SADRŽAJ

Pops ilustracija............................................................................................................................2

UVOD.........................................................................................................................................3

1. POSLOVNA PUTOVANJA...................................................................................................4

1.1. Kongresni turizam.........................................................................................................5

2. OBILJEŽJA KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI....................................10

2.1. Osnovne karakteristike kongresnih centara................................................................13

2.2. Kongresni turizam u Beču..........................................................................................15

2.3. Kongresni turizam u Barceloni...................................................................................15

2.4. Kongresni turizam u Mađarskoj.................................................................................16

3. EFEKTI KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI..........................................17

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................19

Literatura...................................................................................................................................20

Popis ilustracija

Slika 1: Četiri osnovna stila postavki sala u kongresnim centrima........................................................13

Tablica 1: Udio održanih međunarodnih kongresa u svijetu po kontinentima...........................9

Tablica 2: Top 10 destinacija za održavanje kongresnih sastanaka u svijetu za 2010. godinu 10

Tablica 3: Grafički prikaz održavanja kongresam po zemljama Europe u periodu od 1997. do

2001...........................................................................................................................................11

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je kongresni turizam u Europskoj Uniji. Tijekom vremena definicija turizma i potrebe turista su se znatno izmjenile. Odmor, razonoda i zdravlje više nisu jedini razlozi za odlazak na putovanje. Danas su sve više zastupljena poslovna putovanja, iliti kongresni turizam.

Seminarski rad se sastoji od tri dijela. Prvo poglavlje obrađuje pojam i opća obilježja kongresnog turizma i poslovnih sastanaka (vrste i definicije).

Drugo poglavlje se bavi kongresnim turizmom u Europskoj Uniji i sastoji se od četiri potpoglavlja. U ovom poglavlju se navode pojedini statistički podaci pronađeni na različitim internet stranicama (npr. www.uia.be, www.emeca.com i drugi) vezeni za obilježja kongresnog turizna u Europskoj Uniji. U prvom potpoglavlja se navode opće potrebne karakteristike za realizaciju i razvoj ovog oblika turizma. Slijedeća tri potpoglavlja govore o turističkoj ponudi kongresnog turizma u Beču, Barceloni i Mađarskoj.

Zadnje poglavlje seminarskog rada govori o učincima kongresnog turizma u Europskoj Uniji.

Tijekom izrade seminarskog rada su korišteni podaci sa službenih stranica raznih turističkih organizacija kako za praktični, tako i za teorijski dio. Među korištene tehnike u izradi seminarskog rada mogu se navesti: metoda deskripcije, metoda komparacije, matematičke i statističke metode, metoda analize i metoda sinteze.

1. POSLOVNA PUTOVANJA

Pojam turizma se danas, u moderno doba znatno promijenio u odnosu na njegovo prvobitno značenje. Sve više ističe se važnost i ostalih domena turizma koji nemaju nužno veze sa putovanjem radi klasičnog odmora i užitka. U suvremenom poduzetništvu poslodavci, sve više kao sredstvo poticaja šalju svoje zaposlenike na putovanja na kojima im se ujedno pruža mogućnost odmora, edukacija i ostvarenje poslovnih kontakata s potencijalnim kako domaćim tako i inozemnim partnerima.

Među poslovnim sastancima razlikujemo više pojavnih oblika:1

Kongres Konferencija Znanstveni tjedan, znanstveni sastanak (dani) Simpozij Diskusiona grupa Seminar Ad hoc (specijalni) Panel diskusija Trustovi mozgova Konferencije okruglog stola Zuj grupa (buzz group) Ostali (radni ručkovi, ručkovi po sekcijama, slobodne tribine, susreti)

Kongres okuplja veliki broj sudionika (više stotina do više tisuća). Sudjelovanje na kongresima je široko otvoreno za sve organizacije i kompetentne osobe, a njihovo odžavanje se događa u intervalima od nekoliko godina. Zaključci doneseni na kongresu su namijenjeni najširoj javnosti.

Konferencija označava termin za važne sastanke i po njihovu predmetu i po mogućim posljedicama. Za razliku od kongresa, konferencija je uži sastanak ali ipak može okupljati više stotina sudionika, može se baviti ograničenijim predmetom od kongresa i fokusira se na samo jednu profesionalnu grupu u okviru jedne discipline.

Znanstevi tjedan, znanstveni sastanak (dani) označava termin za važne sastanke u vremenskom trajanju od 2 do 5 dana, izričito informativnog začaja, namjenjene rješavanju nekog problema. Potrebno je napomenuti da su znanstveni dani otvoreni za vrlo široku javnost.

Simpozij predstavalja sastanak specijaliziranih tehničara u određenoj domeni. Glavna tema ili predmet simozija je da se ispituju podneseni izvještaji stručnjaka u nekim određenim točkama, ili da se raspravlja o izloženim pitanjima u tim izvještajima kako bi se sukladno tome došlo do određenih pretpostavka o predstavljenim problemima.

Diskusiona grupa predstavlja sastanak koji je uži od simpozija, kako po zadatku, tako i po sastavu.2

1 Franić, A., Međunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977., str. 132 Ibidem, str. 15.

Seminar je sastanak ili serija sastanaka gdje određeni broj osoba od značenja u jednoj tehničoj domeni imaju prigodu postignuti veći domet u jednom određenom sektoru svoje profesionalne aktivnosti. Također postoji i podvrsta seminara, takozvani rezidencijalni seminar koji označava vrstu sastanaka čiji sudionici stanuju u istoj zgradi u kojoj se seminar i održava.

Ad hoc, ili specijalni sastanak je vrsta sastanka koji se primjenjuje za organe stvorene posebno za studij jednog određenog problema koji treba da sastavi izvještaj u nekom maksimalnom roku.

Panel diskusija je vrsta sastanka na kojem određeni broj govornika zauzima podij i svaki od njih daje kraći izvještaj u vremenskom trajanju od desetak minuta. Nakon toga se otvara rasprava između auditorija i tribine. Ovu vrstu rasprave mora voditi vrlo iskusna osoba koja je ujedno i predsjednik jer je njegova dužnost postavljati pitanja i točke rasprave čalanovima tribine.

Trust mozgova odlikuje se sličnim karakteristikma kao i panel diskusija. Najveća razlika leži u tome da članovi panel diskusije sami predlažu predmet rasprave, dok kod trusta mozgova odgovaraju na postavljena pitanja.

Konferencija okruglog stola predstavlja tip konferencije koji se sastoji od tridesetak osoba okupljnih da ravnopravno raspravlja o predmetu razmatranja. Naime, svaki član treba i sam osobno pridonijeti općoj spoznaji i informiranju. Takve konferencije zahtijevaju također iskusnog predsjednika i odgovaraju sastancima namijenjenim za izmjenu preciznih podataka. Da bi se zadovoljila takva izmjena sudionici moraju raspolagati dovoljnim fondom vremena te bi bilo poželjno da zasjeda svakodnevno tijekom cijelog trajanja kongresa.

Zuj grupa odnosno buzz group je manje poznata u Europi, dok se u SAD-u uspješno koristi kod brojnih konferencija. Ova vrsta sastanka okuplja 200 do 300 osoba. Na kraju izvještaja, a koji put i za vrijeme izvještaja o nekom pitanju kjoje otvara brojne probleme, predsjednik predlaže auditoriju da se o tome raspravlja. Slušaoci koji raspolažu pokretnim sjedištima, formiraju tada krugove od deset do petnaest osoba. Svaka od tih grupa bira privremenog predsjednika i diskutira o elementima pitanja, nakon čega svaki od njih daje izvještaj o raspravi svoje grupe. 3 Ova metoda dozvoljava slobodno izražavanje različitih gledišta i uvjerenja.

1.1. Kongresni turizam

U okviru turističkih kretanja izdvojili su se različiti oblici turizma, uvjetovani promjenama u načinu života čovjeka, obavljanju, usavršavanju i organizaciji njegovih poslovnih aktivnosti. U ovom kontekstu, značajno mjesto pripada MICE privredi čiji su ekspanzija i značaj evidentni na osnovu mnogih pokazatelja. Iz godine u godinu raste broj onih koji se uključuju u ova kretanja. Pod poslovnim putovanjima u svjetskim razmjerima podrazumijevaju se kongresi, konferencije, izložbe i poticajna putovanja. Stoga se za ova putovanja koristi akronim MICE (meetings, incentives, conventions and exhibitions), koji se udomaćio u stranoj, a sve više ulazi i u domaću literaturu. Ovaj dio turističkog tržišta predstavlja izuzetno važan dio poslovanja, naročito kada se govori o produžetku turističke sezone, povećanju

3 Ibidem, str. 16.

stupnja atraktivnosti turističke destinacije i o ekonomskim efektima koji se postižu razvojem ovog dijela turističkog tržišta. Kratica MICE stoji za:

M - sastanci (meetings)

I - poticajna putovanja (incentives)

C - kongresi, konvencije, konferencije (conventions, conferences, congresses)

E - izložbe (exibitions)

Kongresni turizam je specifičan oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati različiti karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu dokoličari, jer putuju zbog specifične potrebe koja je najčešće vezana za njihovo radno mjesto. Premda putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistički receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Sukladno obilježjima sudionika koji posjećuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turističkih kretanja.

Potrošnja učesnika u poslovnim putovanjima je u prosjeku nekoliko puta veća od potrošnje običnih turista i zbog toga se može razumjeti zainteresiranost mnogih zemalja za razvoj ovog vida turizma. Međutim, ulaganja zahtijevaju velika novčana sredstva, obrazovanje i pripremu kadrova u cilju pribavljanja adekvatne ponude infrastrukture i kapaciteta koji bi po svojoj ponudi mogli zadovoljiti specifične potrebe ovog segmenta turističke potražnje. Za ova ulaganja je potrebno dosta vremena, angažiranje stručnjaka iz različitih područja u planiranju, osposobljavanju kvalificiranih kadrova kao i adekvatna promocija i propaganda određenih prostora i kapaciteta koji trebaju privući pažnju kongresne (poslovne) javnosti.

Upravo iz ovih razloga ove djelatnosti imaju veliki značaj za privrede mnogih zemalja i gradova i svakako predstavljaju zanimljivo područje za mnogobrojna istraživanja i ispitivanja turističkog tržišta. Ovo je sektor turističke privrede koji ima najveći i najbrži rast kada su u pitanju ekonomski efekti koje ostvaruje.

Kongresni turizam danas predstavlja jedan od najznačajnijih oblika kretanja na turističkom tržištu. U svijetu se smatra veoma ozbiljnom granom turizma, jer predstavlja priliku za susretanje ljudi, razmjenu poslova, naučnih saznanja, a ujedno i priliku da se popularizira turistička ponuda. Iako su ljudi od svog postanka imali potrebu da se sastaju i razmjenjuju mišljenja i ideje, kongresni turizam, kao spoj posla, turizma i nauke, predstavlja fenomen novijeg datuma, star nešto više od pet desetljeća. Sve do nedavno, ovaj oblik turističkih kretanja je privlačio malu pažnju istraživača, akademskih krugova, ali i vlada u turističkim zemljama, te je stoga očigledan nedostatak adekvatno definirane i prihvaćene terminologije u oblasti kongresnog turizma, što se dalje odrazilo i na raspoloživost i pouzdanost statističkih podataka o veličini i vrijednosti tržišta poslovnih putovanja.

Na kongresima i konferencijama ostvaruje se komunikacija među stručnjacima, članovima udruženja, poslovnim ljudima. Značaj kongresne djelatnosti evidentan je sa sljedećih gledišta:4

4 Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989., str. 21.

tehničko-tehnološkog razvoja i napretka svjetske nauke uopće;

ekonomsko-poslovne suradnje;

ukupne komunikacije među ljudima različitih shvaćanja, kultura, rasa i različitih

podneblja;

ukupne pokretljivosti nove grupe turista;

ekonomskih efekata za sve činioce kongresne djelatnosti;

propagande nacionalnih i turističkih vrijednosti zemlje domaćina;

mira u svijetu.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization - WTO) oko 30% međunarodnih turističkih kretanja pripada takozvanim neturističkim kretanjima među kojima su i kongresna. Iz godine u godinu broj kongresa, savjetovanja, konferencija, sastanaka raste u svim zemljama.

Danas se kongresni turizam smatra jednim od najznačajnijih sektora turističke privrede. Zbog organiziranja skupova izvan glavne turističke sezone i visoke vanpansionske potrošnje, najveći dio turističkih prihoda u svijetu pripada upravo ovom segmentu turističke ponude. Prema predviđanjima Svjetskog turističkog savjeta (World Travel and Tourism Council), u periodu od 2003. do 2013. godine ukupna potrošnja na poslovnim putovanjima će narasti za 73,4%, a natprosječni rast od 170,6% očekuje se u Istočnoj Europi, pogotovo u Poljskoj i Mađarskoj – od čak 200%.5

Kada se radi o izboru destinacije za održavanje sastanaka, istraživanja su ukazala da asocijacije poklanjaju naročitu pažnju na nekoliko ključnih faktora:6

1. tehničku opremljenost za kongrese: kongresne centre, kongresna mjesta, kongresne sale

sa hotelskim kapacitetima, tehničke instrumente i opremu,

2. smještajne kapacitete,

3. prometna infrastrukturu

4. kongresni biro, profesionalne kongresne organizacije, turističke agencije, kvalificirane

za kongresne aktivnosti.

Pored ovih elemenata kongresni turizam zahtijeva i kvalitetne karakteristike mjesta, regije i zemlje u kojima se održava. Ove karakteristike imaju veoma veliki utjecaj na odabir mjesta za održavanje sastanaka. To su prije svega:

• povezanost

• politička i socijalna sigurnost

• ugodna klima

5 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.6 Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Ibidem str 22.

• adekvatna hotelska infrastruktura

• kulturno-povijesni spomenici

• prirodne atraktivnosti

• dobra organizacijska struktura servisa

• gastronomska ponuda

• mogućnost organiziranja originalnih i jedinstvenih događaja.

Potražnja na tržištu kongresnog turizma ima dve dimenzije: kupac i potrošač. Kupac je zapravo preduzeće, organizacija, poslodavac ili sponzor, koji za svoje osoblje, službenike ili predstavnike, snosi troškove putovanja i sudjelovanja na skupovima. Tržište poslovnih putovanja je stoga manje elastično kada je riječ o cijenama usluga, u odnosu na klasično tržište odmora.7 Osoba koja putuje radi učešća na nekom skupu obično ne snosi troškove putovanja, te promjene u cijenama usluga (prijevoza, smještaja i drugo) neće utjecati na realizaciju samog putovanja.

Krajnji potrošač „proizvoda“ kongresa, konferencija i drugih skupova je sam učesnik, te je za budućnost i uspješno poslovanje kongresne djelatnosti od izuzetne važnosti stupanj zadovoljstva sudionika samim skupom i ponuđenim uslugama. Stoga je neophodno vršiti redovito istraživanje kvaliteta usluga, organizacije skupova i stupnja zadovoljstva sudionika. Veliki broj organizatora kongresa u svijetu šalje sudionicima upitnike nakon kongresa, s ciljem da se utvrde eventualni nedostaci i propusti.8

Imajući u vidu kako sudionici kongresa, konferencija i drugih skupova utječu na formiranje specifičnih potreba, standarda, očekivanja i tijekova na tržištu, bilo da se radi o ponudi ili potražnji, neophodno je odgovoriti i na pitanje tko su zapravo sudionici kongresa. To su visokoobrazovane, kvalificirane osobe, starosti između 25 i 55 godina, pretežito muškog spola, iako neka istraživanja pokazuju da je sve veći broj sudionika ženskog spola. Prema istraživanju provedenom u ožujku 2003. godine među poslovnim putnicima (Frequent Bussines Travellers Survey), 63% poslovnih gostiju zarađuje više od 100.000 dolara godišnje. Izvan mjesta stalnog boravka, ostvarili su u prosjeku 73 noćenja pri čemu je 41% rezervacija izvršeno putem interneta. Tijekom poslovnih putovanja 50% klijenata odsjeda u hotelima više i visoke klase, a 61% se radije opredjeljuje za poznati lanac hotela, dok samo dva posto sudionika želi boraviti u nezavisnim i/ili obiteljskim hotelima.

Zakonitosti vremenske distribucije i sezonske koncentracije koja je izražena u turističkom prometu primjenjuju se i na tržište kongresnog turizma. Koncentracija međunarodnog kongresnog turizma izražena je u predsezoni (ožujak, lipanj) i podsezoni (rujan, listopad), što je veoma značajno zbog ravnomjernijeg korišćenja smještajnih kapaciteta i ostalih turističkih usluga.

Šezdeset posto međunarodnih skupova se održava jednom godišnje, a ostali se održavaju u razmaku od dvije, tri ili četiri godine. Svjetski kongresi se najčešće organiziraju svake druge ili četvrte godine. Postoje i kontinentalni kongresi, skupovi koji imaju prefiks internacionalnog, balkanskog, mediteranskog, južno i centralno europskog ili nacionalnog

7 Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 153.8 Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str. 78.

kongresa. Sa turističkog značaja neki od najatraktivnijih su mediteranski kongresi, jer se održavaju na destinacijama kao što su Tunis, Maroko, Grčka, Italija, Španjolska.

Trajanje skupova i prosječan boravak sudionika na njima omogućavaju točniju ocjenu privrednog učinka samog skupa. Prema istraživanjima UIA (Unija međunarodnih udruženja), samo 9% međunarodnih skupova traje jedan dan, 39% dva do tri dana, najviše je skupova koji traju četiri do pet dana (42%) i samo 10% od ukupnog broja međunarodnih skupova traje šest i više dana. Istraživanja ICCA (Međunarodno kongresno udruženje) pokazuju da se prosječna dužina skupova kreće od 4,4 dana u Europi, do 5,2 dana u Južnoj i Centralnoj Americi i 5,5 dana u Africi.9 Prosječan boravak sudionika na međunarodnim sastancima je redovito duži od vremena trajanja sastanka. Istraživanja pokazuju da sastanak od šest dana uobičajno dopušta osam dana boravka.10

Prema mnogim statističkim evidencijama sastanci se mogu podijeliti na one do sto sudionika, zatim od sto do petsto i od petsto do tisuću i više sudionika. U stručnoj literaturi se spominje i sljedeća podjela:11

mali sastanci do 100 osoba;

srednji sastanci od 100 do 500 osoba;

veliki sastanci od 500 do 1.000 osoba;

izuzetno veliki sastanci od 1.000 do 10.000;

''jumbo'' sastanci preko 10.000.

Najveći dio međunarodnih skupova u prosjeku okupi do 500 sudionika, što se može objasniti činjenicom da je lakše organizirati skup s manjim brojem sudionika, a i za same sudionike to stvara ugodniju atmosferu i na taj način je također lakše pristupiti kolegama i stručnjacima iz određenih oblasti.

9 Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str. 99.10 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.11 Tališman-Košuta N., Turistički savez Hrvatske – Sekcija znanstvenih radnika u turizmu Hrvatske; Međunarodno tržište sastanaka i kongresa, Zagrebačka tiska, Zagreb, 1991/5, str. 152.-156.

2. OBILJEŽJA KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI

Europa se oporavlja unatoč turbulencijama na svjetskom ekonomskom tržištu. Građani Europske unije posljednjih godina počeli su smanjivati trajanje svojih putovanja i istovremeno smanjivati svoju potrošnju zbog svjetske ekonomske krize. Unatoč svemu, broj putovanja koje ostvaruju građani Europske unije porastao je za 1% od siječnja do kolovoza 2010., ali je s druge strane broj noćenja pao za 2%, a potrošnja je 3% niža, prema statističkim podacima ETM-a (European Travel Monitor). Zahvaljujući očekivanom porastu u jesen, predviđa se rast od 1-2% za izlazno europsko tržište za cijelu godinu, što 2010. godinu čini "godinu stabilizacije". Kratka putovanje prema europskim destinacijama doživljavaju stagnaciju, dok s druge strane raste broj putovanja na duge relacije i to za 5%. Istovremeno, Europljani odlaze na kraća putovanja. Prosječna duljina boravka je pala za 7% do 8 noćenja, sa porastom od 10% u realizaciji kratkih putovanja (1-3 noći). Potrošnja po putovanju je pala za 4%, što iznosi 874 €.12 Ukupan promet konresnog turizma se na teritoriju Europske unije se povećao za 10,2% u 2009. u odnosu na 2000. godinu.

Tablica 1: Udio održanih međunarodnih kongresa u svijetu po kontinentima

KONTIENTI 1954. 1999. 2008.Europa (EU-27) 73 57 53Amerika 19 21 18Azija 4 13 21Afrika 3 5 4Australija 1 4 4Ukupno 100 100 100

Izvor: Weber, C., 2002 i www.uia.be

Iz gore navedenih podataka (Tablica 1.) isčitava se da u navedenom periodu najveći udio u ukupnim održanim kongresnim sastancima u svijetu zauzima Europa, odnosno EU-27.

Udruženja važna za unapređenje kongresnog turizma u Europskoj uniji su: EFCT – European Federation of Conference Towns EMECA – European Major Exhibition Centres Association

EFCT – European Federation of Conference Towns je osnovan 1966. godine s ciljem unapređenja i razvoja kongresnog turizama kako cijele Europe, tako i Europske unije. EFCT igra važnu ulogu u implementaciji novog zakonodavstva i smjernica za svaki aspekt pružanja ovog vida turističke usluge. EFCT je također aktivan u ETAG (the European Travel and Tourism Action Group) i uživa savjetodavni status s ECOSOC (the United Nations Economic and Social Council).Ova organizacija je pravi izvor novosti sa područja cijelog kontinenta, za otkrivanje novih proizvoda i usluga i iskustva vezana uz kongresni turizam.

EMECA odnosno European Major Exhibition Centres Association je utemeljena s ciljem da osigura ekonomske učinke svi industrijskih podhvata na teritoriju Europe. Zauzimaju aktivnu ulogu u razvoju lokalne trgovine. Izvan Europe EMECA pomaže europskim tvrtkama u prilagodbi globalizacijskim trendovima i poduzimanju odgovarajuće tržište inicijative,

12 ITB World Trends Report: 2010/2011:www.itbberlin.de/media/itb/itb_media/itb_pdf/worldttr_2010_2011~1. pdf, 3.12.2011.

poput uvođenja stranih izlagača na sajmovima, primjenu i prijenos novih tehnologija i saznanja na novonastala tržišta.

EMECA ima za cilj udružiti glavne europske izložbene centare s jakim investicijskim profilom i međunarodnom dimenzijom.13 Ona nastoji poboljšati kvalitetu i dostupnost tehničkih i komercijalnih podataka o sajmovima i izložbama u Europi i također promiče razmjenu ideja i iskustava u upravljanju centrima istraživanja izložbi i prostora za usklađivanje tehničkih propisa na europskoj osnovi.

Tablica 2: Top 10 destinacija za održavanje kongresnih sastanaka u svijetu za 2010. godinu

Izvor: UIA: www.uia.be, 03.12.2011.

Tablica 2 prikazuje top 10 destinacija za održavanje kongresnih sastanaka u svijetu u 2010. godini, te prema navedenim podatcima uočljivo je da najveći veliki udio u ukupnim međunarodnim kongresnim sastancima čine i pojedini gradovi Europske unije. Na top 10 listi Pariz zauzima treće mjesto, Beč četvrto, Barcelona šesto, Madrid deveto a Berlin deseto mjesto.

13 EMECA: www.emeca.com/whatisemeca/aims, 03.12.2011.

Tablica 3: Grafički prikaz održavanja kongresam po zemljama Europe u periodu od 1997. do 2001.

Izvor: UIA: www.uia.be, 03.12.2011.

U gore prikazanom grafikonu naveden je udio pojedinih zemalja Europske unije u ukupnom broju održanih kongresnih sastanaka u periodu od 1997. do 2001. godine. Uočljivo je da se najveći broj sastanaka realizirao na području Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije, koje su ujedno i najjače zemlje članice EU. Iz navedenog grafikona je također uočljivo da je najveći broj kongresnih sastanaka održan 1998. godine, a da je s druge strane prosječan broj skupova ove vrste u promatranom periodu iznosio cca 5.200 na teritoriju Europe.

Fakulteti kako u svijetu, tako u Europi razvijaju studijske programe i tečajeve iz domene kongresne djelatnosti na preddiplomskim i diplomskim studijima. Na univerzitetu Sheffield Hallam u Ujedinjenom Kraljevstvu još od 1992. godine postoje moduli koji se odnose na domenu poslovnog turizma, kongresa i menadžmenta događaja. Prvi tečajevi iz menadžmenta u kongresnoj djelatnosti na master studijama su uvedeni 1999. godine, kao rezultat suradnje sektora za kongresne usluge pri Europskoj komisiji (the Joint Interpretation and Conference Service of the European Commission), Udruženje Europskih univerziteta i koledža na kojima se izučava turizam (the Association of European Universities and Colleges - ATLAS), četiri vodeća europska univerziteta: Deusto, Bilbao iz Španjolske (Universidad de Deusto, Bilbao), Bologna iz Italije (Università degli Studi di Bologna), Berufsakademie iz Ravensburga (Berufsakademie Ravensburg) iz Njemačke i već spomenuti Sheffield Hallam iz Ujedinjenog Kraljevstva, i vodećih organizacija iz oblasti kongresne djelatnosti. Program podrazumijeva

12 do 15 mjeseci redovitog studiranja uz mogućnost pohađanja programa na 4 već navedena univerziteta, i namjenjen je prvenstveno menadžerima na višim pozicijama.

2.1. Osnovne karakteristike kongresnih centara

Kako bi turistička destinacija postala centar razvoja kongresnog turizma, ona mora zadovoljiti određene pretpostavke, mora uspostaviti i održavati kontinuitet u kvalitetu usluga, te mora biti spremna na razvijanje dvije vrste ponude: turističke ponude, koja predstavlja atraktivnu ponudu destinacije, i kongresne ponude koja se odnosi na adekvatnu infrastrukturu za podršku razvoju kongresnog turizma. Ove dvije vrste ponude su međusobno povezane i uvjetuju jedna drugu.14

Najveći broj kongresa se održava u gradskim centrima ili primorskim odmaralištima, koja nude adekvatan prostor, odnosno objekte za održavanje skupova, dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta, prirodnih i kulturnih atraktivnosti, dobru prometnu povezanost, efikasan promet na samoj destinaciji, ali i određeni stupanj sigurnost iza sudionike skupa.15

Gradovi sa velikim aerodromima i mnogobrojnim avio-vezama imaju prednost, osobito kada su u pitanju međunarodni skupovi. Sudionici skupova očekuju i smještajne kapacitete visokih kategorija, sa većim brojem jednokrevetnih soba i s pristupom internetu. Također, prvenstvo imaju hoteli u blizini mjesta održavanja skupa i hoteli velikoga kapaciteta, koji mogu da prime sve sudionike određenog skupa ili bar veći dio. Turistička atraktivnost grada je naročito važna za one sudionike koji namjeravaju produžiti svoj boravak nakon skupa i koji dolaze sa pratnjom.

Moderni kongresni centri pružaju širok spektar usluga za organiziranje kako malih tako i velikih skupova. Često u svom sastavu imaju i sale, odnosno prostore namjenjene za izložbe i sajmove, koji se mogu organizirati paralelno sa održavanjem kongresa, konferencija, seminara i sličnih skupova u kongresnom centru. Također, neophodno je osigurati i bar jednu multifunkcionalnu salu za bankete, prijeme i velike skupove.

Položaj, odnosno lokacija budućeg kongresnog centra ima veliki utjecaj na sam projekt i troškove izgradnje. U tom smislu, posebno se moraju sagledati sljedeći aspekti: veličina i izgled kongresnog centra, okruženje, ograničenja i uvjeti na terenu. Tako npr. za kongresni centar površine 8.000 m² u gradskim centrima neophodno je osigurati prostor od 1,2 do 1,5 ha, pri čemu se mora voditi računa o uklopljenosti arhitekture kongresnog centra u postojeći ambijent. Također, poželjno je da se u blizini kongresnog centra nalaze hoteli viših kategorija (četiri i pet zvjezdica), restorani, trgovine, pješačka zona. Neophodno je i analizirati stupanj buke, prvenstveno buke koja je poslijedica prometa, kao i istražiti konfiguraciju terena, podzemne vode prije početka samih radova.

Kongresni centar mora imati odvojene ulazno-izlazne prostorije za posjetioce, osoblje, robu i službena vozila, pristup za nepokretna lica, parking u neposrednoj blizini, kao i izlaze u slučaju opasnosti. Kako je prvi utisak izuzetno važan, prijemni lobby, koji predstavlja mjesto okupljanja sudionika skupova i sjedište cirkulacije u kongresnom centru, treba biti prostran, sa jasnom signalizacijom ka registracijskim, informativnim pultevima, salama u kojima se održava skup i drugim prostorijama. U većim kompleksima, u prijemnom lobby-ju se nalaze i turistička agencija, agencija za iznajmljivanje automobila, banka, mjenjačnica, trgovina i sl. 14 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.15 Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 193.

Ukoliko se u centru organiziraju kazališne predstave, koncerti, modne revije, poželjno je osigurati alternativni ulaz za publiku, kako bi se istovremeno omogućio nesmetani rad sudionika kongresa i izbjegla nepotrebna gužva. Glavni ulaz treba orijentirati ka ulici tako da se pješačkim stazama omogući direktan pristup do stajališta javnog prijevoza.

Slika 1: Četiri osnovna stila postavki sala u kongresnim centrima16

Stil učionice Bodrum stil

(zahtjeva dosta prostora, te nije (pogodan za poslovne sastanke

prigodan za velike skupove) diskusije do 30 osoba)

Postavka u obliku slova U Kazališni stil

(pogodan za radionice, treninge (pogodan za skupove sa

i diskusije) velikim brojem sudionika)

Glavne sale sa nizom sjedišta raspoređenim u redove (kao u kazalištu) omogućuju prijem velikog broja osoba i najčešće se koriste za predavanja, ali i za izvođenje kulturno-umjetničkih sadržaja, bilo za sudionike skupa ili za širu javnost. Veliki kongresni centri obično raspolažu sa dvije glavne sale, prva kapaciteta do 2.000 (izuzetno do 3.000) mjesta i druga kapaciteta do 800 mjesta. U kongresnim centrima srednje veličine uobičajno se nalazi jedna glavna, i istovremeno multifunkcionalna sala za 2.000 do 2.500 osoba. Plan sala je najčešće u obliku pravokutnika, poligona, potkovice ili lepeze, što ovisi prvenstveno od namjene sale. Oblik osnove sale direktno utjče na kapacitet sale, kao i na samo uređenje i raspored sjedišta. Velike multifunkcionalne sale najčešće imaju oblik pravokutnika, odnosno poligona, i s obzirom da se u njima organiziraju različiti događaji, pokretnim pregradama se omogućuje preuređenje sale prilagođeno potrebama, odnosno podjela na manje sale za potrebe rada po sekcijama, ili za više manjih skupova koji se odvijaju paralelno.

Bez suvremene audio-vizuelne opreme i tehničke podrške danas se ne može zamisliti poslovanje jednog kongresnog centra. U salama je neophodno osigurati opremu za projekciju (video bim, projektore), dobru zvučnu izolaciju, osvjetljenje, ventilaciju, komunikaciju sa predsjedavajućim stolom (mikrofoni), kabinu za tehničku podršku (režiju) i, kada su u pitanju veliki međunarodni skupovi, kabine za simultano prevođenje.17

16 Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 194.17 Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989., str. 53.

2.2. Kongresni turizam u Beču

Kongresni biro Beča (VCB) je osnovan 1969.g. uz pomoć općine Beč i Privredne komore Beča. Jedanaest specijalista za kongrese rade na dobijanju organizacije kongresa, korporativnih sastanaka i poticajnih putovanja širom svijeta. Beč je grad koji međunarodna udruženja najčešće koriste za organizaciju svojih kongresa. Ovaj predivni grad je godinama na vrhu rang-liste ICCA (International Congress & Convention Association – Međunarodnog udruženja kongresa i konvencija) najpopularnijih destinacija/gradova za organizaciju kongresa međunarodnih udruženja u svijetu.18 Prema ICCA rang listi vodećih država i gradova prema broju održanih konferencija za 2007. godinu, Beč ima najveći broj organiziranih skupova (154).19

Važnost kongresa se najbolje očituje kroz ukupnu privrednu dobit. U 2009., 556 međunarodnih kongresa je činilo 22% od ukupnog broja od 2.569 kongresa i korporativnih događaja održanih u Beču. Taj relativno nizak postotak, međutim, donio je 581,58 miliona eura ukupnom državnom proračunu. Bečka kongresna industrija ostvarila je ukupno 14.548 stalnih poslova u 2009. godini.

Uz odličnu poziciju Beča u kongresnom poslovanju, posebno zahvaljujući dugoročnom, sistematskom radu na dobijanju organizacije događaja od strane Kongresnog biroa Beča, bečka kongresna industrija je ostala skoro nepogođena ekonomskom krizom.

2.3. Kongresni turizam u Barceloni

Kao i mnogi drugi gradovi, koji su bili domaćini velikih događaja i skupova, Barcelona je iskoristila organizaciju Olimpijskih igara 1992. kako bi lansirala svoju turističku strategiju za novi milenij, a uz to i program projekata obnove. „Četiri kritična elementa“ u dugoročnom razvojnom planu grada, bili su proširenje aerodroma, povećanje broja kvalitetnih hotela, gradnja kongresnih objekata i integriranje cjelokupnog paketa.

Barcelona je jedna od vodećih turističkih destinacija, kao i idealno mjesto za sastanke i kongrese. Ona je jedno od mjesta sa najvećim hotelima u Europi i kongresnih objekata. U nešto više od dva desetljeća, Barcelona je u potpunosti transformirala svoju infrastrukturu i objekte koji prikazuje dinamičan i pionirski duh, što je savršeno vidljivo u novom urbanističkom i arhitektonskom rasporedu. Prema ICCA rang listi vodećih država i gradova prema broju održanih konferencija za 2007. godinu, Barcelona ima 106 organiziranih skupova20 i to ju ujedno čini i jednim od najvećih konkurenata Beču kao top destinacije za kongresni turizam kako u EU tako i u svijetu.

BCB (Barcelona Convention Bureau) je specijalizirani program turizma u Barceloni, organizacija koju su osnovale Općinsko vijeće Barcelone, službene privredne komore, industrije i Barcelone za promociju fondacije. Ona također prima doprinose od poduzeća u

18 See business travel and meetings: www.seebtm.com/udruzena-destinacija-%E2%80%93-dobitna-kombinacija, 3.12.2011.19 Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.20 Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.

privatnom sektoru i ima za osnovni cilj promociju grada kao mjesto za kongrese, konvencije i poticajna putovanja. Osnovan je 1983. i bio je prvijenac u svojoj domeni u Španjolskoj.

Barcelona ima odličan izbor hotela koji nude 60.000 kreveta kao i veće prostorije koje su prigodne i savršeno odgovaraju na zahtjeve kongresa, poslovnih sastanaka, izložbi...Među najpoznatijim hotelima za održavanje kongresa posebno se izdvajaju: B-Hotel (4*), Expo Hotel Barcelona (4*), Best Western Hotel Mediterraneo (4*)

2.4. Kongresni turizam u Mađarskoj

Prema podacima Centralnog statističkog biroa, 29% stranih posjetitelja u Mađarskoj u 2009. godini posjetilo je zemlju iz poslovnih razloga ili zbog sudjelovanja na konferencijama. Iste godine je u Mađarskoj održano 356 međunarodnih kongresa i 90 međunarodnih sajmova i izložbi, što je 33% manje održanih međunarodnih konferencija, odnosno 58% više održanih sajmova i izložbi, u odnosu na 2008. godinu.

Prema geografskoj distribuciji, najveći broj kongresa u 2009. godini održan je u Budimpešti (73%), što ukazuje na veliku centralizaciju kongresnog turizma na mađarsku metropolu. Pored Budimpešte, brojni kongresi se održavaju i u Segedinu, Debrecinu, Pečuju i turističkoj regiji jezera Balaton, ali u veoma malom, gotovo neznatnom broju.

Postavši članicom Europske Unije (2004.), raste broj održanih međunarodnih kongresa, sve do 2009. godine, kada usljed ekonomske recesije, dolazi do pada u broju održanih međunarodnih kongresa, dok broj međunarodnih sajmova i izložbi od 2004. godine konstantno bilježi rast.

U 2009. godini, prosječan broj sudionika po kongresu bio je 230 osoba. Dužina trajanja kongresa u prosjeku je bila 3,3 dana, što znači da su sudionici kongresa proveli 1,175 dana u Mađarskoj.21

Promociju Mađarske kao destinacije za poslovne događaje vrši Mađarski kongresni biro (Hungarian Convention Bureau), koji je osnovan 1990. godine, a od 2000. godine posluje u sastavu nacionalne turističke organizacije. Biro objedinjuje kongresnu ponudu Mađarske i promovira je u međunarodnim organizacijama, kao i na turističkim i specijaliziranim međunarodnim sajmovima, te kroz „ambasador“ programe i različite promotivne materijale.

21 Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.

3. EFEKTI KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI

Turizam je složena društveno-ekonomska pojava, koja izaziva mnogostruke efekte u privredi i društvu. Kongresni turizam sa visoko-platežnom klijentelom, koja troši znatno više od „klasičnih“ turista, prvenstveno privlači pozornost zbog povoljnih ekonomskih efekata, koji su naročito izraženi kada se organiziraju međunarodni skupovi sa velikim brojem stranih sudionika. Organizacije iz oblasti kongresne djelatnosti, ali i akademski krugovi znatno manje pažnje posvećuju istraživanju socio-kulturnih utjecaja i utjecaja kongresnog turizma na okruženje, koji se svakako moraju pratiti i kontrolirati ukoliko se želi osigurati održivi razvoj turizma na određenoj destinaciji.

Ekonomski efekti. Sa ekonomskog aspekta, kongresni turizam se smatra najznačajnijim oblikom turizma. Istraživanja širom svijeta pokazuju da poslovni turisti, sudionici različitih skupova, troše dva do četiri puta više od „klasičnih“ turista. Najviše novca se troši na smještaj, a zatim na hranu, piće i kupovinu.22 Razvoj kongresnog turizma također stimulira investicijske aktivnosti, što se prvenstveno odnosi na poboljšanje i izgradnju prometne infrastrukture, izgradnju smještajnih kapaciteta, zabavnih, športskih i kulturnih sadržaja što ujedno i stvara mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta.

Dio potrošnje se odljeva kroz plaće djelatnika, a treba imati u vidu da se jedan dio zarade koju fizička i pravna lica ostvare od primarne turističke potrošnje izdvaja na stranu (štednja) i tako isključuje iz ciklusa multiplikacije.23 Također, dio sredstava se prelijeva u druge zemlje, kada se na primjer uvozi roba iz inozemstva, ili kada sudionici kongresa i drugih skupova koriste usluge međunarodnih hotelskih lanaca umjesto hotela koji su u vlasništvu lokalne zajednice.

Negativni ekonomski efekti kongresnog turizma po lokalno stanovništvo nastaju u slučaju kada vlada ulaže značajna sredstva u izgradnju infrastrukture neophodne za kongresni turizam (npr. aerodrom, kongresni centar) ili, pak, za promoviranje zemlje kao kongresne destinacije, a na drugoj strani smanjuje investicije u zdravstvo ili obrazovanje.24

Socio-kulturni efekti razvoja turizma na određenoj destinaciji su raznovrsni, i mogu biti i pozitivni i negativni. Za vrijeme održavanja skupa, ostvaruje se interakcija između ljudi različitog geografskog i socio-kulturnog porijekla. Ukoliko je razlika u fizičkom izgledu, ponašanju, oblačenju, stupnju obrazovanja i slično, manja između lokalnog stanovništva i sudionika skupa, utoliko će i socio-kulturni efekti turizma biti manje izraženi. Turizam generalno doprinosi boljem razumijevanju i komunikaciji među pripadnicima različitih naroda i kultura. Skupovi, a naročito oni međunarodnog karaktera, potiču razmjenu ideja, iskustava, te naj taj način pozitivno utječu na lokalnu intelektualnu i poslovnu elitu.

Kongresni turizam potiče razvoj komplementarnih djelatnosti, podiže kulturni i obrazovnu razinu lokalne zajednice, doprinosi očuvanju i afirmaciji lokalne kulturne baštine, te podržava uređenje i izgradnju infrastrukturnih sadržaja, koje uz turista koristi i lokalno stanovništvo.

Pozitivan efekat kongresnog turizma u gradskim centrima se obično uočava kroz izgradnju nove infrastrukture i kroz ekonomski razvoj koji potom slijedi.

22 Franić, A., Međunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977., str. 57.23 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.24 Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str.115.

Negativna strana socio-kulturnih uticaja turizma posebno dolazi do izražaja u nerazvijenim sredinama, kada je jasno uočljiva razlika u načinu života, životnom standardu i vrijednostima između domaćina i gostiju. Imućni, visokoobrazovani, poslovni turisti mogu kod lokalnog stanovništva izazvati osjećanje netrpeljivosti i niže vrijednosti, što dalje može prouzrokovati različite kriminalne radnje. Stabilnost lokalnih socijalnih prilika može narušiti i prostitucija, koja gotovo uvjek prati velike skupove, naročito, političkog karaktera. Također, gužva u prometu, te visok stupanj osiguranja za vrijeme velikih međunarodnih skupova može negativno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva.25

Utjecaji kongresnog turizma na životnu sredinu. Razvoj turizma je, znatno više nego kod drugih djelatnosti, uvjetovan kvalitetom životne sredine. Obujam i vrsta utjecaja na životnu sredinu razlikuju se u zavisnosti od više faktora: broja posjetilaca, učestalosti njihova putovanja, dužine boravka, vrste prijevoznog sredstva koji koriste, ponašanje posjetitelja, prirodne specifičnosti, vrste turističkih atraktivnosti, kvalitete upravljanja turizmom i životnom sredinom, ovisnosti lokalne privrede od turizma i svijest o povezanosti kvalitete životne sredine i ekonomske održivosti turističkog razvoja.

Izgradnja infrastrukture, osobito prometne, koja je neophodna za razvoj svih oblika turizma, dovodi do narušavanja i devastacije prirodnih staništa i izvornog izgleda pejzaža. Poslovni putnici i učesnici skupova najčešće koriste avion i automobil kao prijevozno sredstvo od mjesta boravka do mjesta održavanja skupa, što ima za poslijedicu emisiju štetnih plinova i zagađenje zraka. Također, za kongresnu djelatnost se vezuje i velika potrošnja električne energije, vode i naročito papira, te stoga mnogi kongresni centri u svijetu pružaju savjete planerima i organizatorima skupova kako da smanje potrošnju energije i količinu otpada.

Kongresni centar iz Edinburga na svom sajtu (www.eicc.co.uk) daje organizatorima kongresa čitav niz ideja koje će učiniti njihov skup „održivim“: za printanje materijala za skup koristiti reciklirani papir bez klora, koristiti javni prijevoz ili ekološke autobuse za prijevoz sudionika skupa u destinaciji, proslijediti informacije elektronskim putem kako bi se smanjila nepotrebna uporaba papira, osigurati osvježavajuća pića u staklenim bocama ili aluminijskim konzervama koje se mogu kasnije reciklirati, gasiti svjetla i električne aparate za vrijeme pauza i kada se završe sekcije, kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Negativni efekti kongresne djelatnosti po okruženje ogledaju se i u neadekvatnom izboru lokacije kongresnih centara i arhitektonskom stilu koji se ne uklapa u lokalno okruženje. Međutim, kongresni turizam može doprinijeti zaštiti, obnovi, restauraciji i revitalizaciji arhitektonski, kulturno i povijesno vrednih zdanja, preuređenjem u objekte za održavanje skupova.

25 Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 188.

ZAKLJUČAK

Pojam turizma se danas, u moderno doba znatno promijenio u odnosu na njegovo prvobitno značenje. Sve više ističe se važnost i ostalih domena turizma koji nemaju nužno veze sa putovanjem radi klasičnog odmora i užitka. U suvremenom poduzetništvu poslodavci, sve više kao sredstvo poticaja šalju svoje zaposlenike na putovanja na kojima im se ujedno pruža mogućnost odmora, edukacija i ostvarenje poslovnih kontakata s potencijalnim kako domaćim tako i inozemnim partnerima.

Tijekom godina, kao poseban i veoma značajan oblik turizma u Europskoj Uniji pojavio se kongresni ili poslovni turizam. Kako bi turistička destinacija postala centar razvoja kongresnog turizma, ona mora zadovoljiti određene pretpostavke, mora uspostaviti i održavati kontinuitet u kvaliteti usluga, te mora biti spremna na razvijanje dvije vrste ponude: turističke ponude, koja predstavlja atraktivnu ponudu destinacije, i kongresne ponude koja se odnosi na adekvatnu infrastrukturu za podršku razvoju kongresnog turizma. Ove dvije vrste ponude su međusobno povezane i uvjetuju jedna drugu.

Moderni kongresni centri u Eoropskoj uniji pružaju širok spektar usluga za organiziranje kako malih tako i velikih skupova. Svaki od prostorija za održavanje poslovnih sastanaka mora raspolagati i adekvatnom tehnologijomi opremom. Prilikom odabira kongresnog centra pozornost se usmjerava na geografski položaj, lokaciju i okruženje objekta, kulturne i rirodne sadržaja destinacije a posebno tehničkoj opremljenosti samog prostora u kojem se oni održavaju.

Promet kongresnog turizma se u posljednjih nekoliko godina povećao za 10,2% posto, što ukazuje na veliku popularnost i značaj ove vrste turizma na teritoriju Europske Unije. Kao top destinacija za održavanje kongresnih sastanaka, već duži niz godina je Beč a njegovi najveći konkurenti su Pariz i Barcelona. Promatrajući u odnosu na cijeli svijet, u Europskoj Uniji je 2008. održan najveći broj kongresnih susreta, taj udio iznosi 53%.

Razvoj ovog segmenta turističke ponude donosi visoke diretne i indirektne prihode, upravo zbog potražnje za ovom vrstom usluga koja konstantno raste. Broj održanih skupova u Europskoj Uniji je u stalnom porastu te zbog toga kongresni turizam predstavlja okosnicu budućeg razvoja turizma na tom području.

Literatura

Knjige

Franić, A., Međunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977.

Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989.

Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001.

Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006.

Tališman-Košuta N., Turistički savez Hrvatske – Sekcija znanstvenih radnika u turizmu Hrvatske; Međunarodno tržište sastanaka i kongresa, Zagrebačka tiska, Zagreb, 1991/5

Internet

See business travel and meetings: www.seebtm.com/udruzena-destinacija-%E2%80%93dob

itna-kombinacija,

Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf

UIA: www.uia.be/sites/uia.be/files/documents/statistics/meetings/2001/top_countries.pdf

ITB World Trends Report: 2010/2011:www.itbberlin.de/media/itb/itb_media/itb_pdf/worldttr

_2010_2011~1. pdf

EMECA: www.emeca.com/whatisemeca/aims