1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

MARTINA ADLEŠIĆ, MARINKA ČENDAK, IVANA IVASIĆ

INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM

ODLUČIVANJU – KONZUM D.D.

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2010.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM ODLUČIVANJU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju

Mentor: Prof. dr. sc. Slavomir Vukmirović

Studentice: Martina Adlešić

JMBAG: 0081087178

Marinka Čendak

JMBAG: 0081092005

Ivana Ivasić

JMBAG: 0081088453

Smjer: Financije i bankarstvo

Rijeka, prosinac, 2010.

3

KAZALO

1. UVOD.............................................................................................................4

2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA U FOKUSU MENADŽERSKOM ODLUČIVANJA..............5 2.1. Pojam informacijskih sustava...............................................................5 2.2. Komponente informacijskih sustava....................................................5 2.3. Ciljevi informacijskih sustava...............................................................6 2.4. Odlučivanje i vrste odluka.....................................................................7 2.5. Informacijski sustavi i potpora odlučivanju........................................7

3. KONZUM.......................................................................................................9 3.1. Općenito o Konzumu..............................................................................9 3.2. Poslovanje Konzuma.............................................................................10 3.3. Certifikati kvalitete...............................................................................12

4. PRIMJER IZ PRAKSE (CASE STUDY): KONZUM D.D......................14 4.1. Faza inteligencije...................................................................................14 4.2. Faza dizajna...........................................................................................15 4.3. Faza izbora.............................................................................................15 4.4. Faza implementacije.............................................................................16

5. ANKETA.......................................................................................................18

6. ZAKLJUČAK...............................................................................................30

LITERATURA..................................................................................................31

4

1. UVOD Informacijski sustavi svuda su oko nas, pa i u najmanjim poslovnim subjektima.

Informatizacija je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup informacijama.

Informatizacija bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogućujući donosiocima odluka

dobar pregled podataka potrebnih za donošenje odluka. Informatizacija je osnovna poluga

brzih promjena u načinu poslovanja, a njezin daljnji razvoj pokazuje vrlo velike mogućnosti.

Informatizacija omogućava da se radna snaga prebaci s repetitivnih poslova na kreativne.

Ključni faktori uspjeha „borbe“ s informatizacijom su jasna percepcija projekta

informatizacije, shvaćanje obuhvata i utjecaja iste na poduzeće i nužnih koraka koje je

potrebno poduzeti u svrhu smanjenja rizika neuspješnosti cjelokupnog projekta. Projekt

informatizacije poduzeća više ne predstavlja egzotičan zahvat u koji su se samo najhrabriji

spremni upustiti, već nužnost opstanka, razvoja i kontinuiranog unaprjeđenja u

specijaliziranom segmentu poslovanja.

Informatizacija se bazira na formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava, sposobnih

za međusobnu razmjenu informacija. Svaki od sustava i podsustava funkcionira po pravilima

kibernetike, tj. uspostavljaju se povratne veze između pojedinih dijelova informacijskog

sustava.

Nakon kratkog uvoda o pojmu informatizacije u poslovanju, u nastavku će se prikazati načini

informatizacije u Konzumu, jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj.

5

2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA U ovom poglavlju razmatraju se teorijskke značajke informacijslikh sustava u menadžmentu i

povezanost informacijskih sustava i odlučivanja. Uvodno se definiraju pojmovi i

međuovisnost informacijskog sustava, menadžmenta i odlučivanja. Definiraju se struktura

informacijskog sustava za potporu menadžmentu, komponente i aktivnosti informacijskog

sustava, resursi te ciljevi razvoja informacijskog sustava i vizija razvoja.

2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Prema međunarodnoj federaciji za obradu informacija (kr.IFIP) informacijski se sustav može

definirati kao sustav koji prikuplja, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za

organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive svima koji se žele s njika koristiti,

uključujuči poslovodstvo, klijente, osoblje i ostalo. Informacijski sustav sustav se moe

odrediti kao strukturirani, međusobno povezani kompleks ljudi, strojeva procedura, predviđen

za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija prikupljenih iz vanjskih i

unutarnjih izvora poduzeća, za upotrebu istih, kao baze za donošenje poslovnih odluka

(www.e-obrazovanje.wikispaces.com).

2.2. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine: 1) sklopovska oprema (hardver), 2)

programska oprema (softver), 3) ljudski potencijali (lajfver). Hardver je materijalna osnovica

koju tvore informacijske tehnologije, npr. elektronička računala, radne stance, modemi,

fizičke linije, kablovi. Softver čine nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja i

paketa, rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera. Lajfver si informacijski

djelatnici, ljudi koji rade s informacijslim tehnologijama, od profesionalnih informatičara do

krajnjih korisnika. Često se koriste proširene sistematizacije, prema kojima su uz hardver,

softver i lajfver osnovne komponente: 4) organizacijski postupci (orgver), 5) komunikacijski

resursi (netver), 6) podatkovni resursi (dataver) (Vukmirović, Čapko, 2009, p. 9).

6

2.3. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Proces postavljanja ciljeva informacijskog sustava provodi se putem dva temeljna pristupa, a

to su: a) pristup odozgo prema dolje (top- down pristup, od strateških prema operativnim

razinama) i b) pristup odozdo prema gore ( bottom-up, od operativnih prema strateškim

razinama). Praksa u poslovnim sustavima pokazuje da nijedan od navedenih pristupa sam za

sebe nije dovoljan, budući da pri oblikovanju i realizaciji gotovo svih poslovnih ciljeva

informacije idu u oba smjera (Buble, 2000, p. 140-141).

Ciljevi informacijskog sustav mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva ( Vukmirović,

Čapko, 2009, p.16 prema Buble 2000, p. 145):

1) Profitabilnost. Analizira se utjecaj informacijskog sustava na rast prihoda,

smanjivanje troškova,...

2) Tržišna pozicija ( udio na tržištu). Ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se ostvari prvi

cilj, profit. Pri ostvativanju ovog cilja zadaća informacijskog sustava je potpora

ostvarvanju što većeg udjela na tržištu, osvajanje novih tržišta uz zadržavanje starih,

uz što manje zahtjeve za smanjivanje profita.

3) Očuvanje i razvijanje financijskih resursa. Zadaća informacijskog sustava s

motrišta ovog cilja analiza je raspoloživog kapitala, mogućnosti povećanja rezervi i

transformiranja udjela nekretnina u svrhu jačanja mobilnosti kapitala.

4) Proizvodnost. Zadaća informacijskog sustava je analiza realizacije planova

proizvodnje u cjelini i po djelatniku, u kvaliteti i kvantiteti.

5) Razvoj ljudskih resursa. Informatičko osposobljavanje menadžerskih i djelatničkih

struktura u korištenju suvremenih informatičkih tehnologija jača njihovu

zainteresiranost za povećanjem doprinosa poslovnom rezultatu i povećava

učinkovitost organizacijske strukture poslovnog sustava.

6) Inovacija. Informacijski sustav u ovom segmentu treba omogućiti kreiranje novih

proizvoda i usluga, bolju strategiju marketinga, novu tarifnu politiku i ostele novacije

u skladu s tržišnom situacijom.

7) Kvalitetno povezivanje s okruženjem. Uporaba otvorenih informacijskih sustava

temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (EDI, web,

objektne metode, računalono podržane metode optimalizacije) koje trebaju omogućiti

kvalitetnije povezivanje sa svim aktualnim i potencijalnim sudionicima poslovnog

sustava.

7

2.4. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA

Odlučivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih

rješenja koja vode do nekog željenog stanja. Odlučivanje je veoma težak i odgovoran posao

jer donošenje odluka za sobom nosi i način provođenja inih. Menadžersko poslovno

odlučivanje ovisi o razini menadžmenta na kojoj se donosi odluka, pa tako u najzahtjevnije

spadaju strategijske i inovativne odluke, zatim slijede taktičke (adaptivne) odluke, a tek onda

operativne (rutinske) odluke (Vukmirović, Čapko, 2009, p.18).

U poslovanju se mogu sistematizirati tri vrste odluka: strateške, taktičke i operativne

(Sikavica et al., 1999, p. 44-45):

1) Strateške odluke spadaju u najvažnije odluke u poduzeću. Njima se određuje

strategija poduzeća, kao i ciljevi poduzeća u budućnosti. Ovu vrstu odluka donose

najviši organi upravljanja u poduzeću, odnosno top menadžment poduzeća. Strateške

odluke predstavljaju okvir unutar kojeg se moraju kretati taktičke odluke. Od

strateških se odluka očekuje da podignu razinu efektivnosti, kao agregatne veličine

uspješnosti poduzeća.

2) Taktičke odluke, za razliku od strateških, predstavljaju odluke nižeg reda putem kojih

se realiziraju strateške odluke. Putem taktičkih odluka vrši se operacionalizacija

strateških odluka. Od taktičkih odluka se očekuje efikasnosti poduzeća, tj što veći

output u odnosu na input.

3) Operativne odluke su odluke nižeg reda putem kojih se realiziraju taktičke odluke.

Karakteristične su prvenstveno za niže razine menadžmenta, premda ih u određenom

manje postotku donose i više razine menadžmenta. Operativne odluke su najčešće

programirane, tj. koriste se za rješavanje rutinskih problema i to u situacijama koje se

ponavljaju.

2.5. INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA ODLUČIVANJU Da bi se što bolje razumjelo ulogu i način upotrebe informacijskih sustava u menadžerskom

odlučivanju, potrebno je razmotriti sam proces donošenja odluka koji se sastoji od sljedećih

faza ( Turban, Aronson, 2001, p.41):

1) Inteligencija. Primarni zahtjev potpore odlučivanju u fazi inteligencije je sposobnost

skeniranja vanjskih i unutarnjih izvora informacija za mogućnosti i probleme i

8

interpretiranje onoga što se skeniranjem otkrije. U fazi inteligencije traže se izvori

informacija, skupljaju se potrebne informacije za donošenje odluke, te se procjenjuje

njihova vrijednost.

2) Dizajn. Faza dizajna uključuje srvaranje alternativnih pravaca akcije, diskutiranje o

kriterijima izvora i njihovoj relativnoj važnosti i prognoziranje budućih posljedica

koje proizlaze iz korištenja različitih izvora. U fazi dizajna ( oblikovanja opcija)

formuliraju se mogući smjerovi daljnjih aktivnosti i nakon toga se analiziraju i

procjenjuju opcije u skladu s ciljem odnosno strategijom poduzeća.

3) Izbor opcije. Pri izboru opcije treba ocijeniti sve prethodno postavljene opcije i

odabrati onu koja najbolje ispunjava menadžerske ciljeve. Obično je to opcija koja

donosi najveću dobit uz najmanje troškove, a koja nije u sukobu s osnovnim ciljevima

poslovnog sustava.

4) Implementacija.

Proces odlučivanja, prethodno opisan, prikazan je na shemi 1. (Turban, Aronson, 2007, p. 54).

Izvor: Turban, Aronson et. al. (2007, p.54)

Istraživanje

Provjera modela USPJEH Dokaz, provjera predloženog rješenja

NEUSPJEH

STVARNOST

Faza istraživanja Organizacijski ciljevi Postupak pretraživanja i skeniranja Sakupljanje podataka Prepoznavanje problema Klasifikacija problema Izlaganje problema

Faza dizajna Oblikovanje modela (Pretpostavke) Postavljanje kriterija za izbor Traženje alternativa Predvidjeti i izračunati posljedice

Faza izbora Rješanja uzoraka Osjetljivost analiza Izbor najbolje (dobre) alternative Plan implementacije (rad) Izrada kontrolnog sustava

Implementacija rješanja

9

3. KONZUM

U trećem dijelu definira se: 1) općenito o Konzumu, 2) poslovanje Konzuma, te 3)

certifikati kvalitete.

3.1. OPĆENITO O KONZUMU Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa više od 700 prodavonica –

trgovina u susjedstvu, marketa i super marketa u svim krajevima Hrvatske. U prodavaonicama

dnevno kupuje više od 650.000 potrošača.

Konzum je sastavni dio Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od

najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi. Ukupni prihodi Konzuma u 2008. godini iznosio je

12,758 milijardi kuna. Konzum zapošljava više od 12.000 djelatnika, a osim maloprodaje,

intenzivno razvija i svoje veleprodajno poslovanje putem VELPRO centra koji posluju diljem

Hrvatske. Nakon učvršćivanja liderske pozicije na hrvatskom tržištu, Konzum je napravio i

svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine u 2004. godini, gdje je samo u

nekoliko godina postao vodeći maloprodajni lanac. Većinski vlasnik Konzuma je Agrokor

d.d. koji u svom vlasništvu ima 71,62% dionica. Kao dioničari s udjelom većim od 10%

pojavljuje se Jamnica d.d. i Investco vrijednosnice d.o.o. Svi ostali članovi imaju ukupni udjel

u vlasništvu manjim od 6%.

Misija Konzuma je pružiti svakom kupcu najbolju vrijednost za novac kroz vrhunsku uslugu i

zadovoljstvo kupnje te pomno izabran asortiman kvalitetnih roba s naglaskom na svježe,

zdravo i domaće. Vizija je biti najbolji trgovački lanac u regiji koji će biti standard i mjerilo

kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja – kupcima prvi izbor pri kupnji,

zaposlenima poželjan poslodavac, poslovnim subjektima pouzdan partner i društveno

odgovorna kompanija. Vrijednost na kojima se temelji Konzumov uspjeh su kvaliteta,

uslužnost, povjerenje, inovativnost i razumijevanje potreba naših kupaca.

Svoj uspjeh Konzum gradi na stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih želja i

potreba te neprestanom prilagođavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima. U

svojim prodavaonicama, za koje odabire najbolje lokacije, Konzum kupcima nudi vrhunsku

uslugu, ugodnu kupovinu u iznimno atraktivnom ambijentu te najkvalitetnije proizvode po

10

najpovoljnijim cijenama. Posebno atraktivan je Konzumov svježi program – voća i povrća,

mlijeka i mesa – domaćeg, kontroliranog porijekla. U ukupnoj ponudi dominiraju hrvatski

proizvodi s udjelom većim od 80%, što je strateško opredjeljenje Konzuma kao nacionalnog

lanca. Konzum je uspješno razvio i program privatne marke K plus – izvrsne kvalitete po

iznimno povoljnim cijenama, a koji se nastavlja širiti uglavnom u suradnji s domaćim

proizvođačima.

Ljudski resursi u Konzumu predstavljaju sponu između businessa i zaposlenika, odgovarajući

na zahtjeve poslovnih procesa odabirom najboljih zaposlenika, osiguravanjem adekvatnih

edukacija i predlaganjem pravih puteva za razvoj karijera radnika, a isto tako i povećanjem

zadovoljstva poslom svakog radnika te omogućavanjem njegovog osobnog razvoja unutar

kompanije.

3.2. POSLOVANJE KONZUMA

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2010. ozračje je u kojem se odvijalo

poslovanje Konzuma d.d. BDP od početka godine nastavlja bilježiti pad od 2,5% direktno pod

utjecajem pada osobne potrošnje od 4,1%, a koja po udjelu čini njegovu polovinu. Nastavlja

se i trend nezaposlenosti.

Prepoznavši promjene u ponašanju potrošača, Konzum je prilagodio politiku cijena

novonastaloj situaciji, postavši tako cjenovno najpovoljniji maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te

time osigurao povećanje broja kupaca, kao i porast prometa po zaposlenom od 2,4%.

Prema The Nielsen Company, vodećoj svjetskoj agenciji za istraživanje tržišta, Konzum je

uvršten među vodeće europske maloprodajne lance po prepoznatljivosti brenda, kvaliteti

proizvoda i usluga, širini aosrtimana i dostupnosti objekata.

Konzum je u prvih 6 mjeseci ove godine nastavio ulagati u razvoj i širenje trgovačke mreže,

te unatoč visokim izravnim stranim ulaganjima u trgovinu na malo u Hrvatskoj, povećao svoj

tržišni udio i zabilježio rast maloprodaje od 2,5%. Otvorena su dva Superkonzuma (Botinec i

Brckovljani), 21 prodavaona malog formata i Velpro u Krku s ukupno 7.218 m2 novog

11

prodajnog prostora. Krajem lipnja Konzum time raspolaže s ukupno 281.070m2 prodajnih

kapaciteta.

U prvom polugodištu 2010. godine ostvaren je ukupni prihod od prodaje roba u visini od

5.153 milijadi kuna. Omjer između ostvarenog prometa maloprodaje i veleprodaje nije se

bitno promjenio, pa je maloprodaja i dalje zastupljena s nešto više od 70% ukupne prodaje.

U prvom polugodištu ostvaren je solidan poslovni rezultat od 79.309 milijuna kuna dobiti

prije oporezivanja, odnosno 26.563 milijuna kuna neto dobiti koji je u odnosu na prethodnu

godinu i više nego udvostručen. Ovakav poslovni rezultat omogućen je podizanjem ukupne

rentabilnosti u svim segmentima poslovanja, uspješnim upravljanjem troškovima kroz

optimalizaciju procesa i broja zaposlenih, ulaganjem u razvoj informatičke podrške,

provođenjem obuke i edukacije zaposlenika u svim područjima, kao i efikasnijim korištenjem

svih resursa od strane Uprave, managementa i svih zaposlenih. Briga za ekologiju, zaposlene i

društveno odgovorno poslovanje nije zanemarena.

Primjenom novih tehnologija prodaje i pripreme prehrambenih proizvoda kroz ulaganja u

infrastrukturu i opremu, unaprijeđeni su prodajni procesi i kvaliteta usluge. Usvajanjem

visokih razina znanja i alata za analizu tržišta te prepoznavanjem specifičnih potreba i navika

pojedinih grupa kupaca, stvoreni su preduvjeti da se svakom prodajnom mjestu te njegovom

asortimanu i usluzi pristupa na jedinstven i specifičan način, koji najbolje odgovara

potrebama određenih skupina kupaca.

U izvještajnom razdoblju nije bilo promjena računovodstvenih politka, podjele dionica i

značajnih promjena vlasničke strukture.

Društvo je izloženo riziku naplate potraživanja od kupaca i valutnom riziku, zbog promjena

tečajeva stranih valuta, u prvom redu eura. Kreditni limiti kupaca redovito se provjeravaju,

kontinuirano se radi na naplati dospjelih potraživanja, a u slučaju nemogućnosti naplate

provodi se ispravak vrijednosti. Do kraja godine, unatoč složenim uvjetima na tržištu

maloprodaje, očekuje se ostvarenje dobrog poslovnog rezultata zbog pozitivnog utjecaja

turističke sezone, te daljnih investicija u povećanje prodajnih kapaciteta, modernizaciju i

optimizaciju poslovnih procesa, što će doprijeniti daljnjem smanjenju troškova i povećanju

dobiti.

12

Osnovno opredjeljenje u 2010. godini je jačanje liderske pozicije daljnjim rastom i razvojem

maloprodaje i veleprodaje povećanjem prodajnih i logističkih kapaciteta te poboljšanjem

efikasnosti poslovanja uz primjenu suvremene tehnologije i informatičku podršku. Ključno

polažište koje se primjenjuje je usmjerenost kupcima kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na

njihove potrebe i preferencije. U odnosu na djelatnike, Konzum će i dalje biti siguran

poslodavac, a nastavit će se i uspješna praksa kolektivnog pregovaranja sa sindikatom.

Unapređivat će se partnerski odnosi s dobavljačima od zajedničkih aktivnosti na unapređenju

opskrbnog lanca do prodajnih akcija.

3.3. CERTIFIKATI KVALITETE

Konzumovo poslovanje oduvijek je bilo predano kvaliteti i sigurnosti asortimana te

usmjereno prema potrebama svojih kupaca.

Konzumovi certifikati kvalitete:

1. HACCP

Konzum je implementirao i certificirao HACCP sustav u svim Super Konzum maloprodajnim

objektima te cjelokupnom lancu VELPRO veleprodajnih centara. Time Konzum postaje

jedini poslovni subjekt na ovom području koji je implementirao HACCP u ovako velikom

opsegu maloprodaje i veleprodaje prehrambenih proizvoda. Implementacija HACCP sustava

trajala je šest mjeseci, a prethodila mu je intenzivna priprema sa značajnim ulaganjima u

edukaciju zaposlenika i opremanja prodajnih mjesta.

2. Global GAP certifikat

Global GAP certifikat garantira da je proizvod siguran za konzumiranje, proizveden u

kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti

okoliša. Certifikatom se također potvrđuje da se u procesu proizvodnje poljoprivrednih

proizvoda poštuju higijenski standardi i da zaposlenici rade u adekvatnim uvjetima.

Konzumova otkupna stanica Neretva u Opozenu prvi je i jedini sustav u Hrvatskoj kojemu je

2006. godine dodijeljen certifikat GLOBAL GAP Fruit and Vegetables za mandarinu i svake

se godine uspješno recertificira. Dodatni sustavi upravljanja kvalitetom implementirani su u

13

poslovnim procesima Konzuma, a poglavito u segmentu Konzumove privatne robne marke K

plus.

3. ISO 14001:2004

Konzum vodi brigu i društveno odgovornom poslovanju. Treba spomenuti projekt energetske

učinkovitosti usmjeren na smanjenje potrošnje električne energije u većim objektima kao

primjer u kojem se istovremeno postižu financijske financijske uštede i štiti okoliš. Kao

logičan slijed orijentiranosti Konzuma na zaštitu okoliša donesena je odluka o uvođenju

sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 čime će briga o zaštiti okoliša

postati još snažnija sastavnica poslovanja. Doprinos kvaliteti življenja na lokalnoj, regionalnoj

i nacionalnoj razini ostvaruje se nizom donatorskih i sponzorskih aktivnosti u humanitarne,

sportske i kulturne svrhe.

4. ISO/IEC 27001:2005

Nastavlja se razvoj maloprodaje preko interneta. Konzum internet prodavaonica dobila je

certifikat o uspješnoj implementaciji međunarodnog standarda za uspostavu sustava za

upravljanje informacijskom sigurnošću ISO/IEC 27001:2005, što znači punu odgovornost u

postupanju s osobnim podacima kupaca i najvišu zaštitu prilikom kartični plaćanja.

14

4. PRIMJER IZ PRAKSE (Case Study): KONZUM D.D.

U četvrtom dijelu pod naslovom Promjer iz prakse (Case Study): KONZUM d.d. pobliže se

opisuju faze poslovnog odlučivanja na temelju definiranog problema.

4.1. FAZA INTELIGENCIJE

Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa više od 700 prodavaonica -

trgovina u susjedstvu, marketa i super marketa u svim krajevima Hrvatske. U našim

prodavaonicama dnevno kupuje više od 650.000 potrošača.

Konzum je sastavni dio Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od

najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi. Ukupni prihod Konzuma u 2008. godini iznosio je

12,758 milijardi kuna. Konzum zapošljava više od 12.000 djelatnika, a osim maloprodaje,

intenzivno razvija i svoje veleprodajno poslovanje putem VELPRO centara koji posluju

diljem Hrvatske. Nakon učvršćivanja liderskih pozicija na hrvatskom tržištu, Konzum je

napravio i svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine u 2004. godini, gdje je

u samo nekoliko godina postao vodeći maloprodajni lanac.

Dolaskom velikih stranih maloprodajnih lanaca kao što su Mercator, Billa, Lidl i Kaufland

dolazi do dodatnih problema na tržištu. Veliki raspon proizvoda i novih pogodnijih cijena za

kupce samo su neki od niza problema koji dolaze pojavom stranih maloprodajnih lanaca.

Dakle da bi učvrsnula vodeća pozicija maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i šire potrebno je

bilo osigurati konzistentno izvještavanje o rezultatima poslovnih aktivnosti, kako bi se

omogućilo efikasno upravljanje maloprodajom i veleprodajom. Dosadašnje izvještavanje se

baziralo na izlistima iz transakcijske aplikacije, te na izvještajima o maloprodaji rađenim

pomoću Microsoft Accessa. Dakle, prvobitni problemi bili su:

• poboljšati kvalitetu i povecati preciznost svih poslovnih podataka o maloprodaji

• smanjiti vrijeme potrebno za informaticku obradu

15

4.2. FAZA DIZAJNA

Da bi se problem riješio razmatrane su dvije alternative:

1. Kupnja novih računala i povećanje baze podataka uz pomoć dodatne ručne obrade-

planiralo bi se zaposliti više djelatnika koji će raditi na novim računalima. Tako će biti

moguće izraditi izvješće o pojedinom kupcu sa velikom dozom preciznosti, ali će se za

svakog većeg i značajnijeg klijenta dodjeljivati ‘‘vlastiti’’ referali odnosno account

menageri.

2. Nadogradnja ERP informacijskog sustava - koncept ERP sustava je vrlo jednostavan, a

izrastao je iz praktičnih problema s kojima se susreću viši manageri velikih tvrtki. Na

samom početku informatizacije “tipične” tvrtke, koja možda i nije previše razmišljala

o informacijskom sustavu, uvodi se “obični” program za računovodstvo, u kojemu se

knjiži, vodi materijalno knjigovodstvo i stanje blagajne, obračunavaju plaće, te

obavljaju još neki segmenti računovodstvenog posla. Kako poslovanje raste, program

se nadograđuje, dobavljač otklanja uočene greške, te, obično nakon velikog

“navaljivanja”, unosi mogućnosti za izradu različitih managerskih izvješća. Drugi

odjeli tvrtke, poput prodaje, nabave, proizvodnje, itd., često nabavljaju ili izrađuju

vlastito informatičko rješenje, prilagođeno svojim posebnim potrebama. Iako je

opisani pristup razvoju informacijskog sustava tvrtke već mnogo puta viđen u praksi,

te je, zaista, na kratki rok jeftin i ne zahtijeva veliko razmišljanje.

4.3. FAZA IZBORA

Odlučili smo se za drugu alternativu. ERP sustav pruža informacijsku podlogu za temeljitu

promjenu načina rada, tj. za bolje i kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa je stoga

nepotrebno i neracionalno kupovati novi informatički sustav, a nastaviti raditi na stari način.

Nakon uvođenja ERP-a, računalo će referentu prodaje pružiti podatke o kreditnoj sposobnosti

kupca, ali samo ukoliko ih računovođa savjesno unosi u sustav. Isto se očekuje i za podatke o

robi pristigloj u skladište, informacijama o stanju naručene robe, za koje se mora pobrinuti

nabava, i tome slično. ERP informacijski sustavi u principu mogu “slagati” prema vašim

potrebama.

16

4.4. FAZA IMPLEMENTACIJE

Transakcijska platforma u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog

modula Sirena, te logističkog modula Business 400. Podaci u sistemu su ažurni i prilično

kvalitetni. Blagajne u dućanima rade još uvijek pod DOS operativnnim sustavom, te su podaci

o maloprodaji u obliku tekstualnih datoteka. Koriste se i Clipper programi za obradu tih

tekstualnih datoteka, tako da je jedan dio podataka na ulazu u sustav u DBF formatu. Blagajne

u dućanima rade pod IPIS+ modulu. Podaci iz maloprodaje obrađuju se s danom ili dva

zakašnjenja, a vrlo često nisu ni pouzdani.

Kao baza podatka za Data Warehouse koristi se Microsoft SQL server 2000. Za ekstrakciju,

transformaciju i punjenje podataka koristi se Data Transformation Services (DTS) modul

SQL servera, dok se za dostup do podataka u drugim formatima koriste ODBC i OLE DB.

Kao front-end aplikacije koriste Cognosovi proizvodi Impromptu Web Reports za statičko

izvještavanje i PowerPlay Enterprise Server za OLAP. Korisnici imaju pristup isključivo

putem web-browsera, a za autorizaciju pristupa koristi se Netscape Directory LDAP server.

Projekt je započeo u prosincu 2000., sponzoriran i vođen od strane Agrokora. Na projektu je

korišteno isključivo interno znanje, bez pomoći vanjskih konzultanata. Prvi funkcionalni

rezultati na području veleprodaje bili su dostupni u ožujku 2001. Danas se aktivno koristi oko

180 statičkih izvještaja, te 5 OLAP kocke. Trenutačno je na administraciji i razvoju sustava

angažirano desetero djelatnika Konzuma.

Skladište podataka sadrži podatke o maloprodaju, veleprodaji i financijama od 2000. do 2010.

godine, te je trenutačno veliko oko 450GB. Trenutačno ima oko 350 000 aktivnih korisnika,

koji iz sustava dobijaju sve informacije o robnom i financijskom dnevnom i kumulativnom

prometu u veleprodaji, te veći dio informacija o maloprodaji. Većina izvještaja je statičke

prirode u PDF formatu, iako je proces učitavanja i kreiranje izvještaja automatiziran. Razlog

tome su inicijalni prilično skromni hardverski resursi, a upravo je u tijeku migracija sustava

na snažniju platformu, koja će omogućiti implementaciju procesorski i memorijski puno

zahtjevnijih OLAP aplikacija.

Prvi kriterij za odabir nam je bila funkcionalnost, a drugi minimiziranje inicijalne investicije.

Kao baza podataka odabran je SQL server zbog prihvatljive cijene, jednostavnosti korištenja i

DTS-a koji dolazi u paketu bez dodatne nadoplate. Sam SQL server je performansama

17

nadmašio očekivanja - brz je, stabilan, pouzdan, relativno jednostavan za administraciju.

Analysis Services nismo koristili zbog nemogućnosti korištenja LDAP autorizacije, koja je u

Agrokoru, a time i Konzumu standard. Kod odabira front end platforme, imali smo pravo

koristiti određeni iznos kredita kod dobavljača transakcijske aplikacije (kanadski GEAC), te

smo trebali odabrati između četiri dobavljača s kojima oni imaju partnerske odnose - Applix,

Cognos, Computer Associates i CorVu. Cognos je bio logičan izbor, budući da jedini od

ponuđenih imaju cjelovito rješenje dokazano na tržištu, iako nemaju lokalnu podršku u

Hrvatskoj. U slučaju Cognosa, imamo ugovor o održavanju koji uključuje i besplatan upgrade

na sve nove verzije. Bilo je potrebe prijaviti nekoliko problema njihovom supportu putem

weba, koji su (osim PDF servera koji je općeniti problem za sve korisnike u regiji) vrlo brzo

riješeni. Trenutačno smo dio programa beta-testiranja nove verzije Cognos platforme, na koju

planiramo migrirati čim je prije moguće.

Shema 2. Informacije o informacijskim sustavima tvrtke Konzum d.d.

Izvor: Laušić, 2007. p.20

Uz pomoć ovih informatičkih sustava te ovakvog sistema platforme, potrebno je puno manje

vremena da bi se podaci sintetički obradili, te su baze podataka međusobno povezane čime je

poboljšana kvaliteta i povećana preciznost podataka. Troškovi obrade su sniženi, a efikasnot i

efektivnost je na zavidnoj razini.

18

5. ANKETA

Konzumu je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvtaskoj i

regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za

odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Konzum radi.

Za prvu instalaciju mySAP Business Suite platforme izabran je Konzum, budući da je u toj

tvrtki najizraženija poslovna potreba za sustavom i partnerom te će, kao najveća tvrtka unutar

Koncerna Agrokor ostvariti najbrže učinke.

Transakcijska platforma u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog

modula Sirena, te logističkog modula Business 400.

Prvom implementacijom će se definirati standardi za poslovne procese iz područja financija

koje će se primjeniti u svim drugim kompanijama te olakšati integraciju podataka na razini

cijelog Konzuma.

Prvi kriterij za odabir je bila funkcionalnost, a drugi minimiziranje inicijalne investicije. ERP

sustav pruža informacijsku podlogu za temeljitu promjenu načina rada, tj. za bolje i

kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa je stoga nepotrebno i neracionalno kupovati

novi informatički sustav, a nastaviti raditi na stari način.

U nastavku je ispunjena anketa u kojoj su pojašnjeni planovi Konzuma u daljnoj budućnosti.

19

Katedra za Informatiku Ekonomski fakultet Rijeka

ANKETNI UPITNIK O ČIMBENICIMA RAZVOJA INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA U FUNKCIJI

POVEĆANJA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZEĆA

Katedra za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Rijeci provodi istraživanje o čimbenicima razvoja informatizacije poduzeća i učincima informatičkih tehnologija na uspješnost poslovnog sustava.

U anketi se analizira informatizacija poduzeća za 2009. godinu. Anketa je u privitku

pod nazivom anketainfoteh09.doc. Rezultati istraživanja će se moći usporediti s rezultatima istog istraživanja informatizacije koje je provedeno prošle godine. U privitku je i dokument s rezultatima istraživanja za 2008. godinu pod nazivom rezultatinfo08.doc.

Ispunjene ankete možete poslati na e-mail adresu: infoteh1@gmail.com Rezultati ankete će se koristiti za znanstvena i stručna istraživanja. Svim sudionicima

ankete bit će prezentirani rezultati istraživanja uz popratna objašnjenja i komentare. Rezultati istraživanja generirat će i informacije o optimalnoj uporabi informatičkih

tehnologija u funkciji stvaranja dodane vrijednosti, ostvarenju poslovnih ciljeva i potpori ostvarenju planiranih poslovnih učinaka. Za svako poduzeće koje sudjeluje u anketi, odnosno za sve sudionike anketnog istraživanja, koji budu zainteresirani, bit će dostavljeni i detaljni rezultati istraživanja s prikazanim korelacijama između komponenti informatičkih tehnologija, vrsta računalnih aplikacija za potporu poslovnim procesima i njihovih učinaka na poslovne ciljeve.

U anketi su u tablicama 1., 2 i 3. navedeni čimbenici razvoja informatizacije

poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete (upisom ocjene od 1 do 5) u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.

Također, možete anketni upitnik popuniti ocjenjivanjem čimbenika na primjeru nekog

od poduzeća kojem pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće (na slijedećoj stranici) možete staviti oznaku XY.

Pri popunjavanju ankete možete iznositi vlastite prijedloge i mišljenja ili ostaviti

pitanje ili rubrike nepopunjene.

20

Naziv poduzeća (*) ___KONZUM D.D._______ Odjel (sektor, organizacijska jedinica) (*) ___SEKTOR INFORMATIKE_____ Radno mjesto (**) ___informatičar____ E-mail adresa (***) __konzum@konzum.hr_____ Web adresa (**) _www.konzum.hr___ Objektno poduzeće (**) ___________ Ime i prezime studenta (studenata) koji anketiraju i naziv grupe (popunjavaju studenti) ___Martina Adlešić, Marinka Čendak, Ivana Ivasić___

* - potrebno navesti ** - poželjno navesti *** - obvezno navesti ako se šalje e-mailom **** - opcionalno, u slučaju kada student anketira ** - upisati XY (ili naziv poduzeća) u slučaju da ocjenjujete čimbenike na primjeru poduzeća za koje razvijate informacijski sustav ili kojem pomažete u informatizaciji

21

U I skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ponuđenih opcija

(ili više opcija, ovisno o pitanju)

1 Prosječan godišnji prihod Vašeg poduzeća (u milijunima Kn) A) do 1 mil B) 1 do 5 mi .C) 5 do 20 mil. D) 20 do 50 mil. E) 50 do 100 mil F) preko 100 mil (novčana jedinica je u Kn). 2. Broj instaliranih računala A) do 5 B) 5 do 10 C) 10 do 20 D) 20 do 50 E) > 50 3. Prosječno ulaganje u izgradnju hardvera i softvera 2007. godine (u tisućama kn) A) < 25 B) 25 do 50 C) 50 do 100 D) 100 do 150 E) > 150 4. Vrste korištenog softvera A) MS Office B) Open office C) Naručene aplikacije D) Specijalizirane aplikacije E) Nešto drugo 5. Korišteni internet servisi A) E-mail B) Videokonferencije. C) Internet telefonija D) Forumi E) Internet bankarstvo F) Web 6. Učestalost edukacija djelatnika A) 1 puta godišnje B) 2 puta godišnje C) 3-4 puta godišnje D) 5-6 puta godišnje E) nikada 7. Vrste internet service providera A) T - com B) Iskon C) Carnet D) Optima E) nešto drugo 8. Način oglašavanja internet TV radio novine nešto drugo ne znam 9. Održavanje računalne opreme A) djelatnik B) vanjski suradnik C) kombinirano 10. Voditelj razvoja informatizacije Vašeg poslovnog sustava je A) osoba iz Vašeg IT odjela B) osoba iz nekog drugog odjela Vaše tvrtke C) osoba iz druge tvrtke D) ostalo (navedite) __ 11. Vrlo značajnu ulogu u razvoju Vašeg informacijskog sustava ima: A) voditelj Vašeg IT odjela B) voditelj nekog drugog odjela Vaše tvrtke C) voditelj informatičke ili druge vanjske tvrtke D) konzultant 12. Informacijska služba u Vašem poslovnom sustavu je: A) poseban odjel B) podsustav nekog od odjela poduzeća (financijsko-računovodstvenog, istraživačko-razvojnog...)

22

13. Razvoj aplikacija za potporu poslovnih procesa u Vašem poduzeću izvodi: A) informacijski odjel i profesionalni informatičari u suradnji s menadžmentom i djelatnicima Vašeg poduzeća B) specijalizirane informatičke tvrtke C) kombinirano 14. Da li postoji strateški plan razvoja informacijskog sustava Vašeg poduzeća ? DA NE 15. Plan razvoja informacijskog sustava je dio strategije Vašeg poslovnog sustava ? DA NE 16. Razvoj Vašeg informacijskog sustava i njegovo funkcioniranje utječe na oblikovanje i provođenje poslovne strategije Vašeg poduzeća A) DA B) Djelomično C) Ne 17. Zaokružite slovo ispred poslovnih funkcija koje su kvalitetno podržane računalnim aplikacijama, a za funkcije koje su djelomično podržane računalnim aplikacijama stavite znalk kvačice. A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) proizvodnja E) prodaja F) marketing G) nabava H) upravljanje ljudskim potencijalima I) istraživanje i razvoj J) ostalo ___________

18. Posjeduje li Vaša tvrtka ERP – sustav za planiranje resursa poduzeća? DA NE 19. Ako posjedujete ERP sustav, to su moduli ERP sustava iz područja: A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) upravljenja materijalima i sirovinama E) logistika i upravljanje robnim tokovima F) prodaje G) proizvodnje H) istraživanje i razvoj I) ostalo ____

23

U II skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ocjena: (1-ne koristi se, 2-slabo, 3-djelomično, 4- značajno, 5-ključno, odlučujuće)

1. U kojoj mjeri postojeća informatička tehnologija i glavne poslovne aplikacije podržavaju upravljanje i odlučivanje u Vašem poduzeću ? 1 2 3 4 5 2. Ocjenite u kojoj mjeri informacijska tehnologija podržava strateško upravljanje u Vašem poslovnom sustavu: 1 2 3 4 5 3. Ocjenite prosječnu informatičku pismenost u Vašem poduzeću s motrišta temeljnih i

naprednih znanja i osposobljenosti za uporabu MS Office programa (Word, Excel, Acces...) 1 2 3 4 5

4. Ocjenite ulaganje Vaše tvrtke u informatičko osposobljavanje menadžera i djelatnikau: 1 2 3 4 5 5. Ocjenite razinu uporabe informacijske tehnologije u funkciji provođenja reinženjeringa i

reorganizacije poslovnih procesa: 1 2 3 4 5 6. Ocjenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu upravljanju i odlučivanju: 1 2 3 4 5 7. Ocjenite razinu razvoja sustava za potporu grupnom odlučivanju: 1 2 3 4 5 9. Ocjenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu oblikovanju i provođenju strategije Vašeg poduzeća: 1 2 3 4 5 10. Ocjenite informacijski sustav u potpori integriranju poslovnih funkcija 1 2 3 4 5 11. Ocjenite s motrišta preciznosti, relevantnosti i potpunosti u kojoj mjeri informacijski sustav u potpori menadžmentu osigurava: a) Detaljne, precizne i kratkoročno usmjerene informacije 1 2 3 4 5 b) Agregirane, strateške i budućnosti usmjerene informacije 1 2 3 4 5 12. Ocjenite u kojoj mjeri Vaš informacijski sustav zadovoljava informacijske potrebe Vašeg poduzeća pri generiranju relevantnih i potpunih informacija na razini: a) unutar poslovnog sustava (generiranje internih podataka i informacija) 1 2 3 4 5 b) na razini povezivanja poslovnih jedinica, odnosno dislociranih organizacijskih jedinica 1 2 3 4 5 c) na razini poslovnog okruženja (prikupljanje i generiranje eksternih podataka i informacija iz poslovnog okruženja) 1 2 3 4 5

24

U pitanjima od 1. do 3. upisom ocjene procjenjuje se kvaliteta i intenzitet uporabe čimbenika informatizacije poduzeća (tablica 1.), kvaliteta i intentitet uporabe računalnih aplikacija u informatizaciji poslovnih procesa (tablica 2.) i ostvarenje učinaka informatizacije poslovnog sustava (tablica 3.) 1. U tablici 1. navedeni su čimbenici razvoja informatizacije poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću. Također, možete ocjenjivati čimbenike na primjeru nekog od poduzeća kojima pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće možete staviti oznaku XY. Čimbenici informatizacije poslovnmog sustava su sistematizirani u četiri skupine: 1) čimbenici aplikativne softverske potpore, 2) čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava 3) čimbenici razvoja informacijskog sustava, 4) čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture.

Skala ocjena je od 1 do 5 pri čemu manja ocjena pokazuje slabije korištenje čimbenika (informatičke tehnologije) u poslovnom sustavu, a veća ocjena jače i intenzivnije korištenje čimbenika informatizacije u poslovnom sustavu. U legendi je objašnjeno značenje ocjena koje se upisuju u rubriku Korištenje. U Legendi 1. su navedeni opisi ocjena za razinu korištenja čimbenika od najniže razine 1 do najviše razine 5. Legenda 1. Opisi ocjena za ocjenjivanje razine korištenja čimbenika razvoja informatizacije u poduzeću 1- Uopće se ne koriste i ne razmatra se mogućost njihova uvođenja 2- Ne koriste se, ali su u fazi uvođenja 3- Djelomično se koriste 4- Intenzivno se koriste na razini pojedinih poslovnih funkcija i procesa 5- Intenzivno se koriste na razini cjelokupnog (integriranog) poslovnog procesa

25

Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava

RB ČIMBENICI INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA Ocjena

RB Čimbenici aplikativne softverske potpore Ocjena 1 Internet usluge u povezivanju unutar poslovnog sustava 5 2 Internet usluge u međuorganizacijskom povezivanju s drugim poduzećima 5

3 Korisnički orijentirane aplikacije uz mogućnost korisničkog razvoja aplikacija (End User Computing) 4

4 Specijalizirane (namjenske) aplikacije za potporu poslovnih aktivnosti i procesa 4

5 Sustavi (aplikacije) za planiranje poslovnih resursa (ERP –Enterprise Resource Planning) 4

6 Napredni sustavi planiranja poslovnih resursa (primjerice XRP za prošireno planiranje, ERP II) 4

7 Sustavi (aplikacije) za upravljanje nabavnim lancima (Supply Chain Management) 5

8 Sustavi (aplikacije) za upravljanje vezama s kupcima (CRM – Customers Relationship Management) 5

9 Sustavi za potporu odlučivanju (DSS) 5 10 Sustavi za potporu izvršnom menadžmentu (EIS) 5 11 Sustavi za potporu skupnom radu (GSS, GDSS) 5 12 Uporaba programa za jednostavne tablične kalkulacije (primjerice Excel) 4

13 Uporaba programa za tablične kalkulacije (primjerice Excel) u složenijim poslovnim analizama (statističke, financijske, analitička obrada podataka...) 4

14 Korisnička uporaba programa za baze podataka (npr. Access) 4

15 Napredna uporaba programa za baze podataka (primjerice Access) u povezivanju tablica, oblikovanju izvješća, analiziranju podataka iz okružja...) 4

16 Računalni alati za kvantitativne analize (primjerice specijalizirani programi ili add-ins Excelovi alati kao što su Solver, Risk Simulation...) 3

RB Čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava 4

1 Menadžment i djelatnici razumiju ulogu IS-a i njegova doprinosa u poslovnom sustavu 4

2 Organizacijsko učenje (upravljanje znanjem, interpretacije informacija...) 5 3 Organiziranje i pozicioniranje informacijske službe 5

4 Osposobljenost profesionalnih informatičara za razumijevanje poslovnih procesa poduzeća i upravljanje računalnom potporom tim procesima 5

5 Razumijevanje uloge i učinaka informacijskog sustava na razini stavova i ponašanja 5

6 Strateški orijentirano informatičko obrazovanje za menadžere 5 7 Uporaba informatičke tehnologije u funkciji reinženjeriinga 4 8 Uporaba IS u integriranju poslovnih funkcija 5 9 Upravljanje korisnički orijentiranim računalstvom 4

10 Usklađivanje razvoja informacijskih sustava i organizacijske strukture 4

26

11 Usklađivanje razvoja informacijskog sustava s poslovnom strategijom poduzeća 4

Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava

RB Čimbenici razvoja informacijskih sustava Ocjena

1 Planiranje razvoja informacijskih sustava (IS) 5 2 Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava 4 3 Metode poslovnog planiranja (BSP – Business System Planning) 3 4 Metode poslovnog reinženjeringa i preoblikovanja (BPR) 3 5 Strukturne metode razvoja informacijskih sustava 3 6 Objektne metode razvoja informacijskih sustava 3

7 Razvoj aplikacija na principu životnog ciklusa (Systems Development Life Cycle) 3

8 Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development) i prototipiranje 4 9 Razvoj i implementacija informacijske arhitekture 5

10 Analiza opravdanosti ulaganja u informacijski sustav 5

10 Metode mjerenja i definiranja odgovarajuće razine financiranja IS (optimalnog ulaganja u razvoj informacijskog sustava) 5

11 Korištenje vanjskih usluga specijaliziranih informatičkih tvrtki u razvoju informacijskih sustava (outsourcing) 5

12 Mjerenje učinkovitosti i produktivnosti informacijskog sustava 5 13 Razvoj ili uključivanje u globalne (međuorganizacijske ) informacijske sustave 5 14 Definiranost i uporaba standarda u razvoju softvera 5 15 Upravljanje ljudskim potencijalima u IT odjelu 5 16 Upravljanje postojećim aplikacijskim portfoljom 5 17 Elektronička razmjena podataka (EDI, EDIFACT) 5

18 Hipermedijalni jezici i vizualni mrežni programi u razvoju međuorganizacijskih aplikacija 4

19 Kvaliteta integracije poslovnih baza i skladišta podataka, uredske informatizacije i komunikacijskih tehnologija 4

20 Uporaba tehnologija skladišta podataka i on-line analitička obrada podataka 5 21 Implementacija i upravljanje informatizacijom uredskog poslovanja 5 22 Konfiguracija korisničkog sučelja (korisnički orijentirano sučelje) 5

Čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture 1 Djelomično distribuirani sustavi 4

2 Fleksibilna i proaktivna informacijska infrastruktura sustava sklopovske, i komunikacijske opreme 5

3 Standardi kvalitete softvera i sigurnost informacijskog sustava 5 4 Informacijska i komunikacijska infrastruktura 5 5 Integriranje postojećih aplikacija u novo okružje 5 6 Kompatibilnost, fleksibilnost i prenosivost softvera 5 7 Planiranje i upravljanje komunikacijskim sustavom 5 8 Planiranje i upravljanje računalnim mrežama 5

27

9 Razvoj i upravljanje distribuiranim sustavima 5 10 Uporaba otvorenih sustava i otvorenih standarda 4

11 Mobilno računalstvo (povezivanje mobitela, prijenosnih računala i ostalih naprednih komunikacijskih uređaja u integralni informacijski sustav) 5

12 Sigurnost i zaštita informacijskog sustava 4 2. U ovom pitanju analiziraju se računalne aplikacije za potporu poslovnim procesima. U tablici 2. navedeni su poslovni procesi, i desno od njih stupci u kojima se ocjenjuje razina (stupanj) i kvaliteta informatizacije (pokrivenosti) poslovnih procesa računalnim aplikacijama ili programima koje menadžeri i djelatnici koriste u upravljanju i izvođenju poslovnim procesima. Kvaliteta i intenzitet uporabe računalnih aplikacija i informatičkih tehnologija analizira se procjenom informatiziranosti poslovnih procesa.

Zaokružite u brojeve u rubrici RB za poslovne procesa koji su značajni za Vaše poduzeće (ili Vašu organizacijsku jedinicu, radno mjesto). U rubrici Informatizacija u tablici 2. ocjenjuje se u kojoj mjeri je računalno podržan i informatiziran poslovni proces.

Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu manja ocjena pokazuje slabiju pokrivenost

logističkog procesa računalnim aplikacijama (manji stupanj informatizacije), a veća ocjena pokazuje veći stupanj informatizacije poslovnog procesa. U rubrici Stupanj informatizacije upišite ocjenu kojom procijenjujete u kojoj mjeri su informatizirani navedeni procesi u Vašem poduzeću.

28

Tablica 2. Poslovni procesi i potpora računalnim aplikacijama

RB Poslovni procesi Ocjena Stupanj

informatizacije 1 Planiranje i upravljanje robnim tokovima 5 2 Planiranje i upravljanje financijskim tokovima 5 3 Planiranje i upravljanje nabavom 5 4 Planiranje i upravljanje prodajom 5 5 Predviđanje i upravljanje poslovnim događajima 5 6 Upravljanje kvalitetom performansi proizvoda i usluga 5 7 Prognoziranje zahtjeva, potreba i narudžbi kupaca 5 8 Određivanje potreba kupaca i potrebne razine usluge 5 9 Upravljanje inventarom 5 10 Obrada narudžbi 5 11 Upravljanje narudžbama 5 12 Analiza i izbor lokacija tvornica i skladišta 5 13 Upravljanje zahtjevima, potrebama i narudžbama kupaca 5 14 Organizacija i optimizacija transportnih usluga 4 15 Upravljanje vezama s kupcima 5 16 Upravljanje uslugama kupcima 5 17 Upravljanje ljudskim potencijalima 5

18 Marketing 5 19 Istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga 5 20 Razvoj i komercijalizacija proizvoda i usluga 5 21 Potpora obradi i analizi dokumenata u poslovnim procesima 5 22 Financijsko planiranje i analiza 5 23 Analiza izvješća i revizija, 5

29

3. U tablici 3. navedeni su učinci poslovnih sustava s motrišta utjecaja informatičkih tehnologija na kvalitetu njihovog ostvarenja. U tablici 3. u stupcima desno od naziva učinaka su rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj mjeri informatizacija poslovnog sustava utječe na ostvarivanje navedenih učinaka u Vašem poduzeću (stupac Ostvareno)

Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu je manja ocjena pokazuje manji utjecaj informatizacije na učinke logističkih sustava, a veća ocjena pokazuje veći utjecaj informatičkih tehnologija na ostvarenje učinaka logističkih sustava.

Legenda pokazuje značenje ocjena za ocjenjivanje utjecaja razvoja informatizacije na učinke logističkog sustava. 1 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak nije značajan. 2 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u manjoj mjeri) značajan 3 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u većoj mjeri) značajan 4 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je vrlo značajan 5 - ostvareni utjecaj informatizacije je izuzetno značajan i ključan za ostvarivanje tog učinka

Tablica 3. Učinci razvoja informatizacije poslovnog sustava

RB Učinci informatizacije poslovnog sustava Ocjena

1 Maksimiziranje profita 4

2 Minimiziranje troškova 4

4 Učvršćivanje postojećih i stvaranje novih veza sa kupcima,

dobavljačima i poslovnim partnerima

5

6 Kvalitetniji proizvod (usluga) 5

7 Minimiziranje vremena procesa izvršenja i kompletnog

ispunjavanja narudžbe kupca (za relevantnim proizvodima i uslugama)

5

8 Kraće vrijeme obrade upita potencijalnih kupaca 5

9 Bolja koordinacija i jače povezivanje sudionika

međuorganizacijskog (primjerice logističkog) sustava

5

10 Minimiziranje skladišnih zaliha 4

11 Sposobnost promptne isporuke proizvoda i usluga kupcima

u skladu s njihovim upitima i narudžbama (bez čekanja), na temelju kvalitetne

suradnje s poslovnim partnerima (dobavljačima)

5

12 Izdvajanje potrebnih sredstava za fondove akumulacije i investicije 5

12 Optimalna fluktuacija ljudskih potencijala 4

14 Identificiranje i optimalno konfiguriranje relevantnih sudionika – poslovnih

partnera u međuorganizacijskom sustavu

4

15 Objedinjavanje narudžbi više kupaca pri izvođenju logističke usluge 4

16 Stvaranje konkurentske prednosti 5

17 Identificiranje poslovnih prilika na tržištu 5

18 Kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa 5

19 Kvaliteta generiranih informacija (informacijskog outputa) 5

20 Iskorištenje (utilisation) podatkovnih i informacijskih resursa 5

30

6. ZAKLJUČAK

Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Svoj uspjeh Konzum gradi na

stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih želja i potreba te neprestanom

prilagođavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima. Primjenom novih

tehnologija prodaje i pripreme prehrambenih proizvoda kroz ulaganja u infrastrukturu i

opremu, unaprijeđeni su prodajni procesi i kvaliteta usluge. Konzumovo poslovanje oduvijek

je bilo predano kvaliteti i sigurnosti asortimana te usmjereno prema potrebama svojih kupaca.

Konzum koristi sljedeće certifikate: HACCP, Global GAP certifikat, ISO 14001:2004 i

ISO/IEC 27001:2005.

Osnovno opredjeljenje u 2010. godini je jačanje liderske pozicije daljnjim rastom i razvojem

maloprodaje i veleprodaje povećanjem prodajnih i logističkih kapaciteta te poboljšanjem

efikasnosti poslovanja uz primjenu suvremene tehnologije i informatičku podršku.

Da bi učvrsnula vodeća pozicija maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i šire potrebno je bilo

osigurati konzistentno izvještavanje o rezultatima poslovnih aktivnosti, kako bi se omogućilo

efikasno upravljanje maloprodajom i veleprodajom. ERP sustav pruža informacijsku podlogu

za temeljitu promjenu načina rada, tj. za bolje i kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa

je stoga nepotrebno i neracionalno kupovati novi informatički sustav. Transakcijska platforma

u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog modula Sirena, te logističkog

modula Business 400. Uz pomoć informatičkih sustava te sistema platforme, potrebno je puno

manje vremena da bi se podaci sintetički obradili, te su baze podataka međusobno povezane

čime je poboljšana kvaliteta i povećana preciznost podataka te su troškovi obrade sniženi.

31

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Sikavica, P., et al., 1999.,Poslovno odlučivanje, Informator, Zagreb.

2. Turban, E., Aronson, J. E., 2001., Decision Support and Intelligent Systems, Upper Saddle

River, N.J.: Prentice-Hall, Inc.

3. Turban, E., Aronson, J. E., Liang, T. P., Sharada, R., 2007., Decision Support

andIntelligent Systems, Publisher Pearson Education

4. Vukmirovic, S., Capko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom

odlucivanju, Ekonomski fakultet Sveucilišta u Rijeci, Rijeka

2) OSTALI IZVORI 6. http://www.foi.hr/CMS_library/studiji/pds/mps/predmeti/materijali/Erp-portali.pdf

7. http://svn2.assebla.com/svn/sweb_diplomski/ING_e-Biz2008-B2B-Sustav%5B1%5D.pdf

8. http://www.suvremena.hr/1471.aspx

9. http://agrokor.hr/g129.aspx

10. http://www.profitiraj.hr/edukacija/kvalitetnim-erp-sustavom-u-borbi-protiv-recesije/

11. http://www.src.hr/Rjesenja/ERP-sustavi-Microsoft-Dynamics-NAV-

Navision/prednosti.aspx

12. http://www.skladistenje.com/jedan.asp?ID=206

13. http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786

14. http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=28&KatID=19&ClanakID=332&Stranica=3

15. www.e-obrazovanje.wikispaces.com