1. UVOD

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog

obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Specifičnost je u odgovornosti članova

društva pa je tako komplementar taj koji odgovara za obveze društva solidarno i

neograničeno cijelom svojom imovinom, u komanditnom društvu je to najmanje jedna osoba,

a komanditor odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u

društvo, u komanditnom društvu je to najmanje jedan osoba.

Gospodarsko značenje komanditnog društva je vrlo veliko, bilo da se javljaju kao obiteljska

društva ili kao velika društva s brojnim komanditorima. Komanditno društvo je atraktivno za

komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobitak, a ne želi se upuštati u

poslovanje i zastupanje društva, zadržavajući uvid u rad i nadzor nad radom društva s time

da trećim osobama ne odgovara, dok je komplementarima društvo zanimljivo jer mogu

angažirati sredstva komanditora, a zapravo ih isključiti iz poslovanja i zastupanja.

U ovom seminarskom radu nakon uvodne cjeline upoznati ćemo se sa pojmom i glavnim

obilježjima komanditnog društva, te ukratko sa njegovim razvojem kroz povijest u drugoj

cjelini rada. Treća cjelina obrađuje način osnivanja, upis komanditnog društva u sudski

registar, odgovornosti komanditora, razlog za prestanak društva. U četvrtoj cjelini naveden je

primjer komanditnog društva u RH, a peta posljednja cjelina zaključak je zadanu temu ovog

seminarskog rada.

2. KOMANDITNO DRUŠTVO – POJAM I OBILJEŽJA

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije osobe ili više njih, radi

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za

obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a

najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do svote određenog imovinskog uloga u

društvo (komanditor). 1

Društvo se osniva društvenim ugovorom koji je temeljni akt društva, a mora se osnovati kao

trajno društvo. Društvo je trgovačko i uvijek ima svojstvo trgovca, ono je uvijek pravna osoba,

stoga može tužiti, biti tuženo i biti strankom u raznim postupcima.

Mora biti samostalno u obavljanju djelatnosti, i raditi pod zajedničkom tvrtkom. Za obveze

društva ne odgovara najmanje jedan član ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao

društvenim ugovorom - komanditor, a najmanje jedan član odgovara za obveze društva

solidno i neograničeno cijelom svojom imovinom - komplementar.

Za društvo nije propisan najmanji ulog jer postoje članovi čija odgovornost pokriva sigurnost

trećih za podmirenje obveza društva. Osnivačka sredstva se sastoje od uloga članova i

mogu se sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama i dobrima. Kako

komplementarom tako i komanditorom može biti svaka fizička i pravna osoba.

Komanditno društvo je društvo osoba. Ima li u komanditnom društvu više komanditora,

između njih ne postoji ona pravna povezanost kao kod komplementara, osim ako bi to bilo

utvrđeno društvenim ugovorom.

Između članova glede odgovornosti za obveze društva postoji razlika u odnosima prema vani

(zastupanje) i u odnosima unutar društva (vođenje poslova). Komanditno društvo i prema

vani i prema unutra, redovito vode komplementari.

Što se tiče imovine komanditnog društva, ona je imovina društva. Prema trećima komanditno

društvo kao pravna osoba odgovara svom svojom imovinom neograničeno, a članovi

odgovaraju prema svom statusu u društvu.

Unutrašnji odnosi u komanditnom društvu uređuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi

prema trećima pretežno prisilnim normama.

Društvo je atraktivno za komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobit a

ne želi se upuštati u poslovanje i zastupanje društva, zadržavajući uvid u rad društva i

nadzor nad radom, s time da trećima u načelu ne odgovara.

1 Đ. Učur; Marinko, Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Futura, Rijeka, 2005., str 96

2

Komanditor u društvo unosi elemente kapitalnog društva. Komplementarima je taj oblik

društva zanimljiv jer mogu angažirati sredstva komanditora, a zapravo ih isključiti iz

poslovodstva i zastupanja. Rad komanditnog društva reguliran je Zakonom o trgovačkim

društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

3

2.1. RAZVOJ I PODVRSTE

Od 19. stoljeća se komanditno društvo često upotrebljavalo kao oblik zajedničkog ulaganja u

poslovne pothvate. Mogla su se osnivati i složenija, društva na dionice, u kojima je

komanditni kapital bio organiziran kao u dioničkim društvima.2

Takva su se komanditna društva u svim novijim zakonodavnim sustavima tretirala kao

društva kapitala, a ne kao osobna trgovačka društva. Komanditna društva na dionice ostatak

su iz prošlosti i danas se vrlo rijetko osnivaju.

2 http://www.exitcentre.org

4

2.2. GOSPODARSKI RATIO

Društvo dviju klasa. Jedna skupina članova ulaže kapital i odgovara do visine uloženog.

Druga skupina članova ulaže “uloge” a odgovara neograničeno i solidarno cijelom svojom

imovinom. Analogno se primjenjuju odredbe o javnom trgovačkom društvu. Komanditno

društvo je najpovoljniji oblik trgovačkih društava koja omogućuju da u poslovnim pothvatima

sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menadžeri.

Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a komplementari (menadžeri) simboličan

ulog u kapital i vođenje poslova, odnosno zastupanje društva.

5

3. KOMANDITNO DRUŠTVO – OSNIVANJE I POSLOVANJE DRUŠTVA

Komanditno društvo je društvo koje se osniva ugovorom dva ili više lica radi obavljanja

djelatnosti pod zajedničkom firmom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno

solidarno za obaveze društva (komplementar), a rizik najmanje jednog lica ograničen je na

iznos ugovorenog uloga (komanditor). Komplementar može biti samo fizičko lice, a

komanditor i fizičko i pravno lice. Komanditno društvo posluje pod personalnom firmom, a na

njega se primjenjuju odredbe o ortačkom društvu. Članovi komanditnog društva mogu biti

fizičke i pravne osobe, domaće i strane. Komanditno je društvo pravna osoba koja pravnu

osobnost stječe upisom u sudski registar. Komanditno društvo nema temeljnoga kapitala.

Prijava za upis u registar

Društvo se osniva ugovorom (DRUŠTVENI UGOVOR). Društvenim ugovorom moraju se

odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva

koji imaju položaj komanditora. Osim podataka koji se upisuju za JTD u sudski registar

upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakog od njih.

Prijava za upis društva u sudski registar sadržava podatke o:

- tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja društva

- članovima društva (ime, prezime i prebivalište odnosno tvrtku i sjedište)

- podatke o komanditorima

- visinu ugovorenog i uplaćenog uloga svakog od njih

- osobama ovlaštenima za zastupanje društva i njihove ovlasti

- pravno ustrojstveni oblik

- datum prihvaćanja društvenog ugovora

- ako se subjekt osniva na neodređeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja

- razlog za prestanak društva

Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i

ulozi u društvo , slično kao kod tajnog društva. Ime komanditora ne smije se pojavljivati u

zajedničkoj tvrtki, a ako se pojavi, komanditor zakonskim automatizmom gubi svojstvo

komanditora i postaje komplementar.

Pravni odnosi komanditnog društva i njegovih članova prema trećim licima

Komanditor ne može zastupa komanditno društvo, osim po dobivenom punomoćju.

Komanditor odgovara kao i komplementar ako je njegovo ime uz njegovu suglasnost

6

uneseno u firmu komanditnog društva. Komanditor koji stupi u društvo poslije osnivanja,

odgovara za obaveze prema trećim licima, koje su nastale prije njegovog pristupanja.

Osobni povjerioci komanditora i komplementara nemaju pravo naplate iz imovine društva.

Članovi društva mogu udjele prenositi interno ili eksterno, ali samo uz suglasnost ostalih

članova.3

Komanditor ima pravo na uvid u poslovne knjige društva, a ako postoji opravdani razlog, sud

može na zahtjev komanditora naložiti društvu da komanditoru i izvan ovih slučajeva preda

izvješća ili omogući uvid.

Sudjelovanje u dobiti i gubitku i isplata dobiti

Odredbe koje se odnose na sudjelovanje u dobiti i snošenju gubitka Javnog trgovačkog

društva primjenjuju se i na komanditore. Ako komanditor nije do kraja uplatio ulog, dobit

tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok on ne dosegne

iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.

Razlog je taj što u trenutku osnivanja društva ne mora se uplatiti cjelokupni temeljni kapital

komanditora pa se on može “uplaćivati iz dobiti”.

U snošenju gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do visine svog

udjela u kapitalu društva. Ako dio nije uplatio snosi gubitak i tim dijelom (iznos koji se

društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog).

Komanditor nema utjecaja na donošenje odluka. Kada će doći do konkretne isplate dobiti

(rok) uređuje se po društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen

ugovorom. U drugom slučaju taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dama. Ako se

komanditor obvezao uplatiti svoj ulog a to nije učinio nema pravo na isplatu udjela u dobiti

sve dok ne uplati ulog. Ako društvo u poslovanju iskaže gubitak nakon što je komanditoru

dobit isplaćena, on nije dužan vratiti tu dobit.

Zastupanje

Komanditor nije ovlašten zastupati društvo ali može odlukom svih komplementara dobiti

prokuru ili trgovačku punomoć.

3http://www.pravri.hr

7

3.1. ODGOVORNOST KOMANDITORA

Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao

društvenim ugovorom. Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor

oslobađa obveze uplate svog uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema

vjerovnicima društva. Kad ne uplati svoj ulog u cjelini komanditor odgovara vjerovnicima

društva. Do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio, prema vjerovnicima

društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u registru. Vraćanje uloga

tretira se isto kao i neplaćanje. Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na primio kao

udio u dobiti.4

Položaj komanditora u složenim oblicima povezanih k.d.

Ako se radi o komanditnom društvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba,

te ako to komanditno društvo drži udjele u komplementarima (pravnim osobama) smatra se

da komanditor nije uplatio ulog. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar Javno trgovačko

društvo ili Komanditno društvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva

fizička osoba. Novi član komanditora odgovara i za one obveze koje je društvo preuzelo

prije njenog pristupa društvu.

Smanjenje uloga

Prema vjerovnicima društva bez učinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne

upiše u sudski registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima društva čija su potraživanja

već bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar. Smrt ili prestanak

komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva.

Prestanak komanditnog društva

U slučaju smrti člana komanditnog društva ili prestanka jednog ili više komanditora, društvo

ne prestaje. Ako iz društva istupe svi komplementari, društvo može nastaviti svoju djelatnost

kao društvo sa ograničenom odgovornošću, akcionarsko društvo ili kao poduzetnik. Ako iz

komanditnog društva istupe svi komanditori, društvo može nastaviti svoju djelatnost kao

ortačko društvo ili kao poduzetnik.

4 http://www.pravri.hr

8

U slučaju da u toku poslovanja društva broj njegovih članova spadne na jednog člana

društvo neće automatski prestati jer je zakonom ostavljena mogućnost da se u određenom

roku osigura drugi član društva.

Nedostaci

Kod ovakvog društva negativna karakteristika je da komplementari mogu doći u situaciju da

odgovaraju za imovinske obaveze društva i to neograničeno solidarno cjelokupnom

personalnom imovinom. Zbog toga se ovo društvo rijetko osniva, jer su članovi u

neravnopravnom položaju.

9

4. PRIMJER KOMANDITNOG DRUŠTVA

Poznati njemački prodajni lanac Lidl na hrvatsko je tržište došao kao komanditno društvo.

WE Beteiligungs GmbH 2002. je osnovao najprije Lidl Hrvatska d.o.o. Nakon toga je

osnovano komanditno društvo → komplementar Lidl d.o.o. za trgovinu, a komanditor WE

Beteiligungs GmbH.

U primjeru Lidla u Hrvatskoj njemačka tvrtka WE Beteiligungs GmbH za obveze društva

odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga u svoje hrvatsko komanditno društvo, a

to komanditno društvo (Lidl Hrvatska) za obveze prema trećima odgovara solidarno i

neograničeno cijelom svojom imovinom. To znači da WE Beteiligungs GmbH za obveze Lidla

Hrvatska jamči samo do iznosa uloga u domaću tvrtku.5

5 http://www.liderpress.hr

10

5. ZAKLJUČAK

Dosta nakon prihvaćanja Zakona o trgovačkim društvima u RH nije bilo komanditnih

društava. Međutim, to se s vremenom promijenilo, a hrvatskoj su javnosti takva društva

postala zanimljiva kao čest oblik organiziranja zaštitarskih tvrtki. Komanditno je društvo,

naime, trgovačko društvo u koje se udružuju dva ili više poduzetnika radi ostvarenja

poslovnog pothvata pod zajedničkom tvrtkom. Od, u Hrvatskoj aktivnih otprilike 53 tisuće

trgovačkih društava, 96 posto su društva s ograničenom odgovornošću, dioničkih društava je

3,26 posto, a ostatak su komanditna društva, javna trgovačka društva i podružnice.

I strana ulaganja u Hrvatskoj uređena su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o

poticanju ulaganja i drugim zakonima. Inozemni ulagač je u pravima, obvezama i pravnom

položaju u trgovačkom društvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjednačen s domaćim ulagačima.

Inozemni ulagač, međutim, stječe pravo i na dodatna jamstva, koja se ne daju domaćem

ulagaču. Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno je da se prava stečena ulaganjem kapitala

neće umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima i osigurava se slobodno iznošenje dobiti i

uloženoga kapitala iz zemlje nakon prestanka ulaganja. Slobodni prijenos profita u

inozemstvo nakon ispunjenja obveza i podmirenju poreza i slobodna repatrijacija kapitala pri

povlačenju ulaganja također su zajamčene Ustavom.

Strani ulagač može osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviđene Zakonom o trgovačkim

društvima, što znači da mogu osnovati podružnice, društva s ograničenom odgovornošću,

dionička društva, javna trgovačka društva pa i komanditna društva. Strani ulagači u Hrvatskoj

mogu ulagati i osnivati komanditma društva samostalno ili zajedno s domaćom pravnom ili

fizičkom osobom, a udjel stranog vlasništva hrvatskim propisima nije ograničen što je stranim

ulagačima još jedna olakotna okolnost.

11

POPIS KRATICA

1) JTD – Javno trgovačko društvo

2) RH – Republika Hrvatska

3) d.o.o. – Društvo s ograničenom odgovornošću

4) NN – Narodne novine

12

LITERATURA:

I Knjige:

1) Đ. Učur; Marinko, Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Futura, Rijeka, 2005.

II Internet:

1) http://www.exitcentre.org

2) http://www.pravri.hr

3) http://www.liderpress.hr http://www.exitcentre.org

13