Kongresni dokumenti

SINDIKATTURIZMAIUSLUGAHRVATSKE–10.KONGRES

Umag, 10. studenoga 2011. godine 1

Dnevnired

Poslovnikoradu

Izvješćeoradu

Programskedeklaracije



DNEVNI RED I SATNICA 10. KONGRESA SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Umag, 10. studenoga 2011.

09:30 – 10:00 1. Otvaranje Kongresa Pozdravni govori gostiju

10:00 – 10:30 2. Usvajanje Dnevnog reda 3. Usvajanje Poslovnika o radu Kongresa 4. Izbor:

Radnog predsjedništva Verifikacijske komisije Kandidacijske komisije Izborne komisije

Komisije za zaključke.

10:30 – 12:00 5. Izvješća o radu Sindikata turizma i usluga Hrvatske za mandatno razdoblje 2006.-2011. i davanje razrješnice članovima dosadašnjih tijela i dužnosniku Sindikata: Predsjedništva, Financijskog odbora i Statutarne komisije, predsjedniku STUH-a i članovima Vijeća SSSH; - Rasprava i usvajanje

12:00 – 14:00 Ručak 14:00 – 14:30 6. Donošenje Programskog dokumenta:

- Deklaracija o borbi protiv nesigurnih oblika rada - Deklaracija o položaju mladih u radnom mjestu i u Sindikatu

14:30 – 15:30 IZBOR - Članova Predsjedništva

- Članova Financijskog odbora - Članova Statutarne komisije - Predsjednika Sindikata - Članova Vijeća SSSH.

15:30 – 16:00 Stanka za kavu 16:00 – 16:30 Proglašenje rezultata izbora: 16:30 –17.00 Zaključna riječ i zatvaranje Kongresa 20:00 Večera



(Prijedlog)

Temeljem članka 19. Statuta Sindikata turizma i usluga Hrvatske, (u daljnjem tekstu: STUH) i Odluke Predsjedništva STUH od 18. listopada 2011., zastupnici 10. kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske, donose

POSLOVNIK O RADU

10. K O N G R E S A

Članak 1.

Poslovnikom o radu 10. kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske utvrđuje se način njegovog rada, kao i izbora:

radnih tijela i komisija 10. kongresa STUH-a, predsjednika Sindikata, članova Predsjedništva STUH-a članova Financijskog odbora STUH-a članova Statutarne komisije STUH-a članova Vijeća SSSH

Rad Kongresa je javan.

Kongres radi i punovažno odlučuje ako je nazočno više od polovine zastupnika s pravom glasa, utvrđenih člankom 2. Poslovnika o radu.

Članak 2.

Status zastupnika 10. kongresa imaju izabrani i izvedeni zastupnici razvrstani po regijama:

Sindikalna regija Izabranih Izvedenih Ukupno

I 16 8 24

II 8 5 13

III 4 4 8

IV 27 9 36

V i

VI

10 2

8 20

Ukupno 67 34 101



Nazočni gosti imaju pravo sudjelovati u uvodnom ili tematskom dijelu rada Kongresa, ali bez prava glasovanja i odlučivanja.

Članak 3.

Kongres donosi odluke i zaključke natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, javnim glasovanjem dizanjem ruku, osim u slučajevima gdje je Statutom i ovim Poslovnikom o radu predviđeno tajno glasovanje.

Članak 4.

Kongres radi prema utvrđenom dnevnom redu, kojega predlaže predsjednik.

Nakon usvajanja Dnevnog reda, usvaja se Poslovnik o radu 10. kongresa i bira Radno predsjedništvo koje nastavlja voditi zasjedanje Kongresa po dnevnom redu.

Članak 5.

Radno predsjedništvo broji 5 članova i njihove zamjene.

Članak 6.

Radno predsjedništvo iz redova zastupnika Kongresa bira radna tijela i to:

Verifikacijsku komisiju 3 člana Kandidacijsku komisiju 3 člana Izbornu komisiju 3 člana Komisiju za zaključke 3 člana

Ako se ukaže potreba, na prijedlog Radnog predsjedništva, Kongres može birati i druga tijela na isti način i pod istim uvjetima kako se biraju i prethodne komisije.

Članak 7.

Verifikacijska komisija provjerom registracije zastupnika, utvrđuje broj nazočnih zastupnika i 10. kongresu podnosi izvješće.

Članak 8.

Sudjelovanje u raspravi prijavljuje se Radnom predsjedništvu predajom listića za raspravu.

Vremenski, u pravilu, rasprava nije ograničena. O eventualnoj potrebi ograničenja kao i vremenu koje se može koristiti za raspravu, odlučuje Kongres na prijedlog Radnog predsjedništva.

Replika se prijavljuje Radnom predsjedništvu dizanjem ruke i može se vremenski ograničiti.



Članak 9.

Kandidacijska komisija daje izvješće o postupku evidentiranja, kandidiranja i utvrđivanja prijedloga kandidata koji se biraju na 10. kongresu.

Članak 10.

Nakon utvrđivanja kandidacijskih lista, Izborna komisija daje naputak o načinu glasovanja, te brine o potrebnim radnjama za pravilnost provođenja izbora.

Izborna komisija o rezultatima izbora podnosi izvješće 10. Kongresu Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Članak 11.

Izbori za:

Predsjednika Sindikata, članove Predsjedništva STUH-a članove Financijskog odbora STUH-a članove Statutarne komisije STUH-a članove Vijeća SSSH provode se tajnim glasovanjem.

Kandidati su na glasački listić uneseni abecednim redom.

Izabrani su oni kandidati, koji su dobili potrebnu većinu glasova, sukladno Pravilniku o izboru, imenovanju, opozivu i ostavci članova tijela i dužnosnika u Sindikatu.

Članak 12.

Odluke i zaključke donijete na 10. kongresu, potpisuje predsjedajući Radnog predsjedništva 10. kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Članak 13.

Komisija za zaključke prati rad 10. kongresa i bilježi zaključke, te nakon donijetih zaključaka o pojedinim točkama, ima obvezu sudjelovati u izradi cjelovitog izvješća o radu Kongresa.

Članak 14.

Poslovnik stupa na snagu kad ga usvoji 10. kongres Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Predsjedajući Radnog predsjedništva

______________________________



IZVJEŠĆE O RADU za mandatno razdoblje

2006. – 2011.

I. UVOD

II. STANJE U TURIZMU- refleksija na STUH 1.Turizam i ugostiteljstvo kao gospodarska djelatnost

III. IZVJEŠĆA O RADU TIJELA STUH- - Izvanredni kongresi - Predsjedništvo - Financijski odbor - Statutarna komisija (sjednice, zaključci, odluke)

IV. PODRUČJE DJELOVANJA- AKTIVNOSTI

1. Kolektivno pregovaranje

(nacionalna razina, razina trgovačkih društava)

2. Edukacija

3. Zaštita prava članova

4. Informiranje

5. Sudjelovanje u odlučivanju

6. Industrijske akcije

7. Međusindikalna suradnja- središnjica

8. Međunarodna suradnja

9. Projekti



I. UVOD

Drage kolegice i kolege, članovi Sindikata turizma i usluga Hrvatske,

Da bi radili u turizmu treba voljeti taj posao i voljeti ljude. Kvaliteta je jedan od važnih čimbenika turizma koji se osim na kvalitetnim građevinama mora zasnivati i na kvalitetnim i sposobnim ljudima. Nesporna činjenica je da je lakše sagraditi velebni hotel, nego izgraditi kvalitetne ljude koji vole i znaju svoj posao. Radnici u turizmu stalno su u središtu pažnje gostiju i imaju ključnu ulogu u održavanju njihova zadovoljstva. Visoki nivo znanja i ljubaznost u ophođenju s gostima, izuzetno su važan dio slagalice uspješnog poslovanja. Jedan od najpoznatijih turističkih slogana kaže da je „Čovjek ključ uspjeha u turizmu“, a cilj provedenih programa na tu temu je naglasiti važnosti pojedinca u turizmu te vratiti dostojanstvo radu. Nažalost, živimo u vremenu u kojemu se rad obezvrjeđuje i u kojemu s punim pravom možemo pitati „A gdje je nestao čovjek ?“ Upravo radnici u neposrednom kontaktu s gostima su najmanje plaćeni i motivirani. Iluzorno je očekivati da potplaćeni turistički radnik svoj dan može odrađivati sa smiješkom. Nezadovoljan radnik ne može dati zadovoljavajuću uslugu, a sve to za posljedicu ne može imati zadovoljnog gosta. Iako se u javnosti sindikat različito percipira, aktualna društvena situacija upućuje radništvo na neupitnu potrebu sindikalnog organiziranja. Mi moramo sačuvati svoju samostalnost i nastaviti usmjeravati aktivnosti ka artikuliranju i rješavanju socijalno ekonomskih prava radnika na svim razinama našeg društva. Pri tome sindikalni pluralizam, u kojemu radnici moraju imati mogućnost izbora onakvog oblika sindikalne organizacije i onih ljudi koji njima najbolje odgovaraju, mora biti stup demokracije. Zajedno možemo dokazati da hrvatski turizam može i mora biti ono što zapravo jest – najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva, a da je čovjek - radnik, ključ uspjeha našeg turizma.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić



II. STANJE U TURIZMU – refleksija na STUH

1. Turizam i ugostiteljstvo kao gospodarska djelatnost U petogodišnjem mandatu gospodarsko-socijalno okruženje možemo podijeliti u dva razdoblja. Naime, 2006. i 2007. godine globalni indikator gospodarskih kretanja u Hrvatskoj ukazuje na nastavak povoljnog kretanja iz prethodnih godina. Stopa BDP-a u 2006. godini iznosila je 4,5%, a u 2007. godini 5,6%. Tijekom 2008. godine te u 2009. godini došlo je do smanjenja gospodarske djelatnosti izražene u smanjenju industrijske proizvodnje i investicija, što rezultira i smanjenjem građevinskih radova. Dolazi do smanjenja izvoza, ali i uvoza, te u 2009. godini do smanjenja salda vanjskotrgovačke razmjene. Izuzev 2008. godine kada inflacija ima značajniji rast, u svim ostalim godinama inflacija je na kudikamo nižoj razini (2006. 3,2% ; 2007. 2,9% ; 2009. 2,4%). Sukladno navedenom, stopa nezaposlenosti koja je 2006. godine iznosila 16,6%, u 2007. i 2008. godini se postupno smanjuje, da bi se u 2009. godini povećala na 15%. U razdoblju 2006.-2009. strani dug se kontinuirano povećavao da bi krajem 2009. godine iznosio 43 milijarde eura, dok se direktne strane investicije u odnosu na 2008. godinu smanjuju za 2/3. Hrvatski je bruto inozemni dug krajem svibnja 2011. godine iznosio 47,49 milijardi eura, što je u odnosu na kraj 2010. godine nominalni porast za 2,2 posto, ili za nešto više od milijardu eura. Zabrinjavajuću razinu od sto posto BDP-a vanjski dug već je premašio u 2010. godini i iznad te razine držat će se, procijenili su u Vladi, i do kraja 2013. godine.

U toj će godini hrvatski vanjski dug dosegnuti 52,515 milijardi eura, odnosno svaki će građanin, i oni tek rođeni i oni najstariji, dugovati 11.852 eura, pa ako ne bude značajnijih promjena u tečaju kune, dug po glavi stanovnika bit će 88 tisuća kuna. Hrvatska je trenutačno deindustrijalizirana država, stanovništvo je sve starije i izumire, a izgubljene su i radne navike. "U zadnje četiri godine povećan je broj umirovljenika za više od

100.000, dok je aktivno stanovništvo smanjeno za 55.000. Nelikvidnost je na visokoj razini, a tu su i skupi krediti, destimulirajući tečaj te pad investicijske aktivnosti bez koje nema pokretanja rasta. Nezaposlenost je najviša unazad pet godina, a sve je nepovoljniji odnos aktivnog i uzdržavanog stanovništva 1:1,23. Ako zbrojimo broj umirovljenika i broj nezaposlenih onda ta brojka premašuje broj zaposlenih u Hrvatskoj. To je iznimno nepovoljan odnos, prihvatljivo bi bilo oko 2,50 radnika na jednog umirovljenika. Mirovinski sustav ne može kompenzirati stihiju koja se događa na hrvatskom tržištu rada zadnjih 20 godina jer je mirovinski sustav prečesto korišten kao socijalni amortizer za sve nedaće države. Pokazatelj toga nam je da je 120 tisuća ljudi ostalo bez posla, a gotovo 80 tisuća otišlo u razne vrste mirovina, naročito prijevremenu.



O problemima s kojima se susreće mirovinski sustav svjedoče i podaci da imamo 15 posto umirovljenika s povlaštenim mirovinama te 40 posto umirovljenika mlađih od 60 godina. Sve to rezultira relativno niskim mirovinama. Pred novom vladom velik je izazov: kako spasiti mirovinski sustav u kojemu je svaki sedmi umirovljenik privilegiran, svaki četvrti invalid, a svaki treći u prijevremenoj mirovini? Turizam i hotelijerstvo danas su potencijalno najvažniji pokretač ulaganja i gospodarskog rasta Hrvatske. Hrvatski turizam sa 15-20% udjela u nacionalnom dohotku i s oko 15% udjela u zapošljavanju zasigurno je jedan od ključnih gospodarskih sektora u Hrvatskoj. Turizam se u Hrvatskoj deklarira kao strateški gospodarski sektor, ali gospodarsko-institucionalno i pravno okruženje ne stvara osnove za profitabilno poslovanje i njegov značajniji razvoj. Globalna ekonomska kriza, koja je zahvatila sektor u 2009., produžila se na 2010., a njeno djelovanje osjeća se i u ovoj godini. Iako hoteli uz ostale smještajne objekte čine tek 18% ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta Hrvatske, hotelijerstvo zbog utjecaja na proširenje sezone, zapošljavanja, razine prihoda i ulaganja, predstavlja ekonomski najznačajniji dio turističkog gospodarstva.

Pored strukturnih problema relativno malog udjela hotela u ukupnom turističkom gospodarstvu, problema nedovoljno diferenciranog proizvoda, poslovanja na konceptu „sunce i more“ (što rezultira sezonskim poslovanjem), sektor opterećuju brojna fiskalna i parafiskalna davanja koja onemogućuju poslovanje sektora pod konkurentskim uvjetima na globalnom tržištu. Ukupna opterećenja fiskalnih i parafiskalnih davanja iznose više od 25% ostvarenog prihoda. PDV u



hrvatskom turizmu iznosi 10% i 23%, dok u nama konkurentskim mediteranskim zemljama iznosi u prosjeku oko 7,5%. Naime, od 1. siječnja 2006. u Hrvatskoj se primjenjuje stopa PDV-a od 10 posto na usluge smještaja (uključivo i agencijske usluge), dok se stopa od 23 posto primjenjuje na usluge prehrane i pića te ostale ugostiteljske usluge. U EU 23 zemlje primjenjuju sniženu stopu na usluge hotela, dok Danska, Lihtenštajn, Slovačka i Velika Britanija nemaju niže stope na te usluge. U 13 zemalja primjenjuje se snižena stopa na usluge restorana/usluge prehrane, a 14 zemalja ima standardnu stopu. Sve mediteranske zemlje osim Malte imaju sniženu stopu i na usluge restorana. Od zemalja koje primjenjuju sniženu stopu na restoranske usluge, neke zemlje

sniženu stopu primjenjuju na sve restoranske usluge (usluživanje hrane, pića i napitaka), dok se kod pojedinih snižena stopa primjenjuje samo na usluge



prehrane. Na usluge posluživanja alkoholnih pića kod većine zemalja primjenjuje se standardna stopa. Uza sva nastojanja EU da se postigne što viši stupanj harmonizacije i standardizacije u poreznom sustavu među zemljama, sektorima kao i među pojedinim proizvodima i uslugama, na primjeru djelatnosti ugostiteljstva i turizma vidljivo je da još uvijek postoje velike razlike. Države članice mogu primjenjivati standardnu stopu PDV-a koja ne smije biti niža od 15 posto te jednu ili dvije snižene stope koje ne mogu biti niže od pet posto. Propisano je na koja se dobra i usluge mogu primijeniti snižene stope. Direktiva 2009/47/EZ iz 2009. godine donosi izmjenu. Ta izmjena daje mogućnost i Hrvatskoj da prilikom usklađenja propisa o PDV-u propiše sniženu stopu za ukupnu ugostiteljsku djelatnost (smještaj i prehranu). Smanjenje stope PDV-a na usluge smještaja (1. siječnja 2006.) nije imalo negativan utjecaj na prihode državnog proračuna, nego se zahvaljujući povećanom broju noćenja dobio veći prihod od PDV-a. Mišljenje je struke da se primjena stope od 10 posto PDV-a na usluge smještaja proširi i na druge srodne turističke usluge. Tim problemima pridružuje se problem otežanog razvoja hotelijerstva kao posljedica brojnih prepreka u institucionalnom okruženju te nedostatak poticajnih mjera usmjerenih prema razvoju sektora. Hoteli ostvaruju nisku razinu profitabilnosti čime se ograničava prostor za nove investicije. Prosječna godišnja zauzetost hotelskih kapaciteta iznosi oko 36 posto, što je daleko ispod razine rentabilnosti, dok se novi kapaciteti neznatno povećavaju.



1.1. Dolasci i noćenja turista u RH od 2006. – 2010. Godine 2006. Turistička sezona 2006. godine potvrda je velikog i sustavnog povratka hrvatskog turizma na mjesto koje mu u europskom okruženju i pripada. U godini u kojoj je konkurencija zabilježila pad ukupnih rezultata turističkog prometa, Hrvatska je zabilježila pozitivne turističke rezultate te je od siječnja do prosinca 2006. ostvareno 4% više dolazaka i 3% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 53.006.946 noćenja, od čega su 11,3% ostvarili domaći, a 88,7% strani turisti. Od siječnja do prosinca 2006., u odnosu na isto razdoblje 2005., noćenja domaćih turista veća su za 10%, a noćenja stranih turista za 2%.

2007. U Hrvatskoj je od siječnja do prosinca 2007. u odnosu na isto razdoblje

2006. ostvareno 7% više dolazaka i 6% više noćenja u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 56.005.492 noćenja, od čega su

11,5% ostvarili domaćii, a 88,5% strani turisti. Od siječnja do prosinca 2007. u odnosu na isto razdoblje 2006. noćenja domaćih turista veća su za 7%, a noćenja stranih turista za 5%. 2008. U Hrvatskoj je od siječnja do prosinca 2008. ostvareno 1% više dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 57.103.949 noćenja, od čega su 11,3% ostvarili domaći turisti, a 88,7% strani turisti. Od siječnja do prosinca 2008. u odnosu na isto razdoblja 2007. noćenja domaćih turista veća su za 1%, a noćenja stranih turista za 2%.



2009. Od siječnja do prosinca 2009. u Hrvatskoj je ostvareno 3% manje dolazaka i 1% manje noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 56.299.647 noćenja, od čega su 10,3% ostvarili domaći, a 89,7% strani turisti. Od siječnja do prosinca 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. noćenja domaćih turista manja su za 10%, a noćenja stranih turista ostala su na istoj razini.

2010. Od siječnja do prosinca 2010. u Hrvatskoj je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smještajnim objektima ostvareno 3,2% više dolazaka i 2,6% više noćenja turista. Turisti su ostvarili 56.416.379 noćenja, od čega su 9,6% ostvarili domaći, a 90,4% strani turisti. Od siječnja do prosinca 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. broj noćenja domaćih turista manji je za 5,8%, a broj noćenja stranih turista veći je za 3,6%. NACIONALNI PARKOVI - Bitan segment turističke ponude Hrvatske je osam nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Nacionalni park Brijuni, koji se sa svojih 14 otoka često naziva rajem na zemlji, podigao je medijsku prašinu nakon što su Vlada Republike Hrvatske i Istarska županija izradile materijal koji služi kao polazna osnova za realizaciju projekta te su potpisale Društveni ugovor o osnivanju društva "Brijuni rivijera". Činjenica je da će, ukoliko bude i realiziran, projekt "Brijuni rivijera" značajno promijeniti sadašnju sliku istarskog i hrvatskog turizma.



Kontinuirano najveći broj posjeta bilježi Nacionalni park Plitvička jezera koji je 27. rujna prvi put u povijesti zabilježio milijuntog ovogodišnjeg posjetitelja. Time će na godišnjoj razini biti znatno premašen lanjski broj od 962.000 posjetitelja. U 2010. godini osam hrvatskih nacionalnih parkova posjetilo je ukupno 2,1 milijuna posjetitelja, od kojih je gotovo 85,5 posto ili 1,79 milijuna bilo stranih. Po broju posjetitelja najposjećenija Plitvička jezera slijedi Nacionalni park Krka sa 668 tisuća posjetitelja. Nacionalni park Brijuni prošle je godine posjetilo 145,1 tisuća turista, Paklenicu je obišlo 112,8 tisuća posjetitelja, Mljet 96,3 tisuće,

Kornate 86,1 tisuća, Risnjak 17 tisuća, a Sjeverni Velebit 15,1 tisuća.

Nautički turizam - iz godine u godinu pokazuje sve bolje rezultate. Hrvatska je sve omiljenija destinacija čarteraša-nautičara iz raznih zemalja, posebice iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Poljske, Češke, Mađarske te domaćih gostiju. Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese između 700 i 800 milijuna eura, što je 10 posto cjelokupnog turističkog prihoda. Nautika je vjerojatno jedini dio naše turističke ponude u kojem je i dalje veća potražnja za smještajnim kapacitetima, vezovima, od ponude. Hrvatska trenutačno raspolaže s gotovo 17.000 vezova u 60 marina (od toga je 10 suhih) te u 38 ostalih luka. Najveći broj vezova nalazi se na području Istarske županije - 4291, na drugom mjestu po brojnosti vezova je Zadarska županija sa 3795 vezova, potom slijedi Primorsko-goranska sa 3416 vezova, na četvrtom je mjestu Šibensko-kninska sa 3001 vezom... Navedeni broj vezova još je premali da primi brodove svih nautičara zainteresiranih za naše more.



U svim marinama zaposleno je ukupno 1327 radnika, od čega 242 sezonca. Prema podacima DZS-a, 2010. je na stalnom vezu bilo 14.431 plovilo, od čega ih je 12.661 koristilo vez u moru, što je 2,5 posto manje nego 2009. Kontinuirano najveća zarada u nautičkim lukama ostvaruje se od iznajmljivanja vezova, od čega je lanjske godine inkasirano ukupno 435,9 milijuna kuna. U porastu su i prihodi od stalnih, odnosno godišnjih vezova, vezova tranzitnoga karaktera te prihodi od servisnih usluga. Nautički radnici vjeruju da će prošlogodišnja zarada od 574,1 milijun kuna (bez PDV-a) ostvarena u 98 hrvatskih luka nautičkog turizma ove godine biti premašena. Marine koje su u sastavu ACI-ja imaju ukupno 5500 vezova, zapošljavaju 363 djelatnika, a godišnji prihod im se kreće oko 170 milijuna kuna. U prošloj godini prihodi su iznosili 179 milijuna kuna, što je povećanje od 4 posto, dok je bruto dobit 28 milijuna kuna, što čini porast od 22 posto u odnosu na proteklu godinu. Neto dobit je u porastu 27 posto i iznosi oko 22,5 milijuna kuna. Od ovogodišnje nautičke turističke sezone, Hrvatska je očekivala isti broj gostiju kao i lani, ali se u marinama očekuje financijski rast prometa za pet do 15 posto u odnosu na proteklu godinu. Prema strategiji razvoja nautičkog turizma, za gradnju novih vezova za nautičare koristit će se postojeće luke javnog prometa koje bi se proširile uz ponudu novih sadržaja i podizanje kvalitete usluge. Marine bi se gradile u urbanim sredinama kako bismo što manje devastirali obalu, a za tu namjenu treba iskoristiti i bivše vojne luke i lučice. U idućih 10 godina planirana je, uz postojećih 17.000, gradnja 15.000 novih vezova. Našu obalu nećemo zaštititi tako da procedura za dobivanje koncesije traje beskrajno dugo kao sada, nego to treba brže rješavati, a pritom naći kompromis između prostorne i ekološke zaštite obale i mora. Naš Zakon o koncesijama usklađen je s propisima EU. Predviđa decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom te bi se tako hotelima, restoranima i kampovima koji se nalaze blizu mora omogućilo da bez natječaja dobiju koncesiju za vez, ali isključivo za vezivanje plovila svojih gostiju. U nekim slučajevima, ako je riječ o više restorana na jednom mjestu uz obalu, raspisivao bi se natječaj za korištenje tih vezova. Novi zakon trebao bi omogućiti da se i u novim lukama javnog prometa predvidi gradnja nautičkih vezova, a što su spremne financirati neke kruzerske kompanije. Tako bi se pored putničkih brodova u tim lukama-marinama vezivale i megajahte, što je posebno unosno, posebice ako se osigura servis. U izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama posebna pozornost posvetit će se zaštiti mora u odnosu na nautički turizam. Putničke agencije – I putničke agencije su u 2009. godini isticale problem prevelikog opterećenje kroz porezna i parafiskalna davanja, što ih je dovodilo do pozicije manje konkurentnosti u odnosu na inozemne kolege. Turizam je kao radno-intenzivna djelatnost nisko akumulativna i svako opterećenje se jako osjeti. Udruga hrvatskih putničkih agencija isticala je da je ironija turizam promovirati kao važnu



djelatnost i stratešku granu hrvatskog gospodarstva, dok se u isto vrijeme sektor ne oslobađa od previsokih nameta. Prepuštanje odluke o smanjenju tih nameta lokalnoj upravi unaprijed je bilo predodređeno činjenicom da do željene realizacije neće doći. Ove godine u hrvatskom turizmu veća potrošnja turista uvjetovana je i većom ponudom sadržaja, što je rezultat utjecaja mjera i potpora Ministarstva turizma zadnjih godina, ali i edukacije i seminara koje je provodila Udruga hrvatskih putničkih agencija. Pridonoseći time posebno pomacima u upravljanju destinacijom, UHPA i njene članice su u suradnji sa samim destinacijama i drugim partnerima zadnjih godina promovirali niz novih sadržaja i programa za veći doživljaj turista što se sada pokazuje traženim i isplativim. Ipak, jasno je da navedeno nije dovoljno jer hrvatski je turizam još uvijek izrazito sezonalan i oslonjen na more i ljetne mjesece. Nedostaje mu zabavnih sadržaja, posebno zabavnih parkova za cijelu obitelj koji bi radili cijelu godinu. Iz tog razloga važno je i aktualno promoviranje kontinentalnog turizma, za čiji razvoj neće biti dovoljno samo ponuditi kvalitetne smještajne objekte i baštinu nego treba uložiti i u atraktivne sadržaje za aktivni odmor koji će privući turiste. Najveće šanse za to, a zbog blizine stranim tržištima, imaju Međimurje, Zagorje i Gorski kotar, dok se Slavonija morati znatno više potruditi. I zbog prethodnih navoda turističke agencije u navedenim ciljevima imaju veliki značaj jer ostvaruju poslovni odnos u kontaktima s ponudom i potražnjom, povezujući interese brojnih sudionika koji djeluju na turističkom tržištu, obavljajući time dvostruku posredničku ulogu: turističke agencije vezuju za sebe veliku masu turističke klijentele, a s druge strane zastupaju interese subjekata ponude nudeći na tržištu kompleksni turistički proizvod oblikujući ga često u specifično agencijsko ruho (paušalno putovanje - turistički aranžman s dvije ili više usluga). Ugostiteljska poduzeća su za PA (uz prijevoznike) najznačajniji partneri koji nude smještaj i prehranu te slične usluge koje su bitne u svakom turističkom aranžmanu. Putničke agencije su za ugostitelje važan partner koji u mnogome može bitno utjecati na korištenje kapaciteta i kvalitetu klijentele koja koristi ugostiteljske usluge. Putničke agencije u Hrvatskoj, uz udruživanje i restrukturiranje u destinacijske menadžment kompanije, moraju stalno ulagati u nove tehnologije i obrazovanje radnika jer jedino na taj način u svom poslovanju mogu parirati sve većoj ponudi i prodaji putem interneta, koja sve više utječe na sve manju agencijsku zaradu od posredovanja. Procjene stručnjaka kažu da će se turoperatori vrlo brzo morati suočiti s odlukom žele li nastaviti raditi po zastarjelom modelu bukinga ili će se transformirati u neku vrstu savjetodavnih agencija s vlastitim prepoznatljivim turističkim proizvodom. U Hrvatskoj posluje oko 900 putničkih agencija, a ocjena je da ih je s obzirom na tržište potrebno 150 do 200. Rezultati 2011. Za 2011. raspoloživi podaci odnose se na prvih devet mjeseci. U rujnu je zabilježeno 1,27 milijuna dolazaka turista, što je 15,3 posto više nego u rujnu prošle godine, a broj noćenja u tom mjesecu bio je 11,5 posto veći, odnosno bilo je 7,26 milijuna noćenja. Kad je riječ o prvih devet mjeseci



ove godine, ostvareno je 10,4 milijuna dolazaka, odnosno 7,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te 62,7 milijuna noćenja, odnosno 6,7 posto više nego u istom razdoblju lani.

Ministar turizma Damir Bajs, izražavajući se numerički, izjavio je kako 11 milijuna gostiju u Hrvatskoj nije cjelokupna brojka, odnosno broj gostiju se povećava ako se u obzir uzmu osobe u vlastitim objektima kojih je oko milijun, tu su i milijun i dvjesto tisuća turista na kruzerima te milijun turista na jahtama, što znači da Hrvatsku godišnje posjeti gotovo 14,2 milijuna ljudi. Takve brojke nas na svjetskoj razini svrstavaju na 23. mjesto, a po visini prihoda koji će prema procjeni

ove godine iznositi cca 7 milijardi eura, između 25. i 28. mjesta. Razmatrajući infrastrukturu s kojom Hrvatska raspolaže vidljiv je značajan skok sa 400 hotela iz 2000. godine, na današnjih 600 hotela. U posljednje četiri godine samo hotelijeri su uložili 3 milijarde eura, što je rezultiralo time da je 30% hotela u kategorijama 4 i 5 zvjezdica. Ministar, gledajući u budućnost, tvrdi da Hrvatska nastoji promijeniti imidž od zemlje sunca i mora u destinaciju visokog životnog stila. Tu izazov predstavljaju povećanje broja investicija i povlačenje sredstava iz europskih fondova. Rezultati su vezani uz ono što smo promovirali: jedinstvo javnog i privatnog sektora. Kada smo ušli u 2011. godinu, ušli smo realno, ali s visoko postavljenim ciljevima. Rezultati dosadašnjeg tijeka pokazuju da su rezultati iznad naših očekivanja i zapravo su rekordi. HNB je objavio da je hrvatski turizam u drugom kvartalu zaradio 1,7 milijardi eura, što je 14 posto više nego u drugom kvartalu 2010. godine, a time je udio turizma u BDP-u iznosio 14,5 posto, što u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine predstavlja rast od 1,7 posto. U prvih je sedam mjeseci 13,6 posto više zaposlenih u turizmu. To zapravo znači da je u prvih devet mjeseci hrvatski turizam imao 750.000 tisuća turista više nego prošle 2010. godine, no od toga 500.000 je u predsezoni i posezoni. Postavili smo tri cilja: biti bolji od Europe i četvrti put, vratiti domaćeg gosta (što je ostvareno), a stalni je cilj produljiti sezonu. Ove godine apsolutno najveći dio povećanja vezan je uz predsezonu i posezonu. Najave za listopad su također dobre, pa se do kraja godine očekuju još bolji rezultati. Ako bi se to ostvarilo, to bi značilo da bi hrvatski turizam iz najveće svjetske turističke krize 2009. godine izašao ove 2011. s vjerojatno 1,2 milijuna turista više nego prije krize i time se svrstao u red najuspješnijih zemalja unutar Europe. Kad je riječ o idućoj turističkoj godini, i dalje će se ići s mjerama koje su se pokazale uspješnima, a koje su bile krucijalne za predsezonu i posezonu. Tako će se predložiti da se i u 2012. godini potroši najmanje 35 milijuna eura na udruženo oglašavanje sa stranim partnerima, dovođenje aviokompanija i drugo, a posebna dopuna u 2012. bit će učinkovitiji nastup na dalekim tržištima Kine, Japana i Indije.

Ne osporavajući iskazano zadovoljstvo turističkom sezonom 2011., treba biti realan i prihvatiti činjenicu da su rezultati ove sezone uvjetovani i krizom u Africi



(Tunis), Grčkoj, a nesporno i lijepim vremenom te po dužini trajanja rijetko doživljenim tzv. babljim ljetom. Nažalost, nitko ne može jamčiti da će se takvi uvjeti ponoviti i u sezoni 2012., a ono što je najvažnije, davno detektirani problemi hrvatskog turizma (nepostojanje strategije razvoja hrvatskog turizma, sezonalnost, nekonkurentnost - PDV, fiskalna i parafiskalna davanja, niska neto plaća i visoka bruto plaća zaposlenih, velik broj ležaja izvan funkcije, problematična i uz postojeće modele neprovediva privatizacija neprivatiziranih hotela, angažiranje nekvalificirane radne snage, siva ekonomija…..) i dalje ostaju neriješeni.

Pred nama je nova poslovna godina za koju svi ekonomski analitičari zaključuju: "Nema optimizma za gospodarska kretanja ni u 2012. godini." Ne treba biti analitičar da bi uz činjenicu o visokoj nezaposlenosti, stanju u gospodarstvu i nespornu nužnost strukturnih reformi, svi mi bili svjesni da je pred nama vrijeme odricanja. Uz vrijeme odricanja, došlo je i vrijeme da shvatimo kako čekanja više nema i da su temeljite promjene koje bi riješile sve ili veći dio navedenih negativnosti, hitne i nužne.

1.2.Pretvorba i privatizacija u ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti

Da se država loše brine o svojoj turističkoj imovini na vrijednim lokacijama, najbolje govori podatak o čak 64.412 postelja u neobnovljenim hotelima, turističkim naseljima, kampovima i odmaralištima koji su izvan funkcije.

NEPRIVATIZIRANA DRUŠTVA U DJELATNOSTI Najviše je neupotrebljivih kapaciteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji (20.734 kreveta), od čega šest i pol tisuća u hotelima koji ne rade gotovo 20 godina. Uskoro slijedi privatizacija nekih od najvećih i najatraktivnijih hotelskih poduzeća, koja imaju više od 50 objekata s oko desetak tisuća postelja i tisućama mjesta u kampovima.



Odgovornost države to je veća jer smo zbog kašnjenja provođenja privatizacije došli u situaciju da se njezina provedba u sadašnjem vremenu krize i recesije može bitno negativno odraziti na ukupne planirane učinke tog procesa. Iako se u našem društvu pokušava stvoriti dojam o uspješnosti hrvatskog turizma, nesporna činjenica je da turizam iz godine u godinu stagnira. Ta tvrdnja, osim dosad navedenog, potvrdu nalazi u profilu gostiju, izvorišnim tržištima i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. U Hrvatskoj još uvijek prevladava model sezonske turističke industrije s dominantnim udjelom privatnog smještaja i kampova u ukupnoj smještajnoj strukturi. Uz nedovršeni proces privatizacije te pojedinačne primjere loše privatizacije moguć je daljnji pad efikasnosti poslovanja i daljnje zaustavljanje investicija. Žalosno je što pored neprivatiziranih društava imamo i privatiziranih u koje se nakon niz godina proteklih od privatizacije nije uložila ni kuna – Haludovo, Belvedere, Hoteli Helios, H. Župa, Srebreno, Kukljica… odnosno onih u koja su uložena znatna sredstva, a u njima radnici nemaju redovitu isplatu plaće. Za poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta i poticanje dolaska privatnih investitora, bitno je ubrzanje i povećanje učinkovitosti procesa privatizacije neprivatiziranih društava u turističkoj djelatnosti. Povećanje atraktivnosti objekata koji su u procesu privatizacije namjeravalo se prije prodaje ostvariti izdvajanjem dugovanja gdje je to moguće te restrukturiranjem poduzeća uz poboljšani marketing prema investitorima među kojima treba birati sposobne i spremne da realiziraju razvoj tvrtki sukladno nacionalnoj strategiji razvoja turizma i interesima destinacije.

Vlada je u travnju 2010. godine osmislila „model C“ kao pomoć tvrtkama u teškoćama. Izrazila je uvjerenje da će putem „modela C“ poduzetnicima u poteškoćama, a riječ je o društvima koja određeno vrijeme generiraju dugove prema državi, ostalim vjerovnicima i svojim radnicima nastojati pomoći kroz dva



osnovna instrumenta: potpunim ili djelomičnim otpisom dugova prema državi i društva, a za one tvrtke koje u okviru tog modela ne budu mogle naći rješenje, neće biti temelja za daljnji opstanak nego im slijedi stečaj. Vlada može odobriti potpore samo ako je pripremljeni plan restrukturiranja pozitivno ocijenilo Ministarstvo turizma te AZTN (Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja). Nažalost, pokušaji cca dvadeset hotela (nikada nije službeno objavljeno o kojim hotelima se radi) da tijekom 2011. godine najzad svoje probleme riješe putem razvikanog „modela C“, nisu dali nikakve rezultate. Riječ je uglavnom o tvrtkama u kojima država već ima većinski vlasnički udjel, a u višemilijunske dugove prema njoj dospjele su zbog isplaćenih jamstava na kredite koje su hoteli uzeli kako bi se obnovili nakon prihvata izbjeglica Domovinskog rata. Dobar dio njih je u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju prošao i nekoliko krugova neuspješnih pokušaja prodaje po cijeni daleko ispod nominalne vrijednosti. No visoka zaduženost, s kamatama i zateznim kamatama koje ponegdje već premašuju nominalne vrijednosti društava, najveća su, i ujedno nepremostiva kočnica investitorima. Model C očito je promašeni model koji mora doživjeti hitne promjene ukoliko prve pozitivne rezultati želimo vidjeti u turističkoj sezoni 2013. godine. Realno je očekivati da nakon izbora određeni broj neprivatiziranih hotela završi u stečaju, ali to bi bilo najgore rješenje. Tim hotelima Vlada bi trebala otpisati dugove, a hoteli bi morali odustati od potraživanja ratnih direktnih i indirektnih šteta. Novi vlasnik bi se kupoprodajnim ugovorom obvezao da u realnom roku izvrši potrebna ulaganja, zadrži zatečene radnike i otvori mogućnost novog zapošljavanja, a istekom ugovorenog roka, u slučaju neizvršenje ugovorene obveze, društvo bi vratio u vlasništvo države. Nakon dugogodišnje agonije koja je protekom vremena sve teža i teža, dobili bi zdrave profitabilne tvrtke, zadovoljne radnike i vlasnike, punjenje državnog proračuna te veću zaradu u budućim turističkim sezonama.

Činjenica je da s rezultatima ovogodišnje sezone moramo biti zadovoljni, ali se ne smijemo prepustiti samozadovoljstvu jer ti rezultati nisu proizišli isključivo iz naše promidžbe i poduzetih radnji. Prošle godine dogodila se Grčka, ova godina započela je nemirima u Egiptu, Tunisu, Jordanu ....(čemu se nitko normalan ne veseli), a ovako dugo i sunčano bablje ljeto malo tko pamti. Mi smo veoma malo napravili po pitanju rješavanja strukturnih problema našeg turizma i zbog toga su nam prijeko potrebne pozitivne promjene u našem ponašanju koje bi rezultirale i promjenom ukupnog stanja u turizmu te značajnije pridonijele njegovu ukupnom razvoju.



1.3.Sindikalne aktivnosti

Proteklih pet godina mandata predstavlja najteže razdoblje u sindikalnom radu od nastanka naše države do danas. Sindikat turizma i usluga Hrvatske nakon kongresa u Zadru 2006. godine u spomenutih pet godina uspio je bez obzira na turbulentna događanja i značajni pad broja zaposlenih u djelatnosti sačuvati stabilno sindikalno članstvo, infrastrukturu i značaj na sindikalnoj sceni, što je rezultiralo njegovim uvažavanjem od strane poslodavaca, državnih institucija i njihovih dužnosnika.

Ekonomska kriza i recesija posebno pogađa djelatnosti iz područja tercijarnog sektora. Smanjenje dohotka u turistički emitivnim zemljama utječe na smanjenje obujma turističke potražnje te u konačnici i na pad turističke potrošnje u turističkim destinacijama. U 2009. godini dolazi do pada turističkih noćenja za 1,2% i dolazaka za 1,8%. Za razliku od 2008. godine, kada je ostvareno 7,4 milijarde eura prihoda od turizma, 2009. godina donosi milijardu eura manje. U godinu dana, tijekom 2009., Hrvatska je izgubila 48.000 radnih mjesta i 2010 donosi pad noćenja i prihoda uzrokovan drukčijim rasporedom blagdana, ali i utjecajem globalne ekonomske krize čije se posljedice očituju u smanjenoj turističkoj potražnji na svim emitivnim tržištima. U turizmu i sektoru pružanja usluga smještaja, broj radnika smanjuje se za 10 posto, a plaće u gotovo svim društvima tijekom 2009., 2010., ali i u 2011. godini, putem Sporazuma zamrzavaju se na zatečenoj razini 2008. godine. Doduše, broj radnika smanjen je odlaskom u mirovinu i prihvaćanjem dogovornih otpremnina, a Sporazumi su uz pristanak radnika sklapani kako bi se spriječili stvarni tehnološki viškovi kojima su prijetili poslodavci. Dio poslodavaca stvarno je bio uzdrman recesijom, ali određeni broj je iskoristio ekonomsku krizu za pokriće dugogodišnjeg lošeg rukovođenja tvrtkom. STUH je zbog svega navedenog morao odstupiti od provedbe dijela zadataka iz usvojenog programa rada na prošlom kongresu.



Na hrvatskoj sindikalnoj sceni, nakon utvrđivanja reprezentativnosti 2009. godine, djeluje pet središnjica. Sindikalne su središnjice različite, s različitim brojem članova, programom rada, strukturom i logistikom te, nažalost, različitim interesima. Upravo su ti interesi došli u prvi plan kada je gospodarstvo

zahvaćeno krizom i recesijom i kada su se iznad ciljeva i interesa gospodarskih sindikata izdigli ciljevi sindikalnih središnjica čije članstvo dobiva plaću iz državnog proračuna. SSSH je središnjica koja je stvorila infrastrukturu kao servis granskim sindikatima u svakom gradu, županiji i regiji, ali funkcioniranje te strukture košta i padom prihoda od članarine ona postaje najslabija karika djelovanja SSSH. To donosi probleme zbog kojih smo i mi, tražeći najkvalitetnije rješenje, istupili iz Saveza te nakon postignutog dogovora granskih sindikata koji su podržavali središnjicu ponovno pristupili SSSH.

Naši članovi uvijek su podržavali opstanak STUH-a u Savezu samostalnih sindikata dajući svoj doprinos u njegovu daljnjem snaženju i konsolidiranju. Uvjeren sam da ćemo takav stav zadržati i u sljedećem mandatu. Naši predstavnici u SSSH spremni su sudjelovati u izradi kvalitetnih prijedloga i njihovoj realizaciji. Savez će se u budućnosti, pod uvjetom da Zakon o reprezentativnosti bude donesen, te da sindikalna imovina bude pravično podijeljena, profilirati kao integracijski faktor, hrvatskom radništvu prijeko



potrebne, brojčano jake, financijski stabilne i kadrovski osnažene središnjice koja će kao i do sada biti respektabilan partner poslodavcima i vladi. Sindikati koji

djeluju izvan središnjice sami sebi su svrha, pokriće za samozadovoljavanje ega, a ponekad, sukladno događanjima koja su iza nas, i sredstvo za ostvarivanje nekih drugih potreba njihovih čelnika. Našem sindikatu, odnosno budućem rukovodstvu, predstoji nastavak borbe za veće plaće (ove godine najniže plaće zabilježene su u uslužnim djelatnostima - 20 posto ispod prosjeka, te u turizmu i ugostiteljstvu -17 posto ispod prosjeka), sigurnost radnog mjesta, primjenu ugovora o radu za stalne sezonske poslove uz

smanjenje broja ugovora o radu na određeno vrijeme, implementaciju standarda rada u kolektivne ugovore na razini društava uz nastojanje da obveza donošenja standarda rada bude regulirana na nacionalnoj razini, sklapanje kolektivnih ugovora u društvima koja ih nemaju, nastavak kolektivnih pregovora s Udrugom ugostiteljstva i turizma na nacionalnoj razini, sprječavanje poslodavaca da sklapaju nezakonite posebne ugovore o radu s radnicima, štititi dignitet struke, ali i dostojanstvo radnika koji su sve češće suočeni s neprihvatljivim načinom komuniciranja s poslodavcima te metodama pritiska koji često graniče s mobingom, nastojanje da se uz KU ugostiteljstva i KU putničkih agencija sklopi i KU nautičkog turizma, tražiti načine i rješenja da se sindikalno organiziraju zaposleni u djelatnosti kod malih poslodavaca, kontinuirano educirati članove sindikata, davati potporu organizaciji mladih i ulagati u njihovu edukaciju jer je nesporno da naša budućnost ovisi o njima, participirati u izradi prijedloga i davanju primjedbi u kolektivnom pregovaranju o Općem KU, sudjelovati u izradi prijedloga i davanju primjedbi kod daljnjih donošenja izmjena i dopuna ZOR-a i ostalih zakona, ustrajati na iznalaženju sustavnih rješenja za onemogućavanje poslodavaca da ne isplaćuju plaću te ne uplaćuju poreze i doprinose, jačati svijest radnika o značaju i potrebi pripadnosti sindikatu …

Iz navedenog je jasno da je u radu i aktivnostima sindikata malo toga podložno promjenama. Treba zadržati djelokrug djelovanja, a zadatke izvršavati odgovorno i na zadovoljstvo članstva. Često će se kao i do sada ukazati potreba da zbog interesa članstva sindikat djeluje i u domeni koja po prirodi stvari ne pripada u djelokrug njegova rada, ali i u sindikalnom radu je potrebno ne držati se strogo u zacrtanim okvirima nego biti fleksibilna i učinkovita organizacija koja će djelovati i preventivno, a ne samo u situacijama kada treba gasiti već razbuktali požar. STUH je zainteresiran da se riješe strukturni problemi djelatnosti, zaštiti dignitet struke i smanje ukupni troškovi poslovanja naših društava u dijelu nameta državi, jer će se u protivnome kao i do sada, troškovi poslovanja smanjivati isključivo preko leđa radnika. Upravo zato smo spremni



zajedno s poslodavcima kao socijalnim partnerom tražiti od trećeg socijalnog partnera - Vlade RH da se navedeni problemi u djelatnosti riješe. Činjenica je da nismo realizirali kongresnu odluku o integraciji našeg sindikata sa Sindikatom PPDIV-a i Sindikatom trgovine Hrvatske. Kod nas je postojala istinska volja i namjera da na taj način postanemo respektabilnija i snažnija interesna udruga radnika srodnih djelatnosti, ali nažalost događanja u Savezu rezultirala su izlaskom PPDIV-a iz središnjice. Nepredvidiva spomenuta događanja, gospodarska kretanja, kriza i neprofilirana hrvatska sindikalna scena, odgodili su zacrtane integracije za neka druga i bolja vremena. Međutim STUH će uvijek biti sindikat spreman na udruživanje, u prvom redu sindikalnih središnjica, a onda i srodnih sindikata koji na taj način postaju snažniji i učinkovitiji, ne gubeći svoj identitet. Nismo uspjeli ni sindikalnu članarinu dovesti na zacrtanu visinu od 1% bruto plaće člana. Napravljen je prvi korak u smanjenju sa 1,5% na 1,25%, ali turbulentna događanja koja su se manifestirala kroz smanjenje broja stalno zaposlenih, zamrzavanje plaća, neisplate plaća i neuplatu članarine, stečajeve i povećane potrebe članova za financijskom pomoći, nesporno je opravdani razlog odluci Predsjedništva STUH-a da do daljnjeg članarinu zadržimo na 1,25% bruto plaće. Iako je zadržana postojeća infrastruktura – teritorijalni ustroj sa sindikalnim regijama, područnim uredima te pokrivenost podružnica pojedinim uredom, navedeno trebamo stalno prilagođavati potrebama članstva i financijskim mogućnostima sindikata. Nesporno je da smo u ovom mandatu smanjili sve troškove na koje se moglo utjecati nastojeći da ne smanjujemo sindikalnu ponudu prema članstvu. Bez obzira na negativna gospodarska kretanja i u ukupnosti neizvjesnu budućnost, turizam u odnosu na druge djelatnosti ima svijetlu budućnost, a sukladno tome i naš sindikat ima prostora da brojčano, a time i financijski bude jak i stabilan te da odgovori svim zahtjevima globalnog tržišta, a na zadovoljstvo svojih članova.



III. IZVJEŠĆA O RADU TIJELA STUH-a

Kraći prikaz iz rada tijela Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Predsjedništva, Financijskog odbora i Statutarne komisije 2006.-

2011.

U mandatnom razdoblju 2006.-2011. godine Sindikat turizma i usluga Hrvatske održao je:

2 izvanredna kongresa (16. 11. 2006. i 16. 06. 2010.) 36 sjednica Predsjedništva 33 sjednice Izvršnog odbora 9 sjednica Statutarne komisije 18 sjednica Financijskog odbora

Vidljivo je kako broj održanih sjednica svih tijela Sindikata govori o vrlo intenzivnom radu u tom mandatnom razdoblju. Izvještajno razdoblje 2006.-2011., uz novo kadrovsko ekipiranje, obilježeno je nizom aktivnosti kojima su prethodile odluke i zaključci Predsjedništva. Predsjedništvo je sustavno izvještavano o poštivanju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu (gdje postoje) i ugovora o radu u području plaća i drugih materijalnih prava radnika. Rad se odvijao u svjetlu spoznaje kako je uloga čovjeka, turističko-ugostiteljskog radnika ključ uspjeha u ovoj djelatnosti. Učinjeni su napori u izradi Standarda rada zaposlenih u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti. Razumljiva je stalna briga STUH-a za nastojanje i očuvanje stalno zaposlenih.

Na žalost, težnja novih vlasnika u hotelima i inače u ovoj djelatnosti je svođenje turizma na sezonsku djelatnost i, vrlo često, agencijsko zapošljavanje, s čime se STUH ne slaže. U našoj težnji za povećanjem broja članova i kroz očuvanje stalno zaposlenih, a uz uvažavanje teške gospodarske situacije, učinjeni su napori čiji rezultati nisu sukladni očekivanjima.

Kronološki navodimo važnije aktivnosti u realizaciji odluka Predsjedništva STUH-a:

● Nakon što je izabrano novo rukovodstvo STUH-a (predsjednik, tajnica, regionalni i područni povjerenici sindikalnih regija), obavljena je revizija članova, izrađene i podijeljene nove članske kartice, s magnetskim zapisom podataka, s novim logom i nazivom Sindikata.

● Usvojen je novi Statut, ostali akti te obavljena nova registracija Sindikata.

● Započete su aktivnosti na oživotvorenju, na 8. izvanrednom kongresu STUH-a, usvojene Deklaracija o započinjanju procesa integracije STUH-a, Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Sindikata trgovine Hrvatske i drugih sindikata srodnih djelatnosti, potpisan sporazum o suradnji Sindikata turizma i usluga Hrvatske i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske te formirana komisija za integracijske procese. Do usporavanja ovih procesa došlo je zbog niza objektivnih i subjektivnih okolnosti, o čemu je i Predsjedništvo izvještavano.



● Zbog propusta u prijašnjem mandatu Sindikata o ulaganju sindikalnih sredstava kod Štedno-kreditne zadruge Sutla Šenkovec, u razdoblju od 1996. i 1997. godine, a radi obveze poravnavanja knjigovodstvene dokumentacije, donijeta je odluka o otpisu 1.500.000,00 kn.

● Uspostavljen je sustav nagrađivanja najbolje podružnice godine, a

priznanja Plaketa „Sindikalna podružnica godine“ za ovo mandatno razdoblje dobile su sindikalne podružnice Arenaturist Pula, Hoteli Croatia Cavtat, JU NP Plitvička jezera, Riviera Poreč d.d. i Sunčani Hvar Hvar.

● Miroslava Šestaka, koji je iz osobnih razloga razriješen članstva u Vijeću SSSH, zamijenio je Ivica Šimunić.

● Donijeta je odluka o pokretanju postupka izrade Standarda rada u društvima hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti, za što su financijsku potporu pružili Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora.

● Dogovoreno je da socijalni partneri usuglase način i formu koja će osigurati implementaciju standarda rada u društvima hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti.

● Započet je i realiziran proces utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata više razine, a objavljeni podaci su sljedeći:

● Nina Vitas izabrana je u Predsjedništvo STUH-a umjesto Zorana Anića, koji je razriješen dužnosti člana PSTUH-a na osobni zahtjev, zbog prelaska na rad u drugu djelatnost.

● Predsjedništvo je podržalo odluku o organiziranju javnog prosvjeda – radničkih demonstracija, u organizaciji SSSH 12. travnja 2008. godine, a uz značajno sudjelovanje članova Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

● Predsjedništvo STUH-a podržalo je donošenje Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima u kontekstu promicanja zdravlja i kulture nepušenja u Hrvatskoj.

● Pokrenuta je inicijativa, a kasnije je i osnovana Sekcija mladih Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

● Predsjedništvo je donijelo odluku o imenovanju Vesne Pleško, sindikalne povjerenice SP Motel Plitvice Lučko, u Žensku sekciju SSSH, a za njezinu zamjenicu Rozaliju Bartolić iz iste sindikalne podružnice.

● Donijeta je odluka o kupnji stana u vlasništvu STUH-a. ● Razmatrajući prijedlog Vlade RH o zamrzavanju plaća, Predsjedništvo

Sindikata turizma i usluga Hrvatske (26. 11. 2008.) suprotstavilo se i priopćenjem objavilo kako ZAMRZAVANJE PLAĆA NE DOLAZI U OBZIR! U Zaključcima je naglašeno:



● „STUH ne prihvaća prijedlog o zamrzavanju plaća u turizmu te zahtijeva od poslodavaca poštivanje ugovorenih prava u kolektivnim ugovorima društava, odnosno u Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva i Kolektivnom ugovoru za putničke agencije.

● U društvima u kojima se odvijaju pregovori o povećanju plaće na godišnjoj razini očekuju se pregovori u dobroj vjeri uz uvažavanje dosadašnjih poslovnih rezultata u turističkoj sezoni.

● Protivni smo namjeri pojedinih poslodavaca da smanjenje troškova poslovanja provode utvrđivanjem tehnoloških viškova radnika, odnosno otpuštanjem radnika putem dogovornih otpremnina.

● Problem hrvatskog turizma manjak je kadrova, što je izravna posljedica malih plaća u ovoj djelatnosti i njezino konstantno zaostajanje za prosječnom plaćom u gospodarstvu RH.

● Sindikat podržava preventivno djelovanje koje je usmjereno prema iznalaženju mjera za umanjenje potencijalnih problema u odrađivanju sezone 2009., a već je iskazao podršku udrugama poslodavca u njihovim zahtjevima za smanjenjem i preispitivanjem opravdanosti nekih od fiskalnih i parafiskalnih nameta.“

● U sklopu rasprave o recesiji i njezinu utjecaju na zaposlene u djelatnosti turizma u Republici Hrvatskoj, Predsjedništvo STUH-a 12. 03. 2009., usvojilo je ZAKLJUČKE kojima se

1. „Osuđuje i odbija svako umanjenje prava radnika koja nisu utemeljena na stvarnim financijskim pokazateljima i rezultatima poslovanja. Oštro osuđujemo i odbijamo otkazivanja ugovora o radu, umanjenje plaća i otkazivanje kolektivnih ugovora pod izgovorom recesije i krize, kojima se pojedini poslodavci koriste kako bi umanjili troškove poslovanja i prikrili nesposobnost u organizaciji i vođenju tvrtke ili povećali profit isključivo preko radničkih leđa. Do izlaska iz krize traži se uspostavljanje ravnoteže u raspodjeli dohotka u turističkim tvrtkama, što znači da se novostvorena vrijednost u tvrtki mora ravnomjerno raspodijeliti na plaće, dividende te rashode za investicije. Takva poslovna politika omogućit će da se postignu najveći standardi kvalitete, kako kod fizičkih kapaciteta tako i kod ljudskih resursa.

2. Traži se od poslodavaca da uz investiranje u objekte započnu investiranje u ljude – turističke radnike i u očuvanje njihovih radnih mjesta. Turističke tvrtke upropaštavaju same sebe otpuštajući iskusne i kvalificirane radnike, a istodobno velik dio sektora vapi za kvalificiranom radnom snagom. Ulaganje u ljude u turizmu ulaganje je u kvalitetu turističke ponude i približavanje zahtjevnijim očekivanjima zapadnoeuropskih turista.

3. Traži se rasterećenje plaća zaposlenih kroz umanjenje poreznih nameta na plaću radnika i umanjenje doprinosa.



4. Protivi se odobravanju radnih dozvola u turizmu stranim radnicima. Zahtijeva se odgovorniji pristup procesu strukovnog obrazovanja i educiranju kvalitetnog kadra obrazovnom sustavu i zapošljavanje domaćeg stanovništva u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti kako bi se zajamčila zapošljivost turističkog kadra, očuvanje postojećih radnih mjesta i smanjila nezaposlenost.

5. Traži se pojačani inspekcijski nadzor, posebno u vrijeme turističke sezone, s ciljem suzbijanja rada na crno, eliminiranja nelojalne konkurencije, plaćanja obveza prema državi (porezi, prirezi, doprinosi), nadzora rada stranih radnika (radnih dozvola).

6. Traži se smanjenje PDV-a na pojedine turističke usluge, odnosno uvođenje diferencirane stope PDV-a.

7. Preferencijalni porezni status turizma kao strateške grane hrvatskoga gospodarstva tražimo zato što se kroz jačanje turizma i turističke potražnje za domaćim proizvodima i uslugama Hrvatska najkonkretnije može boriti s recesijom, ali i trajno se etablirati na mediteranskom turističkom tržištu.

8. Jačanje turizma ujedno znači i dotok strane valute u zemlju, što je temeljni izvor stabilnosti nacionalne valute, kune. U cilju stabiliziranja gospodarstva i stabiliziranja kune mislimo kako je nužno hitno i konkretno poduprijeti svako nastojanje ekonomske politike da se „spasi“ ovogodišnja sezona.

9. Traži se uvođenje poticajnih mjera prema turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u vidu umanjivanja parafiskalnih nameta turističkim tvrtkama, smanjivanju cijena cestarine tijekom turističke sezone, subvencioniranje domaćih turista u vidu smanjivanja cijena boravišnih pristojbi i slično.“

● Usvojeni zaključci Predsjedništva Sindikata turizma i usluga Hrvatske upućeni su Vladi RH – Ministarstvu turizma RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Hrvatskoj udruzi hotelijera.

● Donijeta je odluka o prestanku poslovne suradnje sa Sindikalno-štedno kreditnom zadrugom iz Zagreba, Radnička cesta 22, zbog toga što SŠKZ nije uspjela u procesu transformacije u banku.

● U sklopu rasprave o aktualnoj gospodarskoj situaciji, posebno u odnosu na prava zaposlenih i očuvanje radnih mjesta te prijedlog daljnjih smjernica za postupanje, Predsjedništvo je usvojilo zaključak da sindikalni povjerenici ne mogu potpisivati umanjenje plaća Sporazumom, niti anekse KU bez znanja Ureda Predsjedništva i dostavljene punomoći od predsjednika STUH-a, a prije zaključivanja sporazuma o umanjenju plaće ili prava radnika obvezno je održavanje skupova radnika.

● Donijeta je odluka o sklapanju ugovora o suradnji s Kreditnom bankom Zagreb o nastavku realizacije ponude kreditiranja članova STUH-a.

● Donijeta je odluka o organizaciji i održavanju Prvih sportskih susreta članova STUH-a.

● Tragom kongresnih smjernica, rasprava na sjednicama tijela STUH-a, a uvažavajući gospodarsku krizu, donijeta je odluka o promjeni visine iznosa članarine sa 1,50 na 1,25

● Predsjedništvo je donijelo odluku o kooptiranju Ornele Delić za članicu PSTUH-a, umjesto dosadašnjeg člana Ivice Šimunića.



Po izvršenim izjašnjavanjima članova STUH-a u pojedinim podružnicama gdje je postojao problem s redovitom isplatom plaće, donijete su odluke o pokretanju svih aktivnosti vezanih uz štrajk.

● U raspravi o temi - Kako očuvati dignitet (pravo na rad i zaradu dostojnu čovjeka) zaposlenih u djelatnosti turizma i ugostiteljstva Hrvatske na svečanoj sjednici Predsjedništva 12. 03. 2010. godine, utvrđeni su sljedeći zaključci:

1. Sindikat turizma i usluga Hrvatske branit će stečena prava svojih članova

2. Sindikat turizma i usluga Hrvatske zahtijeva od Vlade da se konačno odredi prema turizmu kao prioritetnoj grani hrvatskoga gospodarstva i donese konkretne odluke i mjere koje će omogućiti konkurentnost

3. Sindikat turizma i usluga Hrvatske zahtijevat će od poslodavaca da se zaštite sezonski radnici zaposleni na određeno vrijeme na način da im se nakon tri sezone rada osigura status stalnog sezonca

● Utvrđen je prijedlog odluke o istupanju iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te je isti upućen izvanrednom kongresu na raspravu i odlučivanje – 16.06.2010. godine, s istupnim rokom od 3 mjeseca, nakon čega je 9. (izvanredni) kongres usvojio odluku o istupanju iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

● Obavljene su pripreme za potpisivanje Dodatka II KUU koji regulira usklaenja s novim Zakonom o radu.

● Sindikat turizma i usluga Hrvatske, dan prije proteka Statutom utvrđenog tromjesečnog istupnog roka, prihvatio je zamolbu SSSH o povlačenju odluke o istupanju iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te je dalje ostao udružen u središnjicu - Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

● Odlučeno je da se održe Prvi strukovni, a drugi sportski susreti od 4. do 11. studenoga 2010. godine. Natjecanjem u struci obuhvaćeni su kuhari, konobari, barmeni i sobarice te u sportskom dijelu nogomet, pikado, boćanje, kuglanje.

● Predsjedništvo je jednoglasno usvojilo Odluku o povećanju korisničkog prostora u zgradi Radničkog doma – 322/III, u Zagrebu, Krešimirov trg 2, površine 16,32 m2, za potrebe Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

● Sindikat turizma i usluga Hrvatske sudjelovao je u radu 6. kongresa SSSH. Predstavnici STUH-a izabrani su u Nadzorni odbor i u Statutarnu komisiju SSSH.

● Predsjedništvo je kooptiralo Milenu Stanić, sindikalnu povjerenicu Sindikalne podružnice ACI Marina Split za članicu Predsjedništva STUH-a, umjesto dosadašnjeg člana Stipe Protrke koji je na osobni zahtjev razriješen te dužnosti.

● Donijeta je Odluka o provođenju izbora u Sindikalnim podružnicama te kandidacijskom postupku za članove tijela i dužnosnike u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske i Vijeću SSSH 2011.-2016. godine.

● Donijeta je odluka o održavanju 10. kongresa STUH-a 10. studenoga 2011. godine u Umagu.

● Predsjedništvo je donijelo odluku o prekidu poslovne suradnje s Kreditnom bankom Zagreb.



● Donijeta je odluka o održavanju III. strukovno-sportskih susreta članova STUH-a. Strukovno-sportski susreti održat će se u Umagu/Istra od 11. do 13. studenoga 2011. godine.

Uz prethodno navedeno, nastavno su navedeni datumi održavanja sjednica Predsjedništva sa svim točkama dnevnog reda o kojima se raspravljalo.

1. (konstituirajuća) sjednica Predsjedništva – 12. 05. 2006., Zadar Dnevni red:

1. Konstituiranje Predsjedništva Sindikata 2. Izbor tajnika Predsjedništva 3. Pitanja, prijedlozi i inicijative

2. sjednica – 12. 06. 2006., Zagreb Dnevni red:

1. Verifikacija zapisnika sa 1. (konstituirajuće) sjednice Predsjedništva 2. Usvajanje Poslovnika o radu Predsjedništva 3. Informacija o događajima u SSSH 3. Utvrđivanje pročišćenog teksta Statuta STUH-a 3. Prezentacija programa evidencije članstva 4. Donošenje odluke o izradi pečata podružnica 5. Verifikacija usvojenih odluka Predsjedništva

a) sistematiziranje radnog mjesta „savjetnik za međunarodne odnose“ b) o zapošljavanju Maje Mirt na radnom mjestu „voditeljica upravljanja članskim resursima i odnosi s javnošću c) zahtjev Vesne Dejanović da joj se omogući zakonski raskid ugovora o radu uz isplatu otpremnine

6. Kadrovska pitanja a) donošenje odluke o volonterskom obavljanju sindikalnih poslova na području 5. regije b) odluka o plaći za Meri Gaćina i upućivanje zahtijeva SSSH za sklapanje sporazuma o sufinanciranju plaće područne povjerenice u Uredu STUH-a u Zadru c) prijedlog sklapanja sporazuma sa SSSH za sufinanciranje plaće pravne zastupnice u Uredu SSSH Dubrovačko-neretvanske županije

7. Pitanja, prijedlozi inicijative


1. Osvrt na turističku sezonu 2006. godine 2. Verifikacija zapisnika 2. sjednice Predsjedništva 3. Donošenje Odluke o održavanju 8. izvanrednog kongresa STUH-a 4. a) Donošenje Odluke o otvaranju kandidacijskog postupka za:

● predsjednika/cu STUH-a ● zastupnike 5. kongresa SSSH ● članove tijela središnjice ● predsjednika/cu SSSH

b) Prijedlog Pravila o izboru i izbornom postupku



5. Izvješće o izvršenju Plana prihoda i rashoda STUH-a 1.-6.2006. 6. Informacija o održavanju 5. kongresa SSSH 7. Očitovanje o prijedlogu Kodeksa ponašanja među udruženim sindikatima u

SSSH 8. Verifikacija Odluke o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme za

radno mjesto područnog sindikalnog povjerenika (PU Zadar) 9. Razno:

a) Inicijalni prijedlog izmjena i dopuna Statuta SSSH

4. sjednica – 02. 11. 2006., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 3. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Pretkongresne aktivnosti (verifikacija zastupnika)

a. Prijedlog Poslovnika o radu 8. (izvanrednog) kongresa b. Utvrđivanje liste kandidata za predsjednika STUH-a, članove Vijeća

SSSH te zastupnika za 5. kongres SSSH c. Prijedlog kandidata za članove Nadzornog odbora i Statutarne

komisije SSSH d. Utvrđivanje prijedloga Statuta STUH-a e. Prijedlog teksta Deklaracije o udruživanju (materijal za 8. (izv.)

kongres) f. Utvrđivanje prijedloga dnevnoga reda 8. (izvanrednog) kongresa g. Prijedlog radnih tijela 8. (izvanrednog) kongresa STUH-a

3. Dogovor o popisu gostiju 8. (izvanrednog) kongresa STUH-a 4. Promotivni materijal STUH-a 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a) Sporazum B. Jureša 5. sjednica – 16. 11. 2006., Zagreb

Dnevni red: 1. Imenovanje tajnika Sindikata 2. Imenovanje regionalnog povjerenika 4. sindikalne regije 3. Odluka o kupnji službenog automobila za IV. sindikalnu regiju


1. Verifikacija zapisnika 4. i 5. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Osvrt na 8. (izvanredni) kongres STUH-a 3. Izvješće o financijskom poslovanju STUH-a 4. Informacija o 5. kongresu SSSH 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative


1. a) Verifikacija zapisnika 6. sjednice Predsjedništva STUH-a b) Verifikacija Odluke o štrajku u Hoteli Novi Vinodolski 2. Prijedlozi pravilnika STUH-a 3. Plan 2007. g. – uvod: predsjednik Financijskog odbora 4. a) Imenovanje radne grupe za integracijske procese



b) Informacija o zaključcima Sindikata trgovine Hrvatske 5.Prijedlog odluke o produljenju ugovora o radu na određeno vrijeme za radno mjesto područnog povjerenika u Zadru 6. Aktualnosti po regijama: a) Imenovanje regionalnog povjerenika 5. sindikalne regije – volontera 7. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a) Donošenje Odluke o raspolaganju sredstvima Sindikata b) Donošenje Odluke o sklapanju ugovora o poslovnoj suradnji s tvrtkom PRES card

8. sjednica – 12. 03. 2007., Zagreb

Dnevni red: 1. Sindikat turizma i usluga Hrvatske od 1990. do danas 2. Dodjela priznanja Plaketa „Sindikalne podružnica godine“


1. Verifikacija zapisnika 7. i 8. sjednice Predsjedništva 2. Plan prihoda i rashoda STUH-a za 2007. godinu – donošenje odluke 3. Izvještaj o financijskom poslovanju STUH-a za 2006. godinu (izvršenje

plana prihoda i rashoda za 2006.) 4. Izvještaj radne grupe za integracijske procese: ● Prijedlog Sporazuma o suradnji Sindikata PPDIV-a i STUH-a – rasprava

i usvajanje ● Prijedlog Plana aktivnosti – rasprava i usvajanje

5. Informacija iz područja radno socijalnog zakonodavstva - prijedlozi akata (Zakon o minimalnoj plaći, Opći kolektivni ugovor)

6. Pitanja, prijedlozi i inicijative

10. sjednica –20. 06. 2007., Zagreb Dnevni red:

1. Verifikacija zapisnika 9. sjednice Predsjedništva (zapisnik u privitku) 2. Informacija o tijeku pregovora o tarifnom prilogu NKU (materijal

dostavljen uz pismo – najavu sjednice PSTUH-a 29.5.2007.) 3. Ostavka člana Vijeća iz STUH-a M. Šestaka i kooptiranje novoga člana

VSSSH iz STUH-a (prijedlozi odluka u privitku) 4. Pitanja, prijedlozi i inicijative

11. sjednica –15. 09. 2007., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 10. sjednice Predsjedništva (zapisnik u privitku) 2. Financijsko izvješće prihoda i rashoda STUH-a za 1.-6. 2007. godine 3. Nacrt odluke o promjeni visine iznosa članarine - RASPRAVA (odluka se

donosi 2/3 većinom članova PSTUH-a) 4. Verifikacija odluke za regionalnog povjerenika 5. sindikalne regije –

volonterski rad 5. Informacija o projektu cjeloživotnog učenja 6. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a) Prijedlog odluke o sklapanju sporazuma o privatizaciji Jadrana d.d. Crikvenica



12. sjednica –22. 11. 2007., Ivankovo Dnevni red:

1. Informacija o tijeku sudskog spora s Lagunom Zagreb i donošenje Odluke o sklapanju izvansudske nagodbe

2. Verifikacija zapisnika 11. sjednice Predsjedništva 3. Rasprava o članarini (određeni financijski pokazatelji kao podloga za

donošenje odluke o smanjenju visine iznosa članarine u privitku) 4. Informacija o aktivnostima STUH-a i SSSH 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative

13. sjednica – 20. 12. 2007., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 12. sjednice Predsjedništva 2. Usvajanje izvješće o poslovanju STUH-a za 1.-9. 2007. godine 3. Donošenje odluke o usvajanju Plana prihoda i rashoda STUH-a za 2008.

godinu a. Prolongiranje donošenja odluke o smanjenju visine članarine

4. Donošenje odluke o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme s Dolores Lujić za radno mjesto područnog povjerenika STUH-a u PU Dubrovnik

5. Stanje u SSSH: a. Prijedlog odluke o organiziranju javnog prosvjeda – radničkih

demonstracija 6. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

b. Kooptiranje člana PSTUH-a

14. sjednica – 02. 02. 2008., Dubrovnik Dnevni red:

1. Verifikacija zapisnika 13. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Zauzimanje stava o donošenju Zakona o zabrani pušenja na javnim

mjestima 3. Prijedlog Odluke o obračunu troškova inozemnih i tuzemnih službenih

putovanja 4. Aktualna problematika 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a. Produljenje Odluke RP Pete regije – volonter- za Željka Ivanetića b. Informacija o stanju u Štedno-kreditnoj zadruzi c. Imenovanje člana u Sekciju mladih SSSH d. Informacija o povlačenju tužbe u sporu s Lagunom Zagreb e. Suradnja STUH-a i Sunce osiguranja f. Obilježavanje Dana STUH-a

15. sjednica – 12. 03. 2008., Zagreb

Dnevni red: 1. Uvodna riječ predsjednika STUH-a Eduarda Andrića 2. Standardi rada u hrvatskome turizmu – prijedlog zaključaka 3. Dodjela priznanja Sindikata: Plaketa „Sindikalnoj podružnici godine“




1. Verifikacija zapisnika 14. i 15. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Izvještaj o ostvarenju prihoda i rashoda STUH-a za 2007. godinu 3. Zaključci Financijskog odbora STUH-a – rasprava i donošenje odluke 4. Informacija i zauzimanje stava o realizaciji kredita za članove STUH-a

Interni natječaj za dodjelu nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ u 2008. g.

5. Analiza i ocjena sudjelovanja u prosvjedu 12. travnja 2008. godine 6. Imenovanje članova Zajedničkog tijela za tumačenje odredbi KUPA-a 7. Pitanja, prijedlozi i inicijative


1. Verifikacija zapisnika 16. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Izvještaj o učlanjivanju po regijama STUH-a 3. Informacija o odluci 3. regije STUH-a o kooptiranju člana Statutarne

komisije M. Alerića zbog odlaska V. Šode u mirovinu 4. Analiza izbora za radnička vijeća 5. Verifikacija odluke o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme s

radnicom Dolores Lujić u PU Dubrovnik 6. Donošenje odluke o tromjesečnom produljenju ugovora volonterskog

obavljanja poslova regionalnog povjerenika 5. sindikalne regije 16.08-15.11.2008.

1. Primjena Pravilnika o izradi procjene opasnosti u STUH-u 7. Aktualnosti u djelatnosti 8. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a. odluka o solidarnoj pomoći za kupnju invalidskih kolica


1. Izmjene i dopune ZOR-a; 2. Izvjestiteljica Marina Kasunić Peris, voditeljica Sektora za industrijsku

demokraciju u SSSH 3. Verifikacija zapisnika 17. sjednice Predsjedništva STUH-a 4. Financijsko izvješće prihoda i rashoda STUH-a za 1.-6.2008. godine -

Izvjestitelji predsjednik STUH-a i predsjednik FO 5. Donošenje odluke o sklapanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme s

Dolores Lujić na radno mjesto „područnog povjerenika“ - 6. Izvjestitelji predsjednik STUH-a i tajnica STUH-a 7. Zahtjev Sindikalne podružnice Jadran d.d. Crikvenica za promjenom visine

članarine 8. Pitanja, prijedlozi i inicijative

19. sjednica – 26. 11. 2008., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 18. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. a) Daljnja suradnja sa Štedno-kreditnom zadrugom iz Zagreba,

Radnička cesta 22 – rasprava i donošenje odluke b) Ponuda STUH-a o daljnjem kreditiranju članova STUH-a – rasprava i



donošenje odluke 3. Kupnja stana u vlasništvu STUH-a (problematika, rasprava i odlučivanje) 4. a) Prijedlog s 11. sjednice Regionalne koordinacije sindikalnih povjerenika

1. sindikalne regije STUH-a od 29.10.2008. o provjeri povjerenja i opozivu s dužnosti člana Predsjedništva STUH-a Ivice Šimunića b) Prijedlog odluke s 11. sjednice Regionalne koordinacije sindikalnih povjerenika 1. sindikalne regije STUH-a od 29.10.2008. godine o kooptiranju Ornele Delić – povjerenice SP Anita Maistra Vrsar novom članicom PSTUH-a

5. Pitanja, prijedlozi i inicijative: a. Zauzimanje stava o zamrzavanju plaća u djelatnosti turizma i

primjena KUU b. Donošenje odluke o štrajku u Jadran d.d. Crikvenica

20. sjednica – 16. 12. 2008., Zagreb Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 19. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Utvrđivanje Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske za

2009. godinu 3. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a. Inicijativa Prve sindikalne regije b. Suradnja sa Štedno-kreditnom zadrugom c. Ostavka Željka Ivanetića na mjesto RP Pete sindikalne regije STUH-a.


1. Verifikacija zapisnika 20. sjednice Predsjedništva 2. Verifikacija Odluke o dodjeli priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna

podružnica godine“ 3. Prijedlog Zaključaka za svečanu sjednicu PSTUH-a o temi: „Recesija i njen

utjecaj na zaposlene u djelatnosti turizma u Hrvatskoj“ 4. a) Problematika suradnje sa Štedno-kreditnom zadrugom Zagreb

b) Ponuda o poslovnoj suradnji s Kreditnom bankom Zagreb – rasprava i odlučivanje

5. Informacija o aktualnostima u SSSH – prijedlozi rješenja: ● Donošenje Odluke o namirenju tekućeg manjka po ŽR SSSH u visini

300.000,00 kn ● Interni natječaj za dodjelu nagrade SSSH „Srce sindikalne

solidarnosti u 2009. godini 6. Pitanja, prijedlozi i inicijative


1. Uvodna riječ predsjednika STUH-a Eduarda Andrića 2. Recesija i njen utjecaj na zaposlene u djelatnosti turizma u Republici

Hrvatskoj – rasprava i donošenje zaključaka 3. Dodjela priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna podružnica godine“




1. Verifikacija zapisnika 21. i 22. sjednice Predsjedništva STUH-a; 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-12.2008.

godine – ostvarenje Plana prihoda i rashoda za 2008. 3. Aktualna gospodarska situacija:

- Izvješće iz regija STUH-a o aktualnoj gospodarskoj situaciji u odnosu na prava zaposlenih i očuvanje radnih mjesta, te prijedlog daljnjih smjernica za postupanje: - podaci o reprezentativnosti članova Sindikata

4. Prijedlog Pravilnika o izboru, imenovanju, opozivu i ostavci članova tijela i dužnosnika u Sindikatu

5. Ugovor o suradnji s Kreditnom bankom Zagreb – rasprava i donošenje odluke

6. a) Informacija o kupnji stana i donošenje Pravila o njegovu korištenju b) Verifikacija Odluke o kupnji namještaja za stan iz prethodne točke;



1. Verifikacija zapisnika 23. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Rezultati turističke sezone u 2009. i stanje u društvima 3. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-6.2009.

godine 4. Organizacija i održavanje Prvih sportskih susreta članova STUH-a –

rasprava i odlučivanje 5. Utvrđivanje stava o aktivnostima SSSH vezano uz gospodarsku situaciju 6. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a. Obraćanje člana Predsjedništva I. Šimunića b. Prijedlog odluke s 11. sjednice regionalne koordinacije sindikalnih

povjerenika Prve sindikalne regije STUH-a od 29. 10. 2008. godine o kooptiranju Ornele Delić – sindikalne povjerenice SP Anita Maistra Vrsar novom članicom PSTUH-a (Predsjedništvo je izglasalo predmetnu točku DR nakon realizacije ad. 6. podtočke a)

c. Zahtjevi za umanjenjem visine članarine


1. Verifikacija zapisnika 24. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Verifikacija Odluke o organiziranju štrajka u Atlas d.d. Dubrovnik

a. Verifikacija Odluke o sklapanju Police osiguranja od nezgode za članove STUH-a s Euroherc osiguranjem

3. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2010. godinu

4. Analiza visine članarine STUH-a 5. Informacija o održanim sportskim susretima 6. Informacija o aktualnostima u SSSH 7. Pitanja, prijedlozi i inicijative




1. Verifikacija zapisnika 25. sjednice Predsjedništva 2. Verifikacija Odluke o štrajku u The Pucić Palace – Uzel turizam doo 3. Verifikacija Odluke o promjeni članova PO za pregovore o izmjenama i

dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva 4. Verifikacija Odluke o dodjeli priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna

podružnica godine“ 5. Informacija o tijeku pregovora o prijedlogu izmjena i dopuna KUU 6. Rasprava i donošenje Odluke o visini članarine u STUH-u 7. Informacija o aktualnostima u SSSH – prijedlozi rješenja 8. Odluka o nabavi službenih osobnih vozila za 1. regiju i predsjednika

STUH-a 9. Pitanja, prijedlozi i inicijative


1. Uvodna riječ predsjednika STUH-a Eduarda Andrića 2. Kako očuvati dignitet (pravo na rad i zaradu dostojnu čovjeka) zaposlenih

u djelatnosti turizma i ugostiteljstva Hrvatske 3. Dodjela priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna podružnica godine“ 4. Donošenje odluke o počasnom članu Sindikata turizma i usluga Hrvatske 28. sjednica – 27. 05. 2010., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 26. i 27. sjednice Predsjedništva STUH-a

- Verifikacija Odluke o sastavu pregovaračkog odbora za pregovore o izmjenama i dopunama Nacionalnog kolektivnog ugovora za PA

2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2009. godinu – rasprava i usvajanje

3. Utvrđivanje Prijedloga odluke o istupanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske iz središnjice – SSSH (Prijedlog i obrazloženje u priloženom pismu predsjednika STUH-a)

4. Prijedlog Odluke o održavanju 9. (izvanrednog) kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske – rasprava i odlučivanje

5. Informacija o stanju sredstava STUH-a pri Štedno-kreditnoj zadruzi 6. Donošenje odluke o sklapanju ugovora o djelu s Antonom Cerinom 7. Pitanja, prijedlozi i inicijative

29. sjednica – 14. 09. 2010., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 28. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-6. 2010.

godine – rasprava i usvajanje 3. Informacija o tijeku turističke sezone 2010. 4. Rasprava i odlučivanje o zamolbi za povlačenjem Odluke o istupanju iz

SSSH 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a) Donošenje odluke o sklapanju Ugovora o djelu s financijskim knjigovođom - Aidom Ostrogović



b) Dogovor o angažmanu Aide Soraić na poslovima administrativno-tehničke naravi – PU Dubrovnik

c) Daljnja suradnja s Euroherc osiguranjem vezano uz osiguranje članova od posljedica nezgode

d) Drugi strukovno-sportski susreti članova (4.-7.11.2010.) e) Donošenje odluke o adaptaciji i investiranju u etažno plinsko

grijanje službenih prostora STUH-a

30. sjednica – 06. 11. 2010., Zagreb Dnevni red

1. Verifikacija: ● Odluke o zastupnicima 6. kongresa SSSH iz Sindikata turizma i usluga

Hrvatske ● Odluke o članovima Vijeća SSSH iz STUH-a ● Odluke o kandidatu za predsjednika SSSH ● Odluke o kandidatu za člana/icu Statutarne komisije iz STUH-a ● Odluke o kandidatu za člana/icu Nadzornog odbora SSSH iz STUH-a

2. Donošenje odluke o davanju ovlasti predsjedniku E. Andriću za potpisivanjem ugovora za Drugu i Petu regiju STUH-a vezano uz osiguranje članova s područja tih regija kod Euroherc osiguranja

3. Pitanja, prijedlozi i inicijative: ● Donošenje odluke o povećanju korisničkog prostora u zgradi Radničkog

doma - 322/III, površine 16,32 m2 31. sjednica – 14. 12. 2010., Zagreb

Dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika 29. i 30. sjednice Predsjedništva STUH-a 2. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske –

rasprava i odlučivanje 3. Aktualnosti u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske 4. Prijedlog Odluke koordinacije sindikalnih povjerenika Četvrte sindikalne

regije STUH-a od 29. rujna 2010. godine o kooptiranju Milene Stanić, sindikalne povjerenice u ACI-u, članicom Predsjedništva STUH-a

5. Prezentacija Projekta novog učlanjivanja – rasprava i donošenje odluke 6. Informacija o održanom kongresu SSSH 7. Pitanja, prijedlozi i inicijative


1. Verifikacija zapisnika 31. sjednice Predsjedništva STUH-a a. verifikacija Odluke o organiziranju štrajka u Hoteli Novi doo, Novi

Vinodolski, Kralja Tomislava 4 b. verifikacija Odluke o organiziranju štrajka u Novi Spa

Hotels&Resorts doo, Novi Vinodolski, Kralja Tomislava 4 c. verifikacija odluke o organiziranju štrajka u hotelima Koločep –

Koločep d. verifikacija Odluke o imenovanju inventurnih komisija STUH-a na

dan 31. 12. 2010. godine 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2010. godinu



3. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske – rasprava i odlučivanje (materijal dostavljen za sjednicu u prosincu)

4. Rasprava i donošenje odluke o održavanju 10. redovnog kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske (prijedlog odluke dostavljen članovima u pisanom obliku)

5. Prijedlog Povjerenstva za dodjelu priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna podružnica godine“ i donošenje odluke

6. Raskid ugovora o suradnji s Kreditnom bankom Zagreb – rasprava i odlučivanje

7. Aktualnosti u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske i SSSH 8. Pitanja, prijedlozi i inicijative:

a) informacija o pregovorima na nacionalnoj razini b) informacija o mogućnosti širenja ponude STUH-a članovima


1. Uvodna riječ predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića

2. Gubitak radnih mjesta u djelatnosti turizma – PPT 3. Dodjela priznanja Sindikata Plaketa „Sindikalna podružnica godine“


1. Verifikacija zapisnika 32. i 33 . sjednice Predsjedništva STUH-a a. verifikacija Odluke o smanjenju visine članarine u SP Plava

laguna Poreč 2. Prijedlog Pravilnika o financiranju i materijalno-financijskom poslovanju

– Pravila o pozajmicama – rasprava i usvajanje 3. Donošenje odluke o izradi liste hotela s preporukom za posjetu 4. Aktualnosti u STUH-u i SSSH 5. Pitanja, prijedlozi i inicijative

35. sjednica – 26. 08. 2011., Zagreb Dnevni red

1. Verifikacija zapisnika 34. sjednice Predsjedništva STUH-a - verifikacija Odluke o organiziranju štrajka u Izgradnja doo Ogulin – Hotel Marina – Selce - verifikacija odluke o sklapanju ugovora o djelu s Antonom Cerinom

2. Razmatranje odluke Statutarne komisije (od 11.08.2011.) o prijedlogu prekršajne mjere članu Sindikata

3. Informacija o provedenim kandidacijskim postupcima i verifikacija prijedloga za članove tijela i dužnosnike Sindikata turizma i usluga Hrvatske te središnjice - SSSH

4. Imenovanje regionalnih i područnih povjerenika Sindikata turizma i usluga Hrvatske




Pregled održanih sjednica Financijskog odbora 2006. - 2011. godine s popisom točaka dnevnog reda

1. sjednica - 20. 09. 2006. godine

1. Konstituiranje Financijskog odbora 2. Izbor predsjednice-ka Financijskog odbora 3. Razmatranje i usvajanje izvršenja Plana prihoda i rashoda STUH za

1.–6. 2006. godinu 4. Pitanje, prijedlozi, inicijative

2. sjednica 14. 11.2006.

1. Verifikacija zaključaka 1. sjednice Financijskog odbora

2. Izvršenje Plana prihoda i rashoda za 1.- 9. 2006. godinu

3. Pitanje, prijedlozi, inicijative

3. sjednica -13. 02. 2007.

1. Verifikacija zaključaka 2. sjednice Financijskog odbora 2. Prijedlog plana prihoda i rashoda za 2007. godinu 3. Pitanje, prijedlozi, inicijative

4. sjednica - 11. 04.2007.

1. Verifikacija zaključaka 3. sjednice Financijskog odbora 2. Financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2006. godinu i usporedni prikaz

2005./2006. – rasprava i verifikacija 3. Pitanje, prijedlozi, inicijative

5. sjednica – 5. 09.2007.

1. Verifikacija zaključaka 4. sjednice Financijskog odbora 2. Financijsko izvješće prihoda i rashoda STUH-a za 1.-6. 2007. godine 3. Pitanje, prijedlozi, inicijative

6. sjednica – 10. 12. 2007.

1. Verifikacija zaključaka 5. sjednice Financijskog odbora 2. Financijsko izvješće prihoda i rashoda STUH-a za 1.-9. 2007. godine 3. Prijedlog Plana prihoda i rashoda STUH-a za 2008. godinu 4. Pitanje, prijedlozi, inicijative

7. sjednica – 11. 04. 2008.

1. Verifikacija zaključaka 6. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o ostvarenju prihoda i rashoda STUH-a za 2007. godinu



3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

8. sjednica – 18. 09. 2008.

1. Verifikacija zaključaka 7. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o ostvarenju prihoda i rashoda STUH-a za 1.-6. 2008. godine 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

9. sjednica – 15. 12. 2008.

1. Verifikacija zaključaka 8. sjednice Financijskog odbora 2. Prijedlog Plana prihoda i rashoda STUH-a za 2009. godinu 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

10. sjednica – 11. 03. 2009.

1. Verifikacija zaključaka 9. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-12.mj. 2008.

godine – ostvarenje Plana prihoda i rashoda za 2008. 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

11. sjednica – 9. 9. 2009.

1. Verifikacija zaključaka 10. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-6.mj. 2009.

godine 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

12. sjednica – 15. 12. 2009.

1. Verifikacija zaključaka 11. sjednice Financijskog odbora 2. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2010.

godinu 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative

13 sjednica - 11. 03. 2010.

1. Verifikacija zaključaka 12. sjednice Financijskog odbora (zapisnik u privitku) 2. Rasprava o prijedlogu odluke o visini članarine članova STUH-a 3. Nabava osobnih vozila – realizacija leasinga putem sistema „staro za novo“

za potrebe 1. regije i predsjednika STUH-a 4. Pitanja, prijedlozi, inicijative

14. sjednica – 15. 04. 2010.

1. Verifikacija zaključaka 13. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2009. godinu 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative



15. sjednica – 13. 09. 2010.

1. Verifikacija zaključaka 14. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-6. 2010.


16. sjednica – 13. 12. 2010.

1. Verifikacija zaključaka 15. sjednice Financijskog odbora 2. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2011.


17. sjednica – 14. 03. 2011.

1. Verifikacija zaključaka 16. sjednice Financijskog odbora 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 2010. godine 3. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Sindikata turizma i usluga Hrvatske za

2011. godinu (materijal dostavljen za sjednicu FO u prosincu 2010.)

18. sjednica – 06. 10. 2011.

1. Verifikacija zaključaka 17. sjednice Financijskog odbora; 2. Izvještaj o poslovanju Sindikata turizma i usluga Hrvatske za 1.-6. 2011.

godine s osvrtom na poslovanje za 1.-9.2011. (materijal u privitku) 3. Pitanja, prijedlozi, inicijative



PRIHODI UKUPNO

PRIHODI



GODIŠNJI PRIHODI PO REGIJAMA ZA RAZDOBLJE 2005. - 2011.









STATUTARNA KOMISIJA

U mandatnom razdoblju 2006.-2011. godine Statutarna komisija radila je sukladno ovlastima utvrđenim u Statutu STUH-a. Radilo se na prijedlogu novog Statuta STUH-a koji je prihvaćen na 8. izvanrednom kongresu STUH-a. Osim toga, aktivnost Statutarne komisije ogledala se i kroz utvrđivanje prijedloga Pravilnika o izboru, imenovanju, opozivu i ostavci članova tijela i dužnosnika u Sindikatu i prijedloga Pravilnika o financiranju i materijalno-financijskom poslovanju kao i prijedloga Pravila o pozajmicama koje je donijelo Predsjedništvo STUH-a.

Zbog kršenja odredbi Statuta i drugih akata Sindikata Statutarna komisija razmatrala je i podnijete inicijative za isključenje dva člana iz STUH-a te predložila prekršajne mjere Predsjedništvu STUH-a.

Pregled održanih sjednica Statutarne komisije 2006.-2011.

s popisom točaka dnevnog reda

1. sjednica – 20. 09. 2006. 1. Konstituiranje Statutarne komisije – izbor predsjednika/ce 2. Informacija o izradi prijedloga Statuta STUH-a 3. Pitanja, inicijative, prijedlozi

2. sjednica – 02. 11. 2006. 1. Radni tekst Prijedloga Statuta STUH-a 2. Pitanja, prijedlozi i inicijative

3. sjednica – 11. 12. 2007.

1. Aktualnosti u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske u razdoblju između 2. i 3. sjednice Statutarne komisije


4. sjednica - 15. 12. 2008.

1. Verifikacija zaključaka 3. sjednice Statutarne komisije STUH-a 2. Kooptiranje člana Statutarne komisije s područja 3. sindikalne regije

STUH-a Miljenka Alerića umjesto dosadašnjeg člana Viktora Šode 3. Aktualnosti u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske u razdoblju između 3. i

4. sjednice Statutarne komisije 4 Pitanja, prijedlozi i inicijative

5. sjednica – 27. 02. 2009.

1. Verifikacija zaključaka 4. sjednice Statutarne komisije STUH-a



2. Nacrt prijedloga Pravilnika o izboru, imenovanju, opozivu i ostavci članova tijela i dužnosnika u Sindikatu


6. sjednica – 15. 12. 2009.

1. Verifikacija zaključaka 5. sjednice Statutarne komisije STUH-a 2. Aktivnosti STUH-a u 2009. godini 3. Pitanja, prijedlozi i inicijative

7. sjednica – 10. 04. 2011.

1. Razmatranje inicijative za utvrđivanje odgovornosti članice Financijskog odbora Vesne Štropin – donošenje odluke o prijedlogu prekršajne mjere


8. sjednica – 25. 05. 2011. (zbog nedostatka kvoruma ponovljena sjednica)

1. Razmatranje Prijedloga Pravilnika o financiranju i materijalno-financijskom poslovanju kao i Prijedloga Pravilnika o pozajmicama


9. sjednica – 11. 08. 2011.

1. Razmatranje inicijative za utvrđivanje odgovornosti člana Lukše Radeljevića – donošenje odluke o prijedlogu prekršajne mjere


IZVRŠNI ODBOR je operativno tijelo Predsjedništva STUH-a koje čine predsjednik, tajnica , regionalni i područni povjerenici.

Zasjedalo je redovito prije sjednica Predsjedništva. Uz to, na sjednicama koje su se održavale mjesečno rješavala su se pitanje vezana uz realizaciju odluka i zaključaka Predsjedništva i aktivnosti u provođenju utvrđene politike Sindikata.



IV. PODRUČJE DJELOVANJA - AKTIVNOSTI

1. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

1.1.Nacionalna razina

Kolektivno pregovaranje na nacionalnoj razini odvijalo se na dva područja: za djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva i pregovaranje za djelatnost putničkih agencija i turoperatora.

1.1.1.Kolektivno pregovaranje za djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva

Kolektivni ugovor ugostiteljstva (dalje u tekstu KUU) sklopljen 2002. godine s HUP-om, Udruga ugostiteljstva i turizma, mijenjan je i dopunjavan Dodatkom I ( NN 139/04), a 17. lipnja 2010. godine sklopljen je Dodatak II ( NN 95/10).

Sadržajno, Dodatak II obuhvaća odredbe koje je bilo potrebno izmijeniti i dopuniti KUU slijedom donošenja novog Zakona o radu. Uglavnom se odnose na reguliranje radnog vremena (preraspodjela) i odmora radnika te mirenje u individualnim radnim sporovima.

Područje pregovora koje je ostalo otvoreno i o čemu su pregovori u tijeku je ključno, a odnosi se na tarifni prilog KUU i na osnovnu plaću. Sindikalna je strana već prije, odmah nakon potpisivanja Dodatka I, istaknula zahtjev poslodavcima za donošenjem tarifnog priloga. Zahtjev se temeljio na potrebi utvrđivanja minimalnih koeficijenata za ključna zanimanja i poslove u sektoru te sprečavanje nelojalne konkurencije malih poslodavca kojih u sektoru ima jako puno, a nisu u obvezi donositi akte kojima se uređuje pitanje plaće radnika. Postignut je dogovor o razvrstavanju poslova u razrede složenosti sukladno zahtjevima, sadržaju i odgovornosti pojedinih poslova, dok još uvijek nije utvrđen raspon koeficijenata koje pojedini razred složenosti obuhvaća. Razlog tome su neusuglašeni stavovi pregovaračkih strana oko osnovne plaće. Naime, poslodavci postavljaju zahtjev za izmjenu odredbe KUU koja regulira automatizam u promjeni iznosa osnovne plaće (članak 27. KUU) obrazlažući to problemima u poslovanju prouzročenih globalnom krizom i krizom u gospodarstvu Republike Hrvatske koja se znatno reflektirala i na vrlo osjetljivu djelatnost turizma. U uvjetima otežanog poslovanja nije se mogao pratiti porast osnovne plaće koji je od potpisivanja KUU do 2010. bio u uzlaznoj putanji i kretao se od 2,4% do 7,2%, različito po godinama. Imajući u vidu da će se negativni trend u gospodarstvu neminovno reflektirati i na plaću u djelatnosti turizma, što se nažalost potvrdilo kao točna procjena, jer je prvi put od sklapanja KUU promjena iznosa osnovne plaće u 2010. doživjela negativan predznak, u daljnjim pregovorima zastupat će se stav o mogućem odustajanju od automatizma, ali uz uključivanje zaštitnih mehanizama koji će omogućiti promjenu osnovne plaće na godišnjoj razini.

Istaknute zahtjeve poslodavaca da se izmjeni KUU u dijelu koji regulira dodatke na plaću, uključujući i dodatak za tzv. minuli rad, Sindikat je odlučno odbio.



1.1.2.Kolektivno pregovaranje za djelatnost putničkih agencija i turoperatora

S Udrugom hrvatskih putničkih agencija pregovori su od 2006. do 2011. bili vrlo intenzivni. Sklopljena su dva Dodataka o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za putničke agencije (dalje u tekstu KUPA), i to Dodatak II (NN 126/10) i Dodatak III (NN108/2011).

Najznačajnija izmjena odnosila se na izmjenu odredbe koja regulira osnovnu plaću, čiji je apsolutni iznos povećan u odnosu na dotadašnju, a ugovorena je i njena obvezna promjena na godišnjoj razini sukladno povećanju osnovice za uplatu doprinosa za obvezna osiguranja. U slučaju inflacije veće od 5%, pokreću se novi pregovori o promjeni iznosa osnovne plaće. Sastavni dio Dodatka II je i novi tarifni prilog koji je po sadržaju poslova koje obuhvaća prilagođen novim trendovima u djelatnosti putničkih agencija i turoperatora, dok je raspon između deset platnih razreda ostao isti 1:3,50. Uz to, napravljene su izmjene i dopune KUPA sukladno novom Zakonu o radu u dijelu radnog vremena i odmora te su se kvalitetnije definirale pojedine odredbe čije izmjene su proizašle kao potreba nakon njegove praktične primjene.

Dodatak III obuhvaća isključivo odredbe koje je trebalo izmijeniti nakon novih izmjena i dopuna u tek donesenom Zakonu o radu.

1.2.Kolektivno pregovaranje na razini društava

Ključni proces u djelovanju Sindikata je kolektivno pregovaranje na razini društava koje ima za cilj sklapanje tzv. kućnih kolektivnih ugovora.

Sindikalni je interes zaštita životnog standarda zaposlenih, a to znači zaštita njihovih interesa koji se postiže socijalnim dijalogom i kvalitetnim kolektivnim ugovorom.

Sam proces odvija se različito uvažavajući specifičnosti regije u kojoj društvo (tvrtka) djeluje. Pa tako u 1. sindikalnoj regiji, gdje u većini društava nije ugovoren automatizam u promjeni iznosa osnovne plaće kao niti u dijelu drugih materijalnih prava (regres i božićnica), pregovori se obvezno odvijaju na godišnjoj razini i ovakva strategija pokazala se uspješnom. U svim društvima gdje se pregovaralo uspjelo se ugovoriti povećanje osnovne plaće i obvezna isplata regresa i božićnice u najmanjem neoporezivom iznosu.

U većini društava koja djeluju u drugim sindikalnim regijama kolektivni pregovori se odvijaju nakon što članovi sindikalne podružnice istaknu zahtjeve za sklapanjem novih kolektivnih ugovora ili izmjenama i dopunama postojećih, a u 2010. pregovaralo se u većini društava zbog usuglašavanja kolektivnih ugovora s odredbama novog Zakona o radu.

S obzirom na eskaliranu globalnu krizu i krizu gospodarstva u Hrvatskoj te česte izmjene zakona koji reguliraju radno-socijalne odnose, aktivnost sindikata bila je



vrlo izražena u kolektivnim pregovorima. O tome govori broj sklopljenih kolektivnih ugovora:

Sklopljeni kolektivni ugovori po sindikalnim regijama:

1. sindikalna regija: 10 2. sindikalna regija: 14 3. sindikalna regija: 16 4. sindikalna regija: 63 5. sindikalna regija: 10 6. sindikalna regija: 1

Ukupno: 114

Kolektivnim ugovorima treba dodati i velik broj sklopljenih dodataka o izmjenama i dopunama (aneksa) i sporazuma.

Zbog negativnog utjecaja gospodarske krize na turizam, u velikom broju društava osnovna plaća zadržana je na razini osnovne plaće ugovorene u 2008. godini. Osnovni motiv zbog kojeg je Sindikat pristajao na potpisivanje sporazuma bio je zadržavanje zaposlenih, odnosno sprečavanje otpuštanja čime su kao protumjerom prijetili poslodavci.

Rukovođeno podacima o rezultatima turističke sezone u 2010. godini, dobrim podacima iz ovogodišnje sezone i činjenicom da plaća zaposlenih u djelatnosti turizma zaostaje u prosjeku od 13% do 16% za prosječnom plaćom u državi, Predsjedništvo Sindikata donijelo je zaključak da se više ne pristaje na potpisivanje novih sporazuma. Ako se sporazumi i produžuju, odnosno ako druga strana zahtijeva daljnje zadržavanje osnovne plaće u nižem iznosu od ugovorenog u kolektivnom ugovoru, sporazumi se mogu potpisati jedino pod uvjetom ugovaranja obveze isplate nekog drugog povoljnog prava za radnike, primjerice isplate regresa, božićnice i sl.

Cilj je sindikata osigurati veći stupanj materijalne i socijalne sigurnosti zaposlenih s najnižim primanjima, što će neposredno utjecati na smanjenje socijalne nejednakosti te smanjenje razlika između najniže i prosječne plaće. Jedino takvim načinom možemo dostići zahtjeve Europske socijalne povelje čiji je potpisnik i RH, a to je da najniža plaća iznosi 60% prosječne plaće.

Ono što predstoji je razvijanje kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga koji će rezultirati ugovaranjem prava koji će osigurati primjernu plaću i materijalnu poziciju radnika za dostojanstven život, kvalitetne uvjete rada, zaštitu zdravlja, a isto tako otvoriti mogućnost za razvijanje znanja i vještina koja će radnike učiniti osposobljenim za nove poslovne izazove.

Ulaskom u EU uključit ćemo se i u europski socijalni dijalog koji je temelj za realizaciju ciljeva iz prihvaćene nove desetogodišnje strategije Europa 2020 koja je usmjerena na zapošljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturnih reformi.

2. EDUKACIJA



Kada je riječ o organizaciji edukacije, možemo je podijeliti u tri veće skupine:

1. Edukacija u organizaciji STUH-a 2. Edukacija u organizaciji SSSH 3. Međunarodna edukacija

Kada je riječ o ciljnim skupinama, edukaciju možemo podijeliti na:

1. Edukaciju za sindikalne povjerenike / članove sindikalnih povjereništava 2. Edukaciju za članove radničkih vijeća 3. Edukaciju za povjerenike zaštite na radu 4. Edukaciju za predstavnike radnika u nadzornim odborima 5. Edukaciju za profesionalce (regionalne i područne povjerenike) 6. Edukaciju za članove tijela STUH-a 7. Edukaciju za članove Sekcije mladih STUH-a

2.1. E dukacija u organizaciji STUH-a

Kada je riječ o edukaciji u organizaciji STUH-a, po regijama su organizirani seminari za novoizabrane sindikalne povjerenike i članove povjereništava, tematske koordinacije sindikalnih povjerenika i povjereništava. Na seminarima su se aktivisti upoznavali s funkcioniranjem sindikata i ciljevima koji se žele postići, a dana im je i osnovna informacija o elementarnim pitanjima iz radno-pravnog zakonodavstva. Najmanje svake tri godine (i češće, prema potrebi) održavani su seminari i radionice za novoizabrane članove radničkih vijeća. Na organiziranim radionicama članovi radničkih vijeća aktivno su se uključivali u rješavanje konkretnih pitanja i problema s kojima se susreću u radu radničkih vijeća. Organizirani su seminari o ulozi sindikalnog povjerenika, novom učlanjivanju, kao i različiti tematski seminari, npr. o izmjenama i dopunama Zakona o radu, novom Zakonu o radu, izmjenama i dopunama mirovinskog i drugih aktualnih zakona za radnike. U organizaciji STUH-a također su održavani seminari za članove Sekcije mladih STUH-a. Seminari su organizirani i za članove tijela STUH-a te regionalne i područne povjerenike.

2.2. Edukacija u organizaciji SSSH

Edukacija u organizaciji SSSH uglavnom se odnosila na specifične aktualne teme i najčešće je bila organizirana za rukovodstvo sindikata ili članove tijela STUH-a. Također je organizirana sustavna edukacija za povjerenike zaštite na radu STUH-a, nakon koje su polaznici dobili certifikate o osposobljenosti za djelovanje u zaštiti na radu radnika.



2.3. Međunarodna edukacija

Međunarodna edukacija u najvećoj se mjeri odnosila na seminare i radionice održavane u sklopu Obrazovnog projekta za Jugoistočnu Europu, u organizaciji zagrebačkog Ureda ICEM-IUF. Osim seminara koji se tiču modernizacije

sindikata, prošle godine (2010.) pokrenut je i ciklus seminara / radionica kojima se pomaže sindikatima da što uspješnije izrade i realiziraju projekte koje su sami izradili i čije su ciljeve prepoznali kao važne za vlastito funkcioniranje (kod STUH-a je riječ o projektu novog učlanjivanja). Pod međunarodnu edukaciju također spadaju i seminari održani za članove Sekcije mladih STUH-a, ali i ostalih sindikata iz

regije u kojima djeluju sekcije mladih. Za članove i zaposlene u Sindikatu organizirana je i edukacija u trening centru Međunarodne organizacije rada u Torinu.

Neke teme održanih seminara: nesigurni radni odnosi, novo učlanjivanje, sezonalnost turističke / ugostiteljske djelatnosti, udruživanje sindikata, agencije za privremeno zapošljavanje, modernizacija sindikata, upoznavanje mladih sa sindikalnim strukturama i strukturama mladih u Europi, mobbing, raspodjela sindikalne članarine, kolektivno pregovaranje, analiza potreba tržišta rada, informiranje i komuniciranje u sindikatu…

Nema djelotvorne sindikalne prakse bez stalnog osmišljenog stručnog osposobljavanja sindikalnih kadrova. Za uspješan sindikalni rad neminovno je stjecanje novih znanja, vještina i tehnika. Svaki bi povjerenik neizostavno trebao biti obvezan sindikalno se obrazovati da bi bio u stanju partnerski rješavati sindikalne probleme na svom području djelovanja.

3. ZAŠTITA PRAVA ČLANOVA

Broj pokrenutih radnih sporova u ovom mandatnom razdoblju znatno je niži nego u prethodnim. Tome je prije svega pridonijela politika Sindikata da se nastali sporovi vezani uz kršenje prava iz Zakona o radu ili kolektivnih ugovora, odnosno pravilnika o radu ili ugovora o radu, rješavaju s poslodavcem, odnosno u društvu (tvrtki).

Najveći broj individualnih radnih sporova pokrenut je u 5. regiji, a sporovi se uglavnom odnose na tvrtku HTP Matija Gubec iz Stubičkih Toplica. Sporovi su pokrenuti zbog grubog kršenje prava iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Nešto veći broj sporova vodio se i na području Dubrovnika, i to najčešće kao posljedica ponašanja poslodavca koji Sindikat ne prihvaća kao ravnopravnog socijalnog partnera i odbija razgovore.

I nadalje, kao i prijašnjih godina, svi pokrenuti sporovi završavaju u korist radnika. Takva sudska rješenja trebala bi konačno promijeniti ponašanje onih poslodavaca koji sebe doživljavaju kao „svemoćne“, a radnike kao „robu“ koja je njemu na raspolaganju.



Kolektivni radni sporovi pokretani su zbog višemjesečne neisplate plaće. Pokrenuti sporovi u velikom broju slučajeva uspijevali su se rješavati sklapanjem sporazuma u postupku mirenja.

Kolektivnih radnih sporova koji bi se odnosili na sklapanje, izmjenu ili obnovu kolektivnih ugovora nije bilo. U slučajevima kada bi poslodavci zaprijetili otkazivanjem kolektivnog ugovora, a bilo je i takvih pokušaja, ili odbijali prihvatiti inicijativu Sindikata za otvaranjem procesa kolektivnog pregovaranja, rješenja su se pronalazila u direktnim kontaktima s poslodavcem. Neki otkazi kolektivnih ugovora, kao npr. u Haludovo d.d. Krk, ipak su uslijedili, ali isključivo kao posljedica dugogodišnje agonije u kojoj se to društvo nalazi.

U ovom mandatnom razdoblju podnijet je značajan broj zahtjeva za inspekcijski nadzor. Najveći broj zahtjeva odnosio se na kršenja odredbi Zakona o radu, nacionalnih kolektivnih ugovora ili odredbi ugovora o radu. Upućeni su i zahtjevi za nadzor poreznoj inspekciji, ali su se pitanja iz nadležnosti porezne inspekcije rješavala isključivo po individualnim prijavama naših članova, po našoj uputi. U obavljenim inspekcijskim nadzorima u gotovo svim društvima gdje se tražio nadzor inspektori rada utvrdili bi prekršaje i podnosili prekršajne prijave nadležnom sudu. Najveći broj zahtjeva za nadzor podnijet je za poslodavca HTP Matija Gubec d.o.o. iz Stubičkih Toplica i Pelikan kladionice d.o.o. iz Zagreba. Bez obzira na činjenicu utvrđenih prekršaja, ponašanje poslodavca nije se bitno izmijenilo, u čemu im pomaže neefikasno postupanje tijela državne uprave i nadležnih sudova (posebno prekršajnog). Poučeni dosadašnjim postupanjima pravosudnih organa, ni odredbe u novom Kaznenom zakonu, kojima se neisplata plaće utvrđuje kao kazneno djelo, neće u praksi uroditi plodom s obzirom na neophodnost dokazivanja namjere poslodavca u počinjenju tog kaznenog djela.

U nacionalnim kolektivnim ugovorima, kao i u najvećem broju kolektivnih ugovora društava, ugrađene su odredbe o mirenju u individualnim radnim sporovima. Bez obzira na veliku prednost u rješavanju sporova mirnim putem, kako za radnika zbog brzine rješavanja spora, tako i za poslodavaca zbog znatno manjih troškova mirenja u odnosu na sudski spor, mirenje u praksi uopće nije zaživjelo. Nažalost, odredbe iz kolektivnih ugovora ostaju samo slovo na papiru.

4. INFORMIRANJE

Informiranje u mandatnom razdoblju 2006.-2011. možemo razvrstati u nekoliko kategorija. Prema ciljnim skupinama: unutarnje informiranje i vanjsko informiranje. Unutarnje (interno) informiranje: leci, nova ponuda, obavijesti, štrajk, pisma članovima/podružnicama, bilten, glasilo Galeb, web.

Vanjsko informiranje:konferencije za medije, priopćenja za javnost, intervjui, glasilo Galeb, web.

Najviše konferencija za medije održano je u 2. sindikalnoj regiji STUH-a, zatim u 1. regiji i na području Dubrovnika te u 5. sindikalnoj regiji. Najčešće teme konferencija za medije bile su one koje se tiču nepoštivanja kolektivnog ugovora, neisplate plaća i kršenja radnih prava u pojedinim hotelskim kućama, zatim općeniti osvrti na turističke sezone i sezonske radnike.



U medijima je najzastupljenija osoba bio predsjednik STUH-a Eduard Andrić, zatim slijede regionalni i područni povjerenici (2. regija, 1. regija, 4. i 3. regija). Najviše letaka izrađeno je za područje 1. sindikalne regije, zatim 2. i 4. Najčešća tema letaka bila je nova ili izmijenjena ponuda STUH-a, obavijest gostima hotela o održavanju štrajka, reakcija / odgovor na neistinite napise drugog sindikata koji u pojedinom hotelu djeluje. Članstvo se informiralo o važnijim aktivnostima Sindikata, različito po regijama: koristilo se pisano obraćanje članstvu na kućne adrese, zatim putem oglasnih ploča, izrađivali su se leci za sezonce i za stalne radnike, leci o ponudi Sindikata (posebno aktivno u 1. sindikalnoj regiji) i aktualnostima u podružnici. Tijekom ovog mandatnog razdoblja tiskano je ukupno četrdeset brojeva Galeba, odnosno u prosjeku osam brojeva godišnje. 5. SUDJELOVANJE U ODLUČIVANJU

Sudjelovanje u odlučivanju, kao Zakonom o radu utvrđeno pravo sudjelovanja radnika u kreiranju poslovne politike, uključivanje u donošenje odluka koje će onemogućiti negativan utjecaj gospodarskih promjena na status zaposlenih, i nakon petnaestogodišnje prakse nije u dovoljnoj mjeri zaživjelo. Razloga je više, ali ključan je nedovoljna upućenost radnika u njegov značaj.

Najveća aktivnost ogleda se u radu radničkih vijeća, manje kroz skupove radnika, dok sudjelovanje radnika u odlučivanju kroz članstvo u nadzornim odborima ili upravnim vijećima društava ima marginalni značaj.

5.1.Radnička vijeća

U razdoblju između dva kongresa redovni izbori za radnička vijeća održani su 2008. i 2011. godine.

Uključivanje Sindikata s listom svojih članova ili simpatizera u izborne postupke različito je od regije do regije.

Najveća izborna aktivnost proteklih godina odvijala se na području 1. sindikalne regije, gdje uz naš Sindikat djeluje i drugi sindikat koji redovito sudjeluje u izborima za radnička vijeća. Takva situacija zahtijeva veliko angažiranje i profesionalaca i sindikalnih aktivista te znatna financijska sredstva kako bi rezultati izbora za Sindikat bili uspješni.

U 1. sindikalnoj regiji utemeljena su radnička vijeća u svim velikim hotelskim tvrtkama: Arenaturistu d.d. iz Pule, Plavoj laguni d.d. iz Poreča, Rivieri d.d. (danas Riviera Adria d.d.) iz Poreča, Maistri d.d. iz Rovinja, Istraturistu d.d. iz Umaga i Jadranki d.d. iz Malog Lošinja.

Članovi s liste STUH-a vrlo su aktivni i pokazuju interes za rad u radničkim vijećima. Tome je svakako pripomogla i redovita edukacija koja se za članove radničkih vijeća organizira prije i poslije izbora.

U ostalim sindikalnim regijama zastupljenost radničkih vijeća znatno je manja i u praksi se koristi zakonska mogućnost, pa ulogu radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik.



Tako je u 2. sindikalnoj regiji radničko vijeće utemeljeno u Imperialu d.d. iz Raba, Grand hotelu Adriatic d.d. iz Opatije, Zlatnom otoku d.d. iz Krka (pripojeno Rivieri Adria d.d. Poreč), Liburnia Riviera Hotelima d.d. iz Opatije i ACI d.d. iz Opatije.

U 3. sindikalnoj regiji radničko vijeće djeluje u Hotelima Zadar d.d. iz Zadra.

U 4. sindikalnoj regiji izabrano je radničko vijeće u Hotelu Croatia d.d. iz Cavtata, Sunčanom Hvaru d.d. iz Hvara, Babinom Kuku d.d. iz Dubrovnika i Clubu Adriatic d.d. te Hotelima Podgora d.d. iz Podgore.

U 5. sindikalnoj regiji radničko vijeće utemeljeno je u Zagrebačkom holdingu - Podružnica za upravljanje sportskim objektima, dok u 6. sindikalnoj regiji nema radničkih vijeća.

Pitanje koje se u slučaju preuzimanja ovlasti radničkog vijeća samo u jednoj osobi, sindikalnom povjereniku, nameće jest - je li dobro rješenje da je u tako odgovornoj i zahtjevnoj funkciji samo jedan čovjek? Veliku odgovornost koju ima radničko vijeće štiteći prava i interese svih zaposlenih i bitna pitanja koja se rješavaju kroz obavještavanje, savjetovanje i suodlučivanje svakako se kvalitetnije mogu rješavati kroz tijelo koje broji više članova.

Ono što mislimo da treba učiniti u nadolazećem razdoblju jest značajnije razvijati rad radničkih vijeća koja će svojom aktivnošću utjecati na politiku poslovanja, a preko sindikalnih lista afirmirati sindikat.

5.2.Skupovi radnika

Mogućnost da ih poslodavac obavještava o stanju i razvojnim planovima tvrtke i da se informiraju o radu radničkog vijeća, radnici u praksi slabo koriste.

Skupovi radnika održavaju se u još uvijek malom broju društava. I u ovom slučaju, kao i u slučaju radničkih vijeća, situacija se razlikuje po regijama. Tamo gdje su aktivna radnička vijeća skupovi se održavaju najmanje dvaput godišnje, a negdje i češće. Naravno da se dinamika održavanja usko vezuje uz situaciju u društvu, pa tamo gdje su prisutni problemi, kao, primjerice, u Sunčanom Hvaru, skupovi radnika održavali su se i češće.

Ovaj oblik sudjelovanja radnika u odlučivanja svakako treba u praksi koristiti što više s obzirom na to da je to mjesto gdje se od poslodavca mogu dobiti ili zatražiti odgovori na konkretna pitanja vezna uz poslovanje, primjenu zakona , kolektivnih ugovora i poštivanja prava radnika. U djelatnosti u kojoj rade naši članovi skupovi radnika svakako bi se trebali održavati prije i nakon turističke sezone.

Na skupovima radnika mogu se detektirati nepravilnosti u radu poslodavca te utvrditi prava problematika naših članova, što će poslužiti i kao dobra smjernica za budući rad Sindikata. Osim toga, skupovi radnika su mjesto gdje se članstvo na neposredan način može obavijestiti o radu Sindikata, o pravima kao i njihovim obvezama. Skupovi radnika pružaju nam mogućnost da promoviramo rad Sindikata.



5.3.Predstavnik radnika u organu poslodavca Novim Zakonom o radu omogućeno je da u svim društvima, bez obzira na broj zaposlenih i vlasničku strukturu, a gdje je utemeljen nadzorni odbor, upravno vijeće ili drugo tijelo koje nadzire vođenje poslova, radnici imaju pravo izabrati svojeg predstavnika. Predstavnik radnika ravnopravni je član tog tijela, odnosno ima isti pravni položaj kao i ostali članovi.

U velikom broju društava imenovani su ili izabrani predstavnici radnika.

Uočeni problem koji se vrlo negativno reflektira u praksi jest slaba ili nikakva komunikacija između predstavnika i radničkog vijeća ili radnika koji su ga izabrali. To je nešto što ubuduće treba izmijeniti. Predstavnik mora biti u stalnoj komunikaciji s onima koji su ga birali ili imenovali jer u suprotnom njegova uloga nema učinka.

6.INDUSTRIJSKE AKCIJE

Posljedice gospodarske krize i mjere recesije koje su uslijedile po gotovo svim hotelskim tvrtkama i društvima u turističkoj djelatnosti imale su za posljedicu i velik broj industrijskih akcija koje je organizirao Sindikat. Neisplate plaća, neuplate doprinosa, otpuštanje radnika, programi zbrinjavanja viška radnika, neuspjela restrukturiranja i loše privatizacije, prouzročile su javne prosvjede i štrajkove.

Članovi Sindikata turizma i usluga Hrvatske u velikom broju uključili su se u najveći prosvjed koji je održan u posljednja dva desetljeća. Pod parolom „Zajedno za veće plaće u javnom i privatnom sektoru“ u Zagrebu je 12. travnja 2008. godine održan javni prosvjed kojem se odazvalo više od 50.000 članova Sindikata iz svoj sindikalnih središnjica. Na prosvjedu su istaknuti zahtjevi za rast plaća u skladu s porastom produktivnosti i troškova života, ograničenjem rada na određeno vrijeme, donošenjem Zakona o minimalnoj plaći, daljnjom reformom mirovinskog osiguranja kojom će se otkloniti nepravilnosti i nejednakosti učinjene prijašnjim reformama, bolje i sigurnije uvjete rada uz poštivanje načela vladavine prava kao jamstva poštivanja prava radnika.

Velika aktivnost u svim regijama STUH-a bila je i 2010. godine u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma oko problema zadržavanja zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i o otkazivanju kolektivnih ugovora. Broj potpisa i podrška građana iznenadili su i organizatore.

U to vrijeme održan je drugi svesindikalni sabor na kojem su prihvaćene rezolucije koje se odnose na najaktualnije probleme u radno-socijalnoj domeni, kolektivnom pregovaranju, tržištu rada te društvenoj i



gospodarskoj odgovornosti. Prisutni su se izjašnjavali o poduzimanju daljnjih sindikalnih aktivnosti.

Odgovor na pitanje Jesmo li zadovoljni postignutim nakon impozantnog javnog prosvjeda i iznimno uspješne akcije prikupljanja potpisa za referendum bio je – “Nismo!”.

Uz prosvjede u Hrvatskoj, članovi Sindikata aktivno su sudjelovali i u javnim prosvjedima u organizaciji naše središnje europske konfederacije EKS-a (Europska konfederacija sindikata) u Bruxellesu, Ljubljani i Budimpešti. Osim toga, sudjelovali smo i u javnom prosvjedu koji je organizirala ZSSS (Zveza svobodnih sindikatov Slovenije) u Ljubljani.

Zbog problema s isplatama plaće, koje su u nekim društvima kasnile i po nekoliko mjeseci, a događalo se čak i to da radnici u srcu sezone - srpnju i kolovozu - rade bez plaće, nakon izjašnjavanja naših članova o pokretanju aktivnosti za štrajk, Predsjedništvo STUH-a donijelo je odluke o organiziranju štrajka u:

Jadran d.d. Crikvenica, danas u stečaju Atlas d.d. Dubrovnik , radi se već treći program zbrinjavanja viška

radnika u zadnje dvije godine, redovita isplata plaće Uzel turizam d.o.o The Pucić Palace Dubrovnik –

danas redovite isplate plaće Hoteli Novi d.o.o. i Novi Spa Hotels&Resorts, u dva navrata –

danas posluju kao Novi Resort d.o.o. – redovita isplata plaće Hotel Villa Koločep – Koločep – danas isplaćene sve plaće Izgradnja d.o.o. Ogulin - Hotel Marina Selce. Otvoren,

danas u stečaju Hotel Helios Faros d.o.o, Starigrad na Hvaru - neizvjesna

budućnost, plaća se isplaćuje sa zaostatkom Hotel Šipan d.o.o.Šipan – danas redovita isplata plaće,

ali neizvjesna budućnost Hotel Jelsa d.d. Hvar – danas redovita isplata plaće.

U većini društava u postupku mirenja uspjelo se dogovoriti s drugom stranom, odnosno potpisani su sporazumi i problemi s plaćom ipak su riješeni. Štrajk je održan u Hotelu Marina u Selcu, koji posluje u sklopu tvrtke Izgradnja d.d. iz Ogulina, ali nažalost, zbog nagomilanih financijskih problema, pokrenut je stečaj društva.

Zbog neredovitih isplata plaće, ali i zbog neizvjesnosti oko budućnosti društva i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji su zapreka konkretnijim odlukama vezanim uz status društva, za članove Sindikata koji su radili u Jadran d.d. iz Crikvenice i za članove iz Cluba Adriatic d.o.o. organiziran je dolazak na javni prosvjed pred tadašnji Fond za privatizaciju (danas Agencija za upravljanje državnom imovinom) u Zagrebu.

Zbog problema s plaćom u nekim hotelima radnici su radili i nosili bedževe s tekstom “Radim bez plaće“. Taj potez izazvao je medijsku pozornost pa su se uskoro pronašla sredstva za plaću. Nažalost, činjenica je da je ponašanje mnogih poslodavaca takvo da jedino uz akcije koje provociraju javnost i najavama



štrajka Sindikat za svoje članove može ishoditi Ustavom i zakonom zajamčeno pravo na plaćeni rad.

7.MEĐUSINDIKALNA SURADNJA

Sukladno Deklaraciji prihvaćenoj na 8. izvanrednom kongresu STUH-a u Zagrebu o započinjanju procesa integracije STUH-a, Sindikata PPDIV-a, Sindikata trgovine Hrvatske i drugih sindikata srodnih djelatnosti, neposredno nakon Izvanrednog kongresa započele su aktivnosti na realizaciji kongresne odluke. Predsjedništvo Sindikata imenovalo je komisiju u sastavu: Eduard Andrić, Duška Lončar i Stanko Zenzerović, koja je trebala raditi na procesu ujedinjavanja. Proces je započeo sa Sindikatom PPDIV-a. Na početku, rad zajedničkog tima obaju Sindikata bio je vrlo intenzivan. Sastanci su se održavali najmanje jednom mjesečno. Izrađeni su svi inicijalni materijali potrebni za proces ujedinjavanja i određeni rokovi i zadužene osobe, odnosno tijela za donošenje potrebnih odluka. Sklopljen je Sporazum o zajedničkoj suradnji Sindikata PPDIV-a i STUH-a u vremenu do održavanja osnivačkog Kongresa Konfederacije u kojem su se trebale odvijati i određene zajedničke aktivnosti, za što je donijet i poseban Plan aktivnosti. Cilj je bio stvaranje udruge više razine na osnivačkom kongresu konfederacije Sindikata PPDIV-a i STUH-a. Svaki od sindikata u novonastaloj Konfederaciji trebao je zadržati svoj pravni subjektivitet i samostalnost. Procesu se kasnije priključio i Sindikata trgovine Hrvatske.

O svim aktivnostima i rezultatima zajedničkog rada redovito je obavještavano Predsjedništvo Sindikata. Termin završetka procesa bio je početak 2009. godine.

Nažalost, nakon intenzivnog rada na početku, uslijedilo je razdoblje manjih aktivnosti koje su u potpunosti prestale izlaskom Sindikata PPDIV-a iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (dalje u tekstu Savez). Činjenica je da u novonastalim okolnostima nastavak rada nije bio moguć.

S obzirom na nužnost povezivanja sindikata s ciljem okrupnjavanja i zajedničkog djelovanja radi zaštite prava i interesa svojih članova, zalaganja za razvoj socijalne i pravne države, zaštitu i promicanje ljudskih i sindikalnih sloboda i prava , opredjeljenje ovog Sindikata u nadolazećim vremenima treba biti usmjereno prema povezivanju sa sindikatima iz uslužnih djelatnosti s kojima je moguće realizirati taj cilj.

Najveća međusindikalna aktivnost odvijala se sa sindikatima iz središnjice SSSH, posebno prije i nakon 9. izvanrednog kongresa STUH-a. Sve aktivnosti koje su se u to vrijeme odvijale bile su usmjerene prema očuvanja SSSH kao najrespektabilnije središnjice u Hrvatskoj. Savez danas ujedinjuje 17 samostalnih granskih sindikata. Uz kadrovsko restrukturiranje, organizacijske promjene i uz uvjet postizanja financijske stabilnosti, Savez može ostati na sindikalnoj sceni Hrvatske kao glavni promotor jačanja utjecaja sindikata u razvijanju socijalnog dijaloga i njegovu pozicioniranju kao relevantnog i uvažavanog socijalnog partnera. Pritom se ne smije zanemariti činjenica da jedino kvantitativno i kvalitativno jak sindikat može odgovoriti tom izazovu pa slijedom toga treba aktivno raditi na ujedinjenju s ostalim sindikalnim središnjicama Hrvatske.

Nakon Kongresa Saveza, na kojem su kandidati STUH-a izabrani u tijela Saveza, a predsjednik STUH-a je izabran za jednog od potpredsjednika Saveza, radilo se na prijedlozima novih zakona ili njihovim izmjenama i dopunama. Posebno je bio



intenzivan rad prilikom donošenja novog Zakona o radu, i to u dijelu radnog vremena i odmora radnika. Za djelatnost turizma, koja je nažalost izrazito sezonskog karaktera, od posebnog značaja bilo je pitanje reguliranja radnog vremena, konkretno rješenje vezano uz preraspodjelu radnog vremena.

Kao ključno sindikalno pitanje rješavalo se pitanje konačnog zakonskog reguliranja uvjeta za reprezentativnost sindikata. Nažalost, prijedlog zakona koji bi bio upućen u proceduru za donošenje još nije sačinjen.

Aktivno se radilo i prilikom donošenja Zakona o minimalnoj plaći, a tijekom 2011. osnovna aktivnost odvijala se i još uvijek traje na sačinjavanju prijedloga Općeg kolektivnog ugovora i pripremi za nove izmjene i dopune Zakona o radu.

Uz to, članovi STUH-a aktivno su bili uključeni u industrijske akcije koje je organizirao Savez, što je detaljnije opisano u poglavlju Industrijske akcije, kao i u programe edukacije, okrugle stolove i zajedničke tribine o aktualnim temama iz gospodarstva, posebno iz područja radno-socijalnih problema.

8.MEĐUNARODNA SURADNJA

Međunarodna suradnja u mandatnom razdoblju 2006.-2011. godine bila je slabijeg intenziteta u odnosu na prethodno razdoblje. Osnovni razlog tome su znatna financijska sredstva koja ta suradnja iziskuje. STUH je član svjetske konfederacije zaposlenih u turizmu i poljoprivredi - IUF i uredno podmiruje svoje financijske obveze. Isto tako nastavljeno je članstvo u europskoj konfederaciji zaposlenih u turizmu i poljoprivredi i prehrambenoj industriji – EFFAT. Na zahtjev STUH-a, a zbog smanjenja broja članova u odnosu na prije prijavljeni broj članova i činjenicu da velik broj društava, gdje imamo organizirano članstvo, nije uplaćivao ili je neuredno uplaćivao članarinu, EFFAT je u 2010. godini dao suglasnost za smanjenje iznosa obvezne godišnje članarine.

U organizaciji EFFAT-a i uz njegovu potpunu financijsku potporu sudjelovali smo u radu niza radionica i seminara na kojima su se obrađivale aktualne teme vezane uz zaposlene u turizmu u cijeloj Europi. Bili smo redovni i aktivni sudionici konferencije sindikata turizma mediteranskih zemalja. Aktivno smo sudjelovali na 3. kongresu EFFAT-a u Berlinu 2009. godine, gdje je tajnica STUH-a izabrana za zamjenicu člana Izvršnog odbora EFFAT-a. Svoje aktivno sudjelovanje iskazali smo na konferenciji o nesigurnim oblicima rada (tzv. prekarni rad) i njihovu suzbijanju kroz kolektivno pregovaranje u ožujku 2011. godine u Portugalu kada je prezentirani projekt rješenja stalnog sezonca u hrvatskom zakonodavstvu i u kolektivnim ugovorima društava prihvatio sektor za turizam EFFAT-a. Kvalitetno rješenje stalnog sezonca prezentirano na primjeru Riviere d.d. iz Poreča (danas Riviera Adria d.d. Poreč) poslužit će kao podloga za daljnje aktivnosti na implementiranju našeg rješenja i rješenja kolega iz sindikata turizma Španjolske u europsko zakonodavstvo. Na temu europskog socijalnog dijaloga u zemljama novim članicama EU i zemljama kandidatima sudjelovali smo na međunarodnim konferencijama u Zagrebu i Bruxellesu. Organizator i financijski pokrovitelj bila je Međunarodna organizacija rada (ILO), njezin centar za edukaciju iz Torina. U organizaciji Ureda ICEM-IUF-a i uz financiranje IUF-a i Zaklade Friedrich Ebert održan je niz seminara na temu modernizacije sindikata u državama Jugoistočne Europe na kojima su sudjelovali i predstavnici STUH-a . Organizacijski ustroj



STUH-a i sustav upravljanja financijama (centralizirano ubiranja članarina) međunarodne organizacije izabrale su kao najkvalitetnije sindikalno rješenje u ovom dijelu Europe. Zbog toga su predavačice iz STUH-a, koje su ujedno i međunarodno certificirani treneri, sudjelovale u radionicama-seminarima na temu reorganizacije i modernizacije sindikata koje su se održavale u Srbiji i Makedoniji. Najaktivnija je bila suradnja s kolegama i kolegicama iz Sindikata gostinstva in turizma Slovenije. S obzirom na velik broj zajedničkih problema (rad na određeno vrijeme, plaće, uvjeti rada, izmjene zakona) kao i njihova europska iskustva bili su dobra podloga za tu suradnju. Vjerujemo da će se ta suradnja u nadolazećem razdoblju intenzivirati još više.

Ulaskom Hrvatske u EU rad u sljedećem mandatnom razdoblju u području međunarodne suradnje bit će pojačan jer ćemo ravnopravno moći sudjelovati u radu svih tijela, a posebno će biti intenziviran rad u europskom socijalnom dijalogu (ESD) i europskim radničkim vijećima (EWC).

9.PROJEKTI

Suočeni s problemima u djelatnosti turizma, kako onima na razini cijele grane turizma tako i specifično za djelatnosti u turizmu, pristupili smo aktivnostima oko izrade projekata koji će pripomoći u poboljšanju uvjeta rada u kojima rade naši članovi, ali i potaknuti brigu o turizmu kao ključnoj grani hrvatskoga gospodarstva, koja, nažalost, plijeni pozornost odgovornih samo u vrijeme turističke sezone.

9.1. Standardi rada

Uz financijsku potporu Ministarstva turizma i Hrvatske gospodarske komore, STUH je inicirao izradu standarda rada u djelatnosti hotelijerstva. Inicijativa za izradu potekla je nakon dojava samih članova koji rade u hotelima, gdje su dolaskom raznih svjetskih hotelskih lanaca uočene velike razlike u zahtjevima koji se postavljaju u izvršavanju ključnih hotelskih poslova (sobarice, konobari, kuhari, recepcionari).

Projekt „Standardi rada u hotelu“ izradio je tim prof. dr.sc. Ivanke Avelini Holjevac s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije Sveučilišta u Rijeci. Projekt obuhvaća Priručnik o standardima rada u hotelu i Implementaciju kadrovskih standarda u Liburnia Riviera Hotelima d.d. iz Opatije. Implementacija je izvršena u dva hotela, u jednome s tri i jednome s pet zvjezdica. Na prezentaciji Projekta, koja je održana u hotelu Ambasador u Opatiji u ožujku 2009. godine, uz nazočnost predstavnika koji su financijski pomogli Projekt te predstavnike Hrvatske udruge poslodavaca i naših članova zaposlenih u tim hotelima, dogovoreno je da se iznađu mogućnosti za oživotvorenje, odnosno primjenu Projekta u praksi. S jedne strane nadležno ministarstvo trebalo bi se angažirati na iznalaženju puta za normativno uređenje,



bilo kroz pravilnike ili neke druge akte, a socijalni partneri trebaju kroz proces kolektivnog pregovaranja ugraditi standarde kao sastavni dio kolektivnih ugovora. Naravno da ključnu ulogu u ovom drugom slučaju treba odigrati Sindikat. Odmah po prihvaćanju Projekta, kao kvalitetnog dokumenta za primjenu u hrvatskim hotelima, Sindikat je pokrenuo razgovore s pregovaračkim timom poslodavaca jer je proces kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini već bio otvoren. Nažalost, promjenom okolnosti u gospodarstvu, koje su galopirajući krenule s negativnim trendom, dogovoreno je da će se pregovori nastaviti kad se situacija stabilizira. Kako hrvatski turizam bilježi pozitivne rezultate ,a i poslovni rezultati velikog broja hotelskih kuća bolji su nego prethodnih godina, naša zadaća je ponovno istaknuti svoj zahtjev, ali sada bez uzmaka. S obzirom na to da je cilj Projekta povećati kvalitetu rada, produktivnost rada i kvalitetu ugostiteljskih proizvoda i usluga, sigurni smo da će i hotelijeri pokazati razumijevanje za njegovu implementaciju.

9.2. Sektorsko istraživanje – turizam u Hrvatskoj

Zajedno s međunarodnom konfederacijom sindikata IUF, Ured u Zagrebu, i Zakladom Friedrich Ebert, te uz njihovu financijsku potporu, STUH je sudjelovao u sektorskom istraživanju na temu „Turizam u Hrvatskoj“. Sektorsko istraživanje obuhvatilo je dva područja: ekonomsko-financijsko, koje je obradila dr.sc Maruška Vizek, i radno zakonodavstvo, koje je obradila dipl.iur. Duška Lončar. Analiza odrednica turističkog sektora u Republici Hrvatskoj, uz analizu događaja i financijskih pokazatelja u proteklih deset godina, obuhvatila je dinamiku ukupnih aktivnosti u sektoru i njihov odraz na kretanje broja zaposlenih i prosječne plaće. Ekonomski pokazatelji komparirani su s pokazateljima deset novih članica Europske unije iz ove regije i mediteranski turistički orijentiranim zemljama. Iz tih podataka, a situacija se nije bitno promijenila ni danas, zaključak je da turizam u Hrvatskoj ne iskazuje gospodarski značaj kao u zemljama Mediterana (Cipar, Malta, Španjolska). Naravno da su razlog tome nedostatak odgovarajuće strategije razvoja hrvatskog turizma i primjereno angažiranje svih subjekata sa svrhom pozicioniranja turizma kao strateške grane gospodarstva U drugom dijelu obrađene su ključne odredbe radnog zakonodavstva i njihova primjena u djelatnosti turizma kao i aktivnosti koje Sindikat kroz socijalni dijalog provodi radi detaljnijeg uređenja odnosa (kolektivni ugovori na nacionalnoj razini i u društvima).

9.3. Novo učlanjivanje U sklopu suradnje s IUF-om, našom svjetskom konfederacijom, Ured u Zagrebu, početkom 2011. pokrenuo se projekt novog učlanjivanja. Interes STUH-a za taj projekt iskazan je zbog pada broja članova kao ključnog problema na kojem treba raditi u sljedećem mandatnom razdoblju. Naime, zbog pada broja članova, najviše uslijed privatizacije i restrukturiranja tvrtki čiji je krajnji ishod uvijek bio smanjenje broja zaposlenih, otpuštanje starijih radnika, uglavnom naših članova, zahtijeva se od svih zaposlenih u STUH-u kao i njegovih aktivista drukčiji pristup u rješavanju tog problema. Cilj projekta je dvije tisuće novih članova Sindikata do kraja 2012. godine. S obzirom na to da je opstojnost Sindikata, njegova organizacijska struktura, profesionalna i financijska logistika vezana isključivo uz broj članova, očekuje se da će se realizaciji pristupiti odgovorno. Uz kontinuirano



praćenje realizacije aktivnosti, po svakoj fazi projekta predlagat će se, ako to bude potrebno, korekcije i revizije.

9.4. Strukovno-sportski susreti

Već dulje vrijeme članovi Sindikata isticali su zahtjev za organiziranjem strukovnih i sportskih susreta. Inicijativa je zaživjela 2009. godine, kada su održani 1. sportski susreti u Šibeniku. Prilikom donošenja odluke o održavanju 1. sportskih susreta Predsjedništvo je odlučilo da Susreti obvezno trebaju prerasti u manifestaciju na kojoj će u natjecanju primarno mjesto zauzimati struka. Pobjednik 1. sportskih susreta bila je ekipa iz 4. sindikalne regije. Sukladno odluci Predsjedništva, već iduće godine u Zadru, na 2. susretima, organizirano je i natjecanje u struci. Natjecali su se

članovi Sindikata, profesionalni kuhari, konobari, sobarice i barmeni. Natjecanje je iznimno dobro prihvaćeno i izazvalo je pozornost lokalnih medija, a i šire. Posebnu pažnju privuklo je natjecanje sobarica, prvo takvo natjecanje organizirano u Hrvatskoj. Pobjednici 2. strukovno-sportskih susreta bili su članovi STUH-a iz 1. sindikalne regije. Financijsku pomoć u organiziranju strukovnog natjecanja dalo je i Ministarstvo turizma nakon što je prihvatilo Projekt o strukovnom natjecanju. Cilj

projekta i organiziranja takvih susreta je promidžba struke, hotelijerskih i ugostiteljskih zanimanja, prezentacija autohtonih nacionalnih jela i podizanje razine pružanja usluge u djelatnosti. Na 3. susretima koji se održavaju u kongresnoj godini u Umagu odlučeno je da se natjecanje u struci proširi tako da će se prvi put ove godine natjecati naši članovi profesionalni recepcionari i slastičari. Strukovno-sportski susreti svake godine privuku velik broj sudionika. Uz promidžbu struke, vjerujemo da će i takvi oblici aktivnosti i druženja naših članova pripomoći u animiranju novih članova, posebno mlađih.

Umag, 10. studenoga 2011. godine



PROGRAMSKE DEKLARACIJE

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Polazeći od činjenica:

- da se gotovo svi novi ugovori o radu u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, kao i putničkih agencija, sklapaju isključivo na određeno vrijeme

- da je hrvatski turizam izrazito sezonskog karaktera, što otežava zapošljavanje na neodređeno vrijeme

- da se sve veći broj radnika zapošljava putem agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje

- da radnici zaposleni na određeno vrijeme nisu u ravnopravnom položaju s radnicima na neodređeno vrijeme

- da veliki broj radnika u turizmu radi na „crno“ - bez ugovora o radu, što za posljedicu ima nezakonitu isplatu primanja, neuplatu doprinosa za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uskratu mogućnosti ostvarivanja prava na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a stvara i negativnu sliku o sektoru turizma

- da nesiguran rad znači: mala plaća, nesigurnost zapošljavanja, nedostatak zaštite od otkaza, nedostatak socijalne zaštite, nemogućnost edukacije i razvoja karijere

- da su nesigurnim radom obuhvaćene posebno određene kategorije radnika, prije svega žene i mladi radnici

- da nesigurno zapošljavanje stavlja takve radnike u neravnopravan položaj, zbog čega zaziru od sindikalnog organiziranja

Zastupnici 10. kongresa STUH-a, održanog 10. studenoga 2011. godine u Umagu, donijeli su

DEKLARACIJU

o borbi protiv nesigurnih oblika rada

S ciljem suzbijanja svih oblika nesigurnog rada(tzv prekarni rad) kroz osiguranja jednakog položaja svih zaposlenih u turističkoj djelatnosti, promicanju zapošljavanja u djelatnosti i na taj način promoviranju hrvatskog turizma kao strateške grane gospodarstva

Sindikat turizma i usluga Hrvatske zauzimat će se za: - „ublažavanje“ učinaka nesigurnih oblika rada kroz kolektivno pregovaranja na nacionalnoj razini i u trgovačkim društvima te kvalitetnija rješenja u zakonskim odredbama - dosljednu primjenu u praksi Zakona o radu, nacionalnih kolektivnih ugovora i kolektivnih ugovora društava vezanih uz sklapanje ugovora o radu, primjenu odredbi o stalnom sezoncu, kao i EU direktive o radnicima na određeno vrijeme - efikasniji rad inspekcija rada i drugih tijela državne uprave u kontroli i sankcioniranju poslodavca koji ne poštuju zakonske propise, ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose i poreze



- osiguranje plaća koje će radnicima u nesigurnom (prekarnom) radu i njihovim obiteljima osigurati dostojanstven život, za jednak rad jednaka plaća - uključivanje sezonskih radnika u proces stručnog osposobljavanja i drugih oblika obrazovanja kako bi zadovoljili potrebe novih tehnologija i procesa na radnim mjestima u turizmu i osigurali buduće zapošljavanje

- uspostavu kontrolnih mehanizama za nadzor rada agencije za privremeno i povremeno zapošljavanje

- preveniranje socijalnog dampinga i diskriminacije prekarnih radnika,

posebno žena i mladih radnika

- zaustavljanje tendencije pada u zapošljavanju radnika u turističkoj djelatnosti zbog angažiranja studenata i učenika - razvijanje hrvatskog turizma u novim okvirima koji će imati za cilj cjelogodišnje, a ne isključivo sezonsko poslovanje, čime će se stvoriti uvjeti za sigurno zapošljavanja u djelatnosti turizma

- sindikalno organiziranje radnika u prekarnom radu, povezivanje s drugim sindikatima na nacionalnoj i međunarodnoj razini u zajedničkoj strateškoj borbi za suzbijanje svih oblika nesigurnog rada

10. KONGRES STUH-a Umag, 10. studenoga 2011.



SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Polazeći od:

činjenice da su mladi danas posebno ugrožena skupina na tržištu rada, uslijed činjenice da je stopa nezaposlenosti mladih gotovo dvostruko veća od one u ukupnoj populaciji, te da mladi daleko češće rade na nesigurnim i netipičnim radnim mjestima, neprijavljeni, s ugovorima o radu na određeno vrijeme, neplaćenim prekovremenim radom i poslovima ispod njihove razine kvalifikacije, a što ih dovodi u nesigurnu egzistencijalnu situaciju

činjenice da postupno povećanje prosječne dobi članova sindikata i smanjivanje njihova broja uslijed odlazaka u mirovinu i gubitka radnih mjesta s jedne, te neučlanjivanja mladih radnika s druge strane, predstavlja jedan od temeljnih problema i najvećih izazova snazi i budućnosti Sindikata turizma i usluga Hrvatske te

činjenice da je udio mladih među sindikalnim povjerenicima te članovima tijela odlučivanja Sindikata turizma i usluga Hrvatske znatno manji od njihova udjela u ukupnom broju članova

zastupnici 10. kongresa Sindikata turizma i usluga Hrvatske donose

DEKLARACIJU

o položaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu

Svjesni problema s kojima se mladi radnici susreću na tržištu rada, radnom mjestu i unutar sindikata, Sindikat turizma i usluga Hrvatske shvaća i vjeruje:

da je borba za veću zaposlenost, socijalnu sigurnost i kvalitetu radnih mjesta mladih radnika u sektorima turizma, ugostiteljstva i usluga od ključne važnosti za dugoročno očuvanje radnih i socijalnih prava svih radnika u turizmu, ugostiteljstvu i uslugama

da je za dugoročnu održivost i snagu Sindikata turizma i usluga Hrvatske potrebno posebno voditi računa o učlanjivanju mladih radnika, o specifičnim problemima i položaju mladih radnika i članova te nastojati u većoj mjeri uključiti mlade članove u aktivni sindikalni rad i tijela odlučivanja

Sindikat turizma i usluga Hrvatske stoga se obvezuje:



u sindikalnom djelovanju voditi računa o problemima i potrebama mladih radnika u turizmu, ugostiteljstvu i uslugama, kao skupine koja se na tržištu rada i radnom mjestu susreće sa specifičnim problemima, a posebice ugovorima o radu na određeno vrijeme, nereguliranim i neplaćenim prekovremenim radom te nepovoljnim uvjetima rada

uložiti dodatne napore u približavanje sindikata mladima i učlanjivanju mladih radnika u sindikat

u većoj mjeri nego dosad poticati aktivno uključivanje mladih u sindikalni rad, te posebno u izbore za sindikalne povjerenike, članove sindikalnih povjereništava, članove radničkih vijeća, povjerenike zaštite na radu te tijela odlučivanja STUH-a

omogućavati mladim članovima da iznesu svoje stavove, probleme i ideje koji će biti ozbiljno saslušani, a mladi uključeni u procese donošenja odluka unutar STUH-a

pružiti stručnu, organizacijsku i financijsku potporu aktivnostima Sekcije mladih STUH-a usmjerenima na učlanjivanje mladih radnika i poticanje mladih članova na aktivnije uključivanje u sindikalni rad, kao i ostalim aktivnostima predviđenima u Programu i Planu rada kako bi Sekcija mladih u što većoj mjeri u praksi mogla preuzeti ulogu koja joj je tim dokumentima namijenjena, a čime će pridonijeti snazi i aktivnosti Sindikata turizma i usluga Hrvatske

omogućiti i poticati sindikalno educiranje mladih članova, s posebnim naglaskom na razvoj liderskih i drugih sposobnosti potrebnih za aktivnije uključivanje u sve aspekte sindikalnog rada i razine sindikalnog organiziranja

uključivati mlade u kolektivno pregovaranje, kako na razini samog procesa, tako i na razini sadržaja, vodeći računa o specifičnim problemima i interesima mladih radnika u sektorima ugostiteljstva, turizma i usluga

uključivati mlade u sve ostale aktivnosti sindikalnih podružnica

voditi računa o potrebama i interesima mladih radnika i članova pri sastavljanju programskih dokumenata i organizaciji sindikalnih aktivnosti

aktivno financirati sindikalni rad članova Sekcije mladih STUH-a i educirati ih u njihovu daljnjem usavršavanju na području sindikalnog rada

10. KONGRES STUH-a Umag, 10. studenoga 2011.

Documents

Kongresni dokumenti