUGO TUDEAK;

-zaljubljen njemaki plemi

-lud za Laurom

-nesnalaljiv, neinteligentan, preputa svoju sudbinu Pometu

POMET:

-slua svog gospodara

-ini sve kako bi Laura postala Ugova, ali samo zato to bi mogao izvui koristi

MARO:

-rastroan sin koji kupuje ljubav kurtizane Laure

-tipian predstavnik dubrovake mladei-rastroan(est sukob starih i mladih)

-oekuje od sluge Popiva da rjeava sve njegove probleme

POPIVA:

-lukav i pokvaren

-mnogo toga ini za svoju korist-prijetvoranLAURA:

-izgubljena ki njemakog plemia-s Marom je samo radi njegova novca

-oekuje od Petrunjele ostvarenje svih njenih zahtjevaPETRUNJELA:

-slua gospodaricu

-odana, vjerna, posluna

-predstavnik mladei nieg drutvenog sloja (naivna, posluna)

- spoznaja ivot je prevrtljiv, as si sretan, as ne, kad si nesretan preivi je i kreni ka sreiPETRARKISTIKA LIRIKAIKO MENETI

-dubrovaki pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan iko, inae mu je pravo ime imundo Vlahovi Meneti

-ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st.

-u Dubrovniku je obavljao razne poslove, a dva puta bio je i knez Republike

-umro je od kuge koja je 1527. god. harala Dubrovnikom

PRVI POGLED

-tema: ljubav na prvi pogled

-pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u cijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage, nain na koji se elja i plete svoju kosu naziva je enom ljepom od vile"meni bi viditi jo lipu ner vilu"

-na kraju kada ona odlazi on ostaje tuan i sam

-pejzani motivi: "Zovjee zora dan, a slavno prolitje

travicu drobnu van, zelen list i cvitje."

HANIBAL LUCI

-hrvatski pjesnik i dramatiar koji potjee iz jedne od najuglednijih hvarskih obitelji-osim u Hvaru, kolovao se u Italiji

-napisao je jedan ljubavni kanconijer "Skladanja izvrsnih pisam razlicih"

-u svojim pjesmama ljubav prema eni i njezinu ljepotu na petrarkistiki nainJUR NI JEDNA NA SVIT VILA

-tema: ljepota drage, vile

-pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti

-TIPINI MOTIVI PETRARKISTIKE LIRIKE: zlatna kosa, tanke crne obrve (osjeaj radosti),rumeno lice, rumene usne, zubi kao biseri - ljepota njezinog govora; ispreplie unutarnju i vanjsku ljepotu-glatkoa i bjelina njenog vrata, bijela prsa, tanki, bijeli, obli, dugi, ravni prsti - TJELESNI UITAK

-pjesnik povezuje 2 motiva: ljubav i vanjska ljepota

DORE DRI

-rodio se u Dubrovniku, a ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st.

-kolovao se u Dubrovniku, a studij prava zavrio je u Italiji

-kasnije se zaredio

-njegove pjesme sauvane su u rukopisima i Kanconijeru Nike Ranjine -njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike, a u veini pjesama obraa se voljenoj osobi, opjevavajui i slavei njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti-osim pjesama, napisao je i pastirsku eklogu "Radmio i Ljubmir"

DRAA JE OD ZLATA-tema: savrenost pjesnikove "vile"

-pjesnik svoju dragu smatra savrenom, ljepom od svih vila, draom od zlata, ljepom od proljea

-opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oi, obrve, aneoski osmijeh i prekrasni stas-petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve); oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna kosa...PETAR ZORANI

-vrlo malo zna se o njemu

-roen je u Zadru, a ne zna kada i gdje je umro-bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge slube

-od Zoranieva knjievnoga rada sauvan je samo pastirski roman "Planine", tiskan 1569. kada je pjesnik ve bio mrtavPLANINE (1569)

-nazivaju ga prvim hrvatskim romanom, iako i nije ba roman u pravom smislu te rijei-u djelu se u prozi, ali i u stihovima, pripovijeda o putu pastira Zorana po zaviaju, zadarskoj okolici, te se slavi i velia ljepota rodnog kraja-roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve i o duhovnoj ljubavi, ljubavi prema Bogu istini

-"Planine" obrauju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti, pitanje odnaroivanja, knjievne kulture na hrvatskom jeziku...-tema: put pastira Zorana po zadarskoj okolici koji kree u planine gdje trai utjehu da zaboravi svoju nesretnu ljubav-za vrijeme putovanja opisuje se pejza, krajolik iz ega se osjea ljubav, divljenje i potovanje-vlada i osjeaj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti-mjesto radnje: perivoj u kojem se nalaze svi slavni

-alegorija glavno izraajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke simbol kulture, znanja, jezika)

-Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture

-Grkinja takoer ima mnogo razliitih mirisnih jabuka-Kaldejka ima mirisne jabuke (Maruli je upio miris jabuke-uzor Vergilije)

-vila Hrvatica ima malo, siunih jabuka jer se hrvatska knjievnost poela razvijati tek od Marulia-Zorani spominje svoju "jabuku" osjeaj radosti jer je naiao i na svoje ime u njenom krilu-vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske knjievnosti osjeaj srama jer je jabuka nezrela-vila ga tjei jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj. da su ti narodi i kulture prije postojale; zahvaljuje mu na trudu to je ipak neto napisao

-Zorani kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji piu na tuem jezikuPETAR HEKTOROVI

-hrvatski pjesnik koji je ivio na prijelazu iz 15. u 16. st.

-roen je na Hvaru-u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije nita sauvano-doivjevi u mladosti bunu puana, kugu i provalu Turaka na otok u starosti je ivio mirnim ivotom-njegovo najvanije djelo je "Ribanje i ribarsko prigovaranje"

RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

-putopisni spjev u 3 dijela koji je objavljen u Veneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braa i olte-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" je prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnosti u kojem je opisano stvarno, a ne alegorino putovanje; putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zaviaja-to je opis renesansnog ovjeka koji uiva u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se moe posve opustiti i okrijepiti svoj duh

-u spjevu pripovjeda opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o dogaajima koji su se dogaali na putu njemu i njegovim suputnicima

-preko 2 ribara, Hektorovi upoznaje nain razmiljanja hrvatskog ovjeka kojem cijeli ivot prolazi u ribarenju (nain egzistencije)-PARVI DAN divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini

-TRETI DAN govori o prolaznosti ivota ("...smart sve skrauje")

9. BAROK- 17. stoljee- panj. baruecco, port. barocco biser nepravilna oblika; barokni stil je krajnje kiast

- manirizam = gongorizam i marinizam stilska oznaka baroka, pokuaj da se uspostavi naglaeno neprirodan nain izraavanja kao umjetnika konvencija

- obiljeen gustom upotrebom figura (metafora, koneto, antiteza,...)

- vie razliitih razvojnih faza i tendencija

- raspinjanje svega onoga to je renesansa htjela

- barok = katolika obnova

- znaajke knjievnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima

LIRIKA - prolaznost vremena

- rasko izraza

- istinsko drhtanje pjesnike due, hladnoa, nerazumljevanje- Gongora panj., zaetnik gongorizma, nov pjesniki jezik, vlastita sintaksa, smiona metaforika (puna mitoloke simbolike, nepristupana neobrazovanom itaocu) poeme Samoe, Polifem i Galetea Sat na zvoniku, Pjeani sat pesimistine, prolaznost vremena

- Marino- tal. pjes., zaetnik marinizma, izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca Pjeva koristi koneto (utakmica slavuja i jeke) Ljudski ivot spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje kao sigurna realnost u eng. i fran. pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima

- Sred. Euro. Andreas Gryphius, Hofmann von Hofmannswaldau

EPIKA ep Vergilije religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema aktualna i nacionalna, strukturno vrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode

- povijesne teme Luzitanci Luisa de Comoesa

Osloboeni Jeruzalem T. Tassa religiozno-historijska tematika, bogata epska radnja, isprepliu se fantastika i realnost, ulnost i vjerska egzaltacija

mitoloki spjev od 45000 Marinov Adonis

DRAMA melodrama i opera

- Calderon de la Barca ivot je san, Zalamejski sudac - raskono dvorsko kazalite, djela nakiena bogatom metaforikom, teme moralne i univeerzalne, manje brine o zaple-tima i raspletima radnje i veu pozornost posveuje pojedincima (psiholoki produbljenilikovi)

Lope de Vega puke karakteristike,graa za drame iz ivota, pozornost pridaje dinamici radnje i zanimljivim zapletima

GONGORA

najvei panjolski barokni pjesnik smatra se jednim od glavnih predstavnika kulteranizma pravca to je po njegovim epigonima nazvaz i gongorizam

jedan je od najveih predstavnika hermetike lirike u poetku je pisao u duhu narodne poezije i usavravao izraz romanci kasnije trai nov pjesniki jezik, stvara vlastitu sintaksu i smionu metaforiku, punu mitoloke simbolike, nepristupanu nedovoljno obrazovanome itaocu GONGORIZAM pjesnitvo koje je puno izraza skrivenog znaenja, tekih metafora i teko dokuivog znaenja jo se naziva i hermetikom poezijomSAT NA ZVONIKU

tema pjesnikovo razmiljanje o prolaznosti vremena temeljni motiv sat simbol prolaznosti motivi zubi, kotaa grubih (preko njega dalje razlaguje o mogunosti djelovanja), utezi (nastojanje da e se vrijeme zaustaviti) obiljeja baroka metafora (nama korist nije to te troe otri zubi); simbol (sat, vjetar) radi se o neuhvatljivosti vremenaPJEANI SAT pjeani sat simbol proticanja vremena pjesnik se ljuti na vrijeme kae da je tiranin ojesni, ni stakleni zatvor ne moe ga zadrati, ov. uvijek sanja o zaustavljanju vremena

poredba gluho poput pijeska siva

kontrast izmeu ovjekova htijenja da zaustavi vrijeme i prolaska vremenaMARINO pjesnik talijanskog baroka

zaetnik i glavni predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom napisao je nekoliko tisua lirskih pjesama i mitoloki spjev Adonis stavivi svojoj poeziji zadatak da zapanji itaoca, Marino je kao stvaralac bogate fantazije i izvrstan versifikator uspio izgraditi vlastiti pjesniki izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata u pjesmama izraava nestalnost, prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota koristei metafore, kontraste, paradokse i hiperbole MARINIZAM jaka stilska tendencija koja se esto smatra oznakom cijelog baroka - odlikuje se neprirodnou i prenaglaenom stilizacijom - izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaocaPJEVA

u prvoj strofi se javlja hiperbola

u drugoj dolazi do povezivanja slavuja i jeke, izgleda kao da se dva slavuja natjeu slavuj se zanio htio je biti bolji od drugog i pao je u vodu

javlja se motiv nimfa slavuj se zastidio

kontrast uz svjetlosti dana u tamu grana

koneto upotreba hiperbole, parabole, paradoksa (takmienje slavuja sa vlastitom jekom duhovito)LJUDSKI IVOT

tema ljudski ivot

karakteristika ljudskog ivota bijeda, pla kada se rodi, zatim djetinjstvo pla i ljubavna bol, kada doe u zrelu dob onda mu se ivot ispuni tugom i na kraju svega toga umre prikazuje ivot od roenja, putem djejeg nestaluka do smrti

govori o tome da je ljudski ivot prekratak samo jedan korak

mladost A kada stignu/ozbiljna ljeta neka iz sree/u jad ljubavna bol odvodi. djetinjstvo Kada poraste i mlijeko mu ve ne godi,/bolna pod biem uje mu se dreka.

10. HRVATSKI BAROK

- po. 17. st. do druge pol. 18. st.- gotovo cijela Hrvatska

- vrlo dugo i osobito razdoblje

- pozitivno reagiranje na one opeeuro. tendencije koje danas obuhvaamo terminom baroka- knjievni je jezik nejedinstven i prilagoen govorima regija

- knji. je nastajala i razvijala se u 4 manje ili vie samostalna regionalna knji. konteksta glavni i najplodonosniji njezin prostor bio je Dubrovnik

EPIKA tradiciju baroknog epa utemeljuje I. Gunduli - J. Palmoti Dionori - Dubrovnik ponovljen

- I. Kanaveli Kralj Koloman

- A. Vitalji Ostan Boje ljubavi

- najpoznatiji je Gunduliev povijesni ep Osman po uzoru na Tassov Osl. Jeruzalem

nabono djelce Putni tovaru K. Zr.

LIRIKA barok uvodi dubrov. pjes. D. Buni Vui(Plandovanja) lj. lirika s misaono-religioznim motivima povezuju se i s udvarakom retorikom- ljubavni kanconjer I. urevia - gustoa figurai manirano poigravanje dvonanim lir. motivima u pjesmama Ljubici suncu slinoj Slici svojoj u ruci gospoe,...- anakreontska lirika F. Krsto Frankopan napisao zbirku petrar. i barokne lirike Gartlic za as kratiti- Pavlinski zbornik kajkavskih liturgijskih i crkvenih pjesama

DRAMA commedia dellarte predstave koje se temelje na improvizaciji iz ljudskoga ivota (putujue druine)- tragikomedije mladi Gunduli i Junije Palmoti

- religiozna poema Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga

- pastoralna drama s alegorijskim likovima i zapletima Dubravka Ivana Gundulia i Pavlimir Junija Palmotia- komina poema I. urevia Suze Marunkove

leksikografijom se bavio Juraj Habdeli napisao hrv.-lat. rijenik i nabone knjige Zercalo Mariansko i Pervi oca naega Adama greh- u usporedbi sa dubrovakim, pojava baroka u ostalim regijama Hrv. djeluje siromano

- vano je spomenuti ep Petra Zrin. Obcida sigetska , te pripovjednu poemu A. Kanilia Sveta Roalija utjecaj srednje euro. baroka

IVAN GUNDULI-1589-1638., roen u Dubrovniku, plemi, obavljao razne dravne funkcije-knjievni rad zapoeo pisanjem pjesama- poeo je pisati vrlo mlad imao je uspjeha, no meutim u pjesmi Pokornima kralja Davida odrekao se svih mladenakih djla nazvavi ih porodom od tmine, tako da neka od njih znamo damo po imenu jer se smatra da ih je sam spalio-melodrame: Arijagna, Prozer Pina, Armida

-1621 g. izdaje djelo Pjesni pokorne kralja Davida (slobodan prepjev sedam Davidovih psalama)

-1622 g. izdaje religioznu poemu Suze sina razmetnoga (tema iz evanelja po Luki, o odmetnutom sinu, sastoji se od tri plaa, prvi pla- sagreenje, drugi pla- spoznanje, trei pla- skruenje)-1628 g. Dubravka- melodrama.

-ep koji nije tiskan iduih 200 godina Osman. Govori o dogaajima vezanim uz dolazak Osmana II na vlast u Turskoj, o bitci Turaka s Poljacima kod Hoima i porazu Turaka i svrgnuu Osmana s vlasti. Izgubljena dva pjevanja 14 i 15, nadopunio ih je Ivan Maurani u 19 st. Dvije teorije: Osman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni. Druga da je Dubrovaka vlast cenzurirala ta dva pjevanja zbog preotre kritike Turaka.

DUBRAVKA

pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra renesansna tvorevina uvod zazov zvijezdi Danici da objavi srean, uen dan vjenanje najljepeg pastira i najljepe pastirice (dan sv. Vlaha) na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz Dalmacije alegorijski upozorava graane Dubrovnika da nemaju zato dizati bunu jer je u Dubrovniku ljepe i bolje nego drugdje temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija slobodan Dubrovnik) porobljena Dalm, opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti

mjesto radnje je Dubrava simbol Dubrovnika slobodna asna, slavna, raskona u svojoj prirodnoj ljepoti stvorena idilina slika Dubrave starac Ljubdrag je nositelj Gundulievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu, jer se drava i sloboda ne ugroavaju samo orujem nego ih ugroavaju i sami dubrovani preko njega kritizira sadanje Dubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo potenjem i radom, dok sada stiu prijevarom; renesansni motiv sukob starost X mladost mladi ne potuju stare, istie snagu novca kojim Dub. misle da se moe sve kupiti, kritizira ene koje brani Tratorko stavlja u odnos dva svijeta satire (kominost) i pastire peko kojih istie problem niih i viih drut. slojeva Divjak i Gorotak pustolovi su iz drugih zemalja; vile, nareene i rasipne, su plemkinje Dubrovanke, a pastiri Dubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku; Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i sluavke godinjice (one su uvijek zaljubljene); Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan je predstavnik bogatog izroenog dubr. trg. stan. koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem preko tih simbola Gunduli iznosi otro sve poroke suvremenog drutva Dubravka nije vana kao like nego kao pojam ona je simbol slobode naglaavajui njezinu ljepotu, sve vie istie slobodu dvije je ideje spojio Gunduli u Dubravci da se slobodna drava osniva na zdravome i istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vie vrijede od istoe i potenjaSUZE SINA RAZMETNOGA

graa i tema su na liniji katolike obnove ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra temeljni osjeaj je ispraznost svega to okruuje ovjeka, prolaznost, fatalna nemo pred prirodom, taj osjeaj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrjeenju, spoznanju i skruenju izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna sadraj okosnica mladi ovjek eli se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uope alegorijsko znaenje jer dobri otac prrima odbjeglog sina (koji se pokajao) natrag na ognjite isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje) osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog ivota i poruka dub. sinovima da troei vlastiti imetak kode ne samo obitelji nego i Dubrovniku stil stihovi su zvuni, retorini, katkad i pomalo sveano-patetiki s jako naglaenim refleksivnim momentom, to su metafora, ponavljanja, gradacija, nabrajanja, kontrast (grijeh pokajanje, pobonost nevjernost, smrt ivot, grijeh istoa, pakao raj) stih osmerake sestineOSMAN

sastoji se od 20 pjevanja karakterizirana su irenjem fabule, ponavljanjima, digresijama (opomena) i epizodama

ideja slobode u Osmanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv ona je hvalospjev pobjede kranskog svijeta nad islamom posebno do izraaja dolazi kr. moment pojam slobode (sveslavenska ideja) sloboda slav. naroda

prikaz borbe islama i kranstva Turaka i zap. Euro. predvidei slabljenje turske sile povijesni povod bio je poraz tur. vojske kod Hoima 1621., a uzor spjev tal. Tassa Osloboeni Jeruzalem spominje i druge povijesne dogaaje turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica Mustafu, ali nakon poraza kod Hoima dolazi do pobune janiara koji Osmana svrgnu i zadave svoj ep Gunduli je posvetio poljskom kraljeviu Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubudue vodi slavene u borbi protiv Turaka

ne odgovara povjesnoj istini jer je bitka kod Hoima zavrila bez pobjede, a Vladislav nije u njoj ni sudjelovao najpoznatija pjevanja su OPIS SCENA IZ PAKLA, BUNA PROTIV OSMANA, OTMICA SUNANICE i KUPANJE SOKOLICE I NJENIH DJEVOJAKA

Osman je pisan u strofama od etiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna) uzorno djelo hrv. baroka u tekstu Gunduli izraava duh katolike obnove

11. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO U EURO. KNJI.

- od sredine 17. do druge pol. 18. st.

- ugledanje na grku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor- umjetnikova zadaa oponaati prir., narav prikaz ovjeka kao moralnog bia- ideal prikazati opeljudsko i prosjeno u ovjeku, izbjegavati posebno, specifino- kriterij dolinosti, promjerenosti franc. bienseance, eng. decorum

- vjera u razum naela nisu izraz samo jednog vremena nego ih diktira razum

- zasienost racionalizmom prihvaanje itatelja prisutno u romanima prag romanti.EPIKA - najuglednija knji. vrsta obrada tema iz antike - EP

- god. 1729. Voltaire objavljuje ep Henrijadu velik pokuaj nacionalne epopeje u 10 pjevanja

- u Engleskoj u 18. st. Alexander Pope i Samuel Johnson piu satire po uzoru na antiku

- romani Defoe ROBINSON CRUSOE, Swift GULLIVEROVA PUTOVANJA

- u Eng. Richardsonovi epistoralni romani - Pamela i Clarissa uzburkani osj. gl. junaka

DRAMA obrada tema iz antike, pridravajui se i antikih teorijskih naela (npr. jedinstvo radnje, vremena i mjesta)- Pierre Corneille drame: Horace, Cinna Polyeucte tragedije koje se pridravaju aristotelovske poetike, te prototip franc. tragedije tragikomedija CID tema ne

sretna ljubav sred.vjek. panj. junaka Cida i njegove zarunice Himene racionalna,didaktina i moralistika- Jean Racine tragedije jasnoa izraza sukob izmeu osjeaja dunosti i strasti, fino psiholoki razraeni Andromaha, Britanik, Ifigenija, te obrada Euripidove trag. Hipolit pod nazivom Fedra mitol. tema stravstvene ljubavi i mrnje kralj. Fed.- pod starost: trag. s religioznom tematikomEsther, Athalie- Moliere najvei franc. komediograf - glumac, reiser, kazalini pisac i direktor vlastite kazaline druine pie komedije intrige, karaktera i drutvene=podjela djel. ispravna mjeaju se elementi raznih tipova kom. Kaiperka elementi farse kojima daje drutvenu satire Don Juan, Mizantrop, krtac, Tartuffe, Umiljeni bolesnik kom. karaktera koje predstavljaju ujedno i drut.- krtac kom. u 5 inova, utjecaj Plauta i lik. rtaca iz franc. farsi i talijanske commedie dellarte- Ital. - Carlo Goldoni niz melodrama, tragi-komedija i oko 200 komedija (Kavana, Grubijani, Gostioniarka Mirandolina, Ribarske svae) graanska drama GostioniarkaMirandolina kom. u 3 ina zanimljiva galerija vjeto ocrtanih mukih likova kojima suprostavlja lik mlade samosvjesne puanke koja se s lakoom poigrava njihovim osjeajima i na koncu se, kao ena zdrava razuma, sretno udaje za ovjeka iz svoga staleaProsvjetiteljstvo u Evropskim knjievnostima-javlja se u 18 st., to je opi kulturni pokret u kojem se istie znanstveni duh, uenost i potreba prosvjeivanja naroda.

-predstavnici-Voltaire, roman Candide, Diderot- on je pokreta Francuske Enciklopedije u kojoj su obuhvaena sva dotadanja znanja, Rousseao /Ruso/ roman Julia ili nova Heloiza

DIDEROT napisao je nekoliko romana u kojima, prije svega, dolaze do izraza njegova razmiljanja o moralu i drutvenim odnosima; piui najee u formi konverzacije, D. nije psiholoki produbljivao svoje likove, ve su mu vanije osnovne misli djela i razmatranja glavnih junaka, zapravo dijalozi D. sa samim sobom. U njima raiava neka opa pitanja i probleme. Uz romane pisao je i pripovijetke, drame, pa i lanke i studije o kazalinim problemima i umjetnosti uope. On je zaetnik najvanijed djela prosvjetiteljske epohe ENCIKLOPEDIJEVOLTAIRE je bio filozof, publicist i knjievnik, koji se kao stvarni ideolog naprednoga graanstva najvatrenije okomio na crkvu, na feudalno ureenje, istupajui protiv klasnih povlastica, a za potpunu slobodu govora. Uz pjesme pisao je romane i drame. U satirama i najboljem romanu CANDIDE iznosi misao da ovjek u ivotu sam odreuje svoje putove i da je upravo u sitnim svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. ovjeka shvaa kao potpuno emancipirano bie nad kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve unaprijed odredila ivotni put.JEAN JACQUES ROUSSEAU takoer je jedan od suradnika Diderotove Enciklopedije. Filozof, romanopisac, politiko-drutveni teoretiar, unosi nove elemente koji e ga predstaviti kao neposrednog preteu skorog romantizma u knjievnosti. U svojim djelima, teoretskog i beletristikog karaktera, zahtijevao je da se ovjek odrekne iskvarene civilizacije, da se vrati prirodnom ivotu, koje je i sam sastavni dio.- MISLIM, DAKLE, POSTOJIM.PIERRE CORNEILLE

-francuski dramski pisac

-po zanmanju je bio pravnik, no posveuje se kazalitu i zapoinje pisati komedije s kojima postie zapaen uspjeh-njegovo najznaajnije djelo je tragikomedija "Cid" u kojoj, u skladu s duhom vremena, postupcima likova rukovodi osjeaj dunosti i razum-djelo je nailo na izvrstan prijam kod publike

CID-tragikomedija u 5 inova: TRAGEDIJA jer je Rodrigo (Cid) u odreenim trenucima tragini junak; KOMEDIJA jer je naeno kompromisno rjeenje-tema: nesretna ljubav legendarnog panjolskog srednjovjekovnog junaka Don Rodriga Diaza, zvanog Cid, i njegove zarunice Himene-njima se na putu sree isprijeila zavada njihovih otaca, to ju je prema panjolskom kodeksu asti mogla rijeiti samo smrt jednoga od njih- kralj je autoritet odreuje Cidovu sudbinu

-LIKOVI:

RODRIGO (CID) mora pristati na osvetu jer je grof uvrijedio njegovog oca

HIMENA eli se osvetiti jer je Rodrigo ubio njenog oca

- vee ih ljubav, ali i ast i osjeaj dunosti-LJUBAV je na drugom mjestu prvi je RAZUM"ast mu bjee prva inajvea vrednota.""Osvetio sam oca, ime mi je isto, da moram ja bih opet uinio isto."-francuska klasicistika drama je u cjelini RACIONALNA, jer trai jasnou izloenih ideja, DIDAKTINA, jer eli pouiti gledatelja, te u nekoj mjeri MORALISTIKA, jer osuuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu dunosti nad strau.MOLIERE

(JEAN-BAPISTE POQUELIN) (an-Batist Poklen)-pravo ime

-najvei francuski komediograf-bio je pravnik po zanimanju, no posveuje se kazalitu u kojem e raditi do smrti kao GLUMAC, REISER, KAZALINI PISAC i DIREKTOR VLASTITE GLUMAKE DRUINE-napisao je ukupno 33 komedije koje se obino dijele na: KOMEDIJE INTRIGE

KOMEDIJE KARAKTERA

DRUTVENE KOMEDIJE

-no, veina njegovih komedija sadri elemente raznih tipova komedija; krtac, Tartuffe, Umiljeni bolesnik itd.

KRTAC-komedija u 5 inova -ova komedija je istodobno komedija intrige, komedija karaktera i drutvena komedija

-Moliere je fabulu preuzeo od Plauta, ali ju je razradio na sva tri plana:

KOMEDIJA INTRIGE proiruje uobiajen zaplet s jednog na dva para mladih ijoj se ljubavi protive roditelji i jo sve komplicira namjerom glavnog junaka da se sam u 60-toj godini ponovno oeni i to Marianom, odabranicom svog sina KOMEDIJA KARAKTERA Harpagon nije obian krtac on nije ovjek koji strepi nad najee pronaenim blagom, on je lik koji je to blago stekao lihvarenjem i koji je krt od roenja pa se nee promijeniti niti na kraju komedije-ismijavanje krtosti glavnog lika

DRUTVENA KOMEDIJA iznosi pitanje lihvarstva kao jedan od najaktualnijih problema tadanjeg drutva

-bogaenje na nepoten nain (25% kamata), enidba zbog miraza, osvajanje ovjeka laskanjem, odnos sluga-gospodar (kanjavanje zbog iskrenosti), odnos stari-mladi (mladi moraju potivati i sluati roditelje unato svemu)-HARPAGON: gl. lik

KRT (tedi na hrani i piu, tedi na djeci (Cleante i Elise) koja ispataju zbog oeve krtosti, vie voli novac nego ast (novac oslovljava "prijatelju moj")BEZOSJEAJAN (bolje bi bilo da se Elise utopila nego zaruila s Valerom)LALJIV (nema novaca za miraz)

NEZADOVOLJAN (stalno jadikuje)

NEPOVJERLJIV (opsjednut miljenjem da e ga svi pokrastiBEZ SAVJESTI I SRCAMOLIERE U HRV. KNJI. najpoznatiji i najprevoeniji franc. autor; prijevod Moliera nastaje jo za njegova ivota Fran Krsto Frankopan prevodi u zatvoru Georgesa Dandila, 1670; u 17 i 18.st. nalazimo u Dub. 23 prerade12. HRVATSKA KNJIEVNOST 18. STOLJEA

-razdoblje u kojem hrvatska knjievna djela ne karakterizira odreeno razdoblje i stil, pa se to razdoblje naziva jednostavno knjievnou 18. st.

-u djelima se uoava utjecaj baroka, ali i klasicizma, a u 2. polovici 18. st. i uoava se i utjecaj prosvjetiteljstva-esto se u djelima prepleu obiljeja sva tri razdoblja-Dubrovnik vie nije iskljuivo kulturno sredite jer vie nije slobodan zato vie ne moe biti center kulturnih zbivanja

-sve to je nastalo u renesansi se zaboravlja

-Dalmacija pod tuom vlau, pa ne moe razvijati svoju kulturu-Vojna krajna nema uvjeta za razvoj knjievnosti jer je ona sluila jedino kao utvrda za obranu od Turaka

-Sjeverna Hrvatska pod vlau Habsburgovaca-u jednom dijelu knjievnog stvaralatva jo uvijek dominira barokni stil bogat raznovrsnim figurama

-baroknim stilom pisat e i dubrovaki pjesnici (Ignjat urevi), ali i kajkavski i slavonski (Antun Kanili)-s druge strane, veliku popularnost doivljava djelo Andrije Kaia Mioia "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" koje je pisano u duhu prosvjetiteljstva

-veliku popularnost steklo je i djelo Matije Antuna Reljkovia "Satir iliti divji ovik" kojem savjetuje slavonskom seljaku da poradi na svom napretku

-s tree strane, piu se djela koja slijede klasine antike knjievne vrste

-velik broj hrvatskih knjievnih djela smatrat e se klasinim antikim oblicima, a u njima e se pojavljivati mnogo mitolokih motiva, tema i likova

EPIKA

-najvaniji knjievni rod u ovom stoljeu i to ona u stihu koja opjevava razne teme: povijesne, religiozne, aljivo-komine...

-najznaajnije epske vrste su: PUKO PROSVJETITELJSKI EP (Andrija Kai Mioi "Razgovor ugodni naroda slovinskoga"; Matija Antun Reljkovi "Satir iliti divji ovik") POVIJESNI EP (Andrija Kai Mioi "Razgovor ugodni naroda slovinskoga") RELIGIOZAN EP

ALJIVO-KOMINI EP-vrlo je popularna i basna

LIRIKA

-nije imala veliko znaenje u ovom stoljeu-u Dubrovniku se razvijala prigodna, esto aljiva i zabavna lirika

-u sjevernim djelovima Hrvatske pie se religiozna lirika

DRAMA-uglavnom prijevodi stranih djela

-u velikom broju prevode se Molierova djela poznati pod imenom FRANEZARIJE-najznaajniji dramski pisac na prijelazu iz 18. u 19. st. je TITU BREZOVAKIANDRIJA KAI MIOI

-kolovao se u Budimu, no vratio se u domovinu gdje je radio kao profesor filozofije

-napisao je dva knjievna djela: "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" i "Korabljicu" gdje je opisao iroku povijest: od poetka svijeta do svojih vremena-no, pravu slavu i popularnost stekao je djelom "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" u kojem opisuje istinito, kao ovjek 18. st., povijest junih Slavena i susjednih narodaRAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA-jedno od najpopularnijih djela hrvatske knjievnosti 18. st.

-ve u predgovoru Kai Mioi napominje da ne pie za obrazovane, za one koji znaju latinski i talijanski, nego za one koji osim hrvatskog ne poznaju niti jedan drugi jezik

-takoer istie da eli na jednostavan nain opisati povijesne dogaaje-u narodu je postao vrlo popularan, itao se i uio napametMATIJA ANTUN RELJKOVI

-hrvatski pjesnik i prosvjetitelj

-kao ratni zarobljenik u inozemstvu itao je knjige na francuskom i upoznao se i oduevio prosvjetiteljskim idejama-u zarobljenitvu je napisao i svoje najznaajnije djelo "Satir iliti divji ovik"SATIR ILITI DIVJI OVIK-prosvjetiteljski ep koji opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne ljepote i slavonske seljake kao zaputene i gospodarski zaostale

-velik dio epa posveen je Reljkovievim savjetima i poukama slavenskom seljaku kako da poradi na svom napretku-"Satir" nudi Slavoncima niz savjeta za obnovu i razvoj zemlje

-u drugom izdanju kao sugovornik Satiru pojavljuje se Slavonac koji Satira uvjerava da je slavonski seljak prihvatio njegovu kritiku i pouku te da se sada obrazuje i prosvjeujeTITU BREZOVAKI-roen je u Zagrebu, a studirao u Peti gdje je upoznao kazalite

-u Peti je zareen, no vraa se u domovinu i radi kao profesor-pisao je politiko-satirike pjesme, prigodnice na latinskom, njemakom i hrvatskom jeziku-no, poznat je najprije kao komediograf

-kroz smijeh Brezovaki podvrgava satiri i osuuje sve mane i poroke sa stajalita ljudskosti, razuma i prosvjeenostiMATIJA GRABANCIJA DIJAK-komedija

-radnja se odvija u Zagrebu gdje se iznenada pojavljuje Matija grabancija dijak

-on je ovjek koji se bori protiv zla, a istodobno posjeduje sposobnosti da pogaa prolosti i budunosti, da priziva duhove...-lik koji e ismijati mane i poroke naizgled potene sugraane-mi se smijemo ljudskoj gluposti, praznovjerju, zaostalosti, Matijaevoj lukavosti i spretnosti da sve skrivene grijehe i ljudske mane razotkrije i izvrgne ruglu i poruzi

-klasino djelo hrvatske komediografije koje se esto usporeivalo sa Drievim "Dundom Marojem", a Matija sa Pometom jer obojica sve konce dre u svojim rukama i smiju se drugim likovima

13. ROMANTIZAM

1. po. 19.st. po. 19.st knji. epoha izmeu klasicizma i realizma koja istovremeno obuhvaa sve euro. zemlje i Ameriku rije se upotrebljava u obliku pridjeva romantisn (odnosio se na knji. romanskih naroda od sredneg vjeka do 19. st. mistinost, pustolovina, udesno) pretea romantizma je J. J. Rousseau svojim romanom Julija ili ti nova Helena OBILJEJA ROMANTIZAM JE OPREKA KLASICIZMU

- romanti. pjesnici oduprli su se klasicistikoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unosei nered i nemir

- umjesto klasic. razuma, romantiari nude duu, umjesto naela oponaanja nude originalnost- odbacuju normirane i visokostilizirane pjesnike oblike te piu u jednostavnijim formama (originalnost umjetnikog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasic. oponaanja antike kroz tragedije i epove)

OBILJEJA EUROPSKOG ROM. smisao i zanimanje za povijest; istraivanje narodne predaje, mitologija i folklora (prouavanje srednjeg vijeka, primitivnih naroda i egzotinih mjesta); politiki i socijalni angaman romantiara; isticanje osjeaja nasuprot razumu; isticanje osobnog pjesnikog doivljaja i pjesnike slobode; novo poimanje ljepote; sloboda umjetnikog izraavanja i naelo originalnosti (nema uzora)- djelimo ga na engl., franc., njem. i ruski romantizam

ENGLESKI ROMANTIZAM William Blakeom i Roberto Burnson jezerski pjesnici, LIRSKE BALADE zajedniko djelo

- pjesnik posjeduje osjeajnost, matu i ukus- George Gordon Byron sam ivi ivot romantiarskog lika; BAJRONIZAM svjetska bol, pesimistino shvaanje da zlu u svijetu nema lijeka; PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA preko tog junaka spoznaje ivot; demonski junak nemirne due koji vjeno luta i niime nije zadovoljan uzor Ljermontovu i Pukinu; preko Haroldovog lika Byron govori o sebiFRANCUSKI ROMANTIZAM pjesnici piu za itatelje ije emocije ele potaknuti; uiniti ga sudioniokom svoje boli ili oduevljenja- Alphonse de Lamantire Meditacija povjesna zbirka pjesama - to djelo je odgovorilo zahtjevu nove publike i nagovjetilo prevagu drugaijeg kni. ukusa uvodi pojam svjetske boliNJEMAKI ROMANTIZAM nagovjestio ga je predromantiki pokret Sturm und Drang (sila i pokret) antiklasicistiki pok